Prevruce

BRUNO SIMLESA U RUKAVICAMA Ml JE IONAKO PREVRUE
Otvoreno o ivotu, ljubavi, Bogu i duhovnosti
NAR
Bruno imlea
ZA NAKLADNIKA
Petra Ljevak
UREDNIK
Kristijan Vujii
U RUKAVICAMA Ml JE IONAKO PREVRUE

Otvoreno o ivotu, ljubavi, Bogu i duhovnosti
NAR
Zagreb, listopad 2012.
Za sve koji ivot ne ele doivljavati kao generalnu probu, za sve to se ne mire sa ivotom koji ih ne zadovoljava, za sve koji trae odgovore, a ne izgovore, za sve koji svoi ivot ele posvetiti ljubavi!
za hrvatsko izdanje Naklada Ljevak d.o.o. i Bruno imlea 2012.
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 815703 ISBN 978-953-303-536-9 (meki uvez) CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 815705 ISBN 978-953-303-537-6 (tvrdi uvez)
Sadraj
Uvod 1. DUHOVNOST U PRAKSI to je duhovnost? ivot nije generalna proba to je uope duhovnost? Koji je prvi korak svakog uspjenog duhovnog putovanja? Rad na sebi?! Osnove duhovnosti Misliti na sebe nehumana sebinost ili nunost? Moranje ili eljenje? Prihvaanje nekoga kakav jest Svi imaju pravo biti u krivu O promjenama Otpor prema promjeni Zato nam promjena teko pada? Mijenjati sebe iznutra ili mijenjati stvari izvan Kada se odluiti na promjenu? Koliko nam vremena treba za neke promjene? sebe? 57
11
19 19 23 27 30 34 34 36 43 45 50 50 52 61 65
Novogodinje odluke Od koga je mudro traiti pomo? Zato uimo samo na svojim bolnim iskustvima? Primjena duhovnih naela u praksi - konkretni odgovori na konkretna pitanja Kako se nositi s gubitkom? Kako se zatititi od negativnih ljudi? Kako izai na kraj s negativnim emocijama? Slaganje ivotnih kockica Isplati li se ivjeti po pagici? Trebam li vjerovati svom unutarnjem glasu? Dokaz da i mladi ljudi mogu biti iznimno mudri Mora li sve to je lijepo kratko trajati? Uspjeti je ljudski, a slaviti uspjehe boanski! Ma sve je to prodavanje magle! Zato je nuno kritiki razmiljati?
68 70 73
Kada se odluiti za razvod? Je li opravdano ostati u loem braku zbog djece? 137 Zato ostajemo u braku koji nema budunosti? Znamo li uope tko smo ako nekome ne pripadamo?
1 37 141 144
76 76 79 81 85 87 90 94 96 99 102 107 Teorija ljubavi u praksi - konkretni odgovori na konkretna pitanja ekajui Njega Moram li voljeti sebe da bih voljela druge? Afera na poslu Koliko esto bismo se trebali seksati? Je li ljubomora dobra za vezu? Je li ljubomora pokazatelj da je nekome stalo do nas? Ne znam to da radim sa svojom prijateljicom Zato nas neki ljudi jednostavno ne mogu uti? Kako u pomoi prijateljici? Kako to bezbolnije proi kroz razvod? 113 113 115 - ljubavi! 117 3. BOG, CRKVA, DRUTVO 121 121 123 125 128 mukarci? 1 31 Bog, Crkva, vjera i aneli Jesu li Bog i Crkva na istoj strani? Umjesto da antropomorfiziramo Boga, trebali bismo divinizirati sebe Kako se pribliiti Bogu? 1 98 200 193 1 94 Prevarila sam ga. Trebam li mu priznati? Mogu li bivi partneri biti prijatelji? Prekinuli smo. Gdje grijeim? 161 1 64 1 67 1 71 1 75 1 79 1 83 1 85 149 149 1 52 1 54 157 158
LJUBAV I ODNOSI O ljubavi i privlanosti Voljeti zbog, a ne unato! Zato nas uvijek privlae isti tipovi? Voljenje nam prua osjeaj pripadanja O enama i mukarcima Koja je tajna enstvenosti? Koja je tajna muevnosti? Mukarci i ene potjeu s razliitih planeta?! Varaju li vie mukarci ili ene? Koliko je uope vano jesmo li ene ili
Hvala Papi to mi je konano dopustio koristiti kondom Sluaj pedofilije u crkvenim redovima ime jo nisam oduevljen? Konkretni odgovori na konkretna pitanja Zato govori protiv vjere i Boga? Postoje li aneli? O homoseksualnosti Zato je to vana drutvena tema? Je li homoseksualnost zdrava i prirodna? Imaju li smisla gej povorke? Konkretni odgovori na konkretna pitanja Moj sin je gej. to da radim? Zato bi moje dijete trebalo gledati dvojicu mukaraca kako se ljube? Moja ki je lezbijka. Gdje sam pogrijeila? Drutvo, znanost, mediji i rijei utilo u medijima odraz je utila u nama Istina se otkriva upravo na rubovima znanosti Rijeima moete izraziti apsolutno sve Imaju li psovke mjesta u izraavanju? Drutvo i duhovnost 250 252 256 256 260 265 269 271 203 205 214 224 224 228 231 231 234 242 248 248
istraivanje vlastite duhovnosti nikako se ne bi smjelo kori stiti kao bijeg od materijalne stvarnosti:, nego kao alat za sreiva nje naih svakodnevnih okolnosti. Ona nam treba pomoi razviti to mudriji i Ijubavniji odnos prema sebi, ali i prema drugima. Duhovnost nikako ne smije biti odvojena od materijalnog svijeta, nego utkana u sve to radimo i u sve odnose u kojima ivimo. Ukljuiti zdrav razum u potragu za sobom nikako ne znai isklju iti srce, nego omoguiti da srce i um budu u ravnotei. Nisam pristalica duhovnih pristupa koji inzistiraju da se samo trebamo prepustiti srcu i vjerovati vlastitim, unutarnjim impulsima. ini mi se da je zdravo i otvoreno srce jednako vrijedno kao i zdrav i otvoren um. Jedno bez drugoga jednostavno ne funkcioniraju i zato emo im pokloniti jednaku koliinu panje!
Uvod
Biljeka o autoru
277
Odluio sam napisati ovu knjigu jer smatram da rijetko zdravim razumom prilazimo duhovnosti. Ona se esto svede na paualne zakljuke kako samo trebamo sluati svoj unutarnji glas i sve e biti u redu ili kako samo trebamo staviti ruiaste naoale i praviti se da je sve u redu pa e se nekako misteriozno posloiti kockice naega ivota.
10
11
Ukljuiti malo vie zdravog razuma u istraivanje vlastite duhov nosti ne znai odustati od duhovnih vrhunaca - prepoznavanja neopipljivog svijeta iste ljubavi i sebe kao ljubavi. Umjesto toga, zdrav razum e nam pomoi da dosegnemo vrhunce jer e nas pripremiti za taj let. Omoguit e nam stabilan plato s kojega moemo uzletjeti.
moj cilj nije da se vi sloite sa mnom ni da pljeete svim mojim stavovima, ali elio bih da zajedno odvagnemo argumente za i protiv. esto u ovako tekim pitanjima zaboravimo na zdrav razum i na nau dunost da za svoje stavove naemo primjerene argumente. Tree poglavlje zavravam s nekoliko tekstova o stanju u drutvu te o odnosu znanosti i duhovnosti.
O duhovnosti u praksi i ljubavi ve sam dosta pisao u prethod nim knjigama (kola ivota i Ljubavologija), ali naravno, to su neiscrpne teme pa emo i u ovoj knjizi brojnim pitanjima pridru iti njihove bolje polovice - odgovore. Prva dva poglavlja tiu se upravo toga, a naglasak sam stavio na konkretne odgovore na konkretna pitanja koja mue sve nas. U prvom poglavlju govorim o tome zato ivot ne smijemo doiv ljavati kao generalnu probu, to tono znai prihvatiti nekoga kakav jest, zato nam promjena tako teko pada, kako se zati titi od negativnih ljudi ili kako se nositi s gubitkom dragih nam osoba... U drugom poglavlju govorim o pravoj prirodi ljubavi i odgovaram na pitanja kako lake preboljeti prekid, trebamo li ostati u loem braku zbog djece te koliko je seks bitan za zdravu vezu. Naravno, ima tu jo mnogo pitanja koja trae svoje bolje polovice, ali vjeru jem da ste ve bacili pogled na sadraj i otkrili mnoge druge teme kojima emo se baviti u ovoj knjizi. Tree poglavlje govori o odnosu Boga i Crkve, duhovnosti i reli gije. lako kritiki razmatram ulogu Crkve u dananjem drutvu, moje se rijei ne bi trebale shvatiti kao napad na Boga i vjeru, nego kao kritika institucije ija su djela ponekad protivna Bogu, vjeri, ali i osnovnim postulatima humanosti. Govorim o jo jednoj vruoj temi - homoseksualnosti, pokua vajui razmotriti argumente obiju strana u raspravi. Naravno,
Mislim kako je u redu spomenuti da sam po struci sociolog, ali elim napomenuti da za razradu ovih ideja nisam koristio znan stvena istraivanja, nego vlastito ivotno iskustvo koje ukljuuje i dvanaestogodinji rad s ljudima. Smatram da mogu argumenti rano govoriti o ljubomori jer sam je imao prilike upoznati kod 150 parova. Mogu govoriti o uspjenom otkrivanju vlastite duhovno sti jer sam na to putovanje krenuo s nekoliko tisua ljudi. Nauio sam neto o razvodima jer sam proao kroz 500 razvoda. Nauio sam neto i o preljubu jer sam ih doivio vie od 7 000. Preljuba je obino vie nego razvoda. Taj rad s ljudima tijekom kojega sam s njima proivljavao sve kljune situacije, sve bitne uspone i padove, sve stranputice i zamke naega unutarnjeg rasta, ali i sve probleme koje obino susreemo u razvijanju zdravijih odnosa s drugima, drim poseb no vanim. Moje ivotno iskustvo je bitno utoliko to njime potvr ujem one ivotno afirmativne vrijednosti koje sam dosad otkrio, ali kljuna stvar je to iskustvo rada s ljudima. Iz toga sam crpio teme, gledao svijetle i tamne strane nekog uvjerenja ili prirode nekog odnosa i otkrivao koja rjeenja dre vodu. U ovoj ete knjizi nai primjere i savjete koji funkcioniraju u praksi. Naravno, morat ete napraviti zavrnu obradu tih alata jer je svaija situacija uni katna. Svatko od nas ima jedinstven spoj kompleksne osobnosti, esto snanih prolih iskustava ije je nasljee itekako prisutno u sadanjosti i sloenih odnosa s drugima gdje najee postoji
12
U RUKAVICAMA Ml )E IONAKO PREVRUE
13
izraena razlika izmeu onoga to imamo i onoga to elimo. Upoznao sam nekoliko tisua razliitih ljudi i ako sam ita nauio, onda je to da je svaki ivot sluaj za sebe. Postoje odreene sli nosti i dobro je da znamo zakone po kojima ivot funkcionira, ali i dalje svakoj situaciji prilazim otvorenih oiju, spreman upoznati novi misterij, to ivot uistinu jest. Dakle, na vama je da sve ideje i alate dodatno prilagodite kako bi mogli funkcionirati u vaem unikatnom ivotu!
Za knjigu sam iskoristio neke kolumne koje sam prolih godina pisao za Jutarnji list, ali veina tekstova nastala je za potrebe ove knjige. Nisam elio samo prepisati kolumne, nego stvoriti knjigu koja doista moe funkcionirati kao cjelina i zato sam dopisao mnogo tekstova. Naglasak je na praksi - kako teoriju o duhovno sti i ljubavi primijeniti u praksi! Zato sam ukljuio i mnogo vaih konkretnih pitanja koja e nam u tome pomoi. Nikada ne govorim to morate napraviti jer ne drim da je to moja uloga. Nikada nikome nisam rekao da se razvede, prihvati ovaj posao ili raskine ono prijateljstvo. Te su odluke uvijek na vama. Ali to ne znai da ova knjiga (ili knjige sline tematike) nije korisna. Mislim da je dobro ponekad zajedno odvagnuti argu mente, objasniti kako smo se nali u nekoj situaciji i koje bismo korake trebali poduzeti elimo li izai iz nje. Knjiga ne moe donositi odluke umjesto nas i ne moe ivjeti umjesto nas, ali nas moe potaknuti, ohrabriti, nadahnuti ili ponuditi neka pitanja i kompas zahvaljujui kojem emo lake sami pronai odgovore! Cilj tih pitanja, ali i ove knjige jest da preciznije razmislimo o posljedicama svojih odluka kako bismo mogli jasnije odluiti to je najmudrije uiniti za nas, ali i za drage ljude oko nas! elim vam sreu na tom putovanju i hvala vam to emo, barem privremeno, zajedno koraati!
14
U RUKAVICAMA
M ]
JE IONAKO PREVRUE
DUHOVNOST U PRAKSI
to je duhovnost?
ivot nije generalna proba

Nije sad toliko bitno zato se to dogodilo, ali ini mi se da s prilinom sigurnou moemo zakljuiti kako veina ljudi zagubljeno tumara po vlastitom ivotu. Veina ljudi nema jasnu ideju tko su, to ih moe usreiti, to ivot zapravo jest i jasnu namjeru da ele promijeniti takvo stanje. ini mi se da se prema vlastitom ivotu preesto odnosimo kao da nam je prisilno nametnut, kao da je smetnja koju moramo to bre odraditi, kao da je generalna proba. Kao da se toliko trudimo preivjeti da smo zaboravili doista ivjeti. I onda obino odgaamo ivot za neka bolja vremena, kad e biti lake ulo viti sreu. Samo da preivim do vikenda pa e biti lake. im dobijemo djecu, sve e sjesti na svoje mjesto. Samo da promi jenim posao pa e sve biti bolje. Samo da naem kvalitetnog partnera pa u konano biti voljena. im se odselim, sve e se promijeniti. Samo da otplatimo kredit pa emo konano poeti ivjeti. Samo da djeca odrastu pa u imati vie vreme na za sebe. Samo da izdrim do godinjeg pa e se onda sve srediti."
DUHOVNOST U PRAKSI
19
Nije bitno u kojem obliku oekujemo Godota, jer dragi moji, ako odgaate svoj ivot, vi ga ne ivite. I zato je posebno alosno svoj ivot doivljavati kao generalnu probu jer vi, takvi kakvi jeste, s tono takvim karakteristikama i doivlja jima, s tono takvim prilikama za rast - vi ste unikati i vie nikad nee postojati ba takva Ivana, ba takav Hrvoje. lako vjerujem da e dio nas nastaviti ivjeti i nakon ovog ivota, sigurno je da vie nikada neete postojati takvi kakvi sada jeste, sa svim posebnostima, manama i vrlinama, uspjesima i porazima, ali i pokuajima da poraze pretvorite u uspjehe... Takvi kakvi sada jeste, vie neete postojati. Nema poprav nog, niste na pripremama za glavni turnir, niste na probama za glavnu predstavu. To je to! Dakle, elite li i dalje usputno doivljavati svoj ivot?
Uglavnom, vjerujte mi, ako odgaate svoj ivot do dolaska Godota u bilo kojem obliku, ak i da on doe, nee vam biti dovoljan. Vaa psiha jednostavno je naviknuta na iekivanje, na osjeanje nedostatka umjesto na uivanje. Na prazninu umjesto na divljenje. I zato se trebate posvetiti ivljenju punine koju ve danas moete osjetiti! To je jedini nain da svoj ivot prestanete doivljavati kao generalnu probu!
Ono to je ironino, kada tako iekujete spas umjesto da se posvetite ivljenju punim pluima, ak i kada stigne ono za im ste udjeli, u vama se automatski stvori elja za neim drugim. Toliko ste svoju psihu navikli na iekivanje, da ona vie ne zna osjetiti mir u onome to danas imate, nego udi za neim to je izvan vaega trenutanog, dosega. Sigurno ste to primijetili! Godinji obino prekasno doe i prebrzo proe. ak i ako neki princ ue u va ivot, ne moete s njim ostva riti vezu zato to od sebe niste stvorili ljubavnu princezu. Da biste uivali u kvalitetnoj vezi, vi svoju kvalitetu, svoju ljepotu morate imati na dlanu svoga srca, a to je nemogue kad ivite u konstantnom iekivanju. ak i da dobijete dijete, shvatit ete da je nemogue pronai dovoljno prostora i vremena da zadovoljite sebe kao majku, partnericu, kao osobu... Ako ste odgaali svoj ivot jer ste mislili da e se sve posloiti kada dijete doe na svijet i niste znali tko ste prije nego to ste postali majka, uz majinstvo e to biti gotovo nemogue otkriti.
I to nam je initi? Pa nadam se da ete sa mnom krenuti na putovanje preodgajanja sebe. Nadam se da ete krenuti na putovanje tijekom kojega ete nauiti usmjeriti um i proistiti srce tako da doista moete stvoriti istinski sretan ivot. Znam, znam, to je vrlo ambiciozan cilj i ne obeavam da e biti lako. Naprotiv, za veinu e biti iznimno zahtjevno i dugotrajno jer veina ljudi je toliko spretno pobjegla od sebe da vie nema ni blage veze gdje je njihov dom. Ali, sada slijedi jedan veliki ali... Sto moete izgubiti osim osjeaja da ste zarobljeni u vla stitom ivotu? to moete izgubiti osim one udne praznine u srcu koja vriti od boli jer zna da mora postojati neto vie od zagubljenosti? Za te suputnike ionako ne znate kad i kako su vam se prikrpili i, realno, neete imati nita protiv ako ih se rijeite putem. A to moete dobiti? Osjeaj sebe kao ljubavnog bia koje zavreuje sve blagoslove ovoga svijeta. Osjeaj istinske ljubavi prema sebi i drugima. Osjeaj cijenjenja onoga to imate u sebi te razvijanje alata koji e vam pomoi da razvijete i steknete ono to vam nedostaje. isto da se razumijemo, ne govorimo o stjecanju materijalnog bogatstva ni o dobivanju na lutriji. Upravo suprotno, govorit emo o pravilima igre ivota koja vam pomau da cijenite duhovno bogatstvo koje ve imate, ali i razvijete sve ono
20
DUHOVNOST U PRAKSI
21
to e vam pomoi jo vie uivati u vlastitoj Ijubavnosti. injenica da se u tom procesu obino sredi i materijalna situ acija samo je prigodan bonus. Uobiajeno na ovome mjestu, veina pisaca naglasi kako je lako ostvariti sve to sam naveo. U mnogim knjigama samo pomoi pie da samo trebate otvoriti srce, vjerovati sebi, prak ticirati 3 ili 5 jednostavnih i lako primjenjivih koraka i va e se ivot udesno promijeniti. Pie da samo trebate biti prisutni u sadanjem trenutku te voljeti i prihvaati sebe i druge ona kve kakvi jesu. Obino se nakon itanja takvih knjiga osjeate bolje. Ali samo sljedea dva dana ili eventualno dva tjedna! I onda opet sve po starom... Nakon itanja takvih knjiga osjeate se bolje jer ste shvatili to trebate uiniti sa sobom i to vam daje osjeaj svrhe, smjera, smislenosti... A traje najdue dva tjedna jer nakon prvotnog naleta samopouzdanja shvatite da nemate pojma kako osjetiti ljubav prema sebi, ne znate kako osjetiti istinsku zahvalnost, ne moete biti prisutni u sadanjem trenutku jer vam misli kontinuirano vrludaju po prolosti za kojom alite ili se brinete u vezi budunosti. Znati to treba uiniti samo je poetak prie. Iznimno vrijedan poetak, ali doista, samo poetak! Kljuno je govoriti o tome kako se to moe postii. Kako razviti ljubav prema sebi? Kako biti preplavljen osjeajem istinske zahvalnosti? Kako biti pri sutan u sadanjem trenutku i osjetiti vjenost svakom svojom stanicom? Zato emo se mi baviti i teorijom i praksom. Vjerojatno bi vam godilo da napiem kako e otkrivanje vlastite Ijubavnosti, ienje srca i pravilno usmjeravanje uma biti laga no i jednostavno, ali nemam namjeru lagati vam. Istina je da ponekad moe biti lagano, ali moe biti i pakleno teko, a kako e biti zapravo ovisi o tome koliko ste si dosad zakomplicirali
ivot. Koliko ste daleko pobjegli od sebe... Koliko ste dugo pri stajali na ivot za koji ste unaprijed znali da nije va... Koliko ste doputali drugima kreiranje okolnosti vaeg ivota... O svemu tome i o slinim stvarima ovisi kako e ovo nae putovanje izgledati. Ali, dragi moji, bilo da vas oekuje iznimno lagan ili pakleno teak put, pitajte se vrijedi li ikako drugaije provesti ivot osim punim pluima udisati ljepotu u vama i oko vas? Loa vijest je da vjerojatno nije lagano i jednostavno, ali dobra vijest je da je mogue! Mogue je ivjeti punim pluima, mogue je biti svoj i sretan, mogue je drati se svojih principa i opstati u ovom svijetu, mogue je istinski voljeti sebe i druge, mogue je!!! Dakle, elite li odgovore ili izgovore?
to je uope duhovnost?
Mnogo je vjenih duhovnih tema zahvalnost, razvijanje ljubavi prema sebi, bivanje u sadanjem trenutku, kreiranje stvarnosti, doivljaj vlastite boanske prirode ili moda doiv ljaj spojenosti sa svime, osjeaj Jednoga... Svjestan sam da mnogima ove teme zvue preapstraktno ili ak nedostino. U trenucima kad se brinemo kako emo platiti ratu kredita ili zato nas roditelji ne prihvaaju takve kakvi jesmo, kako nai dovoljno vremena za sebe ili kako razviti kakav-takav odnos s partnerom, tko jo ima prostora razmiljati o nekakvoj duhovnosti i spojenosti sa svime... Potpuno razumljiv argu ment, ali samo za ljude koji ne razumiju to duhovnost jest. Duhovnost se nikako ne smije svesti na bilo kakvu praksu ko jom bjeimo od materijalnog svijeta. Duhovnost nije prakticiranje meditacije koja ima za cilj zaborav naega svakodnevnog
22
U RUKAVICAMA Ml |E IONAKO PREVRUE
DUHOVNOST U PRAKSI
23
okruenja. Da, trebamo osvijestiti svoje duhovno tkanje, pre poznati da nismo samo ovo tijelo, da imamo duhovnu prirodu koja je zapravo svemona, ali cilj duhovnog istraivanja nije stvaranje nekog utoita od materijalnog svijeta, nego otkrivanje zakona po kojima svijet funkcionira i kreiranja svog ivota prema tim zakonima. Dakle, istraivanje vlastite duhovnosti nikako se ne bi smjelo koristiti kao bijeg od svakodnevnog, materijalnog ivota. Mud rost koju steknemo prouavajui svijet duhovnosti treba se primijeniti u naem svakodnevnom ivotu za otkrivanje toga tko mi zapravo jesmo, razvijanje zdravog samopouzdanja i zdravih odnosa s drugima. Nisam sklon eskapizmu brojnih ljudi koji se bave duhovnou" kako bi pobjegli od svog ivota u smislu da je to neka utjena nagrada kad ve nemaju obitelj, poslove i odnos prema sebi kakve bi htjeli! Svrha istraivanja nae duhovne prirode nikako nije da se sakrijemo od ivo ta, nego da nauimo ivjeti punim pluima! Korak po korak, udisaj po udisaj!!! Dakle, duhovnost nije ono to radimo kad ne obavljamo svakodnevne dunosti. Bit nas kao duhovnih bia mora biti utkana u nau svakodnevicu. Duhovnost nije neto za to imamo vremena nakon to obavimo sve to mislimo da mora mo obaviti taj dan. esto se dogaa da istraivanje vlastite duhovnosti svedemo na neku praksu koju pokuavamo nasilno ugurati u raspored. Mislimo da e nam koristiti onih 15 minu ta koncentracije na disanje ili neka autosugestivna vjebica ili onih nekoliko stranica neke knjige na kraju dana. Naravno da nemam nita protiv bilo koje prakse koja funkcionira, ali neto mora biti jasno - poanta duhovnog istraivanja nije stvoriti svakodnevne izolirane trenutke u kojima emo se osjeati dobro u svojoj koi. Nije poanta stvoriti otoke uitka, nego shvatiti da smo ocean ljubavi i onda na temelju toga krei
rati cijeli svoj ivot onako kako elimo. Zahvaljujui istrai vanju duhovnih zakona koji su itekako primjenjivi i na ovaj na dobro poznati, materijalni svijet, duhovnost se doista moe i zapravo treba primijeniti u svakodnevici. Duhovnost mora biti prizemljena, ali nikako ne smije biti prizemna!
Mnogi smatraju da se duhovnost svodi na itanje duhovnih knjiga ili pohaanje teajeva takve tematike. Duhovan sam ako jednom tjedno odem na jogu, zavrio sam teajeve iscjelji vanja pranom ili pak nekakve duhovne samospoznaje i redovi to itam takve knjige, dakle ja sam duhovna osoba." Hm..., ne ba. Duhovnost se ivi, a ne ita. Duhovnost se die umjesto da se pohaaju teajevi. Znam previe ljudi koji idu na razne teajeve i itaju brojne knjige, ali s figom u depu. Tvrde da su spremni promijeniti apsolutno sve u sebi ili oko sebe, a istina je da su spremni promijeniti sve osim onoga to im uzrokuje probleme. esto im glavne probleme stvaraju odreena uvje renja ili odnosi koji utjelovljuju ta uvjerenja, a njih nisu spremni ni razmotriti, a kamoli se odluiti na promjenu. Naravno da nam za otkrivanje vlastite duhovnosti mogu pomoi i kvalitetne knjige i kvalitetni teajevi, ali ako itko misli da e se kvalitetna promjena dogoditi samo zato to je poha ao neki teaj ili proitao neku knjigu, grdno se vara. Stvar je u praksi, uvijek je stvar u praksi. I zato vam savjetujem da si utedite vrijeme, novac i energiju ako doista niste spremni mijenjati sve to je potrebno u sebi i oko sebe. Ako doista elite samo kratkoronu utjehu ili potvrdu svojih trenutanih uvjerenja, to nema veze s duhovnou.
Duhovnost moe, ali i ne mora biti uklopljena u bilo koji reli gijski obrazac. Problem s ekskluzivistikim religijama (a zapra vo su sve takve) jest to njihove brojne ivotno afirmativne
24
DUHOVNOST U PRAKSI
25
vrijednosti padnu u drugi plan jer svaka religija smatra da samo ona ima monopol na istinu o Bogu i ovjeku te da samo ona ima pravo govoriti o istinskoj duhovnosti. A, naravno, ako svi tvrde da samo oni imaju pravo govoriti o Bogu i u to ime, vrijeaju i omalovaavaju druge. Najvjerojatnije je da nitko od njih nije u pravu. Vrhunac duhovnosti je otkrivanje ljubavi i ivljenje sebe kao ljubavi. A samoj ljubavi doista je svejedno kako e se ona ukorijeniti u nama i zato smatram da se ne bismo toliko trebali zamarati formom u kojoj elimo ivjeti lju bav, nego se posvetiti iskljuivo sadraju! Ljubavi je bitno samo da ivi kroz nas, da na ivot bude posveen ljubavi i tako joj je svejedno kako emo prokriti taj put!
Dakle, duhovnost se nikako ne bi smjela doivjeti kao bijeg od materijalne stvarnosti, nego kao uenje zakona funkcioniranja svijeta i onda kreiranja autentinog, ljubavnog i strastvenog ivota u skladu s tim zakonima! I nikako se ne bi smjela primarno usmjeravati na brigu oko naega tijela jer se na njemu najee samo reflektira nae emocionalno i duhovno stanje. Drugim rijeima, ako nemate vremena za duhovnost, zapravo nemate vremena za svoj ivot, a morate priznati da to zvui previe apsurdno da biste pristali na tako neto. Uivajte u autentinoj duhovnosti u kojem god obliku elite. Zapamtite, kljuno je da je prizemljena, ali ne i prizemna!
I jo neto: duhovnost ne bi smjela biti primarno usmjerena na brigu oko tijela. Zdrava prehrana, vjebanje, joga, pravilno disanje i brojne druge aktivnosti koje nam pomau osnaiti ili proistiti tijelo su itekako korisne, ali bez primjerene brige za na um ili srce, one su gotovo beskorisne. Svjestan sam da je mnogo lake nauiti pravilno disati nego nauiti prihvatiti ono to ne moemo i ne trebamo promijeniti. Svjestan sam da je puno lake zdravo se hraniti nego nauiti osjeati zdravu lju bav prema sebi i drugima. Lake je otii na jogu i misliti da ste tako obavili svoje" za taj tjedan. Ali ako se vae prakticiranje duhovnosti odnosi primarno na vae tijelo, onda ste zapravo zaboravili da ste primarno duhovna bia. Tako se treba promijeniti i poznata izreka ,,U zdravom tijelu zdrav duh". elimo li biti precizni, ona bi trebala glasiti ,,U zdravom duhu zdravo tijelo!" Naravno da tijelo ponekad ima i samo svoju logiku, ali na njega itekako utjee nae emocional no, psihiko i duhovno stanje. Meni se ini da je u veini situ acija taj utjecaj presudan jer e fiziko stanje ovisiti o svemu ranije navedenom.
Kofi je prvi korak svakog uspjenog duhovnog putovanja?

Na duhovnim se pitanjima esto lome koplja, bilo da se ne slaemo oko toga koji je na smisao ili kako se on otkriva i ivi, postoji li uope Bog i kakav je njegov ili njezin karakter ili pak to On od nas trai. Razliite religije i duhovne tradicije njeguju razliita uvjerenja, najee istiui vlastito uenje kao jedino ispravno, to naravno vodi i do omalovaavanja svih ostalih. Neemo sad ulaziti u to koje je ispravno, kao to mi ne pada na pamet braniti potrebu za otkrivanjem onoga to izvorno jesmo. ivotno impotentni intelektualci ili cinici koji ne vide dalje od svog nosa pa svu duhovnost svrstavaju u jefti no prodavanje magle naivnoj i priglupoj masi ne zasluuju vie od ovih nekoliko redaka. Hvala bogu da postoje i intelektualci koji doista koriste svoj intelekt za ambiciozno promiljanje stvarnosti!
26
DUHOVNOST U PRAKSI
27
Mnogo uzbudljivije pitanje je kakav bismo pristup ivotu tre bali njegovati u istraivanju vlastitog duhovnog tkanja. U ovom trenutku nije vano na koji nain otkrivate sebe i zakone funk cioniranja ivota. Bilo da ste odabrali okvire neke religije ili neke duhovne ili filozofske tradicije ili pak ivot otkrivate u drutvu psihologa, psihijatra, duhovnog uitelja bilo koje vrste, prvi korak za sve te naine istraivanja trebao bi biti isti. Prva faza svakog kvalitetnog duhovnog istraivanja mora se odnositi na osvjeivanje i slavljenje onoga to funkcionira u vama i oko vas! Znam, znam, krenuli ste u istraivanje sebe i ivota, u potragu za odgovorima kako biste nadvladali svoje nedostatke i rijeili se mana, ali, dragi moji, opsesivnim bavljenjem manama prije nego to ste se opili vrlinama itekako si oteavate duhovno putovanje. Naravno, ne tvrdim da trebamo staviti ruiaste naoale pa zanemariti svoje nedostatke i nikako ne podcjenjujem kom pleksnost ivota. Naime, unikatan spoj nae psihe i karaktera, svih prolih iskustava i sadanjih okolnosti, raskoraka izmeu onog to elimo i trenutano moemo (do)ivjeti... pa kad tome dodamo i sve ostale slojeve sloenog ivotnog tkanja, postaje kristalno jasno da je svaka potraga za sreom komplek san pothvat u kojem najee, bez obzira na sveprisutnu tvrd nju povrne duhovnosti, najvee istine nisu nimalo jednostav ne i jo ih je manje jednostavno provesti u praksu. Duljina ove ogromne reenice precizno odraava kompleksnost procesa samospoznaje. To je pomalo loa vijest jer je lake vjerovati da je jednostavno postii sreu. Lake je vjerovati da samo trebate slijediti 4 ili 5 i pol jednostavnih koraka do apsolutne sree, ali ako ste ikada nasjeli na takvo obeanje, obino je vrlo brzo uslijedilo bolno otrjenjenje.
Ali zato postoje i dvije dobre vijesti. Jedna je da zapravo nema smisla iemu drugome posvetiti ivot jer potraga za sreom, otkrivanje vlastite svrhovitosti i prepoznavanje sebe kao ljubavi koja voljenjem sebe i drugih ivi svoju esenciju jedi no je to moe uistinu oplemeniti na ivot. Druga je dobra vijest da je poznata bar prva faza tog komplek snog i dugotrajnog, ali uspjenog procesa samospoznaje. Kao to sam ve napomenuo, ta prva faza nuno mora biti posve ena prepoznavanju i slavljenju svega to funkcionira u nama i oko nas, svega onoga ime smo zadovoljni i to ne elimo mijenjati. Tek nakon to se opijemo ljepotom svojih vrlina, ljepotom izvrsnih ivotnih dogaaja i naih doivljaja tih doga aja, ljepotom svih ivotnih okolnosti koje nam uljepavaju i olakavaju ivot, tek tada bismo se trebali posvetiti rjeavanju mana i nedostataka. Nije prvi put da o ovome piem ili govorim i inae se ne volim ponavljati, ali ovo je jednostavno prevana, a strahovito podcijenjena ideja. Vrijedi je dodatno istaknuti pa u joj zato i posvetiti sljedee poglavlje. A zapravo se radi o najobinijem zdravorazumskom razmiljanju opijanje ljepotom svega to je autentino nae, svime onime to smo ve postigli i ime smo zadovoljni omoguava nam da razvijemo snagu, samouvjerenost, upornost i mudrost da lake krenemo u razrjeavanje svojih nedostataka i mana. I zato o svim osta lim pitanjima moemo raspravljati, ali ova prva polazna toka prepoznavanja i slavljenja svega izvrsnog u nama i oko nas mora biti neupitna. Posvetimo se io malo tome...
28
RUKAVICAMA
Ml JE
IONAKO PREVRUE
DUHOVNOST U PRAKSI
29
Rad na sebi?!
Svjestan sam da se opet borim protiv vjetrenjaa. Svjestan sam da je izraz rad na sebi" toliko uvrijeen da ga manje-vie kori stimo bez kritikog promiljanja njegova znaenja. Ali zato ne napasti jo jednu vjetrenjau, moda se bar malo zatrese... Ve dvanaest godina radim na sebi." Nita ne moe postii bez rada na sebi." Treba ozbiljno poraditi na sebi pa e moda rijeiti taj problem." Te i sline izjave moemo susresti u brojnim knjigama i na mno gim teajevima. Naravno, ne dovodim u pitanje da se trebamo angairati oko sebe elimo li nauiti ivjeti sretno. Logino je da trebamo razvijati jezik ljubavi prema sebi i drugima, logino je da trebamo uiti kako iskoristiti najbolje od ivota i logino je da se trebamo potruditi elimo li iskoristiti svoje potencijale. Ono to dovodim u pitanje jest sintagma rad na sebi", odnosno ono to ona implicira. Naime, ljudi koji rade na sebi" obino rade na rjeavanju svojih problema, mana i nedostataka. Kao da su kakva kozmika krialjka prepuna pogreaka u kojoj ima mje sta samo za ono to ne funkcionira i onda misle da e opsesivnim bavljenjem vlastitim problemima konano rijeiti svoj ivot. A zapravo ispada da se tako konano rjeavaju samog ivota! Jer ako pitate prosjenu osobu koja je posveena radu na sebi koje su njezine mane, nabrojit e ih kao iz topa. S druge strane, da bi se sjetila svojih vrlina, trebat e joj minute, a nekada i sati i svakako e unijeti manje emocija u to nabrajanje. Spominjat e vrline s toliko malo entuzijazma kao da opisuje neko strano tijelo, entuzijazmom iji se ton moe usporediti s beivotnim navoenjem namirnica koje trebamo kupiti, a sigurno ete se sloiti da to ne bi trebao biti cilj samospoznaje. Usto, ako ne znamo prepoznati i cijeniti svoje vrline, ne moe mo imati pravu perspektivu ni o vrlinama osoba oko nas. Ili
neemo znati cijeniti ni njihove vrline iznad sebe, a ni jedno ni drugo nije mudro.
ili
emo
njih
uzdizati
Dakle, problem s tom napaenom sintagmom rad na sebi" je to ona obino implicira bavljenje prvenstveno svojim manama, a tako ih sigurno neemo uspjeti nadrasti. Kao da ete viego dinjim kopanjem po sebi uspjeti nai uzroke neke mane, a ona e se nekako automatski rastopiti od srama jer ste je ulovili na djelu. A onda e Pepeljuga i Crvenkapica zaigrati na Svjetskom nogometnom prvenstvu za reprezentaciju Hrvatske... Umjesto vjerovanja u bajke, moda je mudrije smisliti strategiju koja djeluje. Ne tvrdim da se ne bismo trebali baviti svojim mana ma, ne tvrdim da bismo ih trebali doivotno ignorirati i uope se ne optereivati njima. Naravno da bi to bilo nerazumno. Nije zdravo staviti ruiaste naoale i praviti se da je sve u redu jer ima stvari koje nisu u redu i koje trebamo posloiti. Ali savje tujem da se ne bavimo previe sreivanjem mana sve dok se ne opijemo svojom ljepotom. Znam da zvui udno, ali ako elimo prerasti svoje mane, prvo se trebamo opiti vlastitim vrlinama.
Vrline, ali i sve ostalo to sjajno funkcionira u naem ivotu, obino uzimamo zdravo za gotovo. Njima smo zadovoljni pa im ne poklanjamo panju, ali tako ne uzimamo najbolje od njih. Ne brinite, cijenjenjem svojih vrlina neete postati sebina, prepotentna i samoiva osoba. Upravo suprotno, to je jedan od kamena temeljaca razvijanja mudrosti, zdravog odnosa prema sebi i ivotu uope. Upravo ete izraavanjem potovanja prema onome ime ste zadovoljni u sebi i oko sebe stei dovoljno samopouzdanja, snage, energije, mudrosti, ali i volje za promjenom. Mnogi misle da e uivanjem u onome ime su zadovoljni postati lijeni i nezainteresirani za napredak, ali to nema veze s istinom. Samo potivanjem onog izvrsnog u sebi moete izgraditi izvrsno stabilan plato s kojeg se moete
30
DUHOVNOST U PRAKSI
31
vinuti u visine jo dublje samospoznaje. Naravno da ce se na tom putu nad i rjeavanje mana, ali tek kada na temelju cijenjenja svojih vrlina razvijete dovoljno vjere, mudrosti i snage da se nosite s njima, tek tada moete nadvladati te mane. Dakle, jedan od prekrasnih darova razvijanja ljubavi prema onom to funkcionira u nama i oko nas upravo je prijeko potre ban uzlet za uspjeno nadvladavanje svojih mana. Vjerujte mi, zdrav osjeaj ljubavi prema sebi ne ukljuuje ogroman ego, sebinost, podcjenjivanje drugih, nesamokritinost i sli no, nego zdravo potivanje svega to afirmira ivot! Samo nam zdravo razvijen osjeaj ljubavi prema sebi omoguava da izbrusimo potrebne alate za razrjeavanje mana.
nama. Razmislite ima li smisla kopati po sebi dok niste sigurni to ete tim kopanjem dobiti i koje biste zdravije i autentinije klice mogli posaditi u svoju raskopanu psihu. Razmislite o promjeni perspektive. Dopustite si godinji odmor od kopanja po sebi i pokuajte otkriti to je prekrasno u vama. I opijte se tom ljepotom. Ima li iega ljepeg emu biste mogli posvetiti svoje vrijeme? Jer duhovnost nije rad na sebi. Ona se ne smije svoditi na konstantno ispravljanje svega to ne valja u nama. Naravno da svi imamo problema i da svi imamo neke mane kojih se trebamo rijeiti, ali poanta istraivanja vlastite duhovnosti je u opijanju ljepotom zahvaljujui kojoj upoznajemo svoju izvornu prirodu, zahvaljujui emu moemo i rijeiti svoje mane. No i dalje tvrdim da je poanta u upoznavanju svoje ljepote, naega duhovnog tkanja, onoga to istinski jesmo - u prepoznavanju ljubavi u sebi i sebe kao ljubavi! Kako naa duhovna priroda nuno mora biti ukorijenjena u materijalnom svijetu, u naem odnosu prema sebi i drugima, kroz odnos prema poslu, prirodi i drutvu u cjelini, naravno da e za uspjene odnose s drugima biti nuno rijeiti i svoje pro bleme i mane. Jasno je da se trebamo pozabaviti njima, ali i dalje smatram da je razumno krenuti u tu bitku tek kada barem naslu timo ljubav u sebi jer emo si tako itekako olakati pobjedu!
Moda biste umjesto sintagme rad na sebi" mogli koristiti konstrukcije kao to su otkrivanje onog izvornog u nama, osvajanje vlastite Ijubavnosti, uivanje u svojoj autentinosti, prepoznavanje istine u nama i oko nas... Imajte na umu da to nije samo stvar rijei koje ete koristiti, nego i znaenja koje te rijei imaju. Vaa e psiha itekako doi vjeti napaenost sintagme rad na sebi" jer se odnosi na bavlje nje prvenstveno vaim manama, dok e odiseju otkrivanja vla stite Ijubavnosti doivjeti kao pravi melem za duu. Uostalom, bit duhovne samospoznaje nije osvijestiti svoje mane, nego otkrivanjem svoje Ijubavnosti otkriti ono to uistinu jesmo te shvatiti kako svijet funkcionira i nauiti ivjeti u skladu s tim za konima. To to emo u tom procesu razrijeiti svoje mane i ono to nas optereuje samo je prekrasan bonus, ali to nije poanta duhovnog putovanja. Poanta je uivanje u ljepoti, uivanje u ljubavi u svakome od nas, stapanje s onim izvornim! I zato razmislite odgovara li vam i dalje sintagma rad na sebi . Razmislite ima li smisla baviti se manama dok se niste opili vrli-
Moda je vrijeme da svoj ivot prestanete doivljavati kao generalnu probu. Moda je vrijeme da prestanete samo pre ivljavati i pokuate doista ivjeti. Moda je vrijeme da se prestanete opsesivno baviti manama i opijete ljepotom vrlina. Moda je vrijeme da ponete uivati u onome to funkcionira u vama i oko vas. I moda su ove reenice pisane ba za vas!
DUHOVNOST U PRAKSI
32
33
Osnove duhovnosti
Dakle, smatram da je mudro misliti prvenstveno, ali nika ko ne i iskljuivo, na sebe. Zadovoljiti svoje potrebe znai napuniti sebe tako da drugima moete dati najdragocje nije to imate. Vjerujem da e biti osoba koje e tvrditi da sebe punimo i ispunjavanjem tuih potreba i djelomino se mogu sloiti s time, ali to je tono samo ako ste u ivotnom plusu. Ako imate viak ljubavi, vremena, topline, strpljenja ili bilo ega drugo ga, to zapravo znai da ste ve zadovoljili svoje primarne potrebe, onda je itekako mudro davati i drugima i doista ete imati osjeaj jo veeg bogatstva. Ali veina ljudi nema vika vremena, ljubavi ili razumijevanja, a svejedno ga daju svima i svakome, i tako si zapravo kradu vlastiti ivot, a dugorono svi gube. Ako birate izmeu spravljanja ruka za svoju djecu i jednog sata za sebe ili za igranje s njima, predloio bih da sku hate hrenovke i iskoristite preostalo vrijeme za zadovoljavanje svog i njihovog srca, a ne eluca. Siguran sam da bi njihovim elucima mnogo vie odgovarao topao, domai ruak, ali sam jednako tako siguran da bi njihovim umovima i srcima mnogo vie znaio va iskreniji osmijeh jer ste svoje vrijeme ispunili kvalitetnim sadrajem.
MisOuti na sebe - nehumana sebino ,t ili nunost?

esto se u duhovnoj literaturi govori da bismo trebali misliti na sebe i svoje potrebe. I ja esto istiem ispravnost zadovolja vanja vlastitih potreba. Ali gdje povui granicu? Kad je zado voljavanje vlastitih potreba odraz sebinosti koja dugorono nikome ne koristi, a kad se radi o mudrom inu? Potrebno je istaknuti dvije stvari. Prvo, ini mi se da bismo trebali prvenstveno, ali ne i iskljuivo, misliti na zadovoljavanje svojih potreba. Staviti sebe na prvo mjesto u svom ivotu ne znai biti narcisoidna, arogantna i prepotentna osoba koja misli samo na sebe. Upravo suprotno, to znai da ste svjesni da drugima moete dati najbolje od sebe tek kad izgradite ili otkrijete najbolje sebe. Isto tako, to znai da ste svjesni da snosite apsolutnu odgovor nost samo za vlastiti ivot. Ako kontinuirano stavljate potrebe drugih ispred svojih, iako se zapravo radi o plemenitom nasto janju, dugorono gubite i vi i osobe oko vas.
Druga stvar koju elim napomenuti jest upitan motiv stavljanja drugih ispred sebe. lako se ne slaem s uobiajenim cininim uvjerenjem da ne postoji isti, iskreni altruizam, najee stav ljamo potrebe drugih ispred sebe jer elimo njihovo priznanje. elimo da nas potapaju po leima i kau ili pokau da smo vrijedne i drage osobe. Vjerujem da taj impuls potjee jo iz djetinjstva jer smo trebali razmiljati kako zasluiti roditeljsku ljubav i odobravanje. Kako veina roditelja ne zna pruiti be zuvjetnu ljubav i prihvatiti nas onakve kakvi jesmo, navikli smo glumiti da smo ono to zapravo nismo samo zato to elimo
34
DUHOVNOST U PRAKSI
35
da nas prihvate. Nekad roditelje zadrimo u toj ulozi i u odraslijoj dobi, a nekad tu ulogu samo preselimo na nae supru nike, efove... Mislimo da smo dobri onoliko koliko oni kau da smo dobri i zato se trudimo zadovoljiti njihove potrebe jer elimo dobiti njihovo odobravanje. Naravno, ne generaliziram i ne tvrdim da se uvijek radi o tome, ali se sigurno radi o dovoljnom broju sluajeva da moemo govoriti o tom fenomenu. Doista bismo se trebali pitati je li mudro nesebino se davati drugima dok nismo zadovoljili svoje primarne potrebe i stav ljamo li ih ispred sebe zato da bismo dobili njihovo odobra vanje. jer, kao to sigurno znate, ak i ako ga danas dobijete, sutra e vam ponovno trebati nova doza. Sve dok traite odobravanje izvan sebe, ne moete ga dobiti u zadovolja vajuoj koliini. Uvijek e vam trebati nova i vea doza i ta e ovisnost o vanjskoj potvrdi samo rasti. Dakle, meni se ini da je nuno, sve dok ne osjeamo vrstu ljubav prema sebi i ivotu, misliti prvenstveno (ali ne i iskljui vo) na zadovoljavanje vlastitih potreba. Zato to smo primar no odgovorni samo za sebe, ali i zato to jedino tako drugima moemo dati ono najbolje od sebe!
niti svoje izraavanje, a injenicu da nas smatram ravnopravni ma pokazati kroz svoje ideje i djela. No, vie od politiki korektnih osoba brinu me one koji su duhovno korektne. To znai da su paualno shvatile neke duhovne maksime i onda ih primjenjuju na sve i svata. Tako e mnogi duhovno korektni ljudi tvrditi da sve morate izraziti u afirmativnom tonu pa je mudrije rei: elim ostati doma", nego: Ne elim ii van." Da, ta se duhovna korektnost doista odnosi i na takve banalne izjave. Kao da na um ne zna pojmiti negaciju jer valjda imamo mozak zlatne ribice. Takoer, oni e svako iznoenje negativne kritike, koje moe biti i obino argumentirano prosuivanje, nuno smatrati osuivanjem, ne shvaajui da postoji ogromna i jasna razlika. Valjda bismo opet trebali imati taj razblaeni mozak zlatne ribice i ne donositi ikakve zakljuke jer svaka negativna ocjena nuno znai da nekoga osuujemo, da mislimo kako smo vredniji, da nam smeta neto kod te osobe zato to zapravo to sami imamo ili bilo to slino bezumno. Inae, vjerojatno e ih uvrijediti i to to sam ovakve zakljuke nazvao bezumnima jer e misliti da ih osuu jem, ali meni se ini da ih samo razumno i argumentirano pro suujem jer je razumno zakljuak koji je donesen bez koritenja uma nazvati bez-umnim. Dakle, smatram da je u redu donositi bilo kakve zakljuke koji su potkrijepljeni injenicama, ak i ako donesemo negativan sud o karakteristici neke osobe. Naravno, dok ne sakupimo injenice, mudro je suzdrati se od bilo kakvih zakljuaka i kritika jer bismo trebali biti svjesni da imamo dovolj no informacija tek za blagi dojmi. Ali ako doista imamo injeni ce, onda je razumno donijeti zakljuak na temelju njih, ak i ako ima negativan predznak jer nema smisla ignorirati istinu! Takoer, duhovno korektni ljudi e inzistirati na tome da ne koristimo rije problem, nego izazov, jer emo tako navodno umanjiti teinu problema i usredotoiti se na ono to nam
Moranje ili eljenfe?

Nisam sklon ni politikoj ni duhovnoj korektnosti. Zapravo me oduvijek vie zanimao sadraj, a ne forma. Prokleto mi je naporno pisati svaku reenicu za oba roda samo zato da ne bih uvrijedio politiki korektne likove koji imaju dojam da bih svoju ideju o ravnopravnosti ena i mukaraca trebao izraava ti zlostavljanjem jezika i tako svakom itatelju/itateljici jasno iskomunicirati to mislim o njoj/njemu. Radije u pojednostav
36
DUHOVNOST U PRAKSI
37
moe pruiti (prilike za rast), a ne na ono to nam oduzima (energiju, mogunost uivanja u ivotu...)No, promijeniti nain izraavanja nema ba nikakve koristi ako ne promijeni mo nain doivljavanja i zato mi je vanije pokuati promijeniti svoj doivljaj problematinih situacija, a ne rijei koje koristi mo. Nisu bitne rijei koje koristite jer ako nasilno promijenite rije problem" u izazov", a dok izgovarate rije izazov zapra vo osjeate da se radi o problemu, tada stvarate jo vei nered u sebi! Umjesto da previe vremena potroimo na rasprave o duhov no korektnim osobama, moda je bolje pozabaviti se onim to daje korektne i konkretne rezultate u duhovnom istraivanju.
nom naina izraavanja. Puno je smislenije promijeniti svoje doivljavanje odreene situacije, odnosno promijeniti svo je misli i osjeaje u vezi neega pa e se onda spontano promijeniti i nae izraavanje! Dakle, iako ne shvaaju kako se to moe provesti u praksi, ipak shvaaju da je vano zgr eni osjeaj moranja pretvoriti u eljenje pa im se treba odati poast barem na tome. Umjesto forsiranja drugaijeg naina izraavanja koji nee imati ba nikakve dugorono pozitivne posljedice, puno je smislenije pokuati promijeniti svoj nain doivljavanja neke situacije jer nas svi osjeaji moranja doista iznimno optereuju.
Kao to to ponekad biva kod nedovoljno promiljenih ideja, ak se i duhovno korektnim osobama moe potkrasti poko ja smislena misao, a ona se tie naglaavanje potrebe da se moranje pretvori u eljenje. Dodue, i tu e napraviti kardi nalnu pogreku koja svjedoi o njihovoj povrnosti jer e inzistirati samo da promijenimo svoje izraavanje koje e onda nekako misteriozno promijeniti i na doivljaj nekog ina. Tako e inzistirati da bismo se trebali zaustaviti svaki put kad pomislimo ili kaemo: Sad moram uiniti to i to", i promije nimo u: Sad elim uiniti to i to", i onda e nekako osjeaj moranja te gr i pritisak koji osjeamo zbog toga odjednom nestati i pretvoriti se u lagan i motivirajui osjeaj eljenja. I tako se opet vraamo Pepeljugi i Crvenkapici. Znam da nam svima ponekad odgovara vjerovati u bajke, ali ipak je mudrije prepoznati i prihvatiti stvarnost onakvu kakva jest! Naravno da se promjena shvaanja nekog ivotnog aspekta nee dogoditi samo zato to promijenimo rijei kojima to elimo izraziti, budui da je nae izraavanje samo odraz naih misli i osjeaja, a njih je nemogue promijeniti pukom promje
Predlaem vam da krenete od jednostavnijih primjera. Npr., umjesto da se osjeate kao da ste u ivotnom zatvoru jer misli te da morate spremiti ruak ili uiniti uslugu svom poznaniku, mnogo je mudrije da pokuate otkriti razloge koji bi te radnje uinili poeljnim. Dakle, mudrije je odluiti da elite spremi ti ruak jer elite da se vaa obitelj i vi zdravo hranite ili da elite uiniti uslugu svom poznaniku jer znate da je injenje dobrih djela u vaoj prirodi. Naravno, postoji mogunost i da ne naete razloge zato biste neto eljeli uiniti i onda je razumno promisliti isplati li se potpuno odustati od toga. Ali u veini situacija otkrit ete da je bilo dovoljno samo promijeniti svoje shvaanje te situacije i onda moete posve drugaije prii njezinu rjeavanju.
Nedavno sam razgovarao s prijateljicom koja se doslovce grila jer kako je to sama rekla: Moram obaviti taj razgovor sa svojim talijanskim partnerima koji mi idu na k... i ve mi je muka." injenica jest da je za nju i njezin posao bilo vano obaviti taj razgovor pa bi odustajanje od njega donijelo mnogo vie tete nego koristi, ali prije nego to se upustila u razgovor, zamolio
38
DUHOVNOST U PRAKSI
39
sam je da navede sve to eli postii njime. Tako je otkrila da zapravo eli obaviti razgovor jer bi htjela smiriti neke nastale tenzije, ugovoriti bolje uvjete poslovanja, to e joj pomoi da lake obavlja svoj posao i da onda manje posla i manje gra odnosi u svoj dom! Tako je i bilo, a najvei dobitak bila je injenica da je otada taj princip poela primjenjivati i na brojne druge situacije. I dalje ponekad zateka u praksi, ali sve je bolja! Logino je da nismo oduevljeni svime u svom ivotu i da nam se nekada neto jednostavno ne da uiniti ili da osjeamo prevelik gr ili stres kad pomislimo na to, ali umjesto da se slomimo pod tim pritiskom, mnogo je zdravije pokuati otkriti razloge zbog kojih to elimo uiniti pa emo to znatno lake, a esto i uspjenije, odraditi.
Potpuno je drugi problem kada diemo kredite koje ne moe mo vraati s lakoom, a digli smo ih zbog stvari koje nam doista ne trebaju, ali to je neka druga tema. Dakle, krediti su uasna stvar koju bismo trebali izbjegavati na sve mogue naine, ali kad su jedina mogunost da rijeite bitna ivotna pitanja, onda su najbolja mogua stvar na svijetu. Ogorenost ili bijes tada nemaju nikakvog smisla, nego bismo trebali osje ati zahvalnost. Razumijem da ogorenost i bijes odgovaraju impulsu onog pravednikog gnjeva u nama jer nas proklete banke pljaka ju i bogate se na nama siromanima", ali taj vam infantilni pravedniki bijes nee omoguiti lake vraanje kredita ni ui vanje u ivotu za trajanja kredita. Postoje samo dva mogua mudra postupka u takvim situacijama - ili ne dii kredit ako procijenite da ono to dobivate njima (stan) nije vee ili va nije od onog to gubite (miran san, oputenost, novac zbog pretjeranih kamata...) ili ne gubiti energiju na ogorenost i jadikovanje jer vam ono doista nee pomoi, nego uivati u onome to ste si priutili i tako ete olakati dolazak novca u svoj ivot! Djeca se ale na ono to ne mogu i ne trebaju promijeniti. Odrasli ljudi svjesno donose odluke i zrelo prihvaaju po sljedice svojih odluka. Jednostavna injenica kae da se, dok god se bunimo protiv onoga to ne moemo i ne trebamo mijenjati, ne stignemo baviti svime onime to moemo i tre bamo promijeniti u sebi i oko sebe! lako razumijem taj pra vedniki gnjev i ogorenost u vezi s kamatama, ipak mislim da je razumnije iskoristiti vrijeme i energiju u onim podrujima u kojima moemo i trebamo neto promijeniti!
Nakon nekoliko takvih lakih zalogaja, mogli biste razmisliti i o onim krupnijima, npr. o osjeaju da morate vraati kredit za stan. S obzirom na dugoronost i ozbiljnost takve obaveze, ali i na drutvenu popularnost osjeaja bijesa prema bankama, ovo je jedan od tvrdokornijih osjeaja moranja, ali opet imate izbora. Molim vas da si razjasnite razloge zbog kojih elite vraati kre dit. Molim vas da si razjasnite koliko vam je vano biti svoj u svome, imati svoju samostalnost, mogunost da sa svojim sta nom radite to god eiite i to e za veinu biti dovoljan razlog da osjete kako ele vraati taj kredit jer njime vie dobivaju nego to gube. Da se razumijemo, nisam pristalica kredita, ali ako su jedini nain da si priutimo ono to nam je uistinu potrebno, onda ih smatram najboljom opcijom. Tako sam i sam digao kredit za stan jer ga drugaije nisam mogao kupiti, a nekako smo procijenili da nakon deset godina podstanarstva elimo da naa obitelj ima trajni dom koji moemo urediti kako god elimo te smo procijenili da moemo podnijeti teret kredita.
Uglavnom, molim vas da pokuate nai zdrave, afirmativne razloge za to je vie mogue situacija u kojima osjeate da
40
DUHOVNOST U PRAKSI
41
neto morate uiniti. Krenite od najlakih i polako napredujte prema sve zahtjevnijim ivotnim situacijama. Krajnji cilj je osje ati da nita ne morate raditi, ali i shvatiti zato birate raditi odreene stvari. Ipak, mislim da e trenutano realniji cilj biti da samo smanjujete broj stvari koje osjeate da morate uiniti, odnosno poveavate broj stvari koje uistinu elite uiniti! Naravno, bit e i situacija u kojima ete otkriti da zapravo ne elite uiniti ono to ste osjeali da morate jer ete procijeniti da ete vie izgubiti nego dobiti i onda je razumno odustati od toga i tako se rijeiti tereta. Ali iskustvo govori da e takve situacije biti rijetke. Najee e ipak biti potrebno samo pro mijeniti svoj doivljaj neke radnje i ve ete to moi obaviti bez gra i nepotrebnog stresa, a va e ivot profitirati.
Prihvaanje nekoga kakav jest

