KONSTRUISANJE RAUNAROM1.

OBJASNI I POKAI IVOTNI CIKLUS PROIZVODA ivotni ciklus proizvoda se sastoji iz nekoliko faza: - Uoavanje potreba ili mogunosti prodaje (istraivanje trita) - Definisanje projektnog zadatka (tehniki i ekonomski param.) - Konceptualni dizajn (izbor izmeu nekoliko alternativnih rjeenja bez detalja...) - KONSTRUISANJE (detaljni dizajn) odreivanje oblika, veliine i karakteristika proizvoda koji zadovoljavaju postavljene zadatke. - Priprema proizvodnja izrada tehnoloke dokumentacije, projektovanje TP, programiranje CNC maina... - Proizvodnja, montaa, isporuka - Prodaja, marketing - Odravanje - Povlaenje iz upotrebe, reciklaa

2.ZAHTJEVI I OGRANIENJA U PROCESU RAZVOJA PROIZVODA -Osnovni zahtjevi za novi proizvod Nove funkcije i karakteristike Nia cijena Dui vijek trajanja Bolja ergonominost Bolji odnos prema okolini, manje otpada -Osnovna ogranienja u razvoju proizvoda

ekonomska, tehnika, okolinska (zakonska) etika ogranienja, zdravlje i sigurnost, proizvodna ogranienja

3.MATRICE RANGIRANJA I VREDNOVANJA Matrice za rangiranje: porede se predmeti iste vrste,a zatim se ocjenjuju njihove osobine pojedinacno npr(pouzdanost u radu,cijene,odnos prema okolini) te se na kraju sabiraju bodovi i vrsi se rangiranje. Matrice vrednovanja: vrednuju se odredjene osobine kod nekog predmeta tako sto se poredi sa drugim.

4.PROBABILISTIKI I DETERMINISTIKI KONCEPT-OSNOVNE KARAKTERISTIKE Probabilistiki dizajn U procesu konstruisanja mnoge bitne veliine se mogu smatrati sluajno promjenjivim. Tako se npr. optereenje moe mijenjati po unaprijed nepoznatom zakonu, karakteristike materijala vie ili manje odstupaju od nominalnih (srednjih) vrijednosti, geometrijske karakteristike se takoe mogu mijenjati po unaprijed nepoznatom zakonu. U tom smislu, razlikuju se deterministiki i stohastiki koncept konstruisanje prema zadatoj pouzdanosti. Deterministiki koncept podrazumijeva da projektne varijable imaju malo odstupanje od srednjih vrijednosti (rasipanje, devijaciju, varijansu) tako da su prorauni tani i pouzdani tj. neizvjesnost parametara i rezultata je mala. Nesigurnost se izraava usvajanjem odgovarajueg stepena sigurnosti (FOS) na strani materijala i optereenja. Stohastiki koncept je novijeg datuma. Isti uzima u obzir da varijable imaju odstupanja od srednjih vrijednosti (varijansa, disperzija). U takvim sluajevima se javlja mogunost da faktor sigurnosti (FOS) koji se rauna prema srednjim (srednja vrijednost = matematiko oekivanje) vrijednostima i koji je za te vrijednosti vei od 1 bude s odreenom vjerovatnoom, u odreenom broju sluajeva i manji od 1. 5.CILJNA FUNKCIJA I OGRANIENJA U OPTIMIZACIJI DIZAJNA

