You are on page 1of 128

P QAJJJMLILLMZ

1L1 O DENNETU
biblioteka posebnalzdanja
JBNQJJJMELDEVZI
IsJILC LIPPIJ\
S arapskog preveo Nedim Begovi
Naslov originala: .1 _...I
Autor: <JP1 ,..,|
Saetak djela: |, x.xx|...
Saetak sati nio: L...1 JJWI _
Izdanje: _ ay|.,
IBNQA33IMELEWI
I<JIGAO
..
DZENNETU
S APSKOG PREO NEDIM BEGOVIC
Sarajevo, 2004./1425. h.g
KNJIGA O OENNETU
PREDGvR
Imam velikan Ibnu'l-Qajim je pomat po svom dubo
kom zadiraju u iroka obzmja islamskih nauka, podrobnom
imoenju agwnenata, sveobuhvatom pomavaju Sunneta
i Kur'ana i upuenou u ono to je potebno ljudima d bi
hodili pravim putem kao to je nareeno, te da bi se uvali
zabrajenog kao to su upozoreni. Jedna od navaijih nje
govih kjiga jeste
cl.
\1-
|c'J.\l.6 (Hadi'l-erah ila
biladi'l-efah, "Vodi dua u podrja sre"), u kojoj on, u
pogledu denneta i pitaja vezaih za njega, govori veoma
podsticajno, na sasvim originala nain, dok u pogledu de
hennema i onoga to je u vezi sa njim ne unosi svoju vlas
titost, ve navodi samo ono to su o tome kazali dgi.
Onaj svijet - Ahiret - polovica je doktrinao g uenja
islama kao sveobuhvatne vjere; to je ono to je pomato kao
iman, iji su svi elementi vezani za onaj svijet. Tako su:
meleki i objave i poslaici - svi radi Sudnjeg dana; njihova
svrha je da se uspostavi spona izmeu vidljivog ovosvjet
skog ivota i nevidljivog Ahireta na nain punog uvjerenja
koje ono nevidljivo izdie na stepen vidljivog. Upravo je to
ono to je Poslanik ugraivao u srca i sviest svojih ashaba,
kao je to rekao Hanzala el-Esedi, r.a.: Allahov Poslanik,
s.a.v.s. namje tako opisivao dennet i dehennem da bismo
mi imali utisak da ih gledamo vlastitim oima! Oivljava-
7
Predgovor
nje toga ivota u srcu, uru i mati temeljni je poticaj prak
tinom zaivljavanju erijata na Zemlji, dok je njihovo me
usobno radvajanje temeljni poticaj ljudskom trvenju oko
ljepota ovoga svijeta, to u konanici dovodi do toga da
ljudi ponu robovati svojim strastima, da ih blagodati ovog
svijeta potpuno potine sebi i da se srce potpuno isprazi od
svakog osjeaja odgovorosti u Danu bliskom.
Poto je ovo Ibnu'l-Qajjimovo djelo velikog obima,
tretira razliita polja hadisa, nadugo i nairoko izlae argu
mente, a bavi se i drugim pitanjima kao to su, npr. nedo
voljno jasna Boija imena i atributi, to odgovara sao
manjem broju istraivaa, naa je elja bila da ova skraena
verzija bude od koristi omladini i obinom svijetu. Smatrali
smo korisnim da sveero Ibnu'l-Qajjimovo djelo na obim
koji e odgovarati mogunostima mladih ljudi kako bi ga
usvojili bez potekoa u raijevaju i kako ne bi zabasali
u njegovim brojnim i dugim stazama.
Na je zadatak bio:
l. Sauvati jezik i stil Ibnu'l-Qajjima, bez bilo kakve
interencije na njemu.
2. Sauvati glavna pitanja, takoer bez intervencije
na nJuna.
3. Rasteretiti knjigu od sporednih pitanja u koja je
autor zalazio, kao to su mezhebska razilaenja o pred
metnim pitanjima, o nedovoljno jasnim Boiji imenima i
atributima i drugim temama.
4. Spojiti neka poglavlja u jedno poglavlje zbog po
dudaosti njihovog zaenja i njihovog meusobnog na
dopunjavaja.
5. Veoma brojne kur'anske argumente koje autor
navodi svesti samo na jedan, dva ili ti, budui da je jedna
8
KNJIGA O DENNETU
reenica iz Kur'ana dovoljna kao argument za bilo koji stav.
Takoer, napraviti izbor vjerodostojnih hadisa, naroito
onih koje prenose Buharija i Muslim ili jedan od njih i
izostaviti duge rasprave o njihovom lancu prenosilaca (se
nedu) i tekstu (metnu).
6. Precizno naznaiti sve aj ete koji se navode, a koji u
tampanom primjerku nisu naznaeni, i prokomentarisati
izraze koje je bilo nuno protumaiti, na koncizan nain,
bojei se opiosti koja bi nas odvela od naeg cila.
7. Ispraviti materijalne greke u tekstu kjige koje su
poinjene prilikom tampanja i koje su mijenjale smisao
teksta.
Time je ova knjiga postala svrsishodna, olakala ovaj
vid naobrazbe irokim krugovima mladih ljudi i obinog
svijeta koji nisu mogli ovladati izvorim djelom zbog nje
gove obinosti ili ga nabaviti zbog visoke cijene.
Molimo Allaha, d.. da ovu knjigu uini iskrenim
djelom radi postizanja Njegovog zadovoljstva, svrsishod
nom i korisnom za nae potomke zbog navale dunjalukog
koja se raspirila u srcima u dananje vrijeme, kako bi po
sigo znali bez imalo sumnje da je ono to je kod Allaha
dobro i vjeno, i da emo svi biti proivljeni radi susreta sa
Nji i polaganja rauna. Neka je Allahov blagoslov i mir na
Muhaeda, njegovu porodicu i njegove ashabe.
Kairo, 2. z'l-hide 1402. h.g
19. septembar 1982. godine
9
'Abdu'l-Kadir Ahed 'Ata'
Dokaz da d2ennet ve postoji
PRVO POGLAVLJE
DOK DA DENNET VE POSTOJI
AshabiAllahovog Poslanika, s.a.v.s., njihovi sljed
benici i generacija muslimana poslie njih, svi uenjaci
Sunneta i hadisa, islamski pravnici i poborici tesavvufa i
zuhda vrsto vjerju da dennet ve postoji i potvruju
to, oslanjajui se na iskaze Kur'ana i Sunneta i na ono to
je poznato u vjeri kao elementaro, shodno nauavanju
poslanika, od prog do posljednjeg, a oni su pozivali
svoje narode u dennet i govorili o njemu sve dok se nije
razvila klica kaderia' i mu'tezilija2 koji su zanegirali da
dennet ve postoji i ustvrdili da e ga tek Allah stvoriti
na Sudnjem danu.
Do toga ih je doveo njihov pogrean princip koji su
ustanovili, naime, da Allah treba da radi to i to, a ne treba
da radi ovo ili ono. Oni kau: Stvaranje denneta prie
nagraivanja je besmisleno, a njegovo odravanje je bes
korisno ako u njemu nema stanovnika. Oni tako ogran
iavaju Uzvienog Allaha svojim pogrenim shvatanjima
i zabludjelim stavovima i Njegova djela porede sa svojim
djelima; odbacuju one dijelove objavljenih sadraja koji
protwee ovom pogrenom principu kojeg su postavili
Gospodaru ili ih tumae izvan konteksta; smatraju za-
10
KNJIGA O D.ENETU
bludjelim i inovatorima one koji se ne slau sa njima;
smatraju obaveznim neto zbog ega su ismijani od stra
ne umnih ljudi.
Zbog toga muslimani iz prih generacija u svome
vjerovanju navode da su dennet i dehennem stvoreni, a
u djelima o razliitim sljedbama navodi se d svi sljedbe
nici Sunneta i hadisa zastupaju ovaj stav i ne razilaze se o
tom pitanju.
A da je denet ve stvoren, na to upuuje ajet
Uzvienog Allaha u Kur'anu: On ga je i drugi put vidio,
kod Sidretu'l-muntehaa, kod kojeg je dennetske prebi
valite. 3 Vjerovjesnik, s.a.v.s. je, dakle, vidio Sidretu'l
munteha i vidio je kod njega dennetske prebivalite, kao
to se navodi i u hadiskim zbirkama Buharije i Mos
lima u hadisu o isra'u kojeg prenosi Enes. Na kraju tog
hadisa stoji: <<Zatim me je vodio Dibril dok nije stigao
do Sidretu'l-muntehaa, prekrivale su ga boje meni nepoz
nate. Zatim sam uao u dennet, kad u njemu - bisere
kupole, a njegovo tlo misk.
' Kaderije su sekta koja je nauavala d ovjek ima potpunu slobodu dje
lovanja (N. Smailagi, Klaina kultura islama/, Zagreb. 1 976, str. 299.)
' Mu'tezi lije su bili krajnje racionalistiki orijentisana kola u islamu. Njen
utemeljitelj je Vasil ibn 'Ata' (u. 748.), a temeljni su joj princ i pi bili: Boija
jednoa (tevhid), Boija pravinost ('adl), obeanje i prijetnja (va'd ve ve'id),
sredinji poloaj tekog grijenika (menzi/a bejne menziletejn) i nareivanje
dobra i odvraanje od zla (el-emru bi'l-ma'rufve'n-nehju 'ani'l-mtmker) (M.
M. Sharif, Historija islamske flozofje I. preveo Hasan Sui, ITRO August
Cesarec, Zagreb, 1 988, st. 21 9; N. Smailagi, nav. delo, str. 1 5- 1 54.)
' En-Nedm, 1 3- 1 5. (U prevoenju ajeta sluit emo se prijevodom Kur'ana
od rahm. Besima Korkuta, a u izvjesnim sluajevima emo i sami prevoditi
pojedine a jete.)
11
Dokaz da dennet ve postoji
U hadiskim zbirkama Buharij e i Muslima bilje
i se hadis od 'Abdullaha ibn 'U mera koji prenosi da
je Allahov Poslanik, s.a.v.s. rekao: Kad neko od vas
umre, bude mu pokazano njegovo mjesto ujutro i navee,
pa ako je stanovnik denneta, pokae mu se mjesto meu
stanovnicima denneta, a ako je stanovnik dehennema,
pokae mu se mjesto meu staovnicima dehennema, i
bude mu reeno: 'Ovo je tvoje mjesto', dok ga Uzvieni
Allah ne proivi na Sudnjem danu.
U spomenutim hadiskim djelima (ovdje emo
navesti predaju i Buharijinog Sahiha) biljei se od
'Abdullaha ibn ' Abbasa da je rekao: Desilo se po
mraenje Sunca u vrjeme Allahovo g Poslanika, s.a.v.s.
a zatim navodi hadis: 'Sunce i Mjesec su dva Allahova
zaka, do njihovog pomraenja ne dolazi zbog neije
smrti ili ivota, pa kada vidite to, spominjite Allaha'. Pri
sutni su rekli: 'Allahov Poslanie, vidjeli smo te kako sa
svog mjesta uzima neto, a zatim smo te vidjeli kako
odustaje.' Poslanik im je rekao: 'Vidio sam dennet pa
sam htio dohvatiti jedan grozd, a da sam ga uzeo, jeli
biste ga sve dok traje ovaj svijet'.
U Buharijinom Sahihu se navodi predaja od Es
me, kerka E bu Bekra, koja prenosi da je Vjerovjes
nik, s.a.v.s. po klanjanju namaza pri pomraenju
Sunca rekao: Dennet mi se toliko pribliio, pa da sam
se usudio, mogao sam vam donijeti iz njega neki od nje
govih svjee ubranih grozdova. Pribliio mi se i dehe
nnem, kad u njemu neka ena (mislim da je rekao) i gre
bala je maka. Upitao sam: 'ta je sa ovom?', pa mi je
1 2
KNJIGA O DENNETU
reeno: 'Zatvorila je maku dok nije umrla od gladi, nije
je hranila, niti je putala da jede'.
Sline hadise prenose i Dabir ibn 'Abdullah
(Buharijina i Muslimova hadiska zbirka), 'Aia (Mu
slimova zbirka), 'Abdullah ibn 'Amr ibn u 'l-' As (M us
ned Ahmeda ibn Hanbela i Sunen E bu Davuda).
U Muslimovom Sahihu se biljei hadis od Enesa
koji kae: <<Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: 'Tako mi
Allaha u ijoj rci je moja dua, da ste vidjeli ono to sam
ja vidio, smijali biste se malo, a plakali mnogo'. Prisuti
upitae: 'A t si vidio Allahov Poslaie?' 'Vidio sam
dennet i dehennem', odgovori Poslaik.
U Muvetta'u i Sunenu se navodi predaja od
Ka'ba ibn Malika koji kae: Rekao je Allahov Pos
lanik, s.a.v.s.: 'Dua vjerika je ptica koja se ma sa
dennetskog drveta, dok je Alla ne vrati u njegovo
tijelo na Sudnjem danu'. Ovo na nedvosmislen nain
govori o tome da dua ulai u dennet prije Sudnjeg
dana.
Autori sunena biljee predaj u od Ka'ba ibn
Malika (Tirmizi je ocjenjuje vjerodostojnom) koji
kae da je Allahov Poslanik, s.a.v.s. rekao: Due
ehida dobivaju lik zelene ptice koja se hrani plodovima
dennetskog drvea.
iljee se i drugi slini hadisi u Buharijinoj i
Muslimovoj hadiskoj zbirci - od E bu Hurejre, E bu
13
Dokaz da dennet ve postoji
Se'ida i Ibn ' Umera, u Muslimovoj zbirci od Ebu
Hurejre i Dabira ibn ' Abdullaha, a u Bu barij inoj od
Enesa.
Ako neko upita: <<Zbog ega niste argumentirali
stav da dennet ve postoji kazivanjem o Ademu, njego
vom ulasku u dennet, izlasku iz njega zbog jedenja
plodova zabranjenog drveta, kada su to oiti dokazi?,
odgovorit e im se: lako bi to bili jasni dokazi za veinu,
ipak bi ostala odreena nedoumica, zbog neslaganja ljudi
u pogledu denneta kojeg je nastanjivaoAdem tj. da li je
to ba bio Dennet vjenosti kojeg e nastanjivati vjeri
ci na Sudnjem danu?
Tobonji dokazi onih koji tvrde
da dennet j o uvijek nije stvoren
Zagovorici ovog stava kau: Da je dennet ve
stvoren, bilo bi nuno da nestane kad nastupi Kijametski
dan i da propadne sve to je u njemu, jer Uzvieni Allah
kae: 'Sve e, osim Njegovog lica, propasti'. U tom
sluaju pomrle bi dennetske hurije i posluga, a Allah,
d.. je izvjestio da je dennet Kua vjenosti i oni koji su
u njemu vjeno ostaju i ne umir, a Njegovu izjavu nie
dozvoljeno zamijeniti neim drgim, niti derogirati.
Tirmizi u svom Dmi'u biljei hadis od Ibn
Mes'uda koji veli: Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.:
'Sreo sam Ibrahima u noi Isra' a i on mi je rekao: Mu-
' EI-Kasas, 88.
1 4
KNJIGA O DENNETU
hammede, prenesi selam svome ummetu od mene, i oba
viesti ih da dennet ima fino tle, da ima najslau vodu i
plodne ravnice, a da je njegovo rastinje: Subhanallah,
El-hamdu lillah, La ilahe il/allah i Allahu ekber'. Ovaj
hadis je hasen-garib.
5
U istom hadiskom djelu zabilje
en je hadis od Dabira koji prenosi da je Vjerovjes
nik, s.a.v.s. rekao: Ko rekne: Subhanallahi ve bi ham
dihi bit e mu zasaena palma u dennetu. Hadis je
sahih (otuno vjerdostojan).
Kau: Ako je dennet stvoren bez zasada, onda
njega ne ine plodne ravnice, pa, prema tome, ni ovo
saenje nema smisla.
U hadiskim djelima Buharije i Muslima biljei
se badis u kojem Allahov Poslanik, s.a.v.s. kae:
Onome ko, radi Allaha, sagradi damiju, Allah e sa
graditi kuu u dennetu. Ova reenica sadri uvjet i
nagradu i podrazumijeva postignue nagrade odmah
poslije ispunjenja uvjeta, po konsenzusu arapskih jezi
koslovaca. Hadis je, inae, vjerodostojno prenesen od
Vjerovjesnika, s.a.v.s. posredstvom Osmana, Alije, Da
bira, Enesa i 'Amra ibn 'Anbese. Bilo bi apsurdno da
onome ko mu ije odijelo ovjek kae: ij mi odijelo!.
Kau: U predajama se navodi da meleki sade u
dennetu sadnice i grade kue ovjeku sve dok on ini
odgovarajua djela na ovom svijetu, pa ako ovjek
Ocjena haen-garib podrazumijeva daje hadis dobar, ali i neobian zbog
toga to se prenosi samo jednim predanjem, tj. ne postoji neki drugi predaj
ni put koji bi ga potvrdio.
1 5
Dkaz da dennet ve postoji
klone, klonu i meleki i obustave daljnji rad. Potom oni
kau: Ovo nisu stavovi novatora i mu'tezilija, kao to vi
tvrdite, jer Ibn Mezin u svom tefsiru navodi da je Na
f', jedan od najboljih poznavalaca Sunneta, kad je
bio upitan da li je dennet stvoren ili ne, odgovorio:
utnja o tome je bolja, a Allah najbolje zna. '
Odgeverna evedekme
Ve je ranije navedeno dovoljno argumenata da
dennet ve postoji. Stoga, mi kaemo: Na ta aludirate
svojim stavom- da dennet jo nije stvoren? elite li rei
da jo nije uveden u postojanje, odnosno da e to biti
nakon puhanja u rog i proivlenja ljudi iz kabura?>> Ovaj
stav nije valjan, nuno ga opovrgavaju prethodno nave
deni, jasni hadisi, i niko iz ranih generacija muslimana
niti sljedbenika Sunneta nije zauzimao takvo stajalite.
Ili elite rei da dennet nije stvoren u cjelini i sa svim
onim to je Allah obeao u njemu njegovim stanovnici
ma, da Allah u njemu neprestano stvara neto, jedno za
drugim, pa kada vjerici udu u njega, Allah e stvoriti u
njemu i neke druge stvari?! A upravo to je istina koja se
ne moe opovrgnuti.
Vai argumenti ukazuju upravo na to. Hadis ko
jeg prenosi Ibn Mes'ud, a kojeg ste naveli, jasno govori o
tome da je dennetske tlo stvoreno, da Allah stvara
sadnice u dennetu onome ko ini zikr i daje da se grade
kue kao nagrada za spomenuta djela. Uvijek kada
16
KNJIGA O DtENNETU
ovek ini vie dobrih djela, Allah mu povea nagradu u
dennetu. Dakle, sve ovo ne upuuje na to da dennet jo
nije stvoren.
to se tie vaeg pozivanja na rijei Uzvienog
Allaha: Sve e, osim Njegovog lica, propasti, vi ste, ne
rajevajui ajet, izveli pogrean zakljuak. Vae ar
gumentovanje stava da dennet i dehennem ne postoje
sada navedenim ajetom, slino je pozivanju vae brae
na isti ajet kada govore o prolaznosti denneta i dehe
nnema, njihovoj propasti i smrti njihovih stanovnika.
Stoga, ni vi, ni vaa braa niste doli do prikladnog ra
zumijevanja znaenja ovog ajeta. To su uinili ludi iz pr
vih generacija i istaknuti muslimanski uenjaci. Mi e
mo navesti nekoliko njihovih tumaenja ovog ajeta:
Buharij a kae u svomSahihu: <<Hoe se rei aje
tom: 'Sve e, osim Njegova lica, propasti' - osim Njego
ve vlasti. Neki kau: 'Osim onih djela kojima se eljelo
postii Njegovo zadovolj stvo'.
Imam Ahmed, po kazivanju El-Istahrija, kae:
Ovo su stavovi uenjaka, znalaca hadisa, sledbenika
Sunneta, od onih koji su bliski vremenu ashaba Allaho
vo g Poslanika, s.a.v.s. pa sve do dananjeg dana. I ue
njaci Hidaza, ama i drugih podruja koje sam upamtio
bili su tog stava.
Ko se ne slae sa neim od ovih stavova ili ih kriti
kuje je prijestupnik, novator, onaj koji ostavlja Sunnet i
put istine. Zatim navodi miljenja i kae:
17
Dokaz da dennet ve postoj i
Dennet j e ve stvoren i ono to j e u nj emu, de
hennem je stvoren i ono to je u njemu, stvorio ih je Uz
vieni Allah, i stvorio je stvorenja koja e ga nastanjivati,
i nikada nee nestati oni, niti ono to je u njima. Pa ako se
neki novator ili raskolnik poziva na ajet Uzvienog Alla
ha: 'Sve e, osim Njegovog lica, propasti' ili sline nedo
voljno jasne ajete, rei e mu se: 'Svaka stvar kojoj je
Allah propisao prolaznost i propast, propast e. Dennet
i dehennem su stvoreni za vjenost i pripadaju budu
em, a ne ovom svijetu. Dennetske hurije nee umrijeti
na Sudnji dan, nakon puhanja u rog ili bilo kada, jer ih je
Allah stvorio za vjenost i nije im propisao smrt'. Ko
proturijei ovome je novator i zalutao je sa pravog puta.
18
KNJIGA O DENNETU
DRUG PGLAvLJE
RI LAENJE LJUDI O DENNETU
KOJEG JE NASTANJI VAO ADEM, A.S.
Munir b. Se'id u svome tefsiru kae: Tumaei
rijei Uzvienog Allaha upuene Ademu, a.s.: 'Nastanite
se ti i tvoja ena u dennetu' jedna grpa uenjaka kae:
'Allah je nastanio Adema u Dennetu vjenosti, u kojeg
e ui vjerici na Sudnjem danu.' Drugi, pak, kau: 'To je
drugi dennet, Allah ga je stvorio, nastanio u njega samo
Adema. Dakle, ne radi se o Dennetu vjenosti.' Munzir
0
dalje kae: Ima mnogo dokaza koji podupiru ovo milje-
nje, odnosno koji ga sugeriraju.
El-Maverdi u svome tefsiru kae da su se ljudi ra
zili u pogledu denneta kojeg su nastanjivali Adem, a. s. i
Hava i u tom smislu zauzeli dva stava.
Prvi je stav da se radi o Dennetu vjenosti, a drugi
da se radi o dennetu kojeg je Allah pripremio za Adema i
Havu, uinivi ga mjestom iskuenja, a ne o Dennetu
vjenosti kojeg jeAllah uinio mjestom nagrade. Oni koji
zauzimaju dgi stav dalje se railaze i zastupaju dva mi
lenja.
' EI-Bekare, 35.
19
Razilaenje ljudi o Dennetu kojeg je nastanj ivao Adem, a.s.
Prvo je miljenje da se taj dennet nalazi na nebu,
jer je Allah spustio Adema i Ha v iz njega- to je stav El
Hasana. Drugo je miljenje da se on nalazi na Zemlji, jer
ih je Allah stavio na ispit u njemu zabranom prilaska
jednom drvetu, dok su im plodovi ostalog drvea bili
dozvoljeni - to je miljene Ibn Bahra.
lbnu' l-Hatib u svome poznatom tefsiru kae:
Uenjaci imaju razliita stajalita o dennetu koji je
spomenut u ovom ajetu - da li je bio na Zemlji ili na
nebu? Ukoliko je, pak, bio na nebu - da li je to Dennet
vjenosti i nagrade ili neki drugi dennet?
Ebu'l-Kasim el-Belhi i Ebu Muslim el-Asbehani
vele: Ovaj dennet je na Zemlji. Svoj stav temelje na
tome da ihbat L,jznai intikal
(
l
)
(remjeta
nje sa jednog na drugo mjesto), kao to je sluaj sa
rijeima Uzvienog Allaha: 1..l#l (Spustite se u
grad). I E bu Hanife je ovog stava.
Po drugom milenju, kojeg zastupa El-Dibai, taj
dennet je bio na sedmom nebu.
Po treem miljenju, kojeg zastupa veina naih
autoriteta, ovaj dennet je mjesto nagrade. Njega prih
vata i Ebu 'Isa er-Rummanijj i kae: To je stav El-Ha
sana, Vasila i veine naih autoriteta.
Po etvrtom miljenju sve su mogunosti otvore
ne, a dokazi suprotstavljeni, tako da je neophodno vie
se zadrati na ovom pitanju, a ne olahko prei preko
njega. Ebu Zejd el-Malikijj kae: Pitao sam Ibn Naf'a
20
KNJIGA O DENETU
o dennetu, da li je stvoren, pa je on rekao: 'utnja je u
ovom sluaju bolja' ... To je Ibn 'Ujejne rekao govorei o
rijeima Uzvienog Allaha: U njemu nee ni ogladnje
ti, ni go biti. On smatra d je dennet kojeg je nasta
njivao Adem, a.s. bio na Zemlji. Inae, i Ibn Naf' i Ibn
'Ujejne su autoriteti u nauci.
lbnu'l-Hatib zakljuuje: Mi nismo kazali nita
osim spomenutih stavova. Pa ako je dennet kojeg je
nastanjivao Adem, a.s. bio Dennet vjenosti, vjenost
je u njemu. Mi smo se orijentisali shodno Kur'anu, dok
su se neki drugi ravnali prema neemu to nije zasno
vano na vrstim temeljima. Mi emo jo izloiti dokaze
dviju grupa uenjaka (koji su se razili u ovom pitanju,
prim. prev.) i, ako Bog da, pojasnit emo ta im ide u
prilog, a ta ih demantira.
21
Argumenti dviju grupa, dokazi koji im idu u prilog i oni koji ih demantiraju
TREE POGLAVLJE
ARGUMENTI DVIJU GRUPA,
DOKAZI KOJI I M I DU U PRI LOG
| ONI KOJI I H DEMANTI RAJU
Argumenti onih koji smatraju
da se radi o Dennetu vjenosti
K: Ovo to mi tvrdimo jest ono to je Allah ug
radio u samu ljudsku narav, tako da ljudima i ne pada na
pamet nita drugo. Veina njih ak i ne zna da t ima kak
vog sporenja. Ka: Muslim biljei u svom Sahihu od
Ebu Hurejre i Huzejfe: Rekao je Allahov Poslanik,
a.s.: 'Uzvieni Allah e sakupiti ljude, a vjerici e stoj ati
dok im se ne priblii dennet, pa e dovesti Adema, a.s. i
rei: O oe na, otvori nam dennet. On e rei: Nie l vas
i denneta izveo upravo grijeh vaeg oca?' Muslim citi
ra hadis do kraja. Ovaj hadis ukazuje na to da je dennet,
iz kojeg jeAllah, d.. izveo Adema, a. s. isti onaj za kojeg
e vjerici taiti od Adema, a.s. da im ga otvori.
U hadiskim djelima Buharije i M oslima zabilje
en je i hadis o Ademovom i Musaovom meusobnom
sporenju u kojem Musa pored ostalog kae: Ti i tvoj
poriv ste nas izveli iz Denneta. Prema tome, da je taj
dennet bio na Zemlji oni bi u tom sluaju izali samo iz
bai a ne iz samog denneta.
22
KNJIGA O DENNETU
U suri El-Bekare stoji: l ejtan ih navede da zbog
drveta posru i izvede ih iz onoga u emu su bili. ' Siite!'
- reko$mo Mi - 'jedni drugima ete neprijatelji biti, a na
Zemlji ete boraviti i do roka odreenog ivjeti!' Ovaj
ajet ukazuje sa dva aspekta na to da je njihovo silaenje
bilo iz denneta na Zemlu.
Pri je da izraz ihbitu
(
I
#
J
)
znai sputanje sa
vieg na nii nivo. Drugi je da rijei . .. a na Zemlji ete
boraviti dolaze nakon rijei siite, to ukazuje na to
da oni prije toga nisu bili na Zemlji. To se potvruje i
aj etom sure Al-A 'raf: 'Na njoj ete ivjeti, na njoj umi
rati i iz nje oivljeni biti' - ree On. Da je dennet bio
na Zemlji, oni bi ivjeli na njoj i prie i poslije izlaska iz
nJega.
Allah, d.. je opisao dennet Adema, a.s. karak
teristikama koje ima samo Dennet vjenosti, rekavi:
U njemu nee ni ogladnjeti, ni go biti, u njemu nee ni
oednjeti, ni egu osjetiti. ' To ne moe biti na ovom
svijetu, jer kad bi ovjek bio na najboljem stanitu na
Zemlji, neto bi ga od toga ipak pogodilo.
Slavljeni Allah je u navedenom ajetu postavio glad
i e naspram golotinje i ege. Glad je tekoa ovjekove
nutrine, a golotinja tijela njegove vanjtine. Takoer,
e je muka ovjekove nutrine, a ega je muka njegove
vanjtine. Stoga jeAllah, d.. odstranio od stanovnika
EI-Bekare, 36.
' EI-E'raf, 25.
'Taha, 1 1 8- 1 1 9.
23
Argumenti dviju grupa, dokazi koji im idu u prilog i oni koji ih demantiraju
denneta tekoe i muke njihove nutrine i vanjtine- to je
nagrada koja pripada stanovnicima Denneta vjenosti.
Da je taj dennet bio na ovom svijetu, Adem, a. s. bi
znao da Iblis nije govorio istinu kada mu je rekao:
Hoe li da ti pokaem drvo besmrtnosti i carstvo koje
nee nestati?

Adem, a.s. je znao da je ovaj svijet prola


zan i da vlast na njemu nije vjena.
Rije dennet dolazi sa odreenim lanom na svim
jestima, kao npr. u rijeima Uzvienog: J l
4JJ (Nastanite se ti i tvoja ena u dennetu)
l1
i slinim primjerima. Oni kojima se obraamo ne znaju
ni za jedan drugi dennet osim za Dennet vjenosti
kojeg je Svemilosni obeao Svojim robovima na budu
em svijetu. Ime dennet je postalo opepoznato i sto
ga, g dj e god j e navedeno, upuuj e svoj im znaenj em na
dennet za koji znaju srca vjerika.
K bi se t izzom mislilo na neki drug dennet,
on bi u tom sluaju bio naveden u neodreenom obliku, bio
bi vez nekim dometkom ili kontekstom koji bi ukazivao
na to dse rd o dennetu na Zemlji. Prvi sluaj imamo u
rijeima Allaa, d..: ,Ul 0- (<<Dva v lozom za
saena") Drgi sluaj je prisuta u Njegovim rjeima:
u. . j' _
J
(Azato nisi, kad si u v svoj uao ... )
Ta ha, 1 20.
" Fatir, 6.
" El-Kehf, 32.
" El-Kehf, 39.
24
KNJIGA O DENETU
dok ti imao u Njegovim rijeima: uL. uu
l yt.1 (i smo njih na knju stavili, kao to smo
vlasnike jedne bae n kunju stavili)
Argumenti onih koji smatraju
da se radi o dennetu na Zemlji
K: <<Allah, d.. nas je obavijestio preko svih
Svojih poslanika da e se u Dennet vjenosti ui na
Sudnjem danu, te vrijeme ulaska u njega jo nije dolo.
Kau: <<Allah, d.. je opisao dennet koji je spre
mlen za bogobojazne kao stanite (Daru'l-mukameh),
pa onaj ko ude u njega nastaie ga zastalno, a Adem nije
zastalno natanio dennet u koji je uao. Opisao ga je i
kao Dennet vjenosti (Dennetu'l-huld), a Adem nije
ostao vjeno u njemu. Opisao ga je, takoder, kao mjesto
sevapa i nagrade, a ne zaduenja, naredbi i zabrana, i kao
mjesto spasa, a ne iskuenja i ispita, a Adem je iskuan u
njemu sa velikim iskuenjem. Opisao ga je i kao mjesto u
kome niko nikada nee iskazati nepokorost Allahu, a
Adem je bio neposluan svom Gospodaru u dennetu u
kojeg je uao. Nazvao ga je Kuom spasa (Dar's-se
lam), a Adem, a.s. i Hava nisu spaeni u njemu od gri
jeha. Za one koji udu u njega On kae: 'Oni odatle nee
izvedeni biti.' A izveo je iz njega Adema, a. s. i Havu. Za
dennet Allah, d.., takoder, kae: 'Nema praznih bes-
" El-KaJem, 1 7.
" El-Hidr, 48.
25
Argumenti dviju grupa, dokazi koji im idu u prilog i oni koji ih demantiraju
jeda u njemu, niti pobuda na grijeh', !.6 a Adem je sluao u
njemu praznu besjedu Iblisa i njegovo nagovaranje na
grijeh. Allah je nazvao dennet Kuom iskrenosti (Ma
k' adu sidk), a lb lis je slagao u njemu i zakleo se na svoju
la.
Kau: Uzvieni Allah je rekao melekima: 'Ja u
stvoriti namjesnika na Zemlji'

a nije rekao: 'Stvoriu


ga u dennetskom prebivalitu'. Meleki su na to rekli
Uzvienom: 'Zar e stvoriti onoga ko e na njoj nered
initi i k prolievati?'. Apsurdno je da to bude u de
nnetskom prebivalitu.
Kau: Nema spora oko toga da je Allah, neka je
Slavljen, stvorio Adema na Zemlji, a nigdje nie spome
nuto da ga je nakon toga prenio na nebo. Da je Allah,
d.. to uinio, sigo bi bilo spomenuto (u Kur'anu,
prim. prev. ), jer bi to bio jedan od najveih Allahovih
znakova. To bi znailo da je Adem, a.s. uzdignut, tijelom
i duom, sa Zemlje do iznad nebesa.
Kau: Poznato je da ono to se nalazi iznad nebe
sa nije primjereno mjesto promjenljivoj zemaljskoj glini
koja uslijed mijenjanja svog stanja poprima neugodan
zapah; da je njezino mjesto na Zemlji.
Kau: Kada se uzme u obzir sve ono to je rekao
Allah, neka je slavljen: da je stvorio Adema od zemlje i
uinio ga namjesnikom na Zemlji, da ga je Iblis nago-
" Et-Tur, 23.
" El-Bekare, 30.
26
KNJIGA O D.ENETU
varao na grijeh u mjestu u koje ga je Allah nastanio na
kon to ga je spustio sa neba, zato to nije uinio seddu
(Ademu, a.s.), da je Allah obavijestio meleke da e stvo
riti namjesnika na Zemlji, da je Vjeni dennet mjesto
nagrade i sevapa, a ne ispita i zaduenja, da u tom de
nnetu nema praznog govora, nagovaranja na grijeh, niti
laganja, da onaj ko ue u njega, nee iz njega izai, nee
biti nesretan, nee tugovati i bojati se, niti e spavati, da
ga je Allah zabranio nevjericima, a lb lis je voa nevjer
stva - kad se svi ti argumenti objedine i kad o tome raz
misli onaj ko je nepristrasan i kome su izneseni argu
menti, te se uputi za njima i uva se od propasti slijepog
slijeenja (tak/ida), bie mu jasna ispravnost ovog stava,
a Allah zna ko je u pravu.
27
Vrata denneta
ETVRTO POGLAVLJE
VRATA DENNETA
Broj vrata denneta
U hadiskim zbirkama Buharije i Muslima bi
ljei se hadis Ehu Hazima koji on prenosi od Sehla b.
Se'ida, naime, da je Alahov Poslanik, a.s. rekao:
Dennet ima osam vrata, jedna od njih se zovu Er
Rejjan, a na njih e ulaziti samo postai.
U istim hadiskim zbirkama biljei se od Ebu
Hurejre: Rekao je Allahov Poslanik, a.s.: 'Ko par ne
ega potroi na Boijem putu, bit e pozvan sa vrata De
nneta: O rbe Boii, eto dobra! Pa onaj ko bude od onih
koji su obavljali namaz, bit e pozvan sa vrata namaza,
onaj ko bude od onih koji su bili u dihadu, bit e pozvan
sa vrata dihada, onaj ko bude od onih koji su davali
zekat, bit e pozvan sa vrata zekata, a onaj ko bude od
onih koji su postili, bit e pozvan sa vrata po imenu Er
rejjan. ' Ebu Bekr je tada rekao: 'Drai si mi i od oca i od
majke, Allahov Poslanie, onaj ko bude pozvan s nekih
od tih vrat nikakvu nudu nee imati, pa hoe li iko biti
pozvan sa svih tih vrata?' Poslanik, a. s. je odgovorio: 'Da,
a nadam se da e ti biti jedan od takvih' .
28
KNJIGA O DlENNETU
U Muslimovom Sahihu se navodi da je Omer b.
el-Hattab rekao: Svako od vas ko se abdesti, pa upot
puni abdest, a zatim rekne: ' Svjedoim da nema boga
sem Allaha Jedinog i da On nema dga, i svjedoim da
je Muham ed Boiji rob i poslanik', otvorit e mu se
osam vrata denneta, te e ui u njega na ona koja on
hoe. Tirmizi dodaje nakon svjedoenja: <<Allahu, ui
ni da budem od onih koji se mnogo kaju i onih koji se
iste. E bu Davud i Imam Ahmed dodaju rjei: Za
tim podigne svoj pogled prema nebu, i rekne .. . .
Imam Ahmed biljei predaju od Enesa koju on
vezuje za Poslanika, a.s. : Ko uzme abdest, pa ga upot
puni, a zatim rekne t puta: ' Svjedoim da nema boga
sem Allaha i da On nema druga, i svjedoim da je Muha
mmed Njegov rob i poslanik', otvorit e mu se osam vra
ta denneta, ui e na ona koja on hoe.
Ibn Made biljei da j e ' Utbe b. Abdullah es
Sulemi rekao:

uo sam Allahovog Poslanika, a.s. da


je rekao: 'Svakom muslimanu kome umre troje djece
prie nego to postanu punoljetni, zatei e osam vrata
denneta, ui e na koja on hoe'.
O
bim vrata d
enneta
Prenosi se od Ebu Hurejre da je rekao: U r
kama Allahovo g Poslanika, a. s. je bila zdjela sa poparom
i mesom, pa je on uzeo pleku, a to mu je bio najdrai dio
29
Vrata denneta
ovce, jako je zagrizao i rekao: 'Ja u biti prvak ljudi na
Sudnjem danu.' Zatim je zagrizao drugi put i ponovio: 'Ja
u biti prvak ljudi na Sudnjem danu.' Kada je vidio da ga
ashabi ne pitaju nita, rekao je: 'Zato ne pitate: kako?'
Oni su upitali: 'Kako, Allahov Poslanie?' On je odgovo
rio: 'Ljudi e se Gospodar svjetova vratiti, i On e ui
niti da oni uju glanike koji e ih dozivati, i vid e im
uiniti otrim!', pa je citirao hadis o efa'atu u cijelosti i
rekao na njegovom kraju: 'Onda u krenuti i doi ispod
'Ara, uinit u seddu svom Gospodar, pa e mi Gos
podar svjetova dati poloaj kojeg nije dao nikome prije
mene i nee ga dati nikome poslije mene. Potom u ja
rei: Gospodar, moji sledbenici, moji sledbenici. Gos
podar e rei: Muhammede, uvedi od svojih sljedbenik
one koji nee polagati raun na desna vrata, oni e se
pridriti ludima koji su uli na ostala vrata. 'Tako mi
Onoga u ijoj rci je Muhammedova dua, doista je r
daljina izmedu dva krila dennetskih vrata poput raz
daline izmeu Mekke i Hedera ili Mekke i Busre'.
(ostoji saglasnost o vjerodostojnosti ovog hadisa).
U navedenom hadisu nema protuieja, skrivene
mahane, niti nepravilnosti. Postoje i druge predaje na
ovu temu, ali su apokrife ili slabe.
Sledbenici Muhammeda, a.s. e imati svoja vrata
na koja e, mimo drugih naroda, ui u dennet. Tako se u
" Oblast u Bahrejnu.
,. Mjesto u junoj Siriji.
30
KNJIGA O DENETU
Ahmedovom "Musnedu" biljei hadiska predaj a od
Ibn 'U mera koji prenosi od Vjerovj esnika, a.s. : Vra
ta na koja e unii moj ummet iroka su koliko m ja
haeva konaka; oni e se tako tiskati na njima da e sko
r ostati bez ramena!
Ta be rani prenosi da je Lukajt ibn ' Amir iziao i
otiao Allahovom Poslaniku, a.s. Rekao je: Upitao
sam: 'Allahov Poslanie, ta su dennet i dehennem?'
Poslanik je odgovorio: 'Da te Bog poivi, dehennem
ima sedam vrata, izmeu svaka dvoja vrata putnik bi
iao sedamdeset godina, a dennet ima osam vrata, iz
meu svaka dvoja putnik bi iao sedamdeset godina.
Ovdje se radi o razdaljini izmeu dvoja vrata, jer
irina jednih vrata, koja je odreena razdaljinom izmeu
Mekke i Busre, ne odgovara ovoj razdaljini.
31
Gdje se nalazi dennet?
PETO POGLAVLJE
GDJE SE NALAZI DENNET?
Uzvieni Allah kae: On ga je i drugi put vidio,
kod Sidretu'l-muntehaa kod kojeg je dennetske prebi
valite. 20 Utvreno je da se Sidretu'l-munteha nalazi
iznad neba, a nazvano je tako zato to je to krajnja
granica do koje dopire ono to dolai od Allaha te se
odatle uzima, kao i ono to se uzdie k Njemu odatle se
uz1ma.
Uzvieni Allah, takoer, kae: A na nebu je ops
krba vaa i ono to vam je obeano. Ibn Ebi Nedih,
pozivajui se na Mudahida, kae: Ovdje se misli na
dennet. Tako su ludi to prihvatili od njega. lbnu'l
Munzir u svom tefsiru, a takoer i neki drugi autori,
navode predaju od Mudahida u kojoj on kae:
Ovdje se misli na dennet i dehennem. Ovo milje
nje zahtijeva tumaenje zato to se dehennem nalazi na
najnioj razini, a ne na nebu.
'" En-Nedm, 1 3- 1 5.
" Ez-Zarjat, 22.
"
Ed-Durru'l-mensur, 198/4.
')
Ibid.
32
KNJIGA O DENNETU
Znaenje navedenog miljenja nalazi se u predaji
Ibn Ebi Nediha i predaji koju Ebu Salih prenosi od Ibn
'Abbasa, naime: l dobro i zlo dolaze sa neba. Prema
ovome, pretpostavke denneta i dehennema se u posto
j anoj dimenziji nalaze na nebu; potjeu od Allaha, d..
Ebu Ne'im biljei da je ' Abdullah ibn Selam
rekao: Najplemenitije Allahovo stvorenje je E bu' l-Ka
sim, a dennet se nalazi na nebu. Od Ibn 'Abbasa pre
nosi da je rekao: Dennet je iznad sedmog neba, a Allah
e ga postaviti na Sudnjem danu gdje bude On htio, a
dehennem je na sedmoj zemlji. 24
Ibn Mendeh biljei da je Ibn Mes'ud rekao:
Dennet je na etvrtom nebu, a kada bude Sudnji dan,
Allah e ga postaviti gdje On eli, a dehennem je na
sedmoj zemlji, a kada bude Sudnji dan Allah e ga
postaviti gdje On bude htio.
Mudahid kae: Pitao sam Ibn 'Abbasa gdje je
dennet, a on je odgovorio: Iznad sedam nebesa. Upi
tao sam: A gdje je dehennem? On je rekao: Ispod se
dam naslaganih mora.
2
U Sahihu se navodi: Kada traite od Allaha, trai
te od Njega Firdevs, jer je to centr i najvii dio denne
ta, iznad je prijestolje Svemilosnog (,; ,),
a iz njega izviru dennetske rijeke. Na uitelj Ebu'l-
"
Ebu Ne' im, EI-Mustahred, str. 465.
"
Hafz Isma'il el-Isfehani, Sleru's-seleji's-salihin, str. 302.
Ed-Durru'/-mensur, 199/4.
33
Gdje se nalazi dennet?
Haddad el-Muriii veli: Ispravna je predaja onih koji
prenose u j - njegov vrh sa daom na slovu f kao
imenicu, a ne prijedlog. To zai d je krov Firdevsa
priestolje Svemilosnog.
34
KNJIGA O D2ENNETU
ESTO POGLAVLJE
KLJU DENNETA
Imam Ahmed u svom Musnedu biljei od Mu'aa
ibn Debela: Rekao je Allahov Poslanik, a.s.: 'Kju de
nneta je svjedoenje d nema boga sem All aha. '
Buharija u svom Sahihu biljei od Vehba ibn
Munebbeha da je Poslanik, a.s. bio upitan: Nije l i
klju denneta svjedoenje da nema boga sem Al l aha?
On je odgovorio: S vakako, ali svaki klju i ma zupce,
pa ako donese klju koj i i ra zupce, bi t e ti otvoren
dennet, a ako ne donese nee ti bi ti otvoren.
Ebu'-

ejh navodi da je Jezid ibn Suhbera re


kao: Sablje su kljuevi denneta.
U Musnedu Ahmeda ibn Hanbela biljei se ha
dis od Mu'aza ibn Debela: Rekao je Allahov Posla
nik, s.a.v.s. : 'Hoe li da te uputi m na jednu od de
nnetskih kapij a?' Rekao sam: ' Svakako.' Posl anik je re
kao: '(To su ri jei ) Nema moi ni snage osi m sa Al l a
hom. '
"
Izjavu bi lj ei Ibnu'I-Mubarek od Jezida u Kitabu'l-dihadu, str. 36.
35
Kljue denneta
E bu Ne' im biljei od Enesa: Upitao je neki be
duin: ' Al l ahov Posl anie, ta je kl ju denneta?' Posl a
nik, a.s.je rekao: '(To su ri jei) nema boga sem Al l aha.'
Koritenje kapij ama znanja
Al l ah, d. . je za s vaku obavezu odredio kl ju ko
jim se ona otvara: kl ju namaza je istoa, kl ju hadda
je ihram, kl ju dobroinstva je iskrenost, kl ju denneta
je priznavanje Al l ahove jednoe, klu znanja je l ijepo
pitanje, klju pobjede je strpl jivost, kl ju poveanja
opskrbe je zahvalnost, klu prijatel jstva je l jubav i
sjeanje, klju el je zaAhiretomje skromnost na dunja
luku, kl ju vjerovanja je razmil janje o onome o emu
Al l ah, d. . trai od s vojih robova da razmil jaju, kl ju
ul aska kod Al l aha jesu predanost srca i njegova pripad
nost Njemu, te iskrenost u postupanju, klju ivota srca
je promil janje Kur'ana, skriveno obraanje u ranim jut
rima i ostavl janje grijeha, kl ju opskrbe je trud i traenje
oprosta od Al l aha, kl ju moi je pokoravanje Al l ahu i
Njegovom Posl aniku, a kl ju spremnosti za budui svi
jet j e ne pouzdava ti se u pustu nadu.
Koritenje kapijama znanja je vrlo vana tema jer
se tu radi o spoznaji kl jueva dobra i zla. Uzvieni Al l ah
je, naime, odredio za s vako dobro i zl o odreeni kl ju i
kapiju, pa je tako npr. uinio pol i teizam i ohol ost kl ju
em dehennema, alkohol kl juem s vakog grijeha, s vir
ku kljuem bluda, l ijenost kl juem neuspjeha i l ienosti,
36
KNJIGA O DENETU
grijeenje kljuem nevjerstva, a tvrdiluk kljuem krto
sti i prekidanja rodbinskih veza.
Stoga, ovjek treba da obrati veliu panju na spo
znaju kljueva i onoga za to su namijenjeni, a Allah, d..
stoji iza njegovog uspjeha i pravosti, Njemu pripadaju
vlast, zahvala, blagodarost i blagodat.
37
Do denneta ima samo jedan put
SEDMO POGLAVLJE
DO DENNETA
I MA SAMO JEDAN PUT
U ovome su bil i sagl asni svi posl anici, od prvog do
poslednjeg, nekaj e Al l ahov bl agosl ov i mir na sve nj ih.
Meutim, do dehennema ima vie puteva nego to se
moe ut vrdit i. Stoga je All ah, d. . odredio samo jedan
put do denneta, a vie nj ih do dehennema. U tom
smislu On kae: l doista, ovaj moj put je ispravan, pa ga
se drite, i ne sl ijedite druge puteve pa da vas odvoje od
puta Njegova.
1
Allah, d. . , takoer, kae: Al l ahovo je da vas upu
t i na pravi put, a ima ih i krivih. To znai da postoj i put
koj i odstupa od cilj a, a to je put zablude.
Ibn Mes'ud kae: Nacrtao namj e Al l ahov Posla
ni k, a.s. l iniju i rekao: ' Ovo je All ahov put' . Zatim je na
crao vie l inij a desno i l ijevo od te l inije i rekao: ' Ovo su
drugi putevi, a na svakom od nj ih se nalai ejtan koj i
poziva na taj put' . Potom je prouio: 'I doista, ovaj moj put
je ispravan, pa ga se drite, i ne sl ijedite druge puteve' . 30
"
EI-En'am, 1 53.
"
En-Nahl , 9.
'" EI-En'am, 1 53.
38
KNJIGA O DlENNETU
Ako bi neko upitao: Uzvieni Allah j e rekao: 'Od
Allaha vam dolazi svjetl ost i Knj iga jasna koj om Allah
upuuje na puteve spasa one koj i nastoje da steknu za
dovoljstvo Njegovo' 3 1 , odgovorit e mu se: ' To su putevi
koj i se - svi oni - nalaze na j ednoj stazi; oni su poput
trkaih konja i nj ihovih staza: sve se one nalaze na jednoj
vel ikoj stazi; t o su, zapravo, putevi ogranaka vjerovanja
koje ono objedinjuje kao to stabl o dreta objedinjuje
svoje grane i ogranke. '
Ovi putevi podrazumij evaju odazivanje poziv
Muhammeda, a. s. , vjerovanj em u ono o emu je on iz
vijestio i pokora vanjem onome to j e on naredio, a put u
dennet je upravo odazivanje onome koj i poziva u njega,
nema drugog puta do njega.
Buharija biljei u svom Sahihu da je Dabir
rekao: Dol i su meleki Vjerovjesniku, a. s. pa su neki od
nj ih rekl i: 'On spava'. Drugi su rekl i: 'Oi spavaju, al i je
srce budno' . Potom su rekl i: 'Ovaj va domain je jedan
primjer, pa deder ga navedite'. Kazal i su: 'On j e poput
ovjeka koj i sagradi kuu i napravi gozbu, a zatim po
alje glasnika, pa ona ko se odazove glasniku, ui e u
kuu i jesti na gozbi.' Na to su drugi meleki rekl i: 'Pro
tumaite mu t o, da sazna' . Onda su neki od nj ih kazal i:
'Oi spavaju, a srce j e budno; kua je dennet, a glasnik je
Muhammed, a. s. Onaj ko se pokorava Muhammedu,
pokorava se i Allahu, a onaj ko se ne pokorava Muha-
" E1-Maide, 1 5- 1 6.
39
Do denneta ima samo jedan put
mmedu, ne pokorava se ni Allahu. Muhammed je r
dj elnik ljudi.'
Tirmizi biljei predaju od Dabira u kojoj stoji:
Allah je vladar, kua je islam, dom je dennet, a ti si,
Muhammede, poslanik, pa onaj ko se odazove tebi, ui
e u islam, a onaj ko ue u islam, ui e u dennet, a onaj
ko ue u dennet, jest e ono ega ima u njemu.
Tirmizi je ocijenio vjerodostojnim hadis kojeg
prenosi Ibn Mes'ud, a koji glasi: Allah je sagradio
dennet i poziva Svoje robove u njega, pa onaj ko Mu se
odazove ui e u dennet, a onoga ko Mu se ne odazove
kaznit e.
40
KNJIGA O DENETU
OSMO POGLAVLJE
NIVOI DENNETA
| NJEGOV NAJVI I STEPEN
U zvi e ni Al l ah kae:
) . :_u._
J
_,._
, _|_u.__..
J
.,.
.
J
One koji se budu boril i i meci ma svoji m i ivo
ti ma svoji m Al l ah e odl i kovati i tavi m stepenom nad
onima koji se ne budu borili, i On s vi ma obeava l i jepu
nagradu. Al l ah e borcima, a ne oni ma koj i se ne bore,
dati vel i ku nagradu, poasti od Sebe i oprost i milost, a
Al l ah prata i samilostan je.
Ibn Derir biljei da je Ibn Muhajriz rekao:
Ri jei deredatun minhu (oasti od Sebe, stepene od
Sebe, derede od Sebe) podrazumi jevaju sedamdeset
dereda, a izmeu dvi je derede je rastojanje koje trkai
konj prel azi za sedamdeset godi na.
l bnu' l-Mubarek kae da rijei Uzvienog Al l aha
Lehum deredetun 'inde Rabbihim (ima pripadaju po
asti (stupnjevi) kod njihovog Gospodara) znae: Jedni
"
En-Nisa, 95-96.
41
Nivoi denneta i njegov najvi Si stepen
e ljudi bi ti boUi od drugi h, pa e onaj koj i je vie
odlikovan vidjeti odlikovane onog nieg od sebe, a onaj
koj i budu na niem stupnju od njega nee vidjeti da je
bilo ko od ljudi vie odlikovan od njega.
Uzvieni Al l ah, t akoer, kae: Pravi vjerici su
samo oni ij a se srca strahom ispune kad se Al l ah spo
mene, a kad im se rijei Nje gove kazu, vjerovanje i m
uvruju i samo s e na Gospodara svoga osl anj aj u, oni
koj i namaz obavlj aju i dio onoga to i m Mi dajemo ud
jeljuju. Oni su, zbi lj a, pravi vjerici . Nj i ma pripadaju po
asti kod Gospodara nj ihova i oprost i opskrba pleme
ni ta.
U hadiskim zbirkama Buharije i Muslima bi
ljei se od Ebu Se'ida da je Allahov Poslanik, a.s. re
kao: Stanovnici denneta e vidjeti stanovnike odaj a
iznad nj ih kao to vide bli stavu zvijezdu koj a prol azi ho
rizontom
|
Y
| () sa istoka i l i zapada, zbog razlika me
u nji ma u odlikovanj i ma. Ashabi su upital i : Al l ahov
Posl anie, jesu li to prebi val i ta vj erovjesnika, koje nee
dostii niko drugi osi m nj ih? Poslanik je rekao: Na
ravno da hoe, tako mi Onoga u ijoj ruci je moj a du a, to
e biti lj udi koj i su vjerovali u Al l aha i odazi val i se vjero
VJesmct ma.
Kod Buharije stoji
|
Y
|
j
(na horizontu) , to je
j asnije. Izraz gabir oznaava onoga koj i odl azi, koj i ide
'' EI-Enfal, 2-4.
42
KNJIGA O DlENNETU
ka svom skorom zalasku. Navoenjem u usporedbi up
ravo te zviezde, miro one koja stoji uporedo s naj
gorjom takom, eie se naglasiti dvije stvari: l . (kraj
nja) udaljenost te zvijezde od oiju koje je gledaju; 2. da
se dennet sastoji od stupneva od kojih su jedni vii od
drugih makar to oni vie ne stoje uporedo s niima,
poput vrtova koji se pruaju od vrha do podnoja jedne
planine. Opet, Allah najbolje zna!
Imam Ahmed biljei od Ehu Hurej re daje Alla
hov Poslanik, a.s. rekao: Doista e stanovnici denne
ta vidjeti u dennetu jedni druge kao to se vi vidite
meusobno ili kao to vidite blistavu zvijezdu koja zalazi
na horizontu i pojavljuje se, zbog razlika meu njima u
odlikovanjima. Ashabi su upitali: Allahov Poslanie,
jesu li to vjerovjesnici? On je odgovorio: Naravno, a
tako mi Onoga u ijoj ruci je moja dua i ljudi koji budu
vjerovali u Allaha i poslanike. Buharija se u svom Sa
hihu poziva na ljude koji se nalaze u nizu prenosilaca
ovog hadisa. U ovoj predaji stoji rije el-garib dok u
predaji Ebu Se' ida stoji el-gabir, a pojam et-tali' je oso
bina zvijezde, opisao ju je kao onu koja izlazi i zalazi.
U Musnedu se biljei od E bu Se'ida da je Alla
hov Poslanik, a.s. rekao: Oni koji se budu voljeli nji
hove odaje e se u dennetu vidjeti poput zvijezde koja se
pojavljuje na istoku ili zapadu. Poslanik je bio upitan:
Ko su ti? Poslanik je odgovorio: Oni koji se budu
voljeli u ime Allaha, d..
43
Nivoi denneta i njegov najvii stepen
Najvii stepen u dennetu
U svom Sahihu Muslim prenosi da je 'Amr
ibnu'l-' As uo Vjerovjesnika, a.s. kako govori: Kada
ujete mujezina, ponavljajte ono to on govori, zatim
donesite salavat na mene, jer ko donese na mene jedan
salavat, Allah donese na njega deset salavata, potom
traite od Allaha za mene vesi/u jer je to mesto u de
nnetu koje zasluje samo jedan Allahov rob, a nadam se
da u to biti ja. Onaj ko bude za mene traio vesi/u imat
e moje zauzimanje.
U hadiskim zbirkama Buharije i Muslima bi
ljei se hadis od Dabira: Rekao je Allahov Posla
nik, a.s.: 'Ko bude rekao po sluanju ezana: 'O Allahu,
Gospodar moj, uini ovu dovu potpunom, i namaz koji
obaviti, daj Muhammedu vesi/u i prednost, i visok
stepen, i spremi mu hvale vriedno boravite koje si mu
obeao', stei e moje zauzimanje na Sudnjem danu.'
U Musnedu se biljei predaja od Ehu Se'ida
koji kae: Rekao je Allahov Poslanik, a.s. : ' Vesi/a je
stepen kod Uzvienog Allaha, a iznad nje nema veeg
stupnja, pa traite od Allah vei/u. '
Stepen Vjerovjesnika, a. s. je nazvan vei/om zato
to je taj stepen najblii prijestolju Svemilosnoga, od
nosno najblii Allahu, d..
Poto je Allahov Poslanik, a. s. od svih stvorenja
najvie robovao svom Gospodaru, najvie Ga spoznao,
najvie Ga se bojao i najvie Ga volio, njegov je stepen
44
KNJIGA O DENETU
najblii Allahu i to je najvii stepen u dennetu. Vje
rovjesnik, a.s. je naredio svojim sljedbenicima da trae
taj stepen za njega da bi tom dovom postigli Allahovu
blizinu i poveanje imana.
Allah, d.. je odredio ovaj stepen za Poslanika,
a.s. iz vie razloga, a jedan od njih je dova njegovih
sljedbenika Allahu, d.. da mu dodijeli taj stepen zbog
imana kojeg su stekli u njegov pomo, neka je na njega
Allahov blagoslov i spas.
45
Allah je ponudio dennet svojim robovima
DEVETO POGLAVLJE
ALLAH JE PONUDI O DENNET
SVOJI M ROBOVI MA
Uzvieni Allah kae: Allah je od vjerika kupio
ivote njihove i imetke njihove u zamjenu za dennet
koji e im dati - oni e se na Allahovom putu boriti, pa
ubijati i ginuti. On im je to zbilja obeao u Tevratu i In
dilu i Kur'anu - a ko od Allaha dosljednije ispunjava
obeanje Svoje? Zato se radujte pogodbi svojoj koju ste
s Njim ugovorili i to je veliki uspjeh. 34
Allah, d.. je uinio dennet naknadom za ivote
vjerika i njihove imetke u smislu da ako ih rtvuju za
Njega, zasluuju naknadu. On je sklopio sa njima ovaj
ugovor i osnaio ga esticom za pojaanje, zatim obli
kom prolog vremena koji implicira nepromjenljivost i
postojaost, te prispodobljavanjem Ugovora sebi, kao i
drugim vidovima potvrde.
U Tirmizijevom Dami'u biljei se predaja od
Ebu Hurejre: Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.:
'Onaj ko se boji, na put polazi u zoru, a ko na put krene
rano, on e i stii kui. Nije li Allahova roba skupo-
" Et-Tevba, I l l .
46
KNJIGA O DENNETU
cjena, nije li Allahova roba - dennet'. Tirmizi ocje
njuje hadis ocjenom hasen-garib.
U hadiskim zbirkama Buharije i Muslima bi
ljei se hadis od E bu Hurejre u kojem stoji da j e neki
beduin doao Allahovom Poslaniku, a.s. i rekao:
Allahov Poslanie, uputi me na djelo koje e me, ako
ga budem inio, uvesti u dennet. Poslanik je rekao:
Da robuje Allahu i ne pripisuje mu druga, da obavlja
namaz i daje obavezni zekat i da posti ramazan. Be
duin je rekao: Tako mi Onoga u ijoj ruci je moja dua,
neu ovome dodati nita nikada, niti u oduzeti od toga.
Nakon to se okrenuo Poslanik, a.s. je rekao: Ko se ra
duje da vidi stanovnika denneta, neka pogleda ovog
ovjeka.
U Muslimovom Sahihu biljei se od Dabira:
Doao je Nu'man ibn Kavkal Allahovom Poslaniku,
a.s. i rekao: 'Allahov Poslanie, ta misli ako budem
klanjao propisane namaze, zabranjivao ono to je za
branjeno, a dozvoljavao ono to je dozvoljeno, hou li
ui u dennet?' Vjerovjesnik, a. s. je rekao: 'Da.'
U Muslimovom Sahihu biljei se od Osmana
ibn 'Afana: Rekao je Allahov Poslanik, a.s.: 'Ko
umre znajui da nema boga sem Allaha, ui e u de
nnet.'
U Ebu Davudovom Sunenu biljei se od Mu' a
za ibn Debela:

uo sam Allahovog Poslanika, a.s.


47
Allah je ponudio d1ennct svojim robovima
kako govori: 'ije posljednje rijei budu: Nema boga
sem Allaha, ui e u dennet.'
U hadiskim zbirkama Buharije i Muslima bi
ljei se od Ebu Zerra: Rekao je Allahov Poslanik,
a.s.: 'Doao mi je vijesnik od mog Gospodara, pa me je
obavijestio (ili je rekao: pa me je obradovao): Onaj od
tvojih sledbenik koji umre, ne pripisujui Allahu dr
ga ui e u dennet.' Upitao sam: 'A ak je inio blud m
ako je krao?' Rekao je: '/ ak je inio blud i ak je kaC\ '
U hadiskim zbirkama Buharije i Muslima bi
ljei se od ' Ubade ibn Samita: <<Rekao je Allahov
Poslanik, a.s. : 'Ko kae: Svjedoim da nema boga sem
Allaha Jedinoga koji nema druga i da je Muhammed
Negov rob i poslanik, i daje 'sa Allahov rob i Negova
rije koju je uputio Meremi i duh od Nega, i daje de
nnet istna i da je dehennem istina, Allah e ga uvesti u
dennet na koja god od njegovih osam vrata on eli ui. '
U drugoj predaji stoji: Allah e ga uvesti u dennet
shodno njegovim djelima.
U Muslimovom Sahihu se navodi da je Allahov
Poslanik, a.s. dao Ebu Hurejri svoje papue i rekao:
Idi sa ovim parom papua, pa koga sretne iza ovog
zida da svjedoi da nema boga sem Allaha, vrsto vjer
jui u to, obraduj ga dennetom.
Ovdje treba, takoer, upozoriti na to da se u
dennet ulazi Allahovom milou, a ulazak u njega nije
48
KNJIGA O DENNET
neovisan od ovjekovih djela, ve ona bivaju uzrokom
ulaska. Stoga je Uzvieni Allah potvrdio da e ulazak u
dennet biti na osnovu djela: l njima e se doviknuti:
Taj dennet ste u nasljedstvo dobili za ono to ste
radili!
Allahov Poslanik, a.s. je negirao da e ulazak u de
nnet biti na osnovu djela:

' , (Niko
od vas nee ui u dennet na osnovu svojih djela.) Me
utim, nema protiVenosti izmeu spomenutog ajeta i
hadisa i dva razloga:
l . Sufan i neki drugi navode: Neki uenjaci
ka da se spas od dehennema postie na osnovu
Allahovog oprosta, a ulazak u dennet na osnovu nje
gove milosti, dok postizanje razliitih stupnjeva i ni
voa ovisi od djela. Na to upuuje i predaja Ebu Hu
rejre, koju prenosi Tirmizi, da e stanovnici denneta,
kada uu u njega, nastaniti se u njemu na osnovu svo
jih djela.
2. Da je estica j u hadisu kojim se negira
ulazak u dennet na osnovu djela

ustvari kom
penzacijska, tj. gdje je jedan elemenat sueljen dru
gom, dok je ista ta estica kada se njome potvruje
ulazak, uzrona, tj. da ona implicira jedan posredujui
subjekat u suodnosu dviju komponenti u smislu da jed
na komponenta sama: nije u cijelosti dostatna da pos
tigne onu drugu.
" El-E'raf, 43.
49
Vjernici trate dtennet i dennet trati njih
DESETO POGLAVLJE
VJERNI CI TRAE DENNET
l DENNET TRAi NJI H
Uzvieni Allah kae da raom obdareni go
vore: Gospodaru na, mi smo uli glasnika koji poziva u
vjeru: Vjerujte u Gospodara vaeg! - i mi smo mu se
odazvali. Gospodaru na, oprosti nam grijehe nae i prei
preko loih postupaka naih, i uini da poslije smrti
budemo s onima dobrima. Gospodaru na, podaj nam
ono to si obeao po poslanicima Svojim i na Sudnjem
danu nas ne osramoti! Ti e, doista, Svoje obeanje
ispuniti! 36 Ovaj ajet znai: podari nam ulazak u dennet,
koji si nam obeao po poslanicima Svojim.
Uzvieni Allah, takoder, kae: Reci: Da li je bolje
to ili vjeni dennet koji je obean onima koji se budu
Allaha bojali. On e im nagrada i prebivalite biti, u nje
mu e dovijeka sve to zaele imati, to je obeanje Gos
podara tvoga; oni e imati pravo da to trae od Njega.
Dennet trae za sebe Allahovi robovi vjerici i
trae ga meleki za njih. Sam dennet trai od Allaha svoje
stanovnike, a njegovi ga stanovnici trae za sebe, a i
Alu ' lmran, 1 93- 1 94.
"
El-Furkan, l S- 1 6.
50
KNJIGA O OENNETU
meleki ga trae za njih. I poslanici ga trae za sebe i svoje
sljedbenike.
Sve to sugerira apsolutnost Njegove vl asti i odra
ava Njegovu milost, doborstivost i dareljivost, sve je to
nuni izraz Njegovih imena i atributa, neizbjena ref
leksija njihovih dj ej stava i njima pripadajuih pojava, te
njihovo odvajanje od njihovog djejstva i zakonitosti nije
prihvatljiva.
Tirmizi, Nesai i Ibn Made biljee od Enesa:
. <<Rekao je Allahov Poslanik, a.s.: 'Bilo koji musliman
kad zatrai od Allaha dennet tri puta, dennet kae:
Alahu, uvedi ga u dennet, a za onoga ko trai zatitu od
dehennema kod Allaha tri puta, dehennem kae: Ala
hu, zatiti ga od dehennema. '
Ebu Ja'la el-Mevsili biljei od Ebu Hurejre:
Rekao je Allahov Poslanik, a.s. : 'Svaki put kada ov
jek zatai zatitu od dehennema sedam puta, dehe
nnem kae: Gospodaru, Tvoj taj i taj rob je zatraio
zatitu od mene, pa ga zatiti, i uvijek kada ovjek za
trai dennet sedam puta, dennet kae: Gospodaru, tra
i me Tvoj taj i taj rb, pa ga uvedi u dennet. ' Prenosi
oci ovog hadisa ispunjavaju uvjete Buharije i Muslima.
El-Hasan ibn Sufan biljei od Ebu Hurejre:
Rekao je Allahov Poslanik, a.s. : 'Traite mnogo od
Allaha dennet i traite zatitu kod Njega od dehenne
ma, jer su to dva zagovaraa ije se zauzimanje prima,
tako da kada ovjek mnogo trai dennet od Allaha,
dennet kae: Gospodaru, ovaj me Tvoj rob trai, pa ga
nastani u meni. A dehennem kae: Gospodar, ovaj
Tvoj rob kod Tebe trai zatitu od mene, pa ga zatiti.'
51
Vjernici trate dennet i dennet tra:i njih
Jedna grupa ljudi iz ranih generacija muslimana
nije traila dennet od Allaha, d.. i govorili su: Do
voljno nam je da traimo zatitu od dehennema. Meu
njima je bio Sileh ibn Eim koji bi klanjao nou do zore, a
zatim bi podigao ruke i rekao: <<Allahu, zatiti me od
dehennema! Zar bi se neko poput mene smio drznuti da
Te moli za Dennet. Meu njima je bio, takoer, ' Ata'
es-Sulemi. Ni on nije traio dennet, pa mu je Salih el
Merij kazao: Prenio mi je Eban od Enesa da je Vjero
vjesnik, a. s. rekao: 'Uzvieni Allah e rei: Pogledajte u
defter Mog roba, pa kod kga vidite daje traio od Mene
dennet, dat mu ga, a ko je traio od mene zatitu od
dehennema, zatitit ga. ' ' Ata' je rekao: Dovoljno
mi je da traim zatitu od vate. Ov predaju biljei
Ebu Ne'im.
Ehu Davud u svom Sunenu biljei predaju od
Dabira o namazu Mu'aza i njegovom oduivanju:
Vjerovjesnik, a.s. je upitao mladia koji mu se neto
poalio: 'ta radi, bratiu, nakon to klanja?' On je.
odgovorio: 'Uim Fatihu, traim od Allaha dennet i ut
jeem mu se od dehennema, a ja ne znam ta ti apa
tom izgovara, niti ono to izgovara Mu' az. Vjerovjes
nik, a.s. je rekao: l j a i Mu'az tako neto izgovaramo.
bale, dennet trae njegovi budui stanovnici, a
dennet njih privlai. Isti je sluaj i sa dehennemom.
Allahov Poslanik, a.s. nam je naredio da ne ostavljamo
sopominjanje denneta i dehennema i da ih ne za
boravimo.
52
KNJIGA O DENETU
JEDANAESTO POGLAVLJE
I MENA DENNETA
l NJI HOVA ZNAENJA
Dennet ima nekoliko imena koja oznaavaju
njegove osobine. Njegova su imena jedinstvena u od
nosu na njegovu bit, te predstavljaju u tom sluaju
sinonime, a razliita su s obzirom na njegove osobine.
Prvo ime - Dennet
Ovo je openito ime kojim se poimaju to mjesto i
razliite vrste blagodati, naslada, veselja, sree i radosti
koje ono sadri. U osnovi, ovo ime je derivirano u
znaenju pojmova sitr (zastor, koprena, zatita) i tagti
jfh (skrivanje). Odatle i rije denin (embrion) zbog nje
govog skrivanja u utrobi majke, dann (dini) zbog toga
to su oni skiveni od pogleda, medenn (tit) zato to on
skriva lice i mednun (luak) zato to je njegov u pre
kriven. Dennetom se naziva i baa zato to u njoj pos
toji zaklon od drvea.
Drugo ime - Daru's-selam
Allah, d.. ga je nazvao ovim imenom u Svojim
rijeima: Njima pripada Kua mira {:kod nji-
53
Imena denneta i njihova znaenja
hovog Gospodara 38 i A Allah poziva u Kuu mira. 39
Dennet istinski zasluuje ovo ime zato to je on spas od
svakog belaja, tuge i neprijatnosti. On je kua Allaha,
d.. koji se i sam zove Es-Selam i koji je poselamio de
nnet i njegove stanovnike.
Pozdrav njihov u njemu bit e selam. 40
l meleki e im ulaziti na svaka vrata: 'Mir neka je
vama, zato to ste trjeli.' 41
Gospodar, neka je slavljen, e poselamiti stanov
nike denneta jer On kae: 'Selam! ' - bit e rijei Gospo
dara Milostivoga. U govoru svih stanovnika denneta
bit e selam, tj. nee biti praznog, bestidnog ili govora koji
odvodi u zabludu, jer Uzvieni Allah kae: U njemu
nee sluati praznu besjedu, ve samo: 'Selam! ' 43
Tree ime - Daru 'l-hold
Nazvan je ovim imenom zato to se njegovi sta
novnici nee nikada iseliti iz njega, kao to kae Uzvi
eni Allah: To e, doista, blagodat Naa biti, koja nika
da nee prestaj ati.
On, takoer, kae: Njegovi su plodovi trajni i nje
gov hlad. Iz ovoga proizilazi da je pogreno govoriti o
'' EI-En'am, 1 27.
,. Junus, 25.
J unus, l O.
" Er-Ra'd, 23-24.
Ja Sin, 58.
" Merem, 62.
Sad, 54.
54
KNJIGA O D.ENETU
prolaznosti denneta ili prolaznosti kretnji njegovih sta
novnika.
etvrteime - Uara'|-makameh
Uzvieni Allah navodi rijei stanovnika denneta:
Koji nam je, od dobrote Svoje, vjeno boravite daro
vao j | -)gdje nas umor nee doticati.

Mukatil
kae da je smisao ovog ajeta: Nastanio nas je u Ku
u vjenosti, u njoj e (njeni stanovnici) boraviti vjeno,
nee umirati, niti e se ikada iseliti iz njega. Ez
Zeddad kae: Rije mukame ( ) je u znaenju ri
j ei ikameh (prebivanie. stanovanje). Kae se u govoru:
. ==
=u_c (Stalno sam nastanio ovo
mjesto).
reteime - Ueooeta'|-me'va
Uzvieni Allah kae: Kod njega je dennetsko
prebivalite
j_|

Rije el-me'va dolazi na oblik mef'alun od glagola


eva, je'vi (o3 o;) u znaenju ui u mjesto, otii do
njega i nastaniti se. 'Ata' kae: Dennetu'l-me'va je
dennet u kome nalaze utoite Dibril i meleki. Mu
katil i El-Kelbi kau: To je dennet u kome se sa
kupljaju due ehida. ' Aia kae: To je jedna od
dennetskih bai.
" Er-Ra'd, 35.
" Fatir, 35.
" En-Nedm, 15.
55
Imena denneta i njihova znaenja

esto ime - Dennat 'adn


Neki kau da je to ime jedne od dennetskih bai.
Ali ispravno je miljenje da se pod tim podraijevaju
svi denneti, tako da su svi oni Dennatu 'ad n.
Uzvieni Allah kae: U edenske vrtove ( = }
koje je Milostivi robovima Svojim obeao zato to su u
njih vjerovali, a nisu ih vidjeli.
On, takoer, kae: l u divne dvorove u edenskim
vrtovima.
Izvoenje ovog imena upuuje na to da se ono od
nosi na sve dennete (dennetske perivoje), jer se njime
podraumijeva boravak i ostajanje. Kad se neko nastani
u odreenom mjestu, za njega se kae: 'adene bi'l
mekani j_j ,a 'adentu'l-belede [$ |Uj zna
i: nastanio sam se u gradu. Devheri kae da Denna
tu 'adn j. uj znai Dennatu ikameh (- u
c
uj
(dennetska prebivalita). 'Adin je deva koja boravi na
ispai.
Sedmo ime - Daru' l-hajevan
Uzvieni Allah kae: A budui sviet je ivot
(

3
w .
Uenjaci kau da je Ahiret, odnosno dennet mje
sto istinskog ivota u kome nee biti smrti. Kelbi kae:
. Metem, 61 .
"
Es-Saf, 1 2
.
10
El-' Anke but, 64.
56
KNJIGA O DENNETU
Dennet podjeva ivljenje bez umiranja. Ebu
'Ubejde kae: Rje hajah znai isto to i hajevan (i
vot). A navedeni ajet moe imati dva znaenja:
l . Da je ivot na buduem svijetu istinski ivot,
zato to tamo nema zagoravanja ivota, niti oskudice.
2. Da je to mjesto u kome nema prolaznosti i
nestajanja poput nestajanja iva bia na ovom svijetu,
tako da ono vie zasluuje ovo ime od ivota koji prolazi
i koji se gasi smru.
Osmo ime - E|-Firdevs
Uzvieni Allah kae: Oni su dostojni nasljednici,
koji e naslijediti Firdevs

J- .l) .
Imenom Firdevs se naziva cijeli dennet, ali i nje
gov najviednii i najvii dio, pa kao da on zasluuje ovo
ime prije nego li ostali dijelovi denneta. Firdevs u
osnovi znai baa sa vinovom lozom. Ed-Dahhak kae:
To je baa okruena drveem.
Deveto ime - Dennatu'n-ne'im
Uzvieni Allah kae: Onima koji vjeruju i ine
dobra djela pripadaju bae uivanja
j
.c

j
.
3&
Ovo ime se, takoer, odnosi na cijeli dennet, zbog
razliitih vrsta jela, pia, odjee, prizora, lijepih mirisa i
" El-Mu'minun, l 0- 1 1 .
" Lukan, 8.
57
Imena d:enneta i njihova znaenja
prekrasnih prizora, kao i drugih vrsta vanjskih i unutar
nj ih zadovoljstava koje on sadri, a koje e uivati nje
govi stanovnici.
Deseto ime - El-mekamu'l-emin
Uzvieni Allah kae: Bogobojazni e na sigur
nom mjestu biti (,' +).
Mekm je mjesto borvka. A emin znai siguran od
svakog zla, nevole i neugodnosti. Bogobojazik je sigu
r od nestanka i propadaja i stanovnici denneta su
sig od izlaska iz denneta, srdbe i nedae.
Jedanaesto i dvanaesto ime -
Mak'adu's-sidk ve kademu's-sidk
Uzvieni Allah kae: Bogobojazni e biti u
dennetskim baama i pored rij eka, na mj estu istine
(..)
.
))
5
4
Allah, d. . je nazvao dennet rjestom istine, jer
se u njemu postie sve ono to se podrazumijeva pod
dobrim poloajem. Za iskrenu ljubav se kae meveddeh
sadikah, ako je potpuna i vrsta kao to se za istinsku
slast se kae halaveh sadikah. Otuda se za istinski govor
kae el-kelamu '-sidku jer se njime istinski smisao.
Ed-Duhan, 5 1 .
" El-Kamer, 54-55.
58
KNJIGA O D.ENETU
Neki uenjaci izraz sidl> (u gorjem ajetu,
prim. prev.) tumae kao dennet. Drgi pod njim podra
zumijevaju sva ona djela kojima se postie dennet.
Trei misle de se pod tim izrazom misli na obeanje
denneta koje im je prethodilo od Allaha.

etvrti dre da
se tu misli na Poslanika, budui da su oni sve to postigli
upravo zahvaljujui uputi koju im je on prenio.
59
Pre osobe koje e ui u dennet
DVANAESTO POGLAVLJE
PRVE OSOBE
KOJE E UI U DENNET
Pr koji e pokucati na dennetska vrata
Tirmizi biljei da je Ibn 'Abbas rekao: Sjedila
je grupa ashaba Vjerovjesnika, a. s. , iekujui ga. Vjer
ovjesnik je iziao i dok im se pribliavao uo je da ras
pravljaju, te je posluao njihov razgovor. Neko od nj ih je
rekao: '

udno, Allah je od svoj ih stvorenja uzeo Ibrahi


ma za prijatelja' . Drugi je rekao: 'To nije vee udo od
Njegovog sagovorika Musaa, Allah je sigo sa njim
razgovarao'. Neko je opet rekao: 'Ali, ' Isa je Allahova
rije i Njegov r' . Drugi je rekao: 'A Adema je Allah
odlikovao' . Vjerovjesnik je istupio pred njih, nazvao im
selam i rekao: '

uo sam va razgovor - Ibrahim je, dois


t, Allahov prijatelj i to je tako, Musa je Allahov sago
vorik i to je tako, 'Isa je r od Allaha i to je tako, a Ade
ma je Allah odlikovao i to j e tako, ali ja sam, bez hva
lisanja, Allahov miljenik; ja u biti, bez hvalisanja, pri
zagovorik i pri ije e se zauzimanje primati na Sud
njem danu; ja u, bez hvalisanja, nositi zastavu zahvale
Allahu na Sudnjem danu; ja u, bez hvalisanja, pri po-
60
KNJIGA O DENETU
krenuti dennetsk halku, pa e mi se on otvoriti i ui u
u njega, a sa mnom siromani vjerici ss; i ja sam, bez
hvalisanja, najasniji ovjek od prih do posljednjih lju
di ! '
Tirmizi biljei od Enesa: Rekao je Allahov Po
slanik, a.s. : 'Ja u biti prvi ovjek koji e izai kada ljudi
budu proivljeni, i ja u biti njihov govorik kada zaute,
i njihov voda kada stignu, i njihov zagovorik kada budu
zadrani, i onaj koji e ih obradovati kada padnu u oa
janje; bajrak zahvale e biti u mojim rukama, i kljuevi
denneta e tog dana biti u mojim rukama, i ja u biti tog
dana, bez hvalisanja, najasniji potomak Ademov kod
mog Gospodara.'
Prvi narod koji e ui u dennet
U hadiskim zbirkama Buharije i Muslima bilje
i se od Ebu Hurejre: Rekao je Allahov Poslanik, a.s. :
'Mi emo na Sudnjem danu biti prvi bez obzira to je
njima data Knjiga prije nas, a nama je data poslije njih.'
U Muslimovom Sahihu se biljei predaja od E bu
Hurejre: <<Rekao je Allahov Poslanik, a.s. : 'Mi smo
posljednji, a na Sudnjem danu bit emo pri; i mi emo
" Ne misli se na one koji su ovisni samo u pogledu imetka, ve se hoe
kazati: svi oni koji su ovisni o Allahu u pogledu svojih rijei, svojih djela,
svoga imetka i svemu drugom, koji dakle, dre d oni sve to imaju od
toga imaju zahvaliti jedino Al lahovoj dobroti.
61
Pre osobe koje e ui u dennet
biti pri koji e ui u dennet, bez obzira to je njima data
Knjiga prije nas, a nama je data poslie njih, pa su se oni
razili, a onda je nas Allah Svojom voljom uputio da
shvatimo pravu istinu o onome u emu su se oni razili.'
Prvi slj edbenici Mohammeda, a.s.
koji e ui u dennet
U hadiskim zbirkama Buharije i Muslima bi
ljei se od E bu Hurej re: Rekao je Allahov Poslanik,
a.s.: 'Prva skupina koja e ui u dennet bit e lica
svijetlog kao to je mjesec u noi utapa.'
U Musnedu Ahmeda ibn Hanbela biljei se od
E bu Hurejre: Rekao je Allahov Poslanik, a.s.: 'Pre
doene su mi prve t osobe koje e ui u dennet i prve
m osobe koje e ui u dehennem. Prva trojica koji e
ui u dennet su: ehid, rob koga ropsto na ovom svi
jetu nije sprijeilo da bude pokoran Allahu i poten si
romah koji ima eljad. Prva trojica koji e ui u de
hennem su: silan vladar, bogata koj i ne izdvaja iz svog
imetka ono to je Allah propisao i ohol siromah. '
Siromasi e ui u dennet prije bogatih
U Muslimovom Sahihu biljei se od ' Abdullaha
ibn Omera:

uo sam Allahovog Poslanika, a.s. da


govori: ' Siromani muhadiri e ui u dennet etrdeset
godina prije bogatih.'
62
KNJIGA O DENNETU
U Musnedu Ahmeda ibn Hanbela biljei se od
Ebu Hurejre daje Allahov Poslanik, a.s. rekao: Siro
mani muslimani e ui u dennet pola dana prije bo
gatih, a to je pet stotina godina (po ovosvjetskom
raunanju). Tirmizi je ovu predaju ocijenio ocjenom
hasen-sahih
56
, a Muslim se u svom Sahihu poziva na
. .
nJegove prenos10ce.
U istoj hadiskoj zbirci se biljei od Ibn 'Abba
sa da je Allahov Poslanik, a.s. rekao: Sree se dva
vjerika na dennetskim vratima: vjerik koji je bio bo
gat i vjerik koj i je bio siromah na ovom svijetu, pa e
siromah ui u dennet, a bogati e biti zadran sve dotle
dok to bude Allah htio. Zatim e i on ui u dennet, pa e
ga sresti siromah i rei : ' Brate moj , zato si zadran?' On
e odgovoriti: 'Brate moj , prije nego sam doao do tebe
toliko je iz mene znoja isteklo da se moglo napojiti
hiljadu devaca koj i su jeli slankasto bilje! '
Nie nuno da osoba koja ue u dennet prije nekih
drugih ljudi bude na viem stepenu u dennetu od nj i
hovog, ve se moe desiti da onaj koji kasnije ue u
dennet bude na viem stepenu od onoga ko je u njega
uao prije njega. Dokaz tome je da u ummetu Muha
mmeda, a. s. ima sedamdeset hiljada ljudi koji e ui u
dennet bez polaganja rauna, dok e neki koji e po
lagati raun imati vee poasti od veine nj ih.
16 Hasen-sahih je dobar i vjerodostojan hadis ije je predanje oznaeno kao
dobro i utvreno drugim putem koji ima uslove vjerodostojnosti.
63
Pre osobe koje e ui u dennet
Dakle, postoje dvije privilegije: ui u dennet ra
nije ili imati vei stepen u njemu. Vjerik moe imati
obje te privilegije ili samo jednu od njih. Neki od nj ih e
stei i jednu i drugu, a neki e imati samo privilegiju da
rani j e uu u dennet.
64
KNJIGA O DENETU
TRI NAESTO POGLAVLJE
ONI KOJI MA JE
ZAGARANTOVAN DENNET
Uzvieni Allah kae: l nastoj te da zaslui te opros t
Gospodara svoga i dennet prostran kao nebesa i Zemlja,
pripremljen za one koj i se Allaha boj e, za one koj i , i kad
su u obi lju i kad su u oskudici, udjeljuju, koj i srdbu sav
lauju i ludi ma prataju - a Allah voli one koj i dobra dje
l a ine. I za one koj i se, kada grijeh poine i li kad se
prema sebi ogri jee, Allaha sjete i opros t za grijehe svoje
zamole - a ko e oprosti ti grijeh ako ne Allah? - i koj i
svjesno u grijehu ne ustraju. Nj i h eka nagrada - opros t
od Gospodara nji hova i dennetske bae kroz koj e e
rijeke tei , u koj i ma e vjeno ostati , a di vne li nagrade
za one koj i budu tako pos tupali !
U ajetu su spomenute grupe bogobojaznika za koj e
je pripremljen dennet. Navodi se da oni udjeljuju
i metak u oskudici i obilju, da se suzdravaju od nano
enja tete lj udi ma, da savlauju svoj bijes i prataju, da
se kaju Al lahu i ne ustrajavaj u u grijehu. Oni postupaju
tako prema s vom Gospodaru i prema Njegovi m stvore
nJ i ma.
"
Alu ' Imran, 1 33- 1 36.
65
Oni koj ima je zagarantovan dennet
U Muslimovom Sahihu biljei se od 'ljada ibn
Himara da je Allahov Poslanik, a.s. drao hutbu, pa
je, izmeu ostalog, rekao: Troj ica e biti meu stanov
nicima denneta: vladar koj i j e pravedan, darelj i v i na
pravom putu, ovjek mi losti vog srca prema svakom
roaku i muslimanu i estit ovjek koj i ima eljad. ))
U hadiskim zbirkama Buharije i Muslima bi
ljei se od Harise ibn Vehba:

uo sam Allahovog
Poslanika, a.s. da govori: ' Hoete li da vam kaem ko
e biti stanovnik denneta?! To e biti s vaki nemoni,
kojeg su i drugi smatrali nemonim, no koj em bi se
Allah, kad bi se on pozvao na Njega doista i odazvao! A
hoete li da vam kaem ko e biti stanovnikom dehe
nnema?! To e biti svaki oholi, nepristojni grubijan! ' ))
Ibn Made biljei od Ibn 'Abbasa: Rekao je
Allahov Poslanik, s.a.v.s. : Stanovnici denneta bit e
oni ij e su se ui u nji hovom prisustvu napuni le ljudskih
pohvala, a stanovnici dehennema bit e oni ije su se ui
u nj i hovom prisustvu napuni le ljudskih pogrda! ' ))
U hadiskim zbirkama Bu barij e i Mu s lima bi
ljei se od Enesa: Jednom j e prolai la jedna denaza i
ljudi su se o nj oj izraavali pohvalno pa je Allahov
Vjerovjesnik rekao: ' Si go ga sljeduj e, sigo, si gur
no! ' Kad j e nai la drga denaza, ljudi su j e stali spo
minj ati po loem, i on je rekao: ' Si guro ga sljeduj e, si
gimo, si go! Omer je kazao: ' Drai si mi i od oca i od
majke, ta to znai?' 'Onoga o kojem ste se izraavali
66
KNJIGA O DENETU
pohvalno! , - rekao muje Poslanik, - sigo sljeduj e de
nnet, a onoga koga ste spominjali po loem, njega si
go sljeduje dehennem; vi ste Allahovi svjedoci na
Zemlji ! '
67
ena e u !ennetu biti vie nego mukaraca, a isto tako i u dehennemu
ETRNAESTO POGLAVLJE
ENA E U DENNETU BI TI VI E
NEGO MUKARACA,
A I STO TAKO l U DEHENNEMU
U hadiskim zbirkama Buharije i Muslima
biljei se od Ebu Hurejre: Rekao je Allahov Pos
lanik, a.s. : 'Prva skupina koja e ui u dennet bi
e lica svijetlog kao to je Mjesec u noi utapa,
sljedee skipine e biti poput najsjajnije zviezde na
nebu, svaki ovjek u toj skupini e imati dvije ene,
vidjet e se kotana sr ispod mesa na njihovim no
gama.
U dennetu nee biti neoenjenih, pa ako su
spomenute ene sa dunjaluka u tom sluaju ena na
dunjaluku mora biti vie nego mukaraca, a ako su
posrijedi dennetske hurije - tada na dunjaluku nije
nuno da ena bude vie nego mukaraca. Oigledno
je da se ta brojnost ena ima zahvaliti dennetskim
hurijama shodno predaj i koju od Ehu Hurejre biljei
Ahmed u svom Musnedu, naime, da je Vjerovjesnik,
s. a.v. s. , rekao: Mukarac e u dennetu imati dvije
dennetske hurije za ene. Svaka od njih e na sebi
68
KNJIGA O DENNETU
imati sedamdeset haljina i svakoj e se kroz odjeu
vidjeti unutranjost njezine noge!
Buharija i Muslim biljee hadis od Dabira da
je Vjerovjesnik, a.s. rekao nekim enama: Bit e
va malo u dennetu. Jedna ena je upitala: <<Zato,
Allahov Poslanie? Onje odgovorio: Mnogo prokli
njete i nezahvalne ste muevima.
Ovo otkriva da e ene u dennetu biti brojnije
zahvaljujui hurijama koje su u dennetu i stvorene,
dok e ene sa ovog svijeta biti najmalobrojnij i sta
novnici denneta. Prema tome, ovosvjetskih ena e
u dennetu biti najmanje.
Razlog zbog kojeg e ih u dehennemu biti
najvie naznaen je u vjerodostojnoj predaji koja se
od Boijeg Poslanika, s. a.v.s. prenosi posredstvom
Ibn Omera. Tu stoji : 0 ene! Dajite sadaku i mnogo
inite istigfar, jer ja sam vidio da vi inite veinu sta
novnika dehennema! J edna ena j e upi tala: Boi j i
Poslanie, zato smo mi veina stanovnika dehe
nnema? Mnogo proklinjete - rekao je Poslanik - i
nezahvalne ste svojim muevima. Nisam vidio da je
neko ko ima manjkav um i manjkavu vjeru kao to ste
vi tako moan nad onim ko ima pamet! Dotina je
upitala: Boiji Poslanie, o kakvoj manjkavosti uma
i vjere je rije? to se tie manjkavosti uma rekao
69
ena e U dennetu biti viSe nego mukaraca, a isto tako i U dehennmu
je Poslanik - pa svjedoenje dviju ena je ravno svje
doenju jednog mukarca. To je manj kavost uma. A
manjkavost vjere pa ena ostaje danima da ne klanja i
d
.
,
58
a ne posti .
Treba biti oprezan u razumijevanju hadisa koji govore o brojnosti ena u
dennetu i dehennemu. Ne smije se zanemariti openiti kontekst islama,
njegovog uenja i svjetonazora, kao i kontekst samih predaja. Uzvieni Al lah
alje Svoje poslanike i objave podjednako i mukarcima i enama. Njihove su
religijske i moralne dunosti iste i za njihovo (ne)izvravanje slijedi nagrada,
odnosno kazna od Uzvienog Al laha, pri emu im nee biti uinjena ni tnnka
nepravde. Kur'an ukazue na to na vie mjesta:
l Gospodar njihov im se odaziva: 'Nijednom trudbeniku izmeu vas trud
njegov neu ponititi, ni mukarcu ni eni, vi ste jedni od drugih' . (Alu ' lran,
1 95. )
A onaj ko ini dobro, bio mukarac i l i ena, a vjerik je, - ui e u dennet i
nee mu se uiniti ni koliko trun jedan nepravda. (En-Nisa', 1 24. )
Muslimanima i muslimankama, i vjernicima i vjernicama, i poslunim
mukarcima i poslunim enama, i iskrenim mukarcima i iskrenim enama, i
strplj ivim mukarcima i strpljivim enama, i poniznim mukarcima i ponizni m
enama, i mukarcima koji dijele zekat i enama koje dijele zekat, i mu
karcima koj i poste i enama koje poste, i mukarcima koj i o svojim stidnim
mjestima vode brigu i enama koje o svoji m stidnim mjestima vode brigu, i
mukarcima koji esto spominju Al laha i enama koje esto spominju Al laha,
Al lah je, doista, za sve nj ih oprost i veliku nagradu pripremio.>> (El-Ahzab, 35. )
Prema tome, pomenuti hadisi su opomena i upozorenje enama da se klone
odredenih grijeha kojima su sklone, a koji ih mogu odvesti u dehennem, neka
nas Al l ah sauva od njega (prim. pre vod.)
70
KNJIGA O DENNETU
PETNAESTO POGLAVLJE
ONI KOJI E UI U DENNET
BEZ POLAGANJA RAUNA
U hadiskim zbirkama Buharije i Muslima bi
ljei se od Ebu Hurej re:

uo sam Allahovog Posla


nika, s.a.v.s. kako govori: 'I mog um eta ui e u de
nnet jedna grupa, njih sedamdeset hiljada, a svjetlost
nihova lica bit e poput svjetlosti Meseca u noi utapa'.
Tada je ustao ' Ukae ibn Muhsin i rekao: 'Allahov Pos
lanie, uini dovu Allahu da mene uini jednim od njih' .
Poslanikje rekao: 'Allahu, uini ga jednim od njih' . Us
tao je i jedan ensarija i rekao: 'Allahov Poslanie, uini
dovu Allahu da me uini jednim od njih' . Poslanik je
rekao: 'Preduhitrio t e je ' Ukae.'
U hadiskim zbirkama Buharije i Muslima, a mi
emo uzeti verziju koju biljei Muslim, stoji da je
Hadif ibn 'Abdurrahman rekao: Bio sam kod Se' ida
ibn Dubejra, i on je upitao: Ko je od vas vidio onu
zvijezdu koja je sino pala?' 'Ja sam je vidio! -, rekao sam
ja, - meutim, nisam bio ni u kakvom namazu, ujela me
jedna otrovnica! ' 'Pa ta si uinio?', - upitao me on i ja
sam mu rekao: traio sam da mi se ui rkja. ' A ta te je
71
Oni koji e ui u dennet bez polaganja rauna
navelo da tako postupi?' upitao je on i ja sam mu rekao:
'jedan hadis koji nam je kazivao

a'bi, pozivajui se na
Burejdu, u kojem se kae: ' Rukjaje doputena samo kad
je posrijedi urok ili ujed otrovnice! ' Lijepo je uinio onaj
ko je postupio po onom to je uo', rekao je on. ' Meu
tim, nama je Ibn ' Abbas prenio sljedeu Vjerovjesni
kovu izjavu: 'Meni su pokaani svi um eti, pa sam jed
nog vjerovjesnika vidio: s nj im samo grupica ljudi, s
drugim: jedan ili dva ovjeka; s jednim ne bij ae nikoga!
Potom mi je predoeno jedno veliko mnotvo i ja sam
pomislio da je to moj ummet, no reeno mi je: 'To je
Musa i njegov narod, a ti pogledaj na horizont! Ja sam
pogledao, kad: ogromno mnotvo! Tad mi je reeno: 'To
je tvoj ummet! ' Meu njima je bilo sedamdeset hiljada
onih koji e u dennet ui bez polaganja rauna i bez
ikakve patnje! ' Zatim je ustao i uao u svoju kuu a ludi
su poeli razgovarati ko bi mogli biti ti to e u dennet
unii bez polaganja rauna i bez ikakve patnje. Jedni su
rekli: 'To bi mogli biti oni koji su se druili s Boijim
Poslanikom, s. a.v. s! ' Drugi su kazali: 'To bi mogli biti
oni koji su roeni u islamu i Bogu nita ne budu pri
druivali u Njegovoj boanstvenosti. ' , navodei jo i
druge stvari . Utom je izaao Boiji Poslanik, s. a.v.s. i
upitao ih: 'O emu to raspravljate?' pa kad su mu kazali,
rekao im je: 'To su oni koji nisu pravili rukju, koj i nisu
traili od drugih da im prave rju i koji nisu gatali, ve
koji su se oslanjali na svoga Gospodara! '
72
KJIGA O DENNETU
Kod Buharija se ne navode oni koji nisu pravili
rukju.
Na uitelj - a to je i ispravno stajalite - kae:
Izraz, oni koji nisu pravili rku oigledno je pogreka
nekog prenosioca hadisa. Naime, Vjerovjesnik, s. a.v.s.
je osobe koje e u dennet unii bez polaganja rauna
opisao kao one koji su praktino primijenili naelo
Boije jedinosti, koji to naelo niim nisu ugrozili, to
znai da nisu traili od drugih da im ue rukju, da nisu
gatali i da su se samo u svog Gospodara poudavali . Ga
tanje je, naime, vid viebotva; odbijanje svakog oblika
gatanja i traenja od drugih uenje rukje jest vid upotpu
njenja pouzdanja u Boga!
Aia je Allahovom Poslaniku, s.a.v.s. uila ruju, a i
Dibril mu je to inio. Meutim, on sa nije tio da mu
se to ini. Isto tako on u predmetnom hadisu nije (za onih
sedamdeset hiljada) rekao: i kojima niko nije uio rukju,
ve je rekao da oni ni od koga nisu tili da im ui rukju.
U Muslimovom Sahihu zabiljeena je sljedea
predaja 'lmrana ibn Husajna: Rekao je Allahov Pos
lanik, s.a.v.s. : 'I mog e um eta bez polaganja rauna i
bez ikakve patje unii u dennet sedamdeset hilada lju
di !' Kad je upitan ko e ti ljudi biti, rekao je: 'Koji se ne
budu kauterizirli
5
9, koji ne budu tili da im se ui rukja i
koji ne budu gatali, ve se budu na svog Gospodara osla
njali ! '
Kauterizacija - spaljivanje rane (prim. prev. )
73
Oni koji e ui u ennet bez polaganja rauna
Pregrt Gospodara Uzenoga
Taberani biljei od ' Utbe es-Sulemija: Alla
hov Poslanik, s.a.v.s je rekao: 'Moj Uzvieni Gospodar
mi je obeao da e od mog ueta u dennet uvesti
sedamdeset hiljada bez polaganja rauna i da e svakoj
hiljadi od njih dati mogunost da se zauzme za sedam
deset hiljada drugih. Zatim e moj Uzvieni Gospodar
svojim akama zahvatiti tri pregrti ! ' Na to je Omer
izgovorio tekbir i rekao: 'Onih prvih sedamdeset (hila
da) zauzimat e se za svoje pretke, potomke i rodbinu, a
ja se molim da budem u jednoj od potonj ih pregrti ! '
El-Hafz ibn ' Abdulvahid kae: Nije mi poznato
da niz prenosilaca ove predaje ima ikakvu manjkavost!
74
KNJIGA O D.ENETU
ESNAESTO POGLAVLJE
SVOJSTVA DENNETA
O dennetskoj konstrukciji, zemlji i ljunku
U hadiskm zbirkama Buharije i Muslma
biljei se od Enesa ibn Malika: <<Ehu Zerr pripovi
jeda da je Allahov Poslanik, a.s. rekao: 'Uao sam u
dennet, kad u njemu bisere kupole, a zemlja mu od
miska. '
U Musnedu se biljei od Ebu Hurejre: Rekli
smo: ' Allahov Poslanie, priaj nam o dennetu - od e
ga je sagraen?' On je kazao: 'Cigle su mu od zlata i
srebra, malter mu je misk, ljunak su biseri i jakuti, a
zemlja afan. Ko ue u njega uivat e i nee imati po
tekoa, ostat e u njemu vjeno i nee wnirati . '
Muslim biljei od E bu Se'ida da je Allahov Pos
lanik, a. s. upitao Ibn Sa jj ada o dennetskoj zemli, pa je
on kazao: (To je) praina, bijela, od istog miska.
Al lahov Poslanik e na to: Istinu je rekao. Slinu
predaju Ibn Ebu

u'be biljei od E bu N adreta.


Ibn Ebu'd-Dunja biljei od Ebu Hurejre da je
Allahov Poslanik, a.s. rekao: Dennetska zemlja je
75
Svojstva denneta
bijela, meraja muje poploana kamforom i njime se iri
miris miska kao to se ire pjeane dine, u njemu su
neprekidne rijeke, u njemu se sastaju stanovnici denne
ta, iz donji h i gorji h stupnjeva kako bi se upoznavali, pa
Allah alje vjetar milosti i raspiruje na njih vjetar miska,
a onda se ovjek (stanovnik denneta) vraa svojoj sup
ruzi sve ljepi i najodaniji .
Svjetlost denneta i njegova bjelina
Buharija biljei od Ibn 'Abbasa da ga je neki
ovjek upitao kakva je dennetska zemlja, pa mu je on
odgovorio: Bijeli mermer od srebra, (uglaan) kao og
ledalo. Upitao sam: A kakva je njegova svjetlost?
Rekao je: Onakva kakvu vidi pred izlazak Sunca, to je
njegova svjetlost, s tim da u dennetu nema ni Sunca ni
hladnoe!
U Sunenu Ibn Made biljei se od 'Usame ibn
Z jda: <<Rekao je Allahov Poslanik, a. s. : '

elite li de
nnet? Pa njemu nita nije doraslo! Gospodara mi Ka'be,
on je sav svjetlucava svjetlost, u njemu je treperav mio
miris, sagaeni dvorac, nepresuna rijeka, sazreli plod,
lijepa ena, brojna odjea, vjeno boravite u potpuno
sigom mjestu, voe i povre, veselje i blagodat, u svi
jetlom i uzvienom mjestu' . Ashabi su rekli: 'Da, Allahov
Poslani e, mi elimo dennet' . Poslanik je kazao: 'Reci
te: ako Bog da'. Oni su kazali: 'Ako Bog da. '
76
KNJIGA O DENETU
Dennetski dvorci
Uzvieni Allah veli: A one koji se Gospodara
svoga boje ekaju odaje, sve jedne iznad drugih sag
raene.
0
Allah, d. . nas je tako obavijestio da su u denne
tu odaje jedne iznad drugih i da su one stvorene, da nisu
samo metafora.
Uzvieni Allah, takoer, kae: Oni e biti, za ono
to su trpjeli, odajama dennetskim nagraeni. U dru
gom ajetu kae: "I uvee vas u dennetske bae, kroz
koje e rijeke tei".
0&
Tirmizi biljei od ' Alije: <<Rekao je Allahov Pos
lanik, a.s. : ' U dennetu postoje odaje ija se vanjtina
vidi iznutra, a unutranjost izvana' . Neki beduin je ustao i
upitao: '

ije e one biti, Allahov Poslanie?' Onje odgo


vorio: 'Pripadat e onim a koji udjeljuju hranu, govore
lijepe stvari, ustrajni su u postu i klanjaju nou dok drugi
ljudi spavaju.'
U hadiskim zbirkama Buharije i Muslima bi
ljei se od Ebu Musaa da je Vjerovjesnik, a.s. rekao:
Vjerik e u dennetu imati paviljon od jednog izdub
ljenog bisera, ija je duina ezdeset milja. U njemu e
" Ez-Zuer
,
20.
EI -Furkan, 75.
" Es-Saf, 1 2.
77
Svojstva denneta
biti posluga izmeu koje e se vjerik kretati, a da se
nee vidjeti meusobno.
U prethodno navedenim hadiskim djelima bi
ljei se od Enesa da je Vjerovjesnik, s.a.v.s. rekao:
Uao sam u dennet, kad tamo dvorac od zlata. Upitao
sam: 'Za koga je ovaj dvorac?' Rekli su: 'Za mladia iz
plemena Kurej' . Pomislio sam da sam to ja, pa sam
upitao: 'A ko je on?' Odgovorili su: Omer ibnu'l-Ha
ttab.' Ovaj hadis prenosi i Dabir, a navodi se u istim
hadiskim zbirkama.
Dennetski miris
Tirmizi biljei od Ebu Hurejre da je Vjero
vjesnik, a.s. rekao: Ko ubije nemuslimana koj i plaa
glavarinu u islamskoj dravi i koj i uiva zatitu Allaha i
Njegovog Poslanika, prekrio je Allahov ugovor o zatiti
i nee mirisati dennetski miris, a dennetski miris se
osjeti na udaljenosti od sedamdeset godina. Prenosioci
ovog hadisa ispunjavaju uvjete da hadis moe biti smat
ran vjerodostojnim.
Postoje dvije vrste dennetskih mirisa: miris koj i
je prisutan i na ovom svijetu kojeg ponekad miriu due,
ali ga ljudi ne mogu prepoznati i miris koji se moe pre
poznati ulom mirisa, kao to se osjeti miris cvijea i sl.
Stanovnicima denneta je zajedniko to to e i iz daljine
i iz blizine moi prepoznati dennetski miris na bu-
78
KJIGA O DENETU
duem svijetu. Na ovom svietu, pak, mogu ga osjetiti,
shodno Allahovoj volj i, samo neki vjerovjesnici i pos
lanici.
79
Stanovnici dcnncta
SEDAMNAESTa POGLAVLJE
STANOVNI CI D:ENNETA
Oni e znati svoja stanita u dennetu
Uzvieni Allah kae: On nee ponititi djela onih
koj i poginu na Allahovom putu. On e ih sigo uputiti i
prilike njihove poboljati i u dennet ih uvesti, o kome ih
je ve upoznao ( ;). 63
Mudahid kae da ovaj ajet ima slijedee znae
nje: Uputit e stanovnike denneta njihovim kuama i
stanitima, tako da oni nee pogrijeiti, kao da su ih
nastanjivali od kad su stvoreni . Ibn ' Abbas kae: Oni
bolje poznaju svoja stanita nego ljudi koji se, nakon
klananja duma-namaza, upute svoj im kuama.
Muatil ibn Hajan kae: Saznali smo da e melek
zaduen da uva ovjeka ii dennetom.

ovjek e ga
sliediti sve dok ne doe do krajnjeg stanita koje mu je
namijenjeno pa e mu on pokazati sve to muje Allah dao
u dennetu, pa kad uu u stanite, on i njegove suprge,
melek e se udaljiti od njega.
Muammed, 4-6.
80
KNJIGA O DENNETU
Neki k dglagol . j(arefe, upoznat) u na
vedenom ajetu dolai od rijei (-j('wf) koja zai
dobar liep, prjatan, pa bi u tom sluaju navedeni glagol
zaio uinio im je dennet liepim i ugodnim. Buharija
biljei od Ebu Se'ida da je Vjerovjesnik, a.s. rekao:
Tako mi Onoga u ijoj rci je moja dua, svako od njih
(stanovnika denneta) e bolje poznavati svoje stanite u
dennetu od onoga koje je imao na ovom svijetu.
Osobine stanovnika denneta
i njihova ivotna dob
U Musnedu Ahmeda ibn Hanbela biljei se od
Ehu Hurejere: Rekao je Allahov Poslanik, a.s. : 'Uz
vieni Allah je stvorio Adema kakvim ga je stvorio ( 'ala
suretihi), bio je visok ezdeset lakata. Nakon to ga je
stvorio, rekao muje: Idi i nazovi selam toj skupini, a radi
se o skpini meleka, i posluaj ta e ti rei, jer e to biti
odavanje poasti tebi i tvome potomstvu. Adem je otiao
i rekao melekima: Es-selamu ' alejkum (Mir vama). Oni
su odgovorili: Es-selamu ' a/ejke v e rahmetullah (Mir i
Allahova milost tebl). Svako ko ue u dennet, bit e na
sliku Adem ovu, visina e mu biti ezdeset lakata, a ljudi
su se, inae, raali sve niim i niim nakon Adema. Pos
toji saglasnost o vjerodostojnosti ovog hadisa.
U Tirmizijevom Dmi'u biljei se od Mu'aza
da je Vjerovjesnik, a.s. rekao: Stanovnici denneta e
ui u dennet svi do jednog visoki, sa surmom u oima, u
ivotoj dobi od trideset i tri godine.
81
Stanovnici denneta
Ve je ranije navedeno da e prva skupina ljudi
koj i e ui u dennet biti lica svijetlih kao to je pun
Mjesec i da e njihova put sijati kao to sija najsjajnija
zvijezda na nebu.
Kada je u pitanju narav stanovnika denneta Uzvi
eni Allah kae: l Mi emo zlobu iz grudi nj ihovih is
tisnuti, oni e kao braa na divanima jedni prema dru
gima sjediti.
U hadiskim zbirkama Buharije i Muslima na
vodi se predaja: Njihova narav e biti jednoobrazna
po uzor na njihovog oca Adema.
" El-Hidr, 47.
82
KNJIGA O DENNETU
OSAMNAESTO POGLAVLJE
NAJVII NAJNII STEPEN
U DENNETU
Uzvieni Al lah kae: Neke od tih poslanika odli
kovali smo vie nego druge. S nekima od nj ih je Allah
govorio, a neke je za vie stepeni uzdigao.
Mudahid i jo neki komentatori Kur'ana vele da
se rijei : S nekima od nj i h je Allah govorio odnose na
Musaa, a. s. , a rijei: a neke je za vie stepeni uzdigao
na Muhammeda, a. s. Ranije je spominjan hadi s o vesi/i.
U Muslimovom Sahihm> biljei se od El-Mu
gire ibn

u'beta da je Allahov Poslanik, a.s. rekao:


Musa je upitao svog Gospodara: 'Koj i e stanovnik
denneta imati najnii stepen u dennetu?' On je odgo
vorio: 'ovjek koj i doe nakon to su stanovnici
denneta ve uli u dennet, pa mu bude reeno: Udi u
dennet.' ovjek e rei : ' Gospodaru, kako kad su lj udi
ve nastani l i svoja stanita i uzeli to to su uzeli?' Bit e
mu reeno: 'Jesi li zadovolj an sa tim da ima koliko ima
jedan vladar na dunjaluku?' On e kazati : 'Zadovoljan
'' EI -Bekare, 253.
83
Najvii i najnii stepen u dennetu
sam' . Gospodar e rei : 'Imat e to i jo toliko, i jo toli
ko, i jo toliko, i jo toliko' . Kad Gospodar kae peti put ' i
jo toliko'

ovjek e kazati : 'Zadovoljan sam Gospoda


ru' . Musa je potom upitao: ' Gospodaru, ko e imati naj
vii stepen u dennetu?' Allah je odgovorio: 'To e biti
oni koje sam ja odabrao, ukazao im poasti kod Sebe,
obiljeio ih - bit e im dato ono to oko nije vidjelo, to
uho nije ulo i to ovjekovom srcu nije ni naumpalo.
U Tirmizijevom Sahihu biljei se od Ibn Ome
ra: Rekao je Allahov Poslanik, a.s. : 'Najnie stanite
u dennetu je ono u kojem e njegov stanovnik moi
gledati svoje bae, supruge, blagodati, poslugu i svoje
divane; a putovanje kroz njega traje hi ljadu godina.
N ajvei stepen poasti kod Allaha imat e onaj koj i bude
mogao gledati Njegovo lice ujutru i navee. Zatim je
Allahov Poslanik, a. s. prouio ajet: ' Toga dana e neka
lica blistava biti, u Gospodara svoga e gledati . '
" El -Kijameh, 22-23.
84
KNJIGA O D.ENNETU - Ezan kojeg e uCiti dennetski mujezin
DEVETNAESTO POGLAVLJE
EZAN KOJEG E UI TI
DENNETSKI MUJEZI N
Muslim biljei od E bu Se'ida i E bu Hurejre da
je Vjerovjesnik, a.s. rekao: Glasnik e dozivati: 'Do
lo je vrijeme da budete zdravi i da vie nikada ne bolu
jete, dolo je vrijeme da ivite i da vie nikada ne umire
te, dolo je vrijeme da budete mladi i da vie nikada ne
ostari te i dolo je vrijeme da uivate i da vie nikada ne
budete nesretni. '
U hadiskim zbirkama Buharije i Muslima bi
ljei se od E bu Se'ida da je Allahov Poslanik, a.s. re
kao: Uzvieni Allah e pozvati stanovnike denneta:
'O stanovnici denneta! ' Oni e rei : 'Odazivamo Ti se,
Gospodaru na i stavljamo Ti se u slubu' . Allah e
kazati : 'Jeste li zadovoljni?' Oni e odgovoriti : ' Kako ne
bi smo bili zadovoljni kad si nam dao ono to nisi dao ni
jednom drugom svom stvorenju' . Allah e rei : 'Dat u
vam neto to je vrijednije od toga' . Oni e kazati: 'Gos
podaru na, a ta je vrijednije od toga?' Allah e odgo
voriti: 'Obuhvatit u vas Svoji m zadovoljstvom, tako da
se nikada na vas neu nalj utiti . '
85
Dennetsko drvee, plodovi i rijeke
DVADESETO POGLAVLJE
DENNETSKO DRVEE,
PLODOVI l RIJEKE
Uzvieni Allah kae: A oni sreni - ko su sreni?!
Bit e meu lotosovim dreem bez bodli (+=_j,
i meu bananama plodovima nanizanim |.:) ,i
u hladovini prostraoj , pored vode tekue, i usred voa
svakovrnog kojeg e uvijek imati i koje nee zabranjeno
biti.
Uzvieni, takoer, kae: U njemu e biti voa,
palmi i ipaka.

Rije mahdud u 28. ajetu sure El-Vaki ' a (koji je


gore naveden) znai ono emu su odstranjene bodle. Ri
je ta/h u 29. ajetu iste sure (koji je takoer naveden),
prema veini komentatora Kur'ana, znai dro banane.
To je, takoer, stav Alije, Ibn ' Abbasa, Ebu Hurejre i E bu
Se' ida.
U hadiskim zbirkama Buharije i Muslima bi
ljei se od Ebu Hurejre da je Allahov Poslanik, a.s.
" El-Vaki' a, 27-33.
" Er-Rahman, 68.
86
KNJIGA O DENNETU
rekao: U dennet ima drvo kroz iji hlad putnik ide
stotinu godina, a da on ne prestaje. Slian hadis biljei
se u spomenutim hadiskim djelima od Ebu Se'ida i
Sehla ibn Sa'da.
U Musnedu Ahmeda ibn Hanbela biljei se od
Ebu Hurejre da je Vjerovj esnik, a.s. rekao: U de
nnetu ima dro kroz ij i hlad putnik ide sedamdeset ili
stotinu godina, to je drvo denneta vjenosti .
U Tirmizijevom Dami'u biljei se od E bu Hu
rejre da je Vjerovjesnik, a.s. rekao: Svako drvo u
dennetu ima stablo od zlata. Hadis je Tirmizi ocijenio
kao hasen.
Ebu Ja'la ei-Mevsili u svom Musnedu biljei od
Esme:

ula sam Allahov og Poslanika, a. s. da j e spo


menuo suru El-Munteha i rekao: 'Putnik putuje u hla
du njegovih grana stotinu godina' ili je rekao: 'Putnik bi
va u hladu njegovih grana stotinu godina, podnoje mu
je od zlata a datule kao kule.>> Hadis prenosi i Tirmizi
sa ocjenom hasen.
Plodovi u dennetu i njihove osobine
Uzvieni Allah kae: Svaki put kad im se iz njih
da kakav plod, oni e rei : 'Ovo smo i prije jeli' - a bie
im davani samo njima slini . 69
" EI-Bekare, 25.
87
Dtennetko dJee, plodovi i rijeke
Njihove rijei: Ovo smo i prije jeli, znae slino
ovome, a ne to isto. Za rijei: <<A bie im davani samo
njima slini, El-Hasan kae: Svi plodovi e biti kva
litetni, nee biti k. Zar ne vidite da neke ovosvjetske
plodove ludi moraju kartirati?! Istog su miljenja
Katade i Ibn Durejd. Ibn Mes'ud, Ibn ' Abbas i jo jedna
grupa ashaba smataju da pomenute kur'anske rijei zna
e slini bojom i igledom, a ne okom. Jahja ibn Ebu
Kesir kae: Trva u dennet je afan, a njegove dine su
od miska. Oko njegovih stanovnika kit e djeca sa
voem koje e oni jesti, a zatim e m donositi slino
voe, pa e oni rei : 'Donosili ste nam to ranije. ' Posluga
e im rei: 'Jedite, boja je ista, ali je okus rzliit.'
Taberani biljei od Sevbana da je Vjerovjesnik
s.a.v.s. rekao: Kada ovjek ubere plod u dennetu, na
tom e se mjestu pojaviti novi plod.
lbnu'l-Mubarek kae: Rekao je Ibn 'Abbas:
'Dennetski plodovi su poput upova i abara, bjeli od
mlijeka, slai od meda, meki od masla i u njima nema
kopica.'
Zemljoradnj a u dennetu
Buharija biljei u svom Sahihu, u poglavlju o
tevhidu d
a
je Vjerovjesnik, s.a.v.s. govorio jednog
dana u prisustvu nekog beduina: Jedan stanovnik
denneta e traiti od svog Uzvienog Gospodara da
obrauje zemlju, pa e mu On rei: 'Zar nema sve za
88
KNJIGA O DENETU
im si udio?' ovjek e rei: ' Svakako, ali ja volim da
obraujem zemlju. ' Potom e pouri ti da obavi sjetvu, da
se posveti njenom zrijenju i etvi, i plod e nadolaziti
tako da e izgledati poput brda. Nato e mu Uzvieni
Allah kazati : 'Eto te tamo, ovjee, tebe nita ne moe
zasititi ! '
Ovo upuuje na to da e u dennetu biti obradi
vanja zemlje i sjetve, te da e to sjemenje biti dennet
sko. To sugerira dje i ponajbolje zemlju zasaditi sva
kojakim usjevima i divnim rastinjem. Nije mi poznato
da se obraivanje zemlje u dennetu spominje igdje dru
go, osim u ovom hadisu, a Allah najbolje zna.
Dennetske rijeke i ivor
U Kur'anu se esto ponavljaju rijei Uzvienog
Allaha: Dennetske bae ispod kojih (

) e ri
jeke tei. Na drugom mjestu stoji : Dennetske bae
ispod kojih (

je rijeke tei. Na treem mjestu sto


ji : Ispod njih e rijeke tei.
Ovi ajeti ukazuju na m stvari : pro, u dennetu
postoje rijeke, drugo, te rijeke teku, a ne stqe i tree, one
teku ispod odaja, tvrava i bai njegovih stanovnika.
Uzvieni Allah kae: "U njima su dva obilna
izvora. "
" El-E'raf, 43.
" Er-Rman, 66.
89
Dennetko dree, plodovi i rijeke
Ibn Ebu

ejbe prenosi od Se'ida: (Misli se na


dva izvora koji) obiluju vodom i voem. Od Enesa se
prenosi: U pitanju su dva izvora koja prskaju miskom i
amberom na kue stanovnika denneta, kao to kia
pada na kue ljudi na ovom svijetu.
Uzvieni Allah kae: Primjer denneta koji je
obean onima koji se Allaha boje - u njemu su rijeke od
vode neustajale i rijeke od mlijeka, nepromijenjena oku
sa, i rijeke od vina prijatna onima koj i piju, i rijeke od
meda procijedenog.

Allah, d. . spomine u ovom ajetu etiri vrste ri


jeka i iskluuje mogunost bilo kakve tete od nj ih,
kojoj ovjek biva ponekad izloen na ovom svijetu.
Dennetske rijeke izviru u njegovom najviem
stepenu, a zatim se sputaju do najudaljenijih stupnjeva.
Buharija, naime, navodi hadis kojeg Ebu Hurejre
prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s . . : U dennetu ima
stotinu stupnjeva koje je Allah spremio za borce na
Njegovom putu. Izmedu svaka dva stupnja razdalj ina je
koliko izmeu neba i zemlje, pa kad traite od Allaha,
traite Firdevs, jer je to sredinji dio denneta i najvii
stupanj u njemu; iznad njega je prijestolje Svemilosno
ga, i u njemu izviru dennetske rijeke.
U Buharijinom Sahihu bljei se od Enesa da je
Allahov Poslanik, s.a.v.s. rekao: Dok sam hodio de
nnetom naiao sam na jednu rijeku ije obale bijahu
"
Muhammed, 1 5.
90
KNJIGA O DENETU
optoene bruenim biserom, pa sam upitao: '

ta je ovo
Dibrile?' Odgovorio je: 'Ovo je rijeka Kevser koju ti je
dao tvoj Gospodar. Potom je Dibril udario svojom
rukom, kad ono njen mulj od miriljavog miska.
U Muslimovom Sahihu bilj ei se od Enesa da je
Vjerovjesnik, s.a.v.s. rekao: Kevser je rieka u de
nnetu koju mi je obeao moj Uzvieni Gospodar.

to se tie dennetskih izvora, Uzvieni Allah ka


e: Bogobojazni e u dennetskim baama pored iz
vora biti.
U drugom ajetu stoji : Sa izvora iz kog e samo
Allahovi tienici piti, i koji e kuda hoe bez muke
razvoditi. 76
Allah, d. . takoer, kae: U njemu e iz ae pie
inbirom zainjeno piti, sa izvora u dennetu, koji e se
Selsebil zvati. 77
Tako je Uzvieni, time to je imenovao vrelo iz
kojeg iskljuivo piju oni koji su u Njegovoj blizini,
ustvari kazao i da e se pie estitih spravljati iz tog
izvora.
Allah, d.. kae: l dat e im Gospodar njihov da
piju isto pie.
To je ukras nutrine, oiene im od svake nepri
jatnosti i nedostatka.
" El-Hidr, 45.
,. El-Insan, 6.
" El-Insan, 1 7- 1 8.
" El-Insan, 2 1 .
91
Hrana, pie i odjea stanovnika denneta
DvAD31-RvC-CGcAvcJ
HRANA, PI E l ODJEA
STANOVNI KA DENNETA
Hrana i pie stanovnika denneta
Allah, d.. kae: l on e biti u ivotu zadovolj
nom, u dennetu predivnom, iji e plodovi nadohvat
ruke biti. 'Jedite i pijte radosni, za ono to ste u danima
minulim zaradili.'
U drugom ajetuAllah, d.. kae: Njegovi su plo
dovi i hladovina tajni.

Uzvieni Allah, takoer, kae: l darovat emo ih


voem i mesom kakvo budu eljeli. Jedni drugima e, u
njemu, pune ae dodavati - u njemu nee biti praznih
besjeda i pobuda na grijeh.

U Muslimovom Sahihu biljei se od Dabira:
Rekao je Allahov Poslanik, a.s.: ' Stanovnici denneta
e jesti i piti, a nee imati potrebu sliniti i nee obavljati
nudu i mokriti. Podrigivanje nakon uzimanja hrane e
biti poput vjetra od miska i bit e nadahnuti slavljenjem i
velianjem Allaha onako kako su nadahnuti da diu.'
"
EI-Haka, 21 -24.
80
Er-Ra'd, 35.
" Et-Tu, 22-23.
92
KNJIGA O DENNETU
U Musnedu Ahmeda ibn Han bela i Sunenu En
Nesaije navodi se hadis, iji prenosioci ispunjavaju
uvjete zbirke potpuno vjerodostoj nih (sahih) hadisa,
u kojem Zejd ibn Erkam veli: Doao je neki sledbe
nik Knj ige Vjerovjesniku, s.a. v. s. i upitao ga: 'Ebu'l
Kasimu, misli li da e stanovnici denneta jesti i piti?'
Vjerovjesnik je odgovorio: 'Da, tako mi Onoga u ijoj
ruci je moja dua, svakome od nj ih e biti data snaga
stotinu ljudi u jelu, piu i spolnom openju.' ' Ali, onaj
koji jede i pije mora obavljati nudu, a u dennetu nema
neprijatnosti', primjetio je sljedbenik Knjige. Vjerovjes
nik, a. s. je rekao: 'Nuda svakog od njih e biti znoj koji
e izlaziti iz njihove koe, a koji e mirisati poput mis
ka.'
Hakim biljei stav Ebu'd-Derdaa o rijeima
Uzvienog Allaha Njegov miris je misl<: 'To je pie,
bijelo poput srebra, kojim e stanovnici denneta zavr
avati svoje pijenje. Kada bi ovjek, stanovnik dunjalu
ka, stavio svoju mu njega, a potom je izvadio, sve to
ima duu osjetilo bi ljepot toga mirisa.
Adem veli da se prenosi od 'Ata' a da je rekao:
Tesnim je ime za izvor koji se mijea sa vinom. Imam
Ahmed biljei od Ibn 'Abbasa da je rekao za rijei
Uzvienog Allaha l pehare pune: Slij edie jedan
iza drugog puni.
Uzvieni Allah kae: Oni e biti slueni i z po
suda i aa od zlata. U drugom ajetu veli: Sluie ih
Ez-Zuhrf, 7 1 .
93
Hrana, pie i odjea stanovnika denneta
vjeno mladi mladii, sa aama i ibricima. Buharija
kae u svom Sahihu: lbrici su ae koje imaju surle, pa
ako nemaju surle niti ruke, to su onda obine ae.
Uzvieni Allah kae: Sluie ih iz srebrih po
suda i aa prozirih. Prozirnih, od srebra, iju e veli
inu prema eljama njihovim odrediti . Allah, d. .
ovdje govori o materijalu od kojeg e biti te posude, a
radi se o srebru koje e imati svojstva stakla i njegovu
prozirost.
Ibn 'Abbas kae: Na ovom svijetu nema nita
od onoga to ima u dennetu, jedino su nazivi isti .

ae
na ovom svijetu mogu biti srebrene ili prozire.
Meutim, Allah, d.. nas obavjetava da e u dennetu
ae biti od bijelog srebra i u isto vrijeme prozime.
U hadiskim zbirkama Bu barij e i Muslima bi
ljei se od Ebu Musa da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.
rekao: Dvije dennetske bae su od zlata, njihovo
posue, kao i sve to je u njima, a dvije dennetske bae
su od srebra, njihovo posue, kao i sve to je u nj ima, a
ljude e u denneti 'adnu od vienja njihova Gospodara,
dijeliti smo plat velianstva na Njegovom Licu.
O
djea i postelje stanovnika denneta
Allah, d.. kae: U dibu (sundus) i kadif (isteb
rek) obueni jedni prema drugima. U drugom ajetu
" EI-Vaki'a, 1 7- 1 8.
. EI-Insan, 1 5- 1 6.
"
Ed-Duhan, 53.
94
KNJIGA O DENETU
On kae: U njima e se narukvicama od zlata kititi i u
zelena odijela od dibe i kadife oblaiti, na divanima e u
nj ima naslonjeni biti.

Jedna grupa uenjaka kae: <<Sundus je produkt di


be, a istebrek je gublji materijal od sundusa. Drugi ka
u da se time ne misli grubi, ve gusto satkani materijal.
Od Vjerovjesnika, s. a. v. s. se prenosi vjerodostojna
predaja u kojoj stoji da onaj koji bude nosio svilu na
ovom svijetu, nee je nositi na buduem svijetu. Grupa
uenjaka iz ranijih i kasnij ih generacija smatra da nee
nositi svilu, ali e nositi neto drugo. Oni kau: Pokaja
nje otklanja ispunjenje prijetnje. Takoer, grijehe briu
dobra djela, musibeti, dova muslimana i zauzimanje
onoga kome Allah dozvoli da se zauzme kod Njega.
Ibn Ebu'd-Dunja biljei od Ebu Umame da je
Allahov Poslanik, s.a.v.s. rekao: Koji god od vas ue u
dennet, bit e odveden do Tube i ona e mu raskriliti
svoje latice - on e odatle moi uzeti bijelu, crvenu, ze
lenu, koju htjedne. Te latice su poput onih kod crene
umarice, samo su jo ljepe i njenije!
U hadiskim zbirkama Buharije i Muslima bi
ljei se od Enesa: Ukejdir Duma je poklonio Vjero
vjesniku, a.s. dubbu od dibe, pa su se ljudi divili njenoj
ljepoti . Vjerovjesnik je rekao: ' Sa'dove maramice u de
nnetu su ljepe od toga! '
Kad je rije o tepisima i ilimima, Uzvieni Allah
kae:
uJ _ -,,
(Oni e biti
El-Kehf, 3 1 .
95
Hrana, pie i odjea stanovnika denneta
oslonjeni na uglavla zelena, prekrivena ilimima a
robnim i prekrasnim).

On, takoer,
kae:
J ;Jyi +' J Y J .Y"
_| __
J
__\ (U njima su i divani skupo
cjeni i pehari postavljeni i jastuci poredani i ilimi rai
reni.)
Se' id ibn Dubejr kae: <<Refefsu dennetski vrto
vi, dok su el-'abkarij ilimi velike vrijednosti . ElVa
hidi kae: <<emarik su jastuci. El-Kelbi kae: Rije
zerabij oznaava tepihe i ilime, a u jednini glasi zeri
beh. El-Lejs kae: <<Refefje vrsta odjee, zelene i ko
moto opruene. Jednina je refefeh. Za izraz 'abkrij
Ebu Ubejde kae: Za sve to se stere kae se 'abkrij.
Arapi, kad hoe neto predimenzionirati veu ga za
' A b kar, zemlju uda, koju nastanjuju dini.
Es-sur'l-mevdunetu (divani skupocjeni) - to su
oni viestruko ispleteni.
Posluga
Uzvieni Allah kae: Slui e ih oni koji e vjeno
biti mladi _}, - da ih vidi, pomislio bi da su biser

prosu tm.
Ebu ' Ubejde kae: <<Muhalledun znai da nee
stariti, niti e se mijenjati.
" Er-Rahman, 76.
EI-Gaije, 1 3- 1 6.
EI-Insan, 1 9.
96
KNJIGA O DENNETU
Uenjaci su se razili oko toga da li e posluga biti
sastavlena od djece sa ovog svijeta ili e ih Allah stvoriti
u dennetu prvi put. 'Ali i El-Hasan kau: To e biti
djeca muslimana. Neki od uenjaka smatraju da e to
biti djeca mnogoboaca. Bie najprije da su ta djeca
dennetska stvorenja kao hurie, jer Uzvieni Allah ka
e: Sluie ih njihova posluga, a to nee biti njihova
djeca. Allah e im upotpuniti Svoju poast time to e i
njihova djeca biti sluena zajedno sa njima.
97
ene stanovnika denneta
DvAD31DRuGC-CGcAvcJ
ENE STANOVNI KA DENNETA
Uzvieni Allah kae: U njima e iste ene imati
._|J
))
, i u njima e vjeno boraviti. 90 Allah, d..
je objedinio stanovnicima denneta zadovolstvo tiela
dennetskim baama i onim to je u nima, zadovoljstvo
strasti istim enama i zadovoljstvo srca saznanjem da e
taj ivot trajati vjeno.
Mutahhereh znai: one koje e biti iste od men
struacije, mokrae, izmeta, postporoajnog krvarenja i
drugih neistoa koje imaju ene na ovom svijetu; nji
hova nutrina e biti ista od runoga, a jezik od bestid
nosti; pogled e im biti ist od toga da upravljaju prema
bilo kome do prema svojim muevima, a odjea e im
biti ista od prljavtine i poganluka.
Uzvieni Allah, takoder, kae: Tako e biti i Mi
emo ih hurijama, krupnih oiju, oeniti (L .) . 9 1
Havra' (mn. hur) znai mlada ena, izuzetne lje
pote izrazito crih oiju. Zejd ibn Eslem kae: <<iavra'
"
El-Bekare, 25.
91 Ed-Duan, 54.
98
KNJIGA O DENETU
znai ona koja zapanjuje svoj im pogledom, a 'in su naj
ljepe oi.
Rijei Uzvienog Allaha: One koje preda se gle
daju Mudahid tumai na slijedei nain: To one
koje gledaju samo svoje mueve i ne ude za drgim
ljudima. El-Hasan kae: Ne gizdaju se i ne svraaju
panju na sebe.
Rjei Uzvienog Allaha: Stvoremo i pri put> 93,
Katade i Se'id ibn Dubejr tumae n slijedei nain: Stvo
riemo i u novom izdji>. Ibn 'Abbas veli: <<Misli se na
ene iz ludke vrte. El-Kelbi kae: <<Misli se na sijede
starice, a to potvruje mer' hadis kojeg prenosi Enes:
To s vae kelive, slabovide stice! Uz t on navodi i
drgo stjalit: To s okate hurije koje je Allah stvoro z
svoje miljenike, koje niko prje nije oblubio!
'Urub je mnoina od rijei 'arb, to znai ona ko
jaje omilena svom muu. El-Mubered kae daje to e
na koja je zaljubljena u svog mua. I Buharja u svom
Sahihu kae da je jednina od navedene rijei 'arub.
Mekkelije za takvu enu k 'ariba (umilata), Medi
njaifenida, a Iraani ekila (koketna).
U Buharijinom Sahihu se bijei od Enesa da je
Allahov Poslanik, s.a.v.s. rekao: . . . i kada bi se na
Zemlji pojavila ena i z denneta, sve to je izmedu de-
" Er-Rahman, 56
El-Vaki'a, 35.
"' Hadis iji sened (lanac prenosilaca) see do Poslanika, s.a.v.s.
99
ene stanovnika denneta
nneta i Zemlje ispunilo bi se mirisom, i zablistalo, a veo
na njenoj glavi je bolji od dunjaluka i onoga to je na
nJemu.
Taberani biljei od Ummu Seleme: Rekla sam:
'Allahov Poslanie, protwnai mi rijei Uzvienog Alla
ha: hurin 'in (hurie krupnih oiu)'. Poslanik je kazao:
'Hurun znai bjelina, a 'in znai krupne cre oi'. Onda
sam rekla: 'Objasni mi Njegove rijei: Fihinne hajratun
hisan (U njima e biti lepotica naravi divnih)' 95 Posla
nik je kazao: 'Misli se na ene koje su dobre naravi i li
jepih lica'. Potom sam rekla: 'Izvjesti me o Njegovim ri
jeima: Ke ennehunne bejdun mekun (Kao da su one
jaja pokrivena)' Poslanik je rekao: 'One su njene kao
koica koju vidi na jajetu ispod ljuske' . Rekla sam:
'Objasni mi Njegove rijei: 'Uruben etraba (Omilenim
muevima njihovim)'

On ih je protumaio: 'To su one


koje su ovaj svijet napustile kao krmeljive osijedjele sta
rice! Njih e Allah uini djevicama, umi latim, zaljublje
nim u svoje mueve iste ivotne dobi ! ' Onda sam upita
la: 'A jesu li bolje ene sa ovog svijeta ili hurije krupnih
oiju?' Poslanik je odgovorio: 'Naravno, ene sa ovog
svijeta zbog njihovih namaza, nj ihovog posta i njhovih
ibadeta, Allah e nj ihovim licima podariti svjetlost a
njihova tijela obui u svilu'. Upitala sam, takoer: 'Alla
hov Poslani e, ta je sa enom koja se bude udavala za
Er-Rahman, 70
Es-Safat, 49
" El-Vaki'a, 37
1 00
KNJIGA O DENETU
dva ovjeka, ili vie nj ih, ko e biti njen suprg (u de
nnetu)?' Poslanik je odgovorio: 'Ona e moi birati, pa e
izabrati onoga koj i je naj boleg ophoenja, o Ummu
Selema, lijepo ophoenje je dobro i na ovom i na bu
duem svijetu. '
Trudnoa i raanje djece u dennetu
Uenjaci se ne slau oko toga da li e u dennetu
biti raana djece ili ne. Neki kau da e u dennetu biti
intimnih odnosa, ali ne i raanja. Ovo je stav Tavusa,
Mudahida i Ibrahima en-Nah' ija.
Buharija biljei od Ishaka ibn Ibrahima: Kada
bi vjerik poelio dijete u dennetu, dobio bi ga onakvog
kakvog ga je poelio, ali ga nee poeli ti.
Neki, pak, kau d e vjer imati dijete ako ga po
eli, na temelju hadisa kojeg Tirmizi biljei od Ebu
Se'ida: Neko je upitao: 'Allahov Poslanie, hoe li sta
novnici denneta imati djecu?' Onje odgovorio: 'Tako mi
Onoga u ijoj ruci je moja dua dovoljno je da to neko od
vas poeli i imat e njegovo zaee, dojenje i uzraslost! '
Negiranje raanja u dennetu se oslanja na:
- rijei Uzvienog Allaha: Oni e u njemu imati
iste supruge. Ovdje se misli da e biti iste od
menstruacije, babina i raanja.
- rijei Allahovog Poslanika, s. a.v. s. : Nee biti
sperme ni smrti, kao i na njegovom hadisu, ija je vjero
dostojnost potvrena: U dennetu ostaje usluga. Allah
1 01
ene stanovnika deneta
e dennetlijama stvoriti jedna bia koja e nastaniti u
dennetu, i kad bi u dennetu bilo raanja, usluga bi bila
data djeci dennetlija!
- predaju Ebu Ruzejna el-' Ukajlia: Stanovnici
denneta nee imati djecu.
1 02
KNJIGA O DENETU
DvAD311R-CG|Av|J
DRUENJE STANOVNI KA DENNETA
Sluanje stanovnika denneta
Uzvieni Allah kae: Oni koj i su vjerovali i do
bra djela inili - u dennetskom perivoju e se radovati
_ . _
UJ .
Ibn Derir navodi da je Jahja ibn Ebu Kesir
rekao: <<fabreh podraijeva slast i sluanje. Mu
dahid tumai rije juhberun u navedenom ajetu rijeju
jen 'amun (radovati se, uivati. A slast sluanja je dio
uivanja.
U Tirmizijevom Sahihu biljei se od Alije: Re
kao je Allahov Poslanik, s.a.v.s. : 'U dennetu e se,
doista, okate hurije sakupiti na jednom mjestu i povie
nim glasom tako da e ih uti sva stvorenja rei e: Mi
smo vjene, nikad nas nestati nee; mi smo fine, nikakve
opakosti od nas; mi smo uvijek zadovoljne, nikad srdite.
Blago onome ko bude na i ije b
u
demo mi !
Ebu Ne'im navoi praju o Ebu Hurjr o soj
sa dennet: <<Rekao je Allahov Posl s.a.v.s.: '
.
Er-Ru, I S.
1 03
Drenje stanovnika denneta
dn etu i co ie je stblo o za ge o kizolit i
bi p k i yepte, one zt. Slui nee
ut prijatji z o tga.'
El-Ferjabi biljei od Ehu U mame da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s. rekao: Pokraj glave i nogu svakog o
vjeka koji ue u dennet sjedit e dvije lmrie krupnih
oiju, koje e mu pjevuiti najljepim glasom kojeg su
ikad uli ludi i dini, a to nee biti ejtanska svirka.
Oni e sluati i neto uvienije od toga, kada e
prestati sluanje bilo ega drugog. To e biti onda kada
budu sluali govor Uzvienog Gospodara, Njegov poz
drav i Njegova obraanja njima i kada im se bude itao
Njegov govor. A kada ga uju od Njega, uinit e im se
kao da ga ranije nisu ni uli. U nastavku emo navesti i
neke hadise kojim se to potvruje.
Meusobno posjeivanje
stanovnika denneta
Uzvieni Al
l
ah kae: l oni e jedan s drugim raz
govarati, i jedan od njih e rei : 'Imao sam druga jednog
koji je govorio: Zar i ti vjeruje da emo, kada poumi
remo i zemla i kosti postanemo, doista, raun polagati? '
' Hoete l i da pogledate?' I on e pogledati, i toga usred
dehennema ugledati. 'Allaha mi' , rei e, 'zamalo me
nisi upropastio, da nije bilo milosti Gospodara moga, i ja
bi h se sada muio. '
Es-Satat, 50-57.
1 04
KNJIGA O DENETU
Uzvieni Allah govori o tome da e stanovnici de
nneta pitati jedni druge o stanj ima u kojima su se nalazili
na dunjaluu sve dok ne pogledaju ovjeka koji je ne
girao proivljenje, a koji e biti u dehennemu. Ovo je
najoitije tumaenje navedenog ajeta. Postoje jo dva
tumaenja:
l . Meleki e upitati ove stanovnike denneta:
Hoete li da pogledate?. Ovo miljenje prenosi ' Ata'
od Ibn ' Abbasa.
2. Allah, d. . e pitati stanovnike denneta: Ho
ete li da pogledate? Ispravno je pro tumaenje po
kome e pitanje postaviti vjerik svojim sagovoricima.
U Taberanijevom Mu 'dmu biljei se od E bu
U mame: Neko je upitao Allahovog Poslanika, s.a. v. s. :
'Hoe li se stanovnici denneta meusobno posjeivati?'
Onje odgovorio: 'Dennetlije na viem stepenu e pos
jeivati one na niem stepenu, dok dennetlije na niem
stepenu nee posjeivati one na viem stepenu; izuzev
onih koj i su se voljeli u ime Allaha, oni e ii kud ele na
jednim devama, s j as tue ima na sedlima!
Ibn Ebu'd-Dunj a biljei od Alje:

uo sam
Allahovog Poslanika, s.a.v.s. kako govori: 'U dennetu
ima drvo ispod kojeg e izai zlatni konji, osedlani i
zauzdani, koji nee imati biolokih potreba, jahat e ih
neki stanovnici denneta i letjeti s njima gdje god hoe.
Dennetlije na niem stepenu nagrade od njih pitat e:
Gospodaru, zbog ega si ovim Svojim robovima dodie
lio ovakvu poast? Bit e im odogovoreno: Oni su kla-
1 05
Drenje stanovnika denneta
njali nou dok ste vi spavali, postili su dok ste vi mrsi/i,
dielili su dok ste vi ktarili i borili su se dok ste vi
pokaali kukaviluk. '
D

ennetska arij a
U Muslimovom Sahihu biljei se od Enesa da je
Allahov Poslanik, s.a.v.s. rekao: U Dennetu doista
ima jedna arija u koju e dennetlije dolaziti svakog
petka, kad e im zapuhati vjetar sjeverjak koji e im se
unositi u lica i odjeu, to e im jo poveati ljepotu i
ljupkost. Tako e se ljepi i ljupkastiji vratiti svojima i
oni e im rei: 'Vi ste, Allaha nam, od kako ste otili
postali jo ljepi i ljupkiji ! ?' , a oni e im odgovoriti : 'Bog
me ste vi, od kako smo otili, postali jo ljepi i ljupkiji !
1 06
KNJIGA O DENNETU
DvAD311vR1C-CGcAvcJ
HOE Ll DENNETLI JE VI DJETI
SVOG GOSPODARA,
SLAVLJENOG l UZVI ENOG?
Ovo poglavlje ima naroitu vanost i mjesto u od
nosu na ostala poglavlja u naoj knjizi, jer je vienje Bo
ga cilj za koj i se natjeu vjerici. Svi vjerovjesnici i pos
lanici se slau u tome da je vienje Boga na buduem
svijetu istina, a negiraju je samo novatori i heretici, ta
partija zablude, sljedba Iblisa prokletog. Slijede argu
menti koj i potvruju mogunost vienja Gospodara:
l . Rijei koje je Uzvieni Allah uputio Svom sa
govoriku Musau, a.s. :
'Nee Me vidjeti, ali pogledaj u ono brdo, pa ako
ono ostane na svome mjestu, vidjet e Me! ' I kad se
Gospodar njegov onom brdu otkri, On ga sa zemljom

sravm.
Bilo bi krajnje apsurdno da Allahov sagovorik od
svog Gospodara trai neto to mu nije primjereno i ije
taenje Allah nije osporio - da je posrijedi bilo neto
apsurdno, On bi mu to svaako osporio. Medutim, Allah
muje odgovorio: Nee Me vidjeti ! , nije rekao: Ne
moe Me vidjeti ! Pored toga, svoju odrinost nije
|w
El-E'rf, 1 43.
1 07
Hoe li dennetlije vidjeti svog Gospodara, slavljenog i uzvienog?
propratio esticom za pojaanje, kako je to uinio u
ajetu: On nikada nee poeljeti . . .
l
Najvie to se u ovom smislu moe kazati jest da
ovosvjetske Musaove snage nisu dostatne za vienje
Allaha na ovome svijetu, to dodatno pojanjava inje
nica da brdo, sa svom svojom snagom, nee moi da se
odri nakon to mu se On otkrije na ovom svijetu, pa
kako bi se onda odrao slabani ovjek?
2. Rijei Uzvienog Allaha: l bojte se Allaha i
znate da ete pred Njega stati .
l2
Jeziari su jedinstveni u tome da susret, kad se
odnosi na ivog i zdravog vida podrazumijeva sueljen je
i vienje.

tavie, brojni su hadisi koj i govore o tome da


e Ga, Uzvien je On, na platou Sudnjeg dana vidjeti i
licemjeri i nevjerici, kako je to zabiljeeno u sahihima
Buharije i Muslima u hadisu koj i govori o Boijem
pokazivanju, kojeg emo saznati neto kasnije.
3. Rijei Uzvienog Allaha: One koji ine dobra
djela eka nagrada, i vie od toga
(

_
.
J
) !
)
Allahov Poslanik, a. s. tumai da Allahove, d.. ri
jei ve ziadeh znae gledane u lice Allaha Plemenitog.
Ovakvo tumaenje biljei Muslim u svom Sahihu od
Suhejba, El-Hasan ibn ' Urfeh od Enesa, Ibn Derir
od Ka'ba ibn 'Udreta i Ubejj ibn Ka'ba, a Imam
|0I
E
l
-Bekare, 95.
| 0
E
l
-Bekare
, 223.
I'
J
unus, 26.
1 08
KNJIGA O DENET
Ahmed od Ebu Musaa. I ostali ashabi navode ovo
tumaenje. Ibn Derir ga biljei od Ebu Bekra es
Siddika, Huzejfe i Ebu Musaa, a prenosi ga i lbnu'l
Mubarek od Ebu Musaa. Prenosi se, takoer, od Ibn
Mes'uda, a i velika grupa tabi'ina je zastupala na
vedeno tumaenje.
4. Rijei Uzvienog Allaha:
Uistinu, oni e toga dana od Gospodara svoga
zaklonjeni biti.
l3
Jedna od najveih kazni nevjericima bit e to to
im Allah nee dozvoliti da Ga vide, pa kada Ga ne bi
vidjeli vjerici i uli Njegov govor, onda bi i oni bili
zaklonjeni poput nevjerika. Imam

afja i drugi ima


mi uzimaju ovo kao argument o vienju Allaha, d. .

afja kae: Poto Allah nee dozvoliti nevjer


nicima da Ga vide iz Svoje srdbe prema njima, u tome je
dokaz da e ga vjerici vidjeti zahvalujui Njegovom
zadovoljstvu njima.
Er-Rebi' kae: Ebu ' Abdullah, da li si i ti toga
stajalita? Jesam, rekao je on i s tim Allahu
iskaujem vjeru!
5. Rijei Uzvienog Allaha: Pogledi do Njega ne
mogu doprijeti (. V

..1) ,a On do pogleda dopi-


re.

'" Tai'ini su generia mulimaa nakon ahaba Allahovog Poslaika, s.a.v.s.


El-Mutaf 1 5.
, . El-En'am, 1 03.
1 09
Hoe li dennetlije vidjeti svog Gospoara, slavljenog i uzvienog?
Ovaj ajet se uzima kao arment na osnovu kojeg
se negira mogunost vienja Allaha, d. . , ali istovreme
no moe posluiti i kao dokaz koji potvruje tu mogu
nost. Tako Ibn 'Abbas kae da rijei Allaha, d. . : La
tudrikuhu'l-ebsar, znae Ne mogu Ga obuhvatiti pogledi.
Katade ih tumai na slijedei nain: <<Allah je vei nego
to ga pogledi mogu obuhvatiti. 'Ati] a kae: Gledat e
Ga, ali Ga nee moi obuhvatiti pogledom. Naime,
nemogue je da Njega obuhvati bilo ko, ve je On taj koji
obuhvata sve.
6. Rijei Uzvienog Allaha: Toga dana e neka li
ca blistava biti, u Gospodara svoga e gledati.
I0
Ibn Mirdevejh u svom tefsiru navodi predaju
od 'Abdullaha ibn 'Amra ibnu'l-'Asa koji prenosi da
je Vjerovjesnik, s.a.v.s. ovako protumaio navedene
a jete: 'Toga dana e neka lica blistava biti' od sjaja i lje
pote, 'u Gospodara svoga e gledati' u lice Uzvienog
Allaha. Ibn 'Abbas ih tumai: Gledat e lice svog
Uzvienog Gospodara. Jezid ibn Harn prenosi El-Ha
sanova tumaenje navedenih ajeta, naime: Gledala su
svog Gospodara, Slav ljenog i Uzvienog.
Hadisi koji upuuju na vienje Allaha, d.. na bu
duem svijetu su mutevatir. Prenose ih: Ebu Bekr, Ebu
Hurejre, E bu Se'id, Derir ibn 'Abdullah, Suhejb, Ibn
'"' El-Kijame, 22-23.
10 Mutevatir je onaj hadis kojeg o poetka do kraja njegovog seneda pre
nosi toliki broj ljudi da uope ne moemo posumnjati u njegovu vjerodos
tojnost. To je hadis sa najveim stepenom autentinosti.
1 1 0
KNJIGA O DENET
Mes'ud, 'Ali ibn Ebu Tali b, Ebu Musa, 'Adijj ibn Hatim,
Enes ibn Malik, Burejde, Ebu Rezin, Dabir, Ebu
U mame, Zejd ibn Sabit, 'Ammar, 'Aia, Ibn 'Umer, Ubejj
ibn Ka'b ibn 'Ude, Fudale ibn 'Ubejd i d. (Ovde emo
se zadovoliti sa navoenjem samo nekih od njih koje
drimo dostatim da budu potpora stajalitu).
U hadiskm zbirkama Buharije i Muslima bi
ljei se od Ehu Hurejre da su ljudi pitali: <<Allahov
Poslanie, hoemo li vidjeti naeg Gospodara na
Sudnjem danu? Allahov Poslanik, s.a.v.s. je njih upitao:
Smeta li vam t da gledate Mjesec u noi utapa? Oni
su rekli: Ne. On je opet upitao: Smeta li vam ta da
gledate Sunce kad nema ni jednog oblaka? Oni su
odgovorili: Ne. Poslanik je na to rekao: Tako ete,
doista, vidjeti i Njega.
U it hadiskim zbirkama biljei se od Kajsa
ibn Ehu Hazima: Sjedili smo kod Vjerovjesnika, s.a.v.s.
i on je pogledao u Mjesec te noi utpa i rekao: 'Doista
ete vidjeti svog Gospodaa oima, kao to vidite ovaj
Mjesec; nimalo Ga manje neete vidjeti. Stoga natojte da
vas nita ne omete od klanjanja namaa prje izlaska i prije
zalaska Sunca! ' . Zatim je prouio ajet: 'I veliaj Gospodara
svoga, zahvaljujui Mu, prije suneva izlaska i prije
zalaka.'
U Muslimovom Sahihu biljei se od Suhejba:
Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s. : Kad stanovnici
Kaf, 39.
1 1 1
Hoe li d2cnnetlije vidjeti svog Gospodara, slavljenog i uzvienog?
denneta udu u njega, Uzvieni Allah e rei: '

elite li da
vam dam jo neto?' Oni e odgovoriti: 'Nisi li osvijetlio
naa lica? Nisi li nas uveo u dennet?' Onda e Allah
skloniti zastor, te im nee biti dato nita drae od gledanja
u svog Gospodara. Zatim je Poslanik prouio ajet: One
koji ine dobra djela eka nagrada, i vie od toga!
Navest emo, takoder, ono to su rekli neki ashabi,
tabi' ini i istaknuti muslimanski uenjaci poslije njih o vi
denjuAllaha, d.. na buduem svijetu.
Ebu Bekr je prouio ajet: One koji ine dobra e
la eka nagrada, i vie od toga! , pa su ga ljudi pitali:

ta
znai u ovom ajetu ez-ziadeh (i vie od toga) o halifo
Allahovog Poslanika? On je odgovorio: Gledanje u
lice Allaha, Slavljenoga i Uzvienoga. Slino se prenosi
od Huejfe i Ebu Musaa.
Od ' Ammareta ibn ' Ubejda se prenosi daje rekao:

uo sam Aliju kako govori : 'Potpuna srea je ulazak u


dennet, a gledane lica Allaha, Slavljenoga i Uzvie
noga, je u dennetu.'
Od ' Abdullaha ibn Hakima se prenosi da je rekao:

uo sam Abdullaha ibn Mes'uda kako govori u dami


ji u Kut: 'Tako mi Allaha, nema nijednog ludskog stvora
a da njegov Gospodar nee na Sudnjem danu nasamo os
tati sa njim onako kako neki od vas nasamo bude sa Mje
secom u noi utapa; tada e ga upitati :

ta te je, ovjee,
zavelo od Mene? Na koji nain si se odazvao vjerovjes
nicima? '
1 1 2
KNJIGA O DENETU
Ibn Derir kae: U poglavlju o vienju Allaha,
d. . nalaze se dvadeset t prenosioca hadisa koji govore
o tome.
Ed-Darekutni navodi da je Jahja ibn Me'in re
kao: Imam sedamnaest hadisa o vienju Allaha, d. . i
svi su vjerodostojni (s ah ih).
El-Bejheki kae: Nije preneseno ni od jednog
ashaba da se nije slagao sa mogunou vienja Allaha,
d.. Da je bilo neslagan ja medu ashabima o ovom pi
tanju, to bi neslaganje dolo do nas, kao to nam je pre
neseno, npr., nihovo razilaenje oko toga da li e Allah,
d.. biti vien na nain kako mi gledamo na ovom svi
jetu ili drugaije.
Omer ibn 'Abdulaziz je pisao nekim svoj im slu
benicima: Bogobojaznou se Allahovi robovi uvaju
od Njegove srdbe, zbog nje e se druiti sa Allahovim
vjerovjesnicima, zbog nje e se radovati njihova lica i
gledati svog Stvoritelja.
El-Hasan kae: Kad bi neki ljudi znali da nee
vidjeti svog Gospodara na buduem svijetu, svehli bi od
tuge na ovom svijetu.
El-E'me kae: Najpoaeniji e biti oni stanov
nici denneta koji budu imali mogunost da gledaju
Allaha, Slavljenoga i Uzvienoga.
1 1 3
O vjenosti i neprolaznosti denneta
DvAD31-1C-CG|Av|J
O VJENOSTI | NEPROLANOSTI
DENNETA
Posigo se zna da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.
govorio o vjenosti denneta.
Uzvieni Allah kae: A sreni e u dennet; dok
je nebesa i Zemlje, u njemu e boraviti, - osim ako
drukije Gospodar tvoj ne odredi (_

W t.v,; bie to
dar koji e neprekidno trajati (
J

.

U.

Nema proturenosti u ovom ajetu izmeu rijei
'ata'en gajre medzuz (bie to dar koji e neprekidno
trajati) i rijei ila ma a'e Rabbuke (osim ako drkie
Gospodar tvoj ne odredi). Ma' mer biljei od Ed
Dahhaka: Ovo se odnosi na one koji e izai iz
dehennema i ui u dennet. Oni e vjeno boraviti u
dennetu izuzev perioda koji provedu u dehennemu.
Uenjaci iz kasnijih generacija su zauzeli t raz
liita stava o pitanju vjenosti denneta i dehennema,
odnosno nj ihovom prolanom karakteru. Radi se o sli
jedeim miljenjima:
l . Dennet i dehennem su prolazni, nisu vjeni i
stvoreni su.
| | tI
Hud, 1 08.
1 1 4
KNJIGA O DENET
2. I dennet i dehennem su vjeni.
3. Dennet je vjean, a dehennem je prolazan.
Stav o prolaznosti denneta i dehennema zastupa
Dehm ibn Safan, predvodnik otpadnike sekte deh
mija koj i nikada nije imao sljedbenika iz reda ashaba i
tabi' ina. Sunije su ih proglasili nevjericima jer su oni
lagali na Kur'an. Uzvieni Allah kae: Dennetski plo
dovi su trajni, i hladovina njegova, dok oni tvrde da nisu
trajni. On, takoer, kae: To e, doista, blagodat Naa
biti, koja nikada nee prestaj ati, a oni kau da e pres
tati.
U ajetu sure Hud koji je naveden na poetku pog
lavlja nema protweja izmeu Allahovih, d.. rijei
'ata'en gajre medzuz (bie to dar koji e neprekidno
tajati) i Njegovih rijei illa ma a'e Rabbuke (osim ako
drukije Gospodar tvoj ne odredi). Najbolje tumaenje
ovog ajeta jeste da se odredba Gospodara odnosi na to da
kategorija srenih Allahovih robova nee boraviti u
dennetu na Dan polaganja rauna i ima znaenje izuzi
manja (naime, bit e u dennetu vjeno, izzev na Dan
polaganja rauna pred Gospodarom, prim. prev.)
Naki kau: Kada Arapi ele izuzeti neto to je
jednako obilno kao i ono u odnosu na ta se pravi izu
zimanje, odnosno ako je jo obilnije od njega, tada
estica za izuzimanje u cijelosti poprima znaenje es
tice i. Prema tome, smisao gorjeg ajeta bio bi sljedei:
'I jo, povrh toga, koliko Allah bude htio, sve dok budu
tajali nebesa i Zemlja! '
1 1 5
O vjenosti i neprolanosti denneta
Druga gpa uenjaka, pak, zastupa miljenje da
Allah, d.. u ovom ajetu obavjetava da e sreni biti
vjeno u dehennemu, ali je to u okvir Allahovog hti
jenja i volje (naime, ako bi htio, Allah bi ih mogao izvesti
iz denneta, prim. prev.). Tako, npr. , Allah, d. . kae u
Kur' anu:
A da hoemo, Mi bismo uinili da iezne ono to
smo ti objavili.

<<A Allah e, ako hoe, srce tvoje ui
niti nepokolebljivim.
l 2
Zajedniko svim ovim stvovima jeste da Allah
govori o tome da e sreni tajno boraviti u dennetu, osim
kada On to ne bude htio, a to podijeva vrijeme
njihovog borvka na ovom svijetu, u Berehu, stajanje na
Sudnjem du prelazak preko Sirat-uprije, borvak ne
k od njih u dehennemu odreeno vrijeme i svako drugo
vrijeme koje Allah odredi. Stoga, navedeni ajet (na po
etku poglavlja) moemo svrstati u muteabih aj ete.
U hadiskim zbirkama Buharije i Muslima
biljei se od E bu Se'ida da je Vjerovjesnik, s.a.v.s. re
kao: Smrt e doi u liku crog ovna, pa e zastati izme-
'" El-Isr', 86.
E-ura, 24.
" Muteabih ajeti su nedovoljno jasni kur'anski ajeti. Na njih se ukazuje u 7.
ajetu sure A
l
u 'Imran: On tebi objavluje Knjigu u kojoj su jasni ajeti; oni su
glavnina knjige, a drugi su mane jasni. Veina komentator Kur'ana smatra
d njihova istinska znaenja zna samo Allah, d., a mi, kao vjerici, smo
duni d u njih vjerujemo (S.M.H. Tabataba'i, Kur'an u islamu, preveli E.
Kari i N. anar, Kulto odjeljenje Ambasade Is
l
amske Republike Irana,
Beograd, 1 991 , str. 42-43).
1 1 6
KNJIGA O DENNETU
du denneta i dehennema. Zatim e biti reeno: ' O sta
novnici denneta', a oni e se pojaviti zabrinuti, i bit e
reeno: 'O stanovnici dehennema', a oni e se pojaviti
radosni. Onda e biti upitani: 'Znate li ta je ovo?' Oni e
odgovoriti: 'Da. To je smrt' . Potom e ona biti zaklana
izmeu denneta i dehennema i bit e reeno: 'O sta
novnici denneta, vjeno ete u njemu boraviti i neete
umirati; o stanovnici dehennema, vjeno ete u njemu
boraviti i neete umirati .'
Kada je u pitanju vjenost dehennema, ejhu'l-is
lam (Ibn Tejmijje) kae da o tome postoje dva stava koja
se prenose od ranih generacija muslimana. Ja smatram
da ih ima sedam:
l . Da oni koji uu u dehennem, nee izai iz njega
nikada, to je stav haridija i mu'tezilija.
2. Da e stanovnici dehennema biti kanjavani u
njemu odreeno vrijeme, zatim e doivjeti transfora
ciju, poprimi t e vatrenu narav koja e im biti ugodna za
to to ona odgovara njihovoj prirodi. Ovo je stav Ibn
' Arebija.
3. Da e stanovnici dehennema biti kanjavani u
njemu odreeno vrijeme, a zatim izai iz njega, gdje e
ih zamijeniti drugi. Ovaj stav se ocjenjuje neistinitim u
Kuranu, a. . :
Oni govore: 'Vatra e nas doticati samo neko vri
jeme'. Reci : 'Da li ste o tome dobili od Allaha obeanje
1 1 7
O vjenosti i neprolaznosti denneta
jer, Allah e sigo ispuniti obeanje Svoje ili naAllaha
iznosite ono to ne znate?'
l 4
Pomenuti stav zastupaju idovi.
4. Stanovnici dehennema e izai iz njega, ostat
e dehennem ali niko nee biti kanjavan u njemu. Ovaj
stav je u suprotnosti sa Kur'anom i Sunnetom.
5. Dehennem je prolazan sam po sebi jer je
stvoren i njegov nastanak ne doputa mogunost da bude
traja. Ovo je stav Dehma i njegovih sljedbenika.
6. Okonae se ivot i kretnje stanovnika dehe
nnema, tako da nee vie osjeati bol, to je stav Ebu'l
Huzejla el-'Allafa.
7. Allah, Stvoritelj dehennema, uinit e ga pro
laznim i odredit e mu rok trajanja.
ejhu' l-islam kae: Ovaj stav se prenosi od Ome
ra, Ibn Mes'uda, Ebu Hurejre, Ebu Se' ida i drugih. 'Abd
ibn Humejd, jedan od najboljih poznavalaca hadisa,
prenosi daje Omer rekao: Kad bi dehennemlije ostali u
dehennemu koliko ima pijeska na pjeanim breulj
cima, i pored toga doi e dan kada e izai iz njega.
Prenosi se od Omera da je, tumaei svoj stav,
naveo ajet Uzvienog Allaha:
Ostat e u njemu duga vremenska razdoblja.
l 3
A za potvrdu njegovog seneda, dovoljan je njegov auto
ritet.
'" EI-Bekare, 80.
En-Nebe', 23.
1 1 8
KNJIGA O DENNET
Oni koji zastupaju vjenost dehennema, argu
mentuju svoj stav konsenzusom uenjaka o njegovoj
vjenosti (meutim, konsenzus u ovom pitanju nije pos
tignut) i time da Kur'an upuuje na trajnost dehe
nnemske kazne. Istina je da Kur'an ukazuje na to, ali je
sporo da l i je sam dehennem prolazan ili vjean.
Kur'an upuuje na to da e stanovnici dehennema biti
trajno kanavani u njemu sve dok on bude postojao.
Razlika u trajanju denneta i dehennema se eri
jatski i racionalno, ogleda u nekoliko aspekata:
l . Allah obavjetava o trajnosti uitka stanovnika
denneta i vjenosti samog denneta, a kad govori o
dehennemu, onda govori samo o tome da e njegovi
stanovnici ostati u njemu i dnee izai iz njega. Razlika
izmeu ovih dvaju viesti je oita.
2. Allah, d.. u Kur'anu na t mjesta, govorei o
dehennemu, upuuje na to da on nije vjean:
Vatra e biti prebivalite vae, u njoj ete vjeno
ostati, osim ako Allah drukije ne odredi.
l |
Dok je nebesa i Zemlje, u njemu e ostati, - osim
ako drukije Gospodar tvoj ne odredi.
!
Ostat e unjemuduga vremenska razdoblja.
l
Govorei ta e uiniti sa stanovnicima dehenne
ma, Allah, d.. kae: Gospodar tvoj, zaista, radi ono to
'" El-En'am, 1 28.
| | 1
Hud, 1 07.
' " En-Nebe', 23.
1 1 9
O vjenosti i neprolaznosti denneta
eli,

a govorei o nagradi za stanovnike denneta,


kae da je to dar koji e neprekidno trajati, to upuuje
na to da Allah, d. . eli uiniti neto o emu nas nije
izvjestio govorei posebno o dehennemu. Radi se o to
me daje kazna u njemu privremena i nije uslovljena de
nnetskom nagradom.
Dennet je posljedica Allahove, d.. milosti, a
dehennem je posljedica Njegove srdbe. Ali, Njegova
milost nadvladava Njegovu srdbu i prethodi joj, kao to
je navedeno u Sahihu, u hadisu kojeg prenosi E bu Hu
rejre od Vjerovjesnika, s.a.v.s. : Kada je Allah odluio
stvoriti stvorena, On je zapisao u Knj izi koja se nalazi
kod Njega na ' Aru: ' Moja milost nadvladava moju srd
bu.' Poto Njegovo zadovolstvo prethodi Njegovoj sr
dbi i nadvladava je, nemogue je izjednaiti ono to za
posljedicu ima milost i ono to za pos lj edi cu ima srdbu.
Ono to je u milosti, to je ono to j e bilo poelno
kao takvo, dok je ono to je u srdbi stvoreno da bude
izbjegnuto, kao sredstvo, pa je stoga preteknuto budui
da ono, kao takvo, nije bilo cilj .
Dennetske blagodati su od Allaha, a dehennem
ske kazne su posljedica ovjekovih loih djela. Allah,
d.. kae:
Kai robovima Mojim d sam Ja, zaista, Onaj
koji prata i da sam milostiv, ali da je i kazna Moja,
doista, bolna kazna!

I | 9
Hud, 1 07.
"" El-Hidr, 49-50.
1 20
KNJIGA O DENNETU
Neka zate da Allah strogo kanjava, ali i da
prata i daje milostiv.
Z
Ono to je posljedica djelovanja Allahovih imena i
svojstava ima onoliku traj nost kol iku i ta imena i svoj
stva. Meutim, ona ne odraavaju inj enicu da je On
neminovno Onaj koji kanjava trajno.
"' EI-Maide, 98.
1 21
Ko e posljednji ui u dennet
DvAD3131C-CGcAvcJ
KO E POSLJEDNJI UI U DENNET?
U hadiskim zbirkama Buharije i Muslima
biljei se od Ibn Mes'uda: Rekao je Allahov Posla
nik s.a.v.s.: 'Ja, doista za stanovnika dehennema
koji e posljednji izai iz njega i stanovnika denneta koji
e posljednji ui u njega. Jedan ovjek e izai iz
dehennema>puui, pa e;. mu Allah rei : Idi i udi u
dennet. Uinit e mu se da je pun, pa e se vratiti i rei:
Gospodar, naao sam ga punim. Allah e mu na to tei:
Idi i udi u dennet, imat e poput dunjaluka i deset
takvih. ovjek e rei: Zar se T ali sa mnom, a T si
Vladar?' Ibn Mes'ud dodaje: Vidio sam Allahovog
Poslanika, s.a.v.s. kako se smije toliko da su mu se vidjeli
kutnjaci. Muslim navodi slinu predaju od El
Mugire ibn

u'beta.
U Muslimovom Sahihu biljei se od Ebu Zerra:
<<Rekao je Allahov Poslanik s.a.v.s. : Ja, doista, za
stanovnika denneta koji e posljednji ui u njega i
stanovnika dehennema koji e posljednji izai iz njega.
Jedan ovjek e biti doveden na Sudnjem danu, pa e biti
reeno: 'Pokaite mu njegove male gijehe, a sklonite od
1 22
KNJIGA O DENNETU
njega njegove velike grijehe' . Bit e mu izloeni njegovi
mali gijesi, pa e mu Allah rei: 'Radio si tog dana to i to,
tako i tako'. ovek e potvrditi: 'Da', nee moi to porei,
ali e se brinuti da mu ne izloe njegove velike grijehe. Bit
e mu reeno: 'Tebi su loa djela zamijenjena dobrim'.
ovjek e rei: 'Gospodar, uradio sam stvai koje ne
vidim ovdje'. Ebu Zerr dodaje: Vidio sam Allahovog
Poslanika, s.a.v.s. kako se smije toliko dsu mu se vidjeli
kutjaci.
1 23
O onima koji zasluuju radosnu vijest
DvAD313DVC-CGcAvcJ
O ONI MA KOJI ZASLUUJU
RADOSNU VIJEST
Uzvieni Allah kae: <<A one koji vjerju i dobra
djela ine obraduj dennetskim baama kroz koje e
rijeke tei.
l&&
O, takoer, veli: Onima koji govor: 'Gospoda
na je Allah' pa poslije ostanu pri tome - dolaze meleki: 'Ne
bojte se i ne alostite se, i radujte se dennetu koji vam je
obean'.
l&1
U Kur'anu ima mnogo ajeta koji vjericima donose
radosne vij esti o dennetu, a on se postie sa t stvari:
imanom, bogobojaznou i iskrenim djelovanjem u ime
Allaha, d.. u skladu sa Sunnetom Poslanika, a. s. Na one
koji ispunjavaju ta t naela odnosi se radosna vijest, a ne
i na ostale ljude. Na njima se, dakle, temelje radosne
vijesti Kur'ana i Sunneta, njima su zajednika dva naela:
iskrenost u pokorosti Allahu i dobroinstvo Njegovim
stvorenjima. Potom se svode na jednu karakteristiku da
ovjek voli ono to Gospodar Uzvieni voli.
Ima sedamdeset i nekoliko djela koja ine sastavne
dijelove gorjeg naela. Najvee od tih djela jeste izgo-
ItI
El-Bekare, 25.
" Fussilet, 30.
1 24
KNJIGA O DENNETU
varanje rijei La ilahe il/allah (ema boga sem Allaha),
a najmanje skloniti prepreku sa puta. Izmedu ova dva
djela su ostali sastavni dijelovi, gdje spada i: vjerovanje u
sve ono o emu je Poslanik, a.s. izvjestio i pokoravanje
Poslaniku, a. s. u svemu to je naredio, odobravajui to i
nalazei u tome zadovoljstvo.
Onaj ko tvrdi da iman podrazumijeva rijei bez
djela ili da iman podrazumijeva rijei, a da djela spadaju
u vjerozakon, onje murdia.

Onaj ko tvrdi da se iman


moe poveati, ali ne i smanjiti, takoder je murdija.
Onaj ko tvrdi dje njegov iman poput imana meleka je,
takoder, murdija. Odredba, bilo dobrog ili loeg, slat
kog ili gorkog, dragog ili mrskog, propisana je od Allaha.
Allah juje odredio i propisao Svojim robovima, i niko od
njih nije izuet od Allahove volje, niti e ga ona mimoii.
Naprotiv, svakom od njih e se dogoditi ono to mu je
Allah odredio.
Blud, kraa, koniranje alkohola, ubistvo, uzi
manje nedozvoljenog imetka, mnogobotvo i svi ostali
grijesi postoje na osnovu Allahove odredbe, ali to nije
isprika nijednom Allahovom stvorenju (da ih moe ini
ti, prim. prev.) ve oit Allahov dokaz njima. Allah nee
biti pitan za ono to ini, a Njegova stvorenja hoe.
l &3
|4
Murdie, kao jedna od najstarijih muslimanskih sekti, nauavali su da dje
l
a
nisu sastavni dio vjere, a status velikog grijenika su preputa li Bogu.
|1I
Bit e pitani za svoja djela shodno propisima erijata. Uzieni Allah je
stvoritelj i dobrih i loih djela, a ljudi su stjecatelji tih djela. To to je Allah
stvoro zlo, ne znai i da ga je naredio, naprotiv stvorio ga je u drgu svrhu.
Naredba nije isto to i stvaranje: samo On stvara i nareuje) (El-E'raf, 54.)
Napravlena je razlika izedu stvaranja i naredi vanja veznikom i.
1 25
O onima koji zasluuju radosnu vijest
Mi ne tvrdimo da e bilo ko od onih koji se okreu
prema Kibli biti u dehennemu zbog svojih grijeha, osim
ako se tako navodi u hadisu, niti tvrdimo za bilo koga da
e biti stanovnik denneta zbog dobrih djela koje je ui
nio, osim ako se tako navodi u hadisu. Zadovolj avamo se
time da se oni okreu prema Kbli, te nikoga od njih ne
proglaavamo nevj erikom zbog grijeha, niti ga
izopavamo iz islama, osim ako se tako navodi u hadisu.
Deddal je istina, kaburska patnja je istina, vrelo
(ha[ Muhammeda, s.a.v.s. je istina, sirat-uprija je
istina, ploa pomno uvana (El-levhu'l-mahfz), iz koje
se prepisuje odredba ljudskih djela na osnovu prethodne
odluke Allaha, d.. j e istina i zauzimanje (efa'at) je
istina. Onaj koji vrijeda ashabe Allahovog Poslanika ili
jednog od njih, ili mu pripisuje neku mahanu je pokva
reni rafdia.
|10
Ljubav prema ashabima je sunnet, dova
za njih je dobro djelo, ugledanje na nj ih je vesi/et
l11
a
oponaanje njihovih djela je vrlina.
etverica pravopostupauih halifa su najbolji lju
di nakon Allahovog Poslanika, s.a.v.s. i nikome nije do
puteno da ljaga jednog od njih. Ko to uini, nega vladar
mora sankcionisati, ne smije prei preko takvih njegovih
postupaka.
I26
Rafidie su ekstremna i'itska sekta.
U islamu nema posrednitva izmeu Boga i stvorenja. Svaki se ovjek mo
e direktno obraati svome Gospodar. Meutim, moemo oekivati Alla
hovu milost i nagradu ukoliko slijedimo Njemu odane robove, meu kojima
su i prva etv erica halifa. U tom smislu trebamo rdijeti pojam vesi/et .
1 26
KNJIGA O DENNETU
5ADRAJ
PREDGOVOR 7
PRVO POGLAVLJE
DOKAZ DA DENNET VE POSTOJI 1 0
DRUGO POGLAVLJE
RAZILAENJE LJUDI O DENNETU KOJEG JE
NASTANJIVAO ADEM, A.S.
1 9
TREE POGLAVLJE
ARGUMENTI DVIJU GRUPA, DOKAZI KOJI I M
I DU U PRILOG I ONI KOJI I H DEMANTIRAJU
22
ETVRTO POGLAVLJE
VRATA DENNETA
28
PETO POGLAVLJE
GDJE SE NALAZI DENNET?
32
ESTO POGLAVLJE
KLJU DENNETA
35
SEDMO POGLAVLJE
DO DENNETA I MA SAMO JEDAN PUT
38
OSMO POGLAVLJE
NIVOI DENNETA I NJEGOV NAJVII STEPEN 41
DEVETO POGLAVLJE
ALLAH JE PONUDI O DENNET SVOJI M ROBOVI MA 46
DESETO POGLAVLJE
VJERNICI TRAE DENNET I DENNET TRAI NJI H
50
JEDANAESTO POGLAVLJE
I MENA DENNETA I NJIHOVA ZNAENJA 53
DVANAESTO POGLAVLJE
PRVE OSOBE KOJE E UI U DENNET
60
TRINAESTO POGLAVLJE
ONI KOJI MA JE ZAGARANTOVAN DENNET 65
1 27
Sadraj
ETRNAESTO POGLAVLJE
ENA E U DENNETU BITI VI E NEGO MUKARACA,
A I STO TAKO l U DEHENNEM U
68
PETNAESTO POGLAVLJE
ONI KOJI E UI U DENNET BEZ POLAGANJA RAUNA 71
ESNAESTO POGLAVLJE
SVOJSTVA DENNETA
75
SEDAMNAESTO POGLAVLJE
STANOVNI CI DENNETA
80
OSAMNAESTO POGLAVLJE
NAJVII I NAJNII STEPEN U DENNETU
83
DEVETNAESTO POGLAVLJE
EZAN KOJEG E UITI DENNETSKI MUJEZIN
85
DVADESETO POGLAVLJE
DENNETSKO DRVEE, PLODOVI I RIJEKE
86
DVADESETPRVO POGLAVLJE
HRANA, PI I l ODJEA STANOVNI KA DENNETA
92
DVADESETDRUGO POGLAVLJE
ENE STANOVNI KA DENNETA 98
DVADESETTREE POGLAVLJE
DRUENJE STANOVNI KA DENNETA 1 03
DVADESETETVRTO POGLAVLJE
HOE Ll DENNETLI JE VI DJETI SVOG GOSPODARA,
SLAVLJENOG I UZVIENOG' 1 07
DVADESETPETO POGLAVLJE
O VJENOSTI l NEPROLAZNOSTI DENNETA
1 1 4
DVADESETESTO POGLAVLJE
KO E POSLJEDNJI UI U DENNET!
1 22
DVADESETSEDMO POGLAVLJE
O ONIMA KOJI ZASLUUJU RADOSNU VIJEST
1 24
1 28