Prigodno je nastaviti s jo jednim nemudrim potezom duhov no korektnih osoba koji se odnosi na pogreno poimanje pri hvaanja drugih kakvi jesu. Time opet pokazuju da su skloni povrnom shvaanju nekih neupitnih duhovnih istina jer e prihvaanje drugih kakvi jesu izjednaiti s odobravanjem svega to drugi rade i prihvaanjem odnosa koji su te druge osobe zamislile da trebaju imati prema nama, a to nema smisla. Moda nisam dovoljno jasan pa u navesti neke primjere. Mnogi se toliko uasavaju biti etiketirani kao osobe koje ne prihvaaju druge kakvi jesu pa se ne bune protiv alkoholizma svojih partnera jer pogreno misle da bi tako pokazali da ih ne prihvaaju. Neki se pak ne bune protiv omalovaavanja kojem ih podvrgnu njihovi partneri jer im se pogreno ini da bi to znailo da ne prihvaaju svoje partnere takve kakvi jesu. Neki doputaju roditeljima da ih emocionalno iskoritavaju jer eto, oni ne znaju bolje i moram ih prihvatiti takve kakvi jesu". Prihvatiti nekoga kakav jest znai ne pokuati ga mijenjati, ali ne i pomiriti se sa svime to ta osoba donosi u na ivot! Ako prihvaamo partnera koji nas ne zna cijeniti i voljeti, to ne znai da prihvaamo njega kakav jest, nego da imamo toliko nisko samopotovanje pa nismo ni svjesni da zasluujemo bolje. Prihvatiti nekoga kakav jest ne znai trpjeti njegovu nedoraslost i pristati na odnos koji ta osoba eli imati s nama. Dakle, moemo prihvatiti nekoga kakav jest, ali i dalje odabrati koji odnos elimo imati s njim jer ne moemo biti izvrsni prijatelji ili partneri s bilo kim. elimo li biti sretni s nekim, ta osoba mora znati primati nae blagoslove i davati svoje, inae ne koristimo svoj potencijal. alosno je odrei se svojih
Promjena moranja u eljenje nije vana samo zbog rjeavanja unutarnjeg pritiska. Naime, to imate vie radnji koje elite uiniti, a manje onih koje osjeate da morate, sve se vie osje ate vladarom svojega ivota. Tako se smanjuje doivljaj da netko drugi vue konce vaeg ivota i da niste slobodni. Sve vie osjeate mo kontroliranja svojih doivljaja, a tako pove avate mo privlaenja prieljkivanih dogaaja. Naime, nitko od nas ne moe kontrolirati sve pa ak ni veinu dogaaja u ivotu, ali zato svatko moe kontrolirati vlastite doivljaje svih dogaaja i tako prizivati maksimalan broj eljenih dogaaja! Sretno radite! vam otkrivanje razloga zato elite raditi stvari koje
42
DUHOVNOST U PRAKSI
43
potencijala i, zapravo, svojega ivota s osobom koja nas ne zna cijeniti i potivati.
samo
zato
da
bismo
bili
Svi imaju pravo biti u krivu

esto nas pogaaju kritike drugih ljudi. Znamo gubiti dane i dane razmiljajui o neijim otrim rijeima kojima esto pokla njamo previe panje. Kako se onda postaviti prema njima? Odgovor ovisi o tome je li kritika valjana i od koga je upuena. Ako je kritika valjana (neovisno o tome je li pozitivna ili nega tivna) i ako je upuena od ljudi koji nas poznaju i svojim pri mjerom potvruju da stoje iza onog to nam govore, onda bismo je trebali ozbiljno uzeti u obzir. U ostalim primjerima mudro je ignorirati upuenu kritiku. Naime, promaena miljenja ljudi koji nas ne poznaju zapra vo nisu relevantna jer oni ne govore o nama, nego kritiziraju osobu koju oni zamiljaju da jesmo i tako je njihovo miljenje, bilo pozitivno ili negativno, doista nevano. Nevaljane kritike zapravo ne bi trebale imati teinu jer nisu istinite, zar ne? No, ako je tako, zato nas onda toliko pogaaju otre rijei? Zapravo je vrlo jednostavno. Ako ne poznajemo sebe, ako nismo sigurni u to tko smo mi sami, onda e nam miljenja drugih ljudi oblikovati ideju o nama samima, bez obzira na to to ta miljenja ne moraju imati veze s realnou. Opet dolazi mo do toga da nam upoznavanje sebe, svojih vrlina i mana, omoguuje mudar pristup ivotu jer emo tada moi odabrati ijim rijeima dati teinu.
Dakle, mogu prihvatiti osobu kakva jest (i sve izvrsno i sve ne tako izvrsno u njoj) i ne mijenjati je jer shvaam da to nije moja uloga, ali to nikako ne znai da ne smijem odabrati kakav u odnos razvijati s tom osobom. Potpuno je normalno i zdravo imati odreene kriterije za svoje prijatelje i partnere jer besmi sleno je forsirati blizak odnos s osobama s kojima objektivno nemate dovoljno zajednikog da biste stvorili zajedniki svijet, intimu i povjerenje. Drugim rijeima, ja prihvaam svoga biveg prijatelja onakvog kakav jest, ali vie nismo prijatelji jer vie nisam mogao prihva ati mrvice koje je davao i sebi i meni jer znam da zasluujem vie. Pokuavao sam sve to mi je palo na pamet da popravim na odnos i godinama ekao da pone i sebi i ostalima oko sebe davati vie, ali u jednom je trenutku jednostavno postalo previe. Moda e neki misliti kako bi bilo plemenito jo dulje ekati i da tih nekoliko godina nije bilo dovoljno, ali dok eka mo da se netko probudi, ne moemo graditi odnose s onima koji su ve budni i tako sigurno ne ivimo autentino!
Dakle, prihvatiti druge kakvi jesu znai prihvatiti da ih mi ne moemo i ne trebamo mijenjati te shvatiti kako svatko od nas snosi odgovornost za vlastiti ivot. Ali to nikako ne znai da smo oduevljeni svime to nam netko servira i kako bismo tre bali prihvatiti sve te zalogaje. Mudra osoba prihvaa i u svom ivotu odrava one intimne odnose u kojima je cijenjena. Naravno da je u redu imati i neke odnose u kojima kontinu irano vie dajemo nego to primamo, ali to se ne bi smjelo odnositi na prijateljske i partnerske odnose u kojima bi trebala vladati ravnotea primanja i davanja!
Samo u se kratko baviti time zato mnogi vole kritizirati, bez obzira na to imaju li valjane osnove. Naime, svi mi volimo imati < vrsta uvjerenja jer ona psihi omoguuju usidrenje, stabilan (sjeaj vlastitog identiteta - imamo dojam da smo ono u to vjerujemo. Ta bi injenica imala sjajne posljedice na na ivot
44
DUHOVNOST U PRAKSI
45
kad ne bismo toliko urili formirati vrsta uvjerenja o svemu i svaemu i tako zaboravili kritiki promiljati stvarnost. Iz tog proizlazi i alosna injenica da mnogi percipiraju samo jednu jedinu stvar o nekome i to je obino ono to je najvidljivije okom ili najnaglaenije. Tako e netko zadobiti nae odobrava nje ili neodobravanje zahvaljujui svom tijelu ili injenici da je sudjelovao u nekoj prometnoj nesrei ili da je prije 10 godina prevario nekoga ili... urei se donijeti zakljuak zaboravljamo da je sve ivotne okolnosti nuno staviti u iri kontekst ako ih elimo uistinu razumjeti. I zato vam savjetujem da pokuate ozbiljno sagledati neiji ivot prije donoenja konanih uvjere nja o toj osobi. A ako ne znate dovoljno injenica o neemu, onda je bolje ne donijeti nikakav zakljuak nego paualan i pogrean. Nitko od nas ne moe se svesti na preljubnika, samohranu majku, invalida, debelu osobu... ivot nije crno-bijel i ako doista elimo nekoga upoznati, ne samo da moramo otkriti okolnosti oko nekog dogaaja nego upoznati i njegove ostale uloge. Nuno je upoznati pet, est pa ak i 20 neijih uloga, lako svi mi volimo pojednostavniti stvarnost pa ljude svesti na ono to je najuoljivije ili to mi mislimo da ih je najvie obiljeilo (najee ono s ime se najvie ne slaemo), tako sigurno neemo nekoga upoznati. Koliko ste puta nekoga osudili na temelju samo jedne stvari koju je ta osoba navodno napravila ili izrekla. Meni se ini da je puno mudrije odustati od ikakva zakljuka dok ne otkrijemo kontekst nastajanja tog djela ili izreene misli, potruditi se upoznati motive te osobe, a tek onda eventualno donijeti bilo kakav zakljuak.
Trenutano uope nije vano jesu li kritike pozitivne ili nega tivne, zato to ih njihova paualnost ini jednako nevanima, lako naem egu gode paualne pozitivne kritike, njih bismo trebali jednako elegantno odbaciti kao i paualne negativne kritike jer su jednako neutemeljene. Moram priznati da mene ipak malo vie nasmiju one negativ ne povrne ocjene. Svjestan sam da moja iskrenost, politika ili duhovna nekorektnost u kolumnama ili knjigama mogu izazvati burne reakcije. Ne brinite, ne umiljam da sam kljuan kotai oblikovanja pulsa hrvatske nacije, ali injenica je da se obino digne neto praine. I spreman sam na to. Smatram da svaka osoba koja je bar djelomino u oku javnosti treba unaprijed prihvatiti da e njezin ivot ili ideje ili ono ime se bavi izazivati reakcije od kojih e mnoge (upravo zato to ljudi ure donijeti zakljuke i ne preispituju svoje trenutano doiv ljavanje svijeta) obilovati povrnim i paualnim ocjenama. ak i da niste nimalo u oku javnosti, opet ste u oku svoje okoline koja je jednako sklona paualnom zakljuivanju. Zapravo sam vam htio rei da mene zabavlja ta paualnost i mislim da je takav stav najzdraviji mogui pristup. Zabavlja me njihova besmislenost, iznimna matovitost, a nerazumni ispadi samo me jo vie ohrabre da se zaljubim u osobe koje znaju koristiti zdrav razum. Naravno, poznajem se dovoljno dobro da znam prepoznati promaenu kritiku pa ne shvaam osobno kad me netko pogreno doivi! Od svih biserastih epiteta koje sam primio piui kolumne ili knjige, moram priznati da mi je najsimpatiniji bio onaj da sam bolesni upak i to iz nekoliko razloga, lako sumnjam da je lo bila autorova namjera, poetna slova tog armantnog nazi va zapravo su moji inicijali, to drim draesnim, a i broj slova odgovara mom imenu i prezimenu. Osim to su brojke obrnulf, kao i to je ta tvrdnja obrnuta od istine. A osim toga, rijei
Iz te udnje za bilo kakvim uvjerenjima (a posebno onima koja odobravaju nae trenutano shvaanje ivota) te urbi da uvjerenja uope formiramo (pa zaboravljamo kritiki promi ljati stvarnost), mnogi od nas skloni su paualnom kritiziranju.
46
DUHOVNOST U PRAKSI
47
bolesni upak kao i Bruno imlea sadre ba sve samoglas nike, to je ovjeku poput mene (koji se oduevljava ahom i preferansom i voli sve vrste otkrivanja slinosti u naizgled nepovezanim stvarima) zanimljiva koincidencija. Nevjerojatno kako me dobro skinuo na toliko razina, zar ne? Bilo mi je simpatino kako su se moji prijatelji digli na noge jer su htjeli ispraviti veliku nepravdu i dokazati da nisam takav, ali uspio sam ih odgovoriti. Naime, kad vas netko toliko pogreno doivi, onda ga zapravo nema smisla ispravljati jer ne postoji ansa da e preispitati i eventualno promijeniti svoje pogreno miljenje, to znai da moete i ljepe provesti vrijeme. Ako vjeno ispravljate krive drine, ne stignete ploviti pravima! I zato ne ispravljam ljude koji ne mogu promijeniti svoja pogre na vrsta uvjerenja jer to jednostavno nema smisla. Bolje je sauvati energiju i vrijeme za osobe s kojima se moemo razu mjeti i onda u tim odnosima istinski uivati.
imaju pravo biti u krivu. Jedna od posljedica predivne inje nice da smo slobodna bia jest i ta to moemo doivljavati, misliti i osjeati sve to elimo, bez obzira na to je li to istinito ili ne. I doista, svatko od nas ima pravo na pogrena uvjerenja, a opet, svatko od nas ima i pravo ignorirati pogrena uvjerenja drugih ljudi. I zato dopustite ljudima da budu u krivu, a vi se bavite pravim stvarima, u to svakako ne spada ispravlja nje krivih drina. Lijepi moji, ima toliko izvanrednih doivljaja koji vas oekuju kada prestanete troiti svoje vrijeme i energiju na stvari koje ne moete i ne trebate promijeniti, da je doista alosno troiti svoj ivot na nepotrebno dokazivanje. Dakle, ljudi imaju pravo biti u krivu, to ne znai da su uvijek u pravu. To samo znai da svatko ima pravo ne biti u pravu. A vas e prestati boljeti neije otre rijei kad upoznate sebe i razvijete ljubav prema sebi jer se onda neete zamarati neva nim miljenjima osoba koje vas ne poznaju. Ili moete nastaviti lupati glavom o zid i ispravljati krive drine i onda se uditi kako ne ivite sretno... Sretno zaljubljivanje!
Uglavnom, ostavit u ljude u pogrenom uvjerenju kada nji hov inicijalni zakljuak nema ba nikakve veze s objektivnom istinom jer tada doista nema smisla troiti vrijeme. Nikad mi nije bio drag oblik zabave govoriti neto ljudima koji ne slua ju, a nemam osjeaj da se nekome moram dokazivati. To ne znai da u komunicirati samo s istomiljenicima, nego sa svima koji potuju zdrav razum i znaju da za svoje stavove trebaju imati injenice. Komunicirat u sa svima koji su spre mni preispitati svoja uvjerenja i koji su svjesni da je potrebno argumentirati vlastite stavove, ali dokazivati nekome da nisam kakvim me on vidi, nakon to je ve donio tako vrst zakljuak, doista nema smisla. Ne mislim da to znai da idem linijom manjeg otpora, da se ne opirem onome to ne mogu promijeniti. Naime, ljudi nego
48
U RUKAVICAMA Ml (E IONAKO PREVRUE
DUHOVNOST U PRAKSI
49
O promjenama
spremni razvijati se, a ipak najee svaku vanjsku ili unutarnju promjenu doivljavamo kao kancerogenu. Najee emo je pokuati izbjei na sve mogue naine i najee emo si pro dati svakakve izgovore kako bismo izbjegli promjenu. Dugo me fascinirala ta viljasta tema jer nisam shvaao kako se ljudi opiru neemu to im donosi napredak. Zato se opiru neemu to moe poboljati njihovu situaciju? Kako sam upoznavao sve vie konkretnih situacija (koje nikad nisu crno-bijele), otkrio sam da mnogi ljudi vie od svega cije ne sigurnost. ak i kad su je stvorili na nesigurnim ili nerealnim temeljima, sigurnost i dalje ima realnu vrijednost u njihovim ivotima. Osjeaju se sigurno jer se nalaze u njima poznatom ivotnom okruenju, gaje poznata uvjerenja, odravaju pozna te odnose... Poznatost nam prua sigurnost. ak i kad to okruenje nije zdravo, ak i kada uvjerenja nisu ivotno afirmativna, ak i kada u odnosima ne moemo biti svoji, ipak emo osjeati kakvu-takvu sigurnost. Moda e to biti trona sigurnost, mo da e biti i poprilino nesigurna sigurnost, ali e mnogi ljudi ipak odluiti prigrliti takvu sigurnost, nego pristati na neizvje snost promjene. Kao da osjeaju da je bolje imati vrapca u ruci nego pokuati postati orao! I razumijem to. Razumijem da je jednostavnije i lake pristati na bilo kakvu sigurnost nego prihvatiti promjenu i otisnuti se u nepoznate krajeve. Razumijem da je riskantno odluiti se na promjenu nekog odnosa ili uvjerenja jer ne moemo biti sigur ni da emo razviti druge odnose i uvjerenja koji e nam pruiti vie sigurnosti, odnosno vie zdravije i utemeljenije sigurnosti! Razumijem to i jasno mi je zato se toliko odluuje zadrati postojee odnose i postojea uvjerenja. No ipak se nadam da e ideje koje iznosim uspjeti prodrmati bar neke ljude kojima je to potrebno. Bar one koji ele odgovore, a ne izgovore. One
Otpor prema promjeni

Pomno pratim sve svoje promjene i promjene moje obitelji i prijatelja, a zapravo najvie iskustva o promjenama stekao sam prouavanjem ljudi koje pratim na njihovu putovanju samootkrivanja. Ranije sam bio neto angairaniji u tome, ali i danas sam svjedokom brojnih znaajnih promjena u ivotima mnogih ljudi. Oduvijek me fascinirao na otpor prema promjeni. Nisam bio zadivljen njime, nego me fascinirao kao tema prouavanja, lako nam sve govori da smo osueni na promjenu, esto joj se opiremo svim moguim siiama. lako smo osueni na ivot u drutvu koje se stalno mijenja, iako smo osueni na relativno uestalu promjenu stanica naega tijela, iako se stalno mije njaju okolnosti naega ivota, iako neprestano imamo priliku mijenjati svoja uvjerenja i stavove, bilo bi logino da smo se ve sprijateljili s promjenom jer joj jednostavno ne moemo pobjei. Sve oko nas stalno se mijenja i sve u nama moe se stalno mijenjati. Pa i sreu moemo postii samo ako smo
50
U RUKAVICAMA Ml j IONAKO PREVRUE
DUHOVNOST U PRAKSI
51
koji ne ele samo lamentirati o problemima, nego smiljati rjeenja! One koji se ele podsjetiti kako je to sanjati i one koji ele ivjeti svoje snove! Nadam se da e vas ideje koje u opisati sprijateljiti s promje nama koje su nune u vaim ivotima! Krenimo.
Zato nam promjena teko pada?

Postoji nekoliko razloga zato nam je teko odrei se nekog uvjerenja ili odnosa, a ovdje u se baviti samo dvama koji mi se ine najeima. Prvi je da mislimo kako ta uvjerenja ili odnosi odreuju tko smo jer ne znamo tko smo bez njih. Poistovjetimo se s njima pa ne znamo tko smo ako nismo neiji suprug ili zaposlenik u toj i toj tvrtki ili osoba koja vjeruje u to i to i onda je logino da emo smiljati svakojake matovite izgovore samo zato jer se ne usudimo odrei jednog dijela sebe, ak i ako smo svjesni da nam stvara nesreu. Ovako bar imamo neki pojam o sebi to nam daje kakvu-takvu sigurnost, a ako se to promijeni, tko zna to e biti. Sve je to jasno i razumljivo, lako nas sigurno udaljava od ispu njenog, sretnog ivota, razumljivo je zato se teko odluuje mo na promjenu. Poznata bara ini nam se primamljivijom od pokuaja stvaranja mirnijeg jezerca na kojem bismo se osjeali vie kao doma pa onda i od uivanja u svom moru, da bismo se onda eventualno jednoga dana, nakon to pribavimo potreb nu opremu, otisnuli i u ocean. Logino je da nam bara izgleda kao sigurnije utoite, ali zar emo na to svesti svoj ivot? Razumijem da nije jednostavno odluiti se na promjenu. esto osjeamo da emo gubitkom jedne osobe, odnosno svoje ulo
ge supruga ili neije partnerice, izgubiti sebe. Trenutano nije ni vano ako nam te uloge nisu stvarale zadovoljstvo. Vano je samo da su nam davale osjeaj da znamo tko smo. Imali smo dojam da smo netko jer smo bili neiji suprug ili partne rica. Opet se pokazuje da ta poznatost ima gotovo maginu privlanost. Dakle, jasno je da se odluujemo ne mijenjati takve odnose jer imamo osjeaj da emo gubitkom tih odnosa izgubiti sebe. Ali ako malo bolje pogledamo, otkrivamo da neemo izgubiti sebe, nego one dijelove naega ivota kojima nismo zadovolj ni. Izgubit emo ono to nas frustrira i sprjeava da budemo svoji, autentini. A morate priznati da je prilino apsurdno odustati od promjene koja vas moe pribliiti vama samima samo zato to ste svojoj nesigurnosti dopustili da vas uvjeri kako ete mijenjanjem onoga to vas kronino ne zadovoljava izgubiti neto znaajno. Neete, dragi moji. Izgubit ete ono to vas udaljava od vas samih, to vas udaljava od potrage za sreom. Izgubit ete ono to vas udaljava od uistinu vaeg, autentinog, izvornog ivota! Naravno, odluka da neto promijenite najee nije proizvod racionalnog vaganja plusova i minusa. Ako elite promijeniti neto u vezi uloge s kojom se najvie identificirate, a nemate druge razvijene uloge, neete uspjeti provesti promjenu. Npr., ako se najvie doivljavate kao majka ili supruga i trebate promijeniti svoja uvjerenja koja imate o djeci ili suprugu ili trebate promijeniti prirodu tih odnosa, neete to moi uiniti ako niste razvili svoje druge uloge. Ako veinu svog vremena i misli, ali i doivljavanja sebe imate kroz uloge majke ili supru ge, bit e vam teko mijenjati ita u vezi s tim jer ete misliti da gubitkom poznatih uvjerenja i odnosa gubite i sebe. I zato najee neete ak ni moi razmiljati o promjeni, a kamoli poduzeti neto u vezi s tim.
52
U RUKAVICAMA M! JE IONAKO PREVRUE
DUHOVNOST U PRAKSI
53
Upravo je zato nuno izgraditi i ostale svoje identitete (o tome sam mnogo pisao u Ljubavologiji i neto u koli ivota). Vano je ne dopustiti da smo odreeni samo jednim ili dvama odnosi ma. Bitno je imati razvijene mnoge odnose jer e nam poveza nost s prirodom, kreativnou ili prijateljima pa ak i s poslom (ako je zdrava povezanost) pruiti dovoljno sigurnosti da ne moramo ovisiti o nezdravim odnosima. Naime, cilj je imati dovoljno zdravih odnosa da sigurnost ne morate crpiti iz nezdravih odnosa! Cilj je imati zdrave odnose s prijateljima, poslom, nekim krea tivnim aktivnostima, prirodom, svojim tijelom, morem, ljuba vi, idejama, Bogom, plesom, slikanjem... tako da ne budete taoci nezdravih odnosa. Jer ako iz zdravih odnosa, koji doista mogu biti prema bilo emu s im osjeate stvarnu poveza nost, ne crpite dovoljno sigurnosti, bit ete osueni na dranje za sigurnost iz poznatih odnosa i poznatih uvjerenja, ak i ako su ti odnosi iznimno nezdravi za vas!
za drugo ili se nismo dovoljno poznavali i potivali ni prije ulaska u brak, ili smo se poeli uzimati zdravo za gotovo pa smo se prestali truditi jer smo pogreno mislili da sada kada smo u braku vie ne moramo ulagati vrijeme i energiju da sve bolje upoznajemo svog partnera ili da se i dalje meusobno zavodimo, da i dalje idemo na spojeve i oduevljavamo se jedno drugim... A mogue je i da smo se samo razvijali u dru gom smjeru. Moda smo i bili bliski i dovoljno se poznavali i potovali, odnosno voljeli, ali nas je ivot odveo u drugaijim smjerovima. O kojem god se razlogu radilo, razumljivo je da e nam biti teko razvrgnuti brak jer ne elimo taj osjeaj neuspjeha, ne elimo da sav taj trud i energija odu u ko za smee, ne elimo biti poraeni. Ali, sada opet slijedi jedan veliki ali... I molim vas za jednu uslugu - molim vas da zajedno razmislimo to je zapravo pravi poraz, odnosno to je zapravo pravi neuspjeh. Naime, meni se ini da je pravi ivotni poraz ostati u nekom odnosu iako znamo da zasluujemo bolje. ini mi se da je ne uspjeh ostati s nekim tko nas ne cijeni, ne poznaje niti nas eli upoznati. Pravi je neuspjeh odustati od pokuaja stvaranja sret nijeg ivota! Pravi je neuspjeh i dalje svojoj djeci servirati sliku roditelja koji se ne podnose ili, u boljem sluaju, odnose jedno prema drugome kao funkcionalni cimeri ili kao brat i sestra. Pravi je neuspjeh pomiriti se s trenutanim ivotnim okolno stima iako znate i osjeate da vi i vaa djeca zasluujete bolje. Pravi je neuspjeh pristati na to da dijelite svoj ivot s osobom koja u svom srcu nema mjesta za vas. To su pravi neuspjesi zbog kojih emo imati poraavajue rezultate u ivotu! Razumijem da nije jednostavno ak ni razmiljati o ozbiljnoj promjeni, a kamoli je izvesti, ali doista vas molim da razmislite o svojemu dosadanjem poimanju uspjeha i neuspjeha. Jer ni kako ne treba inzistirati na bilo kakvom odnosu samo zato to
Drugi najei razlog opiranju promjeni jest da emo tu pro mjenu esto doivjeti kao neuspjeh! Uloili smo mnogo energi je u taj posao ili odnos, tj. u razvijanje nekog odnosa i ne eli mo ga napustiti jer mislimo da emo tako omalovaiti uloenu energiju, vrijeme, znoj, krv i suze. Takoer, toliko smo puta branili taj posao ili uvjerenje da nam je sada teko napustiti ih, iako smo postali svjesni da nas udaljuju od sree! I ovo je razumljiv razlog, iako je i tu kristalno jasno da tako neemo stvoriti sretan ivot! Npr., mnogi ljudi teko se odlu uju ak i na razmiljanje o razvodu jer bi ga smatrali svojim ivotnim porazom. Kada su prije 7 ili 27 godina ulazili u brak, bili su uvjereni da ine najbolju moguu stvar i vjerovali su ili su se barem nadali da e odnos funkcionirati, ali ivot nas esto odvede u nekom drugom smjeru. Ili nismo ni bili jedno
54
DUHOVNOST U PRAKSI
55
ne elite zavriti jedno poglavlje svog ivota koje vam naoi gled krade radost, i zapravo, ivot sam! Meni se ini da je uspjeh priznati i prihvatiti da zasluu jete bolje. ini mi se da je uspjeh traiti ono to znate da zasluujete. Vie potovanja, vie zajednitva, vie ljubavi! Uspjeh je biti dovoljno hrabar za novi poetak! Uspjeh je svojoj djeci poruiti da se u ivotu ne treba pomiriti s onim to zna da ne zasluuje i uspjeh je poruiti im to djelima, a ne samo rijeima! Uspjeh se u tom propalom" odnosu moe doivjeti i onim to ste kroz taj odnos nauili o sebi, ivotu, odnosima, o mu karcima ili enama... Bitno je u sljedeim odnosima ponoviti one izvrsne trenutke koje ste imali i izbjei one koji ba i nisu biii izvrsni. Ako se pogreke ne ponavljaju, prestaju biti toksi ne pogreke i postaju izvrsne prilike iz kojih ste neto nauili, zahvaljujui kojima je va ivot profitirao. Moda ste nauili kako se treba ponaati u odreenim situacijama, kako ne trebate komunicirati, moda ste nauili da je iskrenost nuna i da je suludo zabijati glavu u pijesak kad se suoite s nekim problemima, moda ste nauili da nije razumno smanjiti svoje kriterije, nego da biste trebali poveati ono to moete dati svome partneru te inzistirati na tome da to i primite s druge strane, moda ste nauili da probleme u odnosu nema smisla rjeavati tako da i treu osobu uvedete u taj odnos, da nema smisla ni zapoinjati odnos s osobom od koje se previe razli kujete, moda ste nauili da je vano imati dovoljno slinosti u kljunim uvjerenjima, tako da vam one razliitosti koje su jednostavno nune postanu simpatine, a ne frustrirajue... A sve su to, dragi moji, ogromni uspjesi! Mogao bih navesti jo desetke i desetke pouka. Nadam se da ete vi nastaviti i primijeniti ovaj princip razmiljanja na svoje
propale" odnose jer ako izvuete ivotne lekcije iz njih, onda to vrijeme i energija nisu propali. Onda sigurno niste potratili svoje vrijeme. Onda e u sljedeim odnosima moi zaivjeti one poeljne stvari koje ste nauili, a znat ete izbjei one ne poeljne! Ako cijeli odnos proglasite neuspjenim, neete moi otkriti ni one korisne stvari koje biste mogli ponoviti u sljede em odnosu niti one nepoeljne stvari koje sigurno ne elite ponoviti. lako ishod sigurno nije poeljan, iako sigurno niste matali o tome kad ste zapoinjali vezu ili uli u brak, nerazumno je cijelu vezu proglasiti neuspjenom jer je u njoj sigurno bilo stvari iz kojih moete neto nauiti. Iz kojih moete nauiti to raditi, ali i to ne raditi!
Ovdje smo raspravili tek dva najea uzroka otpora prema promjenama i molim vas da samo razmislite o njima. Razmislite 0 argumentima za i protiv promjene i ako se odluite za pro mjenu, elim vam sreu u izgradnji stvarnog i stabilnog osje aja sigurnosti. Jer, doista se ne isplati odrei izvrsnog potenci jala vlastitog ivota zbog neke uloge koja vas ne ini sretnima! 1 doista ima smisla drugaije poimanje uspjeha i neuspjeha jer vas ono moe pribliiti uspjenijem ivotu. elim vam sreu i 1to ljepe prijateljstvo s promjenama koje su nune!
Mijenjati sebe iznutra ili mijenjati stvari izvan sebe?

()vo mi je jedna od intrigantnijih tema jer ba kad pomislim da ..im je uspio obuhvatiti, malena se nekako izmigolji i pokae |< >5 jedno lice, jo jedan sloj, to potragu za njezinom priroilom ini jo uzbudljivijom.
56
DUHOVNOST U PRAKSI
57
Naime, esto se naglaava kako za stvaranje ivota kakav elimo moramo samo promijeniti sebe iznutra. Tvrdi se da moramo promijeniti svoja uvjerenja, doivljaje sebe i drugih i tako e se promijeniti naa stvarnost. Tvrdi se da e promjena nae unutarnje stvarnosti uzrokovati promjenu vanjske! I doi sta, nekad e se to uistinu dogoditi. Npr., nekad e se dogoditi da promjenom svog uvjerenja o poslu, postavljanjem realnih oekivanja, uspijemo promijeniti svoje osjeaje u vezi posla i poveati zadovoljstvo pa se ispostavlja da rjeenje uope nije u promjeni samoga posla, nego u naim osjeajima u vezi njega. Tono je da je nekada dovoljno promijeniti samo unutarnju stvarnost, a tono je i da mnogi ljudi koriste takve injenice kao izgovor. Npr., ima situacija u kojima e ljudi tvrditi da samo trebaju smanjiti svoja oekivanja od svojih suprunika i sve e biti u redu. Uvjerit e se da su prezahtjevni, da nita nije idealno, da treba imati razumijevanja za svog partnera jer je odrastao u takvim i takvim uvjetima, da nam je ipak bolje nego Markoviima, da nema smisla u ovim godinama povla iti ikakve radikalne poteze... Ma moemo si prodavati svakakve fore, ali poanta je da prista janje na neto to znamo da ne zasluujemo nije odraz ivotne mudrosti, nego nesvjesnosti to zapravo ivot jest. To nas pre tvara u osobe koje ne cijene dovoljno sebe i vlastiti ivot da se uope ele potruditi oko pozitivnih promjena. To nas pretvara u osobe koje ivotare umjesto da ive. U osobe koje trae izgo vore umjesto odgovore. A na ivot zasluuje vie!
no samo raistiti svoje emocije, otpustiti krivnju i situacija se moe drastino poboljati.
gorinu
ili
razrijeiti
Ali, sada slijedi jedan veliki ali... U onim situacijama kada od svog posla, prijatelja ili partnera kontinuirano ne dobivamo ono to znamo da zasluujemo, kada kontinuirano ulaemo mnogo vie energije, truda, njenosti, strpljenja, nade ili razumijevanja nego to dobivamo od njih, onda je itekako nuno razmisliti o promjeni vanjske stvarnosti. Nadam se da je ovo solidan poe tak objanjenja jer se doista esto dogaa da smiljamo razne izgovore kako bismo sauvali trenutanu situaciju, iako znamo i osjeamo da nas gui. lako znamo da zasluujemo vie. I ne brinite, nimalo ne podcjenjujem teinu mnogih ivotnih promjena. Svjestan sam koliko nam je teko mijenjati i uvjere nja i same odnose. Toliko smo nade i energije uloili u neto i razumljivo je da nam je teko odrei se toga. Razumljivo je da se nekada ne usudimo provesti promjene. Nismo sigurni da e nam biti bolje, a ipak se odriemo neega to nam neto znai. Svjestan sam da nam je teko odrei se neega to je odreivalo tko smo i u naim oima i u oima drugih. Pa to e drugi misliti o meni?" ,,U mojim se godinama ljudi ne razvode." Bolje se drati ove prijateljice, mogla bih proi i gore." Uostalom, nije mogue biti sretan pa zato se truditi." Smiljamo sve mogue izgovore da bismo opravdali vlastitu pasivnost.
Dakle, neupitno je da emo mnoge situacije uspjeti razrijeiti iskljuivo kroz unutarnju aktivnost, iskljuivo kroz promjenu svog doivljaja razmaenosti nae djece, neprikladnosti naega posla ili prevelikih oekivanja od partnera. |er nekad je dovolj
Odluio sam pisati o ovome jer sam vidio da se previe ljudi miri s kronino nezadovoljavajuim ivotnim okolnostima koje hi zapravo trebalo mijenjati. Bilo da se okrenu drugim ivot nim podrujima u kojima nalaze kakvo-takvo zadovoljstvo ili >o promijene iznutra u smislu da smanje svoje kriterije pa ih onda ne boli toliko kad povremeno dignu glavu iz pijeska i suoe se sa stvarnou ili se uvjere da i nije tako strano iako
58
DUHOVNOST U PRAKSI
59
im osjeaj praznine uporno govori da jest, injenica je da e mnogi radije gutati gorke pilule samo da se ne bi morali odlu iti na promjenu. O tome sam dovoljno govorio, a sada bih elio naglasiti jo samo jednu stvar: unutarnja promjena uvijek je nuna. ak i da smo zadovoljni svojim ivotom, unutarnja promjena u smi slu razvijanja naih uvjerenja i osjeaja ljubavi prema sebi i dru gima uvijek je ivotna nunost, elimo li iskoristiti svoj ivotni potencijal! O kojem god ivotnom aspektu govorili, sigurno e biti potrebna nekakva unutarnja promjena i ona je kljuna. A nekada, samo nekada, bit e nuna i vanjska promjena, ukoliko elimo ivjeti autentino, ukoliko elimo doista ivjeti. Nekada nee biti dovoljno samo smanjiti vlastita oekivanja. Moram napomenuti da razlikujem smanjivanje kriterija i oekivanja jer smanjivanje kriterija nikada nije nikoga usre ilo, ali smanjivanje oekivanja u smislu da od sebe i drugih imamo realna oekivanja uvijek je hvalevrijedna aktivnost. Nekada nee biti dovoljno da samo promijenimo svoj doivljaj odreenog odnosa ili posla, nego e trebati mijenjati i sam odnos ili posao. Kada vidimo i osjetimo da kontinuirano od tog odnosa ili posla ne dobivamo ono to znamo da zasluuje mo, onda je vrijeme da razmislimo o tome da ih promijenimo. Nekad je nuno okrenuti neiji broj telefona i porazgovarati ili ak i prekinuti neki odnos. Sve to spada u vanjske promjene! Naravno, odabir je na, kao i uvijek. Svatko od nas moe oda brati hoe li smiljati izgovore ili e pokuati ivjeti u skladu s odgovorima do kojih je doao!
unutarnja promjena treba i je li uope potrebna vanjska! I svje stan sam da u brojnim situacijama to nee biti jednostavno, ali sigurno je bolje od zabijanja glave u pijesak i djeje nade da e se problemi rijeiti sami od sebe! Sretno!
Kada se odluiti na promjenu?

U posljednjih sam nekoliko godina odrao stotine predavanja ili promocija i kada govorim o promjenama, ljudi esto steknu pogrean dojam da podcjenjujem teinu izazova s kojima se suoavaju. Dojam je pogrean jer samo zato to ponekad znam to tono treba uiniti kako bismo ostvarili neku kon kretnu promjenu, to nikako ne znai da podcjenjujem teinu izazova s kojima se netko suoava. Svjestan sam da je itekako zahtjevno posloiti sve stvari unutar nas samih tako da postanemo sigurni da inimo dobru stvar. Svjestan sam da nam je teko poduzeti neto kada znamo da emo time povrijediti ljude koji su nam dragi (naravno, vie emo ih povrijediti nepotrebnim odugovlaenjem i ivljenjem ivota za koji znamo da nije na, ali toga esto nismo dovoljno svjesni). Svjestan sam da je nekada zahtjevno uskladiti sve ono to mislimo da moramo uiniti kao majka, supruga, zaposle nica neke tvrtke, neija ki, prijateljica... esto nam je teko i nai mir izmeu onoga to elimo uiniti i onoga to osjea mo da drugi ele od nas. Uglavnom, svjestan sam da velike promjene nisu nimalo jednostavne i lagane, bilo da se radi o unutarnjim ili vanjskim.
Dakle, unutarnja promjena uvijek je korisna, a i vanjska e nekada biti nuna elimo li iskoristiti svoj maksimum! Svaka situacija je posebna i uvijek trebamo odvagnuti kakva nam
Druga stvar koju elim istaknuti jest da bismo, prije nego Uo se odluimo na neku radikalnu promjenu, trebali poku cati apsolutno sve to nam padne na pamet da poboljamo
60
DUHOVNOST U PRAKSI
61
trenutani odnos (partnerski, obiteljski ili prijateljski), posao ili neto drugo to elimo promijeniti. Lake je samo otii iz nekoga odnosa nego dati sve od sebe da ga pokuamo popraviti. Ali ako ne pokuamo apsolutno sve to nam padne na pamet, nikada neemo biti sigurni jesmo li uinili pravu stvar i vui emo repove u sljedee odnose. Dakle, nuno je pokuati apsolutno sve to nam padne na pamet da pokua mo poboljati situaciju. Trebamo pokuati sve to moemo da unaprijedimo sebe tako da moemo vie pruiti u tom odnosu. Trebamo se potruditi razviti kvalitetniju komunikaciju da lake odredimo koji je glavni problem. Trebamo potraiti savjet osoba koje pokazuju veu ivotnu mudrost od nas, neovisno o tome radi li se o strunjacima ili laicima. Trebamo napraviti apsolutno sve to moemo da pokuamo unaprijediti trenutani odnos i tek ako sve to propadne, tek ako se pokae da doista ne moemo biti zadovoljni u tom odnosu i da je vrijeme za neto drugo, onda je doao trenutak za okretanje nove stranice. Taj maksimalni trud je bitan jer su nekada meuljudski odnosi u problemima prvenstveno zato to smo im prestali poklanjati dovoljno panje. Mislili smo da e nekako funkcionirati sami od sebe, da e odravati kvalitetu sami od sebe, a to je, kao to mnogi znaju, nemogue. Bilo da elite napredovati u partnerskom, prijateljskom ili poslovnom odnosu, nuno je stalno rasti i razvijati se, ulagati svoje vrijeme i energiju u bolje razumijevanje partnera ili posla, u stjecanje novih vjetina... Za svaki trajni uspjeh potrebno je potruditi se. No, ak i ako nakon tog uloenog truda shvatimo da ne moe mo biti sretni u toj vezi ili na tom poslu, odnosno da su razlike jednostavno prevelike, i dalje mislim kako je dobro to smo se potrudili jer emo tako znati da smo uinili sve to moemo i imat emo ist razlaz, to je iznimno vano za budue veze
ili poslove! Meuljudski odnosi dovoljno su zahtjevni sami po sebi, a kad u njih uemo neraienih rauna iz prethodnih veza, onda postaje nemogue stvoriti uspjean odnos jer e se to negativno emocionalno nasljee stalno upletati u novu vezu! Uostalom, samo ako se maksimalno potrudimo oko nekog odnosa, ak i ako ga kasnije prekinemo, iz njega moemo izvui najvrednije ivotne pouke. Ako ishitreno prekinemo neki odnos, skloni smo donoenju paualnih zakljuaka koji nas nee pribliiti srei: Svi su mukarci isti." Znao sam da se ne trebam petljati s ekonomisticom." Problem je bio u njegovoj majci..." Moda bih trebao stati s navoenjem slinih paual nih zakljuaka i navesti zato su takvi zakljuci besmisleni. Naravno, potpuno je apsurdno sve mukarce, Srbe, politiare, novinare stavljati u isti ko. Generalizacije nisu opravdane i svjedoe o djejem umu koji eli pojednostavniti stvarnost. Ako smo ve bili u vezi s nekoliko slinih mukaraca, nije raci onalno zakljuiti da su svi mukarci isti, nego bismo se trebali zapitati zato mi privlaimo ba takvu vrstu mukaraca! to je to u nama ili na nama da privlai upravo takve mukarce. Sve ostalo tek je prodavanje magle samome sebi kako bismo osjetili privremeno olakanje, ali dugorono emo si sigurno oteati. Takoer, nije mudro ni imati dojam da su ivotna uvjerenja vezana uz profesiju i da su sve ekonomistice ovakve ili svi raunovoe onakvi. I, naravno, jedna od eih zabluda - njegova majka. Drage moje, nikad nije stvar u njegovoj majci. Ako se njegova majka previe petlja u va odnos, onda je stvar u vaem partneru koji nije odrastao mukarac pa doputa majci previe upletanja. Nije stvar u majci koja je prenapadna, uvijek ima miljenje i
62
DUHOVNOST U PRAKSI
63
stalno rogobori protiv vas. Stvar je u sinu koji se ne zna posta viti prema takvoj majci i koji joj i dalje doputa upravljanje njegovim i vaim ivotom. Naveo sam primjer majke i sina zato to se ee problemi javljaju na toj relaciji jer se mnoge majke osjeaju ugroeno kad nova ena ue u ivot njihova sina. lako, naravno, treba naglasiti da ima i obrnutih situacija kad se majka ili otac novopeene mladenke previe petljaju u njezin odnos. Dakle, nije stvar u majci, nego u nezrelom djetetu koje nije svjesno da smije postavljati pravila, da uz zrelost dolazi i odgo vornost za svoj ivot i da smije odluiti koju e ulogu netko igra ti u njegovu ivotu, ak i kada se radi o njegovim roditeljima! Dakle, moete vi i dalje psovati sve mukarce, kriviti njegovu mamu, posao ili njezine prijateljice, ali vjerujte mi, lajete na pogreno drvo. A dok lajete na pogreno drvo, ne moete otkriti kako ste vas dvoje pridonijeli problemima i, ono to je jednako vano, ponovit ete iste pogrene korake i u nekom sljedeem odnosu!
trebali odricati sebe. Va ivot to sigurno ne zasluuje. Vi to sigurno ne zasluujete. elim vam mudrost i upornost da pokuate poboljati sve odnose koje je mogue poboljati i elim vam hrabrost da po kuate prekinuti one koje je nemogue poboljati, a oduzimaju vam vas same! Sretno!
Koliko nam vremena treba za neke promjene?

esto mi ljudi predstave neki svoj problem i pitaju koliko im vremena treba za rjeavanje. Onda obino objasnim da je to nemogue odrediti jer ljudska psiha i na ivot ne funkcionira ju kao perilica da bismo mogli predvidjeti koliko nam treba za promjenu kakvoga pokvarenog mehanizma. Zahtjevnost faktora: i duljina rjeavanja problema ovisi o nekoliko
Opet sam se malo zanio pa je u redu ponoviti glavnu ideju ovog relativno sitnog, ali vrlo vanog poglavlja - iznimno je vano pokuati apsolutno sve to moete kako biste spasili neki odnos jer tek tako moete stvoriti sretan ivot, s istom osobom ili s nekim drugim, na istom poslu ili na nekom dru gom. Vano je potruditi se jer jedino tako moete doznati u emu je bila stvar, jedino tako ne morate prenositi negativno emocionalno nasljee u sljedei odnos, jedino tako moe te otkriti to trebate promijeniti u sebi kako biste imali vie uspjeha u nekom sljedeem ivotnom poglavlju! Tek ako ne uspijete poboljati odnos ni nakon svega to vam je palo na pamet, vrijeme je za razmiljanje o prekidu. Jer nijedan odnos nije vredniji od vas i vaega ivota. Ni zbog koga se ne biste
1. Koliko je duboko problem ukorijenjen? 2. Koje alate imamo na raspolaganju i koliko samopouz danja uope imamo? 3. Imamo li zdraviju zamjenu za one doivljaje koje stva ra ta problematina situacija?
Dakle, vano je koliko dugo imamo neki problem i koliko inlonzivno on utjee na nas. Vano je koliko ga dugo pokuava mo rijeiti, jer to ga due pokuavamo rijeiti, to je vjerojatnije k.iko smo ve pomalo umorni i da postajemo sve nesigurniji ilci ga uope moemo rijeiti. Bitno je i je li povezan s nekim drugim problemima, krije li se moda u njegovoj pozadini
64
DUHOVNOST U PRAKSI
65
neto jo dublje, koliko smo se ve poistovjetili s tim proble mom... A sva ta pitanja tiu se samo prvog faktora.
Drugi faktor tie se alata srca i uma, npr. nae sposobnosti osje anja zahvalnosti na svojim vrlinama i onome to funkcionira u naem ivotu. Alati nam pomau u divljenju i uivanju u svemu to je na dohvat naega srca. Pomau nam slaviti uspjehe te potivati svoj i tui dananji maksimum. Pomau nam u zdra vom pozitivnom razmiljanju u smislu da kad se susretnemo s nekom pojavom, prvo uoimo njezine pozitivne karakteristike, a tek onda i negativne, koje ne smijemo zanemariti. Za drugi je faktor vano i koliko nam je jasno emu trebamo posvetiti svoj ivot te imamo li potporu okoline koja je pone kad potrebna. O svemu tome sam ve iscrpno pisao i u koli ivota i u Ljubavologiji pa bih se sada pozabavio treim faktorom koji se esto previa i o kojem se jako rijetko govori na nain koji zasluzuje!
Nunost aktivnog traenja zamjena uvijek je dio rjeenja. Uzmimo za primjer situaciju kad uzaludno traimo potvrdu od drugih. Da bismo rijeili taj problem, nije dovoljno samo se maknuti od drugih ljudi, nego je nuno nai smisleniji izvor potvrde vlastite vrijednosti. To nam moe uspjeti ako razvi jemo zreliji odnos prema sebi, ako oblikujemo svoja pravila i standarde koje trebamo zadovoljiti i onda se potrudimo zado voljiti ih. Nasilno maknuti problem nije glavna stvar. Glavna stvar je potraga za rjeenjem! Zato se mnoge ene vraaju mukarcima koji ih zlostavljaju, lako ponekad odu od njih, esto se vrate jer nemaju zdra viju zamjenu pa njihova nesigurna psiha zakljui da je ipak bolje biti u poznatoj movari nego na novom i nepoznatom teritoriju.
Naime, rekao sam da nam je potrebna zdravija zamjena za ono to nam je pruao taj problem. Jer ak i kad imamo pro blem, mi i dalje neto dobivamo od toga. To je i dalje dio nas i zapravo ne moemo samo tako izbaciti nezdravi dio nas ako zdraviji nije spreman zamijeniti ga. Ne moemo se samo tako rijeiti nezdrave navike ako je ne zamijenimo zdravijom. Ako se ne pojavi zdravija navika, najee emo se vratiti onoj nezdravoj ili emo razviti drugu nezdravu naviku. Ne moemo samo tako odbaciti neka negativna uvjerenja o sebi ili svijetu ako na njihovo mjesto ne stavimo neka zdravija. Dakle, ne trebamo se toliko koncentrirati na odbacivanje nezdravih navika ili uvjerenja koliko bismo se trebali koncentrirati na razvijanje zdravijih.
Jo je neto vano. Naime, kad se naviknemo na neto, navi knemo se ne samo na sadraj tog odnosa ili ovisnosti nego se naviknemo i na uestalost interakcije, odnosno emocionalne i mentalne stimulacije. Naviknemo se na uestalost druenja, na razmjene misli i emocija pa ak i otrova... Ne radi se o neemu zdravome za nas, zato se toga uostalom i elimo rijeiti. Ali vano je nai neku aktivnost koja bi to mogla zami jeniti, neto to e jednako stimulirati nae tijelo, srce ili um, ovisno o tome to elimo promijeniti. Trebamo nai neto to e nas jednako stimulirati, ali da bude zdravije za nas. Da se vratimo na primjer naglaene potrebe za dobivanje potvrde od drugih. Doista je nuno stvoriti vlastita pravila i potruditi se zadovoljiti vlastite kriterije za uspjeno odraen posao, davanje potpore prijatelju, uspjenu odgajateljsku mje ru i bilo koju drugu vlastitu aktivnost. Cilj je zadovoljiti te svoje kriterije, a ne nekoga stalno vui za rukav da nam kae da smo dovoljno dobri.
66
U R U K A V I C A M A M l JE I O N A K O P R E V R U E
DUHOVNOST U PRAKSI
67
Osim toga, dio rjeenja sigurno se nalazi i u tome da naemo neto to e zamijeniti adrenalinsko uzbuenje iekivanja te potvrde. To iekivanje njihove reakcije neto je na to se navuemo. To je droga koju trebamo nadomjestiti, uz to da trebamo nai smisleniji izvor sigurnosti. Svjestan sam da obino ne razmiljamo tako o tom treem faktoru, ali moje iskustvo rada s ljudima govori mi da je to po trebno kada se uvodi neka promjena. Sva tri faktora su nuna i ako smo ih dobro apsolvirali, moi emo promijeniti ono sto elimo! Sretno vam, o kojim god promjenama bila rije!
ukazuje na to da nam nisu jasni motivi i da nam treba jo neka vanjska potvrda naega djelovanja.
Novogodinje odluke
Kraj godine vrijeme je zbrajanja dojmova. Gledamo to se promijenilo u naem ivotu, ime smo zadovoljni, a to bismo htjeli promijeniti. Obino je to i vrijeme donoenja razliitih odluka kojima je cilj poboljanje kvalitete ivota. Bilo da se odnose na rjeavanje neke ovisnosti, smanjenje tjelesne teine, prekid kakva odnosa ili neto etvrto, korisno je na umu imati nekoliko stvari koje e nam pomoi da te odluke provedemo u djelo. Prvo, ekanje odreenog datuma kao to je Nova godina, na roendan ili prvi u mjesecu najee ukazuje na neodlunost i nedovoljnu samouvjerenost. Mnogo veu ansu za uspjeh imaju one odluke koje donesemo u bezveznu srijedu, nekog sluajnog 14. u mjesecu koji nema ba nikakvo znaenje u naem ivotu, odnosno u trenutku kad ta odluka prirodno sazrije, lako je mogue da uspjeno provedemo odluku done senu na neki znaajan datum, ekanje tog datuma najee
Tako dolazimo i do druge stvari koju je kljuno spomenuti motiv. Ako vam je jasan motiv, lake ete provakati i zahtjev nije ivotne zalogaje. Treba vam biti jasno sve pozitivno to vam donosi neka promjena i to je jo vanije, trebate osjetiti koliko vam ta promjena znai. Npr., osjetite slobodu i osjeaj moi bez cigarete jer koliko god je prestanak puenja koristan za zdravlje, jo je korisniji kao dokaz vae moi. Mo je u injenici da snanije osjeate da je va ivot u vaim rukama i da vam nee nekakav smotuljak duhana i tko zna ega jo nare ivati to da radite. Ono primarno to dobivate rjeavanjem ovisnosti upravo je taj osjeaj moi koji okrepljuje i vae srce i um, a naravno da i tijelu godi rjeavanje nezdravih navika. Sto vam je jasniji motiv i to vie osjetite to tono dobivate provoenjem svoje odluke, to e vam biti lake pregrmiti teke trenutke i provesti svoju odluku u djelo!
Irea stvar koju je vano napomenuti jest da vam treba biti stalo do vas samih. Brojne odluke je zahtjevno provesti u praksu. Pomoi e vam prirodno sazrijevanje odluke umjesto lorsiranja nekim datumom te jasnoa motiva i osjeanje po zitivnih promjena koje e ta odluka donijeti u va ivot. A u onim trenucima kad ni to nee biti dovoljno jer e vas navike pokuati natjerati na staro, ustaljeno ponaanje ili razmiljanje, lake ete premostiti taj izazov ako vam je stalo do vas samih. Iomoi e vam ako cijenite sebe i svoj ivot u toj mjeri da si >elite dobro. Svjestan sam da ova reenica nekome moe zvu ati udno, ali mnogima jednostavno nije dovoljno stalo do njih samih pa je vano naglasiti znaenje zdravog cijenjenja \<>be i svog ivota.
68
DUHOVNOST U PRAKSI
69
etvrta je stvar vie savjet nego objanjenje pozadine odlui vanja. Naime, odluke esto donosimo u afektu prije objektiv nog promiljanja svih moguih posljedica. Na primjer, esto se za prekid nekog odnosa odluimo ishitreno. Kad se radi o vanim ivotnim odlukama, nuno je napomenuti da si tre bamo uzeti vremena za razmiljanje. Prije nego to odluimo prekinuti neki odnos, mudro je pokuati apsolutno sve to moemo zamisliti da bismo ga spasili, a kad smo sigurni da smo sve pokuali, pokuajmo jo jednom. Ako tada zakljuimo da taj odnos nema pozitivnu ulogu u naem ivotu, trebamo izvui pozitivno ivotno iskustvo i osvijestiti to smo nauili o sebi, ivotu, prirodi meuljudskih odnosa... Tek kad nam to sjedne, vrijeme je za okretanje nove ivotne stranice. Dragi moji, sretno vam provoenje odluka!
ziti primarno kroz kontemplaciju, ali danas to definitivno nije izvedivo jer smo sa svih strana bombardirani raznim infor macijama i utjecajima. Tako je samo pitanje hoete li pomo primiti od prijatelja, kvalificiranih terapeuta, knjiga i filmova ili ete se upustiti u nepregledan svijet surfanja i nalaenja esto neprovjerenih informacija. Zapravo ispada da tu tvrdnju kako si svatko treba sam pomoi koriste prvenstveno oni ljudi (najee mukarci) koje je strah ili sram traiti pomo. Odnosno, njih je najee strah ili sram priznati da imaju problem. Oni ak misle da iz te besmislene tvrdnje prte samouvjerenost i snaga, a zapravo prte najobi nije neznanje i kukaviluk da testiraju svoja trenutana uvjere nja i pokuaju poboljati svoj ivot. Pretpostavljam da neki od mene sada oekuju hvalospjeve knjigama iz podruja samopomoi, ali to neete doekati. Naravno, neete doekati ni hvalospjeve svim kvalificiranim terapeutima. Kao to smo ve rekli, svako generaliziranje una prijed je osueno na propast. Dakle, ima iznimno kvalitetnih knjiga koje vam doista mogu pomoi i ima uasnih knjiga koje banaliziraju stvarnost. Ima kvalitetnih terapeuta koji vladaju svojim podrujem, znaju svoje granice i odgovornosti, a ima i ivotno smotanih neznalica koji od vas samo ele tih tristoti njak kuna na kraju sata. Ima prijatelja koje biste trebali sluati jer svojim ivotom pokazuju da znaju neto to vi ne znate i ima onih iji savjet ne biste trebali uzeti u obzir. Kao to neete doekati pohvalu svim knjigama samopomoi, neete doekati ni da hvalim svoje knjige, da mislim kako su Idealne za svakoga i da svakome mogu pomoi, lako cijenim .voje pisanje i znam da te knjige doista pomau brojnim lju dima, bilo bi potpuno suludo tvrditi da one mogu pomoi wima koji ih itaju. Razlozi su brojni i ne moramo ih sada sve n.ivoditi. Vano je samo naglasiti kako je posve logino da e
Od koga je mudro traiti pomo?

Nedavno sam u jednom drutvu uo estu, a zapravo poprili no smijenu tvrdnju: Ne vjerujem u terapiju jer smatram da si jedino sami moemo pomoi." E sad, kao i u veini dobro pri hvaenih, ali netonih tvrdnji, i u ovoj ima neto istine. Svakako je tono da nam nitko ne moe pomoi ako sami nismo spre mni na odreenu promjenu. Svakako je tono da ta elja za promjenom mora doi od nas. Svakako je tono da smo naj vanija osoba u vlastitom ivotu i da sve u njemu primarno ovisi o nama samima. No, ako ve elite neto promijeniti, odnosno ako aktivno ivite, to znai da se niste pomirili sa svojom ivot nom situacijom pa samo brojite dane, pravo pitanje nije hoete li prihvatiti neiju pomo, nego ija e to pomo biti. Moda smo u nekim drugim vremenima i mogli od svih vanjskih informacija te do kvalitetnih promjena dola biti zatieni
70
DUHOVNOST U PRAKSI
71
razliitim ivotnim
ljudima razliitih mentalnih sklopova stadijima odgovarati razliit pristup,
u razliitim uvjerenja, ton
obraanja...
Uglavnom, koga god odabrali, vano je ne samo da imaju dob ru namjeru (to obino pripisujemo prijateljima) i da su educi rani (jer to samo po sebi nije nikakvo jamstvo) nego i da svojim ivotom potvruju ono to govore. To je zapravo najvanija kvalifikacija. Zahvalnosti nas ne moe pouiti osoba koja je ne ivi i osjea. Kako prihvatiti neke dogaaje iz prolosti ne moe nas nauiti osoba sklona okrivljavanju drugih za stanje u svom ivotu. O neutralizaciji krivnje nema nam to rei osoba koja nije preuzela odgovornost za svoj ivot. Kako razviti ljubav prema sebi i svijetu ne moe nas uiti osoba ije srce ne pjeva ljubav! Dakle, savjete svih ljudi koji ne zadovoljavaju te kriterije ne biste trebali uzimati u obzir jer vam oni ne predaju samo te rijei, nego i energiju iza tih rijei koje nisu potkrijepljene djeli ma. Ako se toga ne dre, onda vam ak mogu i odmoi jei e vam u prenoenju svih tih mudrih" savjeta zapravo prenijeti i vlastitu energiju ivotnog neuspjeha! Drugim rijeima, o ivotu nemojte sluati ljude koji ne nose autentian osmijeh na srcu!
sigurni da zavreujemo ljubav. Povremeno primiti pomo od nekoga ne znai da smo slabii, nego da smo svjesni kako nitko od nas ne moe potpuno sam uiniti izvrsne stvari. Naravno, elite li stagnirati, za to vam nije potrebna nikakva pomo. To moete i potpuno sami.
Zato uimo samo na svojim bolnim iskustvima?

Kada bih odmah odgovorio na pitanje iz naslova, bio bi to iznimno kratak osvrt, a kako to nije moj stil, zagrebimo ispod povrine. Sigurno ste se u brojnim knjigama susreli sa slinim idejama: Bolna iskustva postoje da nas neemu naue; nemogue ih je izbjei; svi mi uimo na svojim propustima; ako nam se neto bolno dogodilo, znai da to moemo podnijeti." lako se u osnovi slaem s ovim idejama, takvo razmiljanje ipak ima harem jedan ogroman problem. lakve se izjave preesto koriste kao svojevrsni duhovni apaurin koji nas trenutno umiruje, a da zapravo ne znamo to bismo Irebali izvui iz nekog iskustva pa nas u stvari odvraa od ..tmospoznaje. Ali neusporedivo vei problem je to je takvo i.i/;miljanje paualno i prejednostavno. Prije nego to objas nim zato to smatram paualnim i prejednostavnim, postavio luli vam jedno protupitanje. N.iime, zato se nikada ne govori o tome da moemo uiti i n,i svojim izvrsnim trenucima? Zato se to ne naglaava? Jer prirodi ivota, o ljubavi, o ljepoti i esenciji zahvalnosti, ftpravo o svim izvanrednim fenomenima moemo uiti .mio preko izvrsnih ivotnih iskustava.
Dakle, potpuno je normalno i zdravo povremeno traiti po mo ako elimo napredovati. Nitko od nas nema sve odgovo re i nitko od nas ne moe sve uiniti potpuno sam, tako da je u redu od drugih dobiti precizna pitanja zahvaljujui kojima emo onda sami traiti odgovore. Posve je u redu da nas netko nadahne i potakne na promjenu. U redu je da nas netko lupi nogom u guzicu kada se previe ulijenimo. Potpuno je u redu da nam netko pomiluje srce u trenutku kada vie nismo
72
DUHOVNOST U PRAKSI
73
Da se razumijemo, ne tvrdim da iz bolnih iskustava ne moe mo izvui neto korisno. Naravno da moemo i naravno da ih trebamo iskoristiti da nauimo neto o ivotu. Ali realno, na temelju bolnih iskustava najee uite to ne smijete raditi, kakva uvjerenja ne biste trebali imati, koji osjeaji nisu auten tini... Shvaate? Bolna iskustva ue nas to ne trebamo raditi, a ako su ona na primarni ili, jo gore, iskljuivi nain uenja, znai da uimo samo ono to ne bismo trebali raditi i to ne bismo trebali biti, a tako sigurno neemo zagristi najslasniji zalogaj ivota. Koncentriranjem na uenje samo ili prvenstve no iz bolnih iskustava umanjujete svoj ivotni potencijal jer se previe usredotoujete na ono to trebate popraviti, a ne na ono to ste ve postigli. A ako osjeaj sebe ne temeljite na onome to ve jeste uspjeli postii, bit e vam iznimno teko nadrasti svoje nedostatke i zdravo rasti.
moramo osjetiti na svojoj koi, ali jeste li ikada razmislili o utemeljenosti tog uvjerenja? Doista razmislili? Ja sam od drugih ljudi nauio kako je besmisleno lagati u intimnim odnosima. Od drugih sam nauio da je besmisleno varati nekog (iako sam tu lekciju utvrdio i na svojoj koi kad sam bio klinac; sva srea da sam veinu gluposti napravio do ranih dvadesetih). Od drugih sam nauio da ivot ne slui zadovoljavanja osred njih potreba, nego da moe biti velianstvena odiseja. Od drugih sam nauio kamo te ovisnost moe odvesti. Od drugih sam nauio u koje sve ponore moe zaroniti kad se previe, odnosno primarno oslanja na druge ljude. Sve to i bezbroj drugih vrijednih stvari nauio sam od drugih ljudi ija su iskustva jednako realna kao i moja. I doista ne vidim razlog zato ne bih mogao uiti i na njihovim iskustvi ma! Naravno, mnoge od tih stvari potvrdio sam i kroz svoje propuste jer mi mnoge stvari nisu sjele iz prve, ali ne moramo sami zai u ba svaku slijepu ulicu kako bismo shvatili da u njoj neemo nai ono to traimo. Promatranjem drugih ljudi i nji hovih ivota moemo jednako precizno nauiti gdje se nalaze slijepe ivotne ulice, a gdje izvrsne autoceste!
Molim vas da razmislite o druga dva naina uenja koji ite kako olakavaju i uljepavaju ivot. Jedan smo ve spomenuli i radi se o uenju iz vlastitih izvrsnih iskustava. Njih obino zanemarujemo jer smo dobre stvari nauili uzimati zdravo za gotovo. Mislimo da se ne trebamo baviti onim to tima jer iz toga ne moemo izvui neto korisno, a to je jedna od najdestruktivnijih gluposti koje nam mogu pasti na pamet. Naravno da se trebamo baviti onim to funkcionira. Jedino na taj nain moemo crpiti snagu, samouvjerenost i mudrost da lake izaemo na kraj sa svim onim to nije po naoj volji. Upravo zato o izvrsnim i velianstvenim aspektima ivota, ali i nas samih, moemo i trebamo uiti iz izvrsnih i velianstvenih ivotnih iskustava. To bi trebao biti glavni vid uenja!
Dakle, ako ste dosad bili skloni uiti iskljuivo ili primarno na bolnim iskustvima, razmislite o promjeni. Na temelju vlastitih i/vrsnih iskustava ili na temelju tuih iskustava moemo bez bolnije, a ponekad i preciznije nauiti kako ivot funkcionira. I, vidi uda, tako ete izbjei bezbroj nepotrebnih bolnih situa> ija jer do njih jako esto dolazi kad ne uspijemo neto nauiti na bezbolniji nain.
Osim uenja na vlastitim izvrsnim ivotnim trenucima, o tu moemo uiti i od drugih ljudi. Obino kaemo da
ivo neto
74
DUHOVNOST U PRAKSI
75
Draga Marina, suosjeam s vaom situacijom. Izgubiti dijete jedno je od najtraumatinijih ivotnih iskustava i, kao to ste i sami rekli, mnogi se iznimno teko nose s time. Drago mi je da ste vi uspjeli ponovno posloiti kockice svog ivota, a ovu emo kolumnu posvetiti onima koji se jo nisu uspjeli pribrati. Ne elim ni na koji nain relativizirati bol koju osjea svaki roditelj koji je izgubio voljeno dijete, a nadam se da e im moji savjeti barem malo olakati noenje s tom doista tekom situacijom. Prvo, posve je razumljivo da se izgubi elja za seksom. Razum ljivo je i da se u jednom trenutku izgubi elja za svime. Bol je esto toliko snana da zasjeni sve ostalo. Tada je vano uiniti nekoliko stvari. Nemojte svog partnera okrivljavati da nije onaj stari, potpuno je normalno da mu se izmaklo tlo pod noga ma i da treba proi neko vrijeme kako bi ponovno ovladao sobom. Imajte razumijevanja za njegov nain tugovanja koji se moda razlikuje od vaeg. Nemojte se zamarati rokovima i nainom tugovanja. Nekima e trebati krae vrijeme, nekima due. Neki e imati potrebu vritati, neki plakati, neki i jedno i drugo. Vano je da sami sebi dopustimo to vrijeme za tugovanje i da slobodno izrazimo sve emocije. Ako elite plakati itav dan, slobodno plaite, vaoj e dui biti bar malo lake nakon toga. Ako ste ljuti, ljutite se. Psujte, viite, izbacite to iz sebe. Psujte i Boga ako vam doe, psujte i mene i tog vozaa i sebe i tko god vam padne na pamet. Sve je bolje od gutanja emocija jer to je nezdrav nain noenja s tugom. Savjetujem vam i da se okruite prijateljima, ali ne i floskulaima". Nee vam koristiti ljudi koji vas ne razumiju i samo ponavljaju one uobiajene fraze: Ma bit e ti dobro, vrijeme lijei sve rane, Bog ima neki plan za njega...", i slino. ak i
Primjena duhovnih naela u PRAKSI - KONKRETNI ODGOVORI NA KONKRETNA PITANJA
Kako se nositi s gubitkom?

Potovani Bruno, itajui vae tekstove palo mi je na um neto o emu se inae ne pria. ja sam majka koja je izgubila sina u prometnoj nesrei prije 4 godine i u udruzi sam obitelji osoba stradalih u prometu. Ono to se dogada u veini sluajeva jest to da se nakon takvih tra gedija uvelike poremete intimni odnosi izmeu branih partnera, to esto vodi i do raspada braka. Najee ene gube interes za seks, a onda dolazi do problema. Bilo bi dobro kad bi o toj temi netko progovorio. Bol je toliko jaka da vam je sve drugo nebitno. Takvih je obitelji puno, a ne usude se nikome obratiti. Nadam se da razumijete. Ja sam uspjela sauvati brak i lijepe odnose, al' znam da veina majki gubi svako zanimanje za seks. Srdaan pozdrav. Marina
76
DUHOVNOST U PRAKSI
77
ako imaju dobre namjere, ljudi koji su uz vas trebali bi pratiti va ritam. Ako se vama uti i plae dva sata, oni bi s vama trebali utjeti i plakati. Koritenje navedenih floskula je poput stavljanja flastera na prostrijelnu ranu prije nego to ste je uope pokuali sanirati. Tjeenje dolazi na red kasnije, nakon to osoba koja tuguje izrazi ono to osjea. Prije toga e doi sta biti kontraproduktivno, a tjeenje floskulama ionako ne funkcionira. Ako je potrebno, struna pomo nije loa ideja. Dobar terape ut znat e vas voditi kroz proces tugovanja i onda do ponov nog slaganja svog ivota! Va ivot nece biti isti, ni ne moe biti isti, ali to ne znai da ga ne moete ponovno osmisliti. Vae bi dijete to sigurno htjelo. I moda najvanije, vano je da se ne identificirate s tim dogaajem i da ivot svog djeteta ne gledate kroz taj zavrni in njegova ivota! Nakon to proe inicijalna faza tugovanja, zamolio bih vas da slavite ivot svog djeteta umjesto da se samo koncentrirate na njegovu smrt. Pokuajte ne doivljavati sebe kao roditelje koji su izgubili dijete, nego kao roditelje koji su proveli dragocjene godine sa svojim djetetom. Nita vam ne moe nadoknaditi taj gubitak, ali vae bi dijete sigurno eljelo da slavite njegov ivot i nasta vite svoj! elim vam sreu!!!
Kako se zatititi od negativnih ljudi?

Potovani Bruno, rekoh sebi: Hajde, Ivana, usudi se. Dakle, gdje mogu kupiti sta kleno zvono" koje e me zatititi od svih moguih negativnih vibracija iz okoline - drakonskih efova, netolerantnih susjeda, negativnih sugraana... Pretpostavljam da sve to ima veze s osobnim stupnjem svjesnosti, ali dalje od te konstatacije ne ide. Uistinu je prava umjetnost zaprijeiti ulaz takvim vibracijama u podsvijest, a znam, one su tu uvijek bite i uvijek e biti, htjela ja to ili ne. to je onda to to nedostaje da se prijee granica njihova uvjetovanja mog mira, kako osjetiti istinu u svakodnevici... jer ne mogu cijeli ivot imati MP3 na uima (ve sam ionako dovoljno ogluila). Hvala ti, Ivana Draga Ivana, dobra fora u vezi brige za sluh, a jo je bolje da se brine za svoje emocionalno stanje jer doista je nuno .'nati obraniti se od svih moguih negativnih utjecaja. Jedno |< sigurno u vezi te negativnosti ona je posvuda oko nas I osim ako ne ivimo na pustom otoku, susretat emo se s negativnim ljudima svaki dan. Moda se od mene kao autora Knjiga iz podruja duhovnosti oekuje da u ti savjetovati da kupi nekakve energizirane piramide ili nosi nekakve posebne n.irukvice ili pak radi kojekakve mentalne vjebice kojima e Ivoriti zatitno polje oko sebe, ali sve je to prilino nekorisno. I.tko ponekad i takve stvarice mogu donekle pomoi (pogoitvo ako vjeruje da e ti pomoi), njihova je uloga zanemari li i bilo bi lijepo kad bi to vie ljudi shvatilo jer ih takve jeftine i ' n o mnogo kotaju. A u svijetu duhovnosti ima puno jeftinih 11ii.i koje esto vrlo skupo platimo.
78
RUKAVICAMA
Ml JE
IONAKO PREVRUE
DUHOVNOST U PRAKSI
79
Uglavnom, negativne energije e uvijek biti oko tebe i umje sto da se okrui stvaricama koje navodno stvaraju pozitivnu energiju, smatram da je puno mudrije od sebe stvoriti to pozitivniju i zreliju osobu. to ti vie uiva u pozitivnim stva rima u sebi i oko sebe, to e lake i spontanije odbacivati sve ono to je doista negativno. Moi e odbaciti takve utjecaje a da se uope nee morati previe truditi. Tako e izgraditi stakleno zvono" koje e proputati ono izvrsno i ivotno afirmativno, a odbijati negativnosti svih moguih vrsta. Naravno, to nije lagan zadatak i svakako je jednostavnije kupiti neku stvaricu ili odraditi banalnu vjebicu koncentriranja vlas tite energije, ali ipak je bolje raditi ono to funkcionira, zar ne? Dakle, posveti se uenju jezika zahvalnosti i divljenja, ljubavi prema sebi i slavljenju svojih uspjeha. To e ti dati snage da lake nadvlada preostale mane i nedostatke, a poet e i jo vie privlaiti iskustva u kojima moe slaviti sve to jesi.
onih koji zanemaruju ivot zasluuju biti zanemarene! lako i od njih ponekad moemo uti neto korisno, najee emo zapravo izgubiti previe vremena i energije, a ono korisno to nam mogu pruiti moemo dobiti i na zdraviji nain. Sretno sa stvaranjem unutarnje pozitive tako da vanjska nega tiva ne moe previe utjecati na tebe!
Kako izai na kraj s negativnim emocijama?

Dragi Bruno, hiia bih ti jako zahvalna kada bi napisao kako se rijeiti potisnulog bijesa. Vrlo esto mi se dogodi da me uhvate bijes i ljutnja u neprikladnim situacijama, tipa na poslu, ali i na drugim mjesti ma. Gotovo uvijek ih potisnem u sebi, tako da je u meni mnogo nagomilanog bijesa. Znam da se bijes moe i naknadno izbaciti, uli ne znam kako. Moe li mi navesti naine na koje to naknad no mogu uiniti? Bilo bi najbolje kada bijes, ljutnja, ozlojedenost i sline emocije ne bi postojale u meni, ali u meuvremenu moram nauiti izbacivati tolike emocije iz sebe. Kako? N. I >raga N., prvo emo se posvetiti teoriji, a onda praksi. Mislim da o emocijama trebamo prestati razmiljati na klasi> -in nain koji nalae da su pozitivne emocije one koje su u< jodne, a negativne one koje su neugodne. Logino je da
To je kljuno jer e ti, izmeu ostalog, omoguiti da lake razazna ije je miljenje vano. Negativna miljenja drugih utjeu na nas samo ako im pridamo vanost. Naime, o ivotu sluam samo one ljude koji istoom srca i jasnoom uma pokazuju da znaju ivjeti ili koji se barem trude ivjeti auten tino. Miljenja svih ostalih, bilo da su pozitivna ili negativna, jednostavno nisu relevantna jer ne elim o ivotu sluati osobu koja ne zna ivjeti. to mi ona moe rei osim da kroz mene isti svoje frustracije, a ivot je predragocjen da bih bio neiji otira. Smatram opravdanim svrstati ljude u te dvije kategorije - one ija rije ima teinu jer im ivot ne pada teko i one koji svojim djelima pokazuju da ne znaju ivjeti. Prvima bismo uvijek trebali pokloniti svoju panju jer oni poklanjaju panju ivotu. A rijei
80
DUHOVNOST U PRAKSI
81
nam se ne sviaju neugodne emocije, ali ako ih doivimo kao negativne, onda emo se libiti izraziti ih (jer su nas neuki ljudi uvjerili da je to nepristojno, neprikladno ili opasno), libit emo se upoznati ih i tako neemo moi nadrasti ivotna uvjerenja koja su ih izazvala. I onda emo biti preplavljeni neugodnim emocijama. A i od tih tzv. negativnih emocija moemo nauiti mnogo o sebi i svijetu uope, to zapravo znai da mogu imati pozitivan utjecaj na nas i da ih ne bismo trebali smatrati negativnima! Svjestan sam da to nije uobiajeno razmiljanje, ali sam isto tako svjestan koliko moe biti ivotno produktivno. Za nae emocionalno i psihiko zdravlje kljuno je slobodno izraziti sve svoje emocije. Moemo birati kako i kada bismo trebali izraziti emocije, ali ne i trebamo li ih izraziti. Ako slobodno izrazimo one ugodne, onda se moemo okrijepiti njihovom energijom i jo vie uivati. Ako slobodno izrazimo one neu godne, moemo ih bolje upoznati, shvatiti to ih je izazvalo i poeti se mijenjati. Dakle, poeljno je i mudro izraziti sve emo cije, a na nama je samo da odabiremo kako i kada to elimo uiniti. Slijede dvije dobre emociju, a ozbiljne dugo potiskuju! A sada i jedna loa vijest: potiskivanje emocija toliko je uobi ajeno i raireno a najee ni ne'primijetimo da ih godinama gutamo. esto ak ne izrazimo ni one ugodne jer nas je strah kako e drugi reagirati, ne elimo ih povrijediti ili mislimo da nemamo pravo osjeati to to osjeamo. A neugodne obino ne izrazimo zato to to smatramo neprikladnim, nepristojnim, prebolnim ili nas je sram ili ak strah pa smo ih nauili izbje gavati i potiskivati. vijesti: ne moramo probleme izazvat e odmah izraziti neku samo one koje se
Veih problema obino imaju mukarci jer nas ue da je poka zivanje emocija slabost, ali i mnoge ene si kompliciraju ivot neizraavanjem emocija.
Nakon ovog uvoda, konano moemo doi i do tvoje situaci je. Ne postoji samo jedan ispravan nain izraavanja neugod nih emocija pa ti mogu savjetovati nekoliko. Boksaka vrea je dobrodola, glasnicama slobodno daj oduka (dodue, ne na lelai-placu jer e to ipak biti previe udno), uzmi jastuk koji li nije posebno drag i udaraj ga do mile volje, metlom udaraj po kauu (ali budi oprezna, vjerojatno e razvaliti i metlu)... Namjerno savjetujem aktivnosti u kojima nisu ukljueni drugi ljudi, pogotovo oni koji su uzrokovali te emocije. Naime, iako je ponekad itekako potrebno da se jasno zaloimo za sebe i izravno suprotstavimo drugima, to je najee kontraproduklivno u situaciji kad imamo mnogo nagomilanog bijesa jer e lakvo izraavanje emocija najee probuditi i osjeaj krivnje i sva ona izluujua pitanja - jesmo li to trebali uiniti, jesmo li lo smjeli uiniti, jesmo li previe povrijedili tu drugu osobu... Situacije s drugima mudro je rjeavati mirnog eluca. Inae si samo kompliciramo ivot jer iako emo iz sebe vjerojatno izbaciti energiju prvotne emocije, teko emo moi razumjeti situaciju, a to je konani cilj slobodnog izraavanja emocija. Naime, vjerojatno e nam zasmetati nove emocije koje e se u nama razviti nakon izraavanja prve emocije jer je i vie nego vjerojatno da e to izraavanje biti popraeno povienim lonovima, osjeajem krivnje s jedne ili obiju strana, mnotvom nerazjanjenih pitanja, esto i stidom... Zato je mudro prvo izraziti svoje emocije bez prisutnosti dru gih ljudi, a kada nakon toga shvatimo zato se tako osjeamo i Uo tono elimo uiniti s tim, onda je pametno svoje dojmove
82
DUHOVNOST U PRAKSI
83
podijeliti s drugima jer emo tada to moi uiniti mirnijeg e luca, srca i glave, a to e nas pribliiti razumijevanju pozadine nastanka odreene emocije. Postoji jo jedan razlog. esto se dogaa da osoba koja je u nama pobudila neke emocije zapravo nije odgovorna, nego je samo oslobodila neke davno potisnute emocije koje nemaju nikakve veze s tom konkretnom situacijom. Zato je produktiv nije izraziti sve te emocije kad nisi okruena drugim ljudima. Kao to sam ve istaknuo na samom poetku ovog odgovora, nuno je i da, nakon to izrazi emocije i osjeti olakanje, pokua nai uzroke njihova pojavljivanja i promijeni ona ivotna uvjerenja koja su odgovorna za njihovo nastajanje. Sve to sigurno nije jednostavno i bit e potrebno neko vrijeme prije nego to pone osjeati olakanje u srcu i elucu, gdje se najee skladite nae neizraene emocije. Ali bez obzira na to to vjerojatno nee biti lagano, emocije se i dalje treba ju izraziti. I one koje ti se sviaju i one koje ti se ne sviaju. I ugodne i neugodne. I one koje smatra pozitivnima i one koje smatra negativnima jer jedino tako i te negativne emocije mogu pozitivno utjecati na tvoj ivot. Jedino ih tako moe upoznati, otkriti razloge njihova nastajanja i onda promijeniti nain doivljavanja neke situacije. Ako ignorira ili ne izraava svoje neugodne emocije, nee ih se moi rijeiti. Neko vrije me e se sigurno osjeati bolje jer e te neugodne osjeaje trpati ispod tepiha, ali oni e ti sigurno u jednom trenutku eksplodirati u lice, i to onda kada najmanje oekuje! elim ti sreu s izraavanjem svih emocija jer se jedino tako moe razviti u zdravu i zadovoljnu osobu koja ne zabija glavu u pijesak. Potovanje, Bruno,
Slaganje ivotnih kockica
evo nadam se da sam s razlogom pronala va mail i da ete mi uspjeti pomoi savjetom. Znam da dobivate hrpe e-mailova, a nekako se nadam da u dobiti odgovor od vas, jer stvarno vapim za savjetom. itala sam vae kolumne i gledala vae gostovanje u nekim emisijama pa sam stekla povjerenje. Ve se due vrijeme nalazim u stanju anksioznosti. Kako vrijeme ide, strahovi se mijenjaju, ali ona ostaje. U tom stanju osjetila sam udne osjeaje neprisutnosti, odvojenosti od svijeta i od sebe. To me nekako najvie ustrailo. Zato sam poela itati razne knjige o duhovnosti, a umjesto da mi pomognu, one me samo zbune, ne znam zato. Ne znam vie to da mislim. Bojim se ovih udnih osjeaja, bojim se da ne izgubim sebe u svemu tome. Nastojim razmiljati pozitivno, ali konstantno me neto koi. Unaprijed velika hvala. Srdaan pozdrav, Razmiljalica
Draga Razmiljalice, hvala ti na ukazanom povjerenju i nadam se da e ti ovih nekoliko rijei pomoi da lake uspostavi kon trolu nad svojim ivotom. Krenimo od osnova. Spomenula si anksioznost, a iz tvog se pitanja moe naslutiti da si sama postavila tu dijagnozu, to nikako ne preporuujem. Jo nisam upoznao sloeniji kon strukt od ljudske psihe pa je i strunjacima teko proniknuti u we tajne njezina funkcioniranja. Nemoj me pogreno shvatiti,
84
DUHOVNOST U PRAKSI
85
ne dovodim u pitanje tvoju inteligenciju, a kamoli elju za na pretkom. Iza sebe imam nekoliko tisua razgovora s razliitim osobama u razliitim stanjima u kojima sam imao izvrsnu priliku upoznati sloenost ljudskog iskustva. Imam i nekoliko desetaka tisua sati razmiljanja o svim tim iskustvima, a i dalje me psiha zadivljuje i iznenauje. elim naglasiti da je dobro nai strunu osobu koja e ti pomoi postaviti dijagnozu, ali i mnogo vanije - pomoi u ponovnom slaganju kockica svog ivota. U brojnim je razvijenim zemljama ve desetljeima pot puno normalno imati osobu koja ti povremeno moe pomoi razviti drugaiju perspektivu, a i kod nas se polako, ali uspje no skida stigma u vezi traenja pomoi i odlaska psihologu, psihoterapeutu ili psihijatru. Sudei po tonu tvog nogama, ali bolje je sam ne prisili na to. uasnih pa ti elim pitanja, vjerojatno ti jo ne gori tlo pod krenuti osmiljavati svoj ivot dok te ivot Naravno, ima izvrsnih terapeuta, ali ima i sreu u pronalasku izvrsnog terapeuta koji
Prema mom iskustvu, jedna je stvar zajednika osobama koje se osjeaju anksiozno - neispunjeni potencijal. Imaju dojam da mogu dati vie, da njihove strasti mogu zaivjeti u nekom obli ku, ali si iz nekog razloga nisu dali doputenje za to. Neispunjeni potencijali za posljedicu imaju taj udni osjeaj neukorijenjenosti, nestvarnosti, odvojenosti. Zato je uz anksioznost i vezan taj sve obuhvatni osjeaj da nam je netko izmaknuo tlo pod nogama. A ono se izmaknulo zato to nismo realizirali svoje potencijale. I zato bih ti umjesto nasuminog itanja svakojakih knjiga sa vjetovao da pronae strunu osobu u koju moe imati po vjerenja i da pronae nain za ivljenje svojih strasti. Plesanje, pisanje, slikanje... moe biti sve ono to te doista pali, to osjea doista svojim. To e ti pruiti prijeko potreban osjeaj ukorijenjenosti i stabilnosti svog identiteta. Sretno!!!
asno i znalaki obavlja svoju plemenitu ulogu. Isto se odnosi i na knjige o duhovnosti. Ima istinski izvrsnih djela, ali ima i mnogo loih knjiga koje pojednostavljuju kompleksnosi ivota i ne nude korisne odgovore pa ti elim sreu u pronalasku onih koje su ambiciozne, utemeljene i korisne. Obino savjetu jem ljudima da ponu istraivati duhovnu dimenziju ivota u trenucima kad nisu u krizi jer kada se ve osjeaju poljuljano, tada su manje anse da primijene izvrsne ideje s kojima e se susresti. Ipak, svjestan sam da veina ljudi reagira tek kad im voda doe do grla, tek kad ih zahtjevno fiziko ili psihiko sta nje, prekid ili gubitak vrijednog odnosa ili neto slino natjeraju na novo promiljanje ivota. Uglavnom, razumijem da su te neke knjige zbunile. Tim je vie mudro potraiti pomo jer bi kroz razgovor sa strunom osobom mogla lake procijeniti to je dobro u tim knjigama, a odbaciti ono to nema smisla.
Isplati li se ivjeti po pagici?

Dragi Bruno, treba mi pomo. itav ivot trudim se raditi sve kako treba. kolovao sam se bez problema, ak sam i radio tijekom faksa da pomognem roditeljima. Tada sam i upoznao dananju suprugu s kojom imam dvoje djece. Zaposlio sam se brzo nakon faksa u svojoj struci i danas sam voditelj odjela. Nisam lud za poslom, ali s obzi rom na situaciju, ne alim se. Uglavnom, oduvijek sam radio sve loje trebalo i stvarno se trudim da svi oko mene budu zadovoljni, tili ja nekako nisam. Osjeam se potroeno, poluivo, nedostaje mi elje, one unutarnje iskre, a imam tek 37 godina. Ne znam ni ''to ti piem, ali se nadam da mi moe nekako pomoi. Darko
86
DUHOVNOST U PRAKSI
87
Dragi Darko, nisam siguran da je ovo najbolji nain na koji ti ja ili netko drugi moe pomoi, ali pokuat u. Za poetak, nisi jedini koji se tako osjea. Postoji mnogo dragih, dobronamjernih ljudi koji su se trudili raditi sve kako su mislili da trebaju, ali svejedno nisu uspjeli pronai sreu. Umjesto da su zadovoljni jer su zadovoljili ono to se od njih oekivalo i stvorili ivot koji izvana izgleda tono kako su mislili da treba, ipak iznutra neto ne funkcionira. esto kad ivot funkcionira po pagici, ona postane oma oko vrata jer se stalno pitamo to trebamo ili moramo uiniti, a ne to bismo mi doista htjeli uiniti i to e nas uistinu pribli iti srei. ivimo po tuim prav!lima umjesto da otkrivamo svoja i ivimo po njima. To se dogaa kada potrebe drugih i oekivanja koja drugi imaju od nas konstantno stavljamo ispred svojih potreba. ak tovie, nismo ni sigurni koje bi to bile nae potrebe jer smo toliko navikli razmiljati o tome to moramo, a ne to elimo uiniti, da smo i zaboravili to bi nas moglo usreiti. Prvo ti treba postati jasno da je u redu ee sluati svoje unutarnje impulse, da je u redu ee razmiljati to bi elio uiniti, a ne razmiljati kako zadovoljiti sva mogua oekivanja od tebe. Ako to uspije prihvatiti, onda si treba dopustiti da ee slua tu svoju procjenu i ee prati svoj, a ne tui ritam. Namjerno koristim rije ee" jer sam svjestan da ne bi ni mogao niti je potrebno uvijek prvo sluati svoj unutar nji impuls. Logino je da e potrebe drugih nekada biti na prvome mjestu, ali to ne bi trebalo biti pravilo. Drugima e* moi najvie dati ako si ti sretan, tako da zadovoljavanje via stitih potreba i slijeenje vlastitih strasti mora biti na prvome mjestu. Nee ti to uvijek uspjeti, niti treba uvijek uspjeti, ali
je vano da bude to ee! Vano je da to manje slijedimo vanjske, nametnute norme i to vie stvaramo svoje, prema kojima emo i ivjeti! Pokuaj mijenjati svoj nain razmiljanja i sve se manje pitati to bi ti kao sin, otac ili suprug morao uiniti, a sve vie to bi ti kao Darko elio. Naravno, bit e situacija kad e se te stvari podudarati i tada e svi biti zadovoljni. Ali bit e i situacija kada se to nee podudarati i kad e trebati birati izmeu zadovoljavanja svojih i tuih potreba. Ponekad je posve u redu zadovoljiti prvo svoje, a tek onda tue potrebe, ako to eli i ako misli da e to tebe ili njih pribliiti srei.
Naravno, mora znati da e biti situacija kad tebe nee svidjeti to e ponekad sebe staviti umjesto njih. Uostalom, naviknuti su na to pa nita zamjeriti. Bez obzira na to, ima mnogo ipak mudrije odabrati sebe, neovisno o tome nekome svidjeti i hoe li to nekoga povrijediti.
se drugima oko na prvo mjesto im ne moemo situacija kad je hoe li se to
Naime, ne bih elio da zadovoljava tua oekivanja samo /ato to se to od tebe trai, nego da procijeni hoe li ta ivoja djela ili rijei doista koristiti njima ili tebi. Hoe li im 'loista uljepati ili olakati odreeni trenutak? Ljudi u tvojoj iluaciji mnoge stvari rade automatski, a da se gotovo nikad nisu ozbiljno upitali ima li smisla raditi ih. Znam da ne eli naljutiti ili razoarati bliske osobe, ali nekad je to jednostavno nuan dio ivota. Ako ponekad ne ispuni tuda oekivanja, lo ne znai da ih ne voli ili ne cijeni, nego samo da nisi Superman i da ponekad mora misliti i na ispunjavanje wojih potreba. To je ivot. 111'' nisam sreo sretnu osobu koja ivi da zadovolji druge. Isto iko, nisam sreo sretnu osobu koja ivi da zadovolji iskljuivo
88
DUHOVNOST U PRAKSI
89
sebe i svatko od nas treba nai tu ravnoteu. Sudei po tvom pismu, sada je vrijeme da Darko doe na red i tako e drugi ma moi dati ivljeg, zadovoljnijeg, ispunjenijeg oca, supruga i prijatelja, a to e se svidjeti svima koji ti ele dobro! Sretno!
voditi u pravom smjeru. Naravno, te hvalospjeve nee uti iz vrlo jednostavnog razloga - ne volim vjerovati u bedastoe koje je demantirala stvarnost. Volim vjerovati u ono to je doi sta istinito i to stvarnost potvrdi kao istinito. Mislim da sam dobro upoznat s tim unutarnjim glasom. Kako sa svojim, tako i s glasom nekoliko stotina ljudi koji su mi pre nijeli sadraj tog unutarnjeg mudraca" i smatram neupitnim da je on najee glas naih slabosti i nesigurnosti, a ne nae due. Kaem najee" jer ima situacija u kojima to nije sluaj, ali tu se ipak radi o iznimkama, a ne o pravilu. Mislim da nakon prouavanja nekoliko stotina tih unutarnjih glasova mogu sa sigurnou rei da bi nam najee bilo pametnije ignorirati ih. ini mi se da se o pravoj i nepogreivoj intuiciji radi u oko 1 5 posto sluajeva, dok u ostalih 85 posto ujemo ili osjetimo" ono to zapravo elimo uti, odnosno ono to potvruje naa trenutana uvjerenja. Tako sam u nebrojeno mnogo navrata uo da netko intuitivno osjea da ne bi trebao prekinuti s nekim, a to mu je zapravo poruila" njegova slabost, odno sno kukaviluk. uo sam u nebrojeno mnogo navrata kako joj sve u njoj govori da je on pravi ovjek za nju, iako se radilo samo o hormonima i potrebi da vjeruje u bajke koje je tjeraju da stvarnim ljudima prida nestvarne karakteristike. uo sam u nebrojeno mnogo navrata da je on odmah u sebi osjetio kako |e neka osoba loa za njega, a zapravo se samo osjetio ugroe nim jer bi ta osoba izazvala njegova uvjerenja, to je zapravo dobra stvar! uo sam u nebrojeno mnogo navrata kako je nekome intuicija poruila" da je uzrok njegovih problema u odgoju, iako se zapravo samo radilo o nezrelosti i nespremno sti da prihvati odgovornost za stanje vlastitog ivota. Povod I inicijalni uzrok nekih problema moe biti u djetinjstvu, ali iiizlog dananjeg nerjeavanja tih problema ima mnogo vie veze s naom nespremnou i eljom da u drugima traimo krivce umjesto da u sebi pronaemo rjeenja! lako je korisno
Trebam li vjerovati svom unutarnjem glasu?

Dragi Bruno, na brojnim sam mjestima proitala da uvijek treba vjerovati svom prvotnom impulsu, da svi mi imamo intuiciju koje e nas voditi tamo gdje treba. Taj unutarnji glas trebao bi biti glas nae due, onog izvornog u nama. to ti misli o tome? Renato
Draga Renata, na poetku moram rei da kad god ujem ili proitam rije uvijek ili nikada, zapravo brzo postane jasno da ta izjava goto vo nikada nema smisla. Naime, mislim kako ne treba uvijek vjerovati svom prvotnom impulsu i sluati ono to mislimo da je naa intuicija. ak tovie, smatram kako bi za veinu ljudi bilo pametno da tome ne poklanjaju previe panje Svjestan sam koliko to udno zvui, pogotovo od osobe koja pie knjige u kojima se govori o duhovnosti i intuiciji. Vje rojatno se od mene oekuju hvalospjevi tom naem unutai njem glasu koji prenosi vjene duhovne istine", odnosno nepogreivoj intuiciji koja bi nas, prema teoriji, uvijek trebala
90
DUHOVNOST U PRAKSI
91
otkriti kako se stvorilo neko nae uvjerenje ili osjeaj, nu no je ne stati na tome i utopiti se u ulozi rtve, nego aktiv no traiti rjeenje! Kljuno je veinu svoje energije usmjeriti prema onome to nam moe pomoi, a ne upirati prstom u druge jer tako ne nalazimo rjeenja! Zato smatram da preesto krivca naemo u loem odgoju, a nedovoljno panje posve timo dananjem odgajanju sebe! Ali vratimo se unutarnjem glasu...
Ako ste u tih 15 posto, znai da zrelo prihvaate svoje mane i ne sramite ih se. Znai da imate realna oekivanja od sebe te svoj maksimum, iako ste svjesni da ni dovoljno za ostvarivanje eljenih rezultata. ljudi ukljueni u priu, logino je da e i o siti kako e se neto rasplesti. i drugih te da daje to nekada nee biti Npr., kada su drugi vama i o njima ovi
Ako ste u tih 15 posto, onda znai da se ne opirete nunim Uglavnom, uope ne sumnjam da svatko od nas moe imati razvijenu intuiciju i kontinuirano osjeati vlastito duhovno tka nje. Mislim da je to jedna od sjajnih posljedica zdrave samo spoznaje. No svakako dovodim u pitanje da ono to ljudi nazivaju intui cijom ili svojim unutarnjim glasom ima ikakve veze s pravom, nepogreivom intuicijom. Stvarnost govori da u 85 posto situacija ujemo i osjetimo ono to elimo, odnosno ono to nas nee uznemiriti ili natjerati na promjenu miljenja ili nekih odnosa, a najvei je problem u tome to gotovo svi misle da su upravo oni u onih preostalih 1 5 posto. Meni se ini da je na unutarnji glas najee glas naih slabo sti i nesigurnosti, a ne istine i doista mislim da bismo svi trebali biti mnogo oprezniji kada odluimo neto na temelju onog.i to smo uli". A kako prepoznati jeste li u onih 15 posto kojima bih savjeto vao da sluaju taj unutarnji impuls? Ako se nalazite u toj kategoriji, to znai da ste zadovoljni sobom kao osobom i svojim ivotom. Ne mora ba sve biti prema v<i im eljama, ali primarni osjeaj treba biti zadovoljstvo. To znai da imate zdrav odnos prema sebi i drugima. promjenama. Znai da osjeate dovoljnu stabilnost u svemu to ste ve postigli pa se neete osjeati ugroeno kad se su oite s nekim nunim promjenama. Isto tako, vano je da od drugih ne traite ono to vam oni ne trebaju dati. Naravno, vano je da ni od sebe ne traite ono sto si trenutano ne moete dati. lako sam itekako uvjeren u nau svemo, injenica je da tu mo gradimo korak po korak Pa je iznimno bitno imati realna oekivanja od sebe! Mogao bih sam jasan. ovako nabrajati jo desetke stranica, ali mislim da
Kenata, ako sam te upravo opisao, onda mislim da je pametno sluati svoj unutarnji glas. Ako te ba i nisam opisao, onda je zdravo biti sumnjiav prema njemu, uti ga (jer tako moe upoznati sebe), ali ne i vjerovati mu jer postoji prevelika mo gunost da ti to poruuju tvoje slabosti i nesigurnosti!
92
DUHOVNOST U PRAKSI
93
Dokaz da i mladi ljudi mogu biti iznimno mudri

Zato ljudi misle da e biti sretni ako su bogati, a zapravo ne znaju koliko ih druge stvari mogu usreiti? Zato ljudi misle da e ispasti bolji i pametniji ako sebe prikau kao nekog drugog? Zato se uope trude biti netko drugi ako je ivot samo jedan i prekratak da bi bili netko drugi? Zato se ljudi naljute kada im kaemo istinu? Od Lane Mojce (13) za strieka Brunu
Draga, draga, draga Lana, prvo moram pohvaliti tvoju zrelost i spremnost da postavi neka pitanja koja si ne postave ni mnogi odrasli ljudi. Odmah znaj da je posve u redu to ti nisu jasne te stvari. Neke e odgovore doznati relativno brzo, a za neke e ti trebati neto vie vremena. Ja se jako trudim doznati sve to me zanima, a ima jo mnooogo pitanja na koja ne znam odgovor. Ali itekako sam zadovoljan odgovorima koje sam dosad otkrio pa mogu mirnije i strpljivije ekati otkrivanje novih. To i tebi savjetujem jer znatieljne osobe poput tebe esto same sebi stvaraju pro bleme tako da neusporedivo vie panje posvete pitanjima na koja jo nemaju odgovore nego slavlju onih odgovora koje su ve otkrili. Zato je jako vano da proslavi sve ono to si ve otkrila o sebi i ljudima uope. To e postajati sve vanije to e biti starija jer e se poveavati broj pitanja i odgovora. Zapamti: slavljenje odgovora do kojih si dola stvarat e izvrsnija pitanja ije e odgovore moi jo ljepe slaviti. E sad, to se tie tvog prvog pitanja. Mnogi se ljudi osjeaju nezadovoljno i neispunjeno pa tu prazninu pokuavaju ispuniti
na razne naine. Osjeaju i znaju da im neto nedostaje, ali ne znaju to bi to bilo pa im na pamet padaju razne bezvezarije. Jedna od njih je i da e im bogatstvo donijeti sreu. Meni se ini vanim da su nam zadovoljene osnovne ivotne potrebe tako da ne moramo misliti gdje emo ivjeti i to emo jesti, a nakon toga koliina novca ne igra ulogu u stvaranju sree. ak dapae, brojni ljudi koji imaju dosta novaca imaju samo jednu elju - da imaju jo vie novaca. Kako svoju vrijednost esto mjere onim to imaju, a netko uvijek ima vie od njih, logino je da ele imati jo vie. Pritom se esto boje i da ne izgube ono to ve imaju, a to definitivno nije put do sree. Uglavnom, drago mi je da si ti shvatila kako se u tome ne krije srea i da se ne zamara to neka cura iz razreda ima bolji mo bitel ili skuplju haljinu. Iskren zagrljaj i topla rije doista vrijede mnogo vie.
lo je djelomino povezano i s tvojim drugim pitanjem. Mnogi ljudi nisu zadovoljni sobom pa umjesto da se potrude postati sretnije i sigurnije osobe (cijenjenjem svojih vrlina, ali i trudom da se rijee mana, kao i slavljenjem svojih uspjeha), odlue glumiti da su neto to nisu. esto glume kako bi nekoga dobili ili impresionirali. Onda kad ih dobiju, glume kako bi ih zadrali, sve dok vie nisu ni svjesni da glume jer glume toliko dugo da uspiju zavarati i same sebe. Tebi savjetujem da bude svoja. Nee se svidjeti svima niti bi to trebala pokuavati, ali < e se svidjeti onima koji su ti slini i s kojima moe stvoriti lijep odnos.
^to se tie treeg pitanja, nekad je stvar u tome da nisu .premni uti tu istinu jer je ne mogu prihvatiti, nekad ih ona l'*dnostavno boli jer im se ne svia, a ima i drugih razloga. Ali v.izno je naglasiti da mi nismo odgovorni za reakcije drugih
94
RUKAVICAMA
Ml JE
IONAKO PREVRUE
DUHOVNOST U PRAKSI
95
ljudi. Mislim da je dobro biti iskren, ali obziran prema oso bama koje su nam vane. A s onim drugima i ne moramo biti potpuno iskreni jer nema smisla dizati prainu od koje ne moemo nita napraviti. Ne mora se biti potpuno iskren ni prema ljudima koji nas ne mogu uti jer time gubimo vrijeme i energiju koju bismo mogli iskoristiti za razvijanje odnosa s ljudima s kojima moemo stvoriti sretan odnos. Draga moja Lana Mojca, hvala ti na pitanjima i sretno!
motivi, to nam sve to govori... Analiza moe ii unedogled. Naravno, ima i dogaaja o kojima moemo razmiljati i godi nama nakon to se dogode. Zato je ispravno rei da su dogaaji samo glina od koje mi stvaramo vlastiti ivot. Dogaaji nam daju samo materijal za osmiljavanje svog ivota, a koliko emo mi o njima razmiljati i to emo o njima misliti, ovisi primarno o nama samima! Upravo se na to misli kad se u duhovnoj literaturi govori o kreiranju vlastitog ivota. Nitko od nas ne moe kontrolirati sve ivotne dogaaje, ali itekako moemo kontrolirati svo je doivljaje tih dogaaja i tako privlaiti sve vie eljenih dogaaja. Zato se moe rei da smo kreatori svojih ivota jer 0 nama ovisi koje emo dogaaje privui i kako emo ih pro tumaiti.
Mora li sve to je lijepo kratko trajati?

Voljela bih da napie koju rije i skrene panju ljudima na onu glupu destruktivnu parolu: Sve to je lijepo kratko traje." Ne znam tko je to izmislio, ali grozim se svaki put kad ujem takve gluposti jer jedino lijepo moe trajati. Hvala. Tvoja vjerna itateljica
Vrlo intrigantno pitanje i drago mi je da si ga postavila. Djelo mino u se sloiti s tobom, ali vjerujem da e ti se svidjeti i onaj dio u kojem se neemo sloiti. Naime, injenica je da i ono lijepo i ono runo kratko traje. Dogaaji sami po sebi predstavljaju vrlo mali dio naih ivota, ali zato razmiljanja o njima, odnosno nai doivljaji tih doga aja zauzimaju veinu naega vremena. esto o susretima koji traju 5 minuta razmiljamo satima, a ponekad i danima, pita jui se jesmo li trebali tako postupiti, zato smo tako postupili, to je ta druga osoba zapravo mislila, koji su njezini stvarni
To se jednako odnosi i na lijepe i na rune dogaaje. I jedni 1 drugi kratko traju, a samo o nama ovisi kako emo ih doi vjeti. Veina ljudi zdravo za gotovo uzima lijepe dogaaje i za njih oni doista kratko traju. Ako lijep dogaaj traje 5 minuta, veina e ljudi na njega obratiti panju otprilike dvije sekunde i onda e to sve doista kratko trajati. S druge strane, ako ruan dogaaj traje 5 minuta, veina e mu pridati nekoliko sati, a nerijetko e i dane pa ak i tjedne provesti u analiziranju ili igranju uloge rtve. Bilo da su skloniji konstruktivnijem razmiljanju pa pokuavaju otkriti ime su privukli taj dogaaj ili su skloni nezrelijem i destruktivnijem razmiljanju pa su samo zainteresirani za plju vanje po osobi koju oni proglase krivom za taj dogaaj ili za doivljavanje sebe kao rtve, oba ponaanja imaju pogrenu polazinu toku. Nije mudro lijepe dogaaje uzimati zdravo za gotovo, a loim se opsesivno baviti jer o ivotu moemo uiti
96
DUHOVNOST U PRAKSI
97
ljudi. Mislim da je dobro biti iskren, ali obziran prema oso bama koje su nam vane. A s onim drugima i ne moramo biti potpuno iskreni jer nema smisla dizati prainu od koje ne moemo nita napraviti. Ne mora se biti potpuno iskren ni prema ljudima koji nas ne mogu uti jer time gubimo vrijeme i energiju koju bismo mogli iskoristiti za razvijanje odnosa s ljudima s kojima moemo stvoriti sretan odnos. Draga moja Lana Mojca, hvala ti na pitanjima i sretno!
motivi, to nam sve to govori... Analiza moe ii unedogled. Naravno, ima i dogaaja o kojima moemo razmiljati i godi nama nakon to se dogode. Zato je ispravno rei da su dogaaji samo glina od koje mi stvaramo vlastiti ivot. Dogaaji nam daju samo materijal za osmiljavanje svog ivota, a koliko emo mi o njima razmiljati i to emo o njima misliti, ovisi primarno o nama samima! Upravo se na to misli kad se u duhovnoj literaturi govori o kreiranju vlastitog ivota. Nitko od nas ne moe kontrolirati sve ivotne dogaaje, ali itekako moemo kontrolirati svo je doivljaje tih dogaaja i tako privlaiti sve vie eljenih dogaaja. Zato se moe rei da smo kreatori svojih ivota jer 0 nama ovisi koje emo dogaaje privui i kako emo ih pro tumaiti.
Mora li sve to je lijepo kratko trajati?

Voljela bih da napie koju rije i skrene panju ljudima na onu glupu destruktivnu parolu: Sve to je lijepo kratko traje." Ne znam tko je to izmislio, ali grozim se svaki put kad ujem takve gluposti jer jedino lijepo moe trajati. Hvala. Tvoja vjerna itateljica
Vrlo intrigantno pitanje i drago mi je da si ga postavila. Djelo mino u se sloiti s tobom, ali vjerujem da e ti se svidjeti i onaj dio u kojem se neemo sloiti. Naime, injenica je da i ono lijepo i ono runo kratko traje. Dogaaji sami po sebi predstavljaju vrlo mali dio naih ivota, ali zato razmiljanja o njima, odnosno nai doivljaji tih doga aja zauzimaju veinu naega vremena. esto o susretima koji traju 5 minuta razmiljamo satima, a ponekad i danima, pita jui se jesmo li trebali tako postupiti, zato smo tako postupili, to je ta druga osoba zapravo mislila, koji su njezini stvarni
To se jednako odnosi i na lijepe i na rune dogaaje. I jedni 1 drugi kratko traju, a samo o nama ovisi kako emo ih doi vjeti. Veina ljudi zdravo za gotovo uzima lijepe dogaaje i za njih oni doista kratko traju. Ako lijep dogaaj traje 5 minuta, veina e ljudi na njega obratiti panju otprilike dvije sekunde i onda e to sve doista kratko trajati. S druge strane, ako ruan dogaaj traje 5 minuta, veina e mu pridati nekoliko sati, a nerijetko e i dane pa ak i tjedne provesti u analiziranju ili igranju uloge rtve. Rilo da su skloniji konstruktivnijem razmiljanju pa pokuavaju otkriti ime su privukli taj dogaaj ili su skloni nezrelijem i destruktivnijem razmiljanju pa su samo zainteresirani za plju vanje po osobi koju oni proglase krivom za taj dogaaj ili za doivljavanje sebe kao rtve, oba ponaanja imaju pogrenu polazinu toku. Nije mudro lijepe dogaaje uzimati zdravo za (jotovo, a loim se opsesivno baviti jer o ivotu moemo uiti
96
DUHOVNOST U PRAKSI
97
i iz lijepih dogaaja, zar ne? Ako se primarno bavimo loim dogaajima, stjeemo pogrean dojam da ih ima vie, a oni e onda doista i ostaviti dublji trag u nama. Dragi Bruno, To me vodi do jedne od najprisutnijih zabluda u modernoj psihologiji koja inae nije sklona paualnom promiljanju stvarnosti, ali ova zabluda proizvod je upravo takvog pojed nostavljenog promiljanja stvarnosti. Naime, mnogi psiholozi zastupaju tezu da su negativne misli i osjeaji snaniji od pozitivnih. esto se spominje i odreeni omjer pa se kae da su ak triput snaniji. injenica jest da e veina ljudi snanije doivjeti svoje negativne misli i emocije, ali to nije dokaz da su one snanije, nego samo da je veina naviknutija na njih! Kod veine ljudi neuronske veze za negativnost uhodanije su od onih za doivljavanje lijepih i pozitivnih senzacija pa e veina snanije doivjeti negativnost nego pozitivnost. Negativnost e doista ostaviti dublji trag na veini osoba, ali samo zato to su je ee proivljavali, a ne zato to je njihova energija sama po sebi snanija od energije pozitivnih dogaaja. Osim toga, to ne vrijedi za one koji su ivot uzeli u svoje ruke. Ako panju jednako usmjeravate i na pozitivne i na negativne dogaaje, pozitivni e sigurno ostavljati dublji dojam na vas! I tako opet dolazimo do injenice da ste vi glavni i odgovorni za svoj ivot. Ako u svojoj glavi i u svom srcu ponete vrtjeti i lijepe filmove svog ivota - ono to je lijepo moe trajati vjeno!
Uspjeti je ljudski, a slaviti uspjehe boanski!
kada sam bila mala, esto sam znala uti starije kako govore neto u stilu: Nemoj se previe smijati, jer e kasnije plakati." Ili: Danas je bio savren dan, ali volio bih da nije tako jer sad oekujem da e se neto loe dogoditi, mora postojati neka rav notea. " Danas sam odrasla, ali i dalje se bojim potpuno opustiti, jer po nem misliti na neto stvarno loe. Pokuavala sam sve drati pod kontrolom jer mi se inilo da tako mogu izbjei velike nevolje, lako mi danas razum govori da takav nain razmiljanja nema smisla, sebi ipak ne doputam trajniju sreu i oputenost. Takoer me zanima kako se rijeiti osjeaja krivice, jer ja jedno stavno ne znam rei ne (kada veim ili manjim dijelom ide na moju tetu ili u trenutku u kojem elim neto drugo), posebno onim osobama za koje znam da e me poslije toga kritizirati, vikati na mene ili se na mene ljutiti. Posebno elim da me roditelji podre, to i nije ba est sluaj. Puni su predrasuda, a ja straha od pogreaka i odbacivanja. Molim za bar kratak odgovor. Tatjana
i )raga Tatjana, nisam siguran da imam dovoljno kvalitetan odgovor na tvoja pitanja, ali pokuat u. Ioslovice u stilu: Tko visoko leti, nisko pada", ili
prostora
za
Nemoj
se
l-revie radovati jer e kasnije plakati", jako su rairene, ali to in1 znai da su smislene. Ti i slini biseri narodne nemudrosti
98
DUHOVNOST U PRAKSI
99
zapravo pokazuju da u svakom drutvu ima mnogo slabia i neznalica kojima odgovaraju takve smijene tvrdnje. Ti slabii i neznalice ne znaju se radovati, ne znaju uivati u ivotu i ond su, da bi sebe opravdali, morali izmisliti neto tako besmisleno. Naravno da ne tvrdim ni da je svaki ivotni trenutak ruiast te da se samo trebamo prepustiti ivotu i sve e biti u redu. I taj biser iz duhovne literature nema previe veze sa zdravim razumom. 1 gdje je onda istina? Prvo to ti elim rei jest da se uspjesi trebaju slaviti. Slavljenje vlastitih uspjeha jedna je od najplemenitijih ivotnih rad nji koja sigurno obogauje svaiji ivot. Ne dopusti da te maloduni ljudi uvjere da e tako pokazivati narcisoidnost, nezasitnost ili neskromnost. To su obine gluposti. Slavljenjem svojih uspjeha pokazuje da zna cijeniti sebe i svoja djela te da zna cijeniti ljepotu ivota. Ne bi nikome smjela dopustiti da ti to oduzme. Slavljenjem uspjeha neemo izbjei brojne neuspjehe, odno sno uspone i padove koji su jednostavno nuni. Bilo bi sjajna kad bismo svi bili dovoljno mudri i o ivotu uili kako na temelju svojih uspjeha, tako i na temelju tuih neuspjeha, ali injenica jest da najee uimo iz svojih neuspjeha i zato su usponi i padovi nuni. Obino se misli da to vie slavi uspone, to vie boli kad padne, ali to nije tono. to vie slavi uspone, bolje e upo znati ivot, vie e cijeniti ljepotu, osjeat e vee samo pouzdanje i bit e ti mnogo lake prihvatiti da su i padovi dio ivota. Padove ne moe izbjei, nitko ne moe. Oni su nuan dio ivotnog putovanja, ali doista e boljeti manje ako uiva u usponima. Postoji jo jedna caka - potrebno je prihvatiti injenicu da e padovi doi i da je to posve normalno. Ljudi obino pogreno
lumae padove i misle da su dokaz kako nita nisu nauili iz prethodnih iskustava, ali ni to nije tono. Padovi ne znae da niste nita nauili, nego da niste sve nauili. A to ionako znate pa vas to ne mora razljutiti. Svi mi imamo stvari koje tek Irebamo nauiti i to je potpuno normalno! Dakle, Tatjana, prihvati padove kao normalan dio ivotnog putovanja, svjesna da oni znae da ima jo toga to moe nauiti o ivotu i nemilosrdno uivaj u svim svojim prekrasnim uspjesima jer e te oni pribliiti istinskom ivljenju. Pribliit e le tebi samoj!
to se tie tvojega drugog pitanja, ono je jo sloenije od prvo ga. Zapravo bi bilo najmudrije odustati od zadovoljavanja ljudi koje nikad nee uspjeti zadovoljiti. ak i kad zadovolji njiho va trenutana oekivanja, odmah se pojave nova, zar ne? Svjestan sam da je to lake rei nego uiniti, a da bi to uspjela provesti u djelo, da bi nauila govoriti ne, trebat e otkriti stvari kojima moe rei najvee DA, nauiti cijeniti ono to ima u sebi i razviti zahvalnost prema tome tako da ti ne treba vanjska potvrda tvoje vrijednosti i ispravnosti. Put je esto dug, ali se itekako isplati jer zapravo dobije svoj ivot. Ovako svoj ivot daje u ruke ljudima koji te ne znaju voljeti, koji te ne poznaju, a najee i ne ele upoznati, to sigurno vodi do nesretnog ivota! Draga moja, sretno!
100
RUKAVICAMA Ml JE IONAKO PREVRUE
DUHOVNOST U PRAKSI
101
Ma sve je to prodavanje magle!

Nedragi Bruno, im sam proitao da se bavi pisanjem knjiga o samopomoi, odmah mi je sve postalo jasno. To je najobinije prodavanje magle za one jadnike u potrazi za jeftinom utjehom. Sve se knji ge svode na isto, a uostalom, kako ti s toliko godina moe ita govoriti o ivotu? Zelen si ti, mali moj, i bolje da se primi pravog posla. eljko
odrimo takvima, esto se prepustimo i generaliziranju i pred rasudama jer nam u primarnom interesu nije spoznaja istine, nego ouvanje i potvrivanje naih trenutanih uvjerenja. Takva je situacija i to se tie duhovne literature ili literature sa mopomoi. Previe ljudi nema otvoren um prema njoj, i to bez legitimnog razloga. Kao autor nekoliko knjiga s tog podruja, mogu rei da sam prilino dobro upoznao osobe koje gaje pred rasude, a podijelit u ih u tri jednako armantne kategorije.
Navikao sam na ovakve komentare. Navikao sam na likove koji e sve znati o meni", iako me nikada nisu upoznali. Jasno mi je da e uvijek biti ljudi koji sve znaju o mojim knjigama", iako ih nikada nisu uzeli u ruke. Navikao sam da su uvjereni u nedostatak mog iskustva, iako nemaju pojma kako sam isko ristio tih svojih nekoliko desetljea. Priznajem, nije mnogo, ali mislim da su te godine solidno iskoritene. Uglavnom, navikao sam na to da mnogi ljudi gaje predrasude prema takvoj litera turi i prema piscima takvih knjiga. Vjerujem da razumnim ljudima ne treba objanjavati zato predrasude i generaliziranja nemaju smisla. Vjerujem da razu mni ljudi shvaaju kako predrasude i generaliziranje nikako ne treba koristiti kao zamjenu za promiljanje, a opet... toliko su sveprisutni, da se trebamo ozbiljno zabrinuti. Naime, u svijetu koji vrvi potencijalnim izvorima nesigurnosti, naa su uvjerenja esto zadnji bedem obrane od te nesigurno sti. Toga najee nismo ni svjesni, ali vrstoa uvjerenja prua najsnanije temelje naoj psihi. Nije sad ni vano jesu li uvje renja istinita ili nisu, vano je samo da su vrsta. U elji da ih
U prvu kategoriju spadaju ljudi koji duhovnost ne mogu odvo jiti od religije. U zemlji koja je deklarativno katolika (ak se 80 posto stanovnika deklarira katolicima), esto se a priori odbacuje svako spominjanje ljudske duhovnosti, a da se u istom kontekstu ne spominje Isus Krist, i to, naravno, vrlo odreeno shvaanje Isusa Krista. Tako i pripadnici ostalih reli gija imaju status krivovjernika. lako se svakih nekoliko godina sastanu lideri razliitih religija i daju izjavu o tome kako se oni u biti slau i kako postoji samo jedan Bog, njihovi ih postupci demantiraju. Uostalom, sumnjam da bi se Jahve, iva i Alah dobro zabavili na nekom tulumu jer bi svaki od njih traio da mu se drugaije klanjaju. A morate priznati, ako isti Bog od nas trai razliito ponaanje i ima razliito shvaanje zemaljskog i zagrobnog ivota, moda se ipak ne radi o jednom Bogu ili on ima opak poremeaj osobnosti. Nemojte me pogreno shvatiti (iako sam svjestan da mnogi hoe): smatram se vjernikom koji se trudi ivjeti vjeru svaku sekundu svakog dana, ali se moja vjera ne moe ukalupiti u dominantan oblik vjerovanja u ovoj zemlji. Jedna od brojnih razlika religije i duhovnosti jest to u istinskoj duhovnosti ne mate posrednika do Boga. Ne postoji institucija koja bi vas trebala voditi do Boga. Neu sad ulaziti u to zasluuje li Crkva uope tu ulogu. Neu spomenuti kako je kroz prolost sra
102
U RUKAVICAMA Ml (E IONAKO PREVRUE
DUHOVNOST U PRAKSI
103
motno razumijevala vjeru i nemilice uklanjala sve koji su mislili drugaije. Trenutano se ne trebamo baviti ni njezinim prolim ni sadanjim problemima. Sve u svemu, ako se takvi ljudi ne slau s mojim shvaanjem duhovnosti koje ne ukljuuje njihovo shvaanje Isusa Krista (bez obzira na to to cijenim brojne prekrasne katolike vri jednosti), hvala dragom Bogu da se ne slau jer mi je njihovo shvaanje posveenosti vjeri i Bogu prelicemjerno.
sluaj. Posljednjih petnaestak godina takvih knjiga ima sve manje zato to se pojavljuju sve kvalitetniji autori i zato to itatelji sve manje pue gluposti. Vie ne ele itati tu literaturu da im bude kratkorono bolje, nego je itaju zato to ele nai kvalitetna rjeenja za svoje ivotne situacije, a ona najee nisu jednostavna. Uglavnom, osobe koje dre da je to literatura za intelektualno lijene kuanice koje samo ele kratkorono utjehu ine barem dvije pogreke. Prvo, sami ine grijeh intelektualne lijenosti jer generaliziraju. Drugo, ine grijeh protiv zdravog razuma jer donose zakljuak o neemu to ne poznaju i ne razumiju, jer da poznaju tu literaturu, onda bi shvatili da su te pojednostavIjujue knjige koje banaliziraju kompleksnost ljudske psihe i stvarnosti zapravo stvar prolosti. Danas ih se moe nai u malom postotku pa je suludo cio anr svoditi na tu razinu obrade teme.
U drugu kategoriju spadaju cinici koji svu duhovnu literaturu smatraju new age besmislicama koje mogu zadovoljiti samo naivne i nezrele osobe i u tu bi kategoriju spadao na dragi eljko. Da se odmah razumijemo, jedan dio duhovne literature doista bi se mogao opravdano smatrati new age besmislicama koje povrno i paualno tumae ivot, ali to svejedno ne znai da bismo sve knjige iz podruja duhovnosti trebali staviti u taj ko jer je svako generaliziranje neopravdano. Pa neete valjda cijelu poeziju baciti u ko samo zato to ima loih pjesnika ili sve mukarce baciti u ko samo zato to ima nezrelih tipova. Shvaate li koliko je nerazumno generalizirati? Postoji kvalitetna i nekvalitetna duhovna literatura jednako kao to postoje kvalitetni i nekvalitetni automehaniari ili kvalitetni i nekvalitetni romanopisci. Sve pripadnike bilo ega stavljati u isti ko jednostavno je nerazumno i neopravdano. I jedna dobra vijest za kraj prie o ovoj drugoj kategoriji: postoji sve vie kvalitetne literature iz podruja samopomoi koja ne podcjenjuje ni vau inteligenciju niti vae ivotne mogu nosti. To je nekako i usmjerenje mojih knjiga. lako su knjige, najee amerike produkcije, koje nude revo lucionarne rezultate u tri ili est jednostavnih koraka domini rale u 80-ima pa i u 90-ima, danas to jednostavno vie nije
Trea kategorija posebno je zanimljiva. Njezini pripadnici imaju velik ego, to izmeu ostalog, znai da su neskloni bilo kakvim unutarnjim promjenama i onda a priori diskreditira ju autore tih knjiga, pogreno povezujui stvari. Nekoga e odbaciti zato to prema njihovom poimanju ima pogrean spol, rasu, nacionalnost, nije licencirani terapeut ili pak jest. Irelevantno je to im tono smeta. Stvar je u tome da e zbog (najee nedovoljno osvijetenog) osjeaja ugroenosti od potencijalne promjene koja bi mogla uslijediti nakon to neto proitaju, a priori odbaciti te ideje. Veini takvih ljudi je i cijela psihologija prodavanje magle, a dobra literatura samopomoi nije nita drugo nego opisivanje razumnih postulata pozitivne psihologije na jezik koji moe pratiti veina ljudi. Kod mene se najee spominju godine, odnosno nedostatak istih, na to nas je i eljko podsjetio. Mnogi misle da zato to
104
RUKAVICAMA Ml |E IONAKO PREVRUE
DUHOVNOST U PRAKSI
105
imam 33 godine nemam dovoljno ivotnog iskustva da bih mogao govoriti o ivotu. Zamislite samo komentare nakon to sam svoju prvu knjigu objavio s 22 godine... Uglavnom, sma tram da je razumno biti skeptian prema svima i svakome, ali skeptinost ne podrazumijeva donoenje konanih zakljuaka prije nego to neto ili nekoga upozna. To nije skeptinost, ve glupost! Mislim da na ovaj svijet nisam doao kao prazna ploa, od naj mlaih dana htio sam znati sve o ivotu (dok su se druga djeca bezbrino igrala, ja sam razmiljao zato mnogi odrasli ljudi pristaju na ivot koji ih ne zadovoljava) i bio sam uvijek iskren prema sebi priznavajui svoje trenutane nedostatke koje sam onda nemilosrdno nastojao ukloniti, lome sam posvetio svoj ivot - uenju kako ivot funkcionira i onda ivljenju u skladu s onim zakonima koje uspijem otkriti. I dalje ima bezbroj stvari na koje jo traim odgovor, ali sam itekako zadovoljan onim odgovorima koje mi je ivot ve potvrdio kao smislene. Kad se usto jo zna moda i najvanija stvar - da o ivotu jed nako realno moete uiti i na temelju svog i na temelju tueg iskustva (i tako si utedite ogroman broj stranputica), ta brojka 33 i ne izgleda tako mala. A kad tome pridodate i injenicu da sam u posljednjih 12 godina imao sastanke s nekoliko tisua ljudi i s njima proao stotine situacija preljuba, gubitaka dragih osoba, prekida, unutarnjih kriza, ali i velikih ivotnih pobjeda, ini mi se da je to vrlo solidno iskustvo. Naravno, i dalje sp razvijam, i dalje nemilosrdno uim i jako se radujem svakoj novoj spoznaji. Mislim da je razumno biti skeptian kada vidi da nekakav tridesetogodinjak pie knjige o duhovnosti, ivotu i ljubavi (i ja bih bio), ali svakako nije razumno donijeti kategorian zakljuak o tim knjigama prije nego to si se upoznao s njiho vim sadrajem.
Sve u svemu, ako je itko od vas u bilo kojoj od navedenih kate gorija, ako elite sebi uiniti uslugu, razmislite jo jednom je li korektno imati predrasude prema duhovnoj literaturi. ini mi se besmislenim odbaciti neto samo zato to izaziva vae tre nutano shvaanje stvarnosti, jer kako ete tako napredovati? Biti skeptian apsolutno je nuno, ali skeptinost doista ne podrazumijeva formiranje vrstih zakljuaka o neemu o emu nemate dovoljno injenica! Sretno koritenje zdravog razuma u svim moguim situacijama!
Zato je nuno kritiki razmiljati?

Drago mi je to ste otvorili mogunost da svojim savjetima ljudima olakate ivot i tako im pomognete, iako sumnjam u uspjeh, jer nisam sigurna koliko ljudi zapravo uope ele da im se pomogne. Ne javljam se u potrazi za savjetom, ivot sam sredila koliko se najbolje dalo i optimistiki idem u budunost. Kao ve starija gospoa (68 godina) s dosta ivotnog iskustva, eljela sam vam estitati to ste u ve tako ranoj ivotnoj dobi stekli toliko duboke uvide u duhovnost te da, koliko se ini, ivite ono to vjerujete, za razliku od mnogih duebrinika razliitih vrsta. Nadam se jedino da ete u tome ustrajati cijeli ivot, iako je, naravno, vae pravo (a moda i obaveza) da mijenjate sebe i svoje stavove. S potovanjem, Senka
106
DUHOVNOST U PRAKSI
107
Svjestan sam injenice da e objavu ovog pisma neki shvatiti kao jeftinu reklamu, ali vjerujem da e svi dobronamjerni ljudi shvatiti pravu namjeru, a oni drugi e ionako uvijek nai neto to im se ne svia. Uglavnom, primam mnogo poruka slinog sadraja i drago mi je da neki ljudi u mojim idejama nalaze odreene odgovore koje onda iskoriste za poboljavanje svog ivota, ali ni to nije pravi razlog zato sam odluio ovako odgovoriti na vae pismo. Draga Senka, najmonije vae rijei u ovoj poruci naizgled su bezazlene: koliko se ini", koje sam i podcrtao. Tu ste, draga moja Senka, pokazali kvalitetu koju posjeduju rijetki ljudi. Na ime, veina ljudi donosi kategorine stavove o fenomenima ili ljudima a da ih dovoljno ne poznaju. Logika im je vrlo jedno stavna. Neto ih ugroava, dakle loe je ili katastrofalno. Neto im se ne svia, dakle loe je. Neto im se svia ili potvruje njihova uvjerenja pa je dobro ili izvrsno. Takav djeji nain razmiljanja, ija su posljedica kategoriki sudovi o neemu to ne razumiju i ne poznaju, onemoguuje im da svoj ivot uine kakvim ele jer pokazuje da ne znaju kritiki razmiljati, a to je presudno za izgradnju vlastitog ivota po svojoj mjeri jer nam omoguuje napredovanje. Posve moram smirivati ljude koji me, od uzbuenja to su se prepoznali u mom pisanju ili to su im neke ideje olakale ivot, dignu na pijedestal na kojem, iskreno, ima mjesta samo za njih. Obino upozorim i da me ne poznaju dovoljno da bi imali kategoriki sud o meni. Sasvim je legitimno rei da nam se neto svia ili da nam se ne svia, ali donijeti kategoriki sud o neemu to ne poznajemo intelektualno je neoprezno. I zato su te vae naizgled nevane rijei koliko se ini" iznimno vane i jako mi je drago da niste upali u tu klopku donoenja ikakvih kategorinih zakljuaka o meni za koje jednostavno nemate dovoljno injenica. Time
pokazujete da imate odmjerene stavove i da niste skloni onom povrnom oduevljavanju neime ili nekime, to nam se obi no obije o glavu. Svima ostalima koji ovo itate savjetujem da se nog opreza u donoenju kategorikih zakljuaka s prijateljima na kavi ogovarate neku osobu iz kojoj ste formirali snaan stav samo na temelju sjetite tog nu svaki put kad javnog ivota o nekoliko napisa
u medijima. Sjetite se toga kad ste uvjereni da je netko u krivu samo zato to je izazvao vaa uvjerenja. Sjetite se toga kad se silovito obruite na nekoga samo zato to vam je uputio legitimnu kritiku. Sjetite se toga i kad se apsolutno oduevite nekime bez obzira na to to ga ne poznajete dovoljno. U svim e vam tim situacijama kritiko promiljanje biti od velike pomoi i olakat e vam napredak! I ne brinite, draga Senka, ustrajat u u dosljednosti jer ne bih mogao podnijeti da izdam sebe. Ne bih mogao podnijeti da ne slijedim i ne stvaram svoje snove. Siguran sam da e i dalje biti mnogo uspona i padova, lako su usponi u posljednje vrije me u izrazitoj veini, do sada sam uvijek bio spreman priznati kad grijeim pa vjerujem da e tako biti i dalje. Prihvaanjem napretka odajem najljepu moguu poast svemu to sam dosad proao tako da se uope ne libim priznati kad mi ivot dokae da bisam u pravu. Na kraju - hvala vam!
108 U RUKAVICAMA Ml JE IONAKO PREVRUE
DUHOVNOST U PRAKSI
109
'
.A..
LJUBAV I ODNOSI
O ljubavi i privlanosti
Voljeti zbog, a ne unato!

esto ljudi inzistiraju na ideji da kada istinski volimo nekoga, onda zapravo ne znamo zato ga volimo. Misle da je prava ljubav kad nekoga volimo unato tome to ima bezbroj mana, dok istodobno vrlina ne moramo biti ni svjesni jer je ljubav tako neuhvatljivo iskustvo koje ne moemo dokuiti umom. Meni se ini da to nema smisla. Tono je da ljubav ne moemo u potpunosti dokuiti samo umom, ali to ne znai da nam se mozak rastopi kada volimo. To se najee dogodi kad smo zaljubljeni, ali prava iskrena ljubav trebala bi biti liena toga. Ljubav nije iracionalno, nego nadracionalno iskustvo. Kada volimo, kada istinski volimo, nama se ne iskljui mozak, nego samo srcu prepu stimo tron. Ono tada vlada nama, ali to nikako ne znai da je mozak u potpunosti nefunkcionalan. Samo znai da emo biti voeni srcem, da e ono voditi glavnu rije, da e ono biti za kormilom, iako nam um i dalje pomae u navigaciji ivotom!
LJUBAV I ODNOSI
113
Ljubav moe rastopiti nau nesigurnost ili osjeaj nepripa danja, ali nikako, nikako, nikako, nikako ne moe rastopiti na mozak! Ako nam se rastopi mozak, tada se sigurno ne radi o ljubavi, jer nas ona ispunjava mudrou, a ne tupou!
na, panje i energije i to je potpuno u redu jer se na ivot ne smije okretati samo oko nas, ali ne bismo trebali rtvovati ono to jesmo i ono to vjerujemo samo kako bismo bili s nekim. To ne bi bilo djelo ljubavi, nego neznanja i nesigurnosti! Partnerska ljubav zato ne smije biti obiljeena rtvovanjem jer to sigurno nije u njezinoj biti. Tako se stvaraju patnike i pa toloke veze, a ne ljubavne!
Sada se mogu vratiti i na glavnu temu ovog poglavlja. Kada istinski volimo, onda sigurno znamo zato volimo, bilo da se radi o osobi, prirodi ili plesu. To nikako ne znai da je ljubav nekakva matematika jednadba i da ete zavoljeti neko ga ako skupite 7 razloga zbog kojih biste ga trebali voljeti. Naravno da to ne funkcionira tako, ali bismo svejedno trebali znati zato se javlja ljubav prema nekomu ili neemu. Ako ne znamo zato volimo i ne moemo to otkriti kroz aktivno raz miljanje, onda se zapitajte je li to doista ljubav. Moda se radi o zaljubljenosti, moda se radi samo o navici, moda samo o elji da nekoga volite pa ste se uvjerili da je to to... Mogui su svi zamislivi odgovori osim da se radi o pravoj ljubavi! Naravno, nema idealnog odnosa i u svakoj osobi e biti stvari koje nam se sviaju i koje nam se ne sviaju. U svakoj e osobi biti neto to e nam smetati i to je potpuno u redu kod lju bavi. Ljubav se javlja u onim situacijama kad je ono to nam odgovara i to nas uzbuuje osjetno snanije i velianstvenijp od onog to nam se ne svia u toj osobi. Dakle, ljubav se jav lja kad je ono zbog osjetno naglaenije od onog unato. Kad imamo previe stvari koje spadaju u tu kategoriju volim te unato...", onda ljubav nalikuje rtvovanju za tu osobu. Mi emo moda imati dojam da inimo plemenitu stvar jer smatramo da ljubav nuno ukljuuje i neku rtvu za one koje volimo, ali iako neki ljubavni odnosi ukljuuju jedan dio rtvo vanja, partnerski sigurno ne bi smio u bilo kakvom znaajnom obimu. Sigurno ne bismo trebali rtvovati ita to jesmo kako bismo bili s nekim. Nekada rtvujemo dio svog vrem<
Dakle, posve je mogue da e se ljubav javiti unato tome to netko ima neke karakteristike koje vam se ne sviaju. Bitno je samo da su one stvari koje vas privlae viestruko snanije od onih koje vas odbijaju. Tako se moe roditi istinska ljubav i onda vas ni nee muiti one stvari koje vas odbijaju. Nee vas iritirati, nee vas ljutiti, nego ete ih moi mirne due prihvatiti kao integralni dio bia koje istinski volite. To je ljubav! Ona nam doista ne rastopi mozak, nego da je mudro srcu prepustiti tron naega ivota! nas samo uvjeri
Zato nas uvijek privlae isti tipovi?

Nedavno sam razgovarao s prijateljicom koja se potuila da je uvijek privuku isti mukarci. Posljednjih nekoliko veza je imala s mukarcima koji su bili dragi i dobronamjerni, ali ne ba ivot no aktivni i ona je bila dominantna, to je ilo toliko daleko da im je govorila i to bi trebali itati ili kako bi se trebali ponaati. Ona ih je nazvala mukarcima-projektima. Rekla mi je da joj je dosta takvih veza i da bi htjela imati vezu s mukarcem koji je zadovoljan i sobom i njom. Tako bi se spontano mijenjali i razvijali, a ne da ona mora vui uzde.
LJUBAV I ODNOS!
1 15
To je prilino esta situacija i barem sam nekoliko desetaka puta vodio takav razgovor, najee upravo u ovoj kombina ciji. Osjetno su rjei sluajevi da mukarce privuku ene-projekti. Bilo kako bilo, postoji jedan zajedniki nazivnik kod ena koje privlae takve mukarce. One i same sebe doivljavaju kao projekte, odnosno vie su svjesnije to trebaju popraviti u sebi i na sebi nego toga to je ve izvrsno u njima i na njima. I onda privlae mukarce na kojima se vjeno mora raditi jer sebe tako doivljavaju! Da me ne biste pogreno shvatili, svatko od nas ima i vrline i mane i prostora za napredak. To je neupitno i po tome se ne razlikujemo. Ono po emu se razlikujemo jest kako osjeamo te svoje vrline i mane. Jesmo li vie poneseni svojim vrlinama i osjeamo li vie zahvalnost to ih imamo ili su nam na pameti i na srcu vie nae mane koje teko ili nikako ne prihvaamo kao dio sebe. Pitanje je samo to mi vie osjeamo. Ako smo ponosni na svoje vrline vie nego to nas uznemiruju nae mane, moi emo privui partnera koji ce takoer vie pa nje posvetiti uivanju u naim, ali i svojim vrlinama nego to e se optereivati manama. Dakle, cilj je opiti se onim to je ve izvrsno u nama kako bismo privukli osobu koja e to znati primijetiti i onda emo moi zajedno rasti i razvijati se, ali ne na nain da se moramo truditi da se trudimo. Kad potujemo i cijenimo ono to vec funkcionira u nama i kada smo zahvalni na tome, onda imamo dovoljno snage i osjeaja sigurnosti za nadvladavanja svih mana. Naravno da emo se i dalje morati razvijati i rasti, ali tada to bar nije rudarski posao, nego nam ide spontanije. I nr moramo se truditi da se trudimo, nego taj trud osjeamo kao spontan. To je kljuno. im se moramo truditi da se trudimo u angamanu oko sebe, znajte da se niste dovoljno opi li svojim
vrlinama i prednostima i da niste dovoljno osvijestili i proslavili dotadanje uspjehe! Ista je situacija i s vezom. Ako se morate truditi da se trudite, to znai da nemate dovoljno izvrsnosti kojima se divite jedno u drugome. Znai da niste svjesni meusobnih kvaliteta ili ak da nema dovoljno onoga to vas spaja pa su stvari koje vas razdvajaju presnane. Trud oko veze trebao bi se roditi spontano, zahvaljujui ljepoti koju dijelite, zahvaljujui onom izvrnome to vas spaja, zahvaljujui meusobnom divljenju i potovanju.
Dakle, moju prijateljicu privlae ti mukarci-projekti zato to i u sebi snanije doivljava one stvari kojima nije zadovoljna i koje eli popraviti nego to se opija onim izvrsnim to je ve izbrusila. Ako se doivljavamo kao vjeni projekti, umjesto da vie uiva mo u onome to smo ve izgradili u sebi, logino je da emo privlaiti partnere koje emo doivjeti kao projekte i da e oni u nama jae uoiti ono to se jo treba popraviti nego ono to je ve izvrsno. Opet nekako dolazimo do zakljuka da nije stvar u njima, nego u nama. Kada privlaimo isti tip partnera, uvijek je stvar u nama!
Voljenje nam prua osjeaj pripadanja - ljubavi!

Doista volim sve mogue susrete s ljubavlju. Bilo da je ivim u nekom odnosu ili ak samo piem o njoj ili da joj se zahvalju jem, svaki kontakt s njom smatram blagoslovom. Ovo emo poglavlje zaokruiti onako kako bi to ona voljela. Njoj u ast,
116
LJUBAV I ODNOSI
117
slavei njezine vrhunce! Neu govoriti o romantinoj ljubavi, nego o ljubavi samoj jer mi se ini da svi moemo ivjeti pot pune ivote i bez romantine ljubavi, ali sigurno ne moe mo bez ljubavi kao takve! Dopustite mi da vas upoznam sa svojim doivljajem ljubavi. Prepoznajem nekoliko faza razvijanja ljubavi. Na poetku nekog ljubavnog odnosa ini nam se da je objekt nae ljubavi vei pa ak i vredniji od nas. Bilo da se radi o osobi, nekoj pojavi ili aktivnosti koju volimo, mislimo da je poanta ljubavi u voljenju tog objekta nae admiracije. Naa panja je na onome to volimo, a ne na doivljaju voljenja ili na nama! Mislimo da mi pripadamo objektu nae ljubavi i on nama. Imamo dojam da je u njemu tajna. ak i ako zapnemo na ovoj prvoj fazi, osjeaj ljubavi neizmjerno e obogatiti na ivot!
Tada shvaamo da tajna nije u onome to volimo ili u onima koje volimo, nego u samoj ljubavi. Tada shvaamo da zapra vo ne pripadamo toj osobi koju volimo niti ona pripada nama, nego da oboje pripadamo ljubavi. S tom bih idejom zapravo elio zavriti ovo uvodno poglavlje o ljubavi.
Naime, svi mi trebamo potvrdu sebe i svi mi neizbjeno mora mo neemu ili nekome pripadati. Na to smo jednostavno osueni. Svaki ovjek eli neemu ili nekome pripadati. Zato toliko volimo biti u nekom odnosu, zato se poistovjeujemo sa svojom nacijom, spolom, obitelji... Zato volimo biti dio tvrtke, navijake skupine... Uglavnom, osueni smo da sigurnost tra imo kroz osjeaj pripadanja i doista moemo pripadati svemu i svaemu. Ali ono to bih vas molio jest da sada razmislite o ovoj, zadnjoj fazi osjeanja ljubavi i sebe kao ljubavi jer sma tram da nam upravo ona prua najstabilniji i najvelianstveniji osjeaj identiteta i pripadanja! U Ljubavologiji sam puno pisao o tome, a tome u posvetiti i jedno kasnije poglavlje ove knjige, ali sada je kucnuo trenutak za jedan mali uvod. Smatram da je mudro svoje dominan tne identitete traiti kroz ono to volite, a ne samo kroz odnose prema drugima! Nadam se da vam je ta ideja pri hvatljiva, da su vam neke stvari pale na pamet i da su kapljice smisla ve poele padati na srce. Jer upravo u tome otkrivamo svu arobnost ljubavi. Naime, kada istinski volimo, kada nae srce i naa jezgra osjeaju stvarnu ljubav, onda shvaamo da mi ne pripadamo tome koga volimo, nego pripadamo samoj ljubavi. Vi ste njezini, ona je vaa i to vam je kristalno jasno kada istinski volite. Zato se i neete uznemiravati ako sluajno netko koga volite ode iz vaeg ivota. Svjesni ste da s njime ne odlazi ljubav, svjesni ste da je ljubav u vama, a ne u njemu. Naravno da e
S vremenom se u tom ljubavnom odnosu izjednai osjeaj vanosti nas kao subjekta i neega ili nekoga kao objekta pa se panja prebacuje na nas i voljenje. Poinjemo vie primjeivati sve promjene u nama. Poinjemo primjeivati sve blagoslove koje ljubav donosi u na ivot. Poinjemo primjeivati da smo mudriji, da nam je srce zrelije i sigurnije te da se osjeamo zdravije.
A onda u zavrnoj, treoj fazi poinjemo shvaati da smo vei od svih objekata nae ljubavi. Tada poinjemo shvaati da smo mi sama ljubav i da voljenjem nekoga ili neega zapravo osvjeujemo sebe kao ljubav koja voljenjem ivi ono to istin ski jest. To je svetost ljubavi koja nas spaja s boanskim dijelom nas. To je vrhunac ljubavi - kada volei prepoznajemo sebe kao ljubav koja zahvaljujui ljubavi ivi ono to istinski jest.
118 U RUKAVICAMA Ml )E IONAKO PREVRUE
LjUBAV I ODNOSI
119
vam biti ao, ali neete imati dojam da ste izgubili tu osobu jer znate da je niste ni imali. Sigurno neete imati dojam da ste izgubili svjesni da ljubav stvarate vi, a ne ta osoba Svjesni ste da je ljubav u vama i da vas ne Moe samo mijenjati oblike, moe samo emu je upuena, ali nikako ne moe nestati! Umjesto intenzivnog osjeaja gubitka, samo ete imati dojam da se ljubav eli ogledati u nekom drugom odnosu. Samo ete imati dojam da je otiao jedan objekt ljubavi, ali njih zapravo ima bezbroj. Tada sigurno znate da su kljuevi ljubavi u vaim rukama i da vjeno pripadate samo ljubavi, a ne nekoj osobi! A ima li ljepe i zanosnije obitelji od obitelji ljubavi! Doista ne mogu zamisliti da je ljepe pripadati bilo emu drugome. Sretno vam bilo druenje s ljubavlju, u kojem god je obliku osjeate. Sretno vam bilo otkrivanje vae esencije iste ljubavi! ljubav jer ste ili taj odnos. moe napustiti. mijenjati ono
O enama i mukarcima
Koja je tajna enstvenosti?

Nedavno sam gostovao u jednoj TV emisiji u kojoj smo govo rili o enstvenosti. Ugodno sam se iznenadio injenicom da veina gostiju enstvenost nije vezala uz tijelo, nego uz stav, arm ili pak osjeaj sigurnosti koji je, prema mom shvaanju, esencija enstvenosti. Istaknuli smo da nije presudno kakvo tijelo imamo, nego kakav je na odnos prema tijelu, ali i prema ivotu uope. Naime, iako nam kao ideal enstvenosti pokuavaju namet nuti njegovano i puteno tijelo, meni se ini da enu en stvenom ini upravo njegovano srce i um, to onda, narav no, raa osjeaj sigurnosti u sebe. Tako e mi enstvenija biti osoba koja ima 20 kg vie od nekog ideala, ali pritom zna voljeti i ima integritet, nego ljepotica" kojoj je sve na tijelu na svome mjestu, ali nema otvoreno srce. Plitka pogleda i siromana zagrljaja svakako ne utjelovljuje ensku ljepotu. Naravno, smatrat u je zgodnom, ali ne i lijepom i svakako ne enstvenom.
Ne bih ja bio ja da ne naglasim kako nije ni jednostavno ni laga no svoj ivot posvetiti ivljenju ljubavi, ali to nas ne bi trebalo obeshrabriti. Uostalom, isplati li se doista posvetiti ivot bilo emu drugome osim potrazi za ljubavlju? Ljubav zna odgovor, a nadam se da znate i vi. elim vam sretnu potragu!
120 U RUKAVICAMA Ml |E IONAKO PREVRUE
LJUBAV I ODNOSI
121
enstvenost se raa na suptilniji nain. enstvena je ena koja zna voljeti druge i pritom ne izgubiti sebe. enstvena je ena koja cijeni svoje vrline i trudi se nadrasti mane. Dovoljno je hrabra da bude takva kakva jest, neovisno o tome uklapa li se u nekakvu sliku ene u odreenim godinama ili u odreenoj ivotnoj situaciji. Takva ena stoji iza svojih odluka, zna odvo jiti dovoljno vremena za sebe i pritom drugima daje najljepe to ima. Takva je ena svjesna da je iskrenost nuna u svakom bliskom odnosu. Ona prihvaa svoje tijelo i svakako se ne optereuje nekakvim naraninim korama koje je normalno imati. Tako se ni njezino samopouzdanje nee poskliznuti na tu naraninu koru kao da je bananina. alosno je da veina ena celulit doivljava praktiki kancerogenim i radit e sva kojaka uda da ga se rijei, ali nee uiniti apsolutno nita da se rijee praznine koju osjeaju. Znate, kad se kae da bi nam cilj trebao biti da nam bude ugodno u vlastitoj koi, to se ne misli doslovno. Drage moje ene, molim vas da malo manje vremena provodite peglajui kou i kartice, a malo vie srca i umove. Vjerujte mi, bit ete mnogo sretnije, a siguran sam da bi i veina mukaraca bila sretna s time. Slina je situacija i s neprihvaanjem bora koje prevelik broj ena doivljava dramatinije od ozbiljnih ivotnih problema. Pa hvala Bogu da se na naem tijelu vidi neko iskustvo. Bore su normalna posljedica godina i naravno da ih ne bismo trebali skrivati, da ih se ne bismo trebali sramiti. alosno je misliti da nas te bore glasnije predstavljaju od vlastitih uvjerenja i djela. Znam previe mladih ena koje su se okirale kad su u svojim tridesetima primijetile prvu boru. Onaj poznati vrisak ispod tua iz filma Psiho nije im bio ni do koljena. Znam i pre vie starijih ena koje se toliko optereuju svojim tijelima koj<i su vidjela bolje dane, da zaboravljaju koristiti bogato ivotno iskustvo i konano doista uivati u ivotu.
Dakle, drage moje, pustite na miru celulit, iroke bokove, opu tene grudi ili ime god se ve optereujete i pokuajte ispeglati" svoje srce, razviti iri osmijeh i oputenija ramena. Tako ete biti uistinu enstvene! Barem po mojim standardima.
Koja je tajna muevnosti?

Kako smo ve govorili o enstvenosti, red je da sljedei tekst posvetimo drugoj, jednako vrijednoj polovici mukarcima i muevnosti. I muevnost pati od istog problema kao i enstvenost pre esto je gledamo kroz formu, a ne sadraj. Meni se ini da je esencija muevnosti, jednako kao i enstvenosti osjeaj sigurnosti. Osjeaj sigurnosti u sebe, svoja uvjerenja, vrijed nosti i djela. Markantnost, uspjenost u poslovnom ili obiteljskom ivo tu, ugled koji netko uiva, poznavanje ili bavljenje kakvom sportskom aktivnou ili neto slino mogu pridonijeti neijoj muevnosti, ali je nikako ne stvaraju. Otkrivanje tko mi auten tino jesmo i aktivan trud da ivimo tu svoju autentinost trebalo bi biti formula za utjelovljivanje muevnosti.
I ene i mukarci trebali bi zanemariti nazadni drutveni men talitet koji pokuava nametnuti razliita pravila za razliite spo love. Tako se esto govori enama da bi potrebe svoje obitelji trebale staviti ispred svojih ili da bi trebale drati barem tri kuta kue. Mukarci, s druge strane, ne bi smjeli pokazivati slabosti i nikako ne bi trebali izraavati emocije. Eventualno postoje dvije iznimne situacije u kojem nazadni drutveni mentalitet dopu ta mukarcima da izraze one intenzivnije emocije - sprovodi
122
LJUBAV I ODNOSI
123
i roenja bliskih osoba. Tako e se mukarca koji izrazi ljubav prema nekome preesto doivjeti kao papuara, a ako sluajno pusti suzu, bit e mlakonja. Ona idiotska reenica koju smo manje-vie svi uli u djetinjstvu da pravi djeaci ili pravi mukarci ne plau stvorila je hrpu emocionalno nedostu pnih mukaraca jer jednostavan djeji um to doivi kao da su sve emocije nepoeljne. Naravno, ima i pozitivnih primjera. Nedavno sam u jednom drutvu s radou sluao 40-godinjeg mukarca kako spremno govori o svojim suzama nakon gledanja izvedbe Jeffa Bridgesa u filmu Crazy Heart, lako je i njemu bilo malo udno i nije bio siguran kakva e biti reakcija drutva u kojem smo se nali, bio je siguran da je posve normalno, zdravo i muevno plakati kad nas dirne neka ivotna situacija. Kad smo tuni, muevno je plakati. Kad nas neto dirne, muevno je plakati. Suze su normalan i zdrav nain izraavanja intenzivnog emocionalnog stanja i sve to bismo tada trebali jest prepustiti se osjeajima. Dakle, prepustiti se osjeajima, bilo kojim osjeajima, je muev no, a zatomiti svoje emocije ne samo da nije muevno nego je i iznimno destruktivno jer od nas stvara emocionalne inva lide. I zato se ne bismo trebali optereivati takvim nazadnim shvaanjem muevnosti, nego se posvetiti stvaranju vlastitoga shvaanja.
rjeavati u svojoj kui, a ne odlaskom s ekipom na nogomet ili u kafi ili, jo mudrije, u krevet s nekom treom osobom. Dakle, muevan mukarac trudit e se rijeiti, a ne ignorirati probleme. Muevan mukarac shvaa da ga posao ne definira, nego da on definira ulogu koju posao ima za njega. Mogao bih nastaviti s ovom listom, ali mislim da se razumije mo. Zar ne, deki moji?
Mukarci i ene potjeu s razliitih planeta?!

Nakon to smo muevnost i enstvenost definirali kroz osjeaj sigurnosti, a ne pojavnost, namee se nekoliko pitanja. to razlikuje ene i mukarce? Jesmo li doista s razliitih planeta? Jesu li nae razlike rezultat biologije ili odgoja, razliitih zahtje va koje drutvo stavlja pred nas ili se moda radi o kombinaciji svih tih faktora? lako bih slinim pitanjima mogao ispuniti itav ovaj tekst, bolje je da se pozabavimo odgovorima.
Iz moje perspektive, muevan mukarac je siguran u sebe i svo jim ivotom potvruje da ima i legitimne razloge za taj osjeaj sigurnosti. Muevan mukarac zna pokazati svoje emocije i sposoban je rei da grijei. Rijei su to koje brojni mukarci prevelika ega teko prevaljuju preko svojih usta. Ali, prihvaa njem pogreaka pokazujemo da smo dovoljno sigurni u sebe i psihiki zreli bez problema prihvatiti da jo ima stvari koje moemo popraviti. Muevan e mukarac probleme u kuci
Ponimo s jednom od ne toliko vanih, ali svakako uoljivih razlika. ene su definitivno smotaniji vozai. Prema mom isku stvu, kao i iskustvu ljudi ijoj objektivnosti vjerujem, u otprilike 80 posto sluajeva kad netko promijeni traku bez prethodne provjere i paljenja migavca, obino nosi traku u kosi. Njoj se jednostavno vie svidjela ta lijeva traka ili skree lijevo za 2 km pa se odmah prestrojila da se ne mora kasnije zezati s time. E sad, nadahnutije feministice odmah me mogu proglasiti ovinistom ili oznaiti nekim drugim promaenim epitetom ili mogu otvoriti oi i prihvatiti istinu - ene definitivno jesu smotanije za volanom. S druge strane, mukarci su definitivno gluplji vozai jer auto preesto koriste za dokazivanje ili kao ekstenziju... odreenih dijelova svoje anatomije.
"124
LJUBAV I ODNOSI
125
Tako e prometne nesree koje prouzroe ene ee imati blae posljedice u obliku oeanih vrata ili ega zato to je neki kreten ba tu morao postaviti kontejner ili stupie" ili zato to mnogima parkiranje u rikverc predstavlja poprilinu muku, dok e nesree koje smo prouzroili mi mukarci ee imati puno ozbiljnije posljedice upravo zato to gluplje koristimo vozilo. Naravno da se to ne odnosi na sve mukarce i ene, ali sva kako se radi o dovoljno velikom broju da moemo govoriti 0 nekom fenomenu. Nadam se da vam je jasno da moramo pribjei generalizaciji kad govorimo o razlikama izmeu ena 1 mukaraca.
boli izraenije od mukog (Eckhart Tolle to izvrsno tematizira), injenica je da se veina ena odmah pone braniti umjesto da razmisle ima li kritika smisla. Naravno, ni mnogi mukarci ne reagiraju razumnije, ali oni najee krenu u bezumni napad, a ne u bezumnu obranu. Naravno, razlike u vonji ili znaenju koje pridajemo autu naj ee su benigne i korisne samo kao lagan uvod u poprilino teku temu kojoj emo posvetiti nekoliko sljedeih stranica.
Namjerno sam prvo naveo smotanost ena jer sam elio doka zati jo jednu stvar. ene su obino osjetljivije na kritiku. Kada ovaj primjer napomenem na nekom predavanju ili promociji, ve iste veeri ili sljedei dan dobijem nekoliko bijesnih e-mailova u stilu: Kako si mogao rei da su ene smotane. to si ti umilja, muka svinjo, ene su sposobnije u svemu. Ja sam izvrsna vozaica i kako se samo usuuje..." Toliko snano reagirati na neupitnu injenicu da su ene smotaniji vozai doista je nerazumno i dokazuje da ene slabije primaju kritike, ak i kada su legitimne. Mnogima se toliko zamaglilo pred oima da nisu ni primijetile da sam mukarce nazvao glupljim vozaima, to je opasnija stvar i puno vea uvreda. ak dapae, konstatirati da je netko smotan voza, ak nije ni uvredljivo, dok se za glupost to nikako ne moe rei. Zanimljivo je da se nije javio ni jedan mukarac koji se osje ao pogoenim zbog toga to sam ih nazvao glupljima. Bilo da se radi o tome da je drutveno prihvatljivije isticati enske slabosti, dok mukarci moraju prikrivati svoje ili je ensko tijelo
esto se razlikujemo i u nainu suoavanja s problemima. ene su sklone napuhavanju problema i dramatiziranju, dok su moji dragi mukarci skloni ignoriranju problema. Mi emo tako esto otii na pie ili nogomet ili uope ne razgovarati o problemu, mislei nadahnuto da, dok ga ignoriramo, problem ne postoji. S druge strane, ene nemaju taj komunikacijski problem pa e najee priati svima i svakome, bez pretjera ne elje za traenjem rjeenja.
to se tie preuzimanja odgovornosti za svoj ivot, znamo biti jednako nezreli, ali na drugaiji nain. I mukarci i ene esto ne preuzimaju odgovornost za svoja djela i izgled ivo ta - mukarci ignoriranjem, a ene svaljivanjem odgovornosti na druge. Moram jo jednom napomenuti, prije nego to me zadave svi oni koji vole neobjektivno razmiljati - ovo se ne tie svih ena i svih mukaraca, nego dovoljno velikog broja da moemo razgovarati o tome i ne tvrdim da je neto bolje ili loije, nego konstatiram ono za to vjerujem da su jasne injenice.
Razlikujemo se i prema podrujima ivota potvrdu sebe, podrujima koja utjeu na
kroz koja traimo oblikovanje naeg
26 U
LJUBAV I ODNOSI
127
identiteta. Mukarci e tako sebe ee doivljavati u okviru posla, a ene u okviru obitelji. Tako e mnoge ene u ogledalu prvo vidjeti suprugu ili majku, a mukarci domara ili direktora. Kao da ne znamo tko smo ako se ne gledamo u kontekstu obitelji ili posla. Mukarci e esto dopustiti poslu da definira njihovu vrijednost umjesto da sami definiraju to posao znai za njih. A meni se ini mudrijim da i mukarci i ene cijene sebe zahva ljujui svojim karakteristikama i ivotno afirmativnim djelima, a ne time ime se bave, ali preesto doputamo onome izvan nas da definira kako se osjeamo u vezi sebe, a proces bi tre bao biti obrnut. Recimo da smo se dovoljno bavili nekim razlikama izmeu ena i mukaraca, a u sljedeem emo poglavlju rei vie o tome kako su nastale te razlike i jesu li one nune. Pria se nastavlja.
Pretpostavlja da je ovjek bezumno stvorenje kojim vladaju nagoni, brueni tisuljetnim borbama za preivljavanjem koje, naravno, vie nisu potrebne jer se ivotni standard ipak ne to promijenio od dana kad je peina predstavljala vrhunski smjetaj. Naravno da su uvjeti ivota ostavili traga na naem fizikom i psihikom ustroju kao rase, ali tvrditi da su danas ti nagoni moniji od naeg uma i srca moe samo osoba koja taj um ne koristi za zdravo promiljanje stvarnosti. Zdrav razum nam otkriva i drugi razlog. Naime, vrlo je upitno varaju li mukarci vie od ena. Moda eventualno samo radi je priaju o tome jer postoji besmisleni dvostruki standard u jednom dijelu drutva. Mukarci koji varaju su frajeri, a ene... pa... sebine kur...ine. Dakle, za razliku od emocija kojima mukarci rijetko poklanjaju svoje rijei, o seksualnim pothvati ma puno radije govore i zato se stjee pogrean dojam da su skloniji varanju. Moda je stvar samo u tome da su mukarci kada varaju skloniji veem broju kratkotrajnih izleta, dok su ene sklonije duim aferama s jednim partnerom, ali radi se o jednakoj koliini varanja.
Varaju li vise mukarci ili ene?

Krenimo s jednim od najeih argumenata biologijom. Pretpostavlja se da je enski mozak, i ensko tijelo uope, na biolokoj razini drugaije od mukog i da je to uzrok razliitim obrascima miljenja, osjeanja i djelovanja. esto se spominje i evolucijska nunost razvijanja odreenih karakteristika ili naina ponaanja. Tako su mnogi velebni mukarci strastveno pozdravili tvrdnju nekih znanstvenika da su mukarci skloniji varanju jer je njihova dunost da aktivnije sudjeluju u osigu ravanju nastavka vrste pa je logino da e svoje sjeme posijati na nekoliko mjesta. Ba me zanima koliko je njih sjedilo na dvije ili tri stolice pa su ovakvom besmislenom tezom htjeli opravdati svoj in. Teza je besmislena iz barem dvaju razloga.
ak i kad bismo prihvatili ideju da mukarci vie varaju, razlog sigurno ne bi leao u duboko ukorijenjenom i evolucijski izbruenom impulsu za produenjem vrste, nego u potrebi jednostavnog mukog uma da potvrdu sebe trai u tuem krevetu, a ne u ivotu. Naime, kad smo suoeni s osjeajem nesigurnosti, odgovorno bi bilo barem pokuati otkriti kako je ta nesigurnost nastala i potraiti rjeenje. Izbjegavanju odgovornosti jednako ali to najee rade na drugaije aje praznine i nesigurnosti obitelji i bavljenjem raznim koji nisu njihovi, a mi emo su skloni i mukarci i ene, naine. ene e svoje osje ee krpati posveenou stvarima, odnosno ivotima jednako neproduktivno traiti
128
RUKAVICAMA mi je ionako prevrue
LJUBAV i odnosi
129
potvrdu kroz posao, posjedovanja i esto seks. Vrijedim vie zato to sam obrnuo komada" ili zato to nekoga imam". Sjeam se da sam i ja tako razmiljao, ali s 1 3 godina. Danas mi je jasno da potvrdu sebe mogu dobiti samo kroz izvrsna ivotna iskustva ili iskustva izvrsnosti ivota pa prave stvari vie ne traim na krivim mjestima!
Postoji i razlika u motivima i doivljaju samog preljuba. Mu karci e najee osvojiti nekoga da bi dokazali vlastitu vrijed nost. Dobio sam je, dakle vrijedim!" misao je koja e se esto nai u njihovim glavama. Misle da su frajeri ako nekoga zave du, odnosno odvedu u krevet, a s obzirom na to da su mnogi nesigurni, ovo im je najjednostavniji nain prodavanja magle samima sebi. Manje im je vano to je potpuno besmislen nain skrivanja od vlastitog osjeaja nesigurnosti, lu veer, tih sljedeih nekoliko tjedana ili eventualno mjeseci imat e dojam da su ponovno frajeri. Kako mi se ne da ponovno naglaavati da se ovo sigurno ne tie svih mukaraca i ena, mogu se samo nadati da se sjeate to sam na poetku istaknuo - ovo se tie dovoljno velikog broja da moemo govoriti o fenomenu. Ali, pogledajmo sada i na drugu stranu. I ene e esto injenicu da su nekoga osvojile doivjeti kao potvrdu vlastite vrijednosti, ali njihov doivljaj ipak se razlikuje u neemu jako vanom. Naime, misao koja e se esto javiti u njima glasi: On me eli, dakle vrijedim.' Ili: Privlana sam mu, dakle vrijedim." U rjeim sluajevima: On me voli, dakle vrijedim." lako navedene razlike u doivljavanju polako nestaju i vjerujem da ih nee biti u sljedeoj generaciji, i dalje postoje u dovoljnoj mjeri da se moe govoriti o njima.
Iskreno, potpuno sam drugaije zamiljao ovaj tekst. Nisam namjeravao govoriti o nemutom mukom umu koji potvrdu sebe esto trai u neijem krevetu ili u posjedovanju nekog auta, nego o injenici da nae razlike u miljenju i ponaanju nisu uvjetovane biologijom, lako definitivno postoje i bioloke razlike, one svakako ne uzrokuju razliito ponaanje. Mi smo ipak inteligentna i kreativna bia koja su slobodna svoj ivot usmje riti u bilo kojem smjeru. Autentinim ivljenjem i stvaranjem izvrsnih ivotnih doivljaja moemo odreenim impulsima dati puno ili nimalo prostora, tako da e o naim postupcima i pro miljanju tih postupaka ovisiti kako e nam ivot izgledati.
IColiko je uope vano jesmo li ene ili mukarci?

Smatram kako nitko razuman ne dovodi u pitanje da drutvo namee razliite standarde za mukarce i ene. Slika uspjene ene razlikuje se od slike uspjenog mukarca. To moemo jednostavno dokazati uzmemo li u ruke jedne muke" i jedne enske" novine. Trenutano mi nije dovoljno uzbudljivo ras predati o tome koliko je vaan sadraj koji nam mediji nameu jer mislim da ipak o nama ovisi koji emo sadraj konzumirati. Radije bih se posvetio tome koliko je uope bitno identificirati se sa svojim rodom ili kako bi rekli laici - spolom. Naime, svatko od nas ima puno ivotnih uloga, odnosno iden titeta. Tako moemo biti oevi i majke, sinovi, sestre, doma ice, brend menaderi, Sandrini prijatelji, zarunici, ljubitelji pisane rijei, makoljupci, zaljubljenici u prirodu, neiji neaci, lanovi te i te stranke, plesai... Lista uloga koje igramo je bes konana, a koliko nam je vano to to smo mukarci ili ene, zapravo ovisi o nama samima.
1 30
LJUBAV I ODNOSI
Svi navedeni identiteti nemaju unaprijed odreeno znaenje i stupanj nae identifikacije s njim. Tako e na neije ponaa nje, ali i doivljavanje samoga sebe, jako utjecati to je lan neke stranke, a za nekoga to nee uope biti bitno. Recimo, osoba koja se jako identificira s nekom strankom ponaat e se onako kako oekuje vodstvo. ak i ako ne dijeli neke vrijednosti i ako misli da bi trebala drugaije reagirati u odreenim situacijama, ako taj identitet doivljava vanim ponaat e se u skladu s propisanim pravilima. Ista je situacija i ako svoj identitet zaru nika doivljavamo jako bitnim. Mi se vie neemo pitati to bi u nekoj ivotnoj situaciji trebali uiniti Marija ili Mario, nego to bismo mi kao zarunici trebali uiniti. Kao da postoji neko nepisano pravilo. To e se esto oitovati na nain da se nama zapravo ne ide na veeru sa zarunikovim poslovnim partneri ma, ali ipak odemo jer mislim da zarunici trebaju ii zajedno na takva dogaanja. Moda bismo si kao cure ili deki dopustili luksuz potivanja vlastitih pravila prije nego opepriznatih dru tvenih, ali za zarunike je situacija jasna, zar ne? E pa nije! Taj teror naih identiteta nad naim ivotima zapravo stvara mo mi sami jer odluujemo pratiti drutvena pravila koja naj ee ne razumijemo ili ne potujemo, a sve zato jer mislimo da e nas drugi tako lake prihvatiti. Moda je i tono da e vas tako prihvatiti vei broj ljudi, ali to e biti oni koji preferiraju formu, a ne sadraj, oni koji su zagubljeni i ne znaju to ele i to bi trebali raditi sa svojim ivotom pa su samo preuzeli uobiajena drutvena pravila za osobu tog spola, te dobi, tog drutvenog statusa... Ljudi koji prema tim (ne)pisanim dru tvenim pravilima oblikuju svoje ponaanje i doivljaj sebe sigurno e biti prihvaeni od veine ljudi. Ali ta je veina prilino izgubljena i stalno uvjetuje svoje prihvaanje pri dravanjem sve suludijih pravila pa je doista upitno bismo li se trebali truditi zadovoljiti pravila kojima je cilj uvesti vie reda u drutvo, ali sigurno ne i vie sree!
Mnoga od tih pravila manifestiraju se i na podruju roda pa se enama i mukarcima u istim ivotnim situacijama preesto nameu razliite norme. I sad, umjesto da okrivljujemo neo svijeteno drutvo ili se upustimo u kakvu slinu besmislenu radnju, moda bismo trebali razmisliti o vlastitim identitetima. Jer realno, drutvene norme e utjecati na vas onoliko koliko im vi dopustite. Ako vam je rodni identitet, odnosno doivlja vanje sebe kao mukarca ili ene, jedan od najvanijih, onda ete osjeati velik drutveni pritisak da se ponaate u skladu s nametnutim normama za svoj rod, za svoje godine, za svoj brani status... Zato bih vam savjetovao da se pokuate definirati onkraj svoga roda, ali i onkraj odnosa prema drugima. Na trenutak stavite u drugi plan to to ste ena, otac, supruga ili ki i pokuajte se definirati u kontekstu onoga to volite. Vjerujte mi, puno ete se lake pribliiti srei ako se pitate to bi u konkretnoj situaciji unila osoba koja voli iskrenost nego ako se gleda te samo kao ker ili enu pa se pitate to ste duni uiniti kao ki ili ena! Ako se sjeate, o ovome je ve bilo rijei u poglavlju Voljenje nam prua osjeaj pripadanja - ljubavi. Recimo, ja sam ljubitelj ideja, pisane rijei, iskrenosti, auten tinosti, hrabrosti, bliskosti, velianstvenosti... i kad se pitam to bih u nekoj situaciji trebao uiniti, pitam se to bih trebao uiniti kao ljubitelj istine, a ne kao mukarac ili 33-godinjak. Znam da je to mnogima velik zalogaj jer nisu svjesni da su prvenstveno odgovorni sebi i za svoj ivot, ali tu smo da uimo i razvijamo se, zar ne?
O ovoj sam temi dosta pisao u koli ivota i Ljubavotogiji, ali je toliko neiscrpna i vana da joj moemo pokloniti jo koji redak.
T32 U RUKAVICAMA Ml JE IONAKO PREVRUE
LJUBAV i ODNOSI
1 33
Ve sam naglasio da se ljudska bia s neim jednostavno mo raju identificirati i svatko od nas ima nekoliko identiteta ili uloga koje nas odreuju. Svi mi moramo nekome pripadati. Moda nam je primarna uloga majke, navijaa nekoga kluba, studentice, sina, zaposlenika te i te tvrtke ili ljubavnice. Znat ete koje su vam uloge primarne ovisno o tome koliko se esto pitate - to bih ja kao majka trebala uiniti u ovoj situaciji, to se od mene kao sina oekuje u ovakvoj situaciji, to se od mene kao navijaa oekuje u ovoj situaciji, to se od mene kao ljubavnice oekuje u ovakvoj situaciji... to se to ee pitate, to vam je ta uloga vanija i to e vam biti tee mijenjati ita u vezi s njom jer ete imati dojam da biste gubitkom te uloge zapravo izgubili sebe. Naime, svi mi volimo sigurnost koju veina ljudi poistovjeuje s osjeajem da nam je neto poznato. Ako nam je neka uloga jako vana, bit e nam se tee mijenjati na tom podruju jer emo misliti da bismo mijenjanjem te uloge mogli izgubiti neto, a zapravo se bojimo da ne izgubimo sebe jer mislimo da mi jesmo ta uloga. Toga najee nismo ni svjesni jer su ti misaoni procesi dio nae podsvijesti kojom se veina ljudi nije spremna pozaba viti. Sigurno veina ljudi nije svjesna da odbija promjene u ponaanju ili doivljavanju svijeta koje dirigira jedna od njihovih uloga jer ne ele izgubiti nesigurnu sigurnost koju im prua injenica da im je sve poznato oko ve definira ne uloge. Sigurno veina ljudi nije svjesna da ne ele riskirati gubljenje te uloge jer su se toliko poistovjetili s njom da ne znaju tko su ako nisu majka ili navija. Shvaam koliko su duboke nae potrebe za sigurnou i pri padanjem. Jasno mi je da svi moramo nekome pripadati. Ljudska svijest je takva da ona eli uloge, eli pripadati neko)
iroj obitelji. Ali zamolio bih vas da razmislite o tome te da stvorite i razvijate svoje uloge i identitete koji nisu odreeni vaim odnosima prema drugim ljudima. Da stvorite svoje uloge prema onome to volite, to vas uzbuuje, to u vama raspiruje strasti. Super je ako uivate u majinstvu ili u svom poslu, drago mi je zbog vas jer vam to itekako uljepava ivot, ali i dalje mislim da bi svoje primarne uloge bilo mudrije odrediti prema onome to volite. To e vam sigurno pojednostavniti ivot. Ovako se preesto osjeate kao da ste na raskriju jer se jedna stvar oekuje od vas kao oca, druga od vas kao sina, trea od vas kao supruga, a etvrta od vas kao mukarca... I onda nije ni udo to se ne osjeate zadovoljno jer je u mnogim situacijama nemogue za dovoljiti te razliite uloge koje su meusobno esto sukobljene. Osim toga, to e nam olakati promjenu kada je nuna. Na ime, esto ne uvodimo odreene promjene ako procijenimo da bismo mogli izgubiti neki odnos. Ali zapravo nas nije strah gubitka odnosa (koji ionako nije kvalitetan ako ga elimo pro mijeniti), nego nas je strah gubitka sebe jer ne znamo tko smo bez tog odnosa. Ako nam je primarni identitet supruge ili majke, neemo htjeti mijenjati ita u vezi svog doivljaja tog odnosa jer ne elimo riskirati da on nestane, a s njim i jasan osjeaj onoga to mi jesmo. Kao da nam je vanije biti suprug onako kako to definira drutvo nego biti dosljedan sebi. Svjestan sam da emo kratkorono profitirati ako zadovoljimo ono to se od nas oekuje. Ljudi oko nas sigurno e kratkoro no biti zadovoljniji nama, ali problem je u tome to mi neemo biti zadovoljni sobom pa onda takvo ponaanje dugorono ne funkcionira. Zato sam i zamolio da pokuate razviti svoje identitete onome to volite i da se to ee pitate - to bih ja trebao prema
LJUBAV I ODNOSI
135
uiniti s obzirom na to da sam ljubitelj iskrenosti ili iskorita vanja svojih potencijala ili plesa ili hrabrosti ili njenosti ili su osjeanja... lako e to privremeno sigurno unijeti nemir u vae trenutane odnose, budui da ete se ponekad ponaati suprotno od ono ga to drugi oekuju od vas, dugorono e unijeti vie reda i mira jer ete biti zadovoljniji i ispunjeniji svojim ivotom! Sretno s kreiranjem novih identiteta!
Kada se odluiti za razvod?
Je li opravdano ostati u loem braku zbog djece?

Nedavno je objavljen podatak da svaki etvrti hrvatski brak zavri razvodom. Brojni deurni duebrinici taj su podatak doivjeli kao poraavajui, smatrajui da predstavlja dokaz krize moderne obitelji, sebinosti brojnih pojedinaca, eroziju dobrih, starih tradicionalnih vrijednosti ili neto slino proma eno. Iskreno, meni se ini da bi taj broj, kad bismo bili iskreni prema sebi i priznali stvarnu kvalitetu brakova, trebao biti osjetno vei. Moda netko misli da zbog toga to je temeljna drutvena zajednica i stup svakoga drutva obitelj trebamo uvati pod svaku cijenu, ali zapravo - nesretna obitelj stvara nesretno drutvo! I zato je mogue da cijena bude prevelika. ini mi se loginim da nije zdravo da je nesretna obitelj glavna stanica drutva jer emo tako stvoriti nezdravo drutvo. Uglavnom, ne vidim kako razdvajanje nesretnih lanova nesretne obitelji moe negativno utjecati na nae drutvo. Zbog toga mislim
1 36 U RUKAVICAMA Ml |E IONAKO PREVRUE
LJUBAV I ODNOSI
1 37
da se obitelj ne bi trebala braniti pod svaku cijenu, nego bismo energiju trebali preusmjeriti u stvaranje sretnih pojedinaca koji e znati stvoriti i odrati sretne obitelji.
ste se prestali truditi vas ne zadovoljava.
jednostavno
pomirili
sa
situacijom
koja
Trenutano neu propitkivati sve sulude razloge ulaska u brak, ali se elim baviti jednim, iznimno estim razlogom ostanka u loem braku koji nema budunosti. Radi se o djeci. esto sam od brojnih dobronamjernih, ali nesretnih ljudi uo da zbog djece ostaju u braku koji nikako ne funkcionira. Kau da znaju koliko bi razvod pogodio njihovu djecu, iako znaju da ne mogu biti ak ni umjereno zadovoljni, a o ljubavi da ni ne govorimo. Sjeaju se kako su oni ili njihovi prijatelji teko doivjeli razvod svojih roditelja i tu traumu ne ele priutiti svojoj djeci. lako se radi o dobroj namjeri, mislim da bismo trebali preispi tati opravdanost tog uvjerenja. Naime, nikako ne tvrdim da razvod nije teak za djecu, bez obzira na to koliko imaju godi na i koliko su povezani s roditeljima. Razvod e sigurno teko pogoditi nau djecu, ali injenica je da e im teke ozljede nanijeti i ostanak u loem braku. Nema sumnje da i razvod i ostanak u loem braku ne utjeu pozitivno na djecu, pitanje je samo to je manje negativno. Krenimo redom. Moda je korisno prvo definirati lo brak bez budunosti pa da znamo o emu govorimo. U loem braku nema intimnosti - emocionalne, intelektualne i fizi< ke. Ne potujete svog partnera, esto vam se ak i ne svid Moda ste se vjenali dok se jo niste meusobno pozna vali, moda niste poznavali sebe pa niste ni znali tko bi vc. mogao usreiti, a moda ste se jednostavno s vremenom udaljili jer niste ni znali da se oko odnosa treba angairali elite li da bude trajno uspjean. Lo brak je onaj u kojem s bezuspjeno trudite rijeiti nesuglasice ili, jo gore, u kojem
Mogao bih navesti jo bezbroj lica loega braka, ali mislim da je jasno to elim rei. lako se podrazumijeva, ipak u naglasiti naravno da ne mislim da su svi brakovi loi. Samo ih je dra matino velik broj, a mi esto vjerujemo da je bolje ignorirati problem umjesto rijeiti ga.
Uglavnom, postavljam pitanje je li za djecu bolje da ostanu dio takvoga loeg odnosa ili da se roditelji razdvoje i pokuaju nai sreu sami ili s nekim drugim. S obzirom na to da je veini jasno kakve e posljedice imati razvod, red je da panju posvetimo i drugom scenariju. Na ime, svaki roditelj zna da su djeca spuve i da upijaju sve ivo. Presudnu ulogu u razvoju djeteta imaju roditelji od kojih ne samo da upijaju navike, uvjerenja, odreena ponaanja nego i definiciju normalnosti. Oni nam daju prvu sliku onoga to je normalno u prijateljstvu, u odnosu prema zemlji u kojoj ivimo ili u ljubavnom odnosu, lako sve to moemo promijeniti kad sazrijemo, u nas se prilino duboko ucijepi slika normalnog" ljubavnog odnosa. Kako to ljubavni odnos treba izgledati? Kakav je to uobiajeni ljubavni odnos? Svako e dijete tu poru ku dobiti od svojih roditelja. elite li doista svojoj djeci poruiti da u ljubavnom odnosu, vidi uda, ne treba biti ljubavi? elite li im poruiti da nije vano ima li strasti? Da meusobno potovanje nije bitno? Da treba odu stati od ljubavi jer e ih tako manje boljeti" ivot? elite li doi sta svojoj djeci poruiti da ljubav za njih nije mogua? ak i ako rijeima demantirate sve ove izjave, ostajete li u loem braku, svojim ih djelima potvrujete. Sve su to pitanja koja zasluuju da ih ozbiljno uzmete u obzir i pokuate nai odgovore na njih.
1 38
RUKAVICAMA Ml JE IONAKO P R E V R U E
LJUBAV I ODNOSI
139
Mnogi misle da je ak i plemenito ostati u braku koji ne funkci onira jer tako pokazuju da doista vole svoju djecu i da su spre mni rtvovati se zbog njih. Imaju dojam da je u redu odrei se svoje sree jer e tako djeci pruiti bolje ivotne uvjete. Barem su se uvjerili u to. Jer nisam ba siguran da bolji ivotni uvjeti ukljuuju ivotno nasljee u kojem nemaju pozitivan primjer ljubavnog odnosa, borbe za sebe, cijenjenja sebe, cijenjenja ljubavi, a upravo to dajemo svojoj djeci ako se odlu imo za ostanak u loem odnosu koji se ne moe poboljati. lako razumijem i taj argument da je plemenito rtvovati se za svoju djecu i upoznao sam puno ljudi koji vjeruju u njega, na kraju se ispostavi da se radi o neznanju (jer doista nisu svjesni kakvo negativno nasljee ostavljaju svojoj djeci) ili o tome da nemaju dovoljno hrabrosti odluiti se za korak koji e dati bolje ivotne prilike za njih i njihovu djecu. Naravno, esto se dogodi i to da je netko ve toliko upao u mo varu vlastitog ivota da mu se ni ne da mijenjati. Jednostavno vie nema energije za to. Svjestan sam koliko su to zahtjevne situacije i razumijem da tada promjena ne moe doi preko noi. Ali molim vas, pokuajte stvoriti jedno izvrsno poslijepodne za sebe i svoju djecu pa jedan izvrstan tjedan, zatim pokuajte razviti i svoje druge identitete i onda, nakon puno takvih noi poslije kojih ete poeti vie cijeniti i sebe i svoj ivot, doi e i ta no u kojoj ete biti sposobni za odluku koja moe pobolj ati i va ivot, kao i ivot vae djece koja sigurno ne ele da vi odustanete od ivota! elim vam sreu na tom putu! Mogu obeati da u veini sluajeva nee biti lagano, ali jednako tako mogu obeati da e va ivot profitirati ako iz pravih razloga odete iz krivog braka! iz braka u kojem nema mjesta za Iju bav i potovanje. Iz braka koji vaoj djeci poruuje da ljubav ne postoji i da se ne isplati boriti za sebe. elim vas sreu i hrabrost!
I zato je jasan moj odgovor na pitanje iz naslova - ja bih ba zbog svog djeteta izaao iz loeg braka. Naravno, prvo bih pokuao apsolutno sve da ga spasim, onda bih probao jo jednom i onda vjerojatno jo jednom. Ako ustanovimo da doi sta ne moemo odrati istinski ljubavni odnos, zbog dobrobiti naega djeteta, zbog toga to joj elimo poruiti da je ljubav stvarna i da se ne smijemo miriti s neim to nas ne zadovo ljava, odluili bismo se za razvod. Nadam se da do toga nee doi jer sam u lijepom braku s osobom koja mi je kompatibilna i nesuglasice rjeavamo dok su jo u zaetku, ali ne znam to budunost nosi i da sluajno doe do toga, ne bih dvojio ni sekunde. Upravo bismo se zbog dobrobiti nae kerkice odlu ili za razvod jer ne elimo da mi kao njezini roditelji budemo odgovorni za slanje poruke da od ljubavi treba odustati i da je u redu pomiriti se s onim to znamo da ne zasluujemo. Naravno, moj ivot je moja stvar, vi sluajte svoje impulse, ali ipak razmislite inite li svojoj djeci doista uslugu ako ostajete u braku koji ne funkcionira.
Zato ostajemo u braku koji nema budunosti?

U prolom sam poglavlju iznio tezu da je zbog dobrobiti djece mudro izai iz loega braka koji ne moemo poboljati. Svjestan sam da to nikad nije jednostavna odluka. Puno je jednostavnije ostati u poznatom komaru nego otisnuti se u nepoznatom smjeru. Bez obzira na nelagodu koju uzrokuje neizvjesnost, e limo li dati sebi i svojoj djeci najbolju moguu priliku za sretan ivot, u ovoj je situaciji potrebno okrenuti novu stranicu. Vjerujem da e mnogi previdjeti kljunu stvar u vezi te prepo ruke pa u je ponoviti. Kada donosimo velike odluke koje
LJUBAV I ODNOSI
141
e nam radikalno promijeniti ivot, doista je nuno iscrpiti sve mogunosti poboljavanja kvalitete, bilo da se radi o braku, poslu ili neem treem. Nije mudro izai iz braka koji niste ni pokuali spasiti. ak i ako ste pokuali, a nije uspjelo, svejedno je nuno izvui pouke. Nuno je nauiti neto o sebi, o ljubavi, o meuljudskim odnosima i onda s tim novim iskustvom stvoriti uspjeniji sljedei odnos. Isto se odnosi i na bijeg od nezadovoljavajueg posla ili bilo ega drugog. Prije okretanja nove stranice, nuno je dobro iitati staru i shvatiti zato smo je tako ispisali. Koja su to naa uvjerenja o sebi ili ivotu stvorila takva iskustva.
onda taj brak po svaku cijenu.
sigurno
nije
sveta
institucija
koju treba
sauvati
Ako je takva situacija i ako smo iscrpili sve mogunosti pobolj avanja kvalitete braka, onda bi nam trebalo biti svejedno to e rei susjeda Marica ili hoe li neka institucija biti blagona klona prema tom inu. Odgovorni ste samo sebi i svom ivo tu, a pristajanjem na ivot u takvom braku sigurno ne inite uslugu ni sebi ni onima koji vam ele dobro!
Naalost, djeca nisu jedini izgovor za ostanak u loem braku, lako mi je uzbudljivije pisati kako stvoriti uspjean brak nego zato ostajemo u neuspjenom, odluio sam da je u redu po svetiti i koju rije preostalim izgovorima jer su toliko sveprisut ni da ih je jednostavno nemogue ignorirati. Jedan od najbesmislenijih razloga ostanka u loem braku jest briga za ono to e rei selo ili gospoda u haljama. Selo ustraje na varijaciji nerazumnog argumenta: Kakav je, takav je, tvoj je! to je, naravno, suludo ako vas taj odnos gui. A gospoda u haljama pak svaki brak doivljavaju kao svetinju pa je razvod doputen tek ako ena ostane bez oba oka ili ako je mu vara s tri razliite osobe od kojih bar jedna mora biti transvestit. Odmah moram pohvaliti rijetke sveenike koji su spremni sadraj staviti ispred forme, a potragu za sreom svo jih upljana ispred neupitne ideje svetosti braka, ali doista je alosno da su u zabrinjavajue traginoj manjini. Uglavnom, smatram da brak nije sveta, a ni drutveno korisna institucija ako se oba lana te zajednice ne odnose jedno prema drugo me s potovanjem. Ako se suprunici jedno prema drugome ne trude odnositi s potovanjem, razumijevanjem i ljubavlju,
esto ostajemo zbog ekonomskih razloga. Mislimo da si sami neemo moi osigurati egzistenciju. Naravno, kao i prethod ni razlozi, ni ovaj nije potpuno besmislen, ali ako smo u toj situaciji, onda je mudro poduzeti barem dvije stvari. Jedna je emocionalno napustiti brak tako da nas ne bole svakodnevne povrede i razoaranja, a druga je pobrinuti se osigurati uvjete za bolju egzistenciju u budunosti. Ili kroz dodatno kolovanje ili kroz nalaenje honorarnog posla ili... Vano je pokrenuti se i ne pomiriti sa situacijom koja nas ne zadovoljava. Poznajem prekrasnu gospou koja se nala u takvoj situaciji i etiri se godine dodatno kolovala ne bi li mogla osigurati bolju budunost za sebe i svoju djecu. Dakle, posve je razum ljivo da se ne elite rastati zbog toga to niste sigurni kako biste mogli prehraniti svoju djecu i sebe, ali to je opravdan razlog za to da se ne razvedete danas, ali nikako nije opravdan razlog da potpuno odustanete od stvaranja bolje budunosti za sebe i svoju djecu!
Jo jedan est razlog jest strah od samoe. Ljudi esto kau da se ne ele razvesti jer ne ele ostati sami, ali dragi moji, onako iskreno - nije li puno bolnije biti usamljen iako ste u braku? Ako imate nekvalitetan brak, onda se sigurno esto osjeate
LJUBAV I ODNOSI
143
neshvaeno i neprihvaeno, nepotovano i nevoljeno, a mora se priznati da taj vid samoe, kad jesi u odnosu s nekim, a sve jedno si sam, puno otrovnije boli.
ljudi ostaju u nekom odnosu zato to ne ele biti sami, ali e limo li biti iskreni prema sebi, najbolnija samoa je ona koju osjetite u nekvalitetnom odnosu, zar ne? Postoji jo puno razloga kojima se bezuspjeno pokuavamo utjeiti, a o jednom se govori iznimno rijetko. Naime, esto ne naputamo lo brak jer je ta uloga supruga ili supruge na najstabilniji identitet. Osjeamo da emo i mi sami nestati ako nestanemo kao neiji suprunik jer bez tog identiteta jednostavno ne znamo tko smo. Govorio sam ve o tome u ovoj knjizi, ali kako je identitet suprunika esto i najsnaniji, korisno je napomenuti jo nekoliko stvari.
Osim svih navedenih i iznimno turo objanjenih razloga, es to si prodajemo jo jeftinije i banalnije razloge ostanka prava ljubav ionako ne postoji (to kao objanjava zato trpimo pravi pakao), pa ipak smo bolji od naih roditelja (kao da su oni postavili neki vrijedan standard), pa barem ne pije (a nije bitno to nemamo kvalitetan odnos ni kad je trijezan), pa ipak smo bolji od Kovaevia (a oni su zadnji iskren razgovor imali prije 26 godina)... Uglavnom, ne govorim vam to da radite sa svojim ivo tom, ali razmislite elite li ga provesti alei za prilikama koje niste ni pokuali iskoristiti? lako vjerujem da jedan dio nas ivi vjeno, vi ovakvi kakvi sada jeste vie nikada neete postojati. I nije li onda alosno prodavati si jeftine fore umjesto potruditi se izgraditi kvalitetan ivot!
Znamo li uope tko smo ako nekome ne pripadamo?

Nastavljamo s teko probavljivom temom - zato ostajemo u loem braku bez budunosti? Naglasili smo da djeca ne bi trebala biti razlog ostanka jer sigurno ne profitiraju gledajui mamu i tatu kako se ne vole. Tako im sigurno ne dajemo lijepu sliku ljubavi, nego im ostavljamo teko ivotno nasljee. Rekli smo i da se ne bismo trebali brinuti kako e razvod netko drugi doivjeti jer smo odgovorni samo sebi, a naglasili smo i da ekonomski razlozi ne bi trebali biti trajna prepreka. esto
Fenomen identiteta jedna je od sredinjih ideja suvremene drutvene i filozofske teorije. U svijetu koji se jako brzo mijenja, u kojem svaka generacija ima nova drutvena pravila, novu tehnologiju koja bi nam trebala pomoi bolje organizirati ivot, a esto nam upravo ona omogui da se potpuno izgubi mo, u svijetu koji vrvi brojnim izvorima nesigurnosti i u kojem vie ne vrijede stara pravila, u kojem nema Arhimedove toke koja e nam pomoi odgonetnuti to je dobro, a to loe logino je da je na osjeaj identiteta pod velikim udarom. U stara vremena religija nam je davala osjeaj sigurnosti, nju je smijenila znanost, ali ubrzo smo doznali da ni ona nije imanen tno dobra i da nema monopol na istinu. Ovisno o tome kako koristimo znanstvene spoznaje, znanost moe ili unaprijediti ili unititi ivot. Danas ima nebrojeno puno izvora koji vam govore kakvi biste trebali biti i to biste trebali misliti i initi s obzirom na spol, drutveno ili geografsko podrijetlo, poslovni status... Od cijelog se tog poluorganiziranog osjeaj pripadnosti nekoj zajednici. kaosa esto sakrijemo u Ideja pripadanja nekome
144 U RUKAVICAMA Ml JL IONAKO PREVRUE
LJUBAV I ODNOSI
145
ili neemu daje nam osjeaj sigurnosti. Da parafraziramo sta roga Descartesa: Pripadam, dakle jesam." esto je upravo taj osjeaj pripadanja branoj zajednici na najsnaniji identi tet, pogotovo za ene. Ne brinite, ne tvrdim da su mukarci napredniji, oni samo svoj izvor sigurnosti ee pronau u poslu, a ne u obitelji. Naravno, ne govorim da ima neto lose u tome to se osjeamo povezani sa svojom obitelji ili sto nam je posao bitan i si. Problem je kad ne znamo tko smo bez pripadanja toj obitelji ili bavljenja tim poslom. Ako vam je najsnaniji identitet onaj majke, oca, lijenice ili regional nog upravitelja, to znai da ste dopustili biti definiram onim to radite ili odnosima koje imate s drugim ljudima, umjesto onime to istinski jeste. Naravno, to je laki put. Puno je lake osjeati sebe kao majku nego kao Kristinu ili bie koje je stvo reno ljubavlju. Puno je lake prepoznati sebe kao pripadnika neke tvrtke nego kao Ivana ili bie iji je smisao ivjeti ljubav no. Ali laki put iznimno rijetko raa sreu.
stvoriti svoj identitet izvan braka! Vjerojatno nismo znali tko smo ni prije nego to smo uli u brak, a moda smo se i putem izgubili. Kako god bilo, to je svakako nepoeljna situacija iz koje bismo trebali traiti izlazak.
Siguran sam da e me neki ljudi pogreno shvatiti i da e misliti kako sam veliki pobornik razvoda, da nisam svjestan koliko je ivot kompliciran, da sam preveliki idealist i da u s godinama sigurno promijeniti miljenje. Navikao sam na razna pogrena tumaenja mojega stava da ne treba ostati u braku koji ne moe funkcionirati. injenica je da uope ne navijam za razvode, nego za uspje ne veze i brakove. Radei s ljudima postao sam bolno svjestan koliko loi odnosi naih roditelja utjeu na nas. Lo brak naih roditelja utjee na na doivljaj sebe i na nae prve dojmove o vezama i ivotu, a mnogi ih se iznimno teko rijee jer ne smognu snage suprotstaviti se nasljeu svojih roditelja. Bolno sam svjestan i da nam na vlastiti lo brak krade ivot jer emo zgrenoga srca i eluca uivati u onim podrujima koja funkcioniraju, to znai da ba i neemo uivati. Uglavnom, doista ne navijam za razvode i uistinu bih bio presretan kada bismo svi u ozbiljne odnose i brakove ulazili s osobama koje volimo i potujemo i onda se jo kontinuirano trudili oko odnosa da zadrimo tu kvalitetnu povezanost. Ali injenica jest da takvih brakova ima malo i smatram razumnim govoriti o svim tetnim posljedicama neljubavnih odnosa. Naravno, svi imaju pravo obruiti se na mene i ustvrditi da imam takve stavove samo zato to ne razumijem komplek snost ivota, zato to sam premlad i neiskusan ili da ne razu mijem kako je rtvovanje za druge zapravo poanta braka ili
Ovo je poprilino velik uvod da bih objasnio glavnu tezu, a ona glasi - esto ostajemo u loem braku zato to nam je teko odrei se tog identiteta jer ne znamo tko bismo bili ako nismo neiji suprug ili supruga. Bol koja se javi nakon razvoda esto nema ba nikakve veze s osjeajem gubitka voljene osobe (jer da se radilo o ljubavi, onda se ne bismo ni razve li), nego s osjeajem gubitka poznatog naina ivljenja, odnosno poznatog identiteta koji nam je pruao osjeaj sigurnosti, lako nam je iznimno teko, zapravo nam je samo izmaknuto tlo pod nogama. To je zapravo dobro za nas jer bi nas to crvljivo tlo s vremenom progutalo! Dakle, umjesto da si prodajemo banalne fore kako bismo ostali u tom neljubavnom odnosu, zapravo si samo trebamo priznali da nemamo pojma tko smo bez njega i trebamo pokuat.
LJUBAV I ODNOSI 146 U RUKAVICAMA Ml |E IONAKO PREVRUE
147
neto slino besmisleno. Kad nismo spremni prihvatiti odgo vornost za svoj ivot, esto traimo deurnog krivca ili se samo obruimo na onoga tko se suprotstavlja naim uvjerenjima, a svjestan sam da nekima vie odgovara obruiti se na mene, nego doista razmisliti o svojoj ivotnoj situaciji. Nakon to sam upoznao tisue nefunkcionalnih brakova kojima smo dopustili da nam ukradu jedan dio ivota, ali i da naoj djeci oteaju uivanje u ivotu, drim da je moja odgovornost upozoriti na to, a svatko je slobodan smiljati sve mogue izgovore za svoje ivotne odabire! Doista samo navijam za uspjene odnose u kojima profitirate i vi i svi oko vas.
Teorija ljubavi u praksi

KONKRETNI ODGOVORI NA KONKRETNA PITANJA
Na kraju imam samo jedno pitanje za vas: Imate li doista toliko vremena da ivite ivot za koji znate da nije va? Dragi Bruno,
ekajui Njega
nadam se da mi moe pomoi. esto itam tvoje kolumne i vjerujem da e mi pomoi da neto promijenim jer imam dojam da mi ivot samo klizi kroz ruke. Zapravo, ini mi se da nisam dovoljno snana da sama ivim kako elim. Kao da samo ekam da se pojavi taj netko poseban, a ne pojavljuje se. to da radim, mogu li ga nekako prizvati? josipa
Draga josipa, opisala si situaciju s kojom se mnogi mogu poistovjetiti. esto imam dojam da smo strunjaci u odgaanju ivlje nja. Kao da ekamo da se posloi jo jedna kockica i odjednom emo krenuti u ivot, odjednom emo disati punim pluima. Uvjereni smo da pravi ivot poinje nakon to se odselimo ili
1 48 U RUKAVICAMA Ml JE IONAKO PREVRUE
LJUBAV I ODNOSI
149
promijenimo posao, dobijemo dijete, oenimo se, prekinemo neku vezu, kupimo stan, diplomiramo... Nije vano koji je na razlog za odgaanje ivota jer se u pozadini skriva uvjerenje da trenutano ne ivimo pravi ivot, odnosno da trenuta no ne ivimo ono to trebamo. Svaki razlog za odgaanje ivota, odnosno svaki razlog za neuzimanje maksimuma iz sadanjeg trenutka je besmislen jer unitava mogunost sretnog, ispunjenog i ljubavnog ivota! ak i ako je taj maksimum u nekom ivotnom razdoblju iznim no malen, i dalje bismo ga trebali iskoristiti jer jedino tako moemo napredovati. Jedino tako moemo rasti.
gunosti, ako ne ivi tako da svakim danom sve vie upoznaje ljubav i sebe kao ljubavnicu ivota, nee ni moi imati uspjenu ljubavnu vezu s drugom osobom. Nee ni privui osobu s kojom moe imati istinsku ljubavnu vezu ako nisi zaljubljena u sebe. Prvo ti mora pronai svoje mjesto u vla stitom ivotu, ivjeti ono to jesi pa e onda imati mjesta i za izvrsnog partnera. Mnogi tragaju za savrenom enom ili mukarcem i onda potpuno zaboravljaju da bi od sebe trebali stvoriti savrene osobe, to emo u ovom trenutku definirati kao prihvaanje onoga to jesi i voljenje sebe. Jer ako ti ne prihvaa i ne voli sebe, ne moe oekivati da e privui ovjeka koji e te znati prihvatiti i voljeti. Kada naui prihvaati i voljeti sebe, jamim ti da e privui osobu koja e te znati savreno voljeti. Naravno, nee sve biti ruiasto, i dalje e biti uspona i padova, ali e vaa ljubav biti savrena jer e biti stvarna i ivljena!
Jedan od najeih razloga odgaanja istinskog ivljenja je i udnja za partnerskim odnosom, odnosno uvjerenje da ne moemo biti sretni bez partnera. Uvjereni smo da e se sve posloiti kad upoznamo Njega ili Nju. Oni imaju te magine kljueve raja i im ih upoznamo, sve e sjesti na svoje mjesto. Ne znam tono kako smo popuili tako oitu besmislicu. Moda je stvar u bajkama koje zavravaju s poetkom ljubav ne veze i onim slavnim: ivjeli su sretno do kraja ivota!" Moda je stvar u kulturi koja inzistira na tome da najvee ivotne vrijednosti traimo izvan sebe. Moda je stvar u religiji koja nas preesto ui da je pravi smisao izvan nas i da ga mi ne moemo samostalno dosei. A moda je stvar u tome to je oduvijek bilo lake predati odgovornost nekome drugome nego uzeti ivot u svoje ruke i stajati iza svojih odluka! Svaka od ovih izjava utjee na rairenost ideje da drugi imaju kljueve naega raja. Draga Josipa, takvo razmiljanje je apsurdno jer ako odgaa svoj ivot, ako ne koristi maksimum svojih trenutanih mo
Dakle, molim te da ne eka Njega kako bi poela ivjeti, nego da sada ivi ljubav u svim oblicima u kojima je danas moe ivjeti. Uivaj u ljubavi prema svemu to te uzbuuje. Uivaj u ljubavi prema plesu, prijateljima, neacima, prirodi, rastu ljubavi prema sebi... Cilj je da od sebe napravi izvrsnu ljubavnicu ivota pa se onda obino pojavi i partner, lako ti tada vie nee trebati da popuni osjeaj praznine, bit e lijepo s njim ivjeti svoju puninu. Sretno!
150 U RUKAVICAMA Ml J E IONAKO PREVRUE
LJUBAV I ODNOS)
151
Moram li voljeti sebe da bih voljela druge?

Dragi Bruno, zbunjena sam. U svim knjigama nailazim na tvrdnju kako moram voljeti sebe da bih mogla voljeti druge, ali ini mi se da se to nika da nee dogoditi do kraja. Moram li ekati da zavolim sebe u potpunosti da bih mogla voljeti nekoga drugog u potpunosti? jer ne elim se pomiriti s nekim koga doista ne volim, a opet, ini se da u morati jer tko zna kada u potpuno zavoljeti sebe. Sanja
prema sebi, to ukljuuje dva kljuna elementa. Jedan je da ima vie stvari koje ti se sviaju u tebi nego onih koje ti sme taju. Drugi je da zna prihvatiti te stvari koje ti smetaju i da se trudi nadvladati te slabosti, a kojom e ti to brzinom uspije vati, ovisi o mnogim faktorima. Dakle, ne mora biti 100 posto oduevljena sobom, jer bi ina e bilo jaaako malo ljubavi u svijetu, ali treba biti vie oduev ljena onime to si ve postigla i to si ve izbrusila u sebi nego to te alosti ono to te jo eka. Naime, veina ljudi vie gleda ono to jo moraju napraviti nego to osjeaju zdrav ponos i samopotovanje zbog svega to ve jesu napravili u ivotu. Tako e, naravno, privui osobu kojoj e takoer vie u oima biti one stvari koje vam nedo staju, a ne one koje vam idu u prilog. O tome je ve bilo rijei kad sam govorio zato neke osobe privlae mukarci-projekti pa moda da baci pogled. Da bi privukla osobu koja e te voljeti u cijelosti, treba losti voljeti sve izvanredno to si ve uinila i truditi se i dalje. Tako e i njemu u oima, odnosno srcu, vie stvari koje su ve danas izvanredne u vezi s tobom, a oko kojih e se jo trebati potruditi. u cije razvijati biti one ne one
Draga moja Sanja, vjerujem da imam dobre vijesti za tebe, ali zna mene, prvo moramo napraviti mali uvod. Tono je da je to jedna od naj uobiajenijih tvrdnji, iako nisam siguran da mnogi ispravno shvaaju njezino znaenje jer ne zbunjuje samo tebe. Naime, upoznao sam jako puno ljudi koji su uvjereni da prvo sa sobom moraju raistiti apsolutno sve, da se moraju rijeiti svih svojih mana i nedostataka, prihvatiti ili rijeiti sve svoje slabosti i da e tek onda biti spremni za ljubav. I onda ekaju, i ekaju, i ekaju, i obino doekaju... smrt... i to sami! Za privlaenje osobe koju istinski moe voljeti nije bitno da si 100 posto oduevljena sobom, jednako kao to nije bitno ni da si 100 posto oduevljena svojim partnerom. Moe voljeti nekoga, ak i ako nisi oduevljena ba svime u vezi s njim, a bogme ni u vezi sa sobom. Da izravno odgovorim na tvoje pitanje, ne mora voljeti sve u vezi sa sobom da bi mogla privui nekoga koga e istin ski voljeti, ali postoji jedan ali. Ipak treba imati zdrav odnos
Dakle, ne mora se miriti s nekim koga doista ne voli, ali e trebati razviti zdrav odnos prema onome to ve jesi postigla. Toga e trebati biti vie od onog to te jo oekuje i tako e moi privui partnera uz kojeg se nee morati truditi da se trudi.
Usto, jedan fantastian i neoekivan blagoslov jest da se tada nee dogaati one frustrirajue situacije kad ne zna imate li od reene probleme zbog svojih pojedinanih slabosti ili zbog pozi tivnih uvjerenja i karakteristika kojih se ne elite odrei i kojih se
152
LJUBAV I ODNOSI
153
ne biste ni trebali odrei. Ako je u tebi dominantniji osjeaj tvojih vrlina na kojima si zahvalna i u vezi s kojima osjea zdrav ponos, onda e znati koji je izvor problema i tako nee upadati u one iscrpljujue zaarane partnerske krugove vjenog razjanjavanja i prepucavanja gdje vie nitko ne zna tko pije, a tko plaa. Ali to nije sr tvoga pitanja pa mogu samo jo jednom naglasiti dobru vijest - ne, ne mora u potpunosti voljeti sebe da bi tebe netko volio u potpunosti, iako valja naglasiti da se prava ljubav ne moe roditi sama od sebe i da joj doista mora pripremiti pozornicu na nain da ima zdrav odnos prema sebi. Sretno!
Draga ljubavnice, prije nego to odgovorim tebi, dopusti da se obratim svima ostalima. Naime, u povijesti ovjeanstva zabiljeeno je tono nula (brojkom 0) sluajeva dugoronih seksualnih afera na poslu za koje se nikad nije doznalo. Moda sam malo pretje rao s brojkom, ali mislim da me razumijete. Dakle, nije pitanje hoe li vai kolege doznati za nju, nego kako i kada e doznati. ak i da su potpuno slijepi pa ne primjeuju drugaiji govor vaih tijela, ak i da su potpuno gluhi pa ne uju drugaiji ton vaih razgovora, ak i da se ljudi prestanu baviti ivotima dru gih, a time se bave najee da se ne moraju baviti svojim, ak i da nikad niste zaruili s nekim drugim kolegom i u tri ujutro podijelili one udne iskrene trenutke s nekim u koga u normal nim okolnostima ne biste imali povjerenja, ak i da Snjeguljica oivi i uda se za osmog patuljka, ak ni tada ne biste mogli izbjei irenje takve informacije. Uglavnom, preporuka za sve koji se uputaju u taj nezahvalni teritorij uredskih ljubavnih veza - budite uvjereni da e vai kolege kad-tad doznati i spremite se za to.
Afera na poslu
Radim ve 7 7 godina u jednoj tvrtki i jako sam zadovoljna svo jim poslom. Volim ga i ne elim ga mijenjati, ali dogodila mi se afera s mojim nadredenim. Imali smo ljubavnu vezu koja je trajala godinu dana i nedavno smo prekinuli. Meni se vie nije dalo biti u toj vezi jer nije vodila niemu. Danas smo iskljuivo kolege, vie se ne viamo privatno. Meutim, to je dosta velika tvrtka i proulo se da smo bili zajedno. Sada me svi ispituju je li to istina. Teko se nosim s tim upletanjima u moj ivot. Ne elim priznati, jer ne elim da me svi smatraju efovom ljubavnicom", ali vidim da se to zna i mislim da e mi biti teko i dalje skrivati istinu. Razmiljala sam dati otkaz, ali posao mi je dobar i uivam u njemu. Pitala sam ga to da radim, a on mi je rekao da ne eli da se to zna, ali mi nije ponudio nikakvu pomo. Ne znam kako da sprijeim ogovaranja i pitanja kolega, ali me vie brine kako da se postavim kada krenu te prie. Ljubavnica" iz Splita
Posvetimo se sad tvojoj situaciji, lako je to teko priznati, iako e sigurno biti teko nositi se s etiketom efove ljubavnice" jer se uz nju obino veu i krasni epiteti nesposobne glupae koja je sve postigla preko kreveta", ti to zapravo ne moe izbjei. Kao to si i sama rekla, proulo se da ste bili zajedno, prie ve jesu krenule, ljudi ve znaju za to, a veina se doista oboava baviti drugim ljudima, tako da su ovakve prie omi ljena vrsta distrakcije. Meni je dosadno baviti se ljudima koje ne poznajem i donositi ikakve zakljuke o njima bez detaljnog upoznavanja njihove ivotne situacije, ali to miljenje ne dijelim s mnogima jer vei na ljudi jednostavno oboava olajavati ljude koje ne poznaju
LJUBAV I ODNOSI
155
dovoljno da bi donijeli ikakav zakljuak o njima. Veina ljudi voli misliti da je stvarnost crno-bijela, vole osuivati jer se tako osjeaju nadmonije, a pogotovo vole ovakve pikanterije. Dakle, kolege e priati i to ne moe sprijeiti, a moe tek djelomino kontrolirati tako da im da sadraj koji ti eli. Ako prizna da se dogodilo i da to sigurno nije bila tvoja najbolja odluka (a sudei po nedostatku ogorenosti nije bila ni najlo ija), ali se eto dogodilo, moe kontrolirati barem dio sadraja njihovih razgovora. Realno, jedan dio navedenih epiteta sigur no e dobiti, ali to je neizbjeno. Ovako kontrolira bar dio ljudi koji ele biti korektni.
Koliko esto bismo se trebali seksati?

U vezi sam tri godine, deko i ja ivimo skupa i super se slaemo, jedino to nije tako super je da ima sve manje seksa. I ni jednom od nas to ne fali. Pretvaramo li se u stari brani par ili je to posve normalno kod parova koji dijele svakodnevni stresni ivot? Ne svia mi se ni jedan drugi mukarac, jednostavno mi se elja za seksom lagano gasi, a on ne inzistira na njemu, je li to u redu sve dok je nama u redu ili je to ipak neki znak za uzbunu? Lidija
Jednom sam iznio ideju da svatko ima pravo biti u krivu i da se u ivotu ne stignemo baviti ispravljanjem krivih drina (kojih e uvijek biti) jer tako ne stignemo ploviti pravima. Dakle, neki ljudi imat e apsurdna miljenja o tebi i to ne moe izbjei, to je ivot. Sve za to se ti, i svi mi ostali, moe pobrinuti jest da ljudi koji su ti bliski, koje ti smatra svojima, znaju pravu tebe i prihvaaju te. to se tie brojnosti, ti su ljudi uvijek u manjini jer jednostavno ne moemo imati bliske odnose s veinom ljudi u svom ivotu. Bez obzira na to to ih nema puno, oni predstavljaju pravu vrijednost ivota i njihova je dragocjenost svakako vea od miljenja usputnih ljudi s kojima nisi bliska. Ti sad procijeni ima li smisla i dalje negirati ono to svi znaju da se dogodilo (to negiranje ini pomalo apsurdnim) ili je bolje kontrolirati barem dio sadraja. Ali najvanije je zapam titi da rijei imaju teinu ovisno o tome tko ih izgovara. Ako se radi o miljenjima ljudi koji te poznaju i koji svojim ivotom pokazuju da znaju ivjeti, onda njihove rijei imaju teinu. A ostale prepusti njihovim priicama. Ionako su uplje!
Draga Lidija, nedostaju mi neki podaci za kvalitetnu ih istaknuti u odgovoru pa vi procijenite vau ivotnu situaciju. Npr. zanimalo bi kao osoba i imate li drugih podruja vate svoje strasti, i vi sami i zajedno s stvar? procjenu, ali probat u koliko se to odnosi na me privlai li vas on ivota u kojima ispoljanjim. Naime, u emu je
Strast je nuna za svaku uspjenu ljubavnu vezu. ak i ako imate ljubavnu vezu s morem, opet je nuno da vas more strastveno vue prema sebi, zar ne? Moete imati ljubavnu vezu s plesom pa ete imati nezadrivu elju svoje emocije i doivljaje izraziti kroz pokret. Strast je nuan dio svakog uspjenog odnosa. E sad, ne postoji unaprijed definirana koliina fizike strasti koja bi podrazumijevala zdrav seksualni ivot. Neki ljudi imaju jai libido, neki slabiji i to je posve u redu. Neki imaju aktivan libido (u smislu da e ee inicirati seks), a neki reaktivan (u smislu da e veinom samo reagirati na svog partnera i naje e e njihov partner trebati napraviti prvi korak). Kombinacija
156
U RUKAVICAMA Ml ]E IONAKO PREVRUE
LJUBAV I ODNOSI
157
aktivnog i reaktivnog libida je u redu i ako ste se tu pronali, moete imati zdrav seksualni i ljubavni ivot. Dakle, oni s ak tivnim libidom mogu biti u uspjenim vezama s ljudima koji imaju reaktivni, ali nije dobra kombinacija ljudi koji imaju jak s onima slaba libida. Ako oboje imate slabiji ili jaki, to je u redu. Dok strast postoji i dok ste oboje zadovoljni njezinom kolii nom, vaa veza nije u problemima. Dakle, svaki par samostalno procjenjuje koliko im je seksa do voljno. Ako oboje imate sline standarde i potrebe, odnosno ako ni jednom ni drugom ne nedostaje seksa, a imate drugih ivotnih podruja u kojima ivite svoje strasti, sve je u redu. Moram napomenuti da je u zdravoj ljubavnoj vezi kljuno dijeliti i neke druge strasti. Recimo, da oboje te iste knjige i onda sa arom prepriavate dojmove ili stveno podijelite svoje dojmove oko nekog filma ili Iskreno, te e vas strasti vie uvrstiti od seksa. Bitno je da neke aspekte ivota dijelite sa arom. Ako tog ara nema ni u krevetu ni u dnevnoj sobi, onda to jest znak za uzbunu. Tada se vjerojatno, kao i brojni parovi, pretvarate u funkcionalne cimere ili brata i sestru, a samo vi moete odluiti zadovoljava li vas to. apsolutno oboava da stra predstave.
na leima. ak mu smeta i kad normalno razgovaram s drugim mukarcima. Nisam koketna osoba, ali jesam otvorena i ljubazna i neoptereeno u razgovarati i s mukarcima i sa enama. Molim te da mi odgovori tko je u pravu? Irena
Draga Irena, nije moje da ti odgovorim tko je u pravu. Mogu ti ponuditi svoje miljenje, a na tebi je da procijeni to za tebe ima smi sla. Ali, to god ja mislio o ljubomori, injenica je da e vam razliiti stavovi o bitnim stvarima sigurno stvarati probleme u vezi. U Ljubavologiji sam detaljno govorio o tome zato je za sretan partnerski odnos bitna kompatibilnost. Bitno je da imate sline stavove o kljunim stvarima. Bitno je da imate slina razmiljanja o religiji, ljubavi, prevari, ivotu uope... Ne morate biti isti, uostalom, ni ne moete biti isti, ali je nuno da imate slina kljuna uvjerenja jer tako imate stabilne temelje za izgradnju dugorono kvalitetnog odnosa. Recimo, meni je bitno da moja supruga ne uzima sebe zdravo za gotovo, bitno mi je da je aktivna u ivotu, bitno mi je da zna da je ljubav mogua i da nema rok trajanja, jer i ja imam takve poglede. A dijelimo i miljenje u vezi ljubomore. Naime, meni se ini da ljubomora nije pokazatelj da je nekome stalo do partnera, nego da je nesiguran u sebe i vezu. Veina ljudi se definitivno nee sloiti sa mnom i to zato to rade kardinalnu, a sveprisutnu pogreku u razmiljanju. Oni u promiljanje ivota polaze od pretpostavke da trebaju oprav dati svoje stavove, odnosno, polaze od pretpostavke da su u pravu. Moja je strategija uvijek bila drugaija. Ja sam se trudio otkriti to stvara sreu, odnosno to znaju ljudi koji su sretniji i mudriji od mene pa sam se to trudio razviti. Trudio sam se
Je li ljubomora dobra za vezu?

Dragi Bruno, zanima me tvoje miljenje u vezi ljubomore. Moj je deko jako ljubomoran i tvrdi da je to dobro za vezu jer time pokazuje da mu ja mnogo znaim, a meni je njegova ljubomora velik teret
LJUBAV I ODNOSI
159
biti sigurniji, mudriji, Ijubavniji, snaniji, vie svoj... elio sam da mi se dokae kad grijeim jer sam to shvaao kao pomo u svom sazrijevanju. Uglavnom, veina ljudi ne razmilja tako pa zbog krhkog samopouzdanja koje ne namjeravaju razvijati ele samo nai opravdanje za svoje stavove. Dok je meni bilo bitno sebe prilagoditi istini, oni e istinu prilagoavati sebi. Tako e mnogi nalaziti ovakva i slina opravdanja za ljubo moru. Na taj nain ele opravdati svoje osjeaje, misli i djela s obzirom na to da veina ljudi osjea ljubomoru u svojim odno sima. Umjesto da pokuaju vidjeti je li ljubomora doista dobra za njihov ivot, poveava li ona kvalitetu njihovih odnosa i ako shvate da nije dobra, pokuaju nai rjeenje za nju, veina e ljudi samo traiti opravdanje. Takvo traenje izgovora iznimno je est misaoni proces kojeg mnogi nisu svjesni, a stvarno nas vodi u oajno ivotno stagniranje. Meni se ini da je ljubomora, koja obino dolazi u paketu s posesivnou, znak nesigurnosti i nepovjerenja i to ne samo u partnera nego i u sebe. ini mi se da je ta osoba ne sigurna u vezi sebe i onda se ta nesigurnost projicira na vezu, odnosno na partnera. Glavni razlog tome je elja da se skrene pozornost sa stvarnog problema jer za rjeavanje stvarnog problema nema ni interesa.
tu uope, a dokle god lajemo na krivo drvo, ne moemo voditi pravi ivot! Dakle, razliiti pogledi na ljubomoru e vam i dalje stvarati probleme koje neete moi ignorirati. U tekstu sam skicirao neke korake koji vam mogu pomoi, iako treba znati da ljudi teko mijenjaju svoja uvjerenja o ovakvim stvarima. Nije ne mogue, ali e sigurno biti teko. elim vam sreu!
je li ljubomora pokazatelj da je nekome stalo do nas?

Dragi Bruno, proitala sam tvoju prolu kolumnu i nisam sigurna da se mogu sloiti s tobom. Naime, moja je situacija totalno suprotna jer ivim s dekom koji kao da nikad nije ni uo za ljubomoru! Znam da moda zvui apsurdno i da e mnogi rei kako bih trebala biti sretna, ali ja se osjeam zanemareno i nevidljivo, lako ne osjeam ama ba nikakvu potrebu koketirati i zavoditi druge mukarce, ponekad to uinim samo kako bih izazvala njegovu reakciju, ali 10 se ne dogada. Htjela bih osjetiti ljubomoru i strast u njemu, htjela bih osjetiti da e se boriti za mene, za nau ljubav, elim znati da mu je stalo jednako kao meni. A ja imam osjeaj da bi on ak i na moju izjavu: Duo, ja vie ovako ne mogu, mislim da je gotovo", mirno i bespomono slegnuo ramenima i rekao: Ako 11 tako misli, ne znam to bih ja jo mogao rei." Hvala ti. Oajna Maja
Dakle, iz moje perspektive, za tebe nije ba nikakav problem to ima normalan i neoptereuju kontakt s drugim mukar cima, ali to jest problem za vau vezu ako je tvoj deko ljubo moran. Smatram da time pokazuje svoju nesigurnost i da bi se time trebao pozabaviti. Grijee svi koji smatraju da su drugi ljudi izvori njihove nesigurnosti jer ak i da netko pridonosi naem osjeaju nesigurnosti, rjeenje je ionako u nama, a ne u njemu. Rjeenje je u drugaijem odnosu prema sebi i ivo
160
RUKAVICAMA Ml )E [ONAKO PREVRUE
LJUBAV I ODNOSI 1
61
Draga Majo, hvala ti na pitanju. Siguran sam da e odgovor rasvijetliti i tvoje i tue upitnike koji su se pojavili nakon prole kolumne. Lju bomora je tema koja obino izaziva dosta rasprava i o kojoj svi imamo miljenje jer smo se svi susreli s njome. Odmah moram napomenuti da ti se dijelovi mog odgovora nee svidjeti, a tebe molim da samo pokua razmisliti o tome. Smatram kako nije mudro unaprijed odbaciti moje argumente samo zato to ne dijelim tvoje miljenje. Prvo proui te argumente, a nakon toga ponovno evaluiraj svoja uvjerenja. Moda e ih pro mijeniti, a moda i nee, ali vano je uzeti u obzir suprotne argumente jer inae nema smisla postavljati pitanja.
to to utvrde, truditi se nai rjeenje. U vaoj situaciji to bi znailo otvoreno porazgovarati o vezi i otkriti ima li dovoljno onoga to vas spaja. Imate li dovoljno materijala za kvalitet nu vezu? Govore li vae misli, osjeaji i djela da ste jedno za drugoga? To su odgovori do kojih dolazite sami. Ono to ja mogu rei jest da ako i imate dovoljno onoga to vas spaja, to trenutano niste osvijestili. Mislim da se najdivnija panja ukazuje partneru tako da voli njegovu ljepotu, ono to on jest (umjesto da privlai panju nekakvim kerefekama). U kvalitetnim se vezama ljudi spontano oduevljavaju jedno drugim, ne moraju se truditi da se trude oko veze, druga se osoba osjea prihvaeno, cijenjeno i voljeno i to je potvreno djelima, a ne samo rijeima. Naravno, do toga se ne dolazi jednostavno i obje strane trebaju znati voljeti i potivati sebe i druge. To je ujedno i objanjenje zato ima toliko malo kva litetnih veza.
Uglavnom, opisala si odnos koji ne samo da nema ljubomore nego nema ni strasti. Problem nije u nedostatku ljubomore, nego u nedostatku strasti i elje za odnosom, a vjerujem da jedno moe postojati bez drugoga ako je osoba sigurna u sebe i vezu. Primijetio sam da ti to dvoje izjednaava jer si spo menula te rijei u istom dahu, a meni se ini da to ne mora biti sluaj. Mislim kako je mogue da nam bude jako stalo do nekoga, da osjeamo iznimnu strast prema toj osobi, naravno i ljubav, ali da svejedno ne moramo osjeati ljubomoru. Prije nego to krenemo dalje, moram spomenuti onaj dio koji ti se nee svidjeti jer ga vjerojatno iekuje i to te moda pri jei da otvoreno ita ove retke. Naime, tvoj nain privlaenja panje je tipian za djecu. Naravno, prakticiraju ga i brojni odrasli ljudi, ali samo oni koji nisu zreli. Djeca privlae panju tako da rade gluposti pa gledaju reakcije drugih. Nazvao sam to glupostima jer si ti sama rekla da inae nisi koketna i d.i to radi samo da izazove bilo kakvu reakciju, to sigurno nij<> najzrelije to si ikada uinila, ako me razumije. Odrasli ljudi trebali bi spremno razgovarati o onome to ih mui i nakon
Drugim rijeima, njegovo reagiranje na tvoje provokacije ne bi znailo da mu je stalo, nego da je nesigurni mujak koji treba naotriti rogove da se bori za svoju infantilnu enku, a takvo je ponaanje moda smisleno za jelene, ali sigurno nije za ljude. Ako mu je usitinu stalo i ako imate dobre temelje za sretnu vezu, onda e se to manifestirati u uivanju u zajednikim aktiv nostima, u strasti prilikom dijeljenja iskustava, u razumijevanju svog partnera kroz pogled ili gestu. Takoer je vano da istinski prihvaate razliitosti, a ne da ih samo tolerirate, jer ako vas Irustriraju meusobne razliitosti, to znai samo da nemate do voljno slinosti i da e biti nemogue stvoriti vezu u kojoj ete biti sretni.
162
LI RUKAVICAMA Ml ( E tONAKO PREVRUE
LJUBAV I ODNOSI
163
Na tebi je da procijeni - imate li dovoljno slinosti koje jo niste osvijestili ili ste jednostavno suvie razliiti? U svakom sluaju, preporuujem iskren i otvoren razgovor da vidite koje su karte na stolu. Sretno!
Ne znam to da radim sa svojom prijateljicom

Dragi Bruno, imam prijateljicu koja mi je jako draga, ali sve mi je tee biti joj dobra prijateljica. O emu god da priamo, uvijek preuzme razgovor. Ako ja krenem o tome kako sam se provela na svome godinjem, ne dopusti mi ni da zavrim i odmah mi pone priati o svome godinjem. Mene zanima kako je i njoj bilo, ali elim j ja ispriati kako je meni bilo. Mislim, u prijateljstvu se treba i govoriti i sluati, zar ne? I elim je sluati. Samo ne elim da ja stalno sluam. to da radim? Iva
Oni su jednostavno neispriani" i esto se stjee dojam da bi mogli priati i priati, samo da ih netko slua. Gotovo nikad ne postavljaju potpitanja, a esto e vam postaviti neko pitanje samo zato jer ele da vi to isto pitate njih. A ako ih ne pitate ono to ele, jednostavno e poeti priati sami. Ako se sluajno ne sloite s njima oko neega, bit e uvjereni da je to zato to ih ne razumijete, to je njihov dominantan osjeaj. Misle da ih drugi ne razumiju, jer da ih razumiju, onda bi im sigurno pruili vie podrke. Ali naravno, to je pogreka u razmiljanju kojih imaju dosta. Posve je mogue da nekoga uistinu razumijemo, ali da se ne sloimo s njime jer imamo drugaija ivotna uvjerenja. esto imam dojam da ak i ako na trenutak preuzmemo rije, kao da samo ekaju da uzmemo novi udah kako bi se oni mogli ubaciti i nastaviti svoju priu. Zbog toga to imaju osjeaj da su neshvaeni, esto gaje i odreenu dozu ogorenosti prema okolini. Na povrini se ini da je sve u redu, ali im se dogode prve nesuglasice, optuuju sve i svakoga za sve i svata, tako da emo esto dobiti porciju koja je zapravo ila njihove roditelje prije 15 godina, ali to je tako. Na nama je da to prihvatimo ili pronaemo neki oblik druenja koji nam odgovara.
Draga Iva, po svemu sudei, tvoja prijateljica je jajakavac! Znam da n< postoji taj termin, ali tako nazivam ljude kojima kronino ne dostaje panje, kojima kronino nedostaje da ih netko uje, . zapravo ude za priznanjem i uvaavanjem. Zovem ih jajakav cima jer veinu svojih reenica zapoinju: Ja se sjeam kako sam ja..., ja sam tamo bila..., ja mislim da..., ja sam oduvijd smatrala..." Ja, ja, ja, ja...
Svi imamo nekoliko takvih ljudi oko sebe. Ili kao lanove obi telji ili kao prijatelje, a jo ee kao poznanike jer je s takvim ljudima jako teko odravati prijateljstvo. Razumijem da ti je stalo do tvoje prijateljice, jednako kao to razumijem i da prija teljstvo meu vama nije mogue jer se ono treba sastojati od meusobne potpore, sluanja i uvaavanja te uzajamnog poti vanja, a ne od jednostranog halapljivog grabljenja panje. (.esto mislimo da pomaemo takvim osobama ako im poklo nimo jedno svoje poslijepodne u kojem se oni stvarno mogu ispriati, ali molim te da razmisli o tome. Bi li pomagala nar komanu tako da mu da njegov dnevni fiks? Jer upravo se o
164
RUKAVICAMA Ml ]E IONAKO PREVRUE
LJUBAV I ODNOSI
165
tome ovdje radi. Njoj je potreban dnevni fiks panje, koji naj ee dobiva igranjem uloge rtve i uistinu e se lake osjeati to poslijepodne, ali sutra e joj ponovno trebati nova doza. Doista je ista situacija kao i s bilo kojim drugim ovisnikom. Radit e sve i svata da bi dobila potrebnu panju, a igranje rtve najee pali. Naravno da je tvoje pravo imati odnos kakav god eli. Samo razmisli dobiva li itko na ovaj nain neto dragocjeno. Njoj prua samo jednodnevni fiks, a ti si iscrpljena jer stalno puno vie daje nego to prima. To ne moemo nazvati prijatelj stvom i logino je da te to emocionalno izmori. Naravno, posljedica toga jest da onda ni bogatijim osobama ne moe dati onu najkvalitetniju sebe jer si jednostavno iscrpljena. Koje je rjeenje za nju, ne znam. Ne znam je li uope svjesna da bi trebala krenuti u potragu za kvalitetnijim izvorom panje i potvrde svoje vrijednosti. Ne znam dovoljno o vaem odnosu da procijenim bi li joj ti uope mogla ukazati na to. Sigurno je ne bi trebala voditi kroz taj proces, ali ako te moe uti (za to ne postoje velike anse), moda joj moe bar sugerirati da negdje postoji problem. isto da se razumijemo, naravno da je dio svakog prijateljstva i podrka u tekim trenucima, ali meni se ini da pravo prija teljstvo odlikuju zajednika slavlja uspjeha i potpora ljepote u nama. Znate onu: ,,U tekim se trenucima poznaju pravi prijatelji." Ne bih se ba sloio s tom tvrdnjom jer mislim da se pravi prijatelji odlikuju time da zajedno uivate onda kad je sve u redu, da vam poklone dio svoje ljubavi i panje kad nas ivot ne prisili na to. Kad nam zapravo ne treba, nego kad elimo zajedno ukrasiti neki trenutak. I u tome se otkriva pravo prijateljstvo. Lake je biti nekome potpora u tekim trenucima. Puno je tee znati slaviti kad je sve u redu.
No, bilo kako bilo, jo nisam upoznao jajakavca koji zna biti pri jatelj. Sve dok ne pronau zreliji osjeaj vlastite vrijednosti, ini mi se da je s njima nemogue formirati pravi prijateljski odnos. Uglavnom, nadam se da sam ti barem malo pomogao u razu mijevanju tvoje prijateljice, a kao i uvijek, odluka je na tebi to e uiniti!
Zato nas neki ljudi jednostavno ne mogu uti?

Dragi Bruno, moram ti opisati situaciju koja me jako mui. Imam sestru koja ima nekih ivotnih problema i pokuavam joj pomoi kako god mogu. esto mijenja raspoloenja, jedna je psihijatrica rekla da je u depresiji, malo radi, malo ne radi jer teko zadrava posao, a u vezi je s nekim tipom i sve to udno izgleda. Sigurno nije sretna s njim, a ne odlazi. Danas me je neto razbjesnilo, ja joj ve mjesecima govorim kakav je to tip i ona ne trza, a onda danas sretne nekog pozna nika koji zna tog lika i kae joj tu istu stvar koju joj ja govorim i njega poslua i uje. Kako je to mogue? Vesna
Draga Vesna, siguran sam da nam se svima dogodilo da nas netko ne uje. Moemo se mi truditi koliko god elimo, moemo pokuavati
1 66 U RUKAVICAMA Mi JE IONAKO PREVRUE
LJUBAV I ODNOSI
167
istu stvar rei na neki drugaiji nain, moemo pokuati biti meki ili otriji, taktiniji ili izravniji, aii svejedno neemo dopri jeti do druge osobe. A onda nas okira kada kasnije shvatimo da je ta druga osoba reagirala na te iste rijei koje joj je uputio netko drugi. Apsolutno iste rijei. Nas nije ula, ali tu drugu osobu jest. U emu je stvar? Mrzi li nas? Moda nas ne potu je? Slua li nas uope? Kako bismo to mogli promijeniti? Idemo prvo vidjeti zato se to dogaa, a tek onda to moemo uiniti u vezi s tim. Jedan mogui razlog zato nae rijei nee imati potrebnu snagu je zato to svojim djelima ne stojimo iza njih, a drugi zato to je na odnos preesto optereen raznim povredama iz prolosti pa se ne moemo samo tako prepustiti drugoj osobi. Naravno, osim ovih razloga, posve je mogue da nas netko nee uti ako nije spreman za to, ako svoje probleme eli sakri ti ispod tepiha ili si., ali onda e u tim situacijama ignorirati sve ljude, a ne samo nas. Sada bih se elio pozabaviti idejom zato emo neke ljude uti, a neke neemo.
niti sebe. Rijei imaju neko znaenje same po sebi, ali veinu njihove teine i znaenja im dajemo mi koji ih izgovaramo. Rije ljubav" e dobiti svoje puno znaenje ovisno o tome tko je izgovora. Isto je i s rijeima kao to su potenje, istina, divljenje... ma zapravo sa svim rijeima koje aktivno sudjeluju u tkanju ivota. To je neto manje izraeno kod rijei koje opisuju predmete (lonac, stolica, krevet...) i tu je gotovo nevano to mi mislimo o tome da bismo primjereno prenijeli neku informaciju. Ali kod kljunih rijei, kod kljunih ivotnih ideja, tu emo upravo mi zaokruiti bit odreene rijei te joj dati zasluenu teinu ili e iz naih usta zvuati kao bezukusna sluajna nakupina slova. Djela, uvijek su vana djela. Ako svojim djelima stojimo iza svojih rijei, one e imati snagu! U suprotnom, vie bismo se trebali posvetiti injenju, a manje govorenju to se treba uiniti! Posvetimo se drugom razlogu pa e moda biti jo jasnije na to mislim.
Naime, injenica je da e rijei drugaije zvuati, ovisno o tome tko ih izgovara. Ista reenica: Osjeam duboku zahval nost". ili pak: Mislim da bih mu trebala oprostiti", zvue potpuno drugaije od osoba koje znaju osjeati zahvalnost ili koje znaju oprostiti, nego od onih koje to ne znaju. Nae e rijei i reenice biti snane i efektne ako svojim djelima stojimo iza njih. Inae e biti samo prazne rijei koje e ostaviti slab ili nikakav dojam na druge. esta je to situacija u odgoju. Majka koja ne potuje sebe ne moe ostvariti nikakav bitan utjecaj na svoje dijete kada mu govori da mora potivati sebe. Otac koji ne voli sebe naii e na zid ako pokuava svoje dijete nauiti da treba voljeti i cije
Vjerujem da je taj prvi razlog mnogima poznat. Drugi najei razlog zato nas netko jednostavno ne uje neto je neuobiajeniji i o njemu se ne govori tako esto. Naime, radi se o injenici da sve ono to mi nekome kaemo ta osoba uje kroz prizmu naega dotadanjeg odnosa. Drugim rijeima, ako s nekime imamo emocionalno naporan odnos, ako se dobro sjeamo nekih povreda ili izdaja, bit e nam nemogue objek tivno uzeti u obzir ak i njihov dobronamjeran savjet. Dio nas nije siguran treba li vjerovati toj osobi, hoe li nas opet povrijediti ako je posluamo, hoe li opet iznevjeriti nae povje renje i onda reagira na unutarnji (najee nesvjesni) obrambeni mehanizam koji jednostavno zamagli ono to ta osoba izgovori.
1 68 U rukavicama mi ie IONAKO PREVRUE
LJUBAV I ODNOSI
169
Ovakve su situacije iznimno este u obiteljskim i partnerskim, ali ak i u prijateljskim odnosima ako su bili turbulentni. Prijanji dogaaji i nai doivljaji tih dogaaja odreuju kako emo neto danas doivjeti. Moemo se truditi koliko god elimo, moemo pokuati biti objektivni, ali ti e prijanji dogaaji i dalje upravljati naim umom i srcem. Ne moemo si narediti da ih ignoriramo. Moemo eventualno pokuati zalijeiti svoje rane i nauiti neto od te boli iz prolosti, ali dok to ne uinimo, sve to nam kae ta osoba koja nas je povrjeivala, ut emo kroz prizmu boli, ak i kada se radi o dobronamjernom savjetu. Vesna, ovo vrijedi za sve turbulentne, emocionalno nabijene odnose u kojima je bilo dosta uspona i padova, a vrlo je vje rojatno da tvoj odnos sa sestrom spada u tu kategoriju jer se u pismu osjea dosta zamjeranja, ljutnje i nerazumijevanja. Logino je da je u takvim odnosima narueno povjerenje, logino je da ne moemo zakoraiti u novi dan kao da se nita nije dogodilo, logino je da prijanja iskustva utjeu na to kako emo doivjeti dananja i to jednostavno trebamo prihvatiti. Protiv toga se ne isplati buniti jer je to nemogue promijeniti. Umjesto aljenja, energiju trebamo usmjeriti na zacjeljivanje rana tako da im ne dopustimo da vode na ivot. Ali dok ih imamo, moramo biti svjesni da e utjecati na nas!
to bi bilo za njihovo, a ne za nae dobro. Drugi je razlog da im doista esto nedostaje strunosti ili ivotne mudrosti. Trei je da je na dananji odnos optereen prijanjim povredama i doista je iznimno teko objektivno uti. To znai da e biti dosta situacija kad e ak i neznanac s apso lutno istim rijeima koje bismo i mi koristili lake doprijeti do lana nae obitelji jer postoji vea ansa da e tog neznanca objektivnije uti, s obzirom na to da njihov odnos nema tu optereujuu prolost! To, draga moja Vesna, jednostavno tre ba prihvatiti kao ivotnu injenicu koju ne moe i ne treba promijeniti. Bilo kako bilo, ako eli ita lijepo i nadahnuto poruiti bilo kome, najbolje bi bilo poruiti im to vlastitim djelima pa e rije i imati maksimalno veliku ansu prodrijeti do njih!
Kako u pomoi prijateljici?

Dragi Bruno, imam prijateljicu koja mi je jako draga, ali ne moe izai na kraj sa samom sobom. esto se osjea loe i onda nazove mene i ja je mogu utjeiti, ali ne znam joj stvarno pomoi. esto od mene trai da joj kaem to treba uiniti, ja joj kaem jer joj ne elim dodatno oteati, ali nisam sigurna da je to najbolja stvar. Obje smo u tridesetima i ini mi se da bi ona trebala sama donositi odluke, ali ne znam kako e joj to uspjeti. Ne znam kako da je odbijem kad treba moju pomo, a nema mnogo podrke sa stra ne. Molim te za neki savjet. Ivana
Zato lan obitelji moe iznimno rijetko biti generator neijeg oporavka. Jedna je stvar to im najee, unato dobroj na mjeri, nedostaje strunosti i objektivnosti. Drugi veliki problem jest to to su njihove rijei obojene njihovim odnosom u kojem najee nema dovoljno povjerenja jer je bilo previe povreda u prolosti. Dakle, lanovi obitelji mogu nam pruiti podrku, prihvatiti nas kakvi jesmo, ali e nas rijetko moi kvalitetno usmjeravati i tome je nekoliko razloga. Jedan je taj to nas esto gledaju kroz svoje specifine naoale i govore nam ono
LJUBAV I ODNOSI
171
Draga Ivana, ovo je esta situacija jer svi mi elimo pomoi prijateljima koji se nau u tekoj ivotnoj situaciji. Naravno da ti ne moe biti svejedno kad te nazove prijateljica i trai pomo. I nitko od nas ne voli govoriti ne" ljudima koji su nam dragi. Svejedno, ponekad je to najbolja stvar koju moemo uiniti. Ne sum njam u tvoju dobru namjeru i u to da se doista trudi pomoi. I sama injenica da si mi postavila pitanje pokazuje da trai najbolji nain na koji joj moe pomoi. Meni se ini da nitko ne bi trebao drugima govoriti to da rade sa svojim ivotom ili to da uine u konkretnoj situaciji. To se odnosi na prijatelje, ali i na terapeute, psihijatre, sveenike, duhovne uitelje, vidovnjake"... Zapravo se odnosi na sve ljude, a pogotovo je vano za one koji rade s ljudima. Upo znao sam previe ivotnih invalida koji vie ne znaju samostal no donositi odluke jer su njihovi psihijatri, duhovni uiteljii i razni duebrinici donosili odluke umjesto njih i tako ih navik nuli na to da ne trebaju razmiljati. I meni esto piu ljudi elei da im jasno kaem to moraju uiniti sa svojim poslom, brakom ili odnosom, ali nikada ne usliim njihove elje. Eventualno ponekad mogu dati iru sliku, postaviti neka pitanja kojih se ne bi sami sjetili, spo menuti koje su posljedice odreenih odluka, ali nije moje da odluujem to netko treba napraviti. Jednom sam napravio iznimku zato to je tada to bilo pitanje ivota i smrti, ali u ostalih nekoliko tisua situacija nisam ni trznuo jer znam da bi se kratkorono osjeali bolje budui da bi znali" to tre baju uraditi, ali nakon nekog vremena doista bih ih uinio ivotnim invalidima. Svjestan sam da se mnogi strunjaci toga dre samo deklarativno, ali ne i u praksi i zato sam posebno osjetljiv na to.
Slina su pravila i u prijateljskom odnosu. I tu smatram da nije produktivno rei nekome to treba uiniti u odreenoj situa ciji. ak i kad nas izravno pitaju, mislim da je bolje reagirati protupitanjem: ,,A to ti misli da bi trebala uraditi." Ako nam kau neto u stilu: Pa da znam, ne bih te ni pitala", najmudri je je uskratiti im odgovor i eventualno postavljati nesugestivna pitanja koja e im pomoi da otkriju to bi bilo najmudrije za njih. Nesugestivna pitanja znae da nema pitanja u stilu: Ne misli li da bi ga trebala nazvati i rei kako se osjea?" nego valja postavljati takva pitanja da osoba sama doe do odgo vora to bi trebala uiniti. Takoer, ako nakon vaeg prvog protupitanja odgovori neto u stilu: Hm, pa ovaj... moda bih mogla... ne znam... javiti mu se... ili ne, jer tko zna kako e to doivjeti, a i strah me je... ali ipak... ma zapravo ne...", ni tada ne bismo trebali izraavati svoje miljenje jer je iznimno tetno kada netko zapostavi itav proces razmiljanja i kada eli prenijeti odgovornost za vlastite odluke i ivot na nekoga drugog. Znam previe psihijatara, tzv. duhovnih uitelja i raznih terapeuta koji odluuju o svemu u ivotu svojih klijenata, uenika i pacijenata - od toga da se moraju razvesti ili promijeniti posao do toga gdje bi trebali ivjeti ili kakve ploice da kupe za kupaonicu, a to smatram traginim i kriminalnim. Ali vratit u se na tvoje pitanje.
Takoer, mislim da na izravno pitanje nije mudro odgovarati u stilu: Pa ja bih u tvojoj situaciji uinila..." Svjestan sam da mnogi trae upravo takav savjet i da ga je uobiajeno davati, ali vjerujem da e rijetko biti primjenjiv. Naime, nije vano to bismo mi uinili u istoj situaciji jer mi nismo ista osoba kao i nai prijatelji. Imamo drugaiju psihu, drugaija uvjerenja, prolost nas je oblikovala na drugaiji nain, a vjerojatno nam i sada njost izgleda dosta razliito. Imajui sve to u vidu, potpuno je
1 72
LJUBAV I ODNOSI
1 73
svejedno to bi u nekoj situaciji uinila osoba koja je osjetno mirnija od nas, koja zna opratati, koja manje zamjera drugima ili koja ima zdravije odnose s mukarcima. Mi emo govoriti iz svoje perspektive koja se vrlo vjerojatno razlikuje od perspektive osobe kojoj dajemo savjet pa e naim prijateljima biti nemogu e slijediti na primjer jer je njihov ivot vrlo vjerojatno prilino drugaiji od naeg. esto e se dogoditi da emo dobiti takav neprimjenjiv savjet pa emo pomisliti da nas osoba ne razumije jer nam nikada ne bi savjetovala neto to je za nas nemogue. Ali ona je zapravo samo eljela pomoi i izravno odgovorila na postavljeno pita nje. Problem je u samom pitanju koje je nerazumno, a ne u bilo kojem odgovoru. Jer ako doista elimo pomoi svojim prijateljima, ne bismo im trebali govoriti to da rade i to bismo mi uinili u istoj situaciji, nego ih potaknuti da sami otkriju to je za njih najbolje i onda im dati podrku u tome. Tako emo biti najkorisniji mogui prijatelji!
ti. On joj ne bi trebao govoriti to da radi, nego je povesti na putovanje tijekom kojeg e otkriti to je moe usreiti i kako to ostvariti. Korak po korak, pobjedu po pobjedu! elim sreu i tebi i njoj!
Kako to bezbolnije proi kroz razvod?

Dragi Bruno, nalazim se u tekoj ivotnoj situaciji. Imam 42 godine, dvoje dobre djece pubertetlija, ali prolazim kroz muan razvod. Vjenali smo se rano, bilo je mnogo uspona i padova, bilo je i nevjere s obiju strana (s njegove vie), ali sam ipak eljela da brak uspije. Strah me kako e to utjecati na djecu, lako ki pokazuje svoje emocije, vie se brinem za sina jer se potpuno zatvorio. A strah me i tog novog ivota, moda me pomalo i sram jer imam osjeaj da nisam uspjela. Moete li mi pomoi? Razvedena Na alost svih koji moraju proi kroz razvod, on je gotovo uvi jek muno iskustvo. Povremeno se dogodi da dvije zrele osobe shvate da taj odnos nije njihov maksimum te da mogu ljepe i lake ivjeti sami ili s nekim drugim, ali to je doista rijetkost. Najee je razvod vrlo prljav, ima mnogo niskih udaraca, a borba oko djece pa ak i imovine zna biti ispod svake dopusti ve ljudske razine. Posvetimo se sada vaoj situaciji.
Dakle, Ivana, iako sam svjestan da eli pomoi prijateljici, mislim da joj najbolje moe pomoi preciznim potpitanjima, tako da je navede razjasniti njezine motive kako bi lake doni jela odluku i da joj bude podrka u situacijama kad joj je to potrebno. Ako joj govori to mora uiniti ili kako se mora osje ati u vezi neega to je uradila, tako joj dugorono odmae, a siguran sam da to ne eli. Naravno, ako odlui promijeniti svoj pristup, vjerojatno je da joj se to nee sviati i treba biti spreman na to. Nikome se ne svia ju promjene, pogotovo ako misle da te promjene nisu nabolje. lako mi nisi objasnila sve detalje ove situacije, mislim da bi joj koristio i kvalitetan terapeut s kojim moe redovito razgovara
1 74
UUBAV I ODNOSI 1 75
Logino je da ste htjeli da brak uspije i nadam se da ste radili sve to je bilo u vaoj moi da funkcionira. U svim je odnosima nor malno da ima uspona i padova, normalno je da smo uinili neke stvari na koje nismo ponosni, a za budunost odnosa vano je kako se nosimo s tim stvarima. Dakle, vjerujem da ste htjeli da brak uspije, ali nekad to jednostavno nije dovoljno. Meni se ini da trud oko veze prui rezultate samo ako smo dovoljno kompa tibilni sa svojim partnerom. Ako nemate dovoljno onoga to vas povezuje, ako nemate dovoljno slina uvjerenja, sline ivotne prioritete, sline karaktere, moete se truditi koliko god hoete, ali to ne moe uroditi plodom. Ono to vas razdvaja je snanije od onoga to vas spaja i tada trud doista nije dovoljan. Nekad stupimo u brak premladi, nekad se zapravo ne poznajemo sebe, o partneru da nekad se oenimo jer mislimo da je vrijeme pa toliki broj ljudi nakon nekog vremena shvati da ga ne zadovoljava. vjenamo a da ni ne govorim, nije ni udo da je u braku koji
Ako i va suprug surauje, pokuajte djeci predstaviti predno sti toga da e imati dvije adrese i da je fora da e imati svoje igrake na oba mjesta. Va e im zagrljaj znaiti puno vie od toga, ali bit e im utjeno doznati da se nee sve promijeniti nagore. I naravno, iako vjerujem da ste svjesni toga, molim vas, jako vas molim da se ne prepucavate preko djece i da ih to manje uvlaite u prljavost razvoda. ak i ako va suprug pokua takvo to, mislim da je najbolje ne reagirati istom mjerom jer trebate uiniti sve to moete da minimalizirate tetan utjecaj na djecu.
Posebnu pozornost poklonio bih zadnjoj izjavi u vaem pismu - osjeaju neuspjeha! U situacijama kad ljudi imaju problema u odnosu obino sa vjetujem ovo - pokuajte sve ega se moete sjetiti da pobolj ate i spasite odnos, pogotovo kad je u pitanju brak u kojem imate djecu. Pokuajte sve ega se moete sjetiti, sve za to mislite da bi moglo pomoi! Kad ste sigurni da ste iscrpili sve mogunosti, pokuajte jo jednom. Olakat e i ako se ukljui va partner jer sami niste pokvarili odnos pa ga sami ne moete ni popraviti. Ako i dalje nema pomaka, onda razmislite je li uope mogu e spasiti taj odnos. Moda ste jednostavno previe razliiti, moda ne moete zadovoljiti jedno drugoga i moda si stva rate vie nesree nego sree. Ako je u tome stvar, ako usitinu doete do zakljuka da odnos ne funkcionira, da ne moe profunkcionirati i znate da zasluujete bolje, onda je okonati takav nezdrav odnos zapravo uspjeh. Neuspjeh bi, draga moja, bio da znate da zasluujete i moete bolje, a sve jedno ostajete u braku koji ne prua najbolje ni vama ni
Drago mi je zbog vas i zbog vae djece da vas brine njihovo stanje jer to znai da ste predana majka. I da, u pravu ste - vie se trebate zabrinuti za svog sina jer dranje emocija u sebi nije zdravo. Savjetujem vam da im objasnite kako razvod nema nikakve veze s njima, da je to stvar izmeu vas i njihovog tate te da ete ih nastaviti voljeti i biti tu za njih. Bit e nekih novih izazova, ali naglasite da vjerujete da ete ih zajedno pokuati uspjeno rijeiti. Djeaci i mukarci obino misle da je poka zivanje emocija slabost pa probajte rei svome sinu da je u redu plakati. U redu je i biti ljut i nezadovoljan. to prije izrazi emocije, moe ih kvalitetnije shvatiti i okrenuti novu stranicu. Nemojte se boriti protiv njegovih emocija, nemojte ih pokua vati uutkati govorenjem da e sve biti u redu. Dopustite mu da izrazi sve to osjea, a nakon toga ga utjeite.
LJUBAV I ODNOSI
1 77
njemu, a ni vaoj djeci. vrsto vjerujem da je za djecu bolje da se raskine lo brak nego da ih odgajaju nesretni roditelji koji su se prestali boriti za sebe, odnosno koji su odustali od potrage za ljubavlju! Ne brinite, nimalo ne podcjenjujem koliko je razvod teak udarac i za odrasle i za djecu, ak i kad su oba roditelja zrela i ne pokuavaju se prepucavati preko djece. I tada je razvod zahtjevna ivotna situacija za sve ukljuene. Ali mislim da e djeci vie tetiti ako im ostankom u vezi koja oigledno ne funkcionira aljemo poruku da je normalno ne boriti se za sebe, da je normalno pristati na nesreu, da je u braku normalno nepotivanje i varanje. A upravo im takvo nasljee dajete ako pristajete na brak koji oigledno ne funkcionira. 1 o je puno vei teret koji e ih sigurno optereivati u kasnijem ivotu. Dakle, draga moja, uspjeh je otii iz loeg braka u kojem ste pokuali sve da ga spasite i uspjeli ste nauiti neto o sebi i meuljudskim odnosima, odnosno ivotu uope. Zato, umje sto da se sramite tog dogaaja, estitajte si to ste imali hrab rosti i mudrosti okrenuti novu stranicu. Jer to je sigurno bolje i za vas i za vau djecu! Znam da nije jednostavno i da vas oekuje jo uspona i pado va, ali to je bolje od ivota u kojem ste sebi pali u oima i u kojem ste odustali od toga da vam ljubav bude pred oima! Sretno! Draga Kristina, Dragi Bruno,
Prevarila sam ga. Trebam li mu priznati?
teko mi je ovo pisati, ali nadam se da e mi pomoi. itala sam neke tvoje knjige i cijenim tvoje miljenje, iako se ne slaem uvi jek s tobom. Radi se o meni i mojemu deku. Prevarila sam ga. Prije 7 i pol mjeseci. One night stand sa starim poznanikom s faksa. Veza mi je tada bila u problemima i to se dogodilo. Nisam ponosna na to, teko sam se nosila s time, ali sada mi se ini da sam nala neki mir u vezi s tim. Nisam rekla svome deku jer mi se to ini kukavikim. Ne elim prebacivati odgovornost na njega. Sama sam to uinila i sama trebam snositi posljedice. On nije zasluio da ga povrijedim. Na la sam svoj mir, obeala sam sebi da to vie nikada neu uiniti i vjerujem da neu. Piem ti jer sam proitala u jednoj tvojoj knjizi da bi se preljub uvijek trebao priznati i s time se ne slaem. Doista ga ne elim povrijediti. Vjerojatno se neu sloiti s tobom, ali molim te da mi svejedno objasni svoj stav. Kristina
esto ujem taj argument o tome kako partneru ne treba pri znati preljub jer bi to, osim dodatnog povreivanja, znailo i prebacivanje odgovornosti na njega. Razumijem zato to ljudi misle, pogotovo ako su nali svoj mir s time. Ako su sebi pri znali to su uinili i ako su danas drugaija osoba nego to su
178 U
LJUBAV I ODNOSI
179
bili tog dana, doista se ini nepotrebnim priznati to se dogo dilo. Kao to si i sama rekla, moja su razmiljanja neto druga ija. Ali po svom dobrom starom obiaju, moram naglasiti da nije bitno to mislim o neemu, nego zato to mislim. Dakle, molim te da obrati vie panje na moje argumente nego na sam stav. Jer esto se dogaa da ljudi ni ne pokuaju uvaiti argumente osobe s kojom se ne slau. Ne traim da se sloi sa mnom, nego samo da obrati pozornost na argumente.
osjea, nemogunost da mu se prepusti u nekim trenucima pa cak i zelja da mu se ne prepusti, jer, barem dok jo nisi nala mir u toj situaciji, sigurno mu se nisi htjela prepustiti da ga onda ne bi jo vie povrijedila ako ga ponovno iznevjeri. Mogu navoditi jo brojne situacije, ali ini mi se da je razumno ustvrditi da i onim neizreenim utjeemo na svoje partnere. Mislim da oni osjeaju sve znaajno to i mi osjeamo. Ne kaem da se to odigrava na svjesnoj razini, ali svakako smatram da osjeaju neto. Siguran sam da njihov eludac zna kad nas eludac osjea krivnju i da njihovo srce zna kad nae srce osjea tugu. Naravno, njihovo srce osjeti i nau radost i sve ostale emocije. Samo zato to taj eludac i to srce ne znaju rei glavi kako da to prevede u jasne misli ne znai da on, odnosno jedan dio njega, nije osjetio sve to si osjeala. Dakle, ako ne eli rei zato to ga ne eli povrijediti, mislim da taj argument ne stoji.
Uglavnom, u mojim knjigama nisi nala stav da se preljub treba uvijek priznati. Rijetko koristim tu rije uvijek, a u ovom je kon tekstu sigurno ne koristim. Tvrdim da je zdravo priznati preljub ako eli vidjeti koji je maksimalni potencijal te veze. Ako doi sta elimo vidjeti kakav spoj moemo imati s nekom osobom, iskrenost u vezi svega, pa i u vezi preljuba, jedina je opcija. Dakle, ne savjetujem svima da priznaju preljub. Realno, to e u veini situacija automatski pokopati vezu jer mnogi ljudi nee ni pokuati prijei preko toga, a mnogi koji pokuaju jednostavno nee moi. Dakle, priznavanjem preljuba sigurno poveava anse da veza pukne. Ali sada slijedi ono moje famozno ALI koje tako esto koristim u slinim situacijama. Ali samo zato to time poveava anse da veza pukne, ne znai da se to i dalje ne treba uiniti, pod uvjetom da eli doznati koji je stvarni poten cijal te veze. Razumijem koliko to udno moe zvuati i vjeru jem da e mnogi pomisliti i da sam malo priglup ili pak naivan i idealistian zato to to tvrdim, ali meni se ini da sam realan, a do tog sam stava doao prouavajui to neiskrenost ini ste tinama partnerskih odnosa koje sam imao prilike upoznati. Krenimo redom. Samo zato to ti to njemu nisi rekla, ne znaci da on to ne zna, na nekoj razini. ini mi se da mu je tu poruku prenijela ona udna tiina koju si osjetila u nekoliko navrata dok si bila s njim, tvoj unutarnji osjeaj nelagode koji on sigurno
Iz istog razloga smatram da ne stoji miljenje o prebacivanju odgovornosti na njega. Naime, on je ve ukljuen u tu situaciju i osjea posljedice tvog ina. Priznavanjem ne prebacuje odgo vornost na njega, nego mu daje mo koja mu i pripada Ako nam je stalo do naih partnera, mislim da im ne bismo trebali uskratiti mo da odluuju o svome ivotu na temelju injenica. Ne vidim nikakvu plemenitost u tome da ga dri u neznanju o podrijetlu vaeg nezadovoljstva ili napetosti izmeu vas. Slaem se s tobom mislim da on ima lom ivotu i kako za sebe. Mislim da <> znatno manjim se ne sloi sa mnom. da je vano to si nala mir u vezi s tim, ali pravo znati kako bi bio informiran o vlastibi mogao donijeti najbolje mogue odluke svatko od nas to zasluuje, ak i da se radi indiskrecijama. Naravno, tvoje je pravo da
LJUBAV I ODNOSI
181
Sad u se osvrnuti i na onu tvrdnju koju e mnogi doivjeti kao suludu ili prenaivnu. Naime, doista smatram da sve treba biti na stolu elimo li vidjeti koji je stvarni potencijal neke veze. Slino kao i s izraavanjem emocija, moemo birati kako i kada neto rei, ali ne i trebamo li rei. Mislim da je dobro birati nain i vri jeme kada bismo trebali priznati ovakvu situaciju, ali ne i treba mo li priznati. Siguran sam da e ga to povrijediti i razumijem da to eli izbjei, ali kao to sam ve rekao, on to ionako osjea, samo ne zna zato ponekad osjea tvoju nelagodu ili krivnju. Puno je vanije neto drugo i zato u priznavanje savjetovati onima koji ele otkriti koliko je njihova veza doista snana i mogu li u njoj biti prihvaeni takvi kakvi jesu, sa svim svojim manama i vrlinama. Ako si ti uspjela oprostiti sebi (siguran sam da to nije bilo lagano), moda e ti uspjeti oprostiti i on. Jer, kao to sam rekao, danas nisi ista osoba kao to si tada bila. Vjerujem da eli doznati jesi li u vezi s ovjekom koji je dovolj no siguran u sebe i u dananju tebe da bi ti mogao oprostiti. Ako si se doista promijenila i ako doista jeste jedno za drugo, on e to vidjeti, lako e mu na poetku sigurno biti pakleno i sigurno e se osjeati izdano i kao osoba i kao mukarac, on to moe preboljeti pod uvjetom da si ti danas drugaija osoba nego to si onda bila i doista je mogue da vas to i priblii. To je mogue nakon nekog vremena, jer e vas na poetku sigurno udaljiti jedno od drugoga. Preljub sigurno nije mogue preboljeti ako je osoba koja ga je poinila ostala ista jer se tada ne moe stvoriti povjerenje. Nemogue je vjerovati istoj osobi koja te je povrijedila, ali ako se ona promijenila i ti svojim postupcima (ne samo prema drugim mukarcima) pokae da si vrijedna neijeg povjere nja, onda je mogue preboljeti tu situaciju. Naravno, mogue je i ne priznati. Veina se odluuje na tu opciju jer je najziherakija, ali elim napomenuti da se onda
odriu mogunosti da otkriju koji je maksimum te veze. Ako se neto vano preuuje, uvijek e izmeu partnera postojati doza rezerviranosti, neoputenosti, nepreputanja, gra...
Svatko od nas donosi odluku za koju misli da je najbolja za njega. Moj savjet, tebi i drugima, ovisi o tome to eli. eli li otkriti koji je va maksimum, mislim kako je mudro priznati na pravi nain u pravom trenutku. eli li poveati anse da ostane u vezi s njim, ali svjesna da e toj vezi uvijek neto nedostajati, onda je razumnije ne priznati. U svakom sluaju, elim ti sreu!
Mogu li bivi partneri biti prijatelji?

Bruno, molim te da mi odgovori na jedno pitanje. Mogu li bivi partneri biti prijatelji? Prekinuo sam sa svojom curom prije nekoliko mje seci i ona bi htjela da se mi normalno nastavimo druiti, ak me je upoznala i sa svojim novim dekom, a meni je to sve previe i nekako mi je udno. Ne mogu se samo tako prebaciti u prijatelj sku furku. Ne elim biti ponovno s njom, ali opet mi nije svejedno, je li normalno da se tako osjeam i molim te da mi odgovori na prvo pitanje. Hvala. Robert
182
RUKAVICAMA Ml )E (ONAKO PREVRUE
LJUBAV I ODNOSI 1 83
Dragi Roberte, uvrijeeno je miljenje da bivi partneri ne mogu biti prijatelji. Za potvrdu tog stava ljudi koriste vlastito iskustvo jer doista ispada da u veini situacija nisu mogli ostati u prijateljskim odnosima nakon prekida veze. No samo zato to veina ljudi nije uspjela stvoriti ili odrati prijateljski odnos, nikako ne znai da to nije mogue i da to nije normalan nastavak zdravog odnosa. Naime, mnogi ljudi ne mogu ostati u prijateljskom odnosu zato to nisu ni bili u prijateljskom odnosu tijekom veze. Nisu bili dovoljno iskreni jedno prema drugome, nisu se meu sobno potivali i nisu dijelili svoje strasti. Onda je logino da takve osobe nee moi imati prijateljski odnos nakon veze jer ga nikada nisu ni imali. Moda ih je privukla kemija, moda su se zaljubili pa su imali odnos s onom osobom koju su oni zamislili da je njihov partner, moda su se samo eljeli skrasiti s nekim, a nisu ba bili najzadovoljniji izborom... Nije vano koji je razlog, ali injenica jest da u takvim situacijama nee biti mogue stvoriti prijateljski odnos. Sljedea stvar koja to moe zakomplicirati jesu povrede. Ako je bilo puno intenzivnih povreda (preljuba, izdaja povjerenja, lai...), onda je teko prei preko toga pa e opet biti nemo gue uspostaviti prijateljski odnos.
U emu je stvar? Osim to je zdravo sam proi proces tugovanja, zdravo je neko vrijeme provesti odvojeno da dobijemo mogunost drugaije doivljavati svog biveg partnera. Vano je da ima vremena i prostora odvojiti se od slike svoje cure kako bi je mogao poeti doivljavati kao osobu. Treba se prilagoditi situaciji da e od nje sad imati drugaija oekivanja i drugaije elje. Ponekad e to trajati samo nekoliko dana, ali najee traje nekoliko tjeda na ili mjeseci, a tebi je sigurno potrebno jo vremena. Pretpostavljam da ete moi razviti prijateljski odnos, ali sigur no je da ti treba vremena ne samo da se u potpunosti opro sti od nje kao svoje cure, nego i da se pone doivljavati u drugoj ulozi. Tada e biti mogue formirati prijateljski odnos jer sve ono to vas je spajalo kao deka i curu (zajedniki inte resi i uvjerenja, neke aktivnosti, zajedniko drutvo...) i dalje postoji. Samo je potrebno neko vrijeme da se iskristalizira nova situacija. Dakle, smatram da je mogue prijateljstvo nera ako su zadovoljeni navedeni uvjeti. Sretno! izmeu bivih part
Prekinuli smo. Gdje grijeim?

Tako konano dolazim do treeg scenarija koji se tie tvoje situacije. ak i da nije bilo previe povreda (to iitavam iz tona tvog pisma) i ak i da ste se solidno upoznali tijekom od nosa jer niste vjerovali u iluzije, nego ste htjeli otkriti tko je ta druga osoba (i to, moda pogreno, iitavam iz tvog pisma), i dalje je mudro neko vrijeme provesti odvojeno prije nego to razvijete neki drugaiji odnos. Dragi Bruno, zovem se Jadrartka i nikako da naem sreu u ljubavi. Upravo sam prekinula s dekom s kojim sam bila godinu i pol. Imam 29 godina i veina mojih prijateljica ve ima obitelj ili su u ozbiljnim vezama. Zanima me gdje grijeim. Mislila sam da je sve u redu s vezom, a onda je odjednom rekao da mu nije napeto, da mu je
184
rukavicama mi ie ionako
PREVRUE
LJUBAV I ODNOSI 1 85
nekako dosadno i da odlazi. Mislim, imali smo mi nekih proble ma, ali tko ih nema? Reci mi gdje grijeim. Zabrinuta
Jad ran ka, mislim da u tek djelomino moi zadovoljiti tvoju molbu iako elim rei toliko stvari, da nisam siguran hou li imati dovoljno prostora. Krenimo od poetka. Nije razumno pretpostaviti da grijei u neemu samo zato to je veza propala. Svi smo mi skloni pronalaenju krivca kad se dogodi neto potresno. Neki ee okrivljuju druge, neki sebe, ali ni jedni ni drugi ne moraju biti u pravu. Naime, najloginija poetna pretpostavka nije da si ti kriva ili da je on kriv, nego da je bio kriv spoj vas dvoje! esto okrivljujemo sebe ili jedni druge za prekid, a zapravo je najee odgovorna nekompatibilnost partnera. esto nije stvar u tome da se netko nije trudio ili da netko ima problema s preputanjem ili da ne zna voljeti, nego da jednostavno nismo jedno za drugo. Najee je lo spoj odgovoran za prekid! Dakle, kad veza ne uspije nije pravo pitanje u emu ste pogrije ili vi kao pojedinci ili to ste pogreno uinili i zato opet niste uspjeli, nego zato je taj spoj bio pogrean, zato mi nismo uspjeli kao par. Tek e tada postati jasnije to bismo mi kao osobe trebali nauiti o vezama i sebi da sljedei put vie uiva mo, vie otkrivamo ljubav, a ne gorinu ili pretjeranu bol. E sad, ako se slian scenarij ponavlja kroz brojne veze, onda se trebamo pitati ime mi to privlaimo, ali i dalje odgovornost za uspjeh ili neuspjeh nije i ne moe biti samo na jednoj osobi. Ako su mnoge nae veze zavrile prevarom, ako stalno biramo nedo stupne mukarce (mogu biti emocionalno nedostupni ili da su
ve u vezi s nekim), ako stalno biramo mukarce koji su inte lektualno ili na bilo koji drugi nain inferiorniji od nas, onda se trebamo pitati zato privlaimo upravo takve mukarce. Samo ako se ponavlja obrazac privlaenja slinih partnera, trebamo se upitati zato privlaimo ba takve osobe i onda je primarna odgovornost za stanje nae veze na nama, a ne na spoju.
Ono to mogu i tebi i drugima rei, a sigurno e pomoi u razvijanju nekih buduih veza, jest da je pametno razvijati i ostale ljubavne odnose u svom ivotu. Naime, veina ljudi misli da u ljubavni ivot spada samo njihov partnerski odnos, a meni se ini da je to samo jedan od moguih ljubavnih odnosa. Mislim da ljubav moemo osjeati i ivjeti prema prirodi, plesu, sebi, prijateljima, djeci... i sve te ljubavi nisu nita manje ljubavne. Naravno da se razlikuje priroda svih tih odnosa i naravno da su ostali platonski odnosi, ali doista nisu nita manje ljubavni. Razvijanje ostalih ljubavnih odnosa nuno je za stvaranje zdra vog i trajnog osjeaja sigurnosti i potvrde sebe, a to moemo postii samo kroz ivljenje ljubavi. Ne bih nikako elio da ti ostali ljubavni odnosi ostavljaju dojam utjene nagrade i da misli: Ah, kad ve nemam nekog posebnog, onda barem imam svoju djecu, svoje prijatelje, svoje slikanje ili prirodu prema kojoj osjeam ljubav." Nijedan ljubavni odnos ne smi je se smatrati utjenom nagradom jer je ivljenje ljubavi uvijek glavna nagrada u naim ivotima! Sve to voli je neto posebno. Svi koje voli uistinu su poseb ni! Nema smisla da jedino romantinu ljubav doivljava kao pravu ljubav, a sve ostalo u stilu: Ajde, i nije tako loe, ali to nije to." uo sam te rijei bezbroj puta, a stvarno nemaju smi sla jer ljubavi je svejedno kako e se pojaviti u naem ivotu. Ona samo eli biti ivljena.
LJUBAV I ODNOSI
187
I zato i tebe, ali i sve koji ovo itaju, molim da ne zanemarujete ostale ljubavne odnose jer ako ih njegujete, to je najsigurniji nain da se osjeate svojima i ispunjenima. To vam omoguu je da od partnera traite one stvari koje vam on doista i treba dati. Idealno bi bilo da od partnera ne traimo da popuni na osjeaj praznine, nego da s njim podijelimo svoj osje aj punine, a to ne moemo ako ne ivimo ljubav i na osta lim ivotnim podrujima!
Razmisli to ti je vanije. Ako se odlui za prvu opciju, bojim se da ti moje rijei nee previe odgovarati. A ako se odlui za drugu, onda se nadam da e u mojim rijeima pronai dovoljno ohrabrenja i alate za stvaranje ivota kojim moe biti istinski zadovoljna. Nadam se da e ti pomoi u stvaranju ivota koji nee samo izvana izgledati onako kako bi trebao", nego i koji e te ispunjavati radou!
Osvrnuo bih se jo i na spominjanje tvojih godina. Razumijem da osjea pritisak i kako veina oko tebe vjerojatno smatra da se ivot treba odvijati na odreeni nain, ali te svejedno molim da razmisli ima li to smisla. Spomenula si da veina tvojih prijatelja ima obitelj ili da su u ozbiljnim vezama, ali nisi spomenula imaju ii sretne obitelji i veze. Nikako ne mogu zanemariti injenicu da se mnogi odlue na obitelj jer tako treba biti, uli smo u odreene godine i sada se to treba napraviti", a ne zato to su doista upoznali osobu s kojom ele odgajati djecu i provesti svoj ivot. Razumijem da oni izgledaju uspjenije od tebe ako ih gleda mo izvana, razumijem da te vjerojatno gnjavi i vei dio tvoje obitelji s pitanjem: ,,A kad e vie ti, vidi da se ve i Sandra udala? Ne postaje mlaa..." Razumijem da nije jednostavno doivjeti sebe drugaije kada te veina okoline gleda na odre eni nain. Ali, Jadranka, molim te da pokua ne obazirati se na to i da pokua kreirati svoje kriterije uspjeha u ivotu. Molim te da razmisli je li ti cilj biti u braku ili u sretnoj vezi. eli li samo imati obitelj ili eli imati obitelj u trenutku kad bude dovoljno zrela za tu iznimno zahtjevnu ivotnu ulogu?
Posljednja stvar koji ti elim rei jest da pokua ne donositi pogrene zakljuke o sebi samo zato to neka veza nije uspjela. Ako veza propadne, nelogino je zakljuiti da ne zasluu je ljubav ili da ne zna voljeti, nego samo da nije uspjelo u toj konkretnoj vezi. Svi mi zasluujemo ljubav, a nakon to propadne neka veza, najtraginiji zakljuak ujedno je i najei - ne zasluujemo ljubav. Svi mi zavreujemo ljubav i na nama je da si to i dokaemo! Bilo da se taj zakljuak pojavi kao toksina misao ili kao onaj umali osjeaj u srcu, nema negativnijeg, ali ni glupljeg niti neistinitijeg zakljuka. Takav suludi zakljuak najee donese mo ako smo taj osjeaj stekli jo u djetinjstvu i ako nemamo razvijene druge ljubavne odnose. Zato i pogreno mislimo da ljubav odlazi iz naeg ivota samo zato to je partner otiao i tako se nekako rodi taj neistinit i tetan zakljuak da ne zavre ujemo ljubav. A on doista nema veze sa stvarnou jer svi mi zavreujemo ljubav. I zato je vano nauiti ivjeti ostale ljubavne odnose kao da su glavna nagrada jer emo onda kontinuirano osjeati da zavre ujemo ljubav, to je jedan od najveih ivotnih blagoslova! U svakom sluaju, elim ti sreu!
188
LfUBAV I ODNOSI
189
Bog, Crkva, vjera i aneli
Misl-im da se sljedea poglavlja tiu svih ljudi, neovisno o tome jesu ii vjernici ili nisu, jesu li katolici ili pripadnici neke druge vjeroispovijesti, jesu li pobornici kakve institucionalizirane reli gije ili su skloni uvjerenju da im za ivljenje vlastite duhovnosti nije potreban posrednik. Smatram da se sljedee ideje tiu svih zato to religija i religijske institucije snano utjeu na stvaranje atmosfere u naem drutvu. Ne bismo mogli vie rei da su glavni igrai i da su neupitan autoritet, ali su sigurno iznimno utjecajne drutvene institucije o kojima ovise brojne vrijednosti prema kojima ivimo. Kao to se moe zakljuiti iz mojih ve napisanih rijei, ja sam vjernik, iako nisam oduevljen Crkvom kao institucijom, blago reeno. Vjerujem u Boga, potujem i ivim brojne kranske afirmativne ivotne vrijednosti, kao i afirmativne vrijednosti dru gih velikih religija, ali se ne slaem s velikim brojem katolikih dogmi i mislim da mi nije potrebna institucija kao posrednik izmeu mene i Boga. Pogotovo ne takva institucija koja je u brojnim situacijama djelovala suprotno naelima koje bi trebala zastupati.
BOG, CRKVA, DRUTVO
193
Za taj u, kao i za sve ostale stavove, navesti argumente, a vas molim da ih pokuate odvagnuti. Ne traim da se sloite sa mnom, nego samo da pokuate razmisliti o navedenim argumentima. Svjestan sam da e to za neke biti nemogue jer kritiku Crkve doivljavaju kao kritiku Boga i vjere, to meni, naravno, ne pada na pamet jer se te dvije stvari itekako razli kuju. Mnogi misle da ako kau ili ak pomisle bilo to protiv Crkve, time zapravo napadaju Boga i da e im on to zamjeriti. Meni se ini da je razumno kritizirati instituciju koja se vie brine za svoje materijalno nego za nae duhovno bla gostanje i koja zastupa dogme kojima je rok trajanja istekao tamo negdje u srednjem vijeku. Kao i obino, podrat u sve i svakoga u ijem je interesu naa srea, a dignut u glas protiv svega to vidim da unitava mo gunost kreiranja zdravog, punokrvnog, aktivnog i slobodnog ivota.
ekvivalentu istilita. Uvjereni da samo njihov Bog omoguava uistinu blagoslovljen ivot, spremni su silovati zdrav razum, ne potivati temeljna naela ljudskosti, obraunati se s neistomiljenicima, sve kako bi proslavili slavu Boju, bar onako kako su to njihovi umovi zamislili. Stvarnost me vrlo brzo otrijezni jer postanem svjestan kako mali ljudi, kada su uvjereni da ih podrava velika religija, mogu biti zastraujue sitni i maloduni. Uglavnom, omalovaavati druge vjernike ili njiho vu vjeru doivljavati inferiornom moe samo religijski fanatik koji je odavno prestao koristiti najdivnije mogunosti svog srca i uma. Svaki istinski vjernik ivi svoju vjeru i puta druge da ive u skladu s vlastitim uvjerenjima i vjerom. Nijedna religija i nitko od nas nema monopol na Boga i u skladu s time bismo se i trebali ponaati. Potujem sve autentine vjernike. ak i kada se moj doivljaj Boga razlikuje od njihova, vjerujem da smo na istoj strani. Uvi jek me zanima ne samo u to netko vjeruje nego dri li se onih ivotno afirmativnih vrijednosti svoje religije ili svojih duhov nih uvjerenja. Iskreno, svejedno mi je kako se netko deklarira, puno me vie zanima to ta osoba poruuje svojim djelima. Zna li cijeniti ivot, osuuje li druge, zna li opratati, zna li osjeati zahvalnost, zna li voljeti to su samo neke pozitivne ivotne vrijednosti koje svaka duhovna tradicija moe probu diti u nama, ako od nje uzmemo ono zdravo.
Jesu 13 Bog i Crkva na istoj strani?

Na poetku ovog teksta moram proslaviti injenicu da uope smijem postaviti ovo pitanje. Ne tako davno, one koji su se usudili postaviti to i slina pitanja zatvarali su, muili i ubijali. Danas se to, hvala Bogu, svodi samo na njenu verbalnu po hvalu raznih katolikih fanatika koji nikako ne mogu shvatiti da njihov doivljaj Boga nije jedini i bogomdan. Meni se ini da Bog ne eli da se u njegovo ime vrijea i omalovaava druge. Kada se elim prisjetiti surovog dijela stvarnosti, pokuam za misliti razgovor fundamentalistikog katolika, idova, muslima na i hinduista, ma zapravo bilo kojih religijskih fanatika, kako r pjenom na ustima vrite da je jedino njihov Bog onaj pravi i da e svi ostali gorjeti u paklu ili u najboljem sluaju biti u nekom
Imajui to u vidu, moramo se zapitati zastupa li Crkva primje reno pozitivne katolike vrijednosti. elimo li biti iskreni, jasno je da je odgovor na pitanje iz naslova nijean, lako sam svjes tan da e me mnogi shvatiti pogreno, doista nemam nita protiv brojnih ivotno afirmativnih katolikih vrijednosti, ali sada govorimo o Crkvi i njezinu legitimitetu da ih zastupa. Jasno je da Crkva vie ne moe biti moralna vertikala jer su
BOG, CRKVA, DRUTVO
195
njezini pripadnici doveli preveliki broj djece u horizontalu, a vrh Crkve desetljeima je bezduno lagao i skrivao vlastite grijehe, omoguavajui tako brojne nove rtve. Ako vam ova izjava zvui prebrutalno, samo zamislite te slike i vidjet ete da sam jako blag. Njihov grijeh je da su desetljeima skrivali dokazane silovatelje nae djece i servirali im nove rtve. Ne, doista ne mogu biti blai. Detaljnije u argumentirati svoje neslaganje s crkvenom dog mom u nastavku ovog treeg dijela knjige, a ovo u poglavlje iskoristiti kako bih opisao Boga u kojeg vjerujem. Uglavnom, vjernik sam, ali nisam katolik izmeu ostalog i zato to ne mogu prihvatiti takvu instituciju kao posrednika izmeu sebe i Boga. No ne radi se samo o tome.
zbog sprjeavanja neeljene trudnoe ili zbog smanjenja ire nja raznih bolesti (ta nazadna praksa ima posebno ozbiljne posljedice u Africi) i ne bi se protivio umjetnoj oplodnji. Ne, Bog sigurno nije toliko prizeman, ali ljudi i institucije koji tako prizemno shvaaju njegovu prirodu to jesu. Vjerujem u Boga kojem je ljubav vrhovna kategorija i koji nam je dao slobodu da od svojih ivota moemo kreirati ljubavnu odiseju. Svojim mislima, osjeajima i djelima! Vjerujem u Boga koji nas ne moe ne voljeti i koji nam pomae u tome da zavolimo sebe. Vjerujem u Boga iji smo vjeni i neizostavni dio. Njegov bla goslov i ljubav ne moramo niim zasluiti, iako emo osjeati da imamo njegov blagoslov i ljubav samo ako ivimo s integri tetom i svjesno, s pozitivnom namjerom. Vjerujem u Boga koji vjeruje u nas! I vjerujem u Boga zbog kojeg mi vjerujemo u ljubav!
Vjerujem u Boga koji nema ljudske karakteristike i koji zna da mi imamo boanske. Vjerujem u Boga koji nema omiljenu religiju, Boga koji je svje stan da su brojne svjetske religije, uz mnogo toga dobroga, stvorile i mnogo zla. Vjerujem u Boga koji formu nikada nee staviti ispred sadraja i kojemu je svejedno nosi li sveeniku odoru mukarac ili ena. Vjerujem u Boga koji jednako voli i prihvaa sve ljude, Boga koji je svjestan da su sve seksualne orijentacije jednako nor malne i zdrave i koji ne poznaje nijedan oblik diskriminacije. Vjerujem u Boga koji nam je dao slobodnu volju, znajui da emo je ponekad neznalaki koristiti. On nas razumije, a np osuuje. Vjerujem u Boga koji nikada ne bi inzistirao na braku da bi se zadovoljila forma, ne bi se protivio koritenju kondoma ili
Ne vidim da Crkva zastupa ista uvjerenja, a ni to da svojim dje lima potvruje ona uvjerenja za koja tvrdi da ih zastupa i zato je ne prihvaam kao posrednika izmeu sebe i Boga. Smatram da se preesto brinu za svoje materijalno, a ne nae duhovno blagostanje. Preesto ih zanima puko zadovoljavanje forme, a ne poveavanje kvalitete sadraja naih ivota. Preesto prijete nesreom u zagrobnom ivotu umjesto da pridonose srei u ovom. Preesto omalovaavaju sve druge oblike vjerovanja i preesto rade stvari koje nisu u skladu s onim to govore. ini mi se da bi Bog radije da mu svoju vjeru pokazujem kroz svoje misli, osjeaje i djela, a ne kroz potivanje institucije koja ve dugo nema previe veze s njim.
BOG, CRKVA, DRUTVO 197
Umjesto da antropomorfiziramo Boga, trebali bismo divinizirati sebe

U elji da se pribliimo Bogu, esto inimo apsurdne stvari. Ta apsurdnost zna imati toliko velike razmjere da smo i brojne ra tove zapoinjali jer smo mislili da na Bog od nas zahtijeva da se tako obraunamo s krivovjernicima". Pokuavamo na sve mogue naine zasluiti njegov blagoslov, ne shvaajui da ga ve imamo sami po sebi. ak smo se uspjeli uvjeriti i da je Bog zapravo povrno stvorenje sa suludim zahtjevima. Tako emo se poveega trbuha esto odluiti na brak s osobom koju ne poznajemo i esto ne volimo, samo zato to smo uvjereni da e Bogu biti drae da nae dijete koje je na putu bude dio ishitre nog braka nego roeno izvan takve prisilno stvorene zajednice. A naravno, esto nas previe brine i to e rei selo, ali ne smi jemo zaboraviti da je taj malograanski moral stvoren upravo na takvim besmislenim interpretacijama Bojih elja. Svjestan sam da to nisu jednostavne ivotne situacije, ali nezamislivo mi je vjerovati da e mudrom i svemonom Bogu biti drae da uemo u brak na koji nismo spremni samo zato to je dijete na putu, a siguran sam da nije drae ni djeci jer gle danjem takvih roditelja sigurno ne dobivaju lijepo ivotno nasljee. Djeca ne bi trebala biti razlog ulaska u brak za koji nismo spremni, kao to ne bi trebala biti ni razlog ostanka u loem braku koji nas ne zadovoljava ak ni nakon svih pokua ja njegova poboljavanja. Razmislite eli li bie prepuno ljubavi da uete u brak za koji niste spremni s osobom koju ne volite i esto niste imali ni jedan najobiniji iskreni razgovor, a zadiv ljujue je koliko se to esto dogaa.
emo se detaljnije pozabaviti samo jednom od veih gluposti koje smo uinili u elji da se pribliimo Bogu ili, preciznije, da Boga pribliimo sebi. Naime, odluili smo ga antropomorfizirati, odnosno pridati mu ljudske karakteristike. U trenutku naleta iznimne iracionalnosti, odmah nakon to smo suludo odluili da nismo dostojni da unie pod krov na", odluili smo ga ipak nekako pribliiti sebi i tako smo mu nepromilje no dali ljudska obiljeja. Na taj nain uvjerili smo se kako je mogue da je Bog ljut, ljubomoran ili pak da jedne ljude voli ili prihvaa vie od drugih s obzirom na njihovu religijsku, seksu alnu, nacionalnu ili bilo koju drugu orijentaciju ili pripadnost. Mislimo da je Bog doista toliko povran da e stavljati formu ispred sadraja ili da mu je vanije da je netko nazoan na nekakvom nedjeljnom okupljanju umjesto da slavi Boju pri sutnost svojim djelima. Nevjerojatno je da smo takve gluposti uspjeli pripisati Bogu, a rije je samo o konstruktima neukih ljudi ijim je stavovima mjesto u srednjem vijeku! Naravno da ne dovodim u pitanje elju da se pribliimo Bogu. Upitan je tek ovaj navedeni nain jer se tako pribliavamo samo fikciji. Naime, umjesto da antropomorfiziramo Boga, trebali bismo divinizirati sebe. Dakle, umjesto da njemu pripisujemo ljudska obiljeja, elimo li se doista pribliiti Bogu, trebali bismo sebi pripisati boanska obiljeja! Jer mi, upravo zato to smo stvoreni na njegovu sliku i priliku, moemo bezuvjetno voljeti (zato to je ljubav naa esencija), jesmo svemoni (zato to moemo doivjeti sve to elimo), moemo osjeati sveprisutnost (zato to nam je svijest neogra niena) i zapravo moemo utjeloviti i ivjeti one karakteristike za koje su nas uvjeravali da su iskljuivo Boje. Hvala Bogu i hvala nama da je vrijeme za neko novo doba. Doba kada emo Boga kroz autentino ivljenje ljubavi upo znavati na krilima ponosa, a ne ojaene poniznosti koja nas
No, nema dovoljno prostora za opisivanje svih suludih apsurd nosti za koje su mnogi uvjereni da ih Bog eli od nas. Zato
] 98 U
BOG, CRKVA, DRUTVO
199
dri u servilnosti. Doba u kojem postaje jasno da Boga ne upoznajemo na koljenima, ponizno molei za mrvicu boanske milosti, nego u strastvenom prepoznavanju vlastite duhovno sti, za to nam nije potrebna nikakva institucija kao posrednik. Uivajte u prepoznavanju vlastite boanskosti!
Svatko od nas moe initi, osjeati, misliti ili doivjeti sve to eli. Naravno, uz tako divnu povlasticu dolazi i odgovor nost jer sve to inimo, osjeamo ili mislimo ima odreene posljedice, ali to i dalje ne negira injenicu da smo slobodna bia. Razumijem da mnogima od nas odgovara pomisao da nismo odgovorni za svoj ivot jer nam godi imati deurne krivce. Bilo da smo deurne krivce nali u Bogu, nepravednom drutvu, esto dobronamjernim, ali jo ee zagubljenim roditeljima, nekoj gospoi Jadranki ili gospodinu Zoranu ili pak Sotoni, u jednom je trenutku jednostavno nuno prihvatiti odgovornost za svoj ivot. I sada dolazimo do jedne logike zavrzlame, jer kako moemo prihvatiti odgovornost za svoj ivot kad znamo da nismo odgo vorni za sve dogaaje u naem ivotu? Naime, besmisleno je tvrditi da je neki radnik odgovoran za otkaz u tvtki za koju je radio 20 godina, a otkaz je doao kao posljedica loeg voenja tvrtke ili nekih muljaa. Mogu navesti jo bezbroj primjera, ali vjerujem da nije potrebno jer je jasno da ne moemo kontroli rati sve dogaaje u svom ivotu. Ono to moemo kontroli rati jesu nai doivljaji tih dogadaja i upravo se zato moe rei da smo odgovorni za izgled naega ivota. Naime, dogaaji nemaju znaenje sami po sebi, to znai da o nama ovisi kako emo neto doivjeti i tu doista imamo apsolutnu slobodu. Tako spomenuti radnik moe optuivati svoje nemarne efove i mjesece i godine provoditi u razmilja nju kako on to nije zasluio i si., ili moe prihvatiti da postoje dogaaji koje ne moe kontrolirati, orijentirati se na ono to zna i to moe ponuditi nekom novom poslodavcu, stei nova znanja i kvalifikacije te krenuti dalje. Nije kljuno ono to se dogodi, nego to vi mislite o tome to se dogodilo, odno sno kako ste to doivjeli i to ete izvui iz toga!
Kako se pribliiti Bogu?