Optimizacija oblika podrazumijeva odreivanje dizajna koji je najbolji od svih moguih s obzirom na postavljeni kriterij i geometrijska/materijalna ogranienja. S obzirom na projektne promjenjive (design variables, konstrukcione varijable), optimizacijski problem moe biti: kontinualnog tipa (sa distribuiranim, raspodijeljenim parametrima), diskretnog tipa U prvu kategoriju spadaju elementi ije se karakteristike mogu mijenjati kontinualno po presjeku dok u drugu kategoriju spadaju elementi ije dimenzije mogu poprimiti samo neke od unaprijed poznatih veliina (npr. Standardne vrijednosti). Kao najei kriterij se uzima minimalna teina tj. zapremina elementa. ogranienja(jednakosti i nejednakosti): Geometrijska (standardne dimenzije, fabrike dimenzije, praktinost, estetika...), obino su oblika nejednakosti koja ograniava donje ili gornje mjere. Materijalna ogranienja, jednaine ravnotee (dozvoljeni naponi, deformacije, krutost, sopstvene frekvencije i sl.). 6.OBJASNI POJAM KONSTRUKCIONE VARIJABLE U PROCESU OPTIMIZACIJE DIZAJNA konstrukcijske varijable su inicijalne vrijednosti geometrijskih i/ili materijalnih parametara konstrukcije tj. prethodno su definisane . S obzirom na projektne promjenjive (design variables, konstrukcione varijable), optimizacijski problem moe biti: kontinualnog tipa (sa distribuiranim, raspodijeljenim parametrima), diskretnog tipa 7.GLAVNI NAPONI, DEFINICIJA I NAIN RAUNANJA Intezitet unutrasnjih sila u nekoj taki presjeka mainskog elementa, sveden na jedinicu povrine presjeka, odraava veliinu koja ima intezitet, pravac i smjer a nazivamo je NAPON. Da bi odredili napon u taki treba nam novi koordinatni sistem te take i ravan u odnosu na tu taku koju definie napon i dobit emo sistem od tri jednaine sa tri nepoznate. Glavne ose i glavni naponi: U datoj taki odrediti takav poloaj koo

rdinatnog sistema koji osigurava da tangencijalni naponi isezavaju a normalni da imaju ekstremne vrij ednosti. Napon u nekoj taki zavisi od ravni u odnosu na tu taku, traimo neku taku koja je okomita na ravan gdje nema tangencijalne komponente, tj. naponi u odnosu na ravan gdje je tangencijalni napon jednak nuli.

Iz ove jednaine traimo vektor n i odredit emo poloaj glavnog napona. 8.TROKOVNI CIKLUS PROIZVODA, DIJAGRAM Za savremene proizvode zahtijeva se sve krae vrijeme izmeu lansiranja novih modela (raunari, automobili,software).

9.SPIRALA RAZVOJA

10.DIZAJN ZA PROIZVODNJU/MONTAU-OSNOVNE KARAKTERISTIKE

-podrazumijeva proces dizajniranja proizvoda sa primarnim ciljem da isti bude to pogodniji za proizvodnju ili montane operacije. Obino se radi o proizvodima za masovnu upotrebu tj. masovnu ili velikoserijsku proizvodnju. Kod dizajna za proizvodnju primjenjuju se principi diferencije ili integracije proizvoda. Prvi princip se odnosi na rastavljanje velikih i sloenih dijelova na manje i jednostavnije sa to veim ueem standardnih komponenti. Posebna se panja posveuje izboru materijala, polufabrikata i tolerancija. Kuanska elektronika, autoindustrija, Sony... Drugi princip podrazumijeva objedinjavanje vie manjih komponenti u vee, nerazdvojive. Osnovna pravila: Maksimalno pojednostaviti oblik, zbog mogunosti automatske proizvodnje i montae Eliminisati operacije koje zahtijevaju specijalne alate i posebne vjetine Smanjiti broj dijelova, ako je mogue, neki dijelovi da obavljaju vie funkcija Modularni dizajn, standardni dijelovi, planiranje pakovanja, transporta i sl. 11.DEFINICIJA NAPONA, SKICA, OSNOVNE JEDNAINE RAVNOTEE, CAUCHY-JEV USLOV -za napon mozemo reci da predstavlja mjeru napregnutog stanja tijela.Stanje nekog vektora je odreeno skupom svih vektora napona za sve ravni koje prolaze kroz tu taku. Osnovne jednaine ravnotee:

Cauchy-jev uslov: Vektor totalnog napona za datu ravan (n) dat je kao proizvod ___________________ 12.SUPERPOZICIJA Princip superpozicije predstavlja razlaganje sloenih problema na niz jednostavnijih

13.LOGARITAMSKA JEDNAINA ZA ZAMOR MATERIJALA, DEFINICIJA I DIJAGRAM

14.OBJASNI POJAM EFEKTIVNI NAPON Opasnost od loma nastae kada najvee normalno naprezanje postigne kritinu vrijednost, od svih glavnih naprezanja mjerodavno je ono koje je najvee po apsolutnoj vrijednosti a ostala dva ne utiu na vrstou materijala. ef= max + doz ef-efektivni napon max-najvea vrijednost glavnog naprezanja doz-dozvoljeno naprezanje

15.HAIGH-OV DIJAGRAM

1.OBJASNI KOSO SAVIJANJE I NAVEDA KAKO SE RAUNA ravan savijanja odstupa od glavnih centralnih osa inercije presjeka

2.NAVEDI OSNOVNE VRSTE NAPREZANJA FORMULE KOD PRORAUNA VRATILA

OSNOVNE

Naprezanja prema vrsti deformacija Aksijalna (istezanje sabijanje, jednoosna naprezanja) Smicanje Uvijanje (torzija) Savijanje (fleksija) Izvijanje Sloena naprezanja, kombinacija prethodnih sluajeva

3.OBJASNI POJAM KRITINE BRZINE VRATILA I NAVEDI KAKO SE RAUNA kritine brzine: mogunost rezonance, kritina brzina frekvencija pobudne sile rauna se preko:

4.STEZNI SPOJEVI, SKICA, KARAKTERISTIKE, PREDNOSTI, NAINI SPAJANJA Namjena: prenos obrtnog momenta, aksijalne sile, momenta savijanja ... Vrste: Cilindrini, konini, specijalni... Primjena: elementi za kruno kretanje, kotrljajni leaji Prednosti: jednostavnost, cijena, uteda u masi i volumenu materijala Nedostaci: ograniena snaga, nerastavljivost, nain spajanja, nepouzdanost... -naini spajanja: -uzduno(presovanje): dva dijela koja spajamo su sa preklopom-na silu nabijemo rukavac kroz otvor -popreno-toplotni postupak: vrlo skup,provode ga samo jake firme. Zagrijemo vanjski elemenat, usljed poveanja temperature

dolazi do irenja materijala pa taj spoj postaje labav nakon hlaenja. Hlaenje se odvija u tenom zraku ili CO2 -hidrauliki postupak: se primjenjuje kod skupocjenih leajeva jer su oni osjetljivi (ne smije se ni zagrijavati ni hladiti) pa je najlaki nain da se olabavi spoj uljem. 5.OSNOVNI PRINCIPI PROJEKTOVANJA LAKIH KONSTRUKCIJA Izbjegavati upotrebu specijalnih, skupih, teko dostupnih materijala Izrada elemenata od vie materijala iskoritavanjem karakteristinih osobina materijala Smanjenje otpadaka, efikasno korienje sirovog pripremka Primjena zavarenih konstrukcija Primjena nemetalnih materijala 6. UTICAJNI FAKTORI NA TEINU LAKIH KONSTRUKCIJA Na teinu utie izbor materijala, nain interakcije dijela sa okolinom te oblik profila od koga je isti izraen. Odatle slijedi pogodniji oblik za analizu: GN = K1 K2 K3 pri emu je: K1- faktor optih uslova, zavisi na naina oslanjanja, optereenja, dozvoljenih deformacija K2 - faktor profila koji zavisi od geometrijskih karakteristika profila K3 - faktor materijala kojim su obuhvaene osnovne fizike i mehanike karakteristike materijala. U konstruisanju dijelova, sklopova, maina polazi se od tri standardna kriterija: Kriterij A: proraun na osnovu vrstoe tj potrebne nosivosti Kriterij B: proraun na osnovu dozvoljene deformacije Kriterij C: proraun na osnovu deformacionog rada (energije) Faktori K1, K2, K3 zavise od izabranog kriterija i vrste naprezanja.

7.SMJERNICE ZA IZBOR KARAKTERISTIKA Cijena i mogunost nabavke

PROFILA

ODGOVARAJUIH

Pogodnost za izradu u vlastitoj reiji Pogodnost za sklapanje sa drugim elem. Mogunost zavarivanja Specijalne pogodnosti s obzirom na oblik Prilagoenost naponskom stanju Zatita od korozije Standardizacija NAPONA KOD NE-OKRUGLIH

8.NAIN RAUNANJA POPRENIH PRESJEKA

9.FIZIKI FAKTORI KOJI UTIU NA KONTAKTNE KARAKTERISTIKE KONTAKTNIH PAROVA -Struktura povrine vrstog tijela, slojevi -Topografija povrinskog sloja, oblici neravnina, distribucije visine neravnina -Trenje, modeliranje trenja, zakoni trenja -Termomehaniki efekti (zagrijavanje hlaenje, toplotni naponi i deformacije) -Habanje, modeli i mehanizmi habanja (preko 300 vrsta) TRIBOLOGIJA 10.LAKE KONSTRUKCIJE-DEFINICIJA, OBLASTI PRIMJENE, PREDNOSTI I NEDOSTACI Konstrukcije, dijelovi, sklopovi, maine ija je teina bitno manja od teine klasine konstrukcije. Smanjenje teine je postignuto ekonomisanjem materijala. Osnovni nedostatak je poviena cijena u odnosu na normalno rjeenje. Primjenjuju se u vazduhoplovstvu, autoindustriji, graevini... Osnovne prednosti lakih konstrukcija:

 Smanjenje specifine cijene materijala Smanjenje trokova transporta, Smanjenje trokova i vremena montae i odravanja Poveana sigurnost (zemljotresni inenjering) Poveanje drugih performansi maine (korisni prostor, korisna nosivost) 11.OSNOVNI PRINCIPI PROJEKTOVANJA LAKIH KONSTRUKCIJA Izbjegavati upotrebu specijalnih, skupih, teko dostupnih materijala Izrada elemenata od vie materijala iskoritavanjem karakteristinih osobina materijala Smanjenje otpadaka, efikasno korienje sirovog pripremka Primjena zavarenih konstrukcija Primjena nemetalnih materijala

25) NAPREZANJA PREMA VRSTI DEFORMACIJA 1) Aksijalna (istezanje sabijanje, jednoosna naprezanja) 2) Smicanje 3) Uvijanje (torzija) 4) Savijanje (fleksija) 5) Izvijanje 6) Sloena naprezanja, kombinacija prethodnih sluajeva 26) VRSTE (OSNOVNI MODELI) HABANJA Habanje je progresivni gubitak materijala sa operativne povrine koji nastaje kao rezultat relativnog kretanja na povrini. 27) LAKE KONSTRUKCIJE-DEFINICIJA, OBLASTI PRIMJENE, PREDNOSTI I NEDOSTACI Konstrukcije, dijelovi, sklopovi, maine ija je teina bitno manja od teine klasine konstrukcije. Smanjenje teine je postignuto ekonomisanjem materijala. Osnovni nedostatak je poviena cijena

u odnosu na normalno rjeenje. Primjenjuju se u vazduhoplovstvu, autoindustriji, graevini...

Osnovne prednosti lakih konstrukcija: Smanjenje specifine cijene materijala Smanjenje trokova transporta, Smanjenje trokova i vremena montae i odravanja Poveana sigurnost (zemljotresni inenjering) Poveanje drugih performansi maine (korisni prostor, korisna nosivost) 28) UTICAJNI FAKTORI NA TEINU KONSTRUKCIJE Na teinu utie izbor materijala, nain interakcije dijela sa okolinom te oblik profila od koga je isti izraen. Odatle slijedi pogodniji oblik za analizu: GN = K1 K2 K3 pri emu je: K1- faktor optih uslova, zavisi na naina oslanjanja, optereenja, dozvoljenih deformacija K2 - faktor profila koji zavisi od geometrijskih karakteristika profila K3 - faktor materijala kojim su obuhvaene osnovne fizike i mehanike karakteristike materijala. U konstruisanju dijelova, sklopova, maina polazi se od tri standardna kriterija: a. Kriterij A: proraun na osnovu vrstoe tj potrebne nosivosti b. Kriterij B: proraun na osnovu dozvoljene deformacije c. Kriterij C: proraun na osnovu deformacionog rada (energije) d. Faktori K1, K2, K3 zavise od izabranog kriterija i vrste naprezanja 29) OSNOVNE SMJERNICE ZA IZBOR PROFILA a. Cijena i mogunost nabavke b. Pogodnost za izradu u vlastitoj reiji c. Pogodnost za sklapanje sa drugim elem. d. Mogunost zavarivanja e. Specijalne pogodnosti s obzirom na oblik f. Prilagoenost naponskom stanju g. Zatita od korozije h. Standardizacija

31) OBJASNI POJAM EFEKTIVNI NAPON Opasnost od loma nastae kada najvee normalno naprezanje postigne kritinu vrijednost, od svih glavnih naprezanja mjerodavno je ono koje je najvee po apsolutnoj vrijednosti a ostala dva ne utiu na vrstou materijala. ef= max + doz ef-efektivni napon max-najvea vrijednost glavnog naprezanja doz-dozvoljeno naprezanje