SVJETSKA KNJIEVNOST I

VJEBE

SVJETSKA KNJIEVNOST
SVJETSKA I antika, srednjovjekovna
knjievnost, pretee humanizma i renesanse

SVJETSKA II renesansa, barok,

klasicizam i prosvjetiteljstvo

SVJETSKA III romantizam i realizam SVJETSKA IV modernizam i

postmoderna

OBAVEZNA LEKTIRA
Grki mitovi
Ep o Gilgameu

Homer Ilijada
Homer - Odiseja

Eshil Okovani Prometej

Sofokle Antigona

Euripid Medeja
Aristofan abe

Aristotel Poetika
Francesco Petrarca Kanconijer Giovanni Boccaccio Dekameron Dante Alighieri - Boanstvena komedija Grka lirika:Alkej, Sapfa, Anakreont, Pindar, Teokrit

Rimska lirika: Katul, Horacije, Tibul, Propercije, Ovidijan

ANTIKA

1000.pne 476g.

STAROGRKA KNJIEVNOST Pretklasino, klasino, jonsko, atiko, helenistiko,

aleksandrijsko doba Pretklasino razdoblje:

Epika Homer: Ilijada i Odiseja, Hesiod: Teogonija (Postanak bogova) Basne Ezop Anakreont (anakreontska poezija ) Klasino razdoblje (od Homera do IV st.pne) Tragedija: Eshil Okovani Prometej Sofoklo Antigona, Edip Euripid Medeja

ANTIKA

1000.pne 476g.

RIMSKA KNJIEVNOST

Uvodno razdoblje, arhajsko razdoblje, zlatni,

srebrni vijek, stoljee propadanja Zlatni vijek: Ciceronovo doba, Marko Tulije Ciceron Filipike Pjesnici: Publije Valerije Katon, Gaj Valerije Katul Augustovo doba: pojam mecena, Publije Vergilije Maron- Eneida, Bukolike Tit Livije, Seneka Aurelije Augustin...

SREDNJOVJEKOVNA KNJIEVNOST V-XV vijek

Svete knjige (Biblija, Kuran), 1001 no

FRANCUSKA - Ne zna se tano kada se pojavila knjievnost na francuskom jeziku Ep o Rolandu, Roman o Rui

PANIJA 12.vijek Pjesma o Sidu Prvi ueni pjesnici

ENGLESKA Staroengleski ep: Biovulf Tri faze u stvaranju: italijanska, francuska, engleska

NJEMAKA Pjesma o Hildebrandu, 13.v. Pjesma o Nibelunzima,

HUMANIZAM I RENESANSA (XV poetak XVII vijeka)

PRETEE:

Dante Aligijeri Boanstvena komedija

ovani Bokao Dekameron Franesko Petrarka Kanconijer

DNEVNIK ITANJA
Svaki student je obavezan napraviti dnevnik

itanja. On sadri popis proitane literature, obavezne i dopunske, sa osnovnim karakteristikama proitanog djela, zanimljivosti vezane za nastavne teme koje su se obraivale u okviru kontakt sati, vlastita promiljanja o temama, komentari...

MITOLOGIJA
U svakodnevnom govoru mit podrazumijeva raireno, ali

lano vjerovanje dok je u akademskom podruju mit najee predaja o boanstvima, herojima ili nastanku svijeta. Mitologija - skupljanje, prouavanje i tumaenje mitova. To je kompleksno je podruje koje se protee od knjievnosti (Hesiod, Homer, Ovidije), preko povijesti, religije i antropologije do psihologije (Jung, Freud, Campbell). Temelj cjelokupne knjievnosti Mit gr. predanje, kazivanje Mit oblik odreenog naina miljenja koji prethodi racionalnom filozofskom miljenju

MITOVI
METAFIZIKA FUNKCIJA MITA usklaivanje ljudske svijesti sa uslovima ivota 2. KOSMOLOKA FUNKCIJA MITA oblikovanje i uspostavljanje odreene slike svijeta 3. SOCIOLOKA FUNKCIJA MITA ouvanje drutvenog poretka 4. PSIHOLOKA FUNKCIJA MITA usklaivanje individualnih htijenja sa idealima drutva
1.

NAJSTARIJE MITOLOGIJE
1. EGIPATSKA MITOLOGIJA 2. MEZOPOTAMSKA MITOLOGIJA

3. GRKA MITOLOGIJA
4. RIMSKA MITOLOGIJA

EGIPATSKA MITOLOGIJA
Zasniva se na totemizmu vjerovanju u svete

ivotinje Karakteriziraju je boanstva sa ljudskim tijelom i glavom ivotinje RA vrhovno boanstvo Ostala znaajna boanstva: Oziris, Izida, Anubis, Nun, Sobek, Bes... Mitoloka bia: Feniks, Sfinga...