U prolom sam poglavlju istaknuo da svatko od nas moe osjeati bezuvjetnu ljubav i sveprisutnost jer imamo beskrajnu svijest, a to su obino karakteristike koje pripisujemo Bogu. Jo jedna od karakteristika koje dokazuju nau boanskost jest i mogunost da doivimo sve to elimo jer nijedan doivljaj nije izvan dometa naega uma ili srca. Naravno, to vrijedi samo ako se usudimo razviti ih.
Obino Bogu pripisujemo i odgovornost za izgled naega ivota, ali to je jo jedna zabluda. Bog ili Univerzalna Inte ligencija ili Svemir ne odluuju to e nam se dogoditi. Ne znam koliko sam puta uo da netko svoj ivot preputa Bogu i da e biti onako kako On odlui. Obino ti isti ljudi vjeruju i u strieka Sotonu pa ako neto pode po zlu, onda je to zato to se Sotona ukljuio, a ako se sve dogodilo kako su prieljkivali, onda ih je Bog nagradio. Neu ulaziti u dokazivanje besmi slenosti vjerovanja u postojanje Sotone, ali vjerujem da se i Bog udi to u dananje vrijeme netko moe vjerovati u takve nematovite bajke za veliku djecu. Usporedivo je zanimljivije naglasiti nunost preuzimanja od govornosti za izgled vlastitoga ivota. Naime, svi mi imamo izvanrednu ast posjedovanja bogomdane slobodne volje.
200
Upravo su nai doivljaji bilo kojih dogaaja presudni za pri vlaenje sljedeih ivotnih iskustava. To znai da iskljuivo o skladu naih misli, osjeaja i djela ovisi kako e nam ivot izgle dati. Bog ne eli negirati nau slobodnu volju da ivimo kako elimo i umijemo, a drugi nam tu volju mogu oduzeti samo ako im mi to dopustimo. Ni Bog ni Sotona ne odluuju to e se dogoditi, a sigurno ne odluuju ni kako emo doivjeti bilo koji ivotni dogaaj! Ako je ita odlueno unaprijed, onda je odlueno samo da emo u ivotu imati 569 moguih raskrija, a iskljuivo o nama samima ovisi koja emo skretanja odabrati. Bog ne odluuje o tome. To je vaa i samo vaa odluka. Vi snosite odgovornost za svoja djela i trpite njihove posljedice. Zato je bitno imati to vie mudrih, svjesnih i savjesnih odabira jer e 0 tome ovisiti kako e nam ivot izgledati.
Hvala Papi to mi je konano dopustio koristiti kondom1

Mora se priznati, to je veliko olakanje. Sve ove godine, koristei taj i druge oblike kontracepcije, uvijek sam se osvr tao oko sebe pazei da me ne oine Boja munja jer smo odluili sprijeiti neeljenu trudnou. Odmah da i proirim popis stranih grijeha da, spavao sam sa svojom sadanjom suprugom i prije braka, opet pazei da me ne pogodi ona ista munja. Zapravo sam se toliko izmicao svim moguim munja ma da je potpuno nejasno kako smo se uope i uspjeli seksati. I onda smo u jednom trenutku, tada ve u braku, kada smo procijenili da smo i kao pojedinci i kao par zreli za roditeljstvo, odluili proiriti nau malenu skladnu obitelj. Danas, kada nam se malena pridruila, opet koristimo kontracepciju jer nam je u ovom trenutku, suprotno savjetima svih baka, dje dova, kumova, ali i onih dosadno napornih nepoznatih ljudi koje ni ne pitate za miljenje, a sreete u djejim parkiima, nezamislivo imati jo jedno dijete. Moda se za koju godinu promijeni situacija, ali trenutano s iznimnim zadovoljstvom ponovno koristimo kontracepciju. I sad u se konano, s Papinim doputenjem (hvala dragom Bogu) moi poseksati u miru.
Dakle, o vama ne ovise svi ivotni dogaaji i ne moete ih sve kontrolirati, ali zato moete kontrolirati svoje doivljaje tih dogaaja i tako utjecati na sve vei broj buduih dogaaja! Upravo zbog toga trebamo preuzeti odgovornost za vlastiti ivot i potruditi se da nam doivljaji budu to mudriji. Jer tek kada prihvatimo da smo odgovorni za kreiranje svih doivljaja 1 veine dogaaja u svom ivotu, moemo se pribliiti Bogu! to snanije doivljavamo sebe kao kreatore vlastitog ivota,
moi emo lake doivjeti Njega kao kreatora! Sretno kreiranje svega na to moete utjecati!
Tekst sam napisao kao reakciju na knjigu intervjua sadanjeg Pape Svjetlo svije ta (studeni 201 0.) u kojoj, izmeu ostalog, govori o reguliranju uporabe kon doma. Rekao je da je uporaba kondoma prilikom spolnog ina moralno dopu stiva u pojedinanim sluajevima kao metoda sprjeavanja bolesti. Nakon to se Crkva desetljeima kategoriki protivila uporabi kondoma, to je posebno stravine posljedice imalo u Africi gdje se zbog toga virus HlV-a neusporedivo bre irio i odnio ogroman broj ljudskih ivota, ovo je siuan i razuman korak naprijed. Dodue, ve po svom dobrom starom obiaju, stravino su zakasnili s tom promjenom zastarjele dogme, a i dalje se otro zabranjuje uporaba bilo kojih oblika kontracepcije pa zapravo i nije neki znaajan korak. No, treba po zdraviti svaki korak naprijed od institucije koja se tako nevoljko mijenja.
Dodue, ako emo realno i za promjenu ozbiljno, Papino se doputenje nije ticalo sprjeavanja neeljene trudnoe, nego opravdanja utemeljenih pojedinanih sluajeva, primjerice kada netko tko se bavi prostitucijom rabi kondom". Kunem se, tono tako pie u ve spomenutoj knjizi. Dakle, da bih opravdao koritenje kondoma ili bilo kojeg kontracepcijskog sredstva, moram konano postati pravi mukarac i poeti va rati svoju suprugu i to ni manje ni vie nego s prostitutkom. A ja, dosadan kakav jesam, ostajem i dalje vjeran i nastavljam koristiti kondom u pogrene svrhe. Stvarno sam bezboan o vjek. lako mi je teko biti ozbiljan kad proitam neto to je u tolikom raskoraku sa stvarnou pa zapravo ispada iznimno neozbiljno, pokuat u reagirati ozbiljnim argumentima.
iscrpljujui proces. Potpuno je nevjerojatno kako se institucija koja bi htjela biti moralna vertikala protivi zreloj elji ljudi da postanu roditelji, da ljubav i iskustvo prenesu svojoj djeci. Ma zapravo, to je vrlo vjerojatno jer je rije o instituciji kojoj je mjesto u nekom drugom vremenu i to postaje sve jasnije. ao mi je to e i ovo neki pogreno shvatiti kao napad na afir mativne katolike vrijednosti jer se ovdje radi o neemu posve drugaijem - kritici nazadne i nerazumne crkvene dogme kojoj nije u interesu ljudska srea. I naravno, ba kao i drugi kukaviki ljudi ili institucije, oni e i dalje odgovornost za svoje probleme prebacivati na druge. U ovom sluaju, na sekularizirano, materijalistiko drutvo gdje pojedinci tee povrnom zadovoljenju pa se tako odvajaju od Boga ili na modernije pristupe duhovnosti" kojima se u zanosu iznimne ignorancije zadivljujue olako pridaju sotonistiki ili slini besmisleni epi teti. Bitno je samo da optue druge za svoje probleme koji su proizali iz vlastitih slabosti i stravine nedosljednosti. A tako je malo mudrosti, neto vie hrabrosti i mnogo vie integriteta potrebno za prihvaanje odgovornosti za probleme koji su te snali. teta to dananja Crkva to ne posjeduje.
Taj mentalni sklop je nazadni mentalni Pa koliko izgubljen koje roditelji istinski umjetne oplodnje da brava da se zbog
koji se protivi koritenju kontracepcije isti sklop koji se protivi umjetnoj oplodnji. mora biti da se protivi roenju djeteta ele (jer nitko ne bi prolazio kroz torturu stvarno ne eli dijete), a istodobno odo neplanirane i, naalost, neeljene trudnoe
ulazi u nekvalitetan brak? Zabrinjavajue je takvo rigidno inzistiranje na religijskoj dogmi kojoj oigledno nije u cilju ljudska srea, nego puko zadovo ljavanje forme. Razumijem koja je pozadina protivljenja Crkve umjetnoj oplodnji, ali zar vam doista nije potpuno bezumno da e aplaudirati ulasku u brak trudnom paru ak i ako su se tek upoznali, a protiviti se elji za potomstvom para koji je odluio proi intenzivnu fiziku, emocionalnu, financijsku i psihiku torturu umjetne oplodnje? Ne tvrdim da e sva djeca koja budu tako zaeta imati sretno djetinjstvo i sretne roditelje, ali svakako je vea vjerojatnost da e im roditelji biti zreli i odgovorni kada su se ve odluili proi kroz taj iznimno
Sluaj pedofilije u crkvenim redovima

Ovo je jedna od najkontroverznijih drutvenih tema. Veina ljudi ima otre stavove i na obje se strane nalaze i brojni razu mni i brojni nerazumni argumenti. Ne morate biti genijalac da naslutite na ijoj sam ja strani, ali mislim da je manje vano to zastupam. Umjesto toga, smatram da je puno vanije vidjeti zato zastupam to to zastupam jer samo na osnovu toga moji stavovi mogu imati teinu. Dakle, krenimo.
BOG. CRKVA, DRUTVO 205
ini mi se da nijedna strana nije u potpunosti zadovoljna reak cijama javnosti na sluaj pedofilije u crkvenim redovima. Na jednoj strani su sama Crkva i vei dio katolikih vjernika koji misle da pedofilije uope nema previe u Crkvi, da mediji stva raju lanu sliku i da nekakve neoliberalne ili, u nadahnutijem obliku, ateistike ili ak sotonistike sile stoje iza tih napada. S druge strane, mnogi ljudi dre da je Crkva trebala snositi ozbiljnije posljedice ne toliko zbog same pojave pedofila u svojim redovima koliko za sustavno zatakavanje tih sluajeva za koje je dokazano da je trajalo bar nekoliko desetljea. Na kojoj god ste strani, pokuajmo zajedno odvagnuti ove
zatakavanju tih sluajeva - nepojavljivanju dokazanih pe dofila i njihovu nakaradnom prosljeivanju u sljedeu upu kako bi se smirio gnjev lokalnih vjernika. U javnost je iscuri lo mnogo dokumenta koje su potpisali i tadanji i dananji vodei crkveni ljudi i u svima zapravo stoji naredba da se to mora zatakati zbog dobrobiti Crkve. Veina ljudi koje znam nisu ogoreni toliko zbog toga to i u Crkvi ima pedofila jer shvaaju da ih ima svugdje koliko zbog injenice da su pedofili iz crkvenih redova bili toliko zatieni. injenica je da je crkveno vodstvo dopustilo do kazanim pedofilima da i dalje budu u kontaktu s djecom koju su onda nastavili silovati. Zamislite da se ista situacija dogodi u kolstvu. Zamislite da odjednom shvatite kako je ministar zaduen za cijelo svjetsko kolstvo znao za brojne sluajeve u kojima su pro fesori silovali djecu, ali ni on ni brojni dravni ministri ili pak ravnatelji kola i profesori nisu uinili ba nita kako bi sank cionirali i lijeili te profesore. Zamislite da nisu uinili nita kako bi sprijeili njihov daljnji kontakt s djecom, nego su ih samo premjestili u nove kole. Zamislite da se to otkrilo. Molim vas da ne nastavite itati, nego da doista zamislite nekoliko stotina takvih situacija irom svijeta. Mislite li da se cijelo nae drutvo ne bi diglo na noge i trailo najvee mogue kazne za ljude koji su skrivali takvo bolesno ponaanje? Mislite li da ne bismo svi protestirali protiv tih ljudi koji su dokazane pedofile premjetali u nove kole i tako im na pladnju servirali nau djecu, unuke, nea ke i prijatelje? E upravo se to dogaalo nekoliko posljednjih desetljea u Crkvi i upravo je to dokazano u nebrojeno puno navrata. Moda vam se ne svia to je to dokazano, moda vam se
argumente:
1.
,,U svakom itu ima kukolja" - zagovornici ove teze inzistiraju na tome da je neopravdano osuditi cijelu Crkvu samo zato to su se neki lanovi ponijeli neprikladno. Misle da nije u redu da zbog toga pati cijela institucija, a uostalom, oni se sada kaju za svoje grijehe pa bi to trebalo uzeti u obzir.
esto sam uo taj argument, bilo iz usta crkvenih duno snika, bilo od vjernika i ne smatram ga razumnim, a navest u i razloge za to. Naime, taj argument namjerno ignorira jednu vanu, dokazanu injenicu - veina crkvenih du nosnika znala je da se zlostavljanje dogaalo i nekoliko desetljea nisu poduzimali nikakve mjere. U ba svakom sluaju koji je doao do javnosti potvrdilo se da su za zlo stavljanje znali i mnogi sveenici iz upe, kao i biskupi, nadbiskupi i kardinali, ali i sam Papa. Argument ,,u svakom itu ima kukolja" ne stoji, iako je to no da je samo mali dio klera sudjelovao u silovanju djece. Taj argument nije dobar jer je puno vei dio sudjelovao u
ne svia injenica da su otkriveni deseci takvih dokumenata od kojih je neke potpisao i dananji Papa, ali to je injenica i to ponaanje smatram sramotnim.
Dakle, nepravilno je rei da su nezasluene kritike upuene cijeloj Crkvi jer ,,u svakom itu ima kukolja". Puno je opravdanije rei da meu tim crkvenim kukoljem ima i pokoje zdravo klasje koje dri do istinskih vrijednosti jer se za veinu dunosnika Crkve koji su titili dokazane pedofile i servirali im nove rtve sigurno ne moe rei da imaju ikakve veze s Bogom. Poznajem mnogo izvrsnih katolikih sveenika, imam puno dragih prijatelja koji su katolici i uope ne generaliziram i ne tvrdim da su svi lanovi Crkve sudjelovali u tom bolesnom skrivanju bolesnika koji su naoj djeci oduzeli zdravlje. Ali u svim biskupijama u kojima je izbio skandal dokazano je da je veina crkvenih dunosnika znala za silovanja i da su mirne due samo premjetali dokazane pedofile u druge upe jer su za zatitu svojih interesa i ugleda bili spremni rtvovati nevinost nae djece. Zato nikako nije mogue izvui se tom bezumnom tvrdnjom da u svakom itu ima kukolja. Cijelo bi se drutvo trebalo upitati koliko je zdravog klasja uope ostalo u dananjoj Crkvi!
ima vie pedofila nego u obiteljima, djejim domovima... No taj podatak podrazumijeva i da nema razlike izmeu pedofilije u Crkvi i pedofilije u drugim drutvenim instituci jama, to nikako nije tono jer nijedna druga institucija nije sustavno titila pedofile u svojim redovima.
Dakle, kada se navodi taj argument da pedofila ima i u drugim podrujima drutva, onda se namjerno preuuje uasna injenica koju sam ve spomenuo, a to je da nigdje drugdje dokazani pedofili nisu bili toliko zatieni. Ako se otkrije da je neki profesor pedofil, on e zavriti u zatvoru i vie nikada nee raditi u koli. Ako se pedofilija dokae lanu obitelji, i on e zavriti u zatvoru i bar e biti udaljen od svoje obitelji. Ako se dokae sveeniku, za njega e se moliti (onako usput molitvom ne moete izlijeiti pedo fila), ekat e se neko vrijeme da ljudi zaborave na njega i premjestit e ga se u drugu upu gdje moe u miru ponov no silovati nau djecu jer pedofili, uestalije od bilo kojih drugih zloinaca, ponavljaju svoje zloine. Pedofili osjeaju bolesne impulse kojima se ne mogu oduprijeti i jedino to moemo uiniti jest oslabiti im te impulse (kemikalijama) ili ih u potpunosti udaljiti od djece. Dakle, iako ne moemo tvrditi da sveenici vie siluju nau djecu od bilo koga drugoga, sigurno moemo tvrditi da su pedofili jedino u Crkvi institucionalno zatieni. Jedino ih Crkva ne procesuira i preputa pravosudnom sustavu odreene zemlje, jedino su oni toliko bezosjeajni i neljudski da dokazanim pedofilima serviraju nove rtve u nekoj drugoj upi. Crkva je jedina institucija koja staje na stranu pedofila, a ne njihovih rtava. Smatram da je suludo podravati insti tuciju koja je odluila zatititi pedofile i svoj ugled, a pritom bila spremna rtvovati nevinost i zdravlje nae djece.
2. Postotak pedofila u Crkvi nije vei nego u drugim instituci jama. Prema svim dostupnim podacima, ovo je tono. Naravno, nitko nije proveo precizna istraivanja, ali doista nemamo injenice na temelju kojih bismo mogli zakljuiti da u Crkvi
208
3. Crkva nije samo institucija, nego i zajednica vjernika Ovaj emo argument najee uti od samih vjernika jer se osjeaju osobno pogoenima kad se kritizira Crkva ijim se dijelom osjeaju.
Naravno, tono je da Crkva ne obuhvaa samo dunosni ke, nego je i zajednica vjernika. Ali, kad govorimo o nekoj instituciji, logino je da njezin identitet ponajvie stvara vrh te institucije. Trenutno nije vano radi li se o politikoj stranci, privatnoj tvrtki ili vjerskoj instituciji. Ako govorite o HDZ-u, sigurno vas nee previe zanimati tajnik akovakog ogranka. Identitet te stranke ponajvie stvara njezin vrh i sigurno ete svoj dojam o stranci donijeti ovisno o tome kako se ponaa vrh te stranke - to su uinili ili propustili uiniti upravo oni na vrhu, za to se zalau... Slina je situacija i s nekom privatnom tvrtkom, lako moete biti oduevljeni raunovoom ili tajnikom, svoj ete stav o toj tvrtki donijeti prema njezinim vlasnicima i direktorima. Razumijem mnoge vjernike kada ele odbiti napad na in stituciju ijim se dijelom osjeaju, ali to i dalje ne mijenja injenicu da glavni identitet Crkve ipak stvara njezin vrh i da je veina njezinih dunosnika (na svim pozicijama) imala neupitne dokaze o brojnim sluajevima silovanja, a deset ljeima su se samo brinuli da ti dokazi ne dou do javnosti. Desetljeima! Desetljeima su stotine biskupa, nadbiskupa, kardinala i nekoliko papa znali za te pedofile i samo su ih prosljeivali u nove upe. Dakle, s obzirom na to da vrh neke institucije odreuje nje zin glavni identitet, opravdano je upuivati takve otre kri tike cijeloj instituciji. Ta kritika nikako nije upuena brojnim
iskrenim katolicima koji ive afirmativne vrijednosti svoje vjere, ali svakako jest bezumnim vjernicima koji smiljaju jeftine izgovore za takvo sustavno, kriminalno ponaanje Crkve. Upravo zahvaljujui njima ta se institucija uvijek moe nadati da e biti dovoljno ljudi koji su spremni rtvo vati zdrav razum, bezumno prihvaati sve to im kau, samo zato to su ih uvjerili da je rije protiv Crkve zapravo rije protiv Boga. Dakle, kritika je upuena i veini dunosnika Crkve, ali i svim onim vjernicima koji smiljaju bestidne izgovore zahvaljujui kojima dunosnici i dalje ne snose odgovornost za laganja i sustavnu zatitu kriminalaca u svojim redovima. Posebno stravine situacije dogaale su se irom svijeta u onim sluajevima kad su silovana djeca smogla hrabrosti rei svojim roditeljima to im se dogodilo, ali su njihovi roditelji u 70 posto sluajeva samo odmahnuli rukom i rekli svojoj djeci da ne izmiljaju i da zaborave na to. Zabiljeene su tisue takvih svjedoanstava, a i ja sam, naalost, upo znat s nekoliko takvih primjera u Hrvatskoj. To stravino zanemarivanje vlastite ljudskosti i roditeljske dunosti ima pozadinu upravo u tom nevjerojatnom uvjerenju da rei neto protiv sveenika, odnosno Crkve, znai biti protiv Boga. Tako su brojni sramotni roditelji radije odabrali biti protiv svoje djece nego protiv institucije koja je sudjelovala u prikrivanju silovatelja njihove djece. Stravino!
lako drim da vjera moe itekako obogatiti nae srce, um i na ivot uope, u ovakvim situacijama kad nam ovakvo slijepo praenje svega to nam govore ispere mozak i uniti osnovnu ljudskost, religija sigurno ne pokazuje svoje najbo lje lice. Ti su roditelji izdali svoju djecu jer u svom neukom umu nisu eljeli izdati Boga, ali naravno da se ne izdaje
Boga ako se pobunimo protiv takve nakaradnosti i prozovemo instituciju koja je titila bolesnike koji su silovali nau djecu. Ti su roditelji izdali i svoju vjeru jer nijedno shvaanje Boga ne moe opravdati takvu nakaradnost. Ima divnih vjernika koje doista potujem, ali ovi koji su iz nevjerili svoju djecu i razumne postulate svoje vjere sigurno ne spadaju u tu kategoriju.
vremena, slobodno se ukljuite u neku koja je prema vaim kriterijima vrjednija.
U ovom sam poglavlju istaknuo etiri argumenta koje naj ee moemo uti i kao to vidimo, nijedan nije potkrije pljen injenicama, lako sam svjestan da mnogi nisu mogli objektivno proitati ove retke, nadam se da e barem neki ma posluiti za razumnije argumentiranje svojih stavova, na kojoj god se strani nalazili. Meni je jasno da svoju vjeru elim drati dalje od svih insti tucionaliziranih religija jer nemam dojam da mi je potreban posrednik do Boga, a i njihova su djela esto suprotna ono me za to tvrde da se zalau, ali svatko je slobodan odabrati prirodu svog odnosa prema Bogu i boanskome. I dalje e mi biti vanije kako netko ivi nego kako se izjanjava, tako da imam puno dragih prijatelja koji nisu vjernici, ali su iznimno poteni i duhovni ljudi, jednako kao to imam puno dragih prijatelja meu katolicima pa ak i meu svee nicima, iako moram naglasiti da ni oni ba nisu oduevljeni Crkvom kao institucijom. Naglasit u jo jednom da potujem sve ljude koji ive pre ma ivotno afirmativnim vrijednostima, neovisno o tome jesu li vjernici ili ne, slaem li se s njima oko svega ili ne. S druge strane, ne potujem religijske fanatike koji su uvje reni da imaju monopol na istinu o Bogu, neovisno o tome kojoj religiji pripadaju. Svatko od nas treba ivjeti i pustiti druge da ive prema svojim uvjerenjima i sve dok nitko izravno ne ugroava dobrobit drugih, bit emo dobro.
Zato opet o tome, ima i vanijih stvari. Pokuaj skretanja s teme argumentom da ima i vanijih stvari od pamtivijeka se doivljavao s podsmijehom meu svim ljudima koji vole zdrav razum i argumentiranu raspra vu. Obino ga navode ljudi kojima je odreena tema neu godna i znaju da nemaju odgovarajue protuargumente.
Naravno da je racionalno zakljuiti kako postoje i vanije teme, ali to ne znai da ova tema nije vana i da se o njoj ne treba raspravljati. Meni se ini da je to itekako hvalevri jedna tema za diskusiju upravo zbog iznimne moi Crkve u naem drutvu. Drim da bi nae drutvo bilo zdravije da ima zdraviju Crkvu ili da se njezin utjecaj drastino smanji ako ostane ovakva institucija koja se preesto vie brine za sebe nego za nas. Legitimna kritika moe pridonijeti i jednom i drugom tako da je rasprava potkrijepljena injeni cama itekako dobrodola. Naravno, ako se radi samo o obostranom nadvikivanju nekakvim neargumentiranim pa rolama, onda nitko nema nikakve koristi od toga, ali drim da argumentirana diskusija ima itekako smisla. .Uostalom, vi ste slobodni odluiti u kojim raspravama elite sudjelovati tako da ako vam se ova ne ini vrijednom vaeg
BOG, CRKVA, DRUTVO 21 3
ime jo nisam oduevljen?

Postoji bezbroj predivnih vrijednosti i uvjerenja koje se mogu pronai u Bibliji i trudim se ivjeti u skladu s njima, kao to se trudim ivjeti u skladu sa slinim vrijednostima iz drugih reli gija ili duhovnih tradicija. Dodue, u svima njima postoji i mnogo dvosmislenih pa ak i proturjenih ideja. Najpoznatija mi je judeokranska duhovna tradicija i mogu samo rei da nije udo to ima toliko razliitih kranskih denominacija koje razliito interpretiraju Boju i Isu sovu rije i ulogu. I ne mislim sad samo da e neki priznavati Isusa kao Sina Bojeg, a neki nee, da e se razlikovati njihovo shvaanje Marijine uloge ili da je starozavjetni Bog brojnim djelima pokazao da ba i nije bie ljubavi koje zna razumjeti i opratati. ak i da prihvatimo da je sve istinito u Bibliji (a i sama Crkva priznaje da nisu realni mnogi opisani dogaaji), i dalje je mogue vrlo razliito interpretirati te ideje. Ali, ne drim da je toj raspravi ovdje mjesto i radije bih se zadrao na onim vrijednostima koje imaju izravnu vezu s naom svakodnevicom. elio bih se pozabaviti idejom da je ovjek po defi niciji greno stvorenje, a nakon toga emo govoriti o njihovim idejama o naoj seksualnosti i jo nekim uvjerenjima kojima cilj nije naa srea.
nik, prenijeti nae kajanje Bogu i nama e biti oproteno. Kad bi ivot bar bio tako jednostavan. Nemam dojam da smo greni po prirodi, nego da nam je dana slobodna volja zahvaljujui kojoj emo initi neke stvari kojima emo se ponositi i neke na koje neemo biti ponosni. Vjerujem da je Bog to znao kad nas je stvarao kao duhovno-materijalna bia koja imaju slobodnu volju. Znao je da emo tu slobodnu volju nekada koristiti neznalaki i on nas ne osuuje zbog toga, nego nas razumije. On je bio svjestan da emo nekada pogrijeiti i umjesto da nas kanjava zbog toga, mislim da nam alje nove prilike da to svladamo, a na nama je da iskoristimo te prilike. Kada se iskupljenje za vlastite grijehe svodi na ispovijed i neko liko molitvi, veina ljudi doista nema ni potrebe ni elje nauiti neto iz toga. Umjesto da traimo posrednika za oprost na ih grijeha, ini mi se da je mudrije uiti iz svojih pogreaka i ne ponavljati ih. Uenjem i napredovanjem rijeit emo se negativnog nasljea vlastitih greaka, a ne nekakvim pasivnim i poniznim traenjem oprosta. Najsnanije emo osjetiti taj oprost tako da neto nauimo iz toga. Bog vam ionako ne za mjera to ste svoju volju nemudro iskoristili jer je svjestan da to ponekad ne moete izbjei. Zato je pametnije iskoristiti svoje pogreke kako biste neto nauili od njih, a ne imati dojam da vam Bog uvijek zamjera na neemu. Doista, moete li zamisliti da Bog moe imati bilo kakav osje aj prema vama osim bezuvjetne ljubavi? Ljudi esto uvjetuju svoju ljubav, ali ne moramo zbog toga misliti da sva bia razvijaju svoje osjeaje o nama ovisno o tome to radimo. Bog vas ne moe ne voljeti i ne zna vam zamjerati na tome to uite iz svojih pogreaka. Vrhovno bie sigurno nije tako ogranieno.
Prema jednoj ideji svi smo mi sami po sebi osueni na grijeh te se tome ne moemo oduprijeti. Trenutano me ne zanima revizija popisa samih grijeha, iako bismo i tu mogli imati dosta posla, nego me zanima nain gledanja na vlastitu grenost. Dakle, s obzirom na to da smo po prirodi greni, sve to mi moemo uiniti jest maksimalno se potruditi ne grijeiti, a kad se ve dogodi neki grijeh, onda se moemo iskupiti kroz ispo vijed i nekoliko pokajnikih molitvi. Crkva e, kao Boji posred
214
BOG. CRKVA, DRUTVO
215
Dakle, mi nismo grena, nego slobodna bia koja e pone kad donositi loe odluke i vjerujem da je Bog svjestan toga. Oprost od njega ne moramo ni traiti jer njegovo razumije vanje imamo ak i kad ga nismo svjesni. On zna da emo ponekad initi stvari na koje nismo ponosni i najbolje to moemo uiniti jest ne ponavljati pogreke i ne ubijati se u pojam to smo osueni na uenje iz vlastitih pogreaka. Svatko od nas sigurno e napraviti puno pogreaka u svom ivotu i ima mnogo vie smisla prihvatiti tu injenicu i truditi se ne ponavljati ih nego ubijati se u pojam to smo ih uinili, jer emo si tako sigurno olakati ponavljanje pogreaka. Ako ih prihvatite i traite rjeenja, radite neto smisleno. Ako samo mislite da e ih netko otkupiti za vas i ne radite nita da otkri jete zato ste ih uope uinili, ponavljat ete iste pogreke. Tako se sigurno neemo pribliiti ispunjenom, duhovnom ivljenju. Krenimo dalje.
Mislim da Boga najdublje upoznajemo kroz ivljenje ljubavi jer je to njegov primarni osjeaj prema nama! Kada mi upoznamo ljubav kroz voljenje sebe i drugih, kroz voljenje prirode i ple sa, ideja i slobode, zahvalnosti i opratanja, nae e srce moi osjetiti i njegovu ljubav prema nama. Ta ljubav nije patronizirajua, nije uvjetovana bilo ime i ne moe nestati. Nju mo emo uvijek osjeati i na nju se moemo uvijek osloniti ako se znamo oslanjati na sebe! Dakle, Boju ljubav sigurno imamo, neovisno o bilo emu, a osjeat emo je ako na ivot bude posveen ivljenju ljubavi. Logino je da moramo nauiti govoriti jezikom ljubav da bismo znali kako nam se obraa, zar ne? elim vam sretno uenje jezika ljubavi!!!
Sljedee to bih elio raspraviti jest uvjerenje da trebamo za sluiti njegov blagoslov i njegovu ljubav. Smatram da trebamo razvijati ljubav prema sebi i drugima ne zato da bi nas Bog zavolio (jer nas on ve voli), nego zato da bismo kroz ivljenje svoje ljubavi osjetili i njegovu. Ako nemate ljubavi u sebi, za sebe i druge, neete moi osjetiti ni njegovu ljubav. Dakle, vi se ne morate truditi da biste zavrijedili njego vu naklonost i ljubav, ali ako elite osjetiti njegovu ljubav, ipak se trebate potruditi stvoriti mjesta za nju. Najbolji nain za to je voljenje - sebe i drugih, prirode i plesa, obitelji i prijatelja... zapravo svega prema emu doista osjeate ljubav! Zato sam na poetku ovog treeg dijeta rekao da vjerujem u Boga zbog koje mi vjerujemo u ljubav!
Jo jedna stvar kojom ba nisam oduevljen jest katoliki nauk o seksualnosti. Smatram da je zdravo imati interes za istraivanje vlastite seksualnosti. Mislim da nema nita loe u predbranom seksu, koritenju kontracepcije, masturbaciji i da je jako tetno zagovarati apstinenciju umjesto edukacije. Krenimo s tim. Naime, Crkva e esto zagovarati apstinenciju kao najzdraviji nain seksualnog ponaanja mladih. Imaju dojam da su mladi nedovoljno zreli za uputanje u seksualne odnose i da e im to tetiti. Takvo miljenje zapravo ne treba ni razmatrati jer e veinu mladih sigurno zanimati njihova seksualnost i zato nema smi sla nadati se da nee. Naravno, mislim da je normalno da ih u odreenim godinama pone zanimati vlastita seksualnost, da prepoznaju sebe i kao seksualna bia, ali to ak i nema toliko veze s glavnom pobijajuom injenicom - oni e htjeti istraivati vlastitu seksualnost, htjeli mi to ili ne, smatrali mi da
216
RUKAVICAMA Ml jE IONAKO PREVRUE
BOG, CRKVA, DRUTVO
21 7
je to dio normalnog razvoja ili da se seksualnost treba razvijati samo u okviru braka. Nije toliko vano to mi mislimo o tome, nego injenica da ne moemo nikako sprijeiti njihovo zani manje za seks i seksualnost. A kad se ve ne moe sprijeiti, nije li mudrije da ih to bolje pripremimo za ulazak u taj svijet i educiramo umjesto da zabijemo glavu u pijesak i nadamo se da ih nee zanimati ono to im je itekako zanimljivo. Tono je da e manji postotak ljudi moi zatomiti svoje impul se (pa tako i vlastiti prirodan razvoj) i ekati do braka, ali to se odnosi na iznimno malen postotak ljudi ija su ivotna uvje renja toliko jaka da mogu zatomiti prirodne nagone i zdrav interes za upoznavanjem sebe i podruja ljudske intimnosti. Nerazumno je oekivati da e 95 posto ljudi koji ne ele i ne trebaju zatomiti svoju seksualnost uspjeti apstinirati samo zato to e 5 posto to moi. Dakle, zagovarati apstinenciju umjesto edukacije je ne samo nerazumno nego i neodgovorno. Nau e djecu zani mati njihova i tua seksualnost, to god mi mislili o tome i doi sta je jedini zdrav nain noenja s tim da ih najbolje mogue pripremimo za ulazak u taj svijet. Ne govorim samo o uenju anatomije, nego i o naglaavanju emocionalnog aspekta ljudskih odnosa. Bilo bi sjajno kad bi klinci to nauili ve u svojoj tinejderskoj dobi pa da shvate da ih seks nee dovesti do ljubavi ili da se ne bi trebali doka zivati preko kreveta, ak i ako e u oima svojih vrnjaka biti frajeri jer su spavali s nekim. Bilo bi sjajno kad bi ve tako rano shvatili da je u redu pogrijeiti u izboru partnera, ali da se ve tada znaju zatititi od posljedica tih pogreaka. Uglav nom, ima bezbroj dobrobiti edukacije, a ne vidim ni jednu apstinencije, osim inzistiranja na potivanju dogmatskog razmiljanja koje ignorira stvarnost i stvarne, zdrave potrebe naih mladih.
Sukladno tome, nimalo se ne protivim predbranom seksu i to ne zbog onog kamiondijskog argumenta koji se esto moe uti: Pa mora testirati auto prije nego to ga kupi", nego zbog toga to je podruje intimnih odnosa vrlo sklizak teren na kojemu itekako dobro moemo upoznati svog partnera i vidjeti kako komunicira o kakljivim temama, koliko prihvaa sebe i svoje tijelo, koliko je siguran u sebe i kako se nosi s odreenom nesigurnou, je li iskren u vezi svojih potreba i elja... Osim to zanimanje za seksualnost smatram prirodnim i po eljnim, mislim da je dobro da su sve te teme na stolu i prije braka jer emo tako bolje upoznati partnera i nauiti komunici rati o kakljivim temama koje trebaju biti dio svakog intimnog odnosa. Naravno i u vezi seksa, ali i svih ostalih pitanja jer je kljuno to je bolje mogue upoznati osobu s kojom namje ravate provesti ivot. Ne biste li se sloili da je vano upoznati osobu i na tom podruju prije nego to uete u brak? Moda ete tvrditi da je mogue upoznati svog partnera is kljuivo kroz razgovor o seksu i seksualnosti ili kroz intimne trenutke koji ne moraju ukljuiti seks, ali svi dobro znamo da to nije realno miljenje jer se moemo potpuno upoznati tek kad se upustimo u takvu intimnost, tek kad se prepustimo strastima, tek kad na scenu izau nae potrebe pa i odreeni problemi. Tek tada moemo vidjeti kako doista diemo u vezi s tim. Zamisliti kako bismo se ponaali u svim hipotetskim situacijama i onda razgovarati o tome nije ba najbolji nain upoznavanja jer je nemogue predvidjeti kako emo reagirati u svim moguim situacijama.
Primjenu bilo kojih oblika kontracepcije smatram razumnim i mudrim. Nemam dojam da tako ubijamo bilo koga, nego da zdravo i razumno prilazimo planiranju obitelji ili zatiti od
bolesti. Mislim da nije pametnije protiviti se kontracepciji kao metodi planiranja obitelji i zagovarati apstinenciju kad ona nije izvediva za 95 posto ljudi te samim tim nas ne educirati o brojnim faktorima koje bi bilo korisno zadovoljiti prije nego to i pomislimo na stvaranje obitelji.
Jo jedna stvar koju jednostavno moram napomenuti jest i taj intenzivni osjeaj krivnje zbog zdravog, normalnog i prirod nog zanimanja za vlastitu seksualnost. Mnogi vjernici poku avaju se pridravati rigidnih i nerealnih uputa o izbjegavanju seksa pa i svakog istraivanja vlastite seksualnosti i onda osje aju duboku krivnju kada im, posve oekivano, ne uspije. Upoznao sam jako mnogo ljudi, veinom ena, koje su zbog intenzivnog osjeaja krivnje, nametnutog od Crkve, razvile izu zetno nezdrav doivljaj sebe i svog tijela, a mnoge od njih nisu mogle zanijeti. Pokuale su to rijeiti molitvom, ali ona, narav no, ne pomae u takvim situacijama. U mnogim situacijama nije postojao nikakav fiziki problem, nego je bilo dovoljno samo promijeniti svoja uvjerenja o sebi i seksualnosti, rijeiti se tog nerazumnog i intenzivnog osjeaja krivnje te tako smanjiti optereenje na svoje tijelo. I vidi uda, im su se promijenila uvjerenja i im se tijelo opustilo, uspjele su zatrudnjeti. Nametati osjeaj krivnje u vezi neega to je prirodno i normal no smatram posebno zabrinjavajuim upravo zbog ovakvih i slinih stranih posljedica.
Dodue, tono je da ako emo vrlo matovito interpretirati Kanonsko pravo Katolike crkve, moemo iitati da svaki brak koji je sklopljen bez ljubavi, tj. s prisilom, a ne zato to se dvoje istinski vole, jest u sebi nevaljan i moe u bilo kojem trenutku teoretski biti razvrgnut jer je u sebi nevae. Ovo je bila vrlo matovita interpretacija prisile jer su oni izvorno imali neto posve drugo na umu (mislili su da se brak smije ponititi ako je bilo doslovne prisile na brak, a ne ako je dijete na putu). No ak i da prihvatimo tu vrlo matovitu interpretaciju, vie frustrira to se to u praksi uope ne pro vodi pa moemo zakljuiti da je to mrtvo slovo na papiru. Pretpostavljam da je u Hrvatskoj zabiljeeno nula takvih slu ajeva jer ionako ima samo nekoliko primjera ponitavanja braka pa vjerujem da argument stoji. Naa stvarna praksa pokazuje da se ljude pouruje u brak samo zato to je dijete na putu. E pardon, i jedan tjedan pohaaju teaj o braku koji je izvanredno koristan kad ni ne poznaje svog partne ra, to je esta situacija, a o divnim lekcijama tog teaja od kojih neke naglaavaju inferiornost supruge koja bi trebala udovoljavati potrebama mukaraca, uope neu ni govoriti.
elim napomenuti jo jednu situaciju, iako sam je esto is ticao u ovoj knjizi. Naime, esto sam spominjao da smatram nerazumnim zagovarati ulazak u brak samo zato to se do godila trudnoa, neovisno o tome poznaju li se budui su prunici dovoljno, a kamoli vole li se dovoljno i potuju li se.
Kad smo ve kod toga, mislim da je prigodno spomenuti i inherentnu neravnopravnost ena u Katolikoj crkvi i katoli koj vjeri. Meni je logino, prirodno i zdravo da u 2012. godini svi imamo iste mogunosti, prava i obaveze. Naravno da postoje neke razlike izmeu ena i mukaraca, ali te se razlike ne bi trebale manifestirati u podruju institucionalne ili dru tvene moi. Smatram nerazumnim i nepravednim da ene ne smiju postati upnici ili biskupi pa ak zauzeti i najviu poziciju u Katolikoj crkvi. Ima tradicija u kranskoj vjeri koje su ve ispravile tu nepravdu, ali naa Crkva, kao i obino, kaska. Ne vidim zato bi ene trebale imati ikakva ogranienja. Ne vidim da manje ili slabije vjeruju, ne vidim da su manje mudre ili
220
BOG, CRKVA, DRUTVO
221
manje posveene svom odnosu prema Bogu. Imaju apsolutno jednaku mogunost predanog sluenja Bogu i trebale bi imati apsolutno jednake mogunosti. teta je to veina ena pri hvaa taj inferiorni status. Osim te oite diskriminacije u hijerarhiji Crkve, moda jo vie boli ona ne tako vidljiva, a jednako prisutna. esto mnogi dunosnici u svojim propovijedima ili obraanjima javnosti (a podlogu za to nalaze u svetim spisima) naglaavaju da bi ena trebala podravati mua bez obzira na sve. esto se naglaava ta uroena enina karakteristika da se rtvuje za druge, lako je ponekad zdravo staviti potrebe drugih ljudi ispred svojih, potpuno je nezdravo uvesti rtvovanje za druge kao nain iv ljenja. enama se preesto preporuuje da servisiraju potrebe svojih mueva, djece, obitelji... Tako e se mnogim sveenici ma dignuti obrva ako doznaju da je neka supruga odbila svog mua kad je traio ono to mu pripada". Uglavnom, mislim da je jasno na to ciljam. ena bi trebala podravati svog mua jednako kao i on nju. Oboje bi pone kad trebali staviti svoje potrebe sa strane kako bi zadovoljili potrebe svojega partnera. To nije pravilo, nego iznimka jer je doista zdravo ne stavljati svoje potrebe uvijek sa strane i zagovarati to kao ispravan nain ivota. Najljepi odnosi su oni u kojima prilikom zadovoljavanja svojih potreba ujedno zadovoljavate i svog partnera. Ili zato to imate iste interese i uvjerenja ili zato to vas va partner toliko voli, da uiva kad uinite neto za sebe. Dakle, smatram da bi i mukarac i ena trebali biti jednako odgovorni za toplinu doma, odgoj, odravanje kuanstva funkcioniranje obitelji od A do . Ljudi moji, nismo u 1 735. godini. Ima dosta nezgodnih stvari koje nam je donio drutve ni napredak, ali zbog toga ne treba odbacivati one dobre. Jednakost ena i mukaraca jedna je od tih, a Crkva je jedina
drutvena institucija koja sustavno diskriminira na tom podru ju. Oito je da elni ljudi Crkve nisu svjesni da je 2012. godina, ali to ne znai da i mi moramo ignorirati tu injenicu i prihva ati drutvene norme kojima je istekao rok trajanja!
Mogao bih navesti jo neke razloge svog neoduevljenja crkvenom dogmom, ali mislim da je i ovako dovoljno, a i ne elim da ta tema preotme knjigu. Priu o tome zaokruit emo dvama pitanjima na koja sam ve odgovorio u svojim kolumnama.
222
BOG, CRKVA, DRUTVO
223
Konkretni odgovori NA KONKRETNA PITANJA
0 Crkvi. Jasno razlikujem to dvoje. Vjera je jedna stvar, a Crkva 1 crkvena dogma druga. Nekad jesu usklaene, a nekad nisu i drim da je naa dunost reagirati na to. Mislim da nije poeljno zabiti glavu u pijesak i izmiljati opravdanja za njihov kronini manjak potenja i asti. injenica je da je dobra i mnogo zla. Nije sad vano ega u brojnim prilikama Crkva tijekom povijesti napravila mnogo Nema smisla negirati ni jedno ni drugo. je bilo vie, nego naglasiti injenicu da nije bila glasnik Boji jer sam prilino
Zato govori protiv vjere i Boga?

Bruno, u nekoliko sam navrata itao tvoje negativne kritike osvr te o vjeri i Crkvi koji su me uvrijedili. ini mi se da to nije u skladu s ljubavi o kojoj tako esto pie i da si zbog toga nedosljedan. Objasni mi to ima protiv vjernika i Boga. Andrija
Dragi Andrija, morat u te ispraviti - nigdje nisam negativno govorio ili pisao o vjeri i Bogu. Potujem sve autentine vjernike, bez obzira na to to se moja vjerska uvjerenja razlikuju od neijih. Svatko tko istinski vjeruje i ivi u skladu sa ivotno afirmativnim vrijednostima te vjere ima moje potovanje, iako se moda neu slagati s njim. Da odgovorim na tvoje pitanje - protiv vjernika nemam apsolutno nita. Dakle, na moje negativne komentare o vjeri i vjernicima sigur no nisi naiao, ali zato vjerojatno jesi na negativne komentare
siguran da Bog ne eli da se ubija, lae i siluje u njegovo ime. Ali pustimo sad grijehe prolosti. Naalost, ima ih i vie nego dovoljno u sadanjosti pa se ni ne moramo osvrtati unatrag. Kaem naalost, jer mislim da nam je svima u interesu da ins titucija koja ima toliku drutvenu mo bude jasno na strani dobra, ali ona to esto nije. Vjerojatno mi nee vjerovati, ali ja doista elim da Crkva bude zdravija institucija. Ona je toliko drutveno mona da nas njezina bolest itekako skupo kota i doista bih elio da postane zdravija i asnija institucija. Ne vjerujem da e se to dogoditi jer se radi o prestarom, prezastarjelom i, na kraju, prelicemjernom organizmu zato to se ne dre onoga to govore. Nisam siguran da moe ozdraviti, ali bi bilo sjajno da ozdravi jer mnogima treba posrednik do Boga, iako bi im bilo mudrije da opreznije biraju jer dananja Crkva ba i nije najasnija organizacija koja postoji.
Mogao bih navesti puno primjera te licemjernosti, ali me kao ovjeka i kao oca najvie pogodilo skrivanje pedofila u crkve nim redovima. Postoje tri razine tog zloina. Prva je razina da su se takvi zloini uope dogodili i mislim da nikako ne bismo smjeli biti ravnoduni prema tome. Radi se o silovanju djece! Nae djece, moje i vae. Naih unuka i neaka. Ne elei rela tivizirati bol ijednog takvog sluaja jer vrlo dobro znam kakve
224 U RUKAVICAMA Ml j E. IONAKO PREVRUE
posljedice
mogu
izazvati,
valja
naglasiti
da
je
to
samo
jedna
razina zloina. Druga je razina skrivanje i neprocesuiranje otkrivenih pedo fila kako bi se zatitio interes Crkve. To je jo gnjusnije jer je odgovorno noenje s tim problemom moglo sprijeiti nova silovanja. Dakle, praksa Crkve bila je da se pedofile premjesti u drugu upu i tako smiri bunt lokalnih vjernika od kojih je ionako samo dio vjerovao u optube, ak i kada su bile jasno dokazane! Nekoliko takvih dokumenata u kojima jasno stoji da moramo misliti na dobar glas Crkve i ne ii u javnost" potpisao je i dananji Papa, to je i sam priznao, iako tek kad je stjeran u kut suoen s dokazima. Takva je praksa sramotna jer su sa samo malo vie asti i hrabrosti mogli spasiti tisue i tisu e djece koje su mirne due servirali dokazanim pedofilima. To je ujedno i razlog zato njihovi jalovi pokuaji opravdanja doista nemaju smisla: Pa zato napadate nas, pedofila ima i drugdje!" Pedofila doista ima u svim porama drutva, ali ih nitko ne skriva poput vas, nedragi moji visoki crkveni dunos nici. Ako pedofila otkriju bilo gdje drugdje, zavrit e u zatvo ru, daleko od djece, a vi onima iz svojih redova servirate nove rtve. To je velika razlika, sramite se! Postoji i trea razina zloina, a ona se tie mlitavog i licemjer nog prihvaanja" odgovornosti, i to tek nakon to ih je jav nost, zahvaljujui medijima, natjerala na priznanje. Ispriali su se samo za silovanja (dodue, nekoliko desetljea prekasno), ali ne i za viedesetljetno skrivanje pedofila. Nisam sklon hvalospjevima modernim medijima koji vrlo esto serviraju najbanalnije i najmanje bitne sadraje, ali ovdje su uinili sjajnu stvar. Bez njihovog kontinuiranog pritiska i prenoenja potvrenih informacija iroj javnosti, vrh Crkve bi se i dalje bavio sustavnim zatakavanjem pedofila u svojim
redovima. Dodue, alosna je injenica da taj dio svoje prak se mijenjaju samo zbog pritiska medija, odnosno da zatita zdravlja i dostojanstva nae djece nije bio dovoljan motiv, ali da ne irim temu - na ovom su primjeru mediji pokazali svoje najbolje lice i opravdali svoje postojanje koje bi trebalo sluiti irenju provjerenih informacija.
Mogao bih nabrajati jo puno razloga potpuno opravdanog nezadovoljstva ponaanjem Crkve, ali mislim da nije potrebno. Mislim da je moj stav itekako u skladu sa svime to govorim i piem o ljubavi. Takav stav govori o ljubavi prema istinskoj vjeri, zdravom razumu, dosljednosti i asti. A sve to kronino nedostaje dananjoj Crkvi! Meni se ini da je otrina u ovakvim situacijama potpuno u skladu sa ivljenjem ljubavi. Ne elim biti mlitavi duhovnjak koji e se svemu smjekati jer eto, sve treba prihvatiti takvo kakvo je jer tako dokazujemo svoju duhovnu zrelost ili mud rost. To su gluposti. Ima bezbroj situacija u kojima ne bismo trebali prihvaati ono to nam se servira i kada bismo trebali dii svoj glas! Mislim da je ljubavi drago kad zagovaramo zdrav razum i kad se borimo protiv ovakvih bolesnih rad nji koje su suprotnost ljubavi i asti. Mislim da joj je drago kad stvari nazovemo pravim imenom! Mislim da nam je svima zadaa dii svoj glas kad se ovako jasno uoi bezumnost ili nekorektnost neke institucije. Naravno, Andrija, vi i dalje moete imati dojam da imam neto protiv vjernika i Boga, ali vjerujte mi, nemam. Imam neto protiv institucije koja je mogla sprijeiti silovanja nae djece, a nije jer se previe brinula za svoj javni imid, a nedovoljno za fiziko i psihiko zdravlje nae djece. Imam neto protiv insti tucije koja preesto radi suprotno od onoga to govori. Imam neto protiv institucije koja se vie brine za svoje materijalno
BOG, CRKVA, DRUTVO
227
blagostanje, nego za nae diskriminaciju, institucije koja
duhovno, institucije koja odobrava ivi u dalekoj prolosti pa nema
bitno razliitom pa ak i dijametralno jednostavno snai u tom neredu.
suprotnom,
da
se
nije
pozitivan utjecaj na nau sadanjost! Ali protiv vjere i Boga nemam ba nita. Nemam ba nita protiv vjernika koji vjeruju svojim srcem, glavu koriste za razmiljanje, a ivot za injenje dobrih djela. Objavljujem ovaj tekst upravo zato to arko elim da je to vie takvih vjernika!
Postoje ii aneli?
Dragi Bruno, itam tvoje knjige i kolumne i nadam se da mi moe pomoi. Zanima me tvoje miljenje o anelima jer ja sam zbunjena. Ima toliko knjiga, radionica, religijskih tekstova, ma svega i svaega na tu temu, da mi se vrti u glavi. Htjela bih da postoje, ali iskreno nikad nisam doivjela neto to bih vezivala za anele, a tolikim se ljudima raspekmezi srce kad ih spomenu. Kako da se snaem u toj umi stavova o anelima? Skeptina Tamara
Ima pravo kada kae da postoji mnotvo radionica i knjiga o tome pa molim tebe i sve ostale da budete jako skeptini jer se magla najlake prodaje upravo u tom aneoskom pakiranju. S obzirom na to da se mnogima doista raspekmeze srca", a to je esto povezano i s nekoritenjem intelekta, doista se ljude moe uvjeriti u sve i svata. Ne mogu nabrojiti koliko sam puta uo da je netko upoznao" svog anela na nekoj radionici i kako im je on rekao da ga uva i da e sve biti u redu ili neto slino uopeno. To im je rekao sam aneo u nekoj meditaciji na teaju gdje si najee zapravo mi sami govorimo ono to eli mo uti ili mu je prenio voditelj teaja koji, naravno, ima izrav nu vezu s aneoskim svijetom i sve to za samo 799 kn, divota! Tko bi rekao da je izravna veza s tim svijetom toliko skupa. Vjerojatno se od mene koji vjerujem u postojanje duhovnog svijeta i mogunost kontakta s njime oekuje da u pohvaliti sve to se tie duhovne prakse, ali to bi bilo besmisleno jer tu doista ima svega i svaega. Jednako je besmisleno da aut sajderi koji taj svijet ne razumiju donose konane zakljuke o neemu to ne razumiju, kao to je besmisleno i da ja koji sam insajder pljeem ba svemu to dolazi iz tog svijeta jer brojne ideje su jednostavno besmislene ili su dobro osmiljena prodavanja magle. Najbolje se osloniti na svoje iskustvo, a iskreno mislim da se u ozbiljno istraivanje duhovnog svijeta trebamo upustiti samo ako smo psihiki stabilni i ako smo zadovoljni svojim ivotom. Inae emo preesto uti i doivljavati" ono to elimo, a ne ono to uistinu postoji. Od tih emo duhovnih bia uti" ono u to elimo vjerovati, najee ono to ve potvruje naa trenutana uvjerenja, a tako sigurno ne moe mo napredovati.
Draga Tamara, ima apsolutno pravo biti skeptina prema svemu, pogoto vo prema nekim fenomenima duhovnog svijeta o kojima je definitivno napisana hrpa gluposti. U tu kategoriju svakako spadaju i aneli i zato potpuno razumijem tvoju zbunjenost jer doista ima toliko izvora koji njihovu prirodu doivljavaju

u rukavicama mi je ionako prevrue
229
ja vjerujem u anele jer sam doivio neka iskustva koja mi potvruju njihovu prisutnost, ali tebi i svima ostalima savjetu jem da budete skeptini dok ne dobijete dovoljno razloga za vjerovanje. Svatko te dokaze treba traiti na svom jeziku razu mijevanja stvarnosti. Smatram da ne treba bezuvjetno vjerova ti bilo kojim religijskim spisima ili piscima duhovne literature, nego potvrdu onoga to u njima pie traiti kroz vlastito ivot no iskustvo. To se odnosi na anele, ali i na sve ostalo. Isto tako ne treba vjerovati ni raznim duhovnim uiteljima i voditeljima radionica jer mnogi nisu dovoljno struni ili su prevaranti. Skeptinost je zato iznimno dobar suputnik i u istraivanju duhovnog svijeta i u ivotu uope. Pritom ne mislim na tupa vu skeptinost koja unaprijed odbacuje sve to ne moemo iskusiti vanjskim osjetilima, nego mislim na pametnu skepti nost koja nas tjera na provjeru vlastitih uvjerenja! jednako je vano da u sve sumnjamo kao i da se upustimo u slobodno istraivanje svih bitnih ivotnih fenomena bez elje da doka emo odreenu tezu, jer jedino tako moemo otkriti ono to doista jest istina, a ne ono to mi elimo da bude istina. Dakle, smatram da nije inteligentno odbaciti sve to se ne moe percipirati kroz pet osjetila jer srce i um mogu doivjeti ono to je oima i uima nedostupno. Uostalom, ime do ivljavamo ljubav? A tebi, Tamara, elim sreu u pronalaenju dokaza koji e imati smisla. Dok ih ne skupi dovoljno, mislim da je razumno biti skeptian i to se tie apsolutno svih ivotnih podruja. Sretno!
O homoseksualnosti
Zato je to vana drutvena tema?

Smatram se ovjekom koji oprezno bira svoje bitke. ini mi se da je to nuno za sve nas jer se inae rasprimo zato to se kontinuirano borimo protiv neega i olako zaboravimo za to se zapravo zalaemo, lako prepoznajem plemenitost borbe za pravu stvar, injenica je da se nitko od nas ne stigne angai rati oko svih vrijednih drutvenih pitanja jer inae ne bi imali dovoljno vremena i prostora za uivanje u svom ivotu, sa svojom obitelji, prijateljima... Da bih se ukljuio u neku raspravu ili angairao oko kakve ide je, moraju biti zadovoljena dva kriterija. Prvi je da samu temu odnosno borbu smatram smislenom, a drugi da mogu uiniti neto korisno na tom podruju, napraviti kakvu razliku. Svatko od nas procjenjuje koje su to teme oko kojih se eli angairati. Ja u se angairati kad je potrebno istaknuti besmi slenost diskriminiranja u odnosu na spol, rasu, seksualnu ori jentaciju, religijsku ili nacionalnu pripadnost... Angairat u se
BOG, CRKVA, DRUTVO
231
oko tema koje se tiu duhovnosti i Boga jer smatram da odre uju ono to jesmo. I na kraju, trudit u se braniti stranu zdra vog razuma. Volim biti aktivist zdravog razuma - argumenti rano raspravljati, donositi zakljuke za koje imam injenice, a dok ne skupim injenice, imati samo blagi dojam o neemu. Volim ne pojednostavljivati stvarnost, ne doputati osjeaju povrijeenosti da utjee na moj proces donoenja zakljuaka... Uglavnom, volim biti na strani zdravog razuma jer mislim da je zdravo racionalno promiljanje apsolutno nuno za stvara nje zdravog unutarnjeg svijeta koji e znati stvoriti ravnoteu izmeu uma i srca, kao i izmeu duhovnog i materijalnog aspekta ivota. Otkrivanje naega duhovnog tkanja nikako nije iracionalna aktivnost, nego eventualno nadracionalna jer se u jednom trenutku moramo otisnuti u teritorij koji je iznad zdravog razuma. A to moemo uiniti tek ako imamo stabilne temelje od kojih emo se otisnuti, to nije mogue bez aktiv nog i nemilosrdnog koritenja zdravog razuma! Drugi kriterij koji odreuje hou li se aktivirati jest da mogu uiniti neto znaajno na tom podruju. Stvar je zapravo u procjeni da e se mojim angamanom situacija promijeniti, da u uzrokovati pomak ili u neijoj pojedinanoj svijesti ili u drutvenoj klimi. Tako najee neu sudjelovati u posve opravdanom buntu protiv slizanosti nekog poduzetnika i lokalne vlasti jer je moja procjena da je to trenutana nunost i da ne postoji ba nika kva ansa da iskorijenimo tu nepravdu ili uinimo znaajne pomake na tom podruju. Svjestan sam da e se takav stav nekome uiniti beutnim, pasivnim ili ak kretenskim, ali meni se ini da je umjesto borbe protiv duboko ukopanih vje trenjaa koje trenutano ne moemo ba nimalo pomaknuti razumnije boriti se za pravdu u onim podrujima u kojima ona danas moe zaivjeti! elim sudjelovati u stvaranju to boljeg
drutva za generaciju moje kerke, ali ako procijenim da je neki problem trenutano preduboko ukorijenjen u naem drutvu da bi se ita korisno napravilo po tom pitanju, onda u poslijepodne radije provesti u igri s kerkicom i tako stva rati ljepi svijet ili truditi se uvesti neku drugu promjenu koja je zrela zaivjeti nego boriti se protiv neega to ne mogu promijeniti. Smatram vanim procijeniti trebam li se angairati oko nekih drutvenih pitanja jer elim maksimalno dobro iskoristiti svoje vrijeme i energiju. Cilj mi je prihvatiti dananje stanje stvari i procijeniti treba li se i moe li se ono mijenjati, jer nema smisla angairati se oko neega to je nemogue poeti mijenjati. Takoer, ako prihvatim ono to ne trebam i ne mogu pro mijeniti, znai da u imati vie vremena i energije za promjenu svega to mogu i trebam mijenjati.
Svrha ovog uvoda je objasniti zato pitanje homoseksualnosti smatram jednom od vanih tema oko koje se rado i spremno angairam. Mislim da je to dovoljno vana tema i da mogu potaknuti neku promjenu pa sam se zato odluio angairati, iako su mi brojni dobronamjerni ljudi savjetovali da ne izraa vam svoje stavove u vezi s tim jer u tako izgubiti neke itate lje. Ali drae mi je izgubiti itatelje koji nisu spremni preispitati svoje predrasude nego izgubiti sebe. Jednostavno ne pristajem na samocenzuru, bez obzira na to to bi mi donijela korist u smislu vie itatelja. Moj cilj nije skupiti vie itatelja, nego jasno izraziti svoje stavove u elji da ih zajedniki izvaemo. elim da moje knjige potaknu na razmiljanje i da zajedno odvagnemo argumente za i protiv te eventualno donesemo zakljuak ako otkrijemo dovoljno injenica za to. Ljudi koji su uvjereni da znaju apsolutnu istinu pa nisu ni spremni preispi tati svoja uvjerenja ionako ne znaju izvui korist iz mojih knjiga
BOG, CRKVA, DRUTVO
233
pa
neu
smatrati
pretjeranim
gubitkom
ako
me
odbace
zbog
slobodnog iznoenja stavova. Smatram to bitnim pitanjem jer se u nerazumijevanju i nepri hvaanju razliitih seksualnih orijentacija oituje sklonost dis kriminaciji onoga to ne razumijemo, nekritikom prihvaanju vjerskih dogmi ili pak naa nemogunost da prihvaamo ljude kakvi jesu. Vas bih u ovom trenutku zamolio da stavite sa strane svoja dosadanja uvjerenja (koliko god ste uvjereni da su ispravna i istinita) i budete spremni preispitati ih. Neovisno o tome sma trate li da su homoseksualci bolesni i da ih treba lijeiti ili sve seksualne orijentacije smatrate jednako normalnima i zdravima ili ste negdje u sredini, molim vas da svoja dosadanja uvjere nja pokuate ostaviti po strani. Svjestan sam da e to za mnoge biti nemogua misija jer, ako ste uvjereni da znate istinu, niste spremni preispitati svoja uvjerenja, ali u vas svejedno zamo liti da zajedno pokuavamo odvagnuti argumente za i protiv nekih uobiajenih stavova i uvjerenja o homoseksualnosti. E pa, krenimo...
ni pokuati preispitati svoja uvjerenja, ali ipak, zbog onih koji su otvoreniji i spremniji na rast ili promjenu kad se ukae po treba za njom, zbog njih se isplati ovaj eksperiment. Pretpostavljam da vam je ve jasno kako sve seksualne orijen tacije smatram jednako prirodnim, normalnim i zdravim, ali neete vjerovati, ustanoviti moj stav najmanje je bitno. Puno je vanije objasniti zato je to moj stav, odnosno, puno je va nije navesti i pokuati pobiti protuargumente.
1. Krenimo od poetka. Mnogi misle da ljudi biraju svoju sek sualnu orijentaciju, ali stvarnost ne podrava to miljenje. Razgovarao sam s mnogo gej osoba i nijedna mi nije rekla da su u bilo kojem trenutku mogli slobodno odabrati tko e im se svidjeti. Uostalom, razgovarao sam s puno vie hetero osoba i ni tu nisam naao ni jedan jedini sluaj da je netko u jednom trenutku odluio simpatizirati suprotni spol. Jednostavno se u nekom trenutku dogodi da uoimo privlanost prema jednom spolu. Mogue je i da uoimo privlanost prema oba spola, ali radije ne bih irio temu i zadrao bih se samo na ovoj, iako se sve to tvrdim o ho moseksualnosti odnosi i na biseksualnost. Pokuajte se sjetiti sebe iz prolosti - jeste li doista odabrali tko e vam se svidjeti ili se to nekako dogodilo samo od sebe? Ako ete biti iskreni prema sebi, odgovor je da se to dogo dilo samo od sebe, odnosno da vaa pa samim time ni tua seksualna orijentacija nisu stvar izbora! Dakle, nitko od nas nije odabrao biti homoseksualne ili heteroseksualne orijentacije, kao to nitko od nas nije odabrao biti ljevak ili denjak ili plavook, odnosno smeook. Ono to moemo odabrati jest hoemo li prihvatiti svoju ili tuu seksualnu
Je li homoseksualnost zdrava i prirodna?

