Professional Documents
Culture Documents
Seminarski rad
Zenica, 2010.
SADRAJ:
UVOD.........................................................................................................................3 DEFINICIJA POJMA UENJE.................................................................................5 FAKTORI PROCESA UENJA................................................................................6 VRSTE UENJA.......................................................................................................8 AKTIVNOSTI UENJA.........................................................................................10 AKCELIRANO UENJE........................................................................................13 SAVETI ZA USPENO UENJE.......................................................................19 UENJE POMOU KOMPJUTERA.....................................................................23 ZAKLJUAK..........................................................................................................27 LITERATURA....................................................................................................... 28
UVOD Koreni uenja su gorki, ali su plodovi slatki Tema mog seminarskog rada je uenje. S obzirom da o ovoj temi ima puno sadraja, pokuau da napiem ono najbitnije. U ovom radu e biti objanjen pojam uenja, faktori uenja, koje vrste uenja postoje, aktivnosti uenja, kako se motivisati za uenje, akcelirano uenje, principi uenja, uenje pomou kompjutera i jo par stvari.. Cilj ovog seminarskog rada je ukazati na posebnost i znaaj uenja. Ovaj seminarski rad e doprineti uenju nekih novih pojmova, i podstaknuti na razmiljanje o prednostima koje nam uenje prua. Uenje je sloeni psihiki proces promene ponaanja na osnovi usvojenog znanja i iskustva. Uenje je proces uskladitavanja podataka u skladitu pamenja. Temeljno znaenje uenja jeste usvajanje navika, informacija, znanja, vetina i sposobnosti. Uenje se esto posmatra jednostrano, esto se misli samo na kolovanje, ali uenje je mnogo vie od toga. Uenje se ne moe ograniiti na razred, klasinu kolu i tradicionalne oblike komuniciranja i usvajanja znanja, ve je ono celoivotni proces proces. Neke od karakteristika koje su vezane za uenje su da pojedinac postaje sve vie onakav kakav bi eleo da bude, potpunije shvata sebe i svoje oseaje, menja sebe na konstruktivan nain, postaje samopouzdaniji i sve vie se sam usmeruje, bira ciljeve koji su u skladu sa njegovim mogunostima, ponaa se zrelije. ovek je po prirodi upuen na uenje, tek uenje ini oveka ovekom. Uenje je nadreeni pojam svim pedagokim nastojanjima. Predavanje znanja u koli ima veze sa sticanjem znanja to je samo jedan od aspekata uenja. ak su i svakodnevne navike, steene uenjem. Pod uenjem kao optom teorijom pedagogije podrazumevamo: sve ono to se ne moe objasniti biofizikim odreenjima i to je onda otvoreno za pedagoki uticaj. Ili pod uenjem u najoptijem smislu nastojimo da razumemo produktivnu i upuenu sposobnost oveka da gradi, odnosno da menja, navike, stavove, naine ponaanja i sposobnosti. Nauio sam neto kada znam ili mogu neto to pre procesa uenja nisam znao ili mogao.
FAKTORI PROCESA UENJA U faktore procesa uenja spadaju fizioloki i psiholoki faktori. U fizioloke faktore spadaju: Starosno doba - smatra se da je kapacitet pamenja neogranien, elem postoji ivotno razdoblje u kojem je lake uiti (20 - 24 god.). Do 50. godine ne postoje faktori koji bi usporavali uenje, a iz godine u godinu, ovekovo iskustvo se poveava te je vea mogunost prepoznavanja vanih podataka. O tome govori i injenica da su velika otkria znanstvenici nalazili oko pedesete godine. Takoe, ljudski mozak stvara nove asocijacije na temelju ve poznatih, to omoguava lake i bre uenje. Starosno doba ne ograniava oveka da ui, to je i pretpostavka celoivotnog uenja. Pol - smatra se da mukarci vie deluju u podruju prirodnih nauka, dok su ene jae u drutvenim naukama. O tome govori i sama injenica da studije matematike, fizike, elektrotehnike i slinih nauka upisuje vie mukih studenata, dok drutvene predmete i jezike studira vie devojaka. To se tumai time to su mukarci i ene razliiti u obraivanju informacija, po nainima usvajanja informacija i brzini kojom usvajaju odreenu vrstu informacija. "Muki" mozak lake pamti apstraktne ideje, znakove, lake se prostorno orijentie i opaa neto u prostoru. "enski" mozak s druge strane lake se uivljava u stanja drugih ljudi, u oseaje, socijalne konflikte, uspeniji je u obradi verbalnih podataka i jezine grae. Pa sa tim dolazi i injenica da veliki procenat studenata pedagogije ine ene. Dispozicije - uroena graa i funkcija organizma takoer utiee na uenje. Naime, genetski nasleujemo dispozicije od roditelja i preanjih generacija. im nauimo neto novo, na temelju reavanja nekog problema, ega nema u naem iskustvu, idemo dalje u razvoju svojih dispozicija. Umor - umor je jedan od obrambenih mehanizama organizma koji nas titi da se ne bismo previe opteretili. To je reverzibilno stanje. Postoji fiziki i psihiki umor. Fiziki umor se javlja nakon to intenzivno, due vrieme optereujemo neki skup miia. Psihiki umor sa manifestuje kao monotonija i jako emocionalno optereenje koje nastaje zbog nedostatka stimulacije, a ponekad i kao frustracija. Kad osetimo umor, treba se odmoriti. Ve odmor od kojih pola sata do sat vremena znai brz oporavak. Za psihiki odmor potrebno je neto vie vremena, no ako se 4
previe umaramo, ako preemo granicu, moe se manifestovati neurotinost, depresija i razna psihosomatska oboljenja U uenju su bitni kratki odmori nakon prvih znakova umora (kad oseamo da gubimo nit u gradivu, kad poinjemo zuriti u prazno ili kroz prozor...), jer je tada vea mogunost obnavljanja energije. Dovoljno je prestati s uenjem na 3 do 5 minuta, proetati i jednostavno se maknuti s mesta uenja. Tokom uenja bitno je i paziti na ishranu, jer dodatni stimulansi poput kafe ili svi napici koji sadre kofein samo privremeno odganjaju znakove umora. Zdraviji su fizioloki stimulatori poput umivanja hladnom vodom ili hiperventilacije! Ve i samo menjanje poloaja tela moe biti stimulans. Vano je uoiti znakove umora, jer nas oni upozoravaju da se u naem telu odvija neto to trai energiju, a tu energiju emo dobiti odmorom. Farmakoloki pripravci poput tableta za "zdravo" i "bistro" uenje i "vrstu" koncentraciju koji odravaju stanje budnosti i do 20 sati samo otklanjaju oseaj umora, odnosno blokiraju dolazak informacije o umoru u na mozak, ali organizam se i dalje umara - to moe biti vrlo tetno.
Psihiki faktori Motivacija je sve ono to podstie na aktivnost, to tu aktivnost usmeruje i to joj odreuje intenzitet i trajanje. To je "volja za neto". Motivacija je bitna za uenje i za bilo koji drugi rad. Sve to radimo bez volje i s negativnim stavom s vremenom ostavlja tragove na planu linosti i do psihike nestabilnosti. Naini za dodatno motivisanje su sledei: I. Postaviti cilj - ta elim da realizujem? Uz cilj, bitno je postaviti i oekivanja - koliko mogu da nauim, do kada itd. Dobro je napraviti plan svojih zadataka koje elimo da odradimo u jednom danu. I to pridonosi motivaciji, sama injenica da smo neto sa plana uspeli da reimo. II. Poslove razdeliti u vie manjih, jednostavnijih i lake realizovanih ciljeva i postepeno ih reavati. Na taj nain lake raspolaemo sa vremenom. Kad postignemo neki cilj bitan je oseaj zadovoljstva na kraju, to mora biti posledica nae svesne odluke da emo se poeti menjati na bolje danas. Postoji unutranja i spoljna motivacija. Unutranja motivacija je kad imamo neke pokretake snage unutar nas samih da napredujemo, za nae potrebe. Spoljna motivacija je neki spoljni motiv zbog kojeg radimo neku aktivnost (npr. ocena, plata, poklon itd.)
