Atletika

Atletika je jedna od temeljnih i najrairenijih sportskih grana, a koja obuhvaa: trkake, bacake i skakake discipline. Zbog svoje sveobuhvatnosti zovemo je, to atletika istinski i jest, kraljica sportova! Atletskim vjebama stjee se fizika snaga, izdrljivost, brzina i okretnost a uvruju se svojstva volje kao sto su hrabrost, odlunost i upornost. Discipline atletike odlikuju se motorikim kretanjima koja se uspjeno mogu primjenjivati u toku obrazovnog procesa ili kroz druge oblike vjebanja, pomou kojih se znaajno utie na podizanje ope psihofizike sposobnosti pojedinca. Atletika je polazite i temelj za sve ostale sportove. Od 1896. godine ukljuena je u redovni program Olimpijskih igara.

Povijest atletike
Atletika je jedan od najstarijih oblika sportskih natjecanja, jo od vremena orginalnih Olimpijskih igara iz vremena stare Grke pa do modernih Olimpijskih igara dananjih dana. Kako se radi o osnovnim disciplinama tranja, skokova i bacanja tradicija takvih natjecanja je stara koliko i tradicija sporta, te je povijest atletike u stvari i povijest sporta uope.

Natjecanja u atletici
Atletika je zasigurno najraireniji sport na svijetuPrema dobi natjecatelja razlikujemo predkolska i kolska natjecanja, srednjokolska i studentska, pa sve do natjecanja veterana u razliitim kategorijama. Prema nivou natjecanja postoje amaterska natjecanja za graane i rekreativce, pa sve do profesionalnih natjecanjaPrema kvaliteti se istiu sljedea atletska natjecanja: Atletika na Olimpijskim igrama Svjetska prvenstva u atletici Europska prvenstva u atletici Atletska prvenstva SAD Dijamantna liga

Atletska borilita
Atletika je zapoela kao sport na otvorenom, te su se natjecanja odvijala u skladu s vremenskim uvjetima. Danas je uobiajeno da se atletiari tijekom zimskog perioda pripremaju i natjeu i u zatvorenim prostorima - atletskim dvoranama.

Atletika na otvorenom
Standardno borilite za atletska natjecanja je atletski stadion. esto integriran s nogometnim stadionom, ovo se borilite sastoji od tipino 8 krunih eliptinih staza, od kojih je duljina unutarnje staze, koja se oznaava kao staza 1.400 metara. Na objema duljim stazama elipse nalazi se ravan dio od 100 m. Staze su oznaane crtama koje odvajaju staze 1 do 8. Uz samu stazu tipino se nalaze i zaletite i doskoite za skok u dalj, skok u vis te skok s motkom, bazen s preponom za trkaku utrku na 3.000 m s preponama, te bacalita. kugle, koplja i kladiva. Atletski stadion je opremljen i brojnom pomonom opremom koja se koristi ovisno o disciplini: preponama za preponske utrke, zatitne mree za bacake disicpline, nosai i letvice za skok u vis i skok s motkom, itd.

Atletski stadion je poprite svih atletskih natjecanja osim maratona, za koji se zbog duine staze ne koristi kruna staza na stadionu, osim kao poetno i zavrno mjesto utrke.

Atletika u dvorani
Atletska dvorana ima gotovo sve elemente kao i atletski stadion, osim to je zbog jednostavnosti konstrukcije dvorane najea duljina krune staze 200 m te je borilite bitno manje nego stadion na otvorenom, i u dvorani nema vjetra. Neke discipline koje su na otvorenom standardne zbog manjeg se raspoloivog prostora ne izvode u dvorani, tu spadaju bacenje kladiva i koplja, utrka na 3000 m prepone, maraton. Takoer, neke su discipline prilagoene dvorani, te se tako utrka na 100 m u dvorani najee smanjuje na 60 m, slino kao i 100/110 metara prepone na 60 m, te neke discipline dugih pruga.

Atletske discipline
Brojne su atletske discipline, koje uobiajeno dijelimo na trkake, bacake, skakake i vieboj. Iako se najee koristi metriki sustav za izmjeru udaljenosti ili ostvarene duljine/visine skoka ili duljine bacanja, ponekad se javljaju i drugaije mjere, pa je recimo uobiajena utrka na jednu milju.

Trkake discipline
Kratke pruge ili sprint: utrke na dionicama do 400 m. Uobiajene dionice su: 60 m (uglavnom u dvorani), 100 m, 200 m i 400 m. Srednje pruge: trkake disicpline na udaljenosti od 800 do 3000 m. Uobiajene dionice: 800 m, 1500 m, 3000 m Duge pruge: trkake disicpline na udaljenosti vee od 5000 m. Uobiajene dionice: 5000 m i 10000 m, te maraton tafete: ove utrke ukljuuju nastup po 4 natjecatelja iz jedne ekipe, koji naizmjenino tre pojedine dionice izmjenjujui tafetnu palicu. Uobiajene tafete: 4x100 m, 4x400 m Preponske utrke: ukljuuju tzv. visoke prepone (60 m prepone u dvorani, 100 m prepone ene, 110 m prepone mukarci), zatim tzv niske prepone (400 m prepone) te stipl (3000 m prepone). Brzo hodanje: ukljuuje dionice 10 km, 20 km, 50 km

Bacake discipline

Bacanje koplja datira iz stare Grke. Bacanje koplja je vrlo zahtjevno. Suprotno od opeg miljenja da je to jednostavno bacanje rukom, ova disciplina koristi aktivnost cijelog tijela. ak i mala odstupanja od pravilne tehnike skratit e duinu leta koplja, a i loe e utjecati na zglobove,ligamente i tetive. Tehnika bacanja koplja dijeli se na nekoliko faza: zalet; zapoinjanje bacanja iz nogu i kukova sa efektivnim prijenosom teita tijela samo naprijed;torzija s maksimalnim
3

odgaanjem opruanja ruke; blokiranje lijeve strane (kod denjaka); dugotrajno ubrzanje bacake ruke Bacanje diska je atletska disciplina s rotacijskim kretanjima kojim baca nastoji baciti spravu to dalje. Bacanje diska razvija snagu, brzinu okretnost i preciznost kretanja na bacalitu pa se i danas upotrebljava kao sredstvo za razvijanje uenikovih sposobnosti. Bacanje kugle je atletska disciplina u kojoj baca nastoji baciti kuglu to dalje. Ova atletska disciplina slui za razvijanje snage, brzine, specifine izdrljivosti i okretnosti. Osim bacanja koje je propisano atletskim pravilima, kugla se moe bacati na razne naine. Pri tome u skladu sa uzrastom natjecatelja, upotrebljava se kugla razliite teine. Bacanje kladiva

Skakake discipline

Skok u dalj je atletska disciplina, na programu ve na prvim modernim Olimpijskim igrama u Ateni 1896. godine. Skokovi u dalj se obino izvode na stadionima u sklopu atletskih natjecanja (Grand Prix), gdje tako tipini (nogometni) stadioni oko travnjaka imaju atletsku stazu od 400 m, poligon za bacanje kugle i skakalite za skok u dalj i troskok. Skok u vis atletska je disciplina u kojoj natjecatelj mora skoiti preko vodoravno poloene letvice na tono odreenoj visini bez ikakvih pomagala (za pomagala vidi Skok s motkom). Ova disciplina nalazi se u Olimpijskim igrama Stare Grke. S vremenom su natjecatelji razvili razliite uinkovite tehnike skoka. Skok s motkom je atletska sportska disciplina koja podrazumjeva upotrebu savitljive motke kako bi se preskoila ljestvica postavljena na to veoj visini. Troskok je atletska disciplina skakanja u dalj sa zaletom ili bez njega, a izvodi se s tri uzastopna skoka, tj odskokom, korakom i skokom. Odskok i prvi korak izvode se na istoj nozi.

Vieboj
Sedmoboj (ene) Desetoboj (mukarci)

Literatura:
www.wikipedia.com www.iaaf.org William J. Bowerman: Atletika hr.wiktionary.org