MITOLOGIJA MEZOPOTAMIJE
Stara gotovo kao i egipatska Religija i mitologija se izravno proimaju

(to nije sluaj u Egiptu) ANU vrhovni bog personifikacija neba koje sve natkriljuje i proima ENLIL sin boga ANU bog oluje takoer je imao izvrnu vlast

GRKA I RIMSKA MITOLOGIJA

* UVJET PRAVILNE PERCEPCIJE ANTI KE KNJI EVNOSTI

GRKA I RIMSKA MITOLOGIJA

Olimpski bogovi
Kron

Oznaeno
Otac bogova i bog vremena

Rimska mitologija
Saturn

Zeus
Posejdon Had Afrodita Atena

Kralj bogova, bog neba

Bog mora i zeljotresa Bog smrti i podzemlja Boica ljubavi i plodnosti Boica mudrosti i rata

Jupiter
Neptun Pluton Venera Minerva

Hefest

Bog vatre, vulkana i kovaa

Vulkan

GRKA I RIMSKA MITOLOGIJA

Olimpski bogovi
Ares

Oznaeno
Bog rata, otac Romula i Rema

Rimska mitologija
Mars

Demetra Hermes Hestija Dioniz

Apolon Artemida Hera

Boica poljoprivrede i itarica Glasnik Bogova, bog trgovine i putovanja Boica doma Boica vina, hrane i uitka
Bog Sunca, svjetlosti i umjetnosti Boica prirode, lova i mjeseca Kraljica bogova i boica braka

Ceres Merkur Vesta Bakus

Apolo Dijana Junona

Monsiau: Olimpski bogovi, na okupu (18/19.st.)

GRKA MITOLOGIJA - BOANSTVA

Adonis - bog ita, smrti i ponovnog roenja * Eol - bog vjetra * Eros - bog ljubavi * Erinije - boginje osvete i prokletstva * Heraklo - sin Zeusa i kraljice Alkmene, polubog i junak *Leta - boica ratara i stoara * Morfej - bog sna
*

MUZE - Zeusove i Mnemozinine keri

(pokroviteljice nauke i umjetnosti)

* Euterpa - zatitnica muzike i lirske poezije * Erato - zatitnica ljubavnog i himnikog pjesnitva * Kaliopa - zatitnica epske poezije i govornitva * Klio - zatitnica povijesti i junakog pjesnitva * Polihimnija - zatitnica svete pjesme i himni * Talija - zatitnica komedije i bukolike * Uranija - zatitnica astronomije.

TEOGONIJA

HESIOD

TEOGONIJA (POSTANAK BOGOVA)

Ep u 1022 heksametra

Uz Homerove Odiseju i Ilijadu, Teogonija je

najstariji izvor grke mitologije. Ona je prva grka mitoloka sinteza koja raspravlja o postanku svijeta i rodoslovlju bogova. Teogonija zapoinje i Kozmogonijom, postankom svemira i svega to postoji.

KAOS I NIKTA
Uran i Geja Kron i Reja
Hestija, Hera, Demetra, Had, Posejdon, Zeus

Afrodita

Diona

Atena

John Flaxman: Zeus, Atena i Hermes (1810)

ZEUS I HERA
Zeus je vrhovni gospodar ljudi i bogova, glavni olimpski bog.

Njegova je ena Hera, boica braka i roenja, veoma ljubomorna na Zeusove ljubavnice.

Ares je bog rata,

sin Zeusa i Here. Bio je redoviti Afroditin ljubavnik.

Afrodita je nastala

iz kastriranih spolnih organa primordijalnog Neba Urana.

Ona je najljepa boica, uz Apolona.

ARES I AFRODITA

Olimpljani
Posejdon i Demetra

Bog mora, konja,

bikova i potresa. Ona je boica Zemlje, poljoprivrede i plodnosti. Zasluna je za smjenu godinjih doba.

Olimpljani
Apolon i

Artemida
Ta dva boanstva

osvjetljavaju svemir. To su blizanci, djeca Zeusa i Lete, a roeni su na otoku Delosu. Apolon je personifikacija Sunca a Artemida je boica Mjeseca.

Olimpljani
Hermes i Atena Hermes je sin Zeusa i

Maje, glasnik bogova. Atena je boica rata i mudrosti. Roena je iz glave Zeusa.

Olimpljani
Hefest i Hestija Hefest je bog vatre i

kovaa. Vrlo je ruan, pa ga je majka Hera bacila im se rodio, na Zemlju, a pao je na otok Lemnos. Hestija je bila isprva boica vatre i ognjita, ali je svetu vatru dala Hefestu, a njezino je mjesto zauzeo Dioniz, bog vina