Prostorne drvene konstrukcije

Openito

Svaki objekt nalazi se u prostoru, kao to i mi ivimo u tom istom prostoru. Na objekt djeluju vanjska djelovanja, kao to su vlastita teina, snijeg, vjetar, seiznike sile itd. Konstrukcija objekta mora biti prostorno tako projektirana, da moe preuzeti vanjska djelovanja i predati ih u vrste toke na koje se oslanja prostorno projektirana konstrukcija objekta. Prema tome, svaki objekt je zapravo prostorna konstrukcija. To preuzimanje i predaja tih vanjskih djelovanja moe se u nekim sluajevima pojednostaviti, pa tako sainiti ravninske konstrukcije, koje svaka za sebe posebice preuzima pojedine komponente vanjskog djelovanja. Tako na primjer kod objekta, kod kojeg je konstrukcija izvedena iz okvirnih nosaa i lukova (reetkasti nosai, od lameliranog lijepljenog drva) statikog sistema dvozglobni ili trozglobni okvir ili luk, sa zategom ili bez zatege, uobiajeno je da te konstrukcije preuzimaju vanjska djelovanja koja djeluju u njihovoj ravnini, a djelovanja koja djeluju okomito na tu ravninu preuzimaju spregovi (vezovi) za prostornu stabilizaciju. Rezultantu svih vanjskih djelovanja na objekt uvijek moemo rastaviti u dvije komponente. Jednu komponentu koja djeluje u ravnini okvirnog nosaa ili luka i komponentu koja djeluje okomito na ravninu. Takove konstrukcije nazivamo ravninskim konstrukcijama jer preuzimaju djelovanja koja djeluju u njihovoj ravnini. Meutim, postoji itav niz konstrukcija, kod kojih svi elementi ravnopravno sudjeluju u prijenosu vanjskih djelovanja do vrstih toaka. Kod takovih konstrukcija nije mogue rastaviti vanjsko djelovanje na pojedine elemente. Takove konstrukcije nazivamo prostornim konstrukcijama, koje su statiki vie puta neodreene. To su hiperbolni paraboloidi, ljuske, kombinacije ljusaka, kupole (mreaste ili rebraste), mreaste konstrukcije nad pravilnim ili nepravilnim tlocrtima, prostorne reetke, geodetske kupole, rotilji, razne sloenice, te membranske konstrukcije oslonjene na zrak ili stabilizirane zrakom. Proraun tih prostornih konstrukcija mogue je provesti priblinim metodama prorauna, a toan proraun mogue je provesti samo prostornim modeliranjem tih konstrukcija kao tapastih modela ili metodom konanih elemenata.

Hiperbolni paraboloid

Hiperbolni paraboloid (HP) je prostorna konstrukcija kod koje tlocrtna projekcija moe biti kvadrat, pravokutnik, romb ili romboid. Konstrukcija hiperbolnog paraboloida dobiva se tako da se dvije nasuprotne toke (vrhovi dijagonale) podignu na istu, ili razliitu visinu (visoke toke), a vrhovi suprotnih dijagonala ostaju na istoj visini ili se jedna od tih toaka isto neto podigne (niske toke). Rubni elementi hiperbolnog paraboloida tvore spojnice niske i visoke toke (u tlocrtnoj projekciji stranice kvadrata, pravokutnika, romba ili romboida). Membranu hiperbolnog paraboloida dobivamo tako da pravcima spajamo nasuprotne toke na rubnim elementima.

mr. sc. Miroslav Magerle

Prostorne drvene konstrukcije

Hiperbolni paraboloidi mogu se izvoditi od armiranog betona drva ili metala. Jako mnogo HP izvedeno je od armiranog betona (arhitekt Candella). No treba imati na umu da za izvoenje armirano betonskog HP postoje odreene potekoe. Za izvedbu membrane od armiranog betona potrebno je prethodno izvesti oplatu koja se oslanja na drvenu ili elinu skelu. Vrlo esto je debljina oplate, bez skele, kod manjih raspona HP, dovoljne debljine da moe preuzeti sva vanjska djelovanja na plohu HP (vlastita teina, snijeg i vjetar). Potekou kod armirano betonskih HP predstavlja polaganje armature i samo betoniranje membrane (veliki nagibi). Obilazei oko HP, pogled na njega je u svakoj toki drugaiji, to ga ini vrlo interesantnim i ostavlja estetski vrlo efektan dojam, to je vidljivo iz Slike 1.

Aksonometrijska skica Tlocrt i pogledi sa razliitih strana

Slika 1 Izgled hiperbolnog paraboloida Optereenje hiperbolnog paraboloida sastoji se od: 1. vlastite teine membrane 2. vlastite teine rubnog elementa 3. snijega puni intenzitet po cijeloj povrini HP (simetrino optereenje) puni intenzitet snijega na polovici HP (nesimetrino optereenje) 4. vjetra Za djelovanje vjetra na plohu hiperbolnog paraboloida, moe se rei, da do danas jo uvijek nije razjanjeno. Ukoliko je hiperbolni paraboloid otvoren, vjetar djeluje na membranu HP i sa gornje i sa donje strane membrane. Iz tog razloga potrebna su dodatna ispitivanja u aerodinamikim tunelima, te se na strani vee sigurnosti djelovanje vjetrom, zamjenjuje sa poveanim intenzitetom optereenja snijegom. Proraun hiperbolnog paraboloida moe se provesti: priblinim proraunom tonim proraunom - teorija ljusaka

-2-

mr. sc. Miroslav Magerle 2.1

Prostorne drvene konstrukcije

rotilj u prostoru metodom konanih elemenata (shell elementi).

Priblian proraun

Membrana HP moe se izvesti od elemenata koji mogu preuzeti: tlane i vlane sile (daana oplata) samo vlane sile (trevira). Kod HP nad kvadratnom tlocrtnom povrinom duljine stranice a, kod kojeg je membrana izvedena od elemenata koji preuzimaju vlane i tlane sile (Slika 2), aktivira se tlani (svod ili luk) i vlani (lananica) elementi. Proraun se provodi za traku irine 1 m na mjestu najveeg raspona a to je dijagonala kvadrata, tako da je raspon tlanog luka jednak dijagonali kvadrata, d = a 2 .

Membrana izvedena od elemenata koji mogu preuzeti vlana i tlana naprezanja

Aktiviranje tlanog i vlanog elementa

Slika 2 Hiperpolni paraboloid nad kvadratnom povrinom s membranom koja preuzima tlane i vlane sile Naprezanja u membrani provode se za irinu trake od 100 cm. Za neto popreni presjek uzima se slabljenje od 10%, zbog reki koje nastaju kao posljedica priljubljivanja dasaka jedne do druge u jednom sloju. (Slika 3).

Tlani element

Vlani element

Slika 3 Optereenje tlanog i vlanog elementa

-3-

mr. sc. Miroslav Magerle

Prostorne drvene konstrukcije

Najvea veliina sile u membrani za traku irine 100 cm (TH), je projekcija sile H u smjer tangente u niskoj toki hiprebolnog paraboloida.

Mo =

1 q a 2 8 2

q a2 ; 8

q a2 2 Mo 8 = qa = H= h 4 h f 2

TH =

H cos

Naprezanje u membrani iznosi: An = t 100 0,9 = 90 t

c,0 =

TH c,0,d An

t - debljina membrane koja preuzima tlane odnosno vlane sile

c,0,d = c,0,d (c,0,d c,90,d ) sin 45o

Vertikalne reakcije Rv u niskim tokama su jednake, i iznose polovicu ukupnog vanjskog vertikalnog djelovanja. Ukupna reakcija u niskim tokama mora imati smjer tangente u niskoj toki (Slika 4). Iz tog uvjeta mogue je vrlo jednostavno izraunati horizontalnu komponentu reakcije (Rh) i ukupnu reakciju Rk.

Slika 4 Reaktivne sile u niskim tokama

-4-

mr. sc. Miroslav Magerle vertikalna reakcija q R V = a2 2 horizontalna reakcija 1 RH = R V tan

Prostorne drvene konstrukcije ukupna reakcija

2 RK = R 2 + R H V

2h tan = a 2

a 2 RK = R + R 2h
2 V 2 V

RH = R V

a 2 2h

RK = R V 1 +

a2 2 h2

RK =

q a2 a2 1+ 2 2 h2

Sile u rubnim elementima dobijemo uz pretpostavke da rubni elementi meusobno zatvaraju kut od 90o. Stvarni kut izmeu rubnih elemenata je neto vei od pretpostavljenog kuta. Projekcija tog prostornog kuta jednaka je 90o.

S S
Odreivanje sila u rubnim elementima

RK 1 2 cos 45o q a2 1 a2 1+ 4 0,707 2 h2 q a2 a2 1+ 2,828 2 h2

Kod oblikovanja rubnog elementa mora se voditi rauna o promjenjivosti poprenog presjeka uzdu elementa, kako bi se omoguio to jednostavniji prikljuak membrane na rubni elemenat (Slika 5).

Slika 5 Oblikovanje rubnog elementa

-5-

mr. sc. Miroslav Magerle

Prostorne drvene konstrukcije

Dijagram uzdune sile u rubnom elementu prikazan je u Slici 6. Slika 6 Dijagram uzdune sile u rubnim elementima

2.3.

Primjer

Potrebno je proraunati naprezanja u membrani i rubnom elementu za hiperbolni paraboloid koji je projektiran nad kvadratnom povrinom prema zadanim podacima u Slici 7. duljina stranice kvadrata visoke toke membrana od elemenata koji preuzimaju tlane i vlane sile djelovanje snijegom membrana; graa etinari II klasa rubni element; lamelirano lijepljeno drvo II klasa rezorcinsko ljepilo Slika 7 podaci za proraun hiperbolnog paraboloida Membrana paraboloida izvodi se sa etiri sloja dasaka debljine 21 mm, a to se dobije blanjanjem dasaka debljine 24 mm sa obje strane. Dva su sloja u smjeru tlanih elemenata, a dva su sloja u smjeru vlanih elemenata. Proraun geometrijskih podataka: s = 1,25 kN/m2 a = 33,95 m h = 8,0 m

d = a 2 = 33,95 2 = 48,00 m
8,00 = 0,33 24,00 sin = 0,316 tan =

s = 33,952 + 8,002 = 34,88 m = 18,4o

cos = 0,949

-6-

mr. sc. Miroslav Magerle Analiza djelovanja:

Prostorne drvene konstrukcije

4 sloja dasaka debljine 2,1 cm (oblanjane) 4 0,021 6,00 .. 0,50 kN/m2 izolacija . g= snijeg s = q= 0,30 kN/m2 0,80 kN/m2 1,25 kN/m2 2,05 kN/m2

Proraun membrane:

H=

q a2 2,05 33,952 = = 36,92 kN / m 2 4 h 2 4 8,00 H 36,92 TH = = = 38,90 kN cos 0,949 c,0,d = c,0,d (c,0,d c,90,d ) sin 45o
o

za irinu trake membrane 1,00 m za jedan sloj dasaka doputeno naprezanje pod kutom 45o dokaz naprezanja

c,o,d = 0,85 (0,85 0,20 ) sin 45 = 0,39 kN / cm 38,90 c,0 = = 0,206 kN / cm2 < 0,39 kN / cm2 2,1 100 0,9
2

Proraun rubnog elementa

RV =

q a2 2,05 33,95 2 = = 1182 kN 2 2 33,95 2 a 2 = 3 546 kN = 1182 RH = R v 2 8,00 2h

vertikalna reakcija u niskoj toki horizontalna reakcija u niskoj toki ukupna reakcija u niskoj toki sila u rubnim elementima naprezanje u rubnom elementu (element pridran kontinuirano u dvije okomite ravnine) duljina rubnog elementa sila izmeu membrane i rubnog elementa posmino naprezanje u sloju ljepila izmeu membrane i rubnih elemenata (po metru dunom rubnog elementa)

2 RK = R2 + RH = 11822 + 3546 2 = 3 738 kN V R 1 3738 1 S K = = 2 644 kN o 2 cos 45 2 0,707

c,0 =

2644 = 0,51kN / cm2 < c,0,d = 0,85 kN / cm2 2 20 130

s = a2 + h2 = 33,95 2 + 8,00 2 = 34,88 m S 2644 V= = = 75,80 kN / m s 34,88 = 75800 = 2,92 N / cm2 < 60 N / cm2 2 130 100

-7-

mr. sc. Miroslav Magerle

Prostorne drvene konstrukcije

Slika 8 Popreni presjek rubnog elementa i spoj sa membranom 2.4 Toan proraun hiperbolnog paraboloida provodi se odreenim programskim paketima, kao to su na primjer: Soffistic Tower Strudl-M Cosmos/M itd. 2.3 Primjeri izvedenih objekata

izgled gotovog objekta za vrijeme izgradnje

Slika 9 Sakralni objekt

-8-

mr. sc. Miroslav Magerle

Prostorne drvene konstrukcije

Maketa hiperbolnog paraboloida

Pogled na izvedeni hiperbolni paraboloid

Izgled nakon zavretka gradnje Izgled prilikom gradnje

visoka toka hiperbolnog paraboloida dvodijelni tlani stup i jednodijelni vlani tap visoka toka hiperbolnog paraboloida Jednodijelni tlani stup i dvodijelni vlani tap

Slika 10 Hiperbolni paraboloid u Westfalenparku u Dortmundu

-9-

mr. sc. Miroslav Magerle

Prostorne drvene konstrukcije

visoka toka

visoka toka

niska toka niska toka

Izgled nekoliko hiperbolnih paraboloida povezanih u jednu cjelinu. Visoke toke nisu na istim visinama

Slika 11 Vie hiperbolnih paraboloida meusobno povezanih u jednu cjelinu

Pogled na hiperbolni paraboloid Detalj leaja (niska toka)

Slika 12 Eksperimentalni hiperbolni paraboloid izraen od studenata u okviru vjebi na Arhitektonskom fakultetu u Kumasiju (Ghana)

- 10 -

mr. sc. Miroslav Magerle

Prostorne drvene konstrukcije

Slika 13 Vienamjenska hala

Slika 14 Skladite rezervnih dijelova

Mreaste konstrukcije

Mreaste konstrukcije sastoje se od mree koju tvore letve poloene jedna na drugu u pravilu pod kutom od 90o, a u vorovima su meusobno povezane u jednu cjelinu mehanikim spajalima. Kut izmeu letava moe biti i razliit od 90o. Osni razmak letava je u oba smjera jednak. Tlocrtna povrina koja se moe prekriti tako oblikovanom mreom, moe biti bilo kojeg oblika. Na manjim rasponima mrea moe biti jednodijelna, dok se na veim rasponima izvodi dvodijelna mrea. 3.1 Mreasta kupola u Essenu

Meu prve mreaste kupole koje su izvedene treba spomenuti jednostavnu mreastu kupolu izvedenu u Essenu 1962. godine (Slika 15).

Slika 15 Mreasta kupola u Essenu

- 11 -

mr. sc. Miroslav Magerle

Prostorne drvene konstrukcije

Natkrivena povrina iznosi 200 m2, najvei raspon je 17 m, najvea visina u natkrivenom prostoru iznosi 5 m, a namjena natkrivenog prostora je izlobeni paviljon. 3.2 Mreasta kupola u Montrealu

Godine 1967. izvedena je takoer jedna mreasta kupola od drva u Montrealu (Slika 16 ) raspona 17,5 m, koji je natkrivao tlocrtnu povrinu od 365 m2, s najveom visinom unutar natkrivenog prostora od 4 m. Namjena tog objekta je vienamjenska, dvorana za odravanje predavanja, te izlobena i kazalina dvorana.

Slika 16 Mreasta kupola u Montrealu 3.3 Mreasta ljuska u Mannhaimu

U Mannhaimu, za potrebe Savezne izlobe cvijea u tadanjoj Saveznoj Republici Njemakoj (BRD), 1975. godine izgraena je drvena mreasta ljuska, koja natkriva tlocrtnu povrinu od 7400 m2. Krovna povrina ljuske iznosi 9500 m2, najvea visina unutar hale je 20 m, a najvei raspon je 60 m. Namjena objekta nakon izlobe cvijea je vienamjenska hala sa restoranom. Ideja oblikovanja objekta od strane arhitekata (Otto Frei) bila je da se breuljkasti oblik terena krajolika preslika na sam objekt. Tako je oblikovan zaobljeni ameboidalan tlocrt nad kojim je projektirana mreasta konstrukcija (Slika 17).

- 12 -

mr. sc. Miroslav Magerle

Prostorne drvene konstrukcije

vlana mrea bez momenata savijanja nad ameboidalnim tlocrtom

Slika 17 Model mreaste konstrukcije u Mannheimu Osnovna zamisao arhitekta je bila da se oblik mreaste konstrukcije nad ameboidalnim tlocrtom (Slika 18) izvede iz jedne vlane mree bez momenata savijanja. Prevrtanjem ovog viseeg oblika dobivena je tlana ploha, u kojoj se pod djelovanjem jednolikog optereenja ne javljaju momenti savijanja, ve samo tlane sile.

- 13 -

mr. sc. Miroslav Magerle

Prostorne drvene konstrukcije

Slika 18 Tlocrt i pogled na izlobenu halu Za realizaciju projekta hale bilo je potrebno odstupiti od veliine intenziteta optereenja, koja su prema propisima tada vrijedila za konstrukcije. Investitor se obavezao da e u zimi kod opasnosti od snjenih padalina zagrijavati prostor, kako bi na taj nain snijeg koji pada bio odmah otopljen na konstrukciji. Na temelju obrade statistikih pokazatelja snjenih oborina u posljednjih 20 godina (od 1953 godine) odreeno je optereenje snijegom za zagrijavane prostore intenziteta 0,15 kN/m2, a za nezagrijavane prostore intenziteta 0,40 kN/m2 Na mjestu najveeg raspona (60 m) mrea je izvedena kao dvodijelna od letava 5 x 5 cm na osnom razmaku od 50 cm. Letve su u tvornici nastavljene zupastim spojevima na duljinu od 30 m i kao takove dopremane na gradilite. Veze na krianjima letava (slika 19) izvoene su vijcima i prednapregnutim tanjurastim oprugama.

- 14 -

mr. sc. Miroslav Magerle

Prostorne drvene konstrukcije

Slika 19 Izvedba spoja na krianjima letava Na razmaku od 4,25 m projektirane su eline sajle u dijagonalnom smjeru (Slika 20), sa zadatkom da osiguraju veu krutost mreaste konstrukcije, kao i da sprijee izboavanje mreaste konstrukcije iz tlane plohe, pod djelovanjem nesimetrinog nejednolikog optereenja, od sisajueg djelovanja vjetra.

Slika 20 Prikljuak elinih sajli na mjestu krianja letava Na manjim rasponima projektirana je jednostruka mreasta konstrukcija od letava dimenzija 5 x 5 cm na osnom razmaku od 50 cm. Prijelaz jednostruke mree u dvostruku mreu proveden je kontinuirano (Slika 21).

Slika 21 Kontinuirani prijelaz jednostruke u dvostruku mreu

- 15 -

mr. sc. Miroslav Magerle

Prostorne drvene konstrukcije

Letve su izvedene od botanike vrste Canadian Hemlock Pine. Odabrana je ova botanika vrsta drva jer je za nju karakteristino da je bez vorova. Kasnije se pokazalo da bi bilo bolje odabrati europsko crnogorino drvo bez vorova, koje bi bilo savitljivije od kanadske vrste crnogorice. Krajevi mrea projektirani su na razliite naine. Na nekim mjestima mreasta konstrukcija dolazi do trakastih temelja za koje se prikljuuje pomou rubnog elementa iz furnirske ploe koja je za temelje vezana sa metalnim papuama. U uvali izmeu velike kupole i banane nalazi se obli lamelirani drveni nosa promjera 50 cm na elinim okruglim stupovima. Na obli lamelirani nosa su na obje strane krovnih povrina prikljuene eline ruke , na koje se prikljuuju rubni elementi od furnirskih ploa na koje se prikljuuje mreasta konstrukcija

prikljuak mree u uvali

prikljuak mree na trakasti temelj

Slika 21 Prikljuak mreaste konstrukcije na okrugli lamelirani lijepljeni nosa i na trakaste temelje Konstrukcija je montirana tako da su letve bile poloene horizontalno na pomonoj skeli te su ugraeni vijci na mjestima krianja letava, ali nisu bili do kraja pritegnuti. Drvena mrea se pomou montanih prostornih elinih stupova, razmjetenih na razmaku 9,0 x 9, 0 m podizala sa skele podizanjem odozdo pomou jednog viljukara (Slika 22). Poseban oblik podupiraa u kontaktu sa mreom omoguio je prijenos sile podizanja na vei broj vorova mreaste konstrukcije. Postepeno podizanje prema tono definiranom rasporedu podizanja

- 16 -

mr. sc. Miroslav Magerle

Prostorne drvene konstrukcije

stupova, pomou viljukara, provedeno je tako da kada je mrea podignuta na visinu dizanja viljukara, podmetnut je pod montani stup novi montani elini element.

pogled na stupove pomou kojih je podizana mreasta konstrukcija

pogled na konstrukciju izvana tijekom podizanja u projektirani poloaj

Slika 22 Montaa mreaste konstrukcije

pogled iznutra na mreastu konstrukciju postavljenu u projektirani poloaj

naknadno pritezanje vijaka nakon postavljanja mreaste konstrukcije u projektirani poloaj

Slika 23 Izgled mreaste konstrukcije nakon postavljanja u projektirani poloaj Nakon to je mreasta konstrukcija dovedena podizanjem u projektirani poloaj, uslijedila je izvedba prikljuaka na rubne elemente, te pritezanje vijaka na projektiranu veliinu sile (Slika 23 i 24). Radi orijentacije obimnosti posla za pritezanje vijaka, navodi se podatak da je bilo potrebno naknadno pritegnuti oko 34 tisue vijaka.

- 17 -

mr. sc. Miroslav Magerle

Prostorne drvene konstrukcije

Slika 24 Izvedba prikljuaka na rubne elemente

Slika 25 Postavljanje membrane na mreastu konstrukciju

Pokrov vienamjenske hale je trevira (Slika 25) koja je za mreastu konstrukciju prikljuena posebno projektiranim spojevima za tu konstrukciju U Slici 26 prikazan je pogled na vienamjensku halu, a u Slici 27 prikazana je unutranjost hale tijekom odravanja manifestacija.

Slika 26 Pogled na vienamjensku hale

- 18 -

mr. sc. Miroslav Magerle

Prostorne drvene konstrukcije

Slika 27 Izgled unutranjosti vienamjenske hale tijekom eksploatacije

3.4

Mreasta ljuska u Hannoveru (Expo 2000)

Za potrebe Svjetske izlobe Expo 2000, koja je odrana u Hannoveru, Japan se predstavio paviljonom koji je izgraen kao mreasta konstrukcija, iju mreu su tvorili tapovi od bambusa. Arhitekti objekta su japanski arhitekta Shigeru Ban i njemaki arhitekt Otto Frei. Raspon paviljona je 35 m, duljina hale 72 m a najvea visina unutar hale iznosi 15,5 m

Slika 28 Paviljon za vrijeme izgradnje

Slika 29 Izgled veze tapova mree

Tema Svjetske izlobe Expo u Hannoveru bila je ekologija, pa je ideja bila projektirati i izgraditi japanski paviljon od materijala koji se moe reciklirati, nakon to se paviljon rastavi. Iz tog razloga za izvedbu tapova mree odabran je bambus. U slikama 30 33 prikazan je izgled paviljona danju i nou, a u Slici 34 i 35 prikazana je unutranjost paviljona i pregrada, koja je izvedena kao pelinje sae.

- 19 -

mr. sc. Miroslav Magerle

Prostorne drvene konstrukcije

Slika 30 Uzduni pogled na paviljon

Slika 31 Pogled na membranu paviljona

Slika 32 Izgled paviljona nou

Slika 33 Izgled paviljona nou

Slika 34 Pogled na unutranjost paviljona

Slika 35 Pelinje sae kao pregrada

Takoer za Svjetsku izlobu Expo 2000 koja je odrana u Hannoveru, tvrtka Poppensieker & Derix izvela je natkriveni ulazni dio sa vlanom mreastom membranom, koji se sastoji u

- 20 -

mr. sc. Miroslav Magerle

Prostorne drvene konstrukcije

tlocrtu od devet kvadratnih sjenila, sa stranicom duljine 40 m, koje se oslanjaju na prostorno oblikovane stupove.

Slika 36 Ulazni dio na Svjetsku izlobu Expo 200 3.5 Mreasti svodovi

Mreasti svodi su prostorne konstrukcije, koje tvore kosnice istih dimenzija i oblika, to im daje veliku prednost za industrijsku proizvodnju takovih konstrukcija (Slika 37).

Slika 37 Izgled kosnice Kut izmeu kosnica moe biti 90o kod kvadratne mree, odnosno 450 90o kod romboidne mree (Slika 38).

Slika 38 Sistem Peseljnikov i spajanje kosnica u voru - 21 -

mr. sc. Miroslav Magerle

Prostorne drvene konstrukcije

Veza kosnica moe biti ostvarena sa perom i utorom (sistem Peseljnikov - Slika 46) ili sa vijcima (sistem Zollinger Slika 39).

Slika 39 Sistem Zollinger U poprenom presjeku to je u pravilu dio krunog segmenta, ali moe biti i pravilan poligon. Kosnice su poloene ukoso u odnosu na popreni presjek. U voru se sastaju tri kosnice, jedna prolazi kontinuirano kroz vor, a druge dvije kosnice prikljuuju se na kosnicu koja prolazi kontinuirano kroz vor (Slika 40).

Slika 40 Tlocrt mreastog svoda sa kvadratnom i romboidnom mreom

Kupole

Konstrukcije kupola od drva mogu biti prostorne ili ravninske. Projektiraju se u pravilu nad krunom tlocrtnom povrinom ili pak nad tlocrtom, koji se sastoji od dvije razmaknute polukrune povrine u koje je u srednjem dijelu ubaen pravokutnik. U tom sluaju radi se o kombinaciji kupole i svoda. Kod prostornih drvenih kupola popreni presjek moe biti kruni

- 22 -

mr. sc. Miroslav Magerle

Prostorne drvene konstrukcije

segment ili moe biti rotacioni paraboloid ili elipsoid. Odnos strelice kupole i raspona iznosi od f/L = 1/2 1/4. Kod drvenih kupola ne preporua se spljotenost manja od 1/6. U srednjem dijelu, drvene kupole imaju otvor, koji nazivamo svjetlik ili laterna. U tom otvoru projektira se gornji tlani prsten, na koji se prikljuuju meridijalna rebra. Pokrov drvenih kupola je lagani pokrov, kao to je bakreni ili pocinani lim ili indra koji dolaze na daanu oplatu, te trevira, a ispod daane oplate postavlja se prema potrebi, toplinska izolacija i podgled. 4.1 Ravninske kupole

Kod ravninskih kupola reetkasti ili punostijeni lukovi se postavljaju radijalno po tlocrtu, a u vrhu kupole sastaju se svi u jednoj toki. Takove kupole proraunavamo kao ravninske lukove, a oplata i ukruenje ne sudjeluju u radu konstrukcije kao cjeline. Oni slue samo zato da se vanjska djelovanja prenesu na nosive lukove, odnosno da lukovima osiguraju dovoljnu prostornu stabilnost. 4.2 Prostorne kupole

Prostorne kupole su konstrukcije kod kojih svi elementi sudjeluju bezuvjetno u prijenosu sila kao cjeline. Te konstrukcije su vrlo krute, a za njihovu izradu potrebno je relativno vrlo malo drvene grae. 4.2.1 Tankostjene ili ljuskaste kupole Projektiraju se na rasponima od 12 30 m, a spljotenost iznosi f/L = 1/4 - 1/6. Konstrukcija tankostjene ili ljuskaste kupole sastoje se od: - meridijalnih lukova - prstenaste oplate - dijagonalne oplate - gornjeg prstena (tlani prsten) - donjeg prstena (vlani prsten). Meridijalni lukovi oslanjaju se na donji i gornji prsten i preuzimaju meridijalne tlane sile. Prije su se izvodili kao Emyjevi lukovi1, a danas se izvode iz lameliranog lijepljenog drva. Osni razmak lukova projektira se tako, da na donjem prstenu iznosi najvie 1,5 m, kako bi naprezanja u oplati za lokalno savijanje, bila u doputenim vrijednostima (prijenos koncentriranih sila od hodanja po krovu na meridijalne lukove). Prstenasta oplata preuzima tlane i vlane prstenaste sile. Elementi oplate polau se kruno po horizontalnim prstenovima kupole. Oplata se sastoji iz dva sloja dasaka. Donji sloj dasaka polae se direktno na lukove, a veza se ostvaruje avlima ili vijcima za drvo. Gornji sloj dasaka polae se na donji sloj, koji se spajalima (avlima ili vijcima za drvo) prikljuuje za donju oplatu i lukove. Nastavci donje oplate nalaze se na lukovima, pri emu se mora voditi
Emyjevi lukovi sastoje se od nekoliko slojeva savijenih dasaka poloenih pljotimice jedna na drugu povezanih u jednu cjelinu podatljivim spajalima avlima, trnovima ili vijcima.
1

- 23 -

mr. sc. Miroslav Magerle

Prostorne drvene konstrukcije

rauna da se nastavci ne nalaze na istom rebru, ve da se izmjenjuju, tj. da se na jednom rebru ne nalaze svi nastavci. Nastavci gornje oplate projektiraju se polovicama duljina dasaka donje oplate i moraju bit naizmjenino razmjeteni. Kod gornjeg prstena ugrauje se jedan sloj dasaka dvostruke debljine. irina dasaka prstenaste oplate je do 15 cm, a debljina do 24 mm. Dijagonalna oplata preuzima posmine sile koje nastaju kod nesimetrinog optereenja kupole. Taj sloj dasaka postavlja sa na gornju oplatu prstenaste oplate i postavljaju se pod kutom od 45o u odnosu na smjer lukova. Dijagonalna oplata nastavlja se nad lukovima, a smjer dasaka se mjenja od luka do luka tako da su sloene na riblju kost. Gornji prsten preuzima tlane sile u koji se ugrauje svjetlik ili lanterna. Veza meridijalnih lukova i gornjeg prstena danas se ostvaruje pomou metalnih dijelova. Prije se ta veza ostvarivala na taj nain, da je gornji prsten bio izveden iz dva dijela koja su se vijcima spajala u jednu cjelinu, a nekoliko pljotimice poloenih dasaka Emyjevog luka meridijalnih lukova ulaze izmeu gornjeg i donjeg dijela gornjeg prstena. Donji prsten je vlani element a izvodi se iz armiranog betona ili elika. Ujedno je to i leajni prsten. Ukoliko se donji prsten izvodi od elika potrebno je obratiti panju na promjenu temperaturne. Kako bi se eliminirali temperaturni utjecaji, poeljniji je prsten izveden od armiranog betona. 4.2.2 Rebraste kupole Rebraste kupole koriste se za vee raspone od 30 m, ili ako je optereena koncentriranim silama. Konstrukcija rebraste kupole sastoje se od: - krutih meridijalnih rebara - gipkih meridijalnih rebara - prstenaste oplata - dijagonalne oplate - prstenaste horizontalne ukrute - gornjeg prstena (tlani prsten) - donjeg prstena (vlani prsten). Kruta meridijalna rebra su u stvari lukovi srpastog oblika, koji se oslanjaju na gornji i donji prsten. Prije su se izvodila kao punostjeni daani ili reetkasti nosai, a danas se izvode iz lameliranog lijepljenog drva. Kruta rebra bitno poveavaju krutost kupole. Gipka meridijalna rebra izvode se na isti nain kao i kod tankostjenih kupola, kao Emyjevi lukovi. Postavljaju se izmeu dva kruta meridijalna rebra. Broj gipkih rebara izmeu krutih rebara kree se od dva do pet gipkih rebara, to ovisi od raspona i optereenja kupole. Osni razmak izmeu rebara iznosi najvie do 1,5 m, iz istog razloga kao i kod tankostjenih kupola. Prstenasta oplata izvodi se na isti nain kao i kod tankostjenih kupola u dva sloja. Kod veih raspona moe se izvoditi u jednom sloju od gredica priblino kvadratinog poprenog presjeka, koje se nastavljaju na mjestima rebara. Nastavci gredica u susjednim prstenovima moraju se nalaziti to dalje. Kao spajala koriste se avli i vijci za drvo. Dijagonalna oplata postavlja se isto kao kod tankostjenih kupola i ima istu namjenu.

- 24 -

mr. sc. Miroslav Magerle

Prostorne drvene konstrukcije

Gornji i donji prsten izvode se na isti nain kao i kod tankostjenih kupola. Prstenaste horizontalne ukrute postavljaju se izmeu krutih rebara, koje ukruuju donji rub i osiguravaju stabilnost krutih rebara, a ujedno smanjuju duljinu izvijanja gipkih rebara. Drvena rebrasta kupola Brodarskog instituta raspona je 39,2 m, i strelice samo 6,5 m (odnos spljotenosti f/L = 1:6), sa svjetlikom promjera 4,0 m. Kupola se sastoji od 54 gipka i 27 krutih rebara, prstenaste i dijagonalne oplate.

Popreni presjek kroz kupolu Tlocrt kupole

Slika 41 Kupola Brodarskog instituta u Zagrebu Kupola je izvedena 1952. godine i bila je u to vrijeme jedinstvena kupola izvedena od drva i u svjetskim razmjerima. Za grau je koritena hrastovina II klase, a kao spajala koristili su se vijci, trnovi, avli i stege. Kruta rebra su srpasti daani nosai promjenjivog poprenog presjeka. Hrbat daanog nosaa izveden je iz u kri sloenih dasaka debljine 2 cm. Pojaseve tvore 4 letve dimenzija 5/8 cm. Vitka rebra su dimenzija 18/18 cm izvedena kao Emyjevi lukovi. Debljina dasaka je 6 cm i spajane su u jednu cjelinu vijcima, trnovima i stegama. Dva vitka rebra nalaze se izmeu krutih rebara. Stabilnost kupole osigurana je s tri prstenaste horizontalne ukrute. Gornji prsten se sastoji od vanjskog obrua od dva sloja obluila debelih 5 cm, izvedenih kao Delormeovi lukovi2. Kupola se oslanja na donji armiranobetonski prsten hale. Ovo je bila jedna od najveih drvenih kupola izvedenih u svijetu, a primijenjena su sasvim osebujna i originalna rjeenja. Projektant i konstruktor kupole je prof. dr. sc. Kruno Tonkovi, a izvoa poduzee Tempo iz Zagreba. Pogled na kupolu Brodarskog instituta i izgled kupole iznutra prikazani su u Slici 42.

Delormovi lukovi su konstrukcije sastavljene od kratkih komada drvene grae. U poprenom presjeku luk je sastavljen od dva, tri ili vie slojeva dasaka ili platica, spojenih u jednu cjelinu avlima, trnovima, vijcima za drvo ili vijcima. Nastavci u susjednim slojevima ne smiju se nalaziti na istim mjestima. Platice ili daske izrezane su u obliku koji odgovara obliku osi luka.

- 25 -

mr. sc. Miroslav Magerle

Prostorne drvene konstrukcije

kruto rebro

Pogled na drvenu kupolu Brodarskog instituta u Zagrebu

Pogled iznutra na donji tlani prsten

prstenasta horizontalna ukruta

gipko rebro

Pogled iznutra na donji vlani prsten

Pogled iznutra na gornji tlani prsten

Slika 42 Kupola Brodarskog instituta u Zagrebu U nastavku prikazuju se neke od izvedenih kupola. U Slici 43 prikazana je konstrukcija rebraste kupole u suvremenoj izvedbi u Sjedinjenim amerikim dravama za katedralu Svjetla Kristova u Oaklandu u fazi izgradnje. Oblik gornjeg prstena je dio krunog luka koji je zrcalno preslikan u odnosi na uzdunu os objekta. Meridijalna rebra izvedena su od lameliranog lijepljenog drva, a prstenasta i dijagonalna oplata zamijenjena je prstenastim horizontalnim ukrutama u kombinaciji sa vlanim dijagonalama.

- 26 -

mr. sc. Miroslav Magerle

Prostorne drvene konstrukcije

Montaa rebara kupole

Montaa rebara kupole

Pogled na skelu koja pridrava gornji prsten

Pogled izvana na skelu za pridravanje gornjeg prstena i montaa rebara

Pogled izvana na montau sekundarne konstrukcije i spregova za prostornu stabilnost

Pogled na konstrukciju iznutra

Slika 43 Katedrala Svjetla Kristova; Oakland, California SAD

- 27 -

mr. sc. Miroslav Magerle

Prostorne drvene konstrukcije

U Slici 44 prikazan je objekt rebraste kupole, kod kojeg je meridijalno rebro zamijenjeno sa ralanjenim meridijalnim rebrom, to daje poseban estetski izgled konstrukciji. Iz tog razloga nisu izvedena gipka meridijalna rebra. Izvedene su dvije horizontalne ukrute, koje smanjuju duljinu izvijanja meridijalnog rebra. Objekt je vienamjenski, jer je projektom predvieno da se u velikoj dvorani doma odvijaju aktivnosti iz kulture i sporta i da dio dvorane slui kao scenski prostor u okviru kazalita. U dvorani se mogu odvijati i velike sportske priredbe, modne revije, koncerti i druge scenske priredbe. Konstruktor i projektant konstrukcije je akademik Vojislav Kujundi.

Montaa rebraste kupole. Gornji tlani prsten oslonjen na skelu

Pogled iznutra na konstrukciju kupole

Slika 44 Dom kulture i sportova

pogled na kupolu izvana

pogled na unutranjost kupole

Slika 45 Rebrasta kupola u Velikoj Britaniji

- 28 -

mr. sc. Miroslav Magerle

Prostorne drvene konstrukcije

U Velikoj Britaniji, za potrebe bavljenja tenisom kao amaterskim sportom, izvedena je rebrasta kupola unutar koje je smjeteno nekoliko tenis igralita (Slika 45). Na kupoli nije izvedena daana oplata (prstenasta i dijagonalna), ve je prostorna krutost kupole osigurana spregovima. Pokrov kupole je trevira. Nedostaje donji prsten jer se meridijalna rebra direktno oslanjaju na armirano betonske temelje. Slijedei primjer rebraste kupole je manjege za trening konja, koji je projektiran nad tlocrtnom povrinom, koja se sastoji od dvije polukrune povrine promjera D = 55 m i srednjeg dijela koji je pravokutnik dimenzija 25 x 55 m.

Izgled gotovog objekta

Pogled na konstrukciju nakon montae

Detalj nalijeganja rebra na armirano betonsku konstrukciju

Pogled iznutra na konstrukciju

Slika 46 Manjege za trening konja

- 29 -

mr. sc. Miroslav Magerle

Prostorne drvene konstrukcije

Slian objekt tlocrtnog oblika, izveden je u Shetlandu na otoku Islandu za potrebe Centra za odmor i rekreaciju Clickmin

Slika 47 Centar za odmor na Islandu Za potrebe skladitenja razliitih vrsta ugljena, izgraena je skladina hala u Njemakoj u Bottrop-u (blizina Gelsenkirchen-a) raspona konstrukcije preko 88 m. Tlocrt koji prekriva kupola je pravilan 16 - terokut. Osim djelovanja vlastite teine, snijega i vjetra, konstrukcija je dodatno optereena na vrhu, koncentriranom silom intenziteta 400 kN. Montaa pojedinih rebara kupole provodila se istovremeno sa nekoliko auto dizalica.

Slika 47 Skladina hala za razliite vrste ugljena Kod bazena "Het Diekman" i Nizozemskoj (Enschede) dvadesetetiri (24) meridijalna rebra prikljuena su na gornji elini prsten promjera 10,00 m, u koji su ugraeni ureaji za provjetravanje prostora (Slika 48).a Slika 49 prikazuje vanjski izgled bazena u Freiburgu (Njemaka).

- 30 -

mr. sc. Miroslav Magerle

Prostorne drvene konstrukcije

Slika 48 Unutranjost bazena u Nizozemskoj

Slika 49 Vanjski izgled bazena Freiburgu

Nacionalni sportski i kulturni centar dCoque u Luxembourgu natkriven je sa mreastom tankostijenom konstrukcijom (Slika 50).

Unutranjost centra

Izgled izvana

Slika 50 Mreasta tankostjena konstrukcija 4.2.3 Geodetske kupole Arhitekti Schneider & Gadberry Messenger Associates; Wendell Rossman Rossman; Schneider & Gadberry projektirali su u Americi (Tacoma) sportsku dvoranu Tacoma Dome. Krovna konstrukcija sportske dvorane je geodetska kupola. To je drvena konstrukcija, najveeg raspona na svijetu od 161,5 m i strelice 48 m (Slika 51).

- 31 -

mr. sc. Miroslav Magerle

Prostorne drvene konstrukcije

Pogled izvana

Unutranjost hale

Slika 51 Drvena konstrukcija najveeg raspona na svijetu

Ostale prostorne konstrukcije

U ovom dijelu dan je kratki pregled mogunosti izvedbe prostornih konstrukcija od drva. U pravilu su to danas lamelirane lijepljene konstrukcije, dok se konstruktivno drvo (piljena graa) danas sve manje upotrebljava.

nosiva konstrukcija predavaonice

izgled izvedene predavaonice

Pogled na sveuilini centar prilikom izgradnje

Izgled izgraenog Sveuilinog centra

Slika 52 Sveuilini centar u Reims-u

- 32 -

mr. sc. Miroslav Magerle

Prostorne drvene konstrukcije

Za potrebe Sveuilita u Reims-u u Fransuskoj, izgraena je predavaonica u obliku koljke, a knjinica i ostali dijelovi sveuilita izgraeni su kao prostorne reetkaste konstrukcije (Slika 52). Gradivo za izvedbu Sveuilinog centra su lamelirani lijepljeni nosai. Krovne konstrukcije izvedene od drva, mogu se izvesti kao sloenice. U Slici 53 prikazan je shed krov izveden nad gimnastikom dvoranom pri koli, u kojoj se odvijaju i natjecanja na niim razinama lige, te krov radionice.

sportska dvorana

radionica

Slika 53 Shed konstrukcije na kolskoj dvorani i radionici Neke od mogunost izvedbe prostornih reetkastih konstrukcija prikazane su u Slici 54, a u Slici 55 izvedba rotiljnih konstrukcija.

Izgled interijera i konstrukcije gradske vjenice

Izgled srednjeg broda crkve u Gennep-u

Slika 54 Prostorne reetkaste konstrukcije

- 33 -

mr. sc. Miroslav Magerle

Prostorne drvene konstrukcije

izgled vora rotilja

rotiljna konstrukcija izlobene hale

Slika 55 Rotiljne konstrukcije izvedene iz drva Neke od mogunosti izvedbe krovnih konstrukcija iz drva prikazane su u Slikama 56 i 57.

Kod casina u Bredi (Nizozemska) lamelirani lijepljeni nosai nalaze se nad elipsastom tlocrtnom povrinom, a oblik krova ima oblik jaja.

Na Sveuilitu u Nijmengen u Nizozemskoj izvedena je drvena konstrukcija nad laboratorijem za ispitivanje magnetizma. Glavni nosai raspona 17,00 m radijalno su prikljueni na armirano betonsku jezgru.

Slika 56 Drvene krovne konstrukcije raznih oblika i za razliite namjene

- 34 -

mr. sc. Miroslav Magerle

Prostorne drvene konstrukcije

Hangar za zrakoplove u Bournemouthu u Velikoj Britaniji

Drvena konstrukcija stajanke za zrakoplove, kod ega za meusobne veze nisu koritena metalna spajala

Slika 57 Hangar i stajanka za zrakoplove

6
1. 2. 3. 4. 5. 6.

Literatura
G. Karlsen: Derevjanie konstrukcii, GILSA, Moskva 1952 K. Tonkovi: Drvene kupole, Graevinar 6/1955 F. Wenzel, B.Frese: Anmerkung zu Entwurf, Berechnung und Ausfuehrung, Bauen mit Holz 6/1975 Drvene inenjerske konstrukcije i njihova sigurnost, Simpozij, GI i proizvoai drvenih konstrukcija, Cavtat, 1977 G. Droege, K. H. Stoy: Grudzuege des neuzeitlichen Holzbaues, Band 1, Verlag von Wihelm Ernst&Sohn, Berlin Muenchen, 1981 Z. agar: Drvene konstrukcije II, Pretei d.o.o. Zagreb, 2003

- 35 -