VRSTE UENJA Prema nameri a) namerno (intencionalno) b) nenamerno - promene u ponaanju koje se ostvaruju, a nemamo nameru da ih ostvarimo, nismo svesni tog procesa i moemo naknadno stei uvid u to. Npr. subperceptivno uenje - ako neki nadraaji ee deluju na na organizam, ulaze u na nervni sistem nakratko, slabog su intenziteta, to ulaenje se kumulira, nadograuje i poinje svesno da deluje na nae ponaanje. Tako su za vreme projekcije filma, u film ubacili sliicu Coca Cole u svakoj sekundi. Veini gledalaca se javila potreba za Coca Colom nakon projekcije filma. Npr. hipnopedija ili uenje u snu ili u stanju mirovanja. Na taj nain lake je uiti monotone sadraje, poput gramatike, znaenja rei, preko slualica. Mogue je nauiti strani jezik tom metodom, no bitno je nadoknaditi san kasnije jer se budimo umorniji. Npr. latentna uenja - prikrivena uenja dok se ne stvori uvid da se manifestuju (npr. vrata koja zapinju pa ih uvek zatvaramo jae, sve dok se ne poprave nismo svesni naina na koji smo ih otvarali pre; ne znamo nabrojiti pjesme na CD-u kako idu jedna za drugom, ali znamo poetak sledee pesme kad ujemo kraj preanje). Prema tipu grae a) psihomotorno (motorno) b) misaono-verbalno (verbalno) Prema nainu uenja a) jednostavno a.1) uenje uslovljavanjem
a.2) mehaniko (asocijativno) b) sloeno b.1) instrumentalno uslovljavanje b.2) uvid u situaciju b.3) socijalno b.4) po modelu b.5) stvaralako b.6) kombinovano
AKTIVNOSTI UENJA
Nivo aktivnosti uenja Sluanje predavanja - informacije ne ostaju dugo u pamenju, podaci se ne strukturaliu, to zavisi o predznanju, o tome koliko nam je zanimljiva tema, kako predava tumai. Uenje iz literature - samostalnim prolaenjem kroz literaturu moemo prekidati uenje, traiti nove informacije, raditi svojim tempom i pribliiti sadraje. Izrada beleki - na predavanju praviti beleke na osnovu onoga to se predaje. Samostalna reprodukcija - samoprovera koliko razumemo gradivo. Najbolje je svoje znanje proveriti 4 ili 5 sati nakon uenja ili drugi dan. Bitno je formulisati celu reenicu pri samostalnoj reprodukcij. im napravimo strukturu informacija, reprodukcija je laka. Uslov za dalje uenje jeste razumevanje gradiva. Uspeh u uenju temelji se 40% na radu s literaturom i belekama, 60% na radu na reprodukciji i strukturisanju znanja. Diskusija - razgovor s vie razliitih osoba o njihovim razmiljanjima, idejama, znanjima i praksi o odreenoj temi. Na taj nain vidimo sadraj iz vie aspekata. Svaki uesnik diskusije trebao bi da predstavi i obrazloiti svoje ideje na taj nain da napravi odabir informacija, a ne da ponavlja iz literature. Rad u grupama pri pripremanju ispita je bitan jer na taj nain uviamo ta je drugima bitno u gradivo, a ta nama i uvek nauimo neto vie. Reavanje problema najvii nivo uenja u kojem koristimo naueno ponaanje i znanje u realnoj situaciji u svakodnevnom ivotu.
Uslovi za uenje Za uenje je bitno mesto uenja, radna povrina, da nema sredstava koji bi mogli da nas ometaju u uenju, svetlost u radnoj prostoriji, na stav tokom uenja, sve ovo je vrlo bitno zbog koncetracije tokom uenja. NAINI MOTIVISANJA ZA UENJE Treba imati volju da bi smo uinili neto, postaviti realan cilj, kako ga ostvariti, napraviti plan i voditi se po tom planu, napraviti redosled obaveza, nagraditi sebe nakon zavrenih obaveza, ovo su samo neki od naina motivisanja.
AKCELIRANO UENJE Pojam akceleriranog uenja javio se u savremenom ubrzanom drutvu koje eli doi na brz i jednostavan nain do korisnih informacija. Originalni koncept brzog uenja razvio je profesor Lozanov, a tijekom sedamdesetih godina su ga je ire objavili Ostrander i Schroeder. Oni su dokazali da uenjem u odreenom ritmu i frekvencijama, sposobnost uenja i zadravanja informacija moe se uvelike poboljati. Akcelerirano uenje temelji se na najnovijim istraivanjima ljudskog mozga. Svaki pojedinac ima svoj nain uenja nain koji mu najboljr odgovara. Ako znate i koristite tehnike koje se poklapaju s vaim nainom uenja, uite prirodnije. Budui da je prirodnije, postaje i lake. A budui da je lake, ujedno je i bre. Stoga i samo ime akceleriranog uenja. Uklapanjem dobro istraenih tehnika pamenja, akcelerirano uenje ini uenje ugodnim, uspjenim i zadovoljavajuim iskustvom. Profesor Gardner sa sveuilita Harvard razvio je Teoriju viestrukih inteligencija koja govori da se IQ ne bi smio mjeriti kao apsolutna mjera poput visine, teine ili krvnog tlaka. Ne radi se o tome koliko si pametan, ve kako si pametan. Svi mi kao ljudska bia imamo repertoar vjetina za rjeavanje
10
razliitih vrsta problema. Gardner definira inteligenciju kao sposobnost rjeavanja problema ili oblikovanja nekog proizvoda koja se procjenjuje u jednom ili vie kulturnih okvira. Mrea akceleriranog uenja je uzela Gardnerovu teoriju i stavila je u praksu. Stvorili su proizvode koji omoguuju uenicima da ue prema vlastitim mogunostima uenja. Dodatno se bave i nizom aktivnosti uenja koje ukljuuju sve inteligencije, tako da svatko ima jednaku priliku za uenje.
Akcelerirano uenje temelji se na est osnovnih koraka koji su potrebni za lake i bre uenje. To su: 1. Priprema 2. Informacije 3. Istraivanje 4. Pamenje 5. Test 6. Osvrt Jedna od savremenih tehnika koja pomae u uenju su mentalne mape. Mentalna mapa je dijagram koji se koristi da bismo si predoili rijei, ideje, zadatke ili druge stvari meusobno povezane i poredane oko centralnog pojma ili ideje. Stavljanje razliitih informacija u mentalnu mapu radijalno omoguava lake povezivanje pojedinih informacija, a time olakava pamenje i uenje. Elementi mape mogu se poredati prema vanosti na grupe, grane ili podruja. Elementi koji spadaju pod jednu granu mogu se obojiti jednom bojom i tako vizualno bolje prikazati. Koristi se za prikupljanje znanja ili obnavljanje starih znanja. Najpopularniji autor mnogih knjiga o mentalnim mapama, Tony Buzan, predlae da se sredinji pojam stavi na sredinu papira. U mapi se mogu koristiti sliice, simboli, ifre, i razliite dimenzije. Kljune rijei piu se velikim tiskanim slovima, a kako prelazimo u nii rodni pojam moemo ih promijeniti u mala tiskana slova. Svaka rije ili slika mora stajati samostalno na jednoj grani. Crte moraju biti povezane poevi od centralnog pojma. Centralne crte su deblje i postaju sve tanje kako se odmiu od centra. Crte su jednake duljine kao i rije ili slika. Na mapi se koriste boje prema vlastitom izboru odnosno ifri. Dobro je naglasiti pojedine dijelove i koristiti asocijacije mape.
11
Postoji jo niz korisnih tehnika poput mnemotehnika i novih naina uenja, ovo su samo neki od najpopularnijih i najuinkovitijih. Zahvaljujui tim modelima pojam cjeloivotnog uenja postaje ugodan i neto emu se treba veseliti.
Racionalno obraivanje gradiva Istraivanja su pokazala da su za smislenu obradu teksta potrebne druge metode. Samo itanje nije dostatno. Predstavljamo vam jedan od moguih naina racionalnog prouavanja tiva: = itati letimino prije usredotoenog itanja. P = Pitati se koji je dio tiva bitan. = itati svjesno koristei vid i pamenje. P = Pamtiti proitano vlastitim rijeima. P = Ponavljanje zapamenog nakon nekoliko sati ili nekoliko dana.
12
ZAKLJUAK: Postoji li tajna uspjenog, uenja? Mogui potvrdan odgovor nije jednostavan i jednoznaan, ali je mogue uz odreene vjebe i neka pravila bolje i bre uiti. Dakle, ima mjesta otkrivanju tajni uenja. Bez mistifikacije, pojednostavljeno, ali sasvim praktino mogu se primjeniti neke tehnike koje e proces uenja poboljati. Ako se te tehnike, moda bi se poneto moglo nazvati i trikovima, strpljivo i dosljedno koriste nekoliko mjeseci, moda se uenje pretvori u neto lako i zabavno. Mnogim uenicima ali i odraslima, uenje jeste problem, napor i to je najgore, dugo traje. Uenje moemo napraviti tako da nam bude privlano i da bude obogaivanje sebe! Vano je da imamo dobru motivaciju, bitno je da je to jednostavna elja za upoznavanjem svijeta oko nas ili zato to uenje moemo kasnije u ivotu dobro unoviti.ak i kada se ini da e uspjeh izostati, mora se istrajati! Ko ne bi volio da ui brzo i efikasno i da pri tom ima puno vremena za druge stvari? Naalost, uenje zahtijeva puno energije, linog angamana i vremena. Zato nam se ponekad ini da se ionako ne vrijedi truditi. Ponekad neko pomisli: Ionako u dobiti jedan ili Svejedno neu dobiti dobru ocjenu. Ili Neu uspjeti, pau na ispitu. im se pojavi slina ideja, mora se prepoznati! Znaj da ti to tvoj mozak alje upozorenje koje je vano odmah pretvoriti u reenicu: Istraj, ti to moe! ili Ja mogu postii sve to elim. Dokazano je da svako moe uspjeti u koli. Ponekad mislimo da drugi ue bre od nas i da ja nita ne mogu da zapamtim. Zapravo je istina da oni koji kau da nimalo ili malo ue a imaju dobre ocjene - lau! ohrabrujue je injenica da to vie uimo, to bolje pamtimo, jer nakon nekog vremena izvjebamo metode uenja (na mozgovni mii) i naviknemo da uimo... Za uenje nikaad nije kasno!
13
LITERATURA : Herman Giesecke: Uvod u opu pedagogiju, Educa, Zagreb, 1985. 33 strategije uenja, dr. Jorg Knoblauch Herbert Gudjons,Pedagogija-temeljna znanja,Educa,Zagreb 1994. Radivoj Kvaev,Modeliranje proces uenja;Beograd.1977. Internet: http://www.scribd.com/doc/29655975/interaktivno-ucenje-i-savremena-obrazovna-tehnologija http://www.google.ba/#hl=bs&source=hp&biw=1512&bih=742&q=uciti+zivjeti+s+drugima.ucit i+i+biti&btnG=Google+pretraga&fp=1&cad=b http://hr.wikipedia.org/wiki/U%C4%8Denje http://www.psihologija.autentik.net/ucenje.php
14
15