Pitanje homoseksualnosti jedno je od onih oko kojeg je dru tvo otro podijeljeno. Veina ljudi ima iznimno vrste stavove oko toga, iako nisam siguran koliko su svjesni kako su formirali svoje stavove, bez obzira kojeg predznaka bili. Kako se volim angairati oko tog pitanja, sudjelovao sam u brojnim rasprava ma i vjerujem da poznajem veinu argumenata za i protiv pa emo ih sada pokuati zajedno odvagnuti. Naravno, svjestan sam da e veina ipak zadrati svoje poetne pozicije i da nee
BOG, CRKVA, DRUTVO
235
orijentaciju ili emo pokuati ignorirati istinu, lako razumi jem da svima barem povremeno godi ignoriranje istine, dugorono to doista nema smisla. Znam previe gej ljudi koji su pokuali biti hetero, oenili se, formirali obitelji, tru dili se na sve mogue naine zanijekati ono to doista jesu i one koji ih doista privlae i razumijem ih. Sigurno je tee ivjeti kao gej nego kao hetero osoba, ali neusporedivo je tee glumiti da si hetero ako si gej. Negirati sebe, odno sno ono to jesmo, uvijek je najgori mogui izbor, koji e stvoriti mnogo vie problema i za nas i za sve oko nas. Dakle, nitko od nas ne bira svoju seksualnu orijentaci ju. Moemo odabrati samo hoemo li prihvatiti sebe i ivjeti u skladu s onim to istinski jesmo ili emo lagati sebe i druge.
Dakle, homoseksualnost je prirodna jer je prirodno da raznolikost postoji u svim ivotnim aspektima. Nerazumno je dominantno stanje smatrati jedinim prirodnim pa bi zato trebalo vrijediti kao norma za sve ljude. Ako uinimo tu pogreku, onda emo sve drugaije rodnima, a to doista nema smisla. ljude proglasiti nepri
3.
Kad smo ve spomenuli i nemogunost imanja djece, mno gi to koriste kao argument protiv homoseksualaca, ali onda bismo taj isti argument trebali iskoristiti i protiv svih hetero parova koji ne mogu imati djecu. Razumijem da je prije 25 000 godina bilo presudno da svi sudjelujemo u produljenju vrste jer je o tome ovisio na opstanak, ali danas vie nije takva situacija i ne mislim da je poanta svakoga para prokreacija, nego da je bit partnerstva ljubav i dijeljenje ivota, a ne puki nastavak loze. Uostalom, s ovakvim rastom ovjeanstva, moramo li se doista bojati da emo izumrijeti? Taj se pomalo udni argument esto susree u diskusijama: Ako prihvatimo homoseksualce, mogli bismo i izumrijeti." Pretpostavljam da je veini jasno da je potpuno besmislen, ali je poprilino prisutan pa u se osvrnuti na njega. Naime, taj udni argument pretpostavlja da e se neto radikalno promijeniti s naim natalitetom ovisno o tome hoemo li mi nekoga prihvatiti kao homoseksualca. Kao da e taj netko postati homoseksualac samo ako mi kaemo da on to jest, to je, naravno, besmisleno. Druga stvar u pozadini tog suludog razmiljanja uvjerenje je da je homoseksualnost zapravo zarazna i da bismo se od nje trebali tititi kao da se radi o kugi, jer ako to olako prihvatimo, tko zna, moda e i druga djeca odluiti biti
2. Mnogi misle i da homoseksualnost nije prirodna i za to se navode brojni argumenti. Najoiglednije promaen dokaz jest da takvog ponaanja nema u prirodi, to je, naravno, pogreno jer se homosek sualni odnosi mogu zapaziti kod mnogih ivotinjskih vrsta. Ali to i nije toliko vano. Puno ee se misli na kolokvijalno shvaanje rijei prirodno" u smislu da to nije normalno, s obzirom na to da je veina hetero orijentacije. Naravno da je tono da je veina hetero, ali jednako tako moemo tvrditi i da Ijevorukost nije normal na, a da ne govorim o onima zelenih oiju ili o dalekovidnim ljudima. Nisam siguran da ima smisla najee stanje izjed naiti s jedinim normalnima i jedinim prirodnima jer bismo inae morali i sve ljevake smatrati nenormalnim i neprirod nim ili bi svi neplodni parovi bili nenormalni i neprirodni, a ja nisam spreman donositi takve nepromiljene stavove!
236
RUKAVICAMA Ml J E IONAKO PREVRUE
BOC, CRKVA, DRUTVO 237
gej i kako e i zbog onoga moe odluiti prihvatiti svoju drugima, ime tuim ivotima.
onda nae drutvo preivjeti? Taj stav je sulud to smo napomenuli na poetku - nitko ne biti gej, nego samo moe odluiti hoe li seksualnu orijentaciju ili e lagati i sebi i e sigurno stvoriti kaos u svom, a esto i u
Meni je svejedno kako neka obitelj izgleda izvana. Ima li oba roditelja ili samo jednog. Ima li roditelje istog ili su protnog spola. Ima li oba bioloka roditelja ili se netko preudao i odgaja djecu sa svojim novim partnerom. Svjestan sam da e djeca koje odgajaju gej roditelji imati jedan izazov vie, ali to mi se ne ini toliko velikim izazo vom poput onih s kojima se susreu djeca koja odrastaju u hetero obiteljima u kojima roditelji ne mare za njih, u koji ma se ne trude upoznati svoju djecu, u kojima ih ne znaju prihvatiti ili u kojima ih ne znaju voljeti. To su iznimni iza zovi s kojima e se svako dijete teko nositi, a injenicu da ima dvije majke ili dva oca, puno je lake prihvatiti i nositi se s njom. Uostalom, iskustvo pokazuje da najvee proble me takvoj djeci ne stvaraju druga djeca jer se ona naviknu da je ta neobina situacija normalna za njihova prijatelja. Probleme stvaraju samo oni roditelji koji su uvjereni da to nije prirodno i zdravo pa svoje stavove nameu svojoj djeci, koja onda esto i ponu mrziti donedavne prijatelje. Znam da u nekim svetim spisima pie kako obitelj treba iz gledati, ali iskreno, je li vam vanije da obitelj pravilno" izgleda izvana ili da se lanovi te obitelji odnose jedni prema drugima s uvaavanjem i ljubavlju? Ponavljam, meni je potpuno svejedno kako obitelj izgleda izvana i ini mi se da pravu obitelj ne definiraju otac, majka i djeca, nego osobe koje se meusobno vole i uvaavaju. Takva je obitelj vana stanica ovog drutva, ona moe sudjelovati u stvaranju sretnog i harmoninog drutva i nije mi vano ako izgleda drugaije od onog na to smo navikli. alosno je da emo braniti obitelji koje slabo ju samo zato to izvana izgledaju onako kako smo mi to funkcionira
Ako stvorimo drutvo u kojem je normalno biti gej osoba, to za posljedicu nee imati eroziju pravih vrijednosti, nee ugroziti instituciju obitelji niti e stvoriti pomamu za homoseksualnou pa e odjednom mnoga djeca poeljeti postati gej. To su budalatine. Ako stvorimo drutvo u kojem su sve seksualne orijentacije jednako normalne i poeljne, to e biti drutvo s manje predrasuda i dis kriminacija, u kojem e se vie gledati sadraj, a ne for ma, u kojem nee biti vano tko koga ljubi, nego kakav je kao osoba! To je drutvo u kojem elim ivjeti i u ijem stvaranju elim sudjelovati!
4. I taj argument o ugroavanju institucije obitelji takoer se esto uje. esto se misli da e priznavanje i prihvaanje gej orijenta cije ugroziti nau tradicionalnu obitelj, a ne vidim kako, jer ponavljam - homoseksualnost nije zarazna niti je stvar izbo ra. Tradicionalnu obitelj ugroavaju ljudi koji se odlue formirati obitelj s osobama koje dovoljno ne poznaju, ne cijene ili ne vole, neovisno o tome kojeg su spola. Uvjerenje da se za kvalitetne odnose ne treba truditi nakon braka ugroava obitelj jer se tako stvaraju nesretne obitelji. Obitelj ugroavaju ljudi koji e potrebe drugih kontinuirano stavljati ispred svojih jer e tako dugorono stvoriti disfunkcionalnu obitelj.
zamislili, a istodobno smo spremni napadati drugu obitelj za koju ni ne znamo kako funkcionira samo zato to vanjska slika ne odgovara naoj ideji obitelji. Dakle, meni je vano da roditelji znaju prihvaati svoju djecu, a to kojeg e spola biti drim manje bitnim. i voljeti
Naravno, ima i dosta sveenika koji su se odluili lijeiti homoseksualnost jer se prema tumaenjima veine religija ona smatra boleu! Kako su shvatili da ne mogu iskorijeniti te neiste, bolesne tendencije prema vlastitom spolu", onda su odluili da se njihovi zabludjeli vjernici" moraju boriti protiv takvih grenih radnji jer ako se ne ponaaju kao homoseksualci, onda to, prema njihovom nevjerojat nom shvaanju, ni nisu. Naravno da je to besmisleno i da moemo samo privremeno kontrolirati svoje ponaanje, ali to i dalje nee promijeniti nau prirodu jer e nas i dalje privlaiti isti spol. Meni se bolesnijim ini pokuaj da zdra ve ljude proglasimo bolesnima i onda pokuamo lijeiti tu nepostojeu bolest! Mnogi svoje argumente o homoseksualnosti kao bolesti potkrepljuju tvrdnjom da su gej ljudi promiskuitetniji. To uvjerenje djelomino je tono. Jednim dijelom radi se samo o dvostrukim standardima jer se hetero mukarac koji vrlja percipira kao frajer, dok se gej mukarac koji vrlja esto percipira kao bolesna pederina" pa stjeemo nerealan dojam i naglaeno uoavamo samo one primjere koji po tvruju nae uvjerenje, a potpuno ignoriramo one koji ga demantiraju. Slina je situacija s dvostrukim standardom kad gledamo enske i muke preljube. Mukarci se esto doivljavaju kao frajeri, a ene kao kurve, to je potpuno neopravdano. Rekao sam da je to uvjerenje djelomino tono zato to neka istraivanja, a i samo iskustvo prouavanja gej kulture potvruju da gej osobe u prosjeku imaju vie partnera i da imaju vei postotak slobodnih veza. Ali kad zagrebemo ispod povrine, otkrivamo da je tome tako zato to se gej parovi, uz sve ostale pritiske s kojima se suoavamo mi u hetero vezama, suoavaju i s velikim drutvenim pritiskom
Gej obitelji ni na koji nain ne ugroavaju uobiajeni izgled i funkciju obitelji, nikako joj ne prijete niti e je unititi. I dalje e veinu obitelji formirati hetero roditelji jer nas jednostavno ima osjetno vie i ta se ravnotea nee promijeniti. Samo e biti vie gej roditelja koji e se truditi odgajati svoju djecu najbolje to mogu, jednako kao i mi. Dakle, obitelj ugroavaju oni koji se prema lanovima svoje obitelji ne odnose s potovanjem i ljubavlju, a ne svi oni alternativni oblici obitelji na koje emo se jednostav no morati naviknuti jer su sve ei. Neovisno o tome radi li se o obiteljima sa samo jednim roditeljem ili biolokih roditelja uope nema u slici, ili se radi o roditeljima koji su istoga spola, vanije je otkriti funkcionira li ta obitelj i ima li u njoj dovoljno ljubavi i meusobnog uvaavanja, a ne kako ta obitelj izgleda. Sadraj je uvijek vaniji od forme!
5. Neki smatraju i da je homoseksualnost bolest. lako je skinuta s popisa bolesti i psihikih poremeaja prije nekoliko desetljea, i dalje moete naii na poprilian broj psihijatara koji e pokuati izlijeiti svoje klijente od ho moseksualnosti, to je, naravno, degutantno prakticiranje medicine i ismijavanje njezine primarne svrhe - a to je lije enje osoba iji je duh ili tijelo doista bolesno.
240
BOG, CRKVA, DRUTVO
241
jer
ne
mogu
normalno
funkcionirati
moraju
skrivati
svoju
ljubav prema nekome. Mnogi od nas uzimaju zdravo za gotovo mogunost da se proeemo sa svojim partnerom ili odemo na veeru, a da o brakovima i zasnivanju obitelji ni ne govorim. Logino je da postoji dodatni pritisak kad svoju vezu slobodno moete ivjeti samo unutar odreena etiri zida. Samo se pokuajte zamisliti u takvoj situaciji. Kad se tome pridoda i injenica da esto svoje veze skrivaju i od veine lanova obitelji, logino je da su gej veze pod veim pritiskom i da ee pucaju, ali ne zato to su homoseksualci po prirodi nevjerniji ili pokvareniji ili promiskuitetniji, nego zato to se zbog neprihvaanje jednog dijela drutva suoavaju s puno vie pritiska nego hetero parovi.
budu pederi, ali neka to rade u svoja etiri zida, ne elim da moja djeca to gledaju. Ovo je teror manjine nad veinom pa zato bi oni nama nametali svoje vrijednosti. Ovo je katolika zemlja i dobro znamo da su oni bolesni i da je Bog protiv toga. To je sve uvezeno sa Zapada, nekakve neoliberalne ideje koje ele unititi nae tradicionalne vrijednosti. Svima jedan metak u glavu pa da vidimo tko e paradirati sljedee godine i kvariti nau mlade. Koliko to kota, mogli smo novac korisnije isko ristiti..." Mogao bih navesti jo tota, ali elio sam istaknuti samo neke od uestalijih. Naravno, na drugoj strani su oni s afirmativnim stavovima: Neka paradiraju, nikome ne smetaju. Vano je da je to vie ljudi na ulicama jer se bore protiv diskriminacije. Ovo nije borba samo za LGTB osobe, nego za temeljna ljudska prava..."
Zbog svih navedenih razloga, gej osobe doivljavam jednako normalnima, zdravima i prirodnima kao i hetero osobe. Ima ih puno sjajnih i puno ne ba sjajnih. Jednako vole kao i mi, jednako mrze, ima ih jednak broj razumnih i nerazumnih, onih koji znaju i onih koji ne znaju opratati. Ba je sve jednako kao i kod hetero osoba. I zato bi nam trebalo biti potpuno nebitno koga netko privlai i trebali bismo gledati kakav je netko kao osoba jer je to ono to ga odreuje!
Pa krenimo redom... Prvi me argumenti neodoljivo podsjeaju na rijei brojnih zadrtih mukaraca koji su slino popratili borbu za enska prava prije 100 godina. Tada se nije radilo o diskriminaciji na temelju seksualne orijentacije, nego na temelju spola, ali su argumenti bili zadivljujue slini. Pa to one trebaju paradira ti, ni mi nemamo svoje parade. Bolje da taj novac iskoristimo za popravljanje mlina, a ne za osiguranje tih ena koje trae ne znam to. Uostalom, po emu su one to diskriminirane, imaju svoje mjesto u kui i sve je u redu. Svi znamo da su mukarci pametniji i poteniji. Uostalom, pa i Bog je protiv toga da ene imaju ista prava, inae bi Isus odabrao i ene za apostole, a ene bi se mogle zarediti pa ak i postati Papa, a znamo da je Bog odredio da ne mogu..." Zadivljujue je kako se radi o istim argumentima, a tome je tako zato to se radi o istom mentalnom sklopu, lako je to
Imaju li smisla gej povorke?

Posebnu pozornost treba pokloniti i gej povorci koja se u Hrvatskoj odrava ve jedanaest godina. I u vezi toga moemo uti razliite, podijeljene stavove. Na jednoj strani mogu se nai stavovi poput: Zato bi oni trebali paradirati, onda bih i ja na sva zvona trebao razglasiti da sam heteroseksualac. Neka
mnogima teko zamisliti, jo prije 100 godina u veini druta va nije bilo normalno da ene imaju ista prava kao mukarci. Smatralo ih se manje vrijednima, glupljima, negdje ak i ne dostojnima da imaju privatno vlasnitvo (jer se i same ene smatralo vlasnitvom mukaraca), smatrane su nedovoljno pa metnima da glasuju... Njihova je bila kuhinja, polje i, naravno, spavaa soba kada mukarac to zatrai. Odbiti mukarca je u veini drutvenih sredina bilo neprihvatljivo. Zahvaljujui mnogim hrabrim enama koje su zahtijevale svoja temeljna ljudska prava i nekolicini hrabrih mukaraca koji su ih podrali, danas ene imaju jednaka prava kao i mukarci, lako i dalje postoje neki oblici rodne diskriminaci je, uinili smo jako puno da je minimaliziramo. Skandalozno je da jo prije samo 1 00 godina u veini drutava ene nisu smjele glasovati.
Svaka je diskriminacija jednako neopravdana, neovisno o tome diskriminiramo li nekoga s obzirom na njegov spol, nacionalnost, seksualnu orijentaciju, rasu... I jednako kao to bih se prije 100 godina borio za enska prava, prije 50 godina bih se borio za crnaka prava, a danas u se boriti protiv diskriminacije osoba samo zato to nisu hetero. Svjestan sam da e mnogi misliti kako je opravdano diskriminirati gej osobe jer je Bog na njihovoj strani, ali to su isto tvrdili i oni koji su negirali prava enama, crncima... A meni se nekako ini da Bog ne zna diskriminirati.
Pomalo mi je nevjerojatno koliko smo razum u elji da obranimo diskriminaciju.
spremni
ismijati
zdrav
Osim ve spomenutih argumenata, esto se u raspravama po kua nametnuti druga tema, npr. - a to je s pravima radnika, ne bismo li trebali organizirati parade za njih? Naravno da ima i drugih relevantnih tema, ali jasno je da svaki pokuaj promjene teme pokazuje slabost izvornih argumena ta. Ljudi se pozivaju na neprirodnost, iako homoseksualnost i raznolikost postoje u prirodi. Tvrdit e da postoje znanstvena istraivanja, iako je jasno da se sporadina kvaziistraivanja najee religioznih znanstvenika, koja sugeriraju da neto nije u redu s homoseksualnou, mogu nazvati znanstvenim istra ivanjima samo ako nemate pojma to je to znanost. Sugerirat e da je to neoliberalna ideja, iako je osjetno starija. Pozivat e se na to da manjina nasilno namee svoje stavove, iako nitko nikome ne namee svoje stavove, nego se ljudi bore za svoja temeljna ljudska prava. Upravo tako - borba za prava osoba drugaijih seksualnih orijentacija zapravo je borba za temeljna ljudska prava. To je
lako se mnogima nee svidjeti to sam povukao ovu paralelu i nee se sloiti s usporedbom prava ena i prava gej osoba, meni se ini da se radi o istoj razini diskriminacije kad se nekome ne priznaju njegova temeljna ljudska prava. Zapamtite, koriste se apsolutni isti argumenti kojima se eli opravdati diskriminaciju. Naravno, i dalje moete misliti da gej osobe ne zasluuju ista prava kao i hetero osobe. Jedino to se trebate zapitati nije li zabrinjavajue da ste u istoj skupini kao i oni zatucani mukarci koji su enama negirali njihova prava i nije li zabrinjavajue da koristite apsolutno iste argumente kojima pokuavate oprav dati diskriminaciju? I oni su se pozivali na Boga, potivanje tra dicije, htjeli su ignorirati temu jer ima i vanijih stvari, negirali su da uope postoji ikakva diskriminacija - frapantno je da se ponavljaju argumenti identina sadraja.
BOG, CRKVA, DRUTVO
245
borba
protiv
diskriminacije,
predrasuda
neznanja
ibog
toga rado sudjelujem u njoj. ivimo u vremenu u kojem svatko smije diskriminirati na bilo kojoj osnovi jer je svatko slobodan misliti to god eli. Moda mislite da to Bog eli od vas, moda mislite da time potujete odgoj ili tradiciju, sve je to O.K. i svi imamo pravo na svoje sta vove pa i one koji diskriminiraju. Jedino je besmisleno kad ih pokuavamo opravdati na ovako matovite naine jer postoji samo jedno legitimno objanjenje za bilo koju vrstu diskrimi nacije, a to je neznanje! U ovom sluaju radi se o neznanju da je homoseksualnost ne to prirodno i neto na to sama osoba nema nikakav utjecaj. To se nikako ne protivi Bogu i ne ugroava tradicionalne vri jednosti jer ne negira pravo svakoga da ivi kako eli.
god moji gej prijatelji ne budu mogli normalno zagrljeni pro etati ulicom, a da se pritom ne brinu hoe li ih netko prebiti, dii u svoj glas protiv takve diskriminacije. Dok god budu gubili poslove zato to su gej, dok god ih budu izbacivali iz kue zato to njihovi uskogrudni roditelji ne shvaaju kako se stvara seksualna orijentacija ili dok god ne budu imali sva prava kao i ja, trudit u se biti angairan oko toga. Zapravo, sve dok ne postane apsolutno svejedno koje je netko seksu alne orijentacije, ini mi se da se trebamo boriti za to da svi budemo jednako prihvaeni, jer je doista vanije kakvi smo kao osoba nego tko nas privlai!
Meni se ini da e ta povorka biti potrebna sve dok ne postane potpuno nevano je li netko gej ili hetero. Sve dok ne shvatimo da je to samo jedna stvar koja je vana u vezi s nekim i da nije bitno koga netko voli, nego kakav je kao osoba. Kad nekoga elim upoznati, najmanje mi je vano prema kome osjea privlanost jer ga to ne definira kao osobu. Puno mi je vanije je li korektna osoba, zna li osjeati zahvalnost, zna li priznati pogreku, zna li oprostiti, zna li uivati u svojim vrlinama i potruditi se nadrasti svoje mane... To su stvari koje me zanimaju jer one govore o neijoj kvaliteti! A dokle god bude ovoliko ljudi koji su diskriminirani samo zato to nemaju istu seksualnu orijentaciju kao i veina, pokuat u biti na strani zdravog razuma i dii u svoj glas protiv toga! Dok god bude postojalo mnogo psihijatara i sveenika koji e zdrave ljude pokuati uvjeriti da su bolesni i da ih molitvom ili lijekovima mogu izlijeiti, dii u svoj glas protiv toga. Dok
BOG, CRKVA, DRUTVO
247
Konkretni odgovori NA KONKRETNA PITANJA
smatrati bolesnim, ali da se ona ne treba uzrujavati oko toga jer alosni ljudi najvie alosti stvaraju sebi. Rekao bih joj da kad se zaljubi, svoju curu dovede doma jer je njezinoj mami i meni to jednako normalno i, naravno, jednako zdravo kao i da je dovela deka. Ne brinite, draga zabrinuta majko, nimalo ne podcjenjujem teinu vae dvojbe i svjestan sam sredine u kojoj ivimo. Drago mi je da ste pisali jer to znai da elite preispitati svoja dosadanja uvjerenja. Moda se neete sloiti sa mnom, ali nadam se da e vam moji argumenti olakati razumijevanje i potivanje vaega sina! Iz moje perspektive homoseksualna orijentacija jednako je normalna i zdrava kao i heteroseksualna ili biseksualna, ali to je moj stav i svjestan sam koliko ljudi ima drugaije miljenje. Dakle, svjestan sam s kojim e se problemima suoavati va sin, ali vjerujte mi, suoit e se s mnogo veim problemima ako i sebi i drugim vanim ljudima ne prizna tko je uistinu i tko ga privlai. Ako sebi i drugim bliskim ljudima glumi da je neto to nije, imat e puno vee i emocionalne i psihike, a na kraju i zdravstvene probleme nego da otvoreno ivi sebe. Ne priznati ono to jesmo (u bilo kojem pogledu) najtoksinija je mogua stvar koju moemo uiniti. I zato vaem sinu treba estitati jer je priznao sebi tko je. Treba mu estitati zato to je priznao i vama jer je znao da e vas to okirati. Isto kao to ne moemo birati jesmo li ljevaci ili denjaci, ne moemo birati ni svoju seksualnu orijentaciju. Ono to moe mo odabrati jest hoemo li si to priznati i pokuati ivjeti au tentino ili emo se skrivati u ormaru. Ponavljam, vaeg sina treba pohvaliti to je odluio biti iskren prema sebi, a onda i prema vama. A vama elim da nadvladate malograanski men talitet svog kraja i dokaete da je majinska ljubav snanija od
Moj sin je gej. to da radim?

Samohrana sam majka studenta s kojim imam vrlo iskren odnos. Barem sam tako mislila donedavno, kad sam otkrila da moj sin voli mukarce. Ostala sam potpuno okirana. ivimo u maloj sredini u kojoj sam ionako cijeli ivot oznaena kao samohrani roditelj, a sad jo i ovo. Nakon to sam potpuno poludjela, pre stala je naa komunikacija. Uope ne znam kako da se postavim. Srce me boli to sam ga povrijedila, a opet postoje neke stvari preko kojih ne mogu... Samohrana majka
Nedavno mi je jedna gospoa na promociji moje knjige posta vila pitanje: to biste vi uinili kada biste doznali da vam je ki lezbijka?" Odgovorio sam da bih svojoj keri objasnio da e biti ljudi kojima e to biti udno, da e ak biti i alosnih ljudi koji e to
248
BOG, CRKVA, DRUTVO
249
alosnih ljudi koji alosno ive svoje malene ivote. Bilo bi uisti nu tragino svoj ivot usmjeravati prema njihovim zahtjevima. Ako e mu ve oni stvarati neke probleme, bilo bi lijepo da ima podrku svoje majke jer je majinska ljubav doista snanija od bilo kakvih malograanskih, uskogrudnih uvjerenja! Sretno!
crkvene dogme razumom.
koja
nema
veze
ni
Bogom
ni
sa
zdravim
Nema ba nikakve razlike izmeu ljubavi u homoseksualnim i heteroseksualnim vezama. Jednako smo sposobni voljeti, mrzi ti, biti vjerni ili varati, potivati jedno drugog ili biti ljubomorni - nema ama ba nikakve razlike. I jednako kao to ja u nekom trenutku nisam odabrao da mi se sviaju djevojke, oni nisu odabrali da im se svia vlastiti spol. Naravno, to je moj stav, a ti slobodno zadri svoj.
Zato bi moje dijete trebalo gledati dvojicu mukaraca kako se ljube?

Dragi Bruno, vidjela sam da si sudjelovao u zagrebakoj gay paradi. Inae potujem tvoje stavove, ali ovo ne kuim. Nije da sam protiv homoseksualaca, ali zato to ne mogu biti unutar svoja 4 zida, a ne da svi mi to moramo gledati. Zato bi moje dijete moralo gledati dvojicu mukarca kako se ljube? Marina
Draga Marina, ponosno sam sudjelovao u zagrebakoj povorci i drim to pitanjem asti i zdravog razuma. Ja sam hetero mukarac koji vjeruje da su sve seksualne orijentacije jednako normalne, zdrave i prirodne, bez obzira na to to kae neki zastarjeli re ligijski tekst ili dogma. Potujem brojne ivotno afirmativne religijske vrijednosti, ali kod pitanja homoseksualnosti vidi se ono najgore u vezi s dogmatskim razmiljanjem. Moram to navesti jer veina ljudi koji misle da je ispravno ljude koje ne razumiju gaati kamenjem, izvlae to uvjerenje upravo iz
Mislim da je povorka vana upravo zato to mnogi ljudi ne shvaaju da su sve seksualne orijentacije jednako zdrave i dok nije normalno i sigurno da se moji gej prijatelji dre za ruku ili poljube na ulici, mislim da je bitno sudjelovati u ovakvim manifestacijama. Ne smije se stati samo na tome i naravno da u se uvijek angairati da se ljudi ne diskriminiraju ni na koji nain, bez obzira na svoju nacionalnost, rasu, rod, seksualnu orijentaciju... Ne znam koliko si toga svjesna, ali da prije 100 godina ene i razumni mukarci koji su ih podravali nisu izali na ulice i zahtijevali pravo glasa, postoji velika mogunost da bi se ene i dalje smatrale preglupima da sudjeluju u biranju vlasti. Do tada su ih primitivni mukarci koji su imali gotovo apsolutnu drutvenu mo smatrali intelektualno inferiornima i zapravo dostojnima samo kuhinje. ini mi se da je vicarska tek prije 40 godina dala pravo glasa enama. Sudjelovanje u toj povorci ujedno je i glas za civiliziranu Hr vatsku u kojoj se o razlikama raspravlja umjesto da se nera zumijevanje i neslaganje iskazuje krezubim kamenovanjem poput onoga u Splitu 2011. Dakle, sve dok zdravi i dobronamjerni ljudi imaju velikih pro blema s priznavanjem samima sebi da su gej ili biseksualci zato
BOG,CRKVA, DRUTVO 251
to ih konzervativni dio drutva uvjerava da to nije normalno, drim da je moja dunost podrati ovakve manifestacije. Sve dok se moje dvije prijateljice ne mogu zagrliti u javnosti bez bojazni da ih nee opsovati neki nadahnuti vjernik i branitelj pravih tradicionalnih vrijednosti", ja u i dalje biti na strani zdravog razuma. Sve dok ne postane jednako normalno da gej par posvoji dijete ako moe pruiti jednako ljubavi kao i hetero par i dok vie ne bude toliko zabludjelih sveenika i psihijatara koji e pokuati izlijeiti" homoseksualce, ja u i dalje javno zagovarati stranu zdravog razuma. Sve dok neki sveenici homoseksualnost stavljaju u isti ko s pedofilijom, dii u svoj glas protiv takvog nakaradnog i bolesnog men talnog sklopa. Dakle, da odgovorim na tvoje pitanje - tvoje dijete bi trebalo gledati dvojicu mukarca kako se ljube jer je to jednako nor malno i zdravo kao i da vidi mukarca i enu. Nitko se ne bi trebao skrivati u svoja etiri zida. Ljubav je ljubav. Na moju ve liku radost, veina ljudi u zagrebakoj povorci bila je na pravoj strani - strani zdravog razuma!
donekle prihvatila, ali i dalje se ne mogu oteti dojmu da sam negdje zabrljala. Moda sam trebala biti bolja majka? Moda sam joj trebala davati vie panje ili moda manje? Ne znam gdje sam pogrijeila. Zbunjena mama
Draga moja, puno sam puta uo roditelje kako su uvjereni da su oni negdje pogrijeili zato to njihova djeca vole osobe svog spola. Mogu rei da ti nisi apsolutno nita zabrljala" i to iz dva razloga^ Prvi je da seksualna orijentacija tvoje keri nema veze s tobom, nego s njom. Ona je jednostavno takva kakva jest i tvoje ponaanje to nije ni izazvalo, ni moglo sprijeiti niti je trebalo sprijeiti. Drugi je razlog da je potpuno promaeno misliti da si neto zabrljala jer to podrazumijeva da se dogodilo neto loe, a i njenica da tvoja ki voli djevojke nije ba nita loe. Njezina seksualna orijentacija nema ba nikakve veze s tvojom ulogom majke, panjom koju si joj davala ili pak injenicom da je otac bio grub prema njoj ili tebi (uo sam i takve pokuaje objanjenja) ili neim slinim... Molim te da se sjeti vremena kad su se tebi poeli sviati deki. Vjerojatno si imala 9 ili 12 godina i u jednom su ti se trenutku jednostavno poeli sviati deki jer si takva da ti se svia suprotan spol. Isto tako su se tvojoj keri poele sviati djevojke. I jedno i drugo je jednako normalno i zdravo. Ti nisi odabrala da ti svide djeaci, kao to tvoja ki nije odabrala da joj se svide djevojke. Dakle, seksualna orijentacija nije stvar slobodnog izbora, nema veze s nainom i kvalitetom odgoja ili pak s holivudizacijom drutva, s erozijom tradicionalnih vrijednosti ili bilo ime to
Moja ki je lezbijka. Cdje sam pogrijeila?

Bruno, itala sam tvoj zadnji tekst u vezi s homoseksualnosti i malo mi je pomogao. Moja ki (ubila bi me da zna da ti piem) ima takve sklonosti i dugo sam se borila sa samom sobom u vezi s tim. U sredini u kojoj sam odrasla to nije bilo normalno. Sada sam to
BOG, CRKVA, DRUTVO
253
navode ljudi koji ne razumiju kako se razvija naa seksualna orijentacija. Ja sam, recimo, u svojoj tinejderskoj dobi htio biti biseksualan jer sam mislio da je to najpragmatinije. Bio sam svjestan koliko sam zahtjevan i da ima malo osoba s kojima bih mogao ostvariti vezu koju znam da zasluujem pa sam mislio da bi bilo praktino da me privlae i mukarci jer inae odmah moram eliminirati pola ljudi pa su mi anse za sretnu vezu osjetno manje. Uglavnom, na moju tadanju alost, mukarci me nisu privukli jer jednostavno nisam takav. Priznajem, imao sam mnogo biserastih ideja u to vrijeme, a ovo je definitivno bila jedna od veih. Dakle, vaa ki ne moe odluiti tko e je privlaiti. Ona jed nostavno jest to to jest i jedino to moe odluiti jest eli li si to priznati i ivjeti u skladu s onim to jest ili e si unititi ivot neprihvaanjem onoga to jest i pokuajem glumljenja da je netko drugi, kako bi zadovoljila ono to konzervativni dio drutva oekuje od nje. Svjestan sam da e joj sklonost prema djevojkama stvoriti pro bleme i zatvoriti neka vrata, ali, draga moja zbunjena majko, neusporedivo vee probleme stvorit e joj negiranje sebe i pretvaranje da je neto to nije. Pa zamislite kako biste se vi osjeali da vam jedan dio drutva nalae da trebate biti u vezi sa enom. To jednostavno ne biste bili vi. I zato vas molim da njezinu seksualnu orijentaciju ne gledate kao svoju pogreku ili kao neto loe jer jedino loe u cijeloj toj prii bilo bi da si ona ne prizna tko je i da se trudi biti netko drugi. Dokaite i njoj i sebi da je- majinska ljubav snanija od ogranienih konzervativnih uvjerenja, dokaite da znate pri hvatiti svoje dijete takvim kakvo jest, sa svim vrlinama i mana ma, s onim karakteristikama koje e joj olakati ivot i onima
koje e joj ga oteati. Uostalom, ako e joj neto oteati, ne biste li kao majka koja eli najbolje svome djetetu trebali olak ati dio tereta. Drim vam fige!
254
U RUKAVICAMA Ml JE IONAKO PREVRUE BOG, CRKVA, DRUTVO
255
privukli takve presudan!
partnere?
Na
utjecaj
na
vlastiti
ivot
uvijek
je
Drutvo, znanost, mediji i rijeci

e o o v*
To se oituje i u naem odnosu prema medijima.
utilo u medijima odraz je utila u nama

Skloni smo odgovornost za svoj ivot prebaciti na druge ljude ili ak institucije. Skloni smo okrivljavati svoje roditelje jer nam nisu dali dovoljno panje, podrke ili razumijevanja. Politiare emo okrivljavati za stanje u dravi i naim tvrtkama, partnere za injenicu da se ne osjeamo voljeno, Boga to je dopustio neto to smatramo nepravednim... Nije vano o kome se radi, obino je lake samo prstom pokazati na nekoga drugog i zaboraviti da smo mi primarno odgovorni za izgled vlastitoga ivota. Naravno, ne kaem da sve ove stvari uope ne utjeu na obli kovanje naeg ivota, ali nikako ne smijemo zaboraviti da mi imamo presudan utjecaj na vlastiti ivot. O nama ovisi ho emo li vie prostora u svojim ivotima (umovima i srcima) dati politiarima ili emo se baviti onime na sto imamo utje caj? Hoemo li se vjeno izvlaiti na roditelje ili emo se sami odgojiti? Hoemo li i dalje kriviti partnere ili se pitati ime smo
Obino smo iznimno brzi na okidau kada treba okriviti medi je za tu prljavtinu koju nam prezentiraju, za jeftino servirane pikanterije iz neijeg privatnog ivota, za razvode, skandale, afere, prevare... utilo, utilo, samo utilo... Vie ne moe pronai normalne lanke", koliko ste se puta ulovili u takvim mislima koje ste podijelili s prijateljicom na kavi? I dok se s tim pravednikim bijesom okomljujemo na novca gladne medije koji ele zadovoljiti svoje i nae najnie interese, zaboravljamo kljunu stvar - mediji su u naim rukama, a ne mi u njiho vim! O nama i samo o nama ovisi o emu e oni pisati. Naime, da na nekim portalima ne klikamo na lanak koji govo ri o neijoj novoj frizuri ili ve desetke puta vienom dekolteu kakve starlete, o razvodu ljudi koje zapravo ne poznajemo ili o velebnim izborima deset najboljih pari nogu u Hollywoodu ili u Donjoj Ratiki, oni ne bi o tome pisali. Ne zato to su medijski moguli plemenita i nesebina bia kojima su u cilju vii ivotni interesi, nego zato to ako ne zadovolje na interes, nee zadovoljiti ni svoj, odnosno interes svojega novanika. Ima i lijepih iznimaka od ovog pravila, ali generalno, vlasnike bilo koje tvrtke primarno zanima vea zarada. I tu ulazimo u priu mi kao itatelji jer upravo mi odluujemo o emu e oni pisati. Mediji nemaju izbora jer ako ele preivjeti, moraju zadovoljiti interes itatelja. Znam da je mnogima udno zazvuala ideja da vladaju svo jim ivotima, a sad jo tvrdim da vladamo i medijima. Mora da sam skrenuo... Ali razmislite o toj logici. Mediji ele vie itatelja ili gledatelja kako bi prodali vie novina ili poveali
BOG, CRKVA, DRUTVO
257
gledanost i posjeenost, time privukli vie oglaivaa i tako stekli vie novca. Ako mi ne prihvatimo utilo, ne komenti ramo ga na svojim kavama, portalima, ne klikamo na lanke o razvodu ili vjenanju ljudi koje uope ne poznajemo, oni o tim i slinim stvarima nee pisati, bar ne u tolikoj koliini! |edna od najdivnijih pria koje sam posljednjih godina susreo u nekom mediju bila je pria o iskrenim suzama jedne zalju bljenice u glazbu. Vjerujem da neki znaju o kojem se dogaaju radi - violinski virtuoz julian Rachlin, usred Zagreba, nenajav ljeni koncert na ulici i predivni spoj njegove violine koju nosi u srcu i suza uiteljice u glazbenoj koli ije su srce dirnuli ti tonovi. A onda je taj autentini, divni, topli, ljudski trenutak dirnuo Hrvatsku! S oduevljenjem sam pratio iznimne reakcije na lanak, u sebi prekrasno proslavio meni poznatu injenicu da je ta itateljska publika ipak u veini i da se konano ula ta esto pretiha veina. Pojavila se ta preesto utljiva veina Hrvatske i pustila svoj glas. I hvala svima nama da je tako! Isto se nedavno dogodilo i s fotografijom mukarca u nekom jezeru koji u rukama dri svog psa. Pas ima 1 9 godina, a jedino se moe opustiti i zaspati u tom jezeru. Fotografija je posebna jer se u oima vlasnika vidi ista ljubav prema njegovu prija telju. Zahvaljujui portalima i drutvenim mreama, brzinom munje je preplavila itav svijet i razgalila milijune ljudi. Opet se pokazalo da emo intenzivnije reagirati na ljubav nego na nekakav jeftini sadraj. Autentini trenuci u nama uvijek pobu de autentino lijepe reakcije. Reakcijom na takve lanke mi osiguravamo novi takav lanak. Oduevljenim pismima, mailovima i komentarima na portalu koji su konano snanije odzvonili od vjenih besmislenih prepucavanja krana i nekrana u jednom ringu te desne i lijeve opcije u drugom ringu, osiguravamo si nove tekstove o nekom lijepom, ljudskom trenutku.
I zato nam dajte priu o tome koliko nekom malom Marku iz Osijeka znai to je prestao-mucati, dajte nam priu o puna noj Sabini koja je ponosna na sebe jer vie ne shvaa osobno zadirkivanja mravica iz razreda ili ureda, dajte nam priu o pronalasku ljubavi sa sobom i drugima, dajte nam priu o nekom paru koji se iskreno voli iako nemaju podrku okoline i mi emo ih podrati... Naa je odgovornost prihvatiti i pohva liti takav sadraj i tu emo ulogu sigurno odigrati.
U tome e nam pomoi i ako otjeramo utilo iz vlastitih ivo ta. Naime, nas zanimaju povrne ute prie iz ivota bogatih i slavnih i sve te prevare, lai, celulit i sline stvari zato to u svo jim ivotima esto prepoznajemo samo to. Jeste li na toj kavi s prijateljicom razgovarali o svojoj ljepoti, ljepoti vaih prijatelja, 0 nekim autentinim ljudskim trenucima ili bar o tome kako stvoriti takve trenutke, ili ste se prepustili lakoi kritiziranja sebe 1 drugih, povrnog suenja sebi i drugima i povrnosti uope? Shvaate? Jeste li se zadrali na povrini i povrnosti ili ste traili dubinu u sebi i drugima? Jer upravo o tome ovisi kakav ete sadraj privlaiti u svoj ivot i konzumirati u medijima. utilo u medijima samo odraava utilo u naim vlastitim ivotima i zato, umjesto da okrivljujemo medije, moda bi bilo mudrije ne konzumirati uti sadraj u svojim ivotima jer tako neemo imati ni potrebu prebirati po ivotima drugih, nama nepoznatih ljudi.
Pokuajte napraviti eksperiment sa sobom i potrudite se ovaj tjedan ne razmiljati o svemu to ne tima u vama, o svemu
258 *J RUKAVICAMA Ml JE IONAKO PREVRUE
BOG, CRKVA, DRUTVO
259
to ne tima s drugima i svijetom uope, pokuajte ne biti povrni i ne baviti se utilom u svom ivotu, nego stvarati sjaj ne bijele trenutke. Predajte se svemu izvrnome to ste dosad stvorili u sebi i oko sebe, napunite se tim osjeajem i jamim vam, kad prestanete stvarati utilo u svom ivotu, prestat ete ga konzumirati u medijima. Ono, naravno, ne moe nestati iz medija jer e uvijek biti dovoljno ljudi koje povrno zanima vlastiti pa onda i tui ivot, ali ga barem moemo smanjiti i naruiti vie toplih ljudskih pria. A naruujemo ih tako da ih stvorimo u svojim ivotima! I zato krenimo stvarati tople, autentine, ljudske trenutke!
tira u svojoj emisiji, kao to uostalom ne znai ni da se on slae sa svim mojim idejama koje iznesem kad gostujem kod njega. To samo znai da sve te teme smatram vrijednim prouavanja i da ne mislim kako se sve teme na ovome svijetu trebaju pro uavati samo kroz prizmu mainstream znanosti. Nekoliko sam puta gostovao u emisiji Na rubu znanosti i svaki sam put uivao u otvorenom, argumentiranom i ambicioznom dijalogu, bilo da smo govorili o susretu znanosti i duhovnosti ili o rubnim podrujima medicine i psihologije. Bilo je sjajno u toj javnoj areni govoriti o hrabrim znanstvenicima ija nova istraivanja potvruju neka stara duhovna znanja. Bilo je sjaj no raspravljati o tome kako na odnos prema sebi i prema ivotu utjee na tijelo i kako moemo sprijeiti neke unutarnje procese da ne bismo morali lijeiti njihove posljedice. Bilo je sjajno istaknuti kako je psiholoki aspekt nas kao bia itekako relevantan, ali ako sebe ne promatramo u kontekstu nas kao duhovnih bia, neemo uspjeti razumjeti ivot! Razum nas moe voditi do odreenog dijela ivotnog putovanja, a tada ga moramo nadrasti ako elimo ivjeti istinom. Uglavnom, smatram da su znanstvena i duhovna potraga za istinom kom plementarne ako i samo ako za obje koristimo otvoren duh, zdrav razum i hrabrost.
Istina se otkriva upravo na rubovima znanosti2

Ve sam napomenuo da biram svoje bitke. Brojne graanske inicijative obino neu aktivno poduprijeti, dok u se svim silama boriti protiv diskriminacije ili pak za nau duhovnu slobodu. Vjerujem da to proizlazi iz ideje da sam puno vie duhovno bie nego to sam puki graanin. Osim to sam pisac, mukarac, otac, suprug, prijatelj, ljubitelj istine u svim njezinim oblicima, ja sam prije svega duhovno bie koje je stvoreno da bi uivalo u svojoj Ijubavnosti kroz prepoznavanje zakona po kojima svemir funkcionira i onda ivljenje u skladu s tim zakonima! Zato i podupirem sve koji aktivno i otvoreno istrauju kako svemir funkcionira, a Kreimir Miak sigurno se ubraja u tu skupinu. To nikako ne znai da se slaem sa svime to prezen
Ova je kolumna nastala 2010., nakon to su brojni hrvatski znanstvenici pot pisali peticiju za ukidanje televizijske emisije Na rubu znanosti.
Ni znanstvena ni duhovna potraga za istinom nisu prije svega ni dobre ni loe. Moda se od mene kao duhovnjaka oekuje da u nekritiki odobravati sve to se moe smjestiti pod kapu duhovnosti i kritizirati sve to kritiki promilja duhov nost, ali to ne bi bilo pametno. I u duhovnosti postoji bezbroj besmislica i promaenih uvjerenja, kao i u znanosti. Samo povrna osoba moe cijeloj duhovnosti ili cijeloj znanosti dati pozitivan ili negativan predznak. I doista, obje navede ne discipline potrage za istinom imaju svoje svijetle i tamne
BOC, CRKVA, DRUTVO
261
primjere, pojedince koji lijepo predstavljaju njihovu pojedince koji svojim primjerom negiraju njihovu bit.
esenciju
Iz moje perspektive, znanstvenici koji su sudjelovali u peticiji protiv emisije Na rubu znanosti negiraju duh mudrog i ambi cioznog promiljanja stvarnosti. Neu ulaziti u to u kojem bi dijelu programa ta emisija trebala biti smjetena. Ako ste mislili da ta sitnica mui taj draesni dio nae znanstvene zajednice, grijeite. Bit njihove peticije je napad na sve oblike istraivanja prirode svijeta osim, naravno, znanstvenog pristupa. U maniri osrednjeg osnovnokolca uspjeli su ba sve oblike neznan stvenog pristupa strpati u isti ko. Simpatino je da upravo za povrnost optuuju Miaka i njegove goste, a onda tako povr no analiziraju ono to napadaju. Kao insajder mogu ustvrditi da iznimno malo razumiju duhovne fenomene i pokazuju neznanje njihovih osnova kada ih kritiziraju jer ih jednostavno ne shvaaju. Uostalom, cilj znanosti nije ni razumjeti duhovni aspekt stvarnosti pa zato i nema alate kojima moe uope prouavati taj vid stvarnosti. Iz toga slijedi da bi bilo logino ne donositi ikakve zakljuke o bilo kojem duhovnom fenome nu, ali ta siuna injenica ne brine previe taj dio znanstvene zajednice. Pretpostavljam da isto tako njima izgledaju neki duhovnjaci koji smatraju da razumiju znanost ili neki znanstveni princip samo zato to su proitali tri i pol knjige koje imaju nekakve veze sa znanou. E, upravo tako izgledaju i mnogi znanstvenici kada pokuavaju kritizirati neku duhovnu ideju ili kada govore o literaturi samopomoi. Primijetio sam to i kod hrvatskih i kod svjetskih znanstvenika. Temi o kojoj govore prilaze jednako povrno kao i brojni duhovnjaci kada govore o znanosti koju ogranieno razumiju. Jedina razlika u tome jest to su znanstve nici 100 posto uvjereni da to ne rade jer se ipak doivljavaju intelektualno superiornijima pa valjda misle da mogu imati
apsolutni uvid u neto paualnim listanjem kakve knjiice. a losno je vidjeti takvu povrnost u istraivanju stvarnosti i to da su spremni donositi tako kategorine tvrdnje o neemu to oigledno ne razumiju dovoljno.
Moram ponoviti, ne slaem se sa svim idejama prezentiranim u emisiji Na rubu znanosti. Neke teze ak i meni, koji sam spo soban vjerovati u ono to je oku nevidljivo i koji sam svjestan da duhovna stvarnost postoji jednako izvjesno kao i materijal na, izgledaju prenategnuto ili jednostavno pogreno. Ali, sada slijedi jedan veliki ali. To to se s neim ne slaem ne znai da takva potraga za istinom nije validna i svakako ne znai da bi trebalo unaprijed odbaciti sve ideje koje ne priznaje dananja znanost. Naime, dananja znanost ima dva ogromna problema koja itekako dovode u pitanje njezin autoritet. Prvi se tie nepo bitne injenice da e veina teza dananje znanstvene zajed nice biti pobijena i to od jednog od njezinih neoekivanih neprijatelja - sutranje znanstvene zajednice. Povijest nas ne ui da bismo trebali bezuvjetno vjerovati znanstvenim spoznajama, nego upravo suprotno - da je za veinu njih samo pitanje vremena kada e biti pobijene. I dok su prije nekoliko stoljea bile potrebne generacije da se pobije neka znanstveno dokazana istina, u dananje vrijeme, zato to se znanost toliko brzo razvija, est je sluaj da svog profesora pobije njegov student! Upravo sam zato skeptian kad ujem da je neto znanstveno dokazano jer to uglavnom znai da s ogranienim arsenalom dananje znanosti to nismo u stanju pobiti. To i nita vie! Tu dolazimo do drugoga velikog problema znanosti - orijen tacije samo na ogranieni dio materijalne stvarnosti koju moe ispitati jedino trenutano dostupnim alatima. Naime,
262
ako priznajete samo ono to dananja znanost moe potvr diti, moete sa sigurnou rei dvije stvari. Prvo, da patite od amnezije jer nekritiki vjerovati neemu to se u prolosti toliko puta pokazalo neopravdanim moe samo osoba koja je izgubila sva sjeanja. I drugo, iz svog poimanja svijeta morate izbaciti i Boga jer ga znanost nije potvrdila. Iz svog poimanja svijeta morate izbaciti i ljubav jer je znanost nije uspjela doka zati svojim mjernim instrumentima. Izbacite i bezbroj drugih fenomena koje znanost nije u stanju dokazati, a mi ih svejedno doivljavamo te ostanite ivjeti u svom skuenom i nerealnom svijetu. Dragi moji znanstvenici, negiranjem svega onoga to dana nja znanost nije u stanju potvrditi ne dokazujete da tim feno menima ne bismo trebali vjerovati, nego pokazujete ograni enje vlastite metode! I zato samo nastavite paljbu. Ionako su orci! Ja u i dalje sudjelovati i uivati u emisiji koja ambiciozno tes tira postojea uvjerenja! I dalje u kritiki promatrati sve to vidim, a ne nekritiki odbacivati realne fenomene samo zato to negiraju moja trenutana ivotna uvjerenja. I dalje u misli ti da je moj unutarnji kompas u brojnim situacijama precizniji od znanstvenog. I dalje u svoj ivot posvetiti prepoznavanju zakona funkcioniranja svemira, u emu mi vae poimanje zna nosti malo moe pomoi (sva srea da ima i hrabrijih znan stvenika). I dalje u rasti, emocionalno, intelektualno i duhov no, a siguran sam da e mi Kreina emisija u tome pomagati! A vi slobodno promijenite program.
Rijeima moete izraziti apsolutno sve

Svijetom vladaju svakojake udne zablude - prava ljubav ne postoji, srea nije mogua, ljubav Boju morate zasluiti i jo brojne, brojne druge nesmislice. Danas emo se baviti jednom koja je opeprihvaena, a nema ba previe veze s realnou. Naime, esto se misli da se neto ne moe izraziti rijeima. Bilo da to uvjerenje dolazi od lijenih postmodernistikih teore tiara, ivotno izgubljenih intelektualaca, deurnog kvaziduhovnog kvaziuitelja ili od nekog prosjenog ovjeka s ulice, drim da to uvjerenje nije dokaz mudrog koritenja zdravog razuma. Nije vano radi li se o izraavanju osjeaja, nekih uvjerenja ili velianstvenih doivljaja spojenosti s vlastitim Izvorom - smat ram da svu irinu i dubinu bilo kojeg naeg doivljaja moemo izraziti rijeima. Naravno, ne tvrdim da je potrebno rijeima izraziti sve to doivimo, nego samo da je mogue. Ne tvrdim ni da svi ljudi mogu ili trebaju rijeima izraziti sve to ele. Dapae, izvrsne ivotne vrhunce moe prenijeti mali broj ljudi, ali to nije argument protiv moi izraavanja, nego samo konstatacija da je za jasno izraavanje nuno zadovoljiti dva velika uvjeta - intelektualnu jasnou i duboku proivljenost, a to zadovoljavaju rijetki. To konkretno znai da ne mogu uspjeno izraziti neko svoje uvjerenje ako ga nisam shvatio, ako ne razumijem kako sam ga razvio i ako nisam proivio njegovo znaenje. Isto tako, to znai da mogu uspjeno izraziti bit ljubavi ako shvaam koja je njezina uloga u naim ivotima i ako je ivim! Shvaate? Svaki put kad ste rekli da nemate rijei kojima biste neto opisa li, vi ste zapravo grijeili. Nije kljuno to niste imali rijei, nego to niste imali iskustva koja e vam omoguiti intelektualnu
BOG,CRKVA, DRUTVO
265
jasnou i dubinu proivljenosti bilo ega to ste htjeli izraziti. Kada steknete ta iskustva, rijei vam dolaze same od sebe. Kao da vam ideje same otkrivaju kako ele biti opisane ili opjevane. Moram priznati da jo nisam upoznao uzbudljiviju senzaciju od tog alkemiarskog zavodljivog plesa koji se odigrava izmeu nas i neke ideje. Kao da ti istina strastveno britko opisuje kako eli biti zavedena. Dakle, nije poanta da niste imali rijei kojima biste neto opisali, nego da niste imali iskustva iz kojih bi spontano tekle te esto neuhvatljive rijei. Duboko proivljena iskustva su ono to nam otkriva istinu nekog fenomena i omoguuje da izrazimo sve to elimo. Tako moemo mirne due opisati svoje najskrivenije emocije, ali i najfascinantnije doivljaje. I opet naglaavam, ta dva uvjeta su kljuna ako opisujemo i neto iz svakodnevnog ivota, ali i velianstvene duhovne spoznaje.
nisu puke misli u vaoj glavi, nego da se znaenje tih misli is kristaliziralo kroz neka djela.
To uvjerenje o ogranienoj moi izraavanja imaju i mnoga djela duhovne literature, prikrivajui tako neautentinost autora odreene knjige ili neiskustvo itatelja. Ako ste ikada u kakvim new age svatarijama naili na ideju da se o iskonskom susretu sa sobom, s Bogom ili s naim viim Ja uope ne moe govoriti, da se to moe jedino doivjeti i da se ne moe pre nijeti to iