Odazivam Ti Se Gospodaru Odazivam

@
j j j j
j j j j
a a a a
a a a a
j j j j
j j j j

O
O
D
D
A
A
Z
Z
I
I
V
V
A
A
M
M
T
T
I
I
S
S
E
E

G
G
O
O
S
S
P
P
O
O
D
D
A
A
R
R
U
U

O
O
D
D
A
A
Z
Z
I
I
V
V
A
A
M
M
!
!

I IS SL LA AM MS SK KI I D DA AW WE ET TS SK KI I W WE EB B P PO OR RT TA AL L
E
E
T
T
-
-
T
T
A
A
Q
Q
W
W
A
A
W WW WW W. .E ET T- -T TA AQ QW WA A. .C CO OM M
Safet Sulji Riyadh 2012

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

UVOD
Doista svaka zahvala pripada Allahu, Njemu
zahvaljujemo od Njega pomo traimo, Njemu se kajemo
(vraamo) i od Njega oprost traimo.

Allahu se utjeemo od zla naih dua i nai djela, koga
uputi Allah njemu nema ZABLUDE a koga u zabludu
odvede njemu nema UPUTE !

Svjedoim da nema drugog boanstva dostojnog
oboavanja mimo Allaha jedinog i svjedoim da je
Muhammed sallallahu alejhi ve sellem Njegov rob i
Njegov Poslanik neka je na Njega Allahov spas i mir,
na Njegovu porodicu i sve one koji ga slijede na uputi do
Sudnjega dana.

A zatim:


VRIJEDNOST PRVIH DESET DANA
ZUL-HIDDETA

Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je
posvjedoio da su to najbolji ovodunjaluki dani kada je
rekao u hadisu kojeg prenosi Ibn Abas, radijallahu
'anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve
sellem, rekao: ''Nema dana u kojima je dobro djelo
Allahu drae od ovih dana (misli se na deset dana zul-
hiddeta).'', ashabi su upitali: ''O Allahov Poslanie! ak
ni dihad (borba) na Allahovom putu?'', odgovorio je:
''ak ni borba na Allahovom putu, osim ovjeka koji izae
svojim tijelom i imetkom, pa ne vrati nita od toga.''
(Biljei ga Ibn Davud br. 2438).

Od Allahove dobrote prema Njegovim robovima je i to
to je im je odredio posebna vremena za injenje ibadeta
u kojima e poveati svoje pokornosti i svoja dobra djela
i u kojima e se natjecati u injenju djela koja ih
pribliavaju njihovom Gospodaru.

Sretan je onaj ko iskoristi ta vremena i ne dopusti da
proteknu bezvrijedno.

Od tih dobrih, posebnih i korisnih vremena je i prvih deset
dana zul-hiddeta.

To su dani za koje je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve
sellem, posvjedoio i potvrdio da su najbolji dunjaluki

dani, tako to je podsticao na poveanje injenja dobrih

djela u ovim danima.

Na kraju dovoljno je to to je se Uzvieni Allah zakleo tim
danima, to ukazuje na njihovu bitnost i znaajnost, jer se
Svemogui i Uzvieni Allah ne kune osim neim to je
takoer, znaajno i sveto.

Sve ovo nabrojano i spomenuto zahtjeva od nas, kao
Allahovih robova, da se potrudimo u injenju dobrih djela,
da lijepo doekamo ove dane i da ih na najbolji nain
iskoristimo.

KAKO DOEKATI PRVIH DESET DANA ZUL-HIDDETA?

Priliilo bi svakome muslimanu da posebna i znaajna
vremena za injenje ibadeta, a od njih je i prvih deset
dana zul-hiddeta, doeka sljedeim stavrima:

Iskrenim pokajanjem; Na svakom muslimanu je da
specijalna ibadestka vremena doekuje sa iskrenim
pokajanjem i vrstom odlukom da se udalji od grijeha i
grijeenja, jer u iskrenom pokajanju je uspjeh roba i na
dunjaluku i na ahiretu.

Rekao je Uzvieni Allah: ''I svi se Allahu pokajte, o vjernici,
da biste postigli ono to elite.'' (Prijevod znaenja, En-
Nur 31.).

vrsta i iskrena namjera da ovjek iskoristi ove dane;
Svaki musliman bi trebao strogo paziti kako e iskoristiti
ove dane injenjem dobrih djela, a onaj ko ima iskrenu
namjeru Allah e ga pomoi i dati mu uslove i sredstva
koja e ga pomoi da dovri i upotpuni dobra djela.


Rekao je Allah Svemogui: ''One koji se budu zbog Nas

borili Mi emo, sigurno, putevima koji nama vode uputiti.''
(Prijevod znaenja, El-Ankebut 69).

Udaljivanje od grijeenja; Kao to su dobra djela
stvari koje pribliuju ovjeka njegovom Gospodaru,
Allahu Svemoguem, isto tako su loa djela i grijeenje
stvari koje udaljuju roba od njegovog Gospodara i od
Njegove milosti. ovjek moe biti udaljen od Allahove
milosti zbog grijeha kojeg poini ili ini, pa ako si od onih
koji ude i ele Allahovu milost i oprotaj grijeha budi na
oprezu i kloni se grijeenja kako u ovim danima tako i u
drugim.

Stoga brate muslimane, pripremi se za ove dane i
ibadete u njima prije nego prou i proteknu, da potom
bude od onih koji e za njima aliti, ali im aljenje nee
od koristi biti.

ODLIKE (FADILETI) DESET DANA ZUL-HIDETA:

Uzvieni Allah se zakleo njima, a ono ime se Allah
zaklinje ukazuje na njegovu vanost, bitnost i
velianstvenost, jer se Velianstveni ne kune osim neim to
je velianstveno. ''Tako mi zore, i deset noi.'' (Prijevod
znaenja, El-Fedr 1, 2.)

''Deset noi'', rekao je Ibn Kesir u svome tefsiru; misli se na
deset prvih dana od zul-hiddeta, kao to je rekao Ibn
Abas, Ibn Zubejr, Mudahid i drugi, a to biljei od njih i
prenosi imam Buharija.

To su poznati i odreeni dani u kojima je Allah
odredio da se u njima On spominje i zikr ini. ''I da bi u
odreene dane, prilikom klanja kurbana, kojim ih je Allah

opskrbio, Njegovo ime spominjali.'' (Prijevod znaenja, El-

Hadd 28.)

Veina uleme je miljenja da su ''odreeni dani'' prvih
deset dana zul-hiddeta, kao to je to bilo miljenje i Ibn
Abasa i Ibn Omera, radijallahu 'anhuma.

Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je
posvjedoio da su to najbolji ovodunjaluki dani kada je
rekao u hadisu kojeg prenosi Ibn Abas, radijallahu
'anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve
sellem, rekao: ''Nema dana u kojima je dobro djelo
Allahu drae od ovih dana (misli se na deset dana zul-
hiddeta).'', ashabi su upitali: ''O Allahov Poslanie! ak
ni dihad (borba) na Allahovom putu?'', odgovorio je:
''ak ni borba na Allahovom putu, osim ovjeka koji izae
svojim tijelom i imetkom, pa ne vrati nita od toga.''
(Biljei ga Ibn Davud br. 2438).

U ovim danima je dan Arefata. Dan Arefata je dan u
kojem Allah Milostivi grijehe oprata, dan u kojem Allah
Samilosni svoje robove vatre oslobaa, i da nikakve
druge odlike deset dana Zul-hiddeta nema osim to je
u njima dan Arefata, to bi bilo dovoljno.

U tim danima su dani klanja kurbana i dani obreda
hadda, veliki i znaajni ibadeti kojima se Allahovi
robovi pribliavaju Njemu, jer je hadd peti temelj u
islamu.
Ovi dani su bolji od zadnjih deset dana Ramazana.
Upitan je Ibn Tejmijje, Allah mu se smilovao: ''Koji su dani
bolji, prvi deset dana zul-hiddeta ili zadnjih deset
dana Ramazana?", pa je odgovorio: ''Deset dana zul-
hiddeta su bolji od zadnjih deset dana Ramazana, dok

su noi zadnjih deset dana Ramazana bolje od deset

dana zul-hiddeta.''

To su dani u kojima se samo jednom godinje prua
prilika vjernicima da u njima mogu initi osnovne i
temeljne ibadete.

Na to ukazuju rijei Ibn Hadera, Allah mu se smilovao:
''Ono to je oito jasno da je razlog specifinosti deset
dana zul-hiddeta je to to se u njima mogu istovremeno
initi osnovni i temeljni ibadeti, kao to je namaz i post,
sadaka (zekat) i had, a to ne moe u drugim danima''.
(Fethul-Bari)

KAKO I KOJIM DJELIMA ISKORISTITI OVE DANE?

Namaz; Da, stub i glavni temelj islama je namaz,
stoga se od vjernika i muslimana trai njegovo obavljanje
u svakom vremenu i svakom stanju, s tim to ovdje
skreemo panju da u ovim danima ovjek jo vie treba
da posveti panju ovoj vrsti ibadeta.

Stoga je poeljno da odlazi rano na namaz u damiju,
da to vie kljanja nafile, jer je to od najboljih djela koja
roba pribliavaju Allahu Uzvienom.

Prenosi Sevban, radijallahu 'anhu, da je uo Allahovog
Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, da je rekao: ''Na
tebi je da ini puno seddu Allahu, jer ti ni jednu seddu
ne uini, a da te Allah njome za jedan stepen ne uzdigne
i jedan grijeh ti oprosti.'' (Biljei ga Muslim).

Post; Samim time to je post vrsta ibadeta i od dobrih
djela, rekao je Ibn Hader, Allah mu se smilovao: ''Jedan
od onih koji je postio deset dana zul-hiddeta je

Abdullah Ibn Omer, radijallhu anhuma. (''Letaiful-Me'arif

522)

Rekao je imam En-Nevevi o postu deset dana zul-
hiddeta da je jako poeljno (mustehab).

Poto je u ovim danima i dan Arefata, stoga je od
sunneta da taj dan poste oni koji nisu na haddu, zbog
toga to hadija taj dan treba da provede u ibadetu,
dovama i sl., sve to na osnovu Poslanikovih, sallallahu
'alejhi ve sellem, rijei: ''Post dana Arefata brie grijhe
dvije godine, prole i sljedee.'' (Biljei ga Muslim, Et-
Tirmizi i Ahmed).

Obavljanje hada i umre; Uzvieni Allah je propisao i
naredio muslimanima da hodoaste Ka'bu u ovim danima,
tj. da obave hadd bar jednom u njihovom ivotu, onaj
koji ima mogunost (novanu i tjelesnu) za to.

Onaj kome Allah Milostivi omogui da obavi ove dvije
vrste obreda, nada se da e imati svoj udio u
Poslanikovim, sallallahu 'alejhi ve sellem, rijeima: ''Umra
do umre brie poinjene grijehe izmeu njih, a za primljen
hadd (hadd-mebrur) nema nagrade osim Denneta''.
(Biljee ga Buharija i Muslim od Ebu Hurejre, radijallhu
a'nhu).

Klanje kurbana; Od stvari koje pribliavju roba
njegovom Gospodaru jeste i klanje kurbana koji je kod
veine islamske uleme potvreni sunnet.

Rekao je Enes, radijallahu 'anhu: ''Zaklao je Poslanik,
sallallahu 'alejhi ve sellem, dva rogata i debela ovna,
zaklao ih je svojom rukom, izgovarajui bismilu, donosei

tekbire i pritiskajui im vratove nogom (prilikom klanja)''

(Mutefekun a'lejhi)

Rekao je Ibn Omer, radijallahu 'anhuma: ''Poslanik,
sallallahu 'alejhi ve sellem, je proveo u Medini deset
godina, i svake godine bi klao kurban''. (Biljei ga Ahmed
i Et-Tirmizi sa dobrim lancem prenosioca).

Zikr (spominjanje Allaha) i tekbiranje; Prenosi Ibn
Omer, radijallhu 'anhuma, da je Allahov Poslanik,
sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: ''Nema velianstvenijih
dana kod Allaha, i Njemu draih djela u njima od ovih
deset dana (zul-hiddeta), pa u njima puno izgovarajte
tehlile (La ilahe illellah), tekbire (Allahu ekber) i tahmide
(elhamdulillah).'' (Biljei ga Ahmed)

Rekao je imam Bujharija: ''U vrijeme deset dana zul-
hiddeta izlazili bi Ibn Omer i Ebu Hurejre, radijallahu
'anhum, na pijece pa bi donosili glasno tekbire, uli bi ih
ljudi pa bi i oni inili isto.''

Takoer je rekao: ''Tekbirao bi Ibn Omer u svome atoru
na Mini, pa bi ga uli oni koji su u mesdidu pa bi i oni
tekbirali, a tako su inili i oni na trgovima (prodajnim
mjestima, pijacama) pa se tresla Mina od tekbira.''

Od sunneta i lijepo je u ovim danima na glas i visokim
tonom tekbirati, kao to je od sunneta to initi
pojedinano a ne u skupinama i jednoglasno (u jedan
glas).

Udjeljivanje sadake; Iako je sadaka od optih ibadeta
koja se moe initi tokom itave godine, ipak je
preporuljivo muslimanu da joj posveti panju i udjeli
siromanima i potrebnima u ovim danima.

Allah Plemeniti nas podstie na udjeljivanje sadake pa
kae: ''O vjernici, udijelite dio od onoga ime vas Mi
opskrbljujemo, prije nego to doe Dan kada nee biti
otkupa, niti prijateljstva, niti posrednitva! A nevjernici
sami sebi ine nepravdu.'' (Prijevod znaenja El-Bekare
254.)

Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem:
''Sadaka nee umanjiti imetak.'' (Biljei ga Muslim)

Poslije svega napisanog i spomenutog, svaki musliman i
muslimanka imaju prilike da ove dane iskoriste u
ibadetima, Allahu zahvaljujui i Njega veliajui,
izvravajui Njegove naredbe a ostavljajui grijeenje,
kako bi stekli Allahovo zadovoljstvo i Njegov oprost.

VRIJEDNOST HADDA
"Prvi hram sagraen za ljude jeste onaj u Mekki,
blagoslovljen je on i putokaz svjetovima.

U njemu su znamenja oevidna mjesto na kojem je
stajao Ibrahim. I onaj ko ue u njega treba da bude
bezbjedan.

Hodoastiti Hram duan je, Allaha radi, svaki onaj koji je
u mogunosti; a onaj koji nee da vjeruje pa, zaista,
Allah nije ovisan ni o kome." (Prijevod znaenja Ali 'Imran,
96-97.)

Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem:
"Umra do umre brie grijehe poinjene izmeu njih, a za

ispravno obavljen, primljen, hadd nema druge nagrade

do Dennet."

Neka je zahvala Uzvienom Allahu, delle delaluh, koji
uini hadd jednim od ruknova islama, a njegovo
obavljanje od znakova potpunog imana, i velikim
podsticajem na jedinstvo svih muslimana.

Salavat i selam donosimo na Allahovog miljenika i
najodabranijeg od svih poslanika, koji je rekao: "... a za
hadd mebrur nema druge nagrade osim Denneta."

Kae Uzvieni Allah: "I kada smo kao pribjeite Ibrahimu
pokazali mjesto gdje je Hram, rekli smo; "Ne smatraj
Nama nikoga ravnim, i oisti ovaj Hram Moj za one koji
e ga obilaziti, koji e pored njega boraviti (itikaf), i koji
e molitvu obavljati, i oglasi ljudima hadd!" dolazie
ti pjeke i na kamilama iznurenim; dolazie iz mjesta
dalekih,..."(Prevod znaenja el-Hadd, 26-27.)

I kae Uzvieni: "Hadd je u odreenim mjesecima;
onom ko se obavee da e u njima hadd obavljati
nema snoaja sa enama i nema runih rijei, i nema
svae u danima hadda.

A za dobro koje uinite Allah zna. I onim, to vam je
potrebno za put, snabdijte se.

A najbolja opskrba je bogobojaznost. I Mene se bojte, o
razumom obdareni! Ne pripisuje vam se u grijeh ako od

Gospodara svoga molite da vam pomogne da neto

steknete.

A kada poete sa Arefata, spominjite Allaha kod
me'aril-harama; spominjite Njega, jer vam je On ukazao
na pravi put, a prije toga ste bili u zabludi.
Zatim krenite odakle kreu ostali ljudi i traite od Allaha
oprosta, jer Allah, uistinu, prata i samilostan je.

A kad zavrite obrede vae, opet spominjite Allaha, kao
to spominjete pretke vae, i jo vie Ga spominjite! Ima
ljudi koji govore: "Daj Ti nama, Gospodaru na, na ovom
svijetu!" Takvi na onom svijetu nee imati nita.

A ima i onih koji govore: "Gospodaru na, podaj nam
dobro i na ovom i na onom svijetu, i sauvaj nas patnje u
ognju!" Njih eka nagrada koju su zasluili! A Allah brzo
svia raune. I spominjite Allaha u odreenim danima.

A ni onome ko pouri i ostane samo dva dana nije grijeh;
a nee se ogrijeiti ni onaj koji se dulje zadri, samo ako
se grijeha kloni. I bojte se Allaha i znajte da ete svi biti
pred Njim sakupljeni."(Prijevod znaenja el-Bekare, 197-
203.)

I kae Uzvieni: "Prvi hram sagraen za ljude jeste onaj u
Mekki, blagoslovljen je on i putokaz svjetovima. U njemu
su znamenja oevidna mjesto na kojem je stajao
Ibrahim. I onaj ko ue u njega treba da bude bezbjedan.
Hodoastiti Hram duan je, Allaha radi, svaki onaj koji je
u mogunosti; a onaj koji nee da vjeruje pa, zaista,

Allah nije ovisan ni o kome."(Prijevod znaenja Ali 'Imran,

96-97.)

Islamski uenjaci su sloni da je obavljanje hadda jedan
od temelja-ruknova islama, kao to na to upuuju
predhodno spomenuti ajeti i rijei Allahovog Poslanika,
sallallahu 'alejhi ve sellem: "Islam je sagraen na pet
temelja; svjedoenju da nema drugog istinskog boanstva
pored Allaha i da je Muhammed Njegov rob i poslanik,
obavljanju namaza, davanju zekata, postu mjeseca
Ramazana, i obavljanju hadda za onoga ko je u
mogunosti." [Hadis su zabiljeili imami Buhari (8) i Muslim
(16) u svoja dva 'Sahiha'. (Pogledaj: 'Dami'u li ahkamil-
Kur'an' 5/214 od Kurtubija i 'Tefsirul-Kur'anil-azim' 2/81
od Ibnu Kesira.)]

Po ispravnijem miljenju hadd je propisan devete
godine po hidri. (Pogledaj: 'Dami'u li ahkamil-Kur'an'
5/217 od Kurtubija, 'Sifetu-haddeti-Nebijj' str. 34. od
ejha Abdul-Aziza et-Tarifija, i 'erhu kitabil-hadd min
Bulugil-meram' str. 2 od Sulejmana Ulvana.)

Obavljanje hadda je jedno od najvrednijih, i Allahu
najdraih, pokornosti sa kojima se rob pribliava Svome
Gospodaru.

Biljee imami Buhari (1819) i Muslim (1350) u svoja dva
'Sahiha' od Ebu Hurejre, radijellahu 'anhu, da je rekao
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Ko bude
hodoastio ovaj Hram, i ne bude se sastajao sa suprugom
(misli se na spolni odnos i naslaivanje), i ne bude inio

velike grijehe, vratit e se kui kao na dan kada ga je

majka rodila."

Biljee imami Buhari (1773) i Muslim (1349) u svoja dva
'Sahiha', i drugi, od Ebu Hurejre, radijellahu 'anhu,
takoer, da je rekao Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi
ve sellem: "Umra do umre brie grijehe poinjene izmeu
njih, a za ispravno obavljen, primljen, hadd nema
druge nagrade do Dennet."

Biljei imam Muslim u svome 'Sahihu'(121) od Amra Ibnul-
Asa, radijellahu 'anhu, da je Allahov Vjerovjesnik,
sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Primanje islama brie
ono to je predhodilo, obavljanje hadda brie ono to
je predhodilo (od grijeha), injenje hidre brie ono to je
predhodilo."
TA SE PODRAZUMIJEVA ...ONAJ
KOJI JE U MOGUNOSTI.
Hadd su duan obaviti svaki punoljetan i razuman
musliman i muslimanka koji su to u mogunosti, kao to
kae Uzvieni Allah: "Hodoastiti Hram duan je, Allaha
radi, svaki onaj koji je u mogunosti..."(Prevod znaenja,
Ali 'Imran, 97.)

to se tie mogunosti islamski pravnici se razilaze o
njenom svojstvu i koliini.


Prvo miljenje: Veina islamskih uenjaka, od kojih su

hanefijski, afijski, i hanbelijski pravnici, su na stanovnitvu
da se pod mogunosti podrazumijeva materijalna
mogunost za svoju opskrbu na putu i opskrbu onih koje je
obavezan izdravati dok se ne vrati sa hadda, i
prevozno sredstvo.
I to su dokazivali sa predajom koju su zabiljeili imami
Darekutni u 'Sunenu'(7/108), Hakim u
'Mustedreku'(1/209), i drugi, od Enesa, radijellahu 'anhu,
da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, upitan
o mogunosti, pa je rekao: "Opskrba i
jahalica."(Pogledaj: 'Ihtijar li ta'lilil-muhtar' 1/10 od Ibnu
Mevduda, 'Behrur-raik' 2/337 od Ibnu Nudejma, 'Lubab
fi erhil-kitab' 1/89 od Gunejmija, 'Mebsut' 4/294-295
od Serhesija, 'Hidaje' 1/134 od Mergijanija, 'Beda'ius-
sana'i' 2/122 od Kasanija, 'Tebjinul-hakaik' 2/3 od
Zejle'ija, 'Haijetu Ibnu Abdidin' 2/460, 'erhu Fethil-
kadir' 2/417 od Sivasija; 'Umm' 2/116 od imama afije,
'Havil-kebir' 4/13-14 od Maverdija, 'erhul-kebir' 7/13
od Rafi'ija, 'Medmu'a' 7/64-67 od Nevevija, 'Haijetu
Kalijubi' 2/109-110, 'Revdatu-talibin' 3/6 od Nevevija,
'Mugnil-muhtad' 1/463 od irbinija, 'Tezhib fi edilleti
metni gaje we tekrib' str. 108 od Mustafe Buge; 'erhul-
kebir' 3/169 i 'Mugni' 3/167 od Ibnu Kudame, 'Insaf'
3/284 od Merdavija, 'erhu Zerkei' 1/402, 'erhu
Muntehel-iradat' 1/517 i 'Revdul-murb'i' 5/27 od
Buhutija, 'Delilu-talib' str. 101 od Kermija, 'Menaru-sebil'
1/333 od Ibnu Duvejjana, 'erhul-mumti'a' 7/25 od Ibnu
Usejmina.)


Ali je ispravno da ova predaja nije vjerodostojna od

Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, nego je
'mursel' kao to su to zastupali imami Darekutni, Ibnul-
Munzir, Bejheki, Ibnu Hazm, Abdul-Hakk Ibili, Ibnu Abdul-
Hadi, Zejle'i, Ibnu Hader, Munavi, i drugi. ('Mursel' je
predaja koju prenosi ravija iz generacije tab'ina od
Allahaovog poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, bez
spominjanja ashaba, i to je jedna od vrsta
nevjerodostojnih hadisa, radi prekida u lancu prenosilaca
izmeu Allahovog poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, i
tab'ina. Pogledaj: 'Ilel' 15/164 od Darekutnija, 'Iraf ala
mezahibil-ulema' 3/175 od Ibnu Munzira, 'Muhalla' 7/55
od Ibnu Hazma, 'Sunenul-kubra' 4/330 od Bejhekija,
'Tenkihu-tahkik' 2/379 od Ibnu Abdul-Hadija, 'Nesbur-
raje' 3/9-10 od Zejle'ija, 'Telhisul-habir' 2/482-485 od
Ibnu Hadera, 'Fethus-semavi' 1/383-384 od Munavija.)

Najvjerodostojnije to se prenosi o tome su rijei
Abdullaha Ibnu Abbasa, radijellahu 'anhuma, kao to su
zabiljeili Ibnu Derir u 'Tefsiru' (7/105) i Bejheki u
'Sunenul-kubra' (4/331) da je rekao: "Mogunost je da
tijelo roba bude zdravo i spremno, da posjeduje dovoljno
imetka za opskrbu, da posjeduje jahalicu, i da sebi time
ne nakodi." Lanac prenosilaca ove predaje je
vjerodostojan. (Pogledaj: 'Minhatul-Allam' 5/167 od
Abdullaha Fevzana i 'Sifetu-haddeti-Nebijj' str. 48. od
Abdul-Aziza et-Tarifija.)

Drugo miljenje: Da se mogunost razlikuje od ovjeka
do ovjeka, i nije precizno definisana.


Svako ko je u stanju da obavi hadd na bilo koji nain,

poduzimajui uzroke, pa makar otiao do Mekke bez
prevoznog sredstva, ako je to u stanju, i ako mu to nee
prouzrokovati negativne posljedice, obavezan je da
obavi hadd.

Ovo je stav Malikijske i Zahirijske pravne kole, i miljenje
koje je izabrala skupina uenjaka od selefa, od kojih su:
Ibnu Zubejr, Dahak, 'abi, Hasan el-Basri, Ata, Malik, Ibnu
Derir, Ibnul-Munzir, Ibnu Hazm, i drugi.

Ovaj stav je izabrao i Hafiz Ibnu Hader. (Pogledaj:
'Risale' str. 72 od Kajravanija, 'Istizkar' 4/165 i 'Kafi fi
fikhi ehli Medine' 1/356 od Ibnu Abdul-Berra, 'Tad wel-
iklil' 2/498 od Abderija, 'Zehire' 3/177 od Karafija,
'Muhtesarul-halil' str. 66, 'Mevahibul-delil' 3/448 od
Hitab-Ru'ajnija, 'erhul-kebir' 2/6 od Dirdira, 'Semeru-
dani' 1/360 od Ezherija; 'Muhalla' 7/54 od Ibnu Hazma;
'Iraf ala mezahibil-ulema' 3/175 od Ibnu Munzira,
'Muhalla' 7/54 od Ibnu Hazma, 'Tefsir Ibnu Derir' 6/43-
44, 'Minhatul-Allam' 5/168 od Abdullaha Fevzana;
'Fethul-Bari' 3/379 od Ibnu Hadera.)

ZAKLJUAK: Ovo miljenje je ispravnije, a Allah najbolje
zna, zato to je ajet doao u openitoj formi, a od
Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, se ne
prenosi nita vjerodostojno to precizira spomenutu
mogunost. Onaj ko je u mogunosti da stigne do Mekke,
bez velike potekoe, obavezan je da obavi hadd.


TRETMAN ONOGA KO OSTAVI

HADD
Onaj ko bude u mogunosti da obavi hadd pa ga ne
obavi, islamski uenjaci se razilaze po pitanju njegovog
stanja, da li je ostavljanjem hadda postao nevjernik ili
je samo veliki grijenik.

Prvo miljenje: Velika veina islamskih uenjaka, od
prvih generacija do dananjeg dana, su na stavu da
takva osoba nije dostigla stepen nevjerstva ostavljanjem
hadda, zato to se od Allahovog Poslanika, sallallahu
'alejhi ve sellem, ne prenosi nita vjerodostojno to
ukazuje na to, ali se slau da je hadd jedan od pet
ruknova islama, i da onaj ko ga ostavi, smatrajui ga
obaveznim, biva velikim grijenikom.

Drugo miljenje: Da je onaj ko bude u mogunosti da
obavi hadd i ne obavi ga, bez opravdanog razloga,
time postao nevjernik.
Ovaj stav se prenosi od jednog broja islamskih uenjaka,
od kojih su: Hasan El-Basri, Se'id Ibnu Dubejr, Nafi'a,
Suddi, Hakem Ibnu Utejbe, Ishak Ibnu Rahuje, Ahmed Ibnu
Hanbel (u jednoj predaji od njega), Ibnu Habib, i drugi.
(Pogledaj: 'Tefsir Ibnu Derir' 6/21, 'Dami'u li ahkamil-
Kur'an' 5/231 od Kurtubija, 'Sifetu-haddeti-Nebijj' str.
33. od Abdul-Aziza et-Tarifija.) Svoje miljenje su
zasnivali na sljedeim dokazima:


Kae Uzvieni Allah: "Hodoastiti Hram duan je,

Allaha radi, svaki onaj koji je u mogunosti; a onaj koji
nee da vjeruje pa, zaista, Allah nije ovisan ni o kome."

Komentar: Ajet po svojoj vanjtini ukazuje da onaj ko
ostavi obavljanje hadda biva nevjernikom, ali
predvodnik svih komentatora Kur'ana Abdullah Ibnu
Abbas, radijellahu 'anhuma, njegov uenik Mudahid Ibnu
Debr, i skupina uenjaka od selefa, kau da se to odnosi
na onog koji zanegira obaveznost obavljanja hadda.
(Pogledaj: 'Tefsir Ibnu Derir' 6/47, 'Dami'u li ahkamil-
Kur'an' 5/231 od Kurtubija, 'Edvaul-bejan' 1/332-335
od enkitija. To je stav kojeg je izabrao i imam Ibnu
Derir et-Taberi.)

Biljee imami Tirmizi u 'Sunenu'(812), Ibnu Derir u
'Tefsiru'(6/41), Ibnu Ebi Hatim u 'Tefsiru' (3859), Ukajli u
'Du'afaul-kebir'(2140), Bejheki u 'u'abul-imanu'(3978) i
drugi, od Alije Ibnu Ebi Taliba, radijellahu 'anhu, da je
rekao Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Ko
bude posjedovao opskrbu i jahalicu, i ne obavi hadd,
takav je umro kao idov ili kranin, zato to Allah kae u
svojoj knjizi:"Hodoastiti Hram duan je, Allaha radi, svaki
onaj koji je u mogunosti; a onaj koji nee da vjeruje
pa, zaista, Allah nije ovisan ni o kome.""

Komentar: U lancu prenosilaca ove predaje ima ravija
Hilal Ibnu Abdullah koji je odbaen i nepouzdan kod
hadiskih strunjaka, tako da ovaj hadis nije vjerodostojan.
(Pogledaj: 'Dami'us-sunen' 3/176 od Tirmizija, 'Du'afa'

4/348 od Ukajlija, 'u'abul-iman' 3/430 od Bejhekija,

'Du'afau wel-metrukin' 3/177 i 'Mevdu'at' 2/210 od Ibnu
Devzija, 'Mugni fi du'afa' 2/714 od Zehebija, 'Tefsirul-
Kur'anil-azim' 2/85 od Ibnu Kesira, 'Tehzibu-tehzib'
4/290 i 'Telhisul-habir' 2/487 od Ibnu Hadera.)

Biljee imami Darimi u 'Sunenu'(1785), Bejheki u
'Sunenul-kubra'(8922), Ebu Nu'ajm u 'Hiljetul-
evlija'(9/251), Rujani u 'Musnedu'(1231), i drugi, od Ebu
Umame, radijellahu 'anhu, da je rekao Allahov Poslanik,
sallallahu 'alejhi ve sellem: "Onaj ko ga ne sprijei od
obavljanja hadda oigledna potreba, ili nepravedni
vladar, ili bolest koja ga je zadrala, pa umre i ne obavi
hadd - neka slobodno umre kao idov ili ako eli kao
kranin."

Komentar: U lancu prenosilaca ove predaje ima ravija
erik Ibnu Abdullah el-Kadi koji je slab prenosilac kod
veine hadiskih strunjaka. (Pogledaj: 'Ilelu Tirmizi el-
Kebir' i/69, 'Sunenu-Darekutni' 1/345, 'Sunenul-kubra'
10/271 od Bejhekija, 'Tehzibu-tehzib' 4/295 i 'Tekribu-
tehzib' 1/417 od Ibnu Hadera.) U senedu takoer ima i
Lejs Ibnu Ebi Sulejm ije su hadise ostavili uenjaci hadisa
zato to je pomijeao predaje i imao slabo pamenje.
(Pogledaj: 'Derhu we ta'dil' 1/151 od Ibnu Ebi Hatima,
'Du'afa wel-metrukin' str. 230. od Nesaija, 'Kamil' 6/87
od Ibnu 'Adija, 'Medruhin' 2/231 od Ibnu Hibbana,
'Tehzibu-tehzib' 8/417-418 od Ibnu Hadera.) Hadis ima
i druge mahane ali emo se zadrati na spomenutom radi
skuenosti u prostoru. (Pogledaj: 'Mevdu'at' 2/210 od

Ibnu Devzija, 'Tenkihu-tahkik' 2/393 od Ibnu Abdul-

Hadija, 'Tenkihu kitabi-tahkik' 2/10 od Zehebija, 'Nesbur-
raje' 4/411 od Zejle'ija, 'Telhisul-habir' 2/486-488 od
Ibnu Hadera.) Slino se prenosi u jo nekoliko predaja
od Allahovog poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, ali su
jo slabijeg lanca prenosilaca.

Biljee imami Ebu Bekr el-Isma'ili, Bejheki u 'Sunenul-
kubra'(3/335), Ebu Nu'ajm u 'Hiljetul-evlija'(9/252), i
drugi, od voe pravovjernih Omera Ibnul-Hattaba,
radijellahu 'anhu, da je rekao: "Ko bude u stanju da
obavi hadd pa ga ne obavi - svejedno mu je umro kao
idov ili kranin." (Kao to spominje Hafiz Ibnu Kesir u
'Tefsiru' 2/85.)

Lanac prenosilaca ove predaje je vjerodostojan do
Omera, radijellahu 'anhu, kao to kau Bejheki, Ibnu Kesir,
Ibnu Hader, enkiti, Albani, i drugi. (Pogledaj: 'Sunenul-
kubra' 3/334 od Bejhekija, 'Tefsirul-Kur'anil-azim' 2/85
od Ibnu Kesira, 'Tehzibu-tehzib' 4/290 od Ibnu Hadera,
'Edvaul-bejan' 1/334-335 od enkitija, 'Silsiletu ehadisi-
da'ife' 10/166 od Albanija.) Slino se prenosi i od
Abdullaha Ibnu Mes'uda, radijellahu 'anhu, ali sa jako
slabim lancem prenosilaca. (Pogledaj: 'Nasbu-raje'
4/412 od Zejle'ija i 'Sifetu-haddeti-Nebijj' str. 36. od
Abdul-Aziza et-Tarifija.)

ZAKLJUAK: Iz predhodnog vidimo da sve sa ime su
dokazivali svoj stav ne moe posluiti kao dokaz da onaj
ko ostavi hadd bez opravdanog razloga biva

nevjernikom, osim predaje koja se prenosi od Omera,

radijellahu 'anhu, koja se odnosi, a Allah najbolje zna, na
onog koji ostavi hadd smatrajui da nije obavezan, ili
na onog koji ne vidi u obavljanju hadda koristi, ili na
onog ko se nemarno odnosi prema haddu i iskazuje
nezainteresovanje. Dok onaj ko ostavi obavljanje
hadda, smatrajui da je obavezan, i da je tim inom
grean pred Uzvienim Allahom - ne biva nevjernikom,
nego velikim grijenikom, i na njemu je obaveza da se
iskreno pokaje Allahu i trai od Njega oprosta, a Allah,
delle e'nuh, najbolje zna.

Na naredbu hadda, kao petog islamskog arta,
Uzvieni Stvoritelj je ukazao slijedeim rijeima:
"...Hodoastiti Hram duan je, Allaha radi, svaki onaj koji
je u mogunosti; a onaj koji nee da vjeruje - pa, zaista,
Allah nije ovisan ni o kome." (Prijevod znaenja Alu-Imran 97)
Prenosi se da je Resulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem,
rekao: "O ljudi, Allah vam je propisao hadd, pa ga
obavite..."(Muslim).
Dunost hadda je potvrena Kur'anom, Sunnetom i
idma'om, tako da osoba koja negira obavezu hadda,
kao stroge dunosti (farza) smatra se nevjernikom.

Onaj ko potvruje da je hadd farz, ali ga zanemari,
njegovo vjerovanje je u velikoj opasnosti.

Nek se pripaze oni koji odgaaju hadd.

Potvreno je od Omera, radijallahu 'anhu, da je rekao:
"Nek` umre kao Jevrej ili kao Kranin!" - ponovio je to tri

puta - "ovjek koji umre, a ne obavi hadd, a imao je

mogunosti, te odbio da ga obavi." (El-Bejheki)
Prenosi se od El-Hasana, da je rekao: "Rekao je Omer
Ibn El-Hattab: "Odluio sam da poaljem ljude u neke
krajeve, pa da uvide ko sve ima mogunost, te ne obavi
hadd, da im narede dizju. Oni nisu muslimani, oni nisu
muslimani." (Se'id).
Dakle, osoba koja posjeduje mogunosti da obavi
hadd, a ne obavi ga, nalazi se u velikoj opasnosti za
ouvanje svoje vjere, osim da ga sprijei u tome bolest ili
druga potekoa.
Inae, umire kao Jevrej ili Kranin, kao to se prenosi od
Ebu-Hurejre, radijallahu 'anhu: "Ko umre i ne obavi
hadd islama, a nita ga ne sprijei, opravdani razlog ili
vladar koji je silnik, nek umre tj. odabere od dvije smrti,
ako hoe kao Jevrej ili kao Kranin!" Za osobu koja je
preminula, a nije obavila hadd i da je imala namjeru
da ga obavi, dozvoljeno je da neko drugi obavi tu
dunost za nju.
Prenosi se od Ibn-'Abbasa, radijallahu 'anhuma, da je
neka ena iz plemena Duhejne dola kod Resulullaha,
sallallahu 'alejhi ve sellem, i rekla: "Zaista se moja majka
zavjetovala da e obaviti hadd i umrla je ne obavivi
ga. Da li ja mogu umjesto nje obaviti hadd?", on ree:
"Da, obavi hadd za nju.'
Kad bi ti znala da tvoja majka ima dug, da li bi ga
isplatila?" Ispunite dug prema Allahu, jer Allah je najprei
da se prema Njemu ispunjavaju obaveze." (Buhari)
Zato se, o brate, boj Allaha i izvri ono to ti On nareuje
i ne trai hajra u drugom mimo pokornosti: "Kada Allah i
Poslanik Njegov neto narede, onda ni vjernik ni vjernica

nemaju pravo da po svom nahoenju postupe..." (Prijevod

znaenja Al-Ahzab, 36)
Vrijednost hadda Ebu-Hurejre, radijallahu 'anhu,
prenosi da je Resulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem,
upitan koje je najbolje djelo: "Vjerovanje u Allaha i
Njegova Poslanika!", zatim je upitan: "Koje nakon toga?",
rekao je: "Dihad na Allahovom putu!", zatim je upitan:
"Koje nakon toga?", rekao je: "Hadd mebrur (ispravno i
iskreno obavljeni hadd)!" (Buhari i Muslim)
Ebu-Hurejre, radijallahu 'anhu, prenosi da je Resulullah,
sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "... a za hadd
mebrur, nema druge nagrade za njega, osim Dennet."
(Buhari i Muslim)
Prenosi se od Ebu-Hurejre, radijallahu 'anhu, da je
Resulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Ko obavi
hadd, a ne bude nepristojne i rune rijei govorio, i ne
bude krio Allahove propise, vratie se (bez grijeha) kao
na dan kada ga je majka rodila." (Buhari i Muslim)
Vrijednost hadda i 'umre je tolika da se oni koji
obavljaju te obrede ubrajaju u Allahove robove koji
kada mole Allaha, subhanehu ve teala, On im prima
dovu; kada trae neto od Njega, On im daje; kada
trae oprost, On im oprata.
Allah, delle a'nuhu, se ponosi takvim Svojim robovima
ukazujui melekima na njih i na Svoju milost prema njima
dok oni borave na 'Arefatu, govorei: "Idite oprostio sam
vam!" To je, uistinu, velika blagodat i zar ovjeku treba
vei dar od Allahova oprosta, kojeg On, 'azze ve delle,
daje kome On hoe.
Pored velike vrijednosti i nagrade koju ovjek dobija
izvravajui obred hadda, trebamo znati da se

haddom iskazuje pokornost Allahovim naredbama,

potpuna predanost svome Gospodaru i privrenost
Njegovoj vjeri to potvruje sljedei ajet: "Onaj ko se
sasvim preda Allahu, uz to ini dobra djela, uhvatio se za
najvru vjeru..." (Prijevod znaenja Luqman, 22)
Sutina i znaenje obavljanja hadda Postavlja se
pitanje iz pozicije imana, islama i erijata; koje je to
sutinsko i ope znaenje obavljanja hadda?
Kao sastavni dio islamske tradicije svih objava, hadd je
u svim vremenima bio i ostaje do Sudnjeg dana, ljudski
odziv na Allahov poziv: I oglasi ljudima hadd!
dolazie ti pjeke i na kamilama iznurenim, dolazie iz
mjesta dalekih. (Prijevod znaenja El-Hadd, 27).
Kako spoznati vrijednosti hadda, kao jednu od najveih
duhovnih veza izmeu Gospodara i Njegovog roba, te
kako i na koji nain osjetiti sve te blagodati koje
proizilaze iz haddskih obreda?

Odgovor na ovo pitanje krije se u nainu obavljanja
hadda jednog ovjeka, ovjeka kojeg je Uzvieni Allah
poastio da samo jednom obavi hadd i to pred kraj
svog plemenitog ivota.

To je Allahov poslanik i miljenik, Muhammed, sallallahu
'alejhi ve sellem.

Za Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, je obavljanje
hadda bila prilika, da ljudima pokae ne samo obrede
hadda, nego da ih naui kako da izgrade svoj odnos
prema Gospodaru, na koji nain da ouvaju imansko
bratstvo, kako da se odnose prema svojoj rodbini i

mnoge druge vrijednosti koje su veoma bitne za odgojnu

stranu ummeta.
elei Allahovo zadovoljstvo i elei da jasno i ispravno
dostavi nain obavljanja hadda, Poslanik, sallallahu
'alejhi we sellem, je na Oprosnom haddu bio vodi i
imam hadijama, a njihov broj je bio oko 100.000.
Zasigurno svaki od tih hadija, koje je Uzvieni Allah
poastio da vide Njegovog poslanika, te da sa njim
obave i hadd, osjetio je istinsku vrijednost svakog
obavljenog haddskog obreda.
Sprovoenje i utvrivanje tevhida Tevhid, kao istinska
spoznaja Uzvienog Gospodara kroz sve vrste ibadeta,
bio je jedan od glavnih aktivnosti na kojoj je radio
Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, za vrijeme
obavljanja hadda, povodei se za rijeima Allaha,
delle a'nuhu, kao to stoji u prijevodu znaenja:
Hadd i umru radi Allaha izvravajte (El-Bekare, 196),
a koje upuuju da se haddski obredi obavljaju iskreno u
ime Allaha i sa istinskim tevhidom u srcu.
Priznavanje Uzvienog Allaha, kao jedinog Gospodara
koji nema sudruga u vlasti, ogleda se kroz nekoliko stvari
na haddu:
1)Telbija je jedan od obreda hadda, koja u svom
znaenju krije i otkriva jednou Stvoritelja, Onoga koji
nema sudruga.
Od Dabira, radijallahu 'anhu, se prenosi da je rekao:
Povienim glasom, Poslanik, sallallahu 'alejhi we sellem,
je uio rijei tewhida: Odazivam Ti se, Gospodaru,
odazivam. Odazivam Ti se, Ti nema nikakva druga.
Odazivam Ti se. Tebi pripada svaka hvala, blagodat i
vlast, Ti nema (u tome) druga'. (Muslim, 1218)

A Ibn Omer, radijallahu 'anhuma, znao bi rei: Ove rijei

su dovoljne i na njih se nita ne dodaje. (Buhari, 5915 i
Muslim, 1184).
2)Klanjanje dva rekata nafile nakon obavljenog tavafa i
uenja na njima sura, El-Kafirun i El-Ihlas.
Ove dvije asne kur'anske sure u sebi sadre izrazita i
duboka znaenja tevhida, kroz koje ovjek potvruje
postojanost Uzvienog Allaha, te Njegova uzviena
svojstva i lijepa imena.
Tako da ove dvije asne sure obuhvataju sve tri vrste
tevhida: tevhidu-r-rububijje, to znai da je Uzvieni Allah
Tvorac i Gospodar svega i da drugog Gospodara nema,
zatim tevhidu-l-uluhijje, to znai da je Uzvieni Allah
istinski Bog i da se samo Njemu upuuju sve vrste ibadeta,
i tewhidu-l-esmai ve sifat, znai vrsto ubjeenje da samo
Allahu, delle a'nuhu, pripadaju sva imena i svojstva
savrenstva.
Velika je blagodat za jednog mu'mina, da na mjestu na
kojem je stajao Ibrahim, 'alejhisselam, i gradio kuu
tevhida (Ka'bu), slijedei Sunnet Allahovog poslanika,
sallallahu 'alejhi ve sellem, ui i izgovara iste kur'anske
sure koje je uio i on, sallallahu 'alejhi ve sellem.
Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, dok bi klanjao dva
rekata poslije tavafa, uio bi sure u kojima su sadrane
rijei tevhida, sure El-Ihlas i El-Kafirun. (Sunen Ebi-Davud,
1909, a vjerodostojnim ga je ocijenio ejh Albani).
3)Stajanje na breuljcima Saffa i Merva, te uenje dove
na njima. Saffa i Merva su dva sveta mjesta, od
Uzvienog Allaha blagoslovljena, koja je Allah, delle

a'nuhu, uinio znamenjima, dokazima i milou svim

vjernicima.
Pored sa'ja, obaveznog tranja izmeu ova dva
breuljka, Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, uio bi
dovu na ovim asnim mjestima, a ta dova sadravala bi
sve segmente tevhida.
Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, bi poeo od Saffe,
popeo bi se na breuljak tako da vidi Ka'bu, a zatim bi
se okrenuo prema njoj (Ka'bi), i prouio tri puta: 'La illahe
illallahu, vahdehu la erike leh, lehu-l-mulku ve lehu-l-
hamdu, ve huve 'ala kulli ej in kadir. La illahe illallahu
vahdehu......' a kod bi doao do Merwe, uradio bi isto".
(Muslim, 1218).
Hadera, radijallahu 'anha, je na ovim asnim mjestima
stajala prije Poslanika, sallallahu 'alejhi we sellem, u
potrazi za vodom, kako bi napojila sebe i svoga sina
Isma'ila, 'alejhisselam, pretravala bi prostor izmeu
Saffe i Merve, u svom srcu nosila je smisao i znaenje
dove koju je kasnije uio Allahov poslanik, sallallahu
'alejhi we sellem, a to znaenje se ogledalo u istinskom
ubjeenju, da nema drugog Boga sem Allaha i da On
jedini daje opskrbu.
4)Boravak na Arefatu i uenje dove na njemu. Arefat je
mjesto koje devetog zu-l-hiddeta prua najblie
zamiljenu sliku Sudnjega dana.
Po nekoliko miliona hadija, tog dana iskreno upuuje
Uzvienom Allahu dove i trae od Njega oprosta za svoje
grijehe. U dananje vrijeme, neki ljudi koji naalost nisu ni
svjesni mjesta na kojem se nalaze, period od podne
namaza pa do akama (koje je inae i predvieno za

boravak na Arefatu), provedu u spavanju i izleavanju.

Kroz dove koje je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem,
uio na dan Arefata, zraio je isti tevhid i neizmjerna
zahvala Allahu to je Muhammedovom ummetu podario
ovakvo asno i od Allaha blagoslovljeno mjesto.
Tada je bilo teko zamisliti da ljudi na dan Arefata
vrijeme provode u spavanju ili nekorisnoj prii, jer uz
vodia i imama, kao to je bio Poslanik, sallallahu 'alejhi
ve sellem, svaki od njih osjetio je istinsku i duhovnu
vrijednost boravka na Arefatu.
Istina, danas meu nama nije Poslanik, sallallahu 'alejhi ve
sellem, ali jesu njegove rijei i upute o tome kako i na koji
nain mu'min da osjeti blagodati Arefata.
Od Dabira, radijallahu 'anhu, se prenosi da je Poslanik,
sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: Najvrijednija dova, je
dova na dan Arefata, i najvrijednije to sam uio ja i
poslanici prije mene jeste: La illahe illallahu, vahdehu la
erike leh, lehu-l-mulku ve lehu-l- hamdu, ve huve 'ala kulli
ej in kadir. (Damiu et-Tirmizi, 3585, a dobrim ga je
ocijenio ejh Albani).
I na kraju ovog kratkog pregleda nekih obreda hadda,
moemo slobodno zakljuiti da je osnovna i glavna
zadaa, Allahovog poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem,
za vrijeme hadda, bila ostvarivanje i utvrivanje
tevhida, kao glavne poruke s kojom ga je zaduio
Uzvieni Allah. Jedna velika veina hadija koja je
obavljala hadd sa Poslanikom, sallallahu 'alejhi ve
sellem, je bila tek ula u okrilje islama, pa je ovakav
nain hadda samo uvrstio njihovo vjerovanje.
Danas imamo slinu situaciju, kada veliki broj hadija
dolazi na hadd, sa minimalnim znanjem o svojoj vjeri i

sa veoma nesigurnim ubjeenjem o tevhidu kao glavnoj

smjernici i vodilji za uspjean ivot na ovom svijetu, a
pogotovo na buduem.
Zato trebamo ispravno da nauimo kako istinski spoznati i
oboavati svoga Gospodara kroz sve vidove ibadeta,
kako bi tu spoznaju pokazali prilikom obavljanja pete
islamske dunosti, kojom nas Uzvieni Allah dui ako smo
u mogunosti, te kako bi na kraju postigli i zasluili
najveu vrijednost za ISPRAVNO obavljeni hadd, za
kojeg je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem,
rekao: Za hadd mebrur (tj. za pravilno i potpuno
izvren hadd), nema druge nagrade osim Denneta.
(Buhari)
POGLAVLJE O VRIJEDNOSTI
HADDA I POJANJENJU KOME JE
HADD OBAVEZAN

= _
,'
= ` _'
-
`
\\
'
'
))
' _
'

'
`
> '
\ '
, ` g
\'
'
.'
=
`
.
-
`
.
' ((
`
.
=

Prenosi se od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Umra do
umre je iskup za ono izmeu njih, a za hadd

mebrur
1
nema druge nagrade osim Denneta.
Muttefekun alejhi.
2

\'
'
-
`
\\
'
.'
-
`
\\
'
'
, ! _
'
.'
.'
=` .\
' ))
-,
'
.'
= ` _
= ` g
'
\'
((
='
'
`
\\'
='
,'
_,
.'
'
='
_,
=` =\
'
Prenosi se od Aie, radijallahu anha, da je rekla: Rekla
sam: 'Allahov Poslanie, je li enama propisan dihad?'
Rekao je: 'Da, propisan im je dihad u kojem nema
borbe: hadd i umra.' Prenose Ahmed i Ibn Made, i
ovo je njegova verzija, sened mu je sahih i osnova mu je u
Sahihu (Buharijinom).
3

'
'
-
`
\\
'
-
`
\\
'
,'

`
_
,
`
.\
' _
.'

`
_
,'
='
'
-
`
\\
'
'
, !
'
= _
='
'
='
'
))
_'
((
='
'
` _
`
.\
'
='` \'

'
,'
='
= ' _
'
='
))

_'
=,
\'
` g
' ((
Prenosi se od Dabira b. Abdullaha, radijallahu anhuma,
da je rekao: Doao je Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve

1
Hadd mebrur je onaj koji se ne pomijea sa grijesima, a korijen mu je iz 'birr' dobroinstvo,
pokornost. A kae se i da znai primljen hadd, a od znakova primljenosti je da se hadija vrati bolji
nego to je bio i da se ne povrati grijeenju.
2
Sahih. Buharija (1197), Muslim (827).
3
Sahih. Ahmed (24158), Ibn Made (2901), Buharija (1520).

sellem, beduin i rekao: 'Allahov Poslanie, obavijesti me o

umri, da li je obavezna?' Rekao je: 'Ne, a da je obavi
bolje je za tebe.' Prenose Ahmed i Tirmizi, a prioritetno
miljenje je da je mevkuf.
4

A Ibn Adijj ga biljei na drugi nain kao slabog, kao
merfu' od Dabira: Hadd i umra su propisani.
5

.'
'
-
`
\\
'
'
'
,` =\
' '
= ))
.'
`
\
'

='` \'
((
'
=` =

`
_
'
`
.\
'
'
>'
\'
='` \'

Prenosi se od Enesa, radijallahu anhu, da je rekao: Reklo
se: 'O Allahov Poslanie, ta je mogunost?' Rekao je:
'Opskrba i jahalica.' Prenosi Darekutni, a sahihom ga
ocjenjuje Hakim, a prioritetno miljenje je da je mursel.
6

'
,'
'
.,
= ` _
`
.\
'
='
.'
} _

I prenosi ga i Tirmizi u hadisu Ibn Omera, ali u senedu mu
je slabost.

HADD MALOLJETNE OSOBE

' ` _' '
-
`
\\
'
_'` ,
'
`
_
,
`
.\
.'
` \'
, '
>
'
'
= '
\'
' '
\'
'
.'
= ))

4
Daif mevkuf. Ahmed (13877), Tirmizi (931). afija, rahmetullahi alejhi, rekao je: Po pitanju umre nema
nita vjerodostojno. Ona je samo poeljna.
5
Daif mevkuf. Ibn Adijj (4/1468), Bejheki (8542).
6
Daif. Darekutni (2/216), Hakim (1613). Ibnul-Munzir je rekao: O ovome se ne prenosi nijedan spojen
vjerodostojan hadis, a najispravnije od predanja jeste predanje Hasana el-Basrija koje je mursel.
7
Daif. Tirmizi (813).

-
`
\\
'
(( '` ,
'
'
\'
'
` g
= '
\'
))
='
((
'

Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, sreo karavanu
kod Er-Revhae i rekao: Ko su ljudi? Rekoe: Muslimani.
Rekoe: Ko si ti? Rekao je: Allahov poslanik. Pa mu
je podigla jedna ena svoje muko dijete i pitala: Ima li
ovome hadda? Rekao je: Da, a tebi je nagrada.
Prenosi Muslim.
8

OBAVLJANJE HADDA ZA DRUGOGA

'
-
`
\\
'
_'` ,
'
_'
>
.'
'
'
`
_
,
`
.\
'
'
'
'
`
_
`
=\
' _
'
\'
-
`
\\
'
'
,
'
= _
,'
>
.' ` g
' _
.'
= _
-
`
\\
'
=,
` _
} '
>
='` \
' _
'
= ` g
='
' ))
. ((
-` =
= _
_'
'
`
.
= ` _
'
\\'

Prenosi se od njega, radijallahu anhuma, da je rekao: El-
Fadl b. El-Abbas je jahao iza Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, pa je dola ena iz Has'ama
9
,
pa je El-Fadl gledao u nju i ona je gledala u njega, a

8
Sahih. Muslim (1336).
9
Jedno od arapskih plemena.

Vjerovjesnik je okretao Fadlovo lice na drugu stranu.

Rekla je: 'O Allahov Poslanie, Allahov propis o haddu
je zatekao mog oca kada je bio u dubokoj starosti, ne
moe se odrati na jahalici. Hou li obaviti hadd za
njega?' Rekao je: 'Da.' Ovo je bilo na Oprosnom
haddu. Muttefekun alejhi, a verzija je Buharijina.
10

.'
'
' ` _'
`
_
,
`
.\
' _
\'
_
`
=' ` _
}
` g
_'
.'
= _
`
.
= ` g
'
'
= ` g
='
' ))
.
'
= _` =
=
`
=' _
_'
>
,'
' '
'
='
>'

-
`
\\
' '
,
`
_
='
-
`
\\
'
.'
\ (( ` _
'
'
'

Prenosi se od njega, radijallahu anhu, da je jedna ena iz
Duhejne
11
dola Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem,
i rekla: Moja se majka zavjetovala da e obaviti
hadd, a nije obavila hadd do svoje smrti. Da li u
obaviti hadd za nju? Rekao je: Da. ta misli, da je
tvojoj majci ostao nevraen dug, bi li ga vratila?
Allahu vraajte dugove, Allah je najprei da se prema
Njemu izvre obaveze. Prenosi Buharija.
12

'
-
`
\\
'
'
)) ` g
=
'
_
= '
=` ,'
'
,
`
,
.
_
='
-` =
= ` g
_'
` g
= '
=` ,'
='
`
,
. ` g
_'

10
11
Arapsko pleme.
12
Sahih. Buharija (1852).

='
-` =
= ((
= _
,'
'
'
.'
\'

`
_
\'

`
.'
`
.
'
-
`
.'
\'

Prenosi se od njega, radijallahu anhu, da je rekao:
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je:
'Koji god djeak obavi hadd, potom postane
punoljetan, obavezan je da obavi drugi hadd. I koji
god rob obavi hadd, potom se oslobodi, obavezan
je obaviti drugi hadd.' Prenosi ga Ibn Ebi ejbe i
Bejheki sa pouzdanim prenosiocima, ali se spori oko toga
da li je merfu', a mahfuz je da je mevkuf.
13

`
\\
'
, ))
` _
. '

`
.
'
'
= _
=
`
.
'
'
'
((

,'
'
-
`
\\
'
'
-` ='
= _
.'
' ` _
} _` .
'
>
' '
>
'
>
= _
'
))
'
.'
'
= ` g
((

`
.
`
\\'

Prenosi se od njega, radijallahu anhu: uo sam
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako dri
hutbu i govori: 'Neka se ne osamljuje ovjek sa enom,
osim ako je sa njom mahrem, i neka ena ne putuje
osim sa mahremom.' Pa je ustao jedan ovjek i rekao:
'O Allahov Poslanie, moja je supruga krenula na hadd,
a ja sam prijavljen za tu i tu bitku.' Rekao je Poslanik: 'Idi

13
Sahih. Ibn Ebi ejbe (14875), Bejheki (8397). Lanac prenosilaca je vjerodostojan i kao merfu'u i kao
mevkuf.

i obavi hadd sa svojom suprugom.' Muttefekun

alejhi, a ovo je Muslimova verzija.
14

`
_
,
`
.\
' ` _'
,` ,
'
))

= ((
'
_' , _
,,
'
'
))
. ((
'
'
))
= ` g
= ` g
=
`
,
. ((

'
,'
'
='
,'
_'` ,
'
=` =
='
='` \'

Prenosi se od njega, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, uo nekog ovjeka da kae:
Odazivam ti se za ubrumu, pa je pitao: Ko je
ubrume? ovjek je rekao: Moj brat ili moj roak.
Pitao je: Jesi li obavio hadd za sebe? Rekao je: Ne,
a Poslanik je rekao: Obavi hadd za sebe, potom
obavi hadd za ubrumu. Prenose Ebu Davud i Ibn
Made, sahihom ga ocjenjuje Ibn Hibban, ali je
prioritetno miljenje kod Ahmeda da je mevkuf.
15

'
-
`
\\
'
'
'
))
>
>
-
`
\\
' ` _
' ` g ((
'
,'
'
,'
-
`
\\
'
'
,'
=
`
> _
'

14
15
Sahih. Ebu Davud (1811), Ibn Made (2903), Ibn Hibban (962). Bejheki je rekao: Lanac prenosilaca je
vjerodostojan i nita vjerodostojnije se ne prenosi u ovom poglavlju. Ibnul-Mulekkin je rekao: Lanac
prenosilaca mu je vjerodostojan po uvjetima Muslima. Osporili su ga Tahavija kao mevkuf, Darekutni
kao mursel, Zahiri za tedlis, Ibnul-Devzi za slabost u njemu. Abdul-Hakk i Ibnul-Kattan tvrde da je hadis
merfu'u. Vjerodostojnim merfu'om ga ocjenjuju Ibn Hader i evkani.

'
))
\ '
= ` g
'
_
`
.'
'
((
'
' ` _
`
.\
'
= _
='
= _
,'
.,
.

Prenosi se od njega, radijallahu anhu, da je rekao:
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nam je
drao hutbu i rekao: 'Doista vam je Allah propisao
hadd.' Pa je ustao El-Akre' b. Habis i pitao: 'Je li svake
godine, Allahov Poslanie?' Rekao je: 'Da sam rekao (da
jeste), bilo bi obavezno. Hadd je jedanput, a to
bude vie od toga dobrovoljno je.' Prenose peterica
osim Tirmizija.
16
Osnova mu je kod Muslima u hadisu Ebu
Hurejre.
17

POGLAVLJE O MIKATIMA
` ,
'
=
`
_
,
`
.\
' ` _' '
-
`
\\
'
_'
.,
'
.
`
\' '
,'
`
=\
'
'
'
'
'
, )) ` _
= _
.'
` _
\ ` _
.'
'
_
`
=
= ` _
=
'
.'
_'
>
\'
` g
'
-
`
>
=' _
`
.
-
`
>
= (( -
`
.
=

Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, odredio Zul-
Hulejfu za mikate stanovnicima Medine, Duhfu za

16
Sahih. Ahmed (2510), Ebu Davud (1721), Nesai (2573), Ibn Made (2886).
17

stanovnike ama, Karnul-menazil za stanovnike Nedda,

Jelemlem za stanovnike Jemena (i rekao:) Oni (mikati)
su za njih (njene stanovnike), i za druge koji dou na
njih, a ele (obaviti) hadd ili umru, a oni unutar
mikata (ulaze u ihrame) u mjestu u kojem su roeni,
ak stanovnici Mekke u Mekki. Muttefekun alejhi.
18

'
-
`
\\
'
.'

`
_
,
`
.\
' ` _' ` _'
_'
'
.
`
.'
,'
'
'
.'
=
`
.\'
.,
='

`
=
'
` _'
`
.
,'
=

Prenosi se od Aie, radijallahu anha, da je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, odredio stanovnicima Iraka za
mikat Zatu-Irk. Prenose Ebu Davud i Nesai.
19
Osnova mu
je kod Muslima u hadisu Dabira, radijallahu anhu, ali
njegov ravija sumnja da li je merfu'.
20

` _
'
' _
.'
.
`
.
`
\
'
= ` _'

A kod Buharije stoji da je Omer, radijallahu anhu, taj koji
je odredio za mikat Zatu-Irk.
21

='
'
. _
,'
` _
`
.\
'
_'` ,
'
=
`
_
,
`
.\
' ` _'

'
.
`
_,
'

18
19
Sahih. Ebu Davud (1739), Nesai (2605). U lancu prenosilaca je Efleh b. Humejd. Ibn Adijj spominje da je
imam Ahmed negirao ovaj hadis Eflehu b. Humejdu. Meutim, Ibnul-Mulekkin je hadis ocijenio
vjerodostojnim. Svjedoe mu drugi hadisi koje je Hafiz spomenuo u Telhisu.
20
21

Kod Ahmeda, Ebu Davuda i Tirmizija stoji u hadisu od Ibn
Abbasa, radijallahu anhuma, da je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, za mikat stanovnicima istoka
odredio El-Akik.
22

POGLAVLJE O VRSTAMA I
SVOJSTVIMA IHRAMA (NIJJETA)

\'
'
-
`
\\
'
.'
=
`
_
,
`
.\
'
= '
-` =
,'
=
'
'
,
`
='
= '
`
.
' g
,
`
='
= '
`
.
= '
`
.
' g
,
`
='
-
`
\\
'
='
` g
\'
,
`
,
`
='
= '
`
='

' g
,
`
='
= '
`
='
\'
` g
'
'
_'
> _
`
.
= '
`
\
=
`
.\
'
`
.
=

Prenosi se od Aie, radijallahu anha, da je rekla: Izali
smo sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, u
godini Oprosnog hadda
23
, a meu nama je bilo onih
koji su zanijetili umru, a bilo nas je i koji smo zanijetili
hadd i umru, a bilo nas je i koji smo zanijetili hadd, a
Allahov Poslanik je zanijetio hadd.
Onaj koji je zanijetio umru, izaao je iz ihrama po
dolasku, a oni koji su zanijetili hadd ili spajanje

22
Daif. Ahmed (3205), Ebu Davud (1740), Tirmizi (832). U lancu prenosilaca je Jezid b. Zijad, a on je slab
po miljenju svih muhaddisa. Takoer, u kancu prenosilaca je i Muhammed b. Alija za kojeg se ne zna da
je sluao hadise od svoga djeda.
23
To je bila 10. godina po Hidri.

hadda i umre, nisu izlazili iz ihrama do bajrama.

Muttefekun alejhi.
24

Ko stigne do jednog od pet mikata sa namjerom da
obavi had ili umru, dunost mu je propisno obui ihram
na samom mikatu.

Ko obue ihram prije mikata, nema smetnje ali je bolje da
to bude na samom mikatu prema praksi Poslanika.

Ako pree mikat bez ihrama dunost mu se vratiti i obui
ihrame, u protivnom obavezan je iskupiti se klanjem
kurbana.

Onaj ko bez namjere obavljanja hada pree mikat, a
zatim odlui uinit had ili umru obui e ihrame na onome
mjestu gdje je to i odluio ne prelazei isto mjesto. Mikati
su Zul-Hulejfa (Abar Ali) za Medinjane, El-Duhfa ( u
blizini Rabiga) za amlije, Egipat i zemlje Magriba,
Jelemlem (Es-Sadijje) za Jemence, Karnul-Menzil (Es-Sejl)
za Neddlije, te Zatu Irk za stanovnike istoka i Iraane.

Ovo su mikati za stanovnike spomenutih podruja i za sve
one koji preko ovih mikata prou s namjerom obavljanja
hada ili umre.

Ko je unutar mikata obui e ihram u svojoj kui, osim
stanovnika Mekke koji izlaze van podruja Mekke (na tzv.
el-hall) radi oblaenja ihrama, i to iskljuivo za umru.

Ihram za had nije ispravan osim u poznatim mjesecima
hada, a oni su: evval, zul-kade i deset prvih dana zul-
hiddeta.

24

Ko doe ili pree mikat elei obaviti had treba skinuti
ivenu odjeu i obui gornji i donji dio ihrama.

Poeljno je da bude ist i bijele boje.

Onaj ko nema odjeu ihrama skinut e svoju odjeu i
omotati je oko prsa.

Donji dio odjee (akire ili iroke pantalone) e ostaviti
na sebi i poeti sa obavljanjem obreda.

Ako u meuvremenu nae ihrame skinut e ivenu odjeu i
obui ih.

ena e obui svoju ivenu odjeu. Ako je u hajzu ili nifasu
obui e ihram i poeti s obredima kao i ostale hadije, s
tim to nee obavljati tavaf oko Kabe sve dok joj hajz i
nifas ne prestanu i dok se ne okupa.

Sunnet je onome ko eli obui ihram okupati se, oistiti,
namirisati glavu i bradu, ali ne i odjeu ihrama.

Isto tako, sunnet je da samo oblaenje ihrama treba biti
poslije propisanog farz namaza ili nafile.

Ihram oznaava namjeru ulaska u obrede. Sunnet je
jezikom izgovoriti nijjet ihrama.

Kada onaj koji eli obaviti temettu had zanijjeti u
mjesecima hada, srcem e zanijjetiti, a jezikom izgovoriti:
Lebbejke umreten mutemettian bih ilel-haddi.

Odazivam Ti se (Allahu) umrom do obavljanja hada.


Isto se odnosi na onoga koji obavlja kiran, ifrad, umru,

koji izvrava bedeluk i onog koji dobrovoljno obavlja
had za drugu osobu.

Pohvalno je da kod ihrama kae rijei uslovljavanja: Fe
in habesenije habisun fe mehall hajsu habeseni. Pa ako
budem sprijeen, moje mjesto je gdje sam i sprijeen.

Ako izgovori ove rijei, a zatim mu se neto isprijei na
putu do Kabe rijeio se obreda hada i nema vie
nikakvih dunosti (ili sankcija).

Ko ihram zanijjeti bez odreivanja vrste hada ispravno
je, i takav had e pretvoriti u bilo koju vrstu hada.

Onaj ko obavlja temettu moe dodati nijjet hada na
umru i nastaviti sa kiranom. ena koja dobije hajz, a ve
je zapoela obred hada, dodat e nijjet umre i tako
prei na kiran, ako ve nije obavila umranski tavaf.

POGLAVLJE O IHRAMU (NIJJETU
STUPANJA U OBREDE)

'
'
-
`
\\
'
'
-
`
\\
'
=' '
=
`
.
'
`
.

Prenosi se od Ibn Omera, radijallahu anhuma, da je
rekao: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije

zanijetio ulazak u obrede Hadda osim ispred

mesdida
25
. Muttefekun alejhi.
26

-,
,'
.'` =\
'
.
`
`
-
`
\\
'
` _'
'
))

= _
.'
.'
,'
.'
=' '
_' _
,'
='
='
_' _
='
(( ` _
`
.\
'
=` =
'
'
_'` ,
,'

Prenosi se od Hallada b. Es-Saiba, od njegovog oca,
radijallahu anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: Doao mi je Dibril i naredio
mi da naredim svojim ashabima da podignu glasove
pri uenju telbije kod ulaska u ihram. Prenose
peterica, a sahihom ga ocjenjuju Tirmizi i Ibn Hibban.
27

,'

`
_
,
`
.\
' ` _'
='
.`
'
.` =
` _
`
.\
'

Prenosi se od Zejda b. Sabita, radijallahu anhu, da se
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, skinuo i okupao
prije ihrama (nijeta ulaska u obrede Hadd). Prenosi
Tirmizi i ocjenjuje hasenom.
28

25
Mesdida na Zul-Hulejfi, mjestu gdje ulaze u ihram stanovnici Medine.
26
27
Sahih. Ahmed (15961), Ebu Davud (1814), Tirmizi (829), Nesai (2703), Ibn Made (2922), Ibn Hibban
(3791). Tirmizi je rekao za hadis da je vjerodostojan.
28
Hasen. Tirmizi (830), Darekutni (2/220), Bejheki (8726), Taberani (4862). Tirmizi je hadis ocijenio
dobrim, dok ga je Ukajli ocijenio slabim vjerovatno zbog Abdullaha b. Jakuba koji je u lancu prenosilaca,
a njegovo stanje je nepoznato. Ibnul-Mulekkin kae: Vjerovatno je Tirmizi spoznao stanje Abdullaha b.
Jakuba im je hadis ocijenio dobrim. Vjerodostojnim ga je ocijenio Ibn Seken.

'
-
`
\\
'
'
-
`
\\
'
` _'
= '
'
,'
,
`
.\
'
'
, ))
\' '
'
.'
`,
'
` =\'
.'
'
'
'
=
`
.\
'
='
`
.
>
'
=' '
,
`
'
= '
= '
_'
=
`
\
'
-` =
,'
,
`
.\
'
'
((
`
\\'
`
.
=

Allahov Poslanik bio upitan o tome ta osoba u ihramu
moe nositi od odjee. Rekao je: Nee nositi koulju,
niti turbane, niti sirvale
29
, niti burnuse, niti mestve,
osim ako neko ne nae papue, onda neka nosi
mestve, ali neka ih potkrati nie od lanaka, i neka ne
nosi nita od odjee koju je dotakao afran ili vers
30
.
Muttefekun alejhi, a ovo je Muslimov citat.
31

\
'
.'
\'
'
-
`
\
-
`
\\
'
,` ,
='
>

_'
='
\'
_'
-
`
\
`
.
=

Prenosi se od Aie, radijallahu anha, da je rekla:
Mirisala sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, za ihram prije nego to je uao u ihram, i nakon
prvog tehallula (kada je sve to je bilo zabranjeno u

29
Dugi gae koji nose Arapi.
30
Indijski afran.
31

ihramu dozvoljeno osim ena)) prije nego to je tavafio

oko Kabe. Muttefekun alejhi.
32

BRAK OSOBE U IHRAMU (STUPANJE U BRAK U
IHRAMU)

_'
`
_'
-
`
\\
'
` _'
'
))
>
'
>
((
'

Prenosi se od Osmana b. Affana, radijallahu anhu, da je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ne
eni se muhrim
33
, niti eni (drugoga), niti prosi.
Prenosi Muslim.
34

LOVLJENJE U IHRAMU

` _
'
'
.'
,'

`
_
'
'
'
-` =
'
-
`
\\
'
'
,' '
.'
>
_,
= ))
'
='
'
='
='
>
= (( '
\'
'
))
, '
= '
>
((
`
.
=

Prenosi se od Ebu Katade el-Ensarija, radijallahu anhu, u
prii o njegovom lovu na divljeg magarca dok nije bio

32
33
Osoba u ihramima.
34

muhrim
35
, da je rekao: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, rekao je svojim ashabima, a bili su u ihramima:
'Ima li meu vama iko da mu je naredio ili mu neim
na to ukazao?' Rekoe: 'Nema.' Rekao je: 'Onda jedite
ono to je ostalo od njegovog mesa.' Muttefekun
alejhi.
36

`
_
,
`
\\
'
='
`
.
=` =\
'
-
`
\\
'
\ _
='
-
`
.'
'` ,
'
'
.'
.'
`
.
_'
`
.
'
'
))
\ '
`
.
= '
`
.'
`
.
`
.
. ((
`
.
=

Prenosi se od Es-Sa'ba b. Dessame el-Lejsija, radijallahu
anhu, da je on poklonio Allahovom Poslaniku, sallallahu
alejhi ve sellem, divljeg magarca kod El-Ebva'e ili
Veddana
37
, pa mu je vratio i rekao: Ne vraamo ti ga
(ni zbog ega drugog) osim to smo u ihramu.
Muttefekun alejhi.
38

\'
'
-
`
\\
'
.'
-
`
\\
'
'
))
='
` _
,
`
\
> ` ,'
`
.\
'
'
' _
,'
'
'
\'
\'
'
>
\'
'
\'
((
`
.
=

Prenosi se od Aie, radijallahu anha, da je rekla: Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: 'Pet

35
Vidi prethodnu napomenu.
36
37
Dva mjesta izmeu Mekke i Medine.
38

ivotinja, sve su one fasici

39
, ubijaju se u haremu i van
harema: gavran, lunja
40
, korpija (akrep), pacov i pas
koji ujeda.' Muttefekun alejhi.
41

`
_
,
`
.\
' ` _' '
-
`
\\
'
_'` ,
'
'

`
.
=

Vjerovjesnik dao da mu se radi hidama dok je bio u
ihramu. Muttefekun alejhi.
42

>
'
-
`
\\
'
\'
.'
'
)) _
'
> '
= _
' '
'

'
. ((
'
))
,'` ,'
-
`
.
='
'

_,
>'
_'
_,
>
=
`
>
\ ((
`
.
=

Prenosi se od Ka'ba b. 'Udre, radijallahu anhu, da je
rekao: Bio sam donesen Allahovom Poslaniku, sallallahu
alejhi ve sellem, a krpelji su mi bili rasuti po licu, pa je
rekao: 'Nisam smatrao da ti je bol dostigla ovu granicu
kako sada vidim. Moe li nai ovcu?' Rekao sam: 'Ne.'
Rekao je: 'Onda posti tri dana ili nahrani est

39
Fasik u osnovi znai onaj koji je izaao, a ovdje se moe rei za ove ivotinje da su izale izvan propisa
drugih ivotinja o ubijanju za vrijeme hadda, ili da su izale iz okvira dozvoljenosti jedenja njihovog
mesa, ili da su izale iz okvira ostalih ivotinja zbog toga to od njih nema nikakve koristi. Ovo su tri
tumaenja koja je napravila ulema o dozvoljenosti ubijanja ovih ivotinja.
40
Vrsta sokola.
41
42

siromaha, za svakog siromaha pola sa'a.' Muttefekun

alejhi.
43

= _
,'
'
-
`
\\
'
'
`
=
-
`
>
,'
-
`
\\
'
= _
.'
-
`
\\
'
_'
`
.\
' _
'

`
,
. )) ` _
'
-
`
>
-
`
\\
'
_,
\'
'
=
`
\
\ '
,
`
.
'
_'
>
.
`
'
='
= _
.
`
\
=' '
=
`
.
'
\ '
,
`
.
'
. '
'
>
= _
. '
'
=
`
\
`
.
=
`
.\
'
((
_'` ,
'
'
'
`
.
-
`
\\
'
'
, '
'
. '
`
.
'
))

'
`
.
} ((
`
.
=

Prenosi se od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je rekao:
Kada je Uzvieni Allah Svome Poslaniku otvorio Mekku,
stao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, meu
ljudima, pa je zahvalio Allahu i pohvalio Ga, potom je
rekao: 'Doista je Allah sprijeio slonove od Mekke, a
pokorio ju je Svom poslaniku i vjernicima, i ona
nikome prije mene nije bila dozvoljena, a meni je
dozvoljena samo jedan vremenski period u danu
44
, i
nee nikome poslije mene biti dozvoljena. Njena stoka
se ne razgoni, niti se upa njeno trnje, niti je
dozvoljeno ono to se u njoj izgubi, osim onome koji

43
Sahih. (1816), Muslim (1201).
44
Tj. Samo jedan vremenski period u danu ulaska u Mekku bilo je dozvoljeno ubistvo u njoj i nikada vie
poslije toga. Taj period je bio od izlaska Sunca do ikindije.

je obznani, a kome neko bude ubijen, moe izabrati

izmeu dvije odluke: krvarine ili odmazde.' Pa je rekao
El-Abbas: 'Osim limunove trave, Allahov Poslanie, jer mi
je stavljamo u grobove i na kue.' Pa je rekao: 'Osim
limunove trave.' Muttefekun alejhi.
45

='
-
`
\\
'
-
`
\\
'
` _'
'
))

. '
-
`
>
,`
,,
='
} ` _
} '
,`
= '
>
.,
'
=`
= _` .
'
,,
='
} '
. '
, '
=
`
.
'
='
= _
. _` .
'
-
`
>
,,
='
-
`
>
. ((
`
.
=
Prenosi se od Abdullaha b. Zejda b. Asima, radijallahu
anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
rekao: Ibrahim je uinio Mekku haremom i dovio je za
njene stanovnike, a ja sam uinio Medinu haremom
kao to je Ibrahim haremom uinio Mekku. I ja sam
dovio za njen sa'a i mudd duplo vie kako je dovio
Ibrahim za stanovnike Mekke. Muttefekun alejhi.
46

\'
= _
,'
,
`
_
'
-
`
\\
'
'
))

. _
, '
.,
' ((
'

Prenosi se od Alije b. Ebi Taliba, radijallahu anhu, da je
rekao: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao

45
46

je: 'Medina je harem od 'Ajra do Sevra

47
.' Prenosi
Muslim.
48

POGLAVLJE O NAINU OBAVLJANJA
HADDA I ULASKA U MEKKU

'
-
`
\\
'
-
`
\\
'
,'
` _'
-
`
\\
'
` g
= '
\' '
. '
.' _
`
.
.'
='
'
))
, _
='
' _
='
((
-
`
\\
'
_
`
\
' _
.'
'
>

`
,
.'
' _
' '
} _
`
.

.,
`
.\'
,
`
=' ))
,` ,
\
`
,
,
`
\\
'
,` ,
,` ,
=,
,` ,
\ ` _
\'
=` .\'
'
=,
. ((
' '
.' '
} _
`
.
'
>` \
'
\ '
' _
'
_
`
\
,,
='
,'
= _
.'
`
,
='
>` \
' _

`
,
. '
` =\
' _
,'
'
=
`
,
. '
. '
`
=
'
'
` =\
'
)) '
, '
, '
,'

-
`
\\
' (( '
` =\
'
' _'
_
`
.
-
`
\\
'
.` =
'
='
'
` ,
>
))
=,
-
`
\\
'
`
.
'
'
=
`
> _
.'
-
`
\\
'
`
.
,'
'
((
.'`
, '
.
`
,
.

47
Dva brda u okolini Medine.
48

' _
.
`
,
. ` ,
' _
`
.
= _
`
.
= _
= _
.'
'
, _
'
' _
' _
} _
= '
= '
} '
` =\
' _
'
>
-
.,
'
>
-,
= _
} '
,` =
`
.\
'
_'
> '
`
=
>
-
`
\\
'
,
`
=\
' '
, _
`
\
\'
\'
.'
\'
\'
_
`
.
'
='
=
`
=\
'
= _
`
.
`,
>
=
`
,
= _
.' '
-` ,
'
_
`
.
='
'
.'
\'
='
=
`
=\
'
.'
'
, _
.'
_'
`
.\
'
,'
'
`
,
_
`
.'
`
,
,
`
=\
' _
`
\
' _
`
\
,'
'
`
,
'
= '
,
`
, ' _
`
.
>

`
,
'
' _
.'
=` =\' _
.'
'
'
='
'
'
=
`
=\
'
= _
`
.
'
'
`,
` =\
'
,'
= _
`
.
'
,,
\ '
= '
` _
} _
`
.
,'
=
`
\
'
.'
= _
'
))
_'
`
.\
' '
,` ,'
.,
>` =\
'
.,
>` =\
'
((
. _
`
.
`,
'
\ _
'
= _
.' '
=
`
\
>
' _
.' _
`
.
.'
\'
' '
, _
`
\
='
'
='
_'
.'
, '
_` ,
'
'
= _
`
.
'
`
,
' _
`
\
_` ,
_,
'
_'
.'
, ` =\
'
,'
'
' _
.' _
`
.
>

`
,
='
='
'
'
` ,
>
'
`
.
=' _
`
.
= '
'
\
`
\

=
`
=\
'
_'
=`
` =
, _
.' _
`
.
=
`
,
`,
_
>
'
' _
. _
.
`
\
' _
'
_,
`
=\
'
' _
.' _
`
.
=
`
=\
'
= _
.
`
\
'
.'
, '
='
'
'
=
`
>
` ,
>
' _
= _
'
`
,
. _
.'
'
'
-
`
\\
'
>

`
,
' _
_'
'
_
`
\
,
`
=\
'
-
`
>
.
`
'

Prenosi se od Dabira b. Abdullaha, radijallahu anhuma,
da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
obavljao hadd, pa smo izali sa njim dok nismo doli do
Zul-Hulejfe, pa se porodila Esma b. 'Umejs, a on je rekao:
Okupaj se, povei se odjeom i zanijeti obrede
Hadda. Allahov Poslanik je klanjao u mesdidu, potom
je uzjahao Kasva'u
49
, i kada je stigao na El-Bejda'u
podigao je glas uei tevhid (telbiju): Odazivam Ti se,
moj Allahu, odazivam Ti se. Odazivam Ti se, Ti nema
sudruga, doista je (sva) hvala (Tebi) i blagodat od
Tebe i vlast, Ti nema sudruga, sve dok nismo stigli do
Kabe, tada je dotakao Rukn (haderul-esved), pa je
ubrzano hodao tri puta, a (sporije) hodao etiri puta.
Potom je stigao do Mekami-Ibrahima, pa je tu klanjao,
zatim se vratio Ruknu (haderul-esvedu) i dotakao ga.
Potom je izaao kroz vrata na Safu, a kada se pribliio
Safi, prouio je: Doista su Safa i Merva Allahova
asna mjesta
50
.' Poinjem sa onim ime je poeo

49
Deva Allahovog poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
50
Sura El-Bekare, 158

Allah. Potom se popeo na Safu dok nije (mogao) vidjeti

Kabu, pa se okrenuo prema Kibli, zatim je izjavio
Allahovu jednou i donio tekbir i rekao: Nema boga
osim Allaha, Jedinog, koji nema sudruga, Njemu
pripada vlast i hvala i On moe sve. Nema boga osim
Allaha, Jedinog, ispunio je obeanje, pomogao Svoga
roba i sam pobijedio Skupine
51
. Potom je molio izmeu
toga. Rekao je slino ovome triput, potom je iao prema
Mervi, dok se ne bi spustio u srednji dio doline, onda bi
trao sve dok se ne bi popeo, pa je hodao do Merve, i
na Mervi radio ono to je radio i na Safi, pa je
spomenuo hadis, a u njemu stoji: Potom kada je bio dan
Tervije
52
, krenuli su prema Mini. Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, je jahao. Klanjao je na njoj podne,
ikindiju, akam, jaciju i sabah, potom je kratko boravio
dok sunce nije izalo, pa je preao (preko Muzdelife ne
zadravajui se) dok nije doao do Arefata, pa je
zatekao mali ator, koji mu je bilo namjeteno na Nemiri,
pa je boravio u njemu dok se sunce nije spustilo, naredio
je (da mu pripreme) Kasva'u, pa su mu je osedlali, pa je
doao do srednjeg dijela doline, pa odrao hutbu,
potom se prouio ezan, pa ikamet, pa je klanjao podne,
pa se uio ikamet i klanjao je ikindiju, a izmeu njih nije
nita klanjao. Potom je uzjahao i stigao na mjesto stajanja
(kod brda Ilal), pa je usmjerio stomak svoje deve Kasva'e
prema kamenju (tj. brdo mu je bilo s desne strane), a
uinio je put kojim se hodalo ispred njega i okrenuo se
prema Kibli, i nije prestao stojati dok nije zalo sunce i

51
Aluzija na bitku na Hendeku. Vidi suru El-Ahzab, 9. 27. ajeta.
52
Osmi dan zul-hiddeta.

malo otilo utilo, dok se izgubila (suneva) ploa (disk), i

krenuo je, a bio je zategao Kasva'ino ue toliko da je
njena glava skoro udarala u oslonac bedra njegovog
sedla, a desnom rukom je govorio: 'O, ljudi, smirenosti,
smirenosti!' Kada god bi doao do gomile pijeska,
popustio bi malo dok bi se popela, pa je stigao na
Muzdelifu i klanjao na njoj akam i jaciju sa jednim
ezanom i dva ikameta, i nije izmeu njih nita klanjao.
Potom je legao dok nije dola zora, pa je klanjao sabah
kada mu se ukazalo da je osvit zore, sa ezanom i
ikametom, potom je uzjahao dok nije stigao do El-
Me'aril-harama, pa se okrenuo prema Kibli i molio,
donosio tekbire i govorio 'la ilahe illellah', i nije prestao
stojati dok se nije dobro razdanilo. Krenuo je prije nego
se pojavilo sunce, dok nije stigao u srednji dio Muhassira,
pa je malo potjerao, potom je krenuo srednjim putem koji
izlazi na veliko demre, dok nije doao do demreta koje
je kod drveta, pa je bacio sedam (kamenia), sa svakim
je donosio tekbir, veliine kamenia za praku. Bacio je
iz sredine doline (tako da mu je Mina bila sa desne
strane a Mekka sa lijeve),. Potom krenuo prema mjestu
klanja, pa je zaklao (kurban), a potom je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uzjahao i krenuo i
obavio tavaf ifadu i klanjao je u Mekki podne. Prenosi
Muslim u duoj verziji.
53

53

,'

`
_
,
`
.\
' ` _'
_'
>
'
.'
='
-
`
.
\'
.'
-
`
\\
'
'
' ' g
= _
'
`
.\
'
.'
,
`
_
'
`
=\
'
'

Prenosi se od Huzejme b. Sabita, radijallahu anhu, da bi
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kada bi zavrio
sa telbijom na haddu ili umri, traio od Allaha Njegovo
zadovoljstvo i Dennet, a traio utoite u Njegovoj milosti
od Vatre. Prenosi afija sa slabim senedom.
54

,'
'
-
`
\\
'
'
)) '
='
. _
= '
,
`
\
>
>
\'
'
.'
= '
,
`
\
>
'
='
= '
,
`
\
>
'
='
((
'

Prenosi se od Dabira da je rekao: Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: 'Ja sam zaklao
ovdje, a Mina je cijela mjesto za klanje, pa koljite u
svojim stanitima. I ja sam stajao ovdje, a cijeli Arefat
je mjesto stajanja, i stajao sam ovdje, a cijeli Dem
55

(Muzdelifa) je mjesto za stajanje.' Prenosi Muslim.
56

'
-
`
\\
'
.'

`
_
,
`
.\
' ` _'
-
`
>
= _
.'
= '
`
=
\
'
='
= '
. '
='
`
.
=

54
Daif. afija (1/307). Hafiz u Telhisu kae: Prenosi ga afija od Huzejme. U lancu prenosilaca je Salih
b. Muhammed b. Zajide el-Lejsi, a on je Medeni i slab je.
55
Osnova rijei dem je okupljanje, a to je Muzdelifa. Nazvana je tako jer su se Adem i Hava sastali tu
kada su bili izbaeni iz Denneta i razdvojeni.
56

Prenosi se od Aie, radijallahu anha, da je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, po dolasku u Mekku, uao
preko njenog najvieg dijela (mjesto Keda'), a izaao
preko najnieg (mjesto Kuda). Muttefekun alejhi.
57

'
-
`
\\
'
'
.'
,
`
.
-
`
>
_'
>
-
`
.'

= _
, _
`
.
`
_
,
`
.\
'
>
`
.
=

Prenosi se od Ibn Omera, radijallahu anhuma, da ne bi
doao u Mekku dok ne bi zanoio u Zu-Tuva, pa osvanuo i
okupao se, a spomenuo je da je tako radio Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem. Muttefekun alejhi.
58

'
-
`
\\
'
_'` ,
'
'
'
` ,
_'
>
-
`
.'

'
>'
'
'
'
=
`
_
\'

Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da bi
poljubio Crni kamen i na njemu uinio seddu. Prenosi
Hakim kao merfu', Bejheki kao mevkuf.
59

'

`
_
,
`
.\
'
=' '
= '
' '
='
='
. '
_'

>` \
'
`
.
=

57
58
59
Daif. Hakim (1/455), Bejheki (5/75). Ljubljenje Crnog kamena spomenuto je u dva Sahiha od Omera b.
El-Hattaba, radijallahu anhu, od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, a to se tie dodatka koji govori
o ljubljenju kamena, biljee ga Hakim i Bejheki, a Ukajli kae: U lancu prenosilaca je Dafer b. Abdillah
koji je grijeio i premetao.

Prenosi se od njega da je rekao: Vjerovjesnik, sallallahu

alejhi ve sellem, im je naredio da ubrzano hodaju tri
kruga, a hodaju etiri, i da hodaju izmeu dva rukna (kod
prva tri kruga). Muttefekun alejhi.
60

,'
-
`
\\
'
'
'
=\'
\'
'
= '
_'
>
-
`
.'

'.
. ` ,
`
.'
'=
' _
,'
\\'
,'
'
'
='
. _
-
`
.
, '
`
'
\'
' ` g
\' _
'
\'
' _
`
.
=
Prenosi se od Ibn Omera, radijallahu anhuma, da bi on,
kada bi tavafio oko Kabe, prvi tavaf kaskao tri, a hodao
etiri (kruga).
61
U jednom od rivajeta stoji: Vidio sam
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada bi
tavafio na haddu ili umri, kada bi doao, prvo bi urno
obiao tri kruga oko Kabe, a etiri bi hodao. Muttefekun
alejhi.
62

'
-
`
\\
'
'
>` \
'
'
.'
'
'

Prenosi se od njega (Ibn Abbasa) da je rekao: Nisam
vidio Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da

60
61
Sahih. Buharija (1537-1538), Muslim (2/230-231).
62
Ono to se nalazi izmeu zagrada nije bilo u osnovnoj verziji.

na Kabi dodiruje ita osim dva jemanijska rukna. Prenosi

Muslim.
63

'
'
` ,
-
`
.'
'
=
`
.'
=' _` .
-
`
\\
'
,'
_` .'
\` ,
'
\` ,
`
.
=

Prenosi se od Omera, radijallahu anhu, da je poljubio
Crni kamen, pa rekao: Doista znam da si ti kamen, ne
donosi tetu niti korist, a da nisam vidio Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da te ljubi, ne bih te
poljubio. Muttefekun alejhi.
64

`
=\
' _
,'
'
-
`
\\
'
,'
\'
>` \
'
'
` ,
'

Prenosi se od Ebu Tufejla, radijallahu anhu, da je rekao:
Vidio sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, da ini tavaf oko Kabe i da dodiruje rukn tapom
koji je imao, i da ljubi tap. Prenosi Muslim.
65

-` ,
='
, _
'

`
_
,
`
.\
'
'
, '
='
`
_
.'
=
`
.\'
`
.
'
'
` _
`
.\
'
=` =

63
64
65

Prenosi se od Ja'la b. Umejje, radijallahu anhu, da je

rekao: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
tavafio je otkrivene desne nadlaktice sa zelenim
ogrtaem. Prenose peterica, osim Nesaija, a sahihom ga
ocjenjuje Tirmizi.
66

.'
'
>
' '
`
.
=
`
_'
>
` ,
>
>
` ,
>
' '
`
.
`
.
=

Prenosi se od Enesa, radijallahu anhu, da je rekao (kada
su ili sa Mine na Arefat): Telbiju bi donosio ko je htio od
nas i ne bi mu ga porekli, a tekbir bi donosio ko je htio
od nas i ne bi mu ga porekli.
67

'
'
-
`
\\
'
_'` ,
'
-
`
\\
'
, _
`
.\
'
=` =\
' _
'
'

rekao: Poslao me je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, sa putnim stvarima ili je rekao sa slabima sa
Muzdelife nou. Muttefekun alejhi.
68

\'
'
-
`
\\
'
.'
-
`
\\
'
. '
'

'
_'
.'
>
- _
\,
. - '
.'

'
`
.
=

66
Hasen. Ahmed (17273), Ebu Davud (1883), Tirmizi (859), Ibn Made (2954).
67
68

Prenosi se od Aie, radijallahu anha, da je rekla: Sevda
je traila dozvolu od Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, u noi Muzdelife da krene prije njega, a
bila je teka, pa joj je dopustio. Muttefekun alejhi.
69

'
'
-
`
\\
'
_'` ,
'
-
`
\\
'
'
'
))

=
`
=\
'
. _
`
.
' '
. ((
'
'
`
_
.'
=
`
.\'
`
.
_'
'
-,

rekao: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nam
je rekao: 'Ne bacajte kamenje dok se ne pojavi sunce.'
Prenose peterica osim Nesaija, a u senedu je prekid.
70

\'
'
-
`
\\
'
.'

`
_
,
`
.\
'
'
=
`
,'
=
`
.\
'
'
'
='
'
=
`
,
,'
'
'
= _
.'
'

Prenosi se od Aie, radijallahu anha, da je rekla: Poslao
je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, po Ummu
Seleme no uoi bajrama, pa je bacila kamenie prije

69
70
Daif. Ahmed (19778), Ebu Davud (1940), Tirmizi (893), Nesai (5/270), Ibn Made (3025). Hafiz je ovaj
hadis u Fethu ocijenio dobrim. Vjerodostojnim ga je ocijenio Ibn Hibban. Meutim, Ibn Abdil-Hadi i
Hafiz kau da je lanac prenosilaca prekinut.

zore, potom je otila i obavila tavaf-ifadu. Prenosi Ebu

Davud, a sened mu je po uvjetima Muslima.
71

_
`
'
-
`
\\
'
'
))
= '
= - _
\'
, -
. _
`
.
= '
'
'
'
=
`
,
. _
-` = ((

'
'
` _
`
.\
'
=` =
,'

Prenosi se od 'Urve b. Mudarrisa, radijallahu anhu, da je
je: 'Ko prisustvuje ovom naem namazu (sabahu)
misli na Muzdelifu 'potom stoji sa nama dok ne
krenemo, a prije toga je stajao na Arefatu nou ili
danju, upotpunio se njegov hadd i zavrio je svoje
obrede.'
72

'
. _
`
.
=,
. '
.'
>
_,
>
' ` _
=
`
=\
'
`
_
,
`
.\
' ` _'
='
\'
_'
'
`
,
=
`
=\
'
_' ` _
'
'
'

Prenosi se od Omera, radijallahu anhu, da je rekao:
Murici ne bi krenuli sa sa Muzdelife dok se ne bi izalo

71
Sahih. Ebu Davud (1942). Ibn Abdil-Hadi kae: Prenosioci ovoga hadisa su prenosioci Muslima.
Bejheki kae: Lanac prenosilaca je vjerodostojan bez imalo sumnje.
72
Sahih. Ahmed (15619), Ebu Davud (1950), Tirmizi (891), Nesai (5/263), Ibn Made (3016), Ibn Huzejme
(2820). Vjerodostojnim su ga ocijenili Darekutni, Hakim i Kadi Ebu Bekr b. El-Arebi koji kae: Hadis je po
uvjetima Buharije i Muslima. Hejsemi je rekao: Prenosioci kod Ahmeda su prenosioci Sahiha.

sunce i govorili bi: 'Osvijetli se, Sebiru

73
.' Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, razlikovao se od njih, pa je
krenuo sa Muzdelife prije izlaska sunca. Prenosi
Buharija.
74

-
`
\\
'
='
='
_'` ,
'
.'
=
`
_
,
`
.\
'
'
= _
_
`
.
= _` ,
, ` _
'
'
'

Prenosi se od Ibn Abbasa i Usame b. Zejda, radijallahu
anhuma, da su rekli: ''Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve
sellem, nije prestajao izgovarati telbiju sve dok nije bacio
kamenie na Akabi. Prenosi Buharija.
75

-
`
\\
'
'
'
-
`
.' _
.,
'
.'
' _
.' _
.
`
\
'
,'
= '
'
`
.
=

Prenosi se od Abdullaha b. Mes'uda, radijallahu anhu, da
se postavio tako da mu je Kaba bila sa lijeve strane, a
Mina sa desne strane, i da je bacio sedam kamenia i
rekao: Ovo je mjesto na kome mu je sputena sura
Bekare. Muttefekun alejhi.
76

,'
'
-
`
\\
'
=
`
.\
'
'
_
=
`
=\
'
.'
'
, '
`
='
'

73
Brdo koje se nalazi sa lijeve strane onome koji se zaputi prema Mini, i to je najvee brdo u Mekki.
74
75
76

Prenosi se od Dabira, radijallahu anhu, da je rekao:

Bacio je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
kamenie na dan bajrama ujutro, a to se tie poslije
toga, onda kada sunce nagne sa zenita. Prenosi Muslim.
77

' _
_'
>
-
`
.' '
-
`
\\
'
'
'
.
`
.\
'
.'
'
=
`
>
.' _
` ,
>
,
`
.
,
`
,
,
`
,
'
`,
' _
,
`
,
'
=
`
=\
'
.'
= '
,
`
,
'
,
`
,
`,
.'
'
'
.'
= _
,
`
,
.
'
,
`
,
-
`
\\
'
,'
'
>
,
` _
'
'
'

Prenosi se od Ibn Omera, radijallahu anhu, da je bacio
na malim demretima sedam kamenia, donosei tekbir
nakon svakog kamenia, potom je krenuo i potraio
pogodno mjesto, pa je ustao i stao u pravcu Kible, dugo
je stajao tako, dovio je sa dignutim rukama, potom je
bacio na srednjim, potom je krenuo nalijevo pa je
potraio pogodno mjesto i stao okrenut u pravcu Kible,
potom je dovio i digao svoje ruke i dugo je stajao, a
zatim je bacio kamenie na Akabi iz sredine doline i nije
stajao kod nje. Zatim je otiao i rekao: Tako sam vidio

77

da radi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.

Prenosi Buharija.
78

-
`
\\
'
` _'
'
))
_,
`
\
'
'
`
,
,
`
\\
' (( '
\'

` =
\'
-
`
\\
'
'
_,
\'
`
.\
' _
'
))
_,
` =
\'
((
`
.
=

Prenosi se od njega, radijallahu anhu, da je Allahov
Poslanik rekao: Allahu moj, smiluj se onima koji su
obrijali kosu. Rekoe: I onima koji su skratili, Allahov
Poslanie. Rekao je trei put: I onima koji su skratili.
Muttefekun alejhi.
79

-
`
\\
'
` _' '
-
`
\\
'
_'
'
-
`
\\
'
_'
'
-` =
= _
\'
, '
'
='
.'
_'
'
))
' ((
='
.'
'
='
'
_'
'
))
' ((
= '

`
='
,
`
.
'

`
.
))
' ((
`
.
=

Prenosi se od Abdullaha b. Amra b. 'Asa, radijallahu
anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, stajao na Oprosnom haddu, pa su ga stali
pitati, i rekao je ovjek: Nisam ni osjetio, a obrijao sam

78
79

se prije nego to sam zaklao. Poslanik je rekao: Kolji,

nema smetnje. Doao mu je drugi i rekao: Nisam ni
osjetio a zaklao sam prije nego to sam bacio
kamenie. Rekao je: Baci, nema smetnje. Tog dana
nije bio upitan o neemu to je prije uraeno ili poslije a
da nije rekao: Uradi, nema smetnje. Muttefekun alejhi.
80

-
`
\\
'
` _' '
-
`
\\
'
'
_'
,'
='
='
'
` _
'
'

Prenosi se od El-Misvera b. Mahreme, radijallahu
anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, zaklao prije nego to se obrijao i da je svojim
ashabima to naredio. Prenosi Buharija.
81

-
`
\\
'
.'
\'
'
-
`
\\
'
'
)) '
.'
=` .\
'
`
.
=
`
>
,,
`
=\
'
>
\
`
((
'
='
'
,'
.'
} _

Prenosi se od Aie, radijallahu anha, da je rekla: Rekao
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Kada
bacite i obrijete se, postaje vam dozvoljen miris i sve
ostalo osim ena.' Prenose Ahmed i Ebu Davud, a u
lancu je slabost.
82

80
81
82
Hasen. Ahmed (23951), Ebu Davud (1978). Ibnul-Mulekkin i Munziri su hadis ocijenili dobrim.

`
_
,
`
.\
'
= '
-
`
\\
'
_'` ,
'
' ))
.'
=` .\
' _
` =
, '
=
`
.
'
((
.'
'
,'
'

Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, od
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao:
enama nije propisano brijanje, one samo krate.
Prenosi Ebu Davud sa dobrim senedom.
83

'
-
`
\\
'
'
\
`
=
'
_'` ,
' ` _'

-
`
\\
'
. '
' _
\'
-
`
>
.,
_'
,'
='
.'
`
.
=

Abbas b. Abdul-Muttalib radijallahu anhu, traio dozvolu
od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da
noi u Mekki u noima Mine zbog njegovog napajanja
(hadija), pa mu je dopustio. Muttefekun alejhi.
84

' _
='
-
`
\\
'
` _'
' '
'
_
' _
=
`
.\
'
'
,
`
,
.
`
,
`
.\
'
'
'
` _
`
.\
'
=` =
_'` ,
,'

Prenosi se od Asima b. Adijja, radijallahu anhu, da je
Allahov Poslanik dao olakicu pastirima deva da ne
borave na Mini, da bacaju (kamenie) na dan bajrama,

83
Hasen. Ebu Davud (1985).
84

potom da bacaju sljedei dan za dva dana, potom da

bacaju na dan Nefra
85
. Prenose petorica i sahihom ga
ocjenjuje Tirmizi i Ibn Hibban.
86

>
, _
,'
'
-
`
\\
'
'
=
`
.\
'
.,
'
`
.
=

Prenosi se od Ebu Bekreta, radijallahu anhu, da je rekao:
Drao nam je hutbu Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, na dan bajarama. Hadis. Muttefekun alejhi.
87

\'
'
-
`
\\
'
_'
.'`
-
`
\\
'
'
.` \
'
'
))
_,
=
`
.\
'
,'` ,'
' '
\' ((
.,
'

.'
'
,'
'

Prenosi se od Serrae b. Nebhan, radijallahu anha, da je
rekla: Drao nam je hutbu Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, na 'Dan glava' (drugi dan dana terika),
i rekao je: 'Zar ovo nije srednji dan terika?' Hadis.
Prenosi Ebu Davud sa dobrim senedom.
88

85
etvrti dan kada se hadije sputaju s Mine u Mekku.
86
Hasen. Ahmed (4/450), Ebu Davud (1975), Tirmizi (955), Nesai (5/273), Ibn Made (3037). Tirmizi kae
za hadis da je hasen-sahih.
87
88
Hasen. Ebu Davud (1953).

`
_
,
`
.\
' ` _' '
-
`
\\
'
.'
'
'
))
'
'
'
` =\
'
\'
=` =
=,
>
((
'

Prenosi se od Aie, radijallahu anha, da joj je
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Tvoj
tavaf oko Kabe i i izmeu Safe i Merve, dovoljan ti je
za tvoj hadd i umru. Prenosi Muslim.
89

`
_
,
`
.\
' ` _' '
-
`
\\
'
_'` ,
'
,` =\
' _
-,
_'
' _
.
`
\
' ` _
`
.\
'
`
.
'
'
>'
'
=` =

Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nije ubrzano
hodao u sedam (krugova) kada je obavljao tavaf-ifadu.
Prenose peterica osim Tirmizija, a sahihom ga ocjenjuje
Hakim.
90

.'

`
_
,
`
.\
' ` _'
\'
\'
,
`
=\
' _
`
\
\'
.'
,` =
\'

`
,
'
' _
>

`
,
.
` _
'
'
'

Prenosi se od Enesa, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, klanjao podne, ikindiju, akam

89
90
Sahih. Ahmed (14133), Ebu Davud (2001), Nesai u Kubra (2/460), Ibn Made (3060), Hakim (1/475).
Hakim kae da je hadis po uvjetima Buharije i Muslima, ali ga oni nisu zabiljeili. S tom konstatacijom
slae se i Zehebi.

i jaciju, potom je zaspao na Muhassabu, potom je uzjahao

u pravcu Kabe i tavafio oko nje. Prenosi Buharija.
91

'
-
`
\\
'
.'
>
\ '
,
`
.' -
_'
`
.\
'

.'
, -
-
`
\\
'
. '
=
`
.
}
`
.
='
_'
>
'

Prenosi se od Aie, radijallahu anha, da to nije radila tj.
zastajanje na Ebtahu i govorila je: Allahov Poslanik je
tu bio siao zato to je to bilo mjesto koje je najpogodnije
za izlazak. Prenosi Muslim.
92

'
'
-
`
\\
'
_'` ,
'
='
>
_'
_'
`
.\
'
='

\'
.'
\'
-
`
.'
`
.
`
.
=

rekao: Ljudima je nareeno da im bude posljednje
vrijeme (na haddu) kod Kabe (tj. da obave tavaful-
veda'), osim to je olakano eni u mjesenom ciklusu.
Muttefekun alejhi.
93

'
'
-
`
\\
'
,
`
\
'
'
-
`
\\
'
'
))

'
`
.
'
= '
=,
\'
' '
= _
= _
=

91
92
93

,'
' _
= _
'
,'
'
' _
.'
, ((
='
'
_'` ,
'
=` =

Prenosi se od Ibn ez-Zubejra, radijallahu anhuma, da je
je: 'Namaz u ovom mom mesdidu bolji je od hiljadu
namaza drugdje, osim u El-Mesdidul-haramu, a
namaz u El-Mesdidul-haramu bolji je od namaza u
mom mesdidu za sto namaza.' Prenosi Ahmed, a
sahihom ga ocjenjuje Ibn Hibban.
94

VRSTE HADDSKI OBREDA

Hadija ima slobodan izbor vrste hada temettua,
ifrada i kirana. Najbolji je temettu.

Temettu znai dati umri prednost nad hadem u
mjesecima hada, zatim obaviti had poslije umre.

Ifrad znai striktno zanijjetiti samo had.

Kiran znai da se umra i had zajedno zanijjete, ili, da se
zanijjeti samo umra i naknadno doda had prije poetka
umranskog tavafa.

Ko eli ifrad ili kiran, a sa sobom nije poveo hedj (rtvenu
ivotinju), dozvoljeno mu je da od hada naini umru.

94
Sahih. Ahmed (4/5), Ibn Hibban (1620), Bejheki (10058). Ibn Abdil-Hadi kae: Lanac prenosilaca je po
uvjetima Buharije i Muslima. Hejsemi kae: Lanac prenosilaca je vjerodostojan i prenosioci su mu
povjerljivi, a osnova mu je u dva Sahiha u hadisu Ebu Hurejre kod Buharije i hadisu Ibn Omera kod
Muslima.

Obavit e tavaf i saj, skratiti kosu i rijeiti se ihramskih

stega.

Tako je postao onaj koji obavlja temettu had, a dokaz
je predaja da je Poslanik naredio je svojim ashabima,
radijjallahu anhu, koji su poeli sa ifradom i kiranom da
se rijee stega ihrama i uine ih umrom. (El-Buhari i
Muslim)

Onaj ko povede hedj sa sobom nije mu dozvoljeno izai
iz stega ihrama, jer je Poslanik, naredio svojim ashabima
koji su poveli hedj da ostanu u ihramima dok hedj ne
stigne na svoje mjesto tj. dok ne doeka prvi dan
Kurban-bajrama. Sunnet je muhrimu (onome ko je u
ihramu) da to vie ui telbiju od samog uspinjanja na
prijevozno sredstvo.

Mukarac e podii glas pri telbiji, a ena stiati toliko da
samo sama sebe uje.

Telbija glasi: Lebbejkallahumme lebbejk, lebbejke la
erike leke lebbejk, innel-hamde ven-nimete leke vel-
mulk, la erike leke. Odazivam Ti se moj Allahu,
odazivam Ti se; Ti nema sudruga, odazivam Ti se! Doista
zahvala, blagodat i vlast Tebi pripadaju, Ti sudruga
nema!

Telbiju je potebno donositi prilikom ulaska i silaska na
putu do Mekke, kada se uje da je drugi ue, iza
propisanih fard-namaza, kada se pokrije glava iz
zaborava.

Onaj koji obavlja temettu had prekinut e sa telbijom
pri otpoinjanju umranskog tavafa.

Oni koji ine ifrad i kiran prekinut e s telbijom prilikom
bacanja kamenia na prvi dan Kurban-bajrama.

JEDNOSTAVAN NAIN
OBAVLJANJA UMRE
Ako ovjek eli da ue u obrede umre, potrebno je da se
okupa kao to se kupa poslije denabeta
95
, da se
namirie sa najboljim mirisom koji ima, a nee mu tetiti
ako ostane mirisa nakon oblaenja ihrama
96
.
Kupanje prilikom oblaenja ihrama je sunnet
97
kako za
mukarce tako i za ene, pa ak i za ene koje su u
hajzu
98
ili nifasu
99
.
Nakon kupanja i namirisavanja tijela ovjek e obui
ihrame, te e klanjati farznamaz ukoliko bude namasko
vrijeme, a ako ne bude onda e klanjati dva rekata s
nijetom sunnetulvudua
100
.
ena koja je u hajzu ili nifasu nee klanjati nita.
Kada zavri sa namazom, poinje sa obredima umre
izgovarajui: Lebbejke umretenLebbejke Allahumme
lebbejk, lebbejke la erike leke lebbejk, innel hamde ve
ni'mete leke vel mulk, la erike leke.
101

95
Kupanje poslije spolnog odnosa.
96
Ihrami su odjea koja se sastoji iz dva dijela, donji dio koji se privrsti oko struka i gornji dio koji se
prebaci preko ramena. ene takoer imaju ihrame, ali su njeni ihrami odjea u kojoj je inae
dozvoljeno izlaziti napolje.
97
Djelo koje je inio na Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, za ije injenje e ovjek dobiti nagradu.
98
Mjeseni ciklus.
99
Postporoajni period.
100
Dva rekata koja se klanjaju poslije abdesta.
101
Rijei Telbije.

(Odazivam ti se umrom Odazivam se, Allahu moj,

odazivam. Odazivam se, Ti nema sudruga, odazivam.
Zaista svaka zahvala, blagodat i vlast pripadaju Tebi, Ti
nema sudruga.)
Mukarac e povienim glasom izgovarati telbiju, dok e
ena izgovarati toliko glasno tako da je uje onaj koji se
nalazi pored nje.
Potrebno je da onaj koji obavlja umru mnogo izgovara
telbiju, a posebno kada mijenja stanja i vremena, kao
naprimjer kada se penje uz uzvisicu ili kada silazi ili kada
se priblii no ili dan. Poslije toga neka trai od Allaha
Njegovo zadovoljstvo i Dennet i neka se utjee
Njegovom milou od Vatre.
U umri telbija je propisana od oblaenja ihrama do
poetka tavafa, a u hadu od oblaenja ihrama do
poetka bacanja kamenia na DemretulAkabe na
Dan bajrama.
A kada ovjek ue u MesdidulHaram ui e desnom
nogom i rei: Bismillah, ves-salatu ves-selamu ala
resulillah. Allahummegfir li zenbi, ve-ftah li ebvabe
rahmetike. E'uzu billahi El-Azim ve bi vedhihi El-Kerim ve
bi sultanihi El-Kadim, mine-ejtani Er-Radim.
102

Zatim e se ovjek uputiti prema Haderulesvedu (Crni
kamen)
103
kako bi zapoeo tavaf
104
te e dodirnuti Crni
kamen desnom rukom poljubivi ga, a ako ne bude u
mogunosti dodirnut e ga rukom prednjim djelom tjela
okrenutim prema Crnom kamenu, a ako ni to ne bude u

102
Dakle, to je dova koja se inae ui prilikom ulaska u mesdid.
103
Crni kamen je kamen iz Denneta koji je ugraen u ugao Kabe, a pravac tog ugla je oznaen
zelenim svjetlom.
104
Tavaf je obilazak oko Kabe sedam krugova poevi i zavravi kod Crnog kamena.

mogunosti pokazat e svojom desnom rukom prema

Crnom kamenu, ali pri tom postupku nee poljubiti svoju
ruku.
Meutim, bolje je ovjeku da ne ulazi u velike guve kako
ne bi ometao ljude.
Prilikom dizanja desne ruke ovjek e izgovoriti: Allahu
ekber (Allah je najvei).
Zatim e krenuti obilaziti oko Kabe tako da mu ona bude
s njegove lijeve strane, a kada doe do Jemenskog
ugla
105
dodirnut e ga bez ljubljenja, a ako ne bude u
mogunosti nee se nadmetati s ljudima kako im ne bi
naudio, te e rei izmeu Jemenskog ugla i Crnog
kamena: Rabbena atina fi dunja haseneten ve fil ahireti
haseneh, ve kina azabenn nar. Allahumme inni eseluke
elafve vel afijete fi dunja vel ahireh.
I svaki puta kada bude prolazio u pravcu Crnog kamena
izgovorit e tekbir, a u ostalim krugovima u tavafu
izgovarat e zikr, uiti dove, uiti Kur'an jer tavaf i jest
uspostavljen da bi se Allah Uzvieni veliao.
106

Nakon zavretka posljednjeg (sedmog) kruga u tavafu
prii e MekamuIbrahimu
107
uei: Vettehazu mim
mekami Ibrahime musalla.
108

Zatim e klanjati dva kratka rekata iza Mekamu
Ibrahima, na prvom rekatu nakon Fatihe prouit e suru

105
Jemenski ugao je ugao koji se nalazi prije ugla Kabe u kojem je Crni kamen, a pokazuje pravac
prema Jemenu.
106
Ako bi ovjek neto priao u toku tavafa to mu ne bi pokvarilo tavaf, meutim, bolje je da se ui
zikr, Kur'an, dove i sl.
107
Mekamu Ibrahim je mjesto gdje su bile stope Ibrahima, alejhi selam dok je pravio Allahovu kuu
Kabu. Bio je blizu Kabe, ali je za vrijeme halife Omera Ibnul Hattaba, radijallahu anhu, malo udaljen od
nje kako bi ljudi koji tavafe mogli nesmetano i bez veih potekoa obilaziti oko Kabe.
108
ElBekare, 125.

Kul ja ejjuhel kafirun , a na drugom Kul huvAllahu

ehad
Kada zavri sa ta dva rekata vratit e se do Crnog
kamena i dodirnuti ga ako bude u mogunosti.
Zatim e otii do Mesa'a
109
, pa kada se priblii breuljku
Safa
110
prouit e ajet: Inne Saffa vel Mervete min
eairillah... (do kraja 185. ajeta sure ElBekare)
Potom e se popeti na uzvieniji dio Safe tako da vidi
dijelove Kabe okrenuvi se prednjim dijelom tijela prema
njoj, podigavi ruke, te e zahvaliti se Allahu Uzvienom,
a onda e doviti i moliti Ga ono to eli.
A od dova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, na ovom
mjestu je: La ilahe illellah vahdehu la erike leh, lehul
mulku ve lehulhamdu ve huve ala kulli ej in kadir. La
ilahe illellahu vahdeh, endeze va'deh, ve nasare abdeh,
ve hezemelahzabe vahdeh. Ponavljao bi to tri puta, a i
dovio bi izmeu toga.
Zatim e sii sa Safe i uputiti se prema Mervi hodajui, a
kada stigne do mjesta na kojem je zeleno svjetlo jako e
potrati shodno svojoj mogunosti ne uznemiravajui
nikoga sve dok ne stigne do drugog zelenog svjetla,
nakon kojeg e hodati uobiajnim hodom sve dok ne
stigne na Mervu.
Popet e se na nju, okrenut e se prema kibli (Kabi),
podignuti svoje ruke i uiti sve ono to je uio na Safi,
osim 185. ajeta iz sure ElBekare.
111

109
Mjesto izmeu breuljaka Safe i Merve na kojem se obavlja sa'j, tj. hodanje izmeu ta dva
breuljka.
110
Safa je breuljak koji je blii Kabi, a Merva je udaljeniji breuljak.
111
Ovaj ajet se ui samo pri prvom penjanju na Safu.

Zatim e sii sa Merve i uputiti se prema Safi hodajui po

mjestu za hodanje, a trei po mjestu oznaenom za
tranje.
Kada stigne na Safu uradit e sve ono to je uradio i prvi
put, a tako e isto postupiti i na Mervi sve dok ne
upotpuni sedmi krug. Odlazak od Safe ka Mervi je jedan
krug, a povratak na Safu je drugi krug. ovjek e
izgovarati na sa'ju
112
ono to eli od zikra, upuivanja
dove i uenja Kur'ana. Kada zavri sedmi krug (na Mervi)
mukarac e obrijati glavu (to je bolje) ili skratiti kosu, a
ena e skratiti kosu u duini jagodice prsta.
Obaveza je da se brijanje glave obavi po itavoj glavi
ukoliko ovjek bude brijao glavu, a ako bude skraivao
kosu, onda je obaveza takoer da skrati kosu sa svih
strana glave.
Brijanje glave za mukarca je bolje od skraivanja kose,
osim u sluaju da se umra obavlja kratak vremenski
period prije hada kada je bolje da se kosa skrati kako
bi ostalo neto kose da se za vrijeme hada obrije.
S ovim radnjama zavravaju se obredi umre.
Nakon toga prekidaju se zabrane koje su bile u toku
ihrama, kao to su spolno openje sa suprugom,
namirisavanje, oblaenje odjee i drugo.

ZABRANE U IHRAMU
Devet ih je, a one su:
1. ianje kose;

112
Odlazak od Safe do Merve i povratak na Safu.

2. Rezanje noktiju. En-Nevevi u El-Medmuu kae:

Dozvoljeno je muhrimu otkloniti nokat ako se slomi.
Dozvoljeno mu je blago eanje i pranje glave. Ako kosa
tom prilikom sama spadne, nema smetnje.
3. Namjerno namirisavanje bilo kojim mirisom ili namjerno
mirisanje (umrkavanje) mirisa.
4. Zabranjeno je mukom hadiji namjerno oblaiti ivenu
odjeu.
5. Pokrivanje glave neim to pripinje uz glavu kao kapa,
ihram, turban i sl.
6. Ubijanje kopnene divljai ili pomaganje u tome.
7. Spolno openje.
8. Spolni akt bez direktnog openja.
9. Sklapanje branog ugovora.
Dokaz za ove zabrane su rijei Vjerovjesnika, sallallahu
alejhi ve sellem: Muhrim nee obui koulju, turban,
ogrta, akire, niti haljinku koju je miris utog isiota ili
afrana dotakao, te cipele osim da ne nae papue,
pa e te cipele prerezati da budu ispod nonih lanaka.(
Muttefekun alejhi)
Uzvieni kae o namjernom ubijanju divljai u krugu
Harema: O vjernici, ne ubijajte divlja dok obavljate
obrede hada!( Suretul-Maide,ajet 95).
Poslanik je rekao: Muhrim nee sklapati niti e mu se
sklapati brani ugovor ni zaruke.( Prenose ga svi osim El-
Buharija)

Uzvieni Allah, kae: Had je u odreenim mjesecima;

onom ko se obavee da e u njima obavljati had nema
snoaja sa enama i nema runih rijei, i nema svae u
danima hada. A za dobro koje uinite Allah zna. I onim,
to vam je potrebno za put, snabdijte se. A najbolja
opskrba je bogobojaznost. I Mene se bojte, o razumom
obdareni! (Suretul-Bekare, ajet 197)
Islamski pravnici su se sloili da se had ne kvari dok je
hadija u ihramima, osim potpunim spolnim odnosom prije
prvog razrjeenja ihramskih stega. Takvog hadiju
sljeduje dovretak hada, te ponovno obavljanje hada
sljedee godine i plaanje iskupa. Had je pokvaren
odmetanjem od islama, Allah nas toga sauvao! Muhrimu
je dozvoljeno svezati ihram kaiem ili konopcem i sl., zbog
nepostojanja dokaza koji govori suprotno.
Mukarcu i eni muhrimima dozvoljena je promjena i
pranje ihrama prema hadisu Ikrime:
Poslanik promijenio je odjeu ihrama na Et-Tenimu.
(Umdetul-Bari)
eni je zabranjeno oblaiti nikab, zar, feredu i rukavice
dok je pod ihramom.
A kada pored nje budu prolazili stranci spustit e veo
preko lica (koji nee zatezati i dodirivati lice) prema
poznatom hadisu Aie, radijjallahu anha, Ihram ene je u
njenom licu, a iveno moe oblaiti na ostale dijelove
tijela.
Muhrimu je dozvoljeno baviti se svojim zanimanjem ili
trgovinom, prema rijeima Uzvienog: Ne pripisuje vam
se grijeh ako od Gospodara svoga molite da vam
pomogne da neto steknete. (Suretul-Bekare, ajet 198).


USLOVI ZA SAJ

Poznato je ve da se saj ne obavlja osim poslije tavafa.

Kada se klanja tavafski namaz izai e se na safu i od
nje zapoeti saj.

Okrenut e se prama Kibli i rei tri puta: Allahu ekber, La
ilahe illallahu Vahdehu la erike leh; lehul-mulku ve lehul-
hamdu juhji ve jumitu ve huve ala kulli ejin Kadir. La
ilahe illallahu Vahdehu nesare abdehu ve eazze
dundehu ve hezemel-ahzabe Vahdehu, muhlisine lehud-
dine ve lev kerihel-kafirun. Nema drugog boga osim
Allaha Jedinog; On sudruga nema, Njemu pripada vlast i
zahvala. On oivljava i usmruje i On je sve Moan
uraditi. Nema drugog boga osim Allaha Jedinog
pomogao je Svog roba, ojaao vojsku Svoju, Sam
porazio stranke; iskreno ispovijedam Njemu vjeru, pa
makar nevjernicima bilo krivo. (Muslim)

Licem e se okrenuti prema Kabi bez dizanja ruku kao
kod poetnog tekbira u namazu.

Zatim e polahko krenuti prema Mervi.

Za krugove tavafa i saja ne postoje odreene dove,
nego je to proizvoljno. Nema smetnje ako bi se uilo:
Safa i Merva su Allahova asna mjesta, zato onaj koji
Kabu hodoasti ili umru obavi ne ini nikakav prijestup
ako krene oko njih.

A onaj koji drage volje uini kakvo dobro djelo pa,
Allah je doista Blagodaran i sve zna.


Kada doe do dvije zelene oznake izmeu njih e

mukarac potrati i pouriti u hodu, ako moe.

Zatim, popet e se na Mervu i vratiti se koraajui prema
Safi.

Kada stigne na vrh uinit e isto kao prvi put. Ii e i
vraati se i tako ispuniti sedam krugova.

ena ne treba uriti ili trati.

Uslovi za saj su:

1. Nijjet na poetku,
2. Saj obaviti hodajui,
3. Upotpuniti sedam krugova,
4. Saj mora biti poslije tavafa,
5. Da krugovi saja budu jedan iza drugog,
6. Poeti od Safe,
7. Potpuno prei krugove od Safe do Merve,
8. Obaviti saj bez pauziranja.

Saj je vaei i bez abdesta, kao i za enu koja je u hajzu
ili nifasu.

istoa (tj. abdest) za saj je Sunnet.

Mukarac e skratiti ili obrijati kosu, a ena e
podjednako skratiti kosu koliko je veliina jagodica
prstiju.

Tako se umra zavrila i onaj ko obavlja temettu ili umru
rijeio se ihramskih stega.


Tada im je dozvoljeno to je bilo zabranjeno u ihramu.

Hadije koje obavljaju kiran ili ifrad prvi tavaf im je
tavaful-kudum (tavaf dolaska) i on je sunnet.

Ako ele uinit e ga sajem kirana za hadije koje
obavljaju kiran, a sajem hada za one koji obavljaju
ifrad. Oni mogu odgoditi saj do poslije tavaful-ifade
(tavaf poslije boravka na Arefatu i on je obavezni tavaf
- rukn).

Ostat e u ihramima obavezno sve do prvog dana
Kurban-bajrama.

Onaj koji obavlja kiran (mukarin) nema vie zaduenja u
odnosu na onoga ko obavlja ifrad (mufrid), osim to mora
zaklati hedj.

Ako ne nae postit e deset dana, tri dana na hadu i
sedam kada se vrati kui.

USLOVI ZA TAVAF

Kada onaj koji eli obaviti had ili umru ue u Mekku,
lijepo bi bilo da se okupa.

Kada ugleda Kabu treba podii ruke (kao u dovi) i rei:
Allahu ekber, Allahumme zid hazel-Bejte terifen ve
tekrimen ve tazimen ve mehabbeten ve zid min erefihi
ve keremihi mimmen haddehu eviatemere terifen ve
tazimen ve birra. Allah je Najvei, Boe moj poveaj
ovoj Kui ugled, poast, veliinu, strahopotovanje i
ljubav. Poveaj onome ko je radi hada ili umre obie
ugled, poast i dobroinstvo.


Lijepo je da onaj koji ulazi u Mesdidul-Haram pone

tavafom, to predstavlja pozdrav, osim da nastupi
vrijeme propisanog farz-namaza s kojim e prije poeti,
a onda nastaviti tavaf.

Za tavaf su potrebni sljedei uslovi:

1- Nijjet (iskrena namjera);
2- Otpoinjanje tavafa od El-Haderul-Esveda. Sunnet je
poljubiti ga ili naiaretiti rukom prema njemu.
3- Kabi biti okrenut lijevim ramenom.
4- Upotpuniti sedam krugova tavafa. Ko posumnja da li
je izvrio npr. est ili sedam krugova, uzet e manji broj
(tj.est) i upotpuniti tavaf.
5- istoa uzimanje abdesta.
6- Tavaf obaviti pjeaei (shodno fizikim
mogunostima).
7- Tavaf obaviti oko cijele Kabe i oko polukrunog dijela
(Haderu Ismal). Ako bi obiao samo graevinu Kabe,
bez polukrunog kamenog dijela, tavaf mu ne bi bio
vaei, jer i Haderu Ismal pripada Kabi.
8- Da tavaf bude u Mesdidul-Haramu.
9- Neprekidno obavljanje krugova tavafa.

Ako se proui ikamet za namaz dozvoljeno je prekinuti
tavaf, a zatim nastaviti; s tim da sve to bude u kratkom
vremenskom razdoblju. Ako se previe odui obnovit e
tavaf od poetka.
10- Pokriti stidne dijelove tijela. Lijepo je da mukarac
uini gornji dio ihrama ispod desnog pazuha i prebaci ga
preko lijevog ramena, da ubrza hod i usitni korake bez
tranja, sve to u prva tri kruga prvog tavafa hada ili
umranskog tavafa.

Tavaf je dozvoljeno obaviti u svim vremenskim periodima.

Fino je poljubiti El-Haderul-Esved ili ga dodirnuti ili
naiaretiti prema njemu na poetku svakog kruga tavafa.

Fino je dodirnuti i Jemenski rukn, a izmeu dva rukna
treba rei: Rabbena tina fid-dunja haseneten ve fil-
hireti haseneten ve kin azben-nr. Gospodaru na,
podari nam na dunjaluku dobro i na Ahiretu dobro i
sauvaj nas kazne u vatri.

Hadija u tavafu treba uvati svoj pogled kako bi
sauvao i svoj had. Poslije e obaviti dva rekata
tavafskog namaza.

Ovaj namaz je pritvreni sunnet i klanja se kod Mekami
Ibrhima, ako je mogue.

Uzvieni kae: Neka vam mjesto na kojem je stajao
Ibrhim bude prostor iza kojeg ete namaz obavljati.
(Suretul-Bekare, ajet 125)

Tavafski namaz se moe obaviti i na bilo kojem drugom
mjestu u Haremu.

Sutra (perda) nije obavezna prilikom tavafskog namaza,
nekog farza ili druge nafile u Haremu.

Poslije namaza napit e se vode Zemzem, to je sunnet.

ISKUPI ZA POGREKE NA UMRI

Iskupi za pogreke na hadu i umri obuhvataju sljedee:

1- Iskup za kakvu bolest ili glavobolju, namirisavanje i
oblaenje ivenog je tri dana posta ili nahraniti est

siromaha, za svakog siromaha po pola saa; ili klanje

braveta. Uzvieni kae: Had i umru radi Allaha
izvravajte! A ako budete sprijeeni, onda kurbane koji
vam se nau pri ruci zakoljite, a glave svoje, dok kurbani
ne stignu do mjesta svoga, ne brijte. A onda meu vama
koji se razboli ili ga glavobolja mui, neka se postom, ili
milostinjom, ili kurbanom iskupi. Kad budete slobodni,
obavite umru do hada i zakoljite kurbana do koga
moete lahko doi. A onaj ko ga ne nae neka posti tri
dana u danima hada, i sedam dana po povratku, - to
jest punih deset dana. To je za onoga koji nije iz Mekke. I
bojte se Allaha i znajte da On teko kanjava. (Suretul-
Bekare, ajet 196)

Iskup se ne daje radi jedne ili dvije otpadnute dlake, niti
radi jednog ili dva nokta, nego e radi jednog takvog
ina nahraniti siromana, radi dva dvojicu siromanih, a
za tri ina dat e iskup (fidju).( El-Mugni)

Ako zaboravi i poini neku od zabrana ihrama i ako
neto uniti, smatra se da je to namjerno, kao npr.
ubijanje divljai ili brijanje kose.

Ako se radi o nenamjernom inu kojim se neto ne
unitava, kao npr. oblaenje ivenog, namirisavanje,
pokrivanje glave, onda nema sankcije za to. O fidji
postoji hadis Poslanika, koji prenosi Kab Ibn Udreh:

Moda su ti insekti glavu napali? Jesu, Poslanie.
odgovori on. Ree mu: Obrij glavu i posti tri dana ili
nahrani est siromaha ili brave zakolji.( Muttefekun
alejhi)

2- Iskup za spolno openje prije prvog razrjeenja od
stega ihrama. Dunost je zaklati devu, jer je openje teki

prijestup koji kvari had. Isto se odnosi ako ( se namjerno)

ejakulira bez openja, ako se onanie, poljubi, dodiruje ili
stalno gleda u zabranjeno.

Ako ne mogne zaklati devu postit e deset dana, tri na
hadu i sedam po povratku kui.

Polno openje poslije prvog razrjeenja od stega ihrama
ne kvari had, ali se mora zaklati brave.( El-Mugni.)

Poslije e otii na granicu harema (el-hall) i obui ihrame
da bi obavio tavaf, jer tavaf je rukn bez kojeg nema
hada.

U ovome nema razilaenja. Sankcija kvarenja umre
spolnim openjem prije dovretka saja je klanje
braveta. Ako se to uini prije kraenja ili brijanja kose
potreban je iskup u vidu posta, sadake ili kurbana.

3- Iskup za isputanje hadskih farzova (vadiba).

Ko prije zalaska sunca napusti Arefat i ne vrati se, ili ne
prenoi na Muzdelifi, ili ne provede odreeno vrijeme
noi na Mini, ili pree mikat bez ihrama i ne vrati se
uiniti ihram, ili izostavi oprosni tavaf (osim ene u hajzu i
nifasu), ili izostavi bacanje kamenia u jednom danu, ili
tri i vie kamenia ne baci, ili ne skrati ili ne obrije kosu
za sve ove prijestupe iskup je brave.

4- Iskup za ubijanje kopnene divljai u ihramu, ili ubijanje
haremskih ivotinja, pa makar ih halal bilo jesti.

Tu postoji proizvoljni odabir izmeu klanja istoimene
domae ivotinje, ili, procijeniti vrijednost u novcu i kupiti
hranu koja je inae dostatna za sadekatul-fitr. Svakog

siromaha treba nahraniti sa muddom penice ili sa pola

saa neeg drugog jestivog.

Moe i postiti za svakog siromaha jedan dan. Uzvieni
kae: O vjernici, ne ubijajte divlja dok obavljate
obrede hada! Onome od vas ko je hotimino ubije kazna
je da jednu domau ivotinju, iju e vrijednost procijeniti
dvojica vaih pravednih ljudi, pokloni Kabi, ili da se
iskupi time to e, ravno tome, nahraniti siromahe ili
postiti, da bi osjetio pogubnost postupka svoga. A Allah
je ve oprostio ono to je bilo. Onoga ko to opet uradi
Allah e kazniti. Allah je Silan i Strog.( Suretul-Maide,
ajet 95)

Isto se odnosi na sjeu haremskog drvea i kidanje lia
kojeg ovjek nije zasadio. Iskup je u procjeni vrijednosti
unitenog.

5- Iskupi za zakanjenje obavljanja dotinih obreda i
iskup za sprijeenost obavljanja hada.

a) Ko doeka zoru prvog dana Kurban-bajrama, a ne
proboravi na Arefatu iz opravdanog razloga, had ga je
proao. Ihram i nijjet mu prelaze u obred umre. Treba se
vratiti i obaviti had sljedee godine i povesti hedj. Ko ne
nae hedja postit e tri dana na hadu i sedam kada se
varti kui.

b) Sprijeenost obavljanja hada:

Kome se isprijei neka prepreka na putu do Mekke,
zaklat e hedj na mjestu spreavanja s nijjetom
razrjeenja od stega ihrama. Takoe, obrijat e ili oiati
glavu. Ako to ne moe, postit e tri dana s tom namjerom.
Izlazak iz ihrama je u ovom sluaju tek poslije klanja

hedja ili obavljanja posta. Dunost mu je ponovo obaviti

had. Uzvieni kae: A ako budete sprijeeni, onda
kurbane koji vam se nau pri ruci zakoljite, a glave svoje,
dok kurbani ne stignu do mjesta svoga, ne brijte.(
Suretul-Bekare, ajet 196)

Ako bi bio sprijeen prije boravka na Arefatu razrijeio
bi se ihrama i duan bi bio zaklati hedj bez nadoknade
hada u budunosti. Ako bi mogao obaviti had iste
godine, duan je to uiniti.

Ko ne bude sprijeen doi na Arefat, a bude sprijeen
prii Kabi i ne mogne obaviti tavaful-ifadu, nee se
razrijeiti iharama sve dok ne obavi tavaf, pa makar i
dugo na to ekao. Tavaful-ifada nije vremenski
ogranien.

Ko uslovi na poetku ihrama: Fe in habesenije habisun fe
mehall hajsu habesen. Pa ako budem sprijeen, moje
mjesto je gdje sam i sprijeen., moe se razrijeiti ihrama
na mjestu gdje je i blokiran. Nije duan nadoknaditi had
niti zaklati hedj.

Ko bude sprijeen obaviti umru, duan je zaklati kurban
(brave), ako ne uslovi prilikom nijjeta. U svakom sluaju,
dunost je dovriti pokvarenu umru kao i had.

Dodatak:

Ko poini neki od prekraja koji nije u vidu unitenja, i to
iz zaborava ili neznanja, nema iskupa niti grijeha.

Npr. ko se namirie ili prekrije glavu ili obue iveno.


Ali, ako to namjerno uini grijean je i duan se iskupiti

iskupom koji je propisan.

Ako se poini kakav prekraj s unitenjem, kao to je
ubijanje ivotinje, uklanjanje kose, nokata i sl., duan se
iskupiti.

Nema razlike radilo se o namjernom ili nenamjernom
postupku.

Reeno je da ako otkloni kosu ili nokte iz zaborava ili
neznanja o propisu, nema sankcija. Allah najbolje zna.

BORAVAK NA AREFATU

Kada izae sunce devetog dana zul-hiddeta sve
hadije e smireno i s telbijom krenuti prema Arefatu.

Kada dou do Nimre ostat e do podneva. Kada nastupi
podne otii e i Mesdidu Nimre, gdje je Poslanik
sallallahu alejhi ve sellem drao hutbu na Oprosnom
hadu.

Hadije nisu dune klanjati dumu.

Poslije hutbe i obavljanja podne i ikindije namaza,
skraeno i spojeno, uputit e se prema Arefatu.

Oevidno je da je dolazak u Nimru i podne namaz u toj
damiji sunnet. Podruje Nimre, Vadi Urne i damija
Nimre su van granica Arefata prema miljenju En-
Nevevija, ejhul-islama Ibn Tejmijje i Ibnul-Kajjima, Allah
ime se svima smilovao.


Boravak na Arefatu je rukn (sastavni dio hada) bez

kojeg had nije potpun.

Uslov je da boravak bude unutar granica samog Arefata.

Cijeli Arefat je mjesto boravka; doline, breuljci i ravnice
na tom podruju.

Boravak nije ogrnien na Debelus-Sahre ili Debelur-
Rahmeh kako ga obini ljudi nazivaju.

Cijeli Arefat je mjesto boravka prema predajama od
Poslanika .

Ko na Arefatu provede dio dana ili noi njegov had je
ispravan.

Sunnet je zapoeti boravak od nastupanja podneva sve
dok sunce ne zae.

Ko proboravi dio dana i ode prije zalaska sunca duan
je zaklati kurban prema miljenju veine islamskih
pravnika. Ako ode danju i vrati se prije zalaska sunca na
Arefat i ostane do samog zalaska nije potreban iskup.
Imam Malik i E-afii kau: To je kao da pree mikat,
pa se vrati i obue ihram na mikatu.

Ko ne uspije doi u toku dana na Arefat i doe po noi
dovoljno mu je samo malo zastati.

El-Muveffek kae: Zadnje vrijeme za boravak na
Arefatu je vrijeme do pojave zore prvog dana Kurban-
bajrama u emu nema razilaenja meu ulemom.


Arefat je veliki dan u kojem se sputa milost na one koji

borave na njemu. Zato je lijepo upuivati sve
vjerodostojne dove. O vrijednosti Arefata prenosi nam
Hafiz El-Munziri sa vjerodostojnim senedom od Enesa Ibn
Malika , radijjallahu anhu, koji kae: Poslanik sallallahu
alejhi ve sellem je boravio na Arefatu, a sunce samo to
nije zalo.

Tada ree: Bilale, pozovi mi ljude na pozornost!

Bilal ustade i ree: Sluajte Poslanika sallallahu alejhi ve
sellem ! Ljudi se umirie, a on ree: Skupino ljudi, doao
mi je maloprije Dibril i poruio mi od mog Gospodara
selam i rekao: Allah je oprostio onima koji borave na
Arefatu i onima koji su na Muzdelifi (El-Mear).

Zagarantovao im je oprost buduih grijeha.

Ustade Omer , radijjallahu anhu, i ree: O Allahov
Poslanie, je li to posebno za nas? Poslanik sallallahu
alejhi ve sellem ree: Ovo je vama i onima koji dou
poslije vas sve do Sudnjeg dana.

Omer, radijjallahu anhu, ree: Obilno i lijepo je Allahovo
dobro!

BORAVAK NA MUZDELIFI

Kada zae sunce i nestane sunevog diska, sa Arefata se
treba uputiti na Muzdelifu, i to mirno i dostojanstveno,
izgovarajui telbiju i istigfar.

Kada se stigne skraeno i spojeno e se klanjati akam i
jacija prije sputanja jahalica (tj. prije raspremanja).

Ako bi se akam zasebno klanjao nema smetnje.

Muzdelifa je El-Mearul-Haram sa svim breuljcima i
dolinama, a ne kako neki misle da je to brdo na kome se
danas nalazi damija. Boravak na Muzdelifi je
obavezan, a ko ga izostavi duan je kurban zaklati, to
je miljenje Ebu Hanife, Ahmeda, Ishaka i drugih, osim,
izostaviti ga s razlogom kao npr. onaj ko na Arefat doe
nou kada mu je dovoljan boravak u vidu prolaska poslije
polovine noi.

Sunnet je nakon klanjanja sabah-namaza okrenuti se
prema Kibli i uputiti dovu Allahu sa injenjem istigfara.

Uzvieni kae:Ne pripisuje vam se grijeh ako od
Gospodara svoga molite da vam pomogne da neto
steknete.

A kada poete sa Arefata spominjite Allaha kod asnih
mjesta; spominjite Njega, jer vam je On ukazao na pravi
put, a prije toga ste bili u zabludi. (Suretul-Bekare, ajet
198)

Kada dan dobro osvane pokrenut e se prema Mini prije
izlaska sunca, shodno sunnetu. Na putu e se donositi
telbija.

Dozvoljeno je krenuti sa Muzdelife iza pola noi, i to
slabim i nemonim, kao i onima koji im trebaju pomoi i
paziti ih. Sunnet je sa Muzdelife uzeti sedam kamenia
radi njihova bacanja na Demretul-Akabu.

Preostale kamenie uzet e na bilo kojem mjestu. Kada
se proe dolina Vadi Muhassir lijepo je pouriti uei
telbiju.


POSTUPCI HADIJE PRVOG DANA KURBAN

BAJRAMA

Kada hadija stigne na Minu sunnet je po redu initi
sljedee radnje: baciti kamenie na Demretul-Akabu,
zaklati kurban za onog koji obavlja temettu i kiran,
brijanje ili skraivanje kose, tavaful-ifada, saj za
temettu, a za kiran i ifrad nema saja poslije onog pri
dolasku u Mekku.

Nema smetnje neke od ovih spomenutih radnji uiniti prije
ili kasnije.

Prvi dan Kurban-bajrama je dan Velikog hada.

Nazvan je tako zbog mnogobrojnih radnji hada koje se
taj dan obavljaju.

Kamenie treba bacati jedan za drugim. Donijet e se
tekbir sa svakim kameniem, a zatim se odmaknuti bez
zastajkivanja. Poslije prvog baenog kamenia prekida
se telbija. Poslije bacanja sunnet je zaklati kurban, ako
ga ima, i to u bilo kojem dijelu Mine.

Cijelo podruje Harema je mjesto klanja. Zatim, obrijat e
se ili skratiti kosa.

Skraivanje mora biti podjednako. ena e od pletenica
(ili repa) skratiti koliko su jagodice prstiju. Poslije e
obaviti tavaful-ifadu, a poeljno je da tavaf bude poslije
bacanja kamenia, klanja i brijanja kose.


Ako odgodi tavaf do noi nema zapreke. Dozvoljeno ga

je obaviti nastupanjem ponoi prvog dana Kurban-
bajrama.
Ovo je miljenje E-afiija, a zadnje vrijeme za ovaj
tavaf, prema najispravnijem miljenju, nije ogranieno.

Kada ga god obavi ispravan je po miljenju Ebu
Kudame.( El-Mugni (na marginama je E-erhu-l-Kebir),
3/4759)

Ako bi hadija dao prednost tavaful-ifadi nad bacanjem
kamenia ispravno je i dovoljno, a ako ga odgodi za
posljednje dane Kurban-bajrama ili ak poslije, nema
smetnje i za to nee klati kurban.( El-Medmuu, En-
Nevevi, 8/161)

Poslije tavafa onaj koji obavlja temettu obavit e saj, jer
je njegov prvi saj bio samo umranski.

Za kiran i ifrad obavezno se mora obaviti saj poslije
tavaful-ifade, ako nisu obavili saj poslije tavaful-kuduma
(tavaf pri dolasku u Mekku).

Tavaf i saj su dva sastavna dijela hada (ruknovi). Allah ,
kae:

I neka oko Hrama drevnog obilaze., (Suretul-Hadd,
ajet 29)

i kae: Safa i Merva su Allahova asna mjesta, zato onaj
koji Kabu hodoasti ili umru obavi ne ini nikakav
prijestup ako krene oko njih.( Suretul-Bekare, ajet 158)

Prvo razrjeenje iz stega ihrama se deava obavljanjem
dvije od tri radnje: bacanjem kamenia, brijanjem ili

ianjem kose i obavljanjem tavaful-ifade sa sajem (ako

je duan obaviti saj).
Kada hadija obavi dvije od tri spomenute radnje, sve
mu je dozvoljeno osim spolnog openja.

Ako namjerno ili nenamjerno, prije ili naknadno, obavi
jednu od ovih radnji nije grijean.

Drugo razrjeenje od ihramskih stega se okonava
upotpunjavanjem tree radnje. Kada nju obavi sve mu je
dozvoljeno, pa i spolni odnos. Klanje ne ulazi u uslove
razrjeenja iz stega ihrama.

BORAVAK NA MINI, BACANJE KAMENIA I ZADNJA TRI
DANA KURBAN-BAJRAMA

Jedanaesti, dvanaesti i trinaesti dan zul-hiddeta su tri
posljednja dana Kurban-bajrama.

Boravak na Mini po noi u tri zadnja dana je vadib.
Poslanik je to inio kao obred.

On kae: Uzmite od mene vae obrede (hada).

Ko ne nae boravite na Mini i provede dio noi na njoj
ostatak mu je dovoljan provesti drugdje u bilzini.

Nema smetnje za to, ako Bog da.

Bacanje kamenia na tri demreta poinje sa
jedanaestim danom poslije nastupanja podneva.

Ako se kamenii bace prije podneva dunost ih je
ponovo baciti.


Isto se odnosi i na dvanaesti i trinaesti dan, osim, ako se

pouri s naputanjem Mekke.
Svaki dan e poeti bacanje od prvog demreta, a to je
malo demre koje je u paraleli sa Mesdidom El-Hif na
Mini.

Sa bacanjem kamenia uit e se tekbir, stati prema
Kibli i upuivati dove.

Zatim, prii e se drugom tj. srednjem demretu, stati i
uputiti dove poslije bacanja; i na kraju e se prii
zadnjem tj. velikom demretu (Demretul-Akaba), baciti
kamenie i krenuti bez stajanja i upuivanja dove,
povodei se tako za praksom Poslanika, El-Muveffek u El-
Mugniju kae: Ako jedan ili dva kamenia budu
nedostajala, nema smetnje, a ako vie njih nedostaje to
povlai sankcije.

Ako nedostaju tri kamenia duan je zaklati kurban, zato
to se u jeziku tri smatra mnoinom.

Ko izostavi bacanje kamenia na sva tri demreta u
jednom danu duan je zaklati kurban*, prema miljenju
Malika, Es-Sevrija, E-afiija, Ataa, El-Evzaija i drugih.
(El-Medmuu; En-Nevevi)

Ako odgodi bacanje kamenia do noi radi prijeke
potrebe ili nemoi, nee ih bacati do sutra poslije podne,
prema stavu Ebu Hanife i Ishaka.

E-afii, Muhammed Ibnul-Munzir i Jakub su miljenja da
e ih baciti nou zbog rijei Poslanika ovjeku koji je
rekao: Bacio sam kamenie poslije akama. Baci ih
nema smetnje. odgovori Poslanik. (Prenosi El-Buhari

objanjavajui znaenja pojma no i razilaenje uenjaka

u tome)

U El-Mugniju stoji: Ako odgodi bacanje jednog dana za
drugi dan, ili sva bacanja odgodi za zadnji dan Kurban-
bajrama, ostavio je sunnet i nema nikakve sankcije, osim
to e po redu bacati (kako je i zakasnio).

Ako prou dani bajrama i sunce zae a bacanje je
izostavio nee ga naknadno obavljati, ali mu je dunost
zaklati kurban.

Ko ode sa obreda hada prije bacanja kamenia duan
je dati iskup, a grijean je ako se ne vrati. Uzvieni kae:

I spominjite Allaha u odreenim danima. A ni onome ko
pouri i ostane samo dva dana nije grijeh; a nee se
ogrijeiti ni onaj koji se dulje zadri, samo ako se grijeha
kloni. I bojte se Allaha i znajte da ete svi biti pred Njim
sakupljeni.( Suretul-Bekare, ajet 203)

Dozvoljeno je opunomoiti drugoga za bacanje
kamenia, ako se radi o djeci, bolesnima, nemonima,
trudnicama itd.

Koga zalazak sunca zatekne treeg dana Kurban-
bajrama, dok je jo u Mekki, ostat e do sutranjeg dana
sve dok ne baci kamenie i ne ode s drugima.

HEDJ (KLANJE KURBANA) I OBAVEZNI ISKUPI
KURBANIMA NA HADU

Hedj znai ono to se daruje Haremu od deva, goveadi
ili bravadi.

Pohvalno je da onaj ko naumi krenuti prema Mekki
pokloni neko grlo stoke i podjeli ga sirotinji u Haremu.

Pohvalno je da hedj sa sobom povede iz svoje domovine
ili grada; ili da ga usput, u Mekki ili na Arefatu kupi. Ako
ga uope ne povede, kupit e ga na Mini i time
zadovoljiti propis hedja.

To je miljenje Ibn Abbasa, Ebu Sevra, Ebu Hanife,
afijskog mezheba i veine preostalih.

Za hedj je ispravno uzeti ono to zadovoljava propise
kurbana, gledajui na godine i sauvanost od mahana.

Obavezni iskupi kurbanima na hadu

Obavezni iskupi kurbanima su:

1.Kurban onoga ko obavlja temettu i kiran. Uzvieni
kae:Had i umru radi Allaha izvravajte! A ako budete
sprijeeni, onda kurbane koji vam se nau pri ruci
zakoljite, a glave svoje, dok kurbani ne stignu do mjesta
svoga, ne brijte. A onaj meu vama koji se razboli ili ga
glavobolja mui, neka se postom, ili milostinjom, ili
kurbanom iskupi. Kad budete slobodni, obavite umru do
hada i zakoljite kurbana do koga moete lahko doi. A
onaj ko ga ne nae neka posti tri dana u danima hada,
i sedam dana po povratku, - to jest punih deset dana. To
je za onoga koji nije iz Mekke. I bojte se Allaha i znajte
da On teko kanjava.( Suretul-Bekare, ajet 196)

2. Kurban za sprijeenost i zakanjenje obavljanja
hadskih obreda. Uzvieni kae: A ako budete

sprijeeni, onda kurbane koji vam se nau pri ruci

zakoljite.

Ako ne mogne zaklati kurban, postit e deset dana,
analogno izvriocu temettua.

3. Iskup za smetnje bolesti glave i sl., moe biti u obliku
posta, sadake ili kurbana.

4. Iskup za lov divljai moe biti u raznim oblicima; kao
kurban, podjela hrane ili sadake. Uzvieni kae:

O vjernici, ne ubijajte divlja dok obavljate obrede
hada! Onome od vas ko je hotimino ubije kazna je da
jednu domau ivotinju, iju e vrijednost procijeniti
Allah e kazniti. Allah je Silan i Strog. (Suretul-Maide,
ajet 95.)

5. Obavezni kurban radi izostavljanja nekog od hadskih
farzova.

6. Obavezni kurban radi polnog openja. Onaj ko
pokvari had openjem prije prvog razrjeenja od stega
ihrama dovrit e had, ali je duan u budunosti taj had
obnoviti.

Dunost mu je zaklati devu, a ako ne mogne, postit e tri
dana na hadu i sedam po povratku kui, kao kod
temettua. Ko poslije prvog razrjeenja iz stega ihrama
bude spolno opio za tavafi-ifadu ihrame e obui na
granici Harema (el-hall) i duan je kurban zaklati.

Ono to je dunost zaklati u Haremu dunost je tu meso i
podijeliti i nahraniti druge, kao npr. hedj posebno
odreen za sirotinju u Haremu.

Uzgred, Arefat nije u granicama Haremi-erifa.

Dani klanja kurbana su sva etiri dana Kurban-bajrama.

S klanjem se poinje poslije zavretka bajram-namaza i
hutbe. Nije dozvoljeno klati prije, a potrebno je upozorti
na bezobzirno bacanje mesa bez udjeljivanja sirotinji ili
potrebnim.

Uzvieni kae: Jedite meso njihovo, a nahranite i
siromaha ubogog. (Suretul-Hadd, ajet 28.)

ISKUPI ZA POGREKE NA HADU I UMRI

Iskupi za pogreke na hadu i umri obuhvataju sljedee:

1- Iskup za kakvu bolest ili glavobolju, namirisavanje i
oblaenje ivenog je tri dana posta ili nahraniti est
siromaha, za svakog siromaha po pola saa; ili klanje
braveta. Uzvieni kae: Had i umru radi Allaha
izvravajte! A ako budete sprijeeni, onda kurbane koji
vam se nau pri ruci zakoljite, a glave svoje, dok kurbani
ne stignu do mjesta svoga, ne brijte. A onda meu vama
koji se razboli ili ga glavobolja mui, neka se postom, ili
milostinjom, ili kurbanom iskupi. Kad budete slobodni,
obavite umru do hada i zakoljite kurbana do koga
moete lahko doi. A onaj ko ga ne nae neka posti tri
dana u danima hada, i sedam dana po povratku, - to
jest punih deset dana. To je za onoga koji nije iz Mekke. I

bojte se Allaha i znajte da On teko kanjava. (Suretul-

Bekare, ajet 196)

Iskup se ne daje radi jedne ili dvije otpadnute dlake, niti
radi jednog ili dva nokta, nego e radi jednog takvog
ina nahraniti siromana, radi dva dvojicu siromanih, a
za tri ina dat e iskup (fidju).( El-Mugni)

Ako zaboravi i poini neku od zabrana ihrama i ako
neto uniti, smatra se da je to namjerno, kao npr.
ubijanje divljai ili brijanje kose.

Ako se radi o nenamjernom inu kojim se neto ne
unitava, kao npr. oblaenje ivenog, namirisavanje,
pokrivanje glave, onda nema sankcije za to. O fidji
postoji hadis Poslanika, koji prenosi Kab Ibn Udreh:
Moda su ti insekti glavu napali? Jesu, Poslanie.
odgovori on. Ree mu: Obrij glavu i posti tri dana ili
nahrani est siromaha ili brave zakolji.( Muttefekun
alejhi)

2- Iskup za spolno openje prije prvog razrjeenja od
stega ihrama.

Dunost je zaklati devu, jer je openje teki prijestup koji
kvari had.

Isto se odnosi ako ( se namjerno) ejakulira bez openja,
ako se onanie, poljubi, dodiruje ili stalno gleda u
zabranjeno. Ako ne mogne zaklati devu postit e deset
dana, tri na hadu i sedam po povratku kui.

Polno openje poslije prvog razrjeenja od stega ihrama
ne kvari had, ali se mora zaklati brave.( El-Mugni.)


Poslije e otii na granicu harema (el-hall) i obui ihrame

da bi obavio tavaf, jer tavaf je rukn bez kojeg nema
hada. U ovome nema razilaenja. Sankcija kvarenja
umre spolnim openjem prije dovretka saja je klanje
braveta. Ako se to uini prije kraenja ili brijanja kose
potreban je iskup u vidu posta, sadake ili kurbana.

3- Iskup za isputanje hadskih farzova (vadiba).

Ko prije zalaska sunca napusti Arefat i ne vrati se, ili ne
prenoi na Muzdelifi, ili ne provede odreeno vrijeme
noi na Mini, ili pree mikat bez ihrama i ne vrati se
uiniti ihram, ili izostavi oprosni tavaf (osim ene u hajzu i
nifasu), ili izostavi bacanje kamenia u jednom danu, ili
tri i vie kamenia ne baci, ili ne skrati ili ne obrije kosu
za sve ove prijestupe iskup je brave.

4- Iskup za ubijanje kopnene divljai u ihramu, ili ubijanje
haremskih ivotinja, pa makar ih halal bilo jesti. Tu postoji
proizvoljni odabir izmeu klanja istoimene domae
ivotinje, ili, procijeniti vrijednost u novcu i kupiti hranu
koja je inae dostatna za sadekatul-fitr. Svakog siromaha
treba nahraniti sa muddom penice ili sa pola saa neeg
drugog jestivog.

Moe i postiti za svakog siromaha jedan dan. Uzvieni
kae: O vjernici, ne ubijajte divlja dok obavljate
obrede hada! Onome od vas ko je hotimino ubije kazna
je da jednu domau ivotinju, iju e vrijednost procijeniti
Allah e kazniti. Allah je Silan i Strog.( Suretul-Maide,
ajet 95)

Isto se odnosi na sjeu haremskog drvea i kidanje lia
kojeg ovjek nije zasadio. Iskup je u procjeni vrijednosti
unitenog.

5- Iskupi za zakanjenje obavljanja dotinih obreda i
iskup za sprijeenost obavljanja hada.

a) Ko doeka zoru prvog dana Kurban-bajrama, a ne
proboravi na Arefatu iz opravdanog razloga, had ga je
proao. Ihram i nijjet mu prelaze u obred umre.

Treba se vratiti i obaviti had sljedee godine i povesti
hedj. Ko ne nae hedja postit e tri dana na hadu i
sedam kada se varti kui.

b) Sprijeenost obavljanja hada

Kome se isprijei neka prepreka na putu do Mekke,
zaklat e hedj na mjestu spreavanja s nijjetom
razrjeenja od stega ihrama. Takoe, obrijat e ili oiati
glavu. Ako to ne moe, postit e tri dana s tom namjerom.
Izlazak iz ihrama je u ovom sluaju tek poslije klanja
hedja ili obavljanja posta.

Dunost mu je ponovo obaviti had.

Uzvieni kae: A ako budete sprijeeni, onda kurbane
koji vam se nau pri ruci zakoljite, a glave svoje, dok
kurbani ne stignu do mjesta svoga, ne brijte.( Suretul-
Bekare, ajet 196)

Ako bi bio sprijeen prije boravka na Arefatu razrijeio
bi se ihrama i duan bi bio zaklati hedj bez nadoknade

hada u budunosti. Ako bi mogao obaviti had iste

godine, duan je to uiniti.

Ko ne bude sprijeen doi na Arefat, a bude sprijeen
prii Kabi i ne mogne obaviti tavaful-ifadu, nee se
razrijeiti iharama sve dok ne obavi tavaf, pa makar i
dugo na to ekao. Tavaful-ifada nije vremenski
ogranien.

Ko uslovi na poetku ihrama: Fe in habesenije habisun fe
mehall hajsu habesen. Pa ako budem sprijeen, moje
mjesto je gdje sam i sprijeen., moe se razrijeiti ihrama
na mjestu gdje je i blokiran.

Nije duan nadoknaditi had niti zaklati hedj.

Ko bude sprijeen obaviti umru, duan je zaklati kurban
(brave), ako ne uslovi prilikom nijjeta.

U svakom sluaju, dunost je dovriti pokvarenu umru kao
i had.

Dodatak:

Ko poini neki od prekraja koji nije u vidu unitenja, i to
iz zaborava ili neznanja, nema iskupa niti grijeha. Npr.
ko se namirie ili prekrije glavu ili obue iveno.

Ali, ako to namjerno uini grijean je i duan se iskupiti
iskupom koji je propisan.

Ako se poini kakav prekraj s unitenjem, kao to je
ubijanje ivotinje, uklanjanje kose, nokata i sl., duan se
iskupiti.


Nema razlike radilo se o namjernom ili nenamjernom

postupku. Reeno je da ako otkloni kosu ili nokte iz
zaborava ili neznanja o propisu, nema sankcija. Allah
najbolje zna.

OPIS POSLANIKOVOG, SALLALLAHU ALEJHI
VE SELLEM, HADA

Prenosi Muslim od Dabira Ibn Abdullaha, radijjallahu anhu:
Poslanik ,sallallahu alejhi ve sellem, proveo je u Medini devet
godina, a hada nije obavio.

Zatim je desete godine objavljeno narodu: Poslanik ,sallallahu
alejhi ve sellem, e obaviti had! U Medinu doe mnogo ljudi i
svi su oekivali da se pridrue Poslaniku ,sallallahu alejhi ve
sellem, , radei ono to i on radi. Krenuli smo za njim i doli na
Zul-Hulejfu (mikat).

Esma bint Umejs rodi Muhammeda Ibn Ebi Bekra. Poslala je
poruku Poslaniku ,sallallahu alejhi ve sellem, ta joj je initi?

Rekao je: Okupaj se i sprijei rasipanje neistoe nifasa
stavljanjem kakvog platna.. Poslanik ,sallallahu alejhi ve sellem,
klanjao je u mesdidu, a zatim se popeo na jahalicu sve dok
deva nije izala u pustinju.

Tada poe izgovarati telbiju: Lebbejkallahumme lebbejk,
lebbejke la erike leke lebbejk. Innel- hamde ven-nimete leke
vel-mulk, la erike lek.

I narod poe izgovarati ove rijei, a Poslanik ,sallallahu alejhi ve
sellem, na to nije nita govorio. Poslanik ,sallallahu alejhi ve
sellem, stalno je izgovarao telbiju.


Nismo imali namjeru obaviti nita osim hada, a za umru nismo

znali. Kada smo doli u Mekku dodirnuo je i poljubio rukn (El-
Haderul-Esved), obavio tavaf sa urnim i usitnjenim koraanjem
bez tranja u prva tri kruga, te slobodno hodajui u preostala
etiri.
Zatim je proao do Mekami Ibrahima i prouio: Neka vam
mjesto na kojem je stajao Ibrahim bude prostor iza kog ete
namaz obavljati!( Suretul-Bekare, ajet 125) i klanjao dva
rekata.

Stao je izmeu Mekami Ibrahima i Kabe, a u jednoj predaji se
kae da je prouio na namazu suru El-Ihlas i suru El-Kafirun.

Zatim, vrati se do rukna, poljubio ga i izaao na Safu. Kada se
pribliio, prouio je: Safa i Merva su Allahova asna mjesta.(
Suretul-Bekare, ajet 158), poinjui s onim ime je i Allah poeo.
Uspeo se na Safu odakle je vidio Kabu.

Okrenuo joj se i prouio tehlil i tekbir i dodao: La ilahe illallahu
Vahdehu la erike leh. Lehul-mulku ve lehul-hamdu ve huve ala
kulli ejin Kadir. La ilahe illallahu Vahdehu endeze vadehu, ve
nesre abdehu ve hezemel-ahzabe Vahdehu.

Zatim je uputio dove govorei iste rijei tri puta, te se uputio ka
Mervi. Kada doe do sredita doline pourio je, a kada izae
nastavi hodati. Po dolasku na Mervu uini isto to i na Safi. Kada
je bio posljednji krug na Mervi ree: Da nisam naumio ono to
sam ve uradio, ne bih poveo hedja i ovo bi preinaio u umru. Ko
od vas nema hedja neka se razrijei (ihramskih stega) i nek ovaj
obred (tavafa i saja) uini umrom. Tada je ustao Suraka Ibn
Malik Ibn Daem i rekao: Allahov Poslanie, je li to samo ovaj
put ili i za ubudue? Poslanik ,sallallahu alejhi ve sellem,
ispreplete prste i dvaput ree: Umra ulazi u had zauvijek.
Alija, radijjallahu anhu, doe iz Jemena sa devom za Poslanika,

sallallahu alejhi ve sellem, i ugleda Fatimu kako se razrijeila

ihrama, obukla arenu tkaninu i podvukla surmu. On je prekori, a
Fatima odgovori: Moj mi otac ovo naredi! Alija je kasnije u
Iraku govorio: Otiao sam Poslaniku ,sallallahu alejhi ve sellem,
ljutit na Fatimu zbog njena postupka, traei od Poslanika
,sallallahu alejhi ve sellem, pojanjenje za ono to je rekla.
Fatima ga je obavijestila da ju je Alija prekorio, pa mu ree:
Istinu je rekla, a ta si ti rekao kada je had propisan? Alija
odgovori: Rekao sam: Allahu moj, odazivam Ti se onim ime Ti se
i Tvoj Poslanik odaziva! i doda: Sa mnom je hedj i ne mogu se
razrijeiti (ihrama). Grupa hedja koja je dola sa Alijom iz
Jemena i koju je Alija poveo Poslaniku ,sallallahu alejhi ve
sellem, brojala je stotinu. Ljudi su se razrijeili ihrama i potkratili
kosu - svi osim Poslanika ,sallallahu alejhi ve sellem, i onih sa
hedjom. Kada doe deveti dan zul-hiddeta (jevmut-tervije)
uputie se prama Mini uei telbiju za had. Poslanik je uzjahao
jahalicu i na Mini klanjao podne, ikindiju, akam, jaciju i sabah-
namaz. Zatim je malo saekao do izlaska sunca i naredio da mu
se postavi ator na Nimri .

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,, krenuo je, a Kurejije nisu
smatrale da e stati na Muzdelifi kao to su to radili u
predislamsko doba. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dozvolio
je prostor (za boravak) sve do Urne.

Zatekao je podignut ator na Nimri i u njemu odsjeo sve do
izlaska sunca iz zenita kada mu je dovedena jahalica i on krenu.
Kada doe u sredite doline odra govor: Vai ivoti i imeci su
sveti jedni drugima, kao to je svet ovaj dan u ovom vaem
mjesecu u ovom vaem gradu.

Zar ne, svo paganstvo je sa mnom nestalo i krvne osvete iz
paganstva su nestale. Prvu nau krvnu osvetu koju ja opratam

jeste ivot Ibn Rebie Ibnul-Harisa, dijete koje je bilo na dojenju

kod Benu Sada, a pleme Huzejl ga ubi.

Ponitena je i paganska kamata, a prvu nau kamatu koju ja
opratam jeste kamata El-Abbasa Ibn Abdul-Muttaliba, sva je
ona ponitena. Bojte se Allaha u vaem ophoenju prema
enama, jer ste ih uzeli na Allahov emanet, a njihova stidna
mjesta s Allahovim imenom sebi dozvolili. Vi imate pravo kod njih
da u vae kue nikog ne uvode koga vi prezirete, a ako to
urade udarite ih, ali bez nanoenja estokog bola.

One kod vas imaju pravo opskrbe i odjee koliko je srednje
uobiajeno. Ostavio sam vam neto poslije ega neete zalutati
ako ga se budete pridravali Allahovu Knjigu. Biete pitani o
meni, a ta ete rei?

Rekoe: Svjedoimo da si dostavio, izvrio i savjetovao.
Pokazujui kaiprstom prema nebu i uperujui ga prema ljudima
triput ree: Boe moj, posvjedoi! Bilal tada proui ezan.
Poslanik ,sallallahu alejhi ve sellem,, ustade da klanja podne
namaz, a i drugi ikamet se proui te klanja ikindiju. Izmeu njih
nije pauzirao. Popeo se na jahalicu dok ne doe na Arefat.
Stomak jahalice je dodirivao stijene, a povodac je stavio pred
sebe.

Okrenuo se Kibli i neprestano stajao sve do zalaska sunca.
Svjetlost polahko poe jenjavati, a sunev disk nestade.

Poslanik ,sallallahu alejhi ve sellem,, Usamu Ibn Zejda ostavi u
pratnji iza sebe i krenu. Stegnu devin povodac tako da joj glava
dodirnu oslonac bedra na sedlu. Govorio je pokazujui desnom
rukom: O ljudi, mirno, mirno! Kada god bi doao na pjeskovito
uzvienje povodac deve bi otpustio da se (lake) popne. Doao
je na Muzdelifu i klanjao akam i jaciju sa jednim ezanom i dva

ikameta ne inei izmeu njih nikakav zikr. Zatim je legao do

pojave zore. Klanjao je sabah-namaz, sa ezanom i ikametom,
kada se zora ve jasno ukazala. Uzjahao je i doao na brijeg
(El-Mearul-Haram), okrenuo se Kibli, uputio dovu Allahu
donosei tekbir, tehlil i rijei La ilahe illallah. Tu je ostao dok se
nije dobro osvanulo i krenu prije izlaska sunca. Za sobom ostavi
El-Fadla Ibnul-Abbasa.

Doao je u Vadi Muhassir, malo skrenuo i uputio se srednjim
putem koji vodi na Veliko demre. Na demretu je kod drveta
bacio sedam kamenia donosei tekbir sa svakim baenim
kameniem.

Kamenii su bili veliine graka. I ostali su tako radili.

Zatim, krenuo je prema mjestu klanja i zaklao ezdeset i tri
kurbana svojom rukom, a ostatak dao da zakolje Alija kojeg je
uvrstio u svoj hedj. Naredio je da se od svake deve odsjee
komad i stavi u lonac za kuhanje. Jeli su meso i mesnu orbu.
Poslije Poslanik ,sallallahu alejhi ve sellem, uzjaha i uputi se
Kabi.

U Mekki je klanjao podne i otiao do sinova Abdul-Muttaliba koji
su napajali Zemzemom i rekao im: Izvadite vode, sinovi Abdul-
Muttalibovi. Kad vas ljudi ne bi preokupirali napajanjem,
zahvatao bih i ja sa vama.

Dadoe mu kofu i on se napi iz nje.( Muslim)

Allah najbolje zna.


KRATKI PRIKAZ PROPISA HADDA I ÙMRE

Hadd je propisan devete godine po Hidri.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jedanput je obavio hadd
koji je poznat pod nazivom "Oprosni hadd" (Hiddetul-
veda').
Obaviti hadd i ùmru jednom u ivotu obavezna je osoba kod
koje se ispune sljedei uvjeti: da je musliman, da je razuman, da
je punoljetan, da je slobodan (tj. da nije rob) i da je u
mogunosti (tj. tjelesna i materijalna mogunost uz sigurnost puta).

Kada je ena u pitanju, uz ove arte, uvjetuje se jo i mahrem
koji e je pratiti na tom putu.

Mahrem je mu kao i svaka druga osoba kojoj je trajno
zabranjeno stupiti u brak sa dotinom enom zbog krvne veze,
poput oca, ili zbog veze po mlijeku, poput brata po mlijeku.

Mikat i ihrami

Mikat je mjesto na kojem se nijjeti ulazak u obred hadda i
ùmre. Postoji pet mikata, a haddski mjeseci su evval, zul-
ka'de i deset dana zul-hiddeta.

Nije ispravno donijeti nijjet ulaska u haddski obred prije
nastupanja ovih mjeseci niti nakon njih. Ihram je nijjet ulaska u
obred (hadda ili ùmre).

Sunnet je onome ko eli donijeti nijjet ulaska u obred da se prije
toga okupa i oisti.


Mukarci uz to skidaju ivanu odjeu i oblae bijele ihrame.

Sunnet je da se ovaj nijjet donese nakon farza ili nafila-namaza.

Pohvalno je naglasiti koju od tri vrste obreda nijjeti, a to su:
temettu' (najbolja vrsta), ifrad i kiran. Nakon to donese nijjet,
poet e uiti telbijju koja glasi: "Lebbejkellahumme lebbejk,
lebbejke la erike leke lebbejk! Innel-hamde ven-ni'mete leke
vel-mulk, la erike lek!", to znai: "Odazivam Ti se, Allahu,
odazivam! Odazivam Ti se, Ti sudruga nema! Odazivam Ti se,
Tebi pripada svaka hvala, blagodat i vlast! Ti sudruga nema!"
Telbijju je pohvalno to ee ponavljati. Mukarci je ue glasno,
a enama je pohvalno uiti tihim glasom.

Stvari koje postaju zabranjene nakon oblaenja ihrama

Osobi koja donese nijjet ulaska u obred (hadda ili 'umre)
postaju zabranjene sljedee stvari: oblaenje ivene odjee
(mukarcima), uklanjanje dlaka, rezanje noktiju, pokrivanje glave
(mukarcima), sklapanje branog ugovora, spolni nadraaj,
spolni odnos, ubijanje divljai i mirisanje.

Otkup (fidja) za uklanjanje dlaka, rezanje noktiju, oblaenje
ivenog, pokrivanje glave i upotrebu mirisa je jedna od tri stvari,
izmeu kojih hadija ima pravo izabrati, a to su: postiti tri dana,
ili nahraniti ezdeset siromaha dajui svakom od njih po pregrt
penice ili dvije pregrti neke druge itarice osim penice, ili
zaklati ovcu. Onaj ko ubije divlja ili ugine kod njega, duan je
iskupiti se tako to e u kurban zaklati njoj slinu ivotinju od
stoke koja se inae kolje u kurban.

Naprimjer, ako ubije gazelu, obavezan je zaklati kozu. Ukoliko
ubijena divlja ne bude bila slina nekoj od stoke koja se kolje
za kurban, procijenit e se vrijednost divljai u novcu, a zatim
kupiti hrana siromasima u toj vrijednosti.

Svakom siromahu se daje pregrt penice ili dvije pregrti neke
druge itarice osim penice. Takoer, moe se iskupiti postom,
tako to e za svakog siromaha kojeg bi nahranio postiti po
jedan dan.

Prinoenje rtve

Hadija koji obavlja temettu' ili kiran (vrste hadda) obavezan
je prinijeti rtvu, tj. zaklati hedj, a hedj se razlikuje od kurbana
po tome to se kolje u Mekki, dok se kurban kolje na bilo kojem
mjestu. Prinosi se ovca ili sedmina deve ili krave, a onaj ko nije u
mogunosti, postit e tri dana za vrijeme hadda i sedam kada
se vrati kui.

Ovdje se pod sedminom deve ili krave misli da se sedam ljudi
udrui i zajedniki prinesu tu rtvu.

Ruknovi i vadibi hadda i 'umre

Hadd ima etiri rukna: ihram (ulazak u obred), stajanje na
Arefatu, haddski tavaf (tavaful-ifade) i sa'j.

Isto tako hadd ima sedam vadiba: ihram (ulazak u obred) na
mikatu, stajanje na Arefatu do zalaska sunca, boravak na
Muzdelifi do polovine noi, noenje na Mini za vrijeme ejjamit-
terik (a to su drugi, trei i etvrti dan Kurban-bajrama), bacanje
kamenia na demretima, brijanje glave ili kraenje kose i
oprosni tavaf (tavaful-veda').

Za razliku od hadda, 'umra ima samo tri rukna: ihram (ulazak
u obred), tavaf i sa'j, dok su vadibi 'umre sljedei: ihram (ulazak
u obred) na mikatu i brijanje glave ili kraenje kose.


Onaj ko izostavi jedan od ovih ruknova, nije mu ispravan hadd

niti 'umra.

Onaj ko izostavi vadib, obred mu je ispravan, ali je obavezan
prinijeti rtvu. Izostavljanje sunneta ne kvari obred i ne
obavezuje nikakav iskup (fidju).

Nain obavljanja hadda i 'umre?

Pohvalno je da se osoba koja eli obaviti hadd ili 'umru, kada
stigne na mikat, okupa, oisti i namirie.

Mukarac e skinuti ivenu odijeu i obui dva bijela ihrama u
kojima e zanijetiti obred koji eli obaviti.

ena moe obui odjeu kakvu hoe, ali ta odjea mora skrivati
njenu ljepotu. Prilikom donoenja nijjeta odredit e jednu od tri
vrste obreda koju eli obaviti, a to su: temettu', ifrad i kiran.
Najbolja od ove tri vrste je temettu'.

Na ovaj nain obavlja se 'umra u mjesecima hadda, a nakon
nje hadd u istoj godini. Prilikom ulaska u ovaj obred

izgovorit e: "Lebbejke umreten mutemettia'n biha ilel-hadd!"
(Odazivam Ti se, Allahu, obavljajui umru, a nakon nje hadd).
Ifrad je iskljuivo vrsta hadda, a prilikom stupanja u obred
izgovorit e: "Lebbejke hadden"(Odazivam Ti se, Allahu,
obavljajui hadd).

Kiranom se obavlju se hadd i 'umra zajedno, a prilikom
stupanja u obred izgovorit e: "Lebbejke umreten ve hadden"
(Odazivam Ti se, Allahu, obavljajui 'umru i hadd).


Nakon toga uiti e telbijju koja glasi: "Lebbejkellahumme lebejk,

lebbejke la erike leke lebbejk! Innel-hamde ven-ni'mete leke
vel-mulk, la erike lek!"

Osoba koja obavlja hadd temettu' ili 'umru po dolasku u
Mekku odlazi u harem i obavlja tavaful-umreh, a onaj ko je
zanijetio kiran ili ifrad, obavlja tavaful-kudum koji se obavlja
kada se doputuje u Mekku. Tavaf e obaviti hodajui oko Kabe
sedam krugova, tako da Kaba bude sa njegove lijeve strane.
Tavaf poinje od Crnog kamena i kod njega zavrava. Nakon
tavafa klanjat e dva rekata iza Mekami-Ibrahima (mjesta na
kojem je stajao Ibrahim, alejhis-selam).

Zatim odlazi na Safu kako bi obavio umranski sa'j. Sa'j poinje
od Safe, a zavrava na Mervi.

Izmeu Safe i Merve hoda se sedam puta. Odlazak od Safe do
Merve rauna se jedanput, a vraanje nazad drugi put. Nakon
toga onaj ko obavlja hadd temettu' ili 'umru, skratiti e kosu ili
obrijati glavu i time je izaao iz ihrama i upotpunio 'umru, dok
onaj ko obavlja kiran ili ifradostaje u ihramima sve do prvog
dana Bajrama.

Osmi dan zul-hiddeta (jeumut-tervije) onaj ko obavlja temettu'
zanijetit e hadd na mjestu na kojem se nalazi i nee se vraati
na mikat, jer stanovnici Mekke nijjete u Mekki.

Zatim e otii na Minu gdje e provesti devetu no zul-hiddeta.
Kada sunce izae devetog dana zul-hiddeta uputit e se
prema Arefatu. itav Arefat je mjesto za stajanje osim doline
koja se zove Batnu u'rineh.


Na Arefatu e klanjati podne i ikindiju u podnevskom vremenu

kratei namaze, i mnogo e, okrenut prema Kibli, doviti i traiti
milost i oprost od Allaha.

Nakon zalaska sunca, zajedno sa ostalim hadijama, krenut e
prema Muzdelifi gdje e klanjati akam i jaciju spojeno i
skraeno.

Tu no e provesti na Muzdelifi i klanjati sabah, a onda stajati
na mjestu koje se zoveMea'rul-haram, gdje e puno doviti do
pred izlazak sunca. Prije izlaska sunca krenut e prema Mini.
Slabim i iznemoglim osobama dozvoljeno je naputati Muzdelifu
nakon polovine noi.

Obredi koji se obavljaju na dan Bajrama

Hadija e na Muzdelifi ili na Mini skupiti kamenie, pa kada
stigne na Minu, bacit e sedam kamenia na Demretul-Akabi, a
zatim e zaklati hedj, ako je zanijetio temettu' ili kiran, dok onaj
ko je zanijetio ifrad nije duan zaklati hedj.

Nakon toga e obrijati glavu ili skratiti kosu.

Time se zavrava prva faza oslobaanja od zabrana koje su
vaile dok se bilo u ihramu. Zatim e se uputiti prema Mekki radi
obavljanja tavaful-ifade, a to je glavni haddski tavaf.

Onaj ko je zanijetio temettu', nakon tavafa obavit e i haddski
sa'j, a isto tako i onaj ko je zanijetio kiran ili ifrad, ako nisu
obavili sa'j, nakon tavaful-kuduma.

Time hadiji postaje dozvoljeno sve to mu je bilo zabranjeno
ihramom.


Nakon toga hadija se vraa na Minu kako bi tu proveo

naredne noi ejjamit-terika i kako bi bacao kamenie na sva tri
demreta nakon zevala, tj. nakon to nastupi podne-namaz. Na
svakom demretu bacit e po sedam kamenia.

Prvo e baciti na malom demretu, a to je onaj koji je najblii
damiji El-Hajf, zatim na srednjem, a onda na velikom
(Demretul-Akabe).

Na ovakav nain e i drugi dan od ejjamit-terika baciti
kamenie, a i trei, ako drugi dan ne napusti Minu. Iz Mekke
nee izai sve dok ne obavi oprosni tavaf (tavaful-veda').

ena se tretira poput mukarca u svim obredima osim to za
vrijeme ihrama ostaje u svojoj ivenoj odjei, ali joj nije
dozvoljeno oblaiti nikab i rukavice, a kada pored nje budu
prolazili strani ljudi, lice e pokriti mahramom.

ena koja je u hajzu ili nifasu nee tavafiti sve dok ne postane
ista, a oprosni tavaf joj nije obavezan. A Allah najbolje zna.
ADABI POSJETE MESDIDU ALLAHOVA
POSLANIKA SALLALLAHU ALEJHI VE SELLEM

Od suneta je da se posjeuje mesdid Allahova Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, prije ili poslije Hadda na osnovu
onoga to je preneseno ispravnim putem u vjerodostojnim
zbirkama hadisa.

Od Ebu Hurejre, radijjallahu anhu, se prenesi da je rekao: Rekao
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: ''Namaz u
ovom mom mesdidu bolji je hiljadu puta od namaza

obavljenog drugdje, osim namaza obavljenog u

mesdidu El-El-Haram.'' Muslim

Takoer se biljei od Ibn Omera, radijjallahu anhuma, da je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Namaz u
ovom mom mesdidu vrjedni je hiljda puta od namaza
obavljenog drugdje osim obavljenog u mesdidu El-
El-Haram.''Muslim

Od Abdullah Ibn Zubejra, radijjallahu anhu, se prenosi da je
kazao: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:
''Obavljeni namaza u ovom mom mesdidu vrjedni je
od hiljadu namaza obavljeni drugdje, osim u
mesdidu El-El-Haram. Namaz u mesdidu El-El-
Haram vrijedni je sto puta od namaza u ovom mom
mesdidu.'' Ahmed, Ibn Huzejem, Ibn Hiban.

A od Dabira, radijjallahu anhu, se prenosi da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Namaz u ovom
mome mesdidu bolji je hiljadu puta od namaza
obavljenog drugdje, osim obavljenog u mesdidu El-
El-Haram, a obavljeni namaz u mesdidu El-Haram
bolji je od sto hiljada namaza drugdje
obavljeni.''Ahmed i Ibn Made.

Mnogo je hadisa koji govore o pomenutoj temi tako da ih
neemo sada nabrajati, nego emo prei na konkretne postupke
tokom zijareta (posjete) samom mesdidu, jer to je ono to je
bitno!


Dakle, kada musafir ili gost stigne do samoga mesdida

Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, od sunneta je da
ue desnom nogom u mesdid izgovarajui dovu:

-|
,,
-|
,,
,,
=|

,,
| .

"Euzu bi-l-Lahi-l-azimi ve bi vedihihi-l-keri-mi ve
sultanihi-l-kadimi mine--ejtani-r-radim, "Bismi-l-
Lah, ve-s-salatu ve-s-selamu ala Resuli-l-Lah."
"Allahumme-ftahli ebva-be rahmetike."

U ime Allaha, i spas i mir Njegovu Poslaniku.
Allahu moj, otvori mi vrata milosti Tvoje! (Muslim)

Kao to je sunnet da se kae prilikom ulaska u bilo koji mesdid,
a nema posebnoga zikra odnosno dove za mesdid Allahova
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Zatim e klanjati dva
rekata u pozdrav mesdidu (Tahijjetu-l-mesdid), tokom namaza
dovit e Allahu ta eli od dunjaluki i ahiretski dobara te trudit
se da bude maksimalno skruen tokom namaza, a ukoliko bude u
mogunosti da klanja u bai Rawda to je bolje i vrijednije. A na
osnovu rijei Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: ''Sve
to je izmeu moje kue i minbera je baa od
Dennetski bai''.

Po zavrenom namazu posjetit e kabur Allahova Poslanika
sallallahu alejhi ve sellem te kaburove halife Allahova Poslanika
sallallahu alejhi ve sellem.

Ebu Bekra, radijjallahu anhu, i voe pravovjerni Omera,
radijjallahu anhu, te e sa smirenou i blagim tonom rei:


''Es-Selamu Alejke We Rahmetullahi We Berekatuhu Ja Resullallah''

Neka je Allahov mir, spas, blagoslov i bereket na tebe o Allahov
Poslanie! Kao to se biljei u hadisima od Ebu Hurejre,
radijjallahu anhu, da je rekao: Rekao je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem: ''Nee niko od vas da me
poselami a da mi Allah nee povratiti duu da mu
odgovorim (vratim) na selam.''

No, ukoliko bih musafir tokom posjete kazao nesto drugo poput
riji: ''Neka je Allahov mir na Tebe Allahov Poslanie, neka je na
Tebe mir najodabranije Allahovo bie, neka je na Tebe mir
gospodine i predvodnie svih poslanika, voo pravovjernih.
Svjedoim da si Ti prenio poslanstvo i izvrio povjerenje, uputio
ummet i borio se na Allahovom putu istinskom borbom
(dihadom) nema smetnje da se bilo ta od ovoga kae jer je
sve to od Poslanikove ostavtine, potom e da donese salavat na
Njega, a radei po rijeima Uzvienog: "Allah i meleki
Njegovi blagosilju Vjerovjesnika.
O vjernici, blagosiljate ga i vi i aljite mu pozdrav!"

Nakon ovoga e se pomjeriti malo u desno (korak) potom e da
poselami Ebu Bekra, radijjallahu anhu, rjeima: ''Es-Selamu Alejke
We Rahmetullahi We Berekatuhu Ja Halifet-u-Resullallah.''

Neka je Allahov mir, spas, blagoslov i bereket na tebe o halifo
Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, te nakon toga e
se pomjeriti opet malo u desno i poselamiti Omera, radijjallahu
anhu, rijeima: ''Es-Selamu Alejke We Rahmetullahi We
Berekatuhu Ja Emire-l-Mu'minin.''

Neka je Allahov mir, spas, blagoslov i bereket na tebe o voo
pravovjernih!


Ibn Omer je imao obiaj da prilikom posjete kaburovima kae:

Mir na tebe Allahov Poslanie, mir na tebe o Ebu Bekre, mir na
tebe o oe, te bih nakon toga otiao ne dodajui nita na to!
Ova posjeta kaburovima je svojstvena samo za mukarce, dok
za ene nije propisana na osnovu rijei Allahova Poslanika
sallallahu alejhi ve sellem:''Prokleo je Allahov Poslanik
sallallahu alejhi ve sellem ene koje esto posjeuje
kaburove te onoga ko pravi mesdide na kaburovima
i onoga ko na njima pali svijee.''

to se tie posjete samom mesdidu ona je propisana i za
mukarce i za ene na osnovu hadisa koje smo ranije pomenuli a
koji govore o fadlu i vrjednosti posjete istom.

Od sunneta za musafira jeste da klanja svih pet dnevnih namaza
u mesdidu Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, te da
to vie provodi vremena u samom mesdidu provodei vrijeme
uei Ku'ran, zikrei i traei oprosta za sebe i svoju porodicu i
sve muslimane.

Takoer, e klanjati koliko je u stanju dobrovoljnih namaza s
ciljem postizanja nagrade koju je obeao Mustafa, sallallahu
alejhi ve sellem.

Od lijepi stvari je da tokom boravka u mesdidu klanja
dobrovoljne namaze u samoj bai Rawda na osnovu hadis
Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: ''Sve to je
izmeu moje kue i minbera je baa od Dennetski
bai''.

to se tie sami propisani namaza tj.farzova obaveza na
musafiru a i mukimu (sjediocu) jeste da uva namaze te da ih
klanja na vrijeme u pravom saffu, u dematu, na osnovu rijei

Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: ''Kada bi ljudi

znali koja je vrijednost EZANA i prvoga SAFFA,
takmiili bih se u tome tako kada ne bi nali mjesto (u
prvom saffu) osim da izvlae (bacaju strelice) -
izvlaili bi.'' Buhari i Muslim

A takoer rijei Mustafe, sallallahu alejhi ve sellem, ashabima
radijjallahu anhum: ''Pribliite se i popunite saff (prvi
saff) a oni iza vas neka se povode za vama; nee
ovjek stalno kasniti na namaz a da ga Allah nee
unazaditi. '' Muslim

Biljei Ebu Davud od Aie, radijjallahu anha, da je kazala, rekao
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: ''Nee ovjek
kasniti na namaz (prvi saff) a da ga Allah nee
unazaditi sve dok ne ue u vatru''

Takoer, Mustafa, sallallahu alejhi ve sellem, kazao svojim
ashabima radijjallahu anhum: ''Zar se neete posaffati kao
to se meleki saffaju pred svojim Gospodarom
Uvienim? Rekoe, o Allahov Poslanie, kako se
meleki saffaju pred svojim Gospodarom? Ree:
Upotpunjuju prvi saff, te se zbiju i poravnaju saff.''
Muslim

Ispravnim putem je preneseno da je Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, podsticao ashabe na upotpunjavanje prvog saffa, no
ukoliko to primijenimo na stvarnost mesdida vidjet emo da je
desna strana mesdida van bae Rewda; te se postavlja pitanje
ta u toj situaciji uraditi odnosno kako postupiti? Rei emo,
desna strana je vrednija u namazu odnosno sam prvi saff od
bae te je obaveza da se prvi saff upotpuni i poravna pa

makar to i bilo van bae Rawda, a sve navedeno na osnovu

rijei i hadisa Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, koje smo
ranije citirali u spomenutoj temi.
Od stvari koje su zabranjene jeste ljubljenje bae Rawda te je
zabranjeno tavafenje oko nje i slino, jer to nije preneseno od
ispravni prethodnika (Selefu Es-Saliha) nego je to BID'A
(novotarija) izmiljena.
Nije dozvoljeno musafiru da pita odnosno moli Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, za ispunjavanje neke potrebe ili izlzak
iz neke tekoe ili bolesti, jer sve navedeno se iskljuivo trai i
moli samo od Allaha Uvienog!
Trenje i molba svega pomenutog od nekoga drugog mimo
Allaha Uzvienog je IRK (pripisivanje druga) i oboavanje
nekoga drugog mimo Allaha. Islamsko vjerovanje je izgraeno
na dva stuba, jedan od njih je da se ne oboava nita mimo
Allaha a drugi je da se to oboavanje vri samo na nain kako
je to Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, radio i preporuio
da radimo.

Dakle, to znai: ''Nema boanstva dostojnog
oboavanja sem Allaha i Muhammed je Njegov
Poslanik''.

Na osnovu ovoga, nije dozvoljeno nikome da trai od Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, izljeenje, opskrbu... sve je to u
Allahovim rukama i njegovo vlasnitvo i ne tri se ni od koga
drugog osim od posjedaoca istog a to je bez dvojbe Allah
Slavljeni!

Kae Allah Uzvieni: Reci: "Niko ne moe bez Njegove
volje posredovati, vlast na nebesima i na Zemlji
Njegova je, a poslije - Njemu ete se vratiti."


Zauzimanje moe da bude od strane Poslanika, Meleka, dobri

ljudi no, samo dok su ivi....a zauzimanje (efat) od mrtvi sve
jedno da li ti mrtvi bili poslanici ili evlije (dobri ljudi) nije
dozvoljeno i biva irkom.

Kada mrtva osoba ne moe sebi da pomogne, pa kako tek
drugom da pomogne?

Mrtvom insanu se prekidaju sva dijela osim u tri sluaja to je
navedeno u hadisu koji je vjerodostojan.

U vjerodostojnoj zbirci od imama Muslima se biljei hadis od Ebu
Hurejre, radijjallahu anhu, da je rekao: Rekao je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: ''Kada umre sin
Ademov prekidaju se njegova dijela osim u tri sluaja
: trajna sadaka ( vakuf ), znanje kojim se koriste ljudi
poslje njega ili dobro odgojeno djete koje ini dovu
(moli za njega) za njega.''

Ono to je bilo dozvoljeno za vrijeme Poslanikova, sallallahu
alejhi ve sellem, ivota, jeste traenje efata (zauzimanje) Njega
za ashabe i one koji su traili da im On, sallallahu alejhi ve
sellem dovi, a to e takoer biti dozvoljeno i na Sudnjem danu
kada budu svi poslanici odbili da se zauzimaju kod Allaha a
Muhamed, sallallahu alejhi ve sellem, e kao najodabranije bie
zauzimati se kod Allaha za ummet. Samo zauzimanje odnosno
traenje efata od ivih je dozvoljeno, a praksa ashaba je to
pokazala kada su oni traili da se Poslanik za njih zauzima.

Tako kada bih ovjek rekao svome bratu u vjeri ini efat za
mene tj. trai od Gospodara za mene to i to; a to je u stvari u
znaenju: Dovi Allahu za mene! Dozvoljeno je da se trai sve to
je lijepo i dozvoljeno u vjeri, no na Sudnjem danu nije dozvoljeno
nikome da se zauzima i trai neto osim Allahovom dozvolom,

kao to je rekao Uzvieni u Kur'anu: ''Ko se moe pred Njim

zauzimati za nekoga bez doputenja Njegova?!''

Stanje umrle osobe jeste posebno stanje, te nije dozvoljeno nita
da se trai niti pak ta ostaje iza umrle osobe osim troga (3
dijela koja ostaju iza umrloga) a u to ne spada ef'at odnosno
zauzimanje!!!

Nema sumnje da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, po
preseljenju odnosno smru iv ivotom u Berzahu.

Taj ivot je potpuni od ivota kojem ive ehidi, jer Poslanici su
na veem stepenu od ehida a taj ivot nije od ivota i osobina
ovoga dunjalukog ivota, a takoer nije od ivota koji e ivjeti
na Sudnjem danu.

Tanije reeno taj ivot je neto to mi ne moemo da dokuimo
niti spoznamo, znanje o tome ima na tvorac Allah Uzvieni.
Dokaz svemu ovome su rijei Allahova Poslanika, sallallahu alejhi
ve sellem: ''Nee niko od vas da me poselami a da
Allah Uzvieni nee mi povratiti duu sve dok mu ne
odvratim na selam.''

Ovo upuuje da je On, sallallahu alejhi ve sellem, mrtav, te da
mu dua naputa tijelo, te kada Ga neko poselami Allah mu
povrati duu da odvrati pozdrav (selam).

Dokazi koji upuuju na to da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, mrtav su mnogobrojni u Kur'anu i sunnetu, no da je on
''iv'' nekim drugim ivotom (Berzah) to ne spreava
ovodunjaluka smrt, ba kao to su ehidi ivi ivotom koji je
spomenut u Kur'anu: ''Nikako ne smatraj mrtvima one koji
su na Allahovu putu izginuli! Ne, oni su ivi i u obilju

su kod Gospodara svoga, radosni zbog onoga to im

je Allah od dobrote Svoje dao i veseli zbog onih koji
im se jo nisu pridruili, za koje nikakva straha nee
biti i koji ni za im nee tugovati; radovat e se
Allahovoj nagradi i milosti i tome to Allah nee
dopustiti da propadne nagrada onima koji su bili
vjernici.''

Svrha svega ovoga reenog jeste da se muslimani upozore na
greke koje ine ili ak irk koji bih se mogao desiti ukoliko
ovjek ne bi znao sve spomenuto gore od stvari koje su
propisane za posjetioca mesdida Allahova Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem.

Stvari koje ine pojedini musafiri kod kabura Allahova Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, tj. podizanje glasova kao i dugo
stanje kod samoga kabura je suprotno praksi ispravnih
prethodnika i nije dozvoljeno. Allah Uzvieni je zabranio
podizanje glasova iznad poslanikova glasa, te raspravljanje kao
to raspravljaju jedni sa drugima.

Praksa kod kabura Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, i ono to je propisano jeste stiavanje glasova kao to
kae Uzvieni: ''O vjernici, ne diite glasove svoje iznad
Vjerovjesnikova glasa i ne razgovarajte s njima
glasno, kao to glasno jedan s drugim razgovarate,
da ne bi bila ponitena vaa djela, a da vi i ne
primijetite. One koji utiaju glasove svoje pred
Allahovim Poslanikom - a to su oni ija je srca Allah
prekalio u estitosti - eka oprost i nagrada velika."


A to se tie dugog stajanja kod kabura ono je takoer prekraj

jer dovodi do guve i podizanja glasova na tome mjestu a sve te
radnje su prekraji obuhvaeni gore pometnutim ajetom.

Sam Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je potovan iv i mrtav i
ne prilii nita od navedenog da se ini kod njegova kabura.

Takoer od propusta i stvari koje su zabranjene jeste da mnogi
hadije diu ruke okrenuti spram kabura i dove sve ovo je
suprotno praksi ispravnih prethodnika te je novotarija uvedena u
vjeru a rekao je Mustafa, sallallahu alejhi ve sellem: ''Drite se
sunneta i sunneta moji ispravni (upueni) halifa
poslije mene, uhvatite se vrsto onjacima (za sunnet)
a klonite se novi stvari, doista je svaka nova stvar
novotarija a svaka novotarija je zabluda.''

Ebu Davud, Nesai preneose hadis u kome je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Ko uvede u ovu nau
stvar (vjeru) neto to nije od nje, to se odbija.'' Buhari

Dok u Muslimovoj zbirci stoji: ''Ko bude uradio neko djelo
koje nije od nae stvari (vjere) to se odbija.'' Muslim

Prenosi Alija Ibn Husejn, radijjallahu anhu, da je vidio ovjeka
kod kabura Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da
dovi, te mu je to zabranio i rekao: Hoe li da ti kaem hadis koji
sam uo od oca a on od djeda a on od Allahova Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem da je kazao: ''Ne uzimajte moj
kabur za praznovanje, ne inite vae kue
kaburovima i donosite salavat na mene, jer vai
salavati (pozdravi) bivaju preneseni meni ma gdje vi
bili. '' Makdisi

Od stvari koje se takoer mogu primijetiti kod kabura Allahova
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, jeste i to da se hadije
prilikom pozdrava naginju prema naprijed u ast i pozdrav
Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, a to je zabranjeno a nije
poznato da je iko od ashaba Allahova Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, tako neto inio i obaveza je da se klone toga.
To nije dozvoljeno ni kod kabura Allahova Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, niti bilo gdje drugo kao to biljei hfz. Ibn
Hader, rahimehumullahu, u knjizi ''Fethul-Bari'' prenosei
stavove uleme po istom pitanju.

Ova stvar je jasna svakome onom ko slijedi sunnet i praksu
ispravnih prethodnika, no onome koga pobijede njegove strasti i
pristranost u slijepom slijeenju nekoga - ta on i njegovo djelo su
u Allahovim rukama i On e da bude sudac tome! Molim Allaha
Uzvienog za uputu nama i njima (zalutalim, zavedenim) kao i
postojanost u vjeri. Amin

Na svim muslimanima je da slijede Kur'an i Sunnet, te ispravne
prethodnike jer e samo tako uspjeti. Kazao je imam Malik allah
mu se smilovao: ''Nita nee popraviti ljude ovoga
ummeta osim to je popravilo one prve (ashabe).''

A poznato je da stvar koja je popravila prvu generaciju sa
kojom je Allah zadovoljan jeste sleene Kur'ana i menheda
Mustafe, sallallahu alejhi ve sellem, te njegovih ispravni halifa i
svih onih koji ih slijede u dobru do Sudnjega dana!

U UP PO OZ ZO OR RE EN NJ JE E: :

Posjeta kaburu Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
nije obaveza a niti uslov za ispravnost Hadda kao to smatraju
neki ljudi, nego to je lijepo (mustehab) onome ko posjeti mesdid

Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ili bude pak u

njegovoj blizini.
Onaj ko se nalazi daleko od mesdida Allahova Poslanika, nije
mu obaveza da se sprema da posjetiti kabur a sunnet je da
posjeti mesdid i da se za to spremi.

ovjek kada doe u posjetu mesdidu posjetit e i kabur
Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kao i kabure Ebu
Bekra i Omera, radijjallahu anhuma.

Ovim inom posjeta kaburima nee biti ciljana nego popratna
radnja u toku posjete mesdidu Allahova Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem. a radei po rijeima Mustafe, sallallahu alejhi ve
sellem: ''Ne putuje se radi ibadeta radi tri mesdida:
Mesdidu El-El-Haram, mom mesdidu i mesdidu El-
Aksa.''

Iz ovoga hadisa jasno vidimo da nema ciljane posjete
kaburovima niti drugim nekim mjestima osim navedena tri koje je
Mustafa, sallallahu alejhi ve sellem, spomenuo i odobrio, a On je
taj koji je ovom ummetu ukazao na svako dobro da ine i na
svako zlo da ga se klone.

Sve one koji se suprotstavljaju svemu gore navedenom upozorio
je sam Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu: ''Ne
uzimajte moj kabur za praznovanje, ne inite vae
kue kaburima, i donosite salavat na mene, jer vai
salavati (pozdravi) bivaju preneseni meni ma gdje vi
bili.'' Makdisi.

Rijei ne uzimajte moj kabur praznikom (slavljem) su ustvari rijei,
ne putujte na put s nijjetom posjete mom kaburu, a mi smo

svjedoci danas da se to kri i da se ne slijede rijei Onoga koji

ne pria po hiru svome nego po objavi koja mu se objavljuje!
Mnogo je hadisa koji su izmiljeni na spomenutoj temi a koji su
Da'if (slabi) ili Mevdu (izmiljeni) a neki od njih su: ''Ko obavi
Hadd a ne posjeti mene, ta on me ne voli!''

''Ko me posjeti poslije smrti kao da me posjetio dok
sam bio iv.''

''Ko me posjeti i moga oca Ibrahima, alejhi selam, u
jednoj godini, ja mu garantujem kod Allaha
Dennet.''

''Ko posjeti moj kabur, zagarantovan mu je moj
ef'at (zauzimanje).''

Svi ovi navedeni hadisi, i mnogi drugi koji su na istu temu nisu
preneseni od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kao
to je to kazao hafiz Ibn Hader u svome dijelu ''Telhis'' nakon to
je spomenuo mnoge predaje i hadise te njihove neispravne
senede (lanac prenosioca).

Kae hafiz Ukajli, rahimehumullahu: ''Na ovu temu nije nita
pouzdano preneseno.''

ejhu-l-islam Ibn Tejmijje, rahimehullahu, kae: "Svi ovi hadisi su
izmiljeni!"

Lijepo je musafiru da tokom posjete gradu Allahova Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, Medini posjeti i mesdid Kuba i da
klanja u njemu, a to je zabiljeeno u vjerodostojnim zbirkama
hadisa.

U hadisu od Ibn Omera, radijjallahu anhuma, se prenosi da je
kazao: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi

posjeivao na jahalici ili pjeke mesdid Kuba i

klanjao u njemu dva rekata."

Od Sehla Ibn Hanife, radijjallahu anhu, se prenosi da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Ko se oisti kod
kue (uzme abdest ili gusul) zatim ode do mesdidu
Kuba te klanja u njemu dva rekata ima nagradu
umre.'' Ahmed, Ibn Made, Nesai, Hakim.

Od Sunneta je takoer da se posjeti Bekiu (mezarje) te
kaburove ehida odnosno kabur Hamze, radijallahu anhu, jer je
to praksa Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a i
njegove rijei: ''Posjeujte kabure, zaista kaburi
podsjeaju na ahiret.'' Muslim

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poduavao je
ashabe dovi za umrle prilikom posjete kaburovima da kau:

'
, ` =|
.|
-|
| ,|
, '.
"E-s-selamu alejkum ehle-l-dijari mine-l-mu minine ve-
l-muslimine ve inna, in a e-l-Lahu bikum lahikune. Nes
elu-l-Lahe lena ve lekumu-l- afijete."

Mir s vama, stanovnici smrtnikih domova vjernika
muslimana! Mi emo se, ako Allah da, prikljuiti
vama! Allaha molimo da nama i vama oprost
Svoj dadne! Muslim

U zbirci hadisa od imama Tirmizije, a od Ibn Abbasa,
radijjallahu anhu, se prenosi da je kazao: Naiao je Allahov

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pored kaburova u Medini te

se okrenuo prema njima i rekao: ''Mir vama stanovnici ovih
kaburova, Allah oprostio nama i vama, vi ste nai
prethodnici, a mi smo na vaim tragovima (mi vas
slijedimo).''

Iz ovoga hadisa vidimo da je posjeta kaburovima s ciljem
prisjeanja na ahiret dozvoljena te tom prilikom se dovi za
umrlog i moli da im se Allah smiluje i oprosti.

No, posjeta kaburima s ciljem dove mrtvom s namjerom molbe i
traenja neke pomoi ili koristi od njih je zabranjeno (Haram) a
to takoer biva biva i irk.

I na muslimanima je da budu oprezni oko iste, e da upuuju ljude
stalno na dobro.

Molim Allaha da nas uputi i odri na ISTINI i PRAVOM PUTU, a
On je KADAR sve da uini!

Neka je svaka hvala Allahu, subhanehu ve te'ala, s ijom
blagodati zavravaju se sva dobra djela!

Neka je salavat i selam na Njegovog roba i poslanika
Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, na njegovu porodicu,
supruge, potomke, sve ashabe i sve koji ih slijede u dobru do
Sudnjega dana.

Molim Te, Uzvieni Allahu, da ovaj trud uini iskrenim radi Tvoga
Plemenitog lica i da njime okoristi Svoje robove. Slavljen neka si
Ti, Gospodaru moj, i hvaljen. Nema istinskog boga osim Tebe.
Od Tebe oprosta traim i Tebi se kajem.


Sadraj
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog .............................. 2
UVOD ................................................................................ 2
VRIJEDNOST PRVIH DESET DANA ZUL-HIDDETA .... 3
DOEKATI PRVIH DESET DANA ZUL-HIDDETA? ...... 4
ODLIKE (FADILETI) DESET DANA ZUL-HIDETA: ...... 5
KAKO I KOJIM DJELIMA ISKORISTITI OVE DANE? ...... 7
VRIJEDNOST HADDA ................................................. 10
TA SE PODRAZUMIJEVA ...ONAJ KOJI JE U
MOGUNOSTI. ........................................................... 14
TRETMAN ONOGA KO OSTAVI HADD .................... 18
POGLAVLJE O VRIJEDNOSTI HADDA I POJANJENJU
KOME JE HADD OBAVEZAN ...................................... 30
HADD MALOLJETNE OSOBE .................................. 32
OBAVLJANJE HADDA ZA DRUGOGA ....................... 33
POGLAVLJE O MIKATIMA ............................................ 37
POGLAVLJE O VRSTAMA I SVOJSTVIMA IHRAMA
(NIJJETA) ......................................................................... 39
POGLAVLJE O IHRAMU (NIJJETU STUPANJA U OBREDE)
........................................................................................ 42

BRAK OSOBE U IHRAMU (STUPANJE U BRAK U

IHRAMU) ........................................................................ 45
LOVLJENJE U IHRAMU ................................................ 45
POGLAVLJE O NAINU OBAVLJANJA HADDA I
ULASKA U MEKKU ......................................................... 50
VRSTE HADDSKI OBREDA ........................................ 70
JEDNOSTAVAN NAIN OBAVLJANJA UMRE ................. 72
ZABRANE U IHRAMU ..................................................... 76
USLOVI ZA SAJ .............................................................. 79
USLOVI ZA TAVAF .......................................................... 81
ISKUPI ZA POGREKE NA UMRI ................................... 83
BORAVAK NA AREFATU ................................................. 88
BORAVAK NA MUZDELIFI ............................................. 90
POSTUPCI HADIJE PRVOG DANA KURBAN BAJRAMA92
BORAVAK NA MINI, BACANJE KAMENIA I ZADNJA
TRI DANA KURBAN-BAJRAMA .................................... 94
HEDJ (KLANJE KURBANA) I OBAVEZNI ISKUPI
KURBANIMA NA HADU ............................................... 96
ISKUPI ZA POGREKE NA HADU I UMRI ................... 99
OPIS POSLANIKOVOG, SALLALLAHU ALEJHI VE
SELLEM, HADA .......................................................... 104
KRATKI PRIKAZ PROPISA HADDA I ÙMRE ........... 109

ADABI POSJETE MESDIDU ALLAHOVA POSLANIKA

SALLALLAHU ALEJHI VE SELLEM .............................. 115
U UP PO OZ ZO OR RE EN NJ JE E: : ............................................................ 126

Odazivam Ti Se Gospodaru Odazivam

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Odazivam Ti Se Gospodaru Odazivam

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

@

dani, tako to je podsticao na poveanje injenja dobrih

Rekao je Allah Svemogui: ''One koji se budu zbog Nas

opskrbio, Njegovo ime spominjali.'' (Prijevod znaenja, El-

su noi zadnjih deset dana Ramazana bolje od deset

Abdullah Ibn Omer, radijallhu anhuma. (''Letaiful-Me'arif

tekbire i pritiskajui im vratove nogom (prilikom klanja)''

ispravno obavljen, primljen, hadd nema druge nagrade

Gospodara svoga molite da vam pomogne da neto

Allah nije ovisan ni o kome."(Prijevod znaenja Ali 'Imran,

velike grijehe, vratit e se kui kao na dan kada ga je

Prvo miljenje: Veina islamskih uenjaka, od kojih su

Ali je ispravno da ova predaja nije vjerodostojna od

Svako ko je u stanju da obavi hadd na bilo koji nain,

TRETMAN ONOGA KO OSTAVI

Kae Uzvieni Allah: "Hodoastiti Hram duan je,

4/348 od Ukajlija, 'u'abul-iman' 3/430 od Bejhekija,

Ibnu Devzija, 'Tenkihu-tahkik' 2/393 od Ibnu Abdul-

nevjernikom, osim predaje koja se prenosi od Omera,

puta - "ovjek koji umre, a ne obavi hadd, a imao je

nemaju pravo da po svom nahoenju postupe..." (Prijevod

haddom iskazuje pokornost Allahovim naredbama,

mnoge druge vrijednosti koje su veoma bitne za odgojnu

A Ibn Omer, radijallahu 'anhuma, znao bi rei: Ove rijei

a'nuhu, uinio znamenjima, dokazima i milou svim

boravak na Arefatu), provedu u spavanju i izleavanju.

sa veoma nesigurnim ubjeenjem o tevhidu kao glavnoj

sellem, beduin i rekao: 'Allahov Poslanie, obavijesti me o

' ` _' '

Vjerovjesnik je okretao Fadlovo lice na drugu stranu.

i obavi hadd sa svojom suprugom.' Muttefekun

' ` _' '

stanovnike ama, Karnul-menazil za stanovnike Nedda,

' ` _' ` _'

hadda i umre, nisu izlazili iz ihrama do bajrama.

Isto se odnosi na onoga koji obavlja kiran, ifrad, umru,

zanijetio ulazak u obrede Hadda osim ispred

ihramu dozvoljeno osim ena)) prije nego to je tavafio

ivotinja, sve su one fasici

' ` _' '

siromaha, za svakog siromaha pola sa'a.' Muttefekun

je obznani, a kome neko bude ubijen, moe izabrati

je: 'Medina je harem od 'Ajra do Sevra

Safet Sulji Riyadh 2012

Allah. Potom se popeo na Safu dok nije (mogao) vidjeti

malo otilo utilo, dok se izgubila (suneva) ploa (disk), i

Prenosi se od njega da je rekao: Vjerovjesnik, sallallahu

na Kabi dodiruje ita osim dva jemanijska rukna. Prenosi

Prenosi se od Ja'la b. Umejje, radijallahu anhu, da je

zore, potom je otila i obavila tavaf-ifadu. Prenosi Ebu

sunce i govorili bi: 'Osvijetli se, Sebiru

Prenosi se od Dabira, radijallahu anhu, da je rekao:

da radi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.

se prije nego to sam zaklao. Poslanik je rekao: Kolji,

potom da bacaju sljedei dan za dva dana, potom da

' ` _' '

' ` _' '

i jaciju, potom je zaspao na Muhassabu, potom je uzjahao

Obavit e tavaf i saj, skratiti kosu i rijeiti se ihramskih

(Odazivam ti se umrom Odazivam se, Allahu moj,

mogunosti pokazat e svojom desnom rukom prema

Kul ja ejjuhel kafirun , a na drugom Kul huvAllahu

Zatim e sii sa Merve i uputiti se prema Safi hodajui po

2. Rezanje noktiju. En-Nevevi u El-Medmuu kae: