Croatian

to je anksiozni poremeaj?
(What is an anxiety disorder?)

to je anksiozni poremeaj?
Anksioznost (tjeskoba) je naziv koji se koristi za normalni osjeaj to ga ljudi doive kada su suoeni s nekom prijetnjom, opasnou ili kada su pod stresom. Kada nekog obuzme tjeskoba, on se po pravilu osjea uzrujano, nelagodno i napeto. Osjeaj tjeskobe moe biti posljedica neeg to se dotinoj osobi dogodilo u ivotu, poput gubitka posla, raskida ljubavne veze, ozbiljne bolesti, teeg udesa ili smrti bliske osobe.Osjeaj tjeskobe u takvim situacijama je normalan i obino se tako osjeamo samo za neko vrijeme Budui da je osjeaj tjeskobe dosta uobiajen, vano je razumjeti razliku izmeu osjeaja tjeskobe koji je normalan u izvjesnim situacijama i simptoma anksioznosti kao poremeaja. Anksiozni poremeaji nisu samo jedna bolest, nego skupina bolesti koju karakterizira dugotrajni osjeaj velike tjeskobe kao i krajnja nelagodnost i napetost Dijagnoza anksioznog poremeaja obino se uspostavi kod osoba kada stupanj njihove tjeskobe doe do krajnosti tako da uveliko poremeti njihov svakodnevni ivot i sprijeava ih da rade ono to bi eljeli. Anksiozni poremeaji su najraireniji oblik duevne bolesti i pogaaju jednu od 20 osoba u bilo kojoj dobi.

Obino ponu u ranim odraslim godinama, ali isto tako mogu poeti i u djetinjstvu ili kasnije u ivotu. Kod ena postoji vea vjerojatnost da doive veinu anksioznih poremeaja nego to je to sluaj kod mukaraca.

Anksiozni poremeaji esto se pojave niotkuda, bez nekog oiglednog razloga. Njih openito prate snani fiziki osjeaji, kao to su pomanjkanje daha i lupanje srca. Drugi simptomi mogu biti: preznojavanje, drhtanje, osjeaj guenja, munina, problemi u trbuhu, vrtoglavica, trnci i/ili osjeaj da e uskoro doi do neke katastrofe. Anksiozni poremeaj utjee na to kako dotina osoba razmilja, osjea i kako se ponaa i moe, ako se ne lijei, uzrokovati veliku uznemirenost i razdor u ivotu oboljele osobe.Sreom, lijeenje tjeskobe obino je vrlo uinkovito.

Koje su glavne vrste anksioznih poremeaja?

Postoji nekoliko razliitih poremeaja tjeskobe.

Opi anksiozni poremeaj

Opi anksiozni poremeaj karakteriziraju prekomjerna, neobuzdana i umiljena briga o svakodnevnim stvarima: zdravlju, obitelji, prijateljima, novcu ili karijeri.

Osobe s ovim poremeajem brinu bez prestanka i iracionalno da e se neto loe dogoditi njima ili njihovim bliima i ta je briga popraena osjeajem konstantne strepnje.

Osobe koje osjeaju agorafobiju mogu nai utjehu u drutvu osobe ili predmeta koje im pruaju sigurnost. To moe biti brani drug, prijatelj/ica, kuni ljubimac ili lijek kojeg nose uza se.

Panini poremeaj sa ili bez agorafobije.

Osobe s ovim poremeajem osjete napade uasne panike u situacijama u kojima veina ljudi obino ne bi osjetila strah. Ti su napadaji popraeni vrlo neugodnim fizikim simptomima tjeskobe, poput osjeaja da imate srani napad. Takoer je prisutan i strah da ete poludjeti ili strah da e napad panike dovesti do smrti ili potpunog gubitka kontrole Ti strahovi imaju za posljedicu da dotine osobe ponu osjeati agorafobiju, koja moe ozbiljno premetiti njihov ivot.

Specifine fobije
Svatko ima neki iracionalni strah, ali fobija je intenzivan strah o nekoj konkretnoj stvari ili situaciji, koja poremeti ivot dotine osobe. Tu spadaju strah od visine, vode, pasa, zatvorenog prostora, zmija ili pauka.

Netko sa specifinom fobijom osjea se u redu kada predmet njihovog straha nije prisutan. Meutim, kada se suoe s predmetom ili situacijom od kojih ih je strah, mogu osjeati krajnju tjeskobu i doivjeti napad panike. Osobe koje imaju neku fobiju obino poduzimaju sve to je u njihovoj moi kako bi izbjegli situacije u kojima bi bili primorani suoiti se s predmetom svoga straha.

Agorafobija nije neki poseban poremeaj, nego dio

tjeskobe kojeg karakterizira strah da se naete na nekom mjestu ili u situaciji iz kojih se moe biti teko ili neugodno izvui, ili strah da pomo nee biti na raspolaganju ako bude potrebno Osobe s agorafobijom najee doive strah kad se nau u situacijama poput supermarketa i robnih kua, na bilo kojem mjestu gdje je guva, u zatvorenom prostoru, sredstvima javnog prijevoza, dizalima i na auto-cestama.

Drutvena fobija
Drutvena fobija je snaan i uporan strah u drutvenim situacijama ili javnim nastupima. Takve osobe se boje da e im drugi gledati na svaku sitnicu i da e o njima negativno suditi. Drutvena fobija moe uveliko poremetiti ivot dotinih osoba jer se one nose s njom tako to izbjegavaju drutvene situacije ili osjeaju stranu uznemirenost ako ih moraju proi. Takve osobe mogu same sebe ograniavati u onom to rade pred drugima osobito kada se radi o jedenju, govoru, pijenju ili pisanju ili se povui od kontakta s drugima.

Opsesivno-kompulzivni poremeaj
Kod anksioznog poremeaja neprekidno dolazi do neeljenih misli kod dotinih osoba i one esto, kao posljedica toga, obavljaju komplicirane rituale u pokuaju da se te uporne misli stave pod kontrolu ili da ih se odagna iz glave. Ti rituali obino oduzimaju dosta vremena i u velikoj mjeri poremete svakodnevni ivot osobe. Naprimjer, takve osobe osjeaju konstantnu potrebu da peru ruke, provjeravaju jesu li vrata zakljuana ili penica iskljuena, ili pak slijede stroga pravila reda. Osobe s opsesivno-kompulzivnim poremeajem esto se zbog toga osjeaju neugodno i zato svoje rituale skrivaju od drugih, pa ak i od svoje obitelji.

Problemi duevnog zdravlja koji idu zajedno

Osobe s jednim anksioznim poremeajem obino imaju i neki drugi, a takoer dobiju i depresiju. Za vie informacija o depresiji proitajte brouru to je depresivni poremeaj? tetno konzumiranje alkohola i drugih droga takoer idu uz osjeaj tjeskobe. To jo vie oteava lijeenje, te je stoga vana uinkovita kontrola uzimanja alkohola i drugih droga.

to uzrokuje anksiozne poremeaje?

Postoji mnogo isprepletenih imbenika koji su povezani s tjeskobnim poremeajima. Uzroci nekog konkretnog poremeaja su razliiti, tako da nije uvijek lako utvrditi uzrok za svaki pojedini poremeaj.

Poremeaj post-traumatskog stresa

Osobe koje su preivjele veliku traumu kao to su rat, muenje, prometni udes, poar ili su bile rtve nasilja, mogu i dalje osjeati uas dugo vremena nakon to tako neto proe. Meutim, ne mora svatko tko doivi neku traumu oboljeti od poremeaja post-traumatskog stresa (PPTS). Osobe s PPTS-om ponavljano proivljavaju te traumatske dogaaje kroz nametljiva i uznemiravajua podsjeanja kao to su mone more ili kad im se ukazuju slike dotinog traumatskog dogaaja. Te se slike esto pojave kada osoba neto slino prolazi u sadanjosti to je povezano s traumom iz prolosti, koju ta osoba onda nastoji izbjei. Emocionalna otupljenost je takoer jedna od osobina PPTS-a.

Genetski imbenici
Sa sigurnou je utvreno da je sklonost oboljenju od tjeskobnih poremeaja nasljedna.To je slino sklonostima drugim bolestima kao to su dijabetes ili bolesti srca. Anksiozne reakcije mogu se takoer nauiti od roditelja ili drugih lanova obitelji.

Biokemijski imbenici
Neki biokemijski imbenici mogu djelomino biti povezani s kemijskom neravnoteom u mozgu.Moe biti poremeen neuroprijenosnik koji regulira osjeaje i fizike reakcije

Temperament
Osobe s izvjesnim temperamentom vie su podlone tjeskobnim poremeajima. Osobe koje je lako uzbuditi i uznemiriti i koje su vrlo senzitivne i emocionalne, ee obole od tjeskobnih poremeaja. Osobe koje su kao djeca bile sputane i srameljive mogu biti podlone izvjesnim tjeskobnim poremeajima, kao to je drutvena fobija. Neke osobe mogu razviti anksioznu reakciju ako su izloene

Kakvo je lijeenje na raspolaganju?

Anksiozni poremeaji mogu se vrlo uinkovito lijeiti. Iako svaki poremeaj ima svoje posebne osobine, veina oboljelih pozitivno reagira na psiholoko lijeenje i/ili lijekove. Lijeenje koje kombinira psiholoku terapiju i lijekove esto daje bolje rezultate na due staze. Uinkovito lijeenje anksioznih poremeaja uljuuje sljedee: Psiholoke terapije poput kognitivne terapije ponaanja (KTP) imaju za cilj promijeniti nain razmiljanja, ponaanja i vjerovanja koja mogu potaknuti tjeskobu. Terapija se takoer moe sastojati od postupnog izlaganja dotine osobe situacijama koje im potiu tjeskobu (disenzitizacija). Tehnike za kontrolu tjeskobe i oputanje. Lijekovi protiv depresije igraju vanu ulogu u lijeenju nekih tjeskobnih poremeaja, a isto tako i lijeenju pratee ili pozadinske depresije. Lijekovi protiv depresije koji specifino utjeu na neuroprijenosni sustav u mozgu mogu ponekad biti korisni. Anksiozni poremeaji nee se izlijeiti lijekovima, ali se pod kontrolu mogu staviti simptomi dok oboljela osoba prima psiholoku terapiju. Obitelj i prijatelji osoba s tjeskobnim poremeajima esto mogu osjeati zbunjenost i uznemirenost. Podrka i edukacija, kao i bolje razumijevanje bolesti u zajednici vaan su dio lijeenja.

Nauena reakcija
Neke osobe mogu razviti anksioznu reakciju ako su izloene situacijama, ljudima ili predmetima koji ih uznemiruju ili im poveavaju osjeaj tjeskobe. Ova se reakcija moe ponovno izazvati ako se opet suoe ili razmiljaju o toj situaciji, osobi ili predmetu.

Stres
Uznemirujui dogaaji u ivotu povezuju se s nastankom nekih anksioznih poremeaja, naroito poremeaja posttraumatskog

Gdje se obratiti za pomo

Svom lijeniku ope prakse. U svom drutvenom zdravstvenom centru. Your community mental health centre. Za informacije o uslugama vidite Drutvenu pomo i socijalne usluge kao i brojeve 24-satne hitne slube u svom lokalnom telefonskom imeniku. Za hitnu savjetodavnu pomo nazovite Lifeline na 13 11 14. Lifeline sluba vam takoer moe dati kontakte, daljnje informacije i pomo. Vie informacija moete nai na: www.beyondblue.org.au www.betterhealth.vic.gov.au www.adavic.org.au www.crufad.com www.ranzcp.org www.sane.org If you need an interpreter contact TIS on Telephone 13 14 50

O ovoj brouri
Ovo je prva iz niza broura o duevnoj bolesti koje financira vlada Australije u sklopu Nacionalne strategije o duevnom zdravlju. Druge broure u ovoj seriji ukljuuju: to je duevna bolest? to je bipolarni poremeaj raspoloenja? to je depresivni poremeaj? to je poremeaj jedenja? to je poremeaj linosti? to je izofrenija? Besplatne primjerke svih broura moete dobiti od:Odjela za duevno zdravlje i radnu snagu Ministarstva za zdravstvo i starenje pri vladi Australije: Mental Health and WorkforceDivision of the Australian GovernmentDepartment of Health and Ageing:GPO Box 9848CANBERRA ACT 2601Tel 1800 066 247Fax 1800 634 400www.health.gov.au/mentalhealth For copies in other languages contact: Multicultural Mental Health Australia Tel: (02) 9840 3333 http://www.mmha.org.au

For more translated information, try the following links: http://www.mmha.org.au/ http://www.mhcs.health.nsw.gov.au/mhcs/topics.html http://www.healthtranslations.vic.gov.au/ http://www.healthysa.sa.gov.au/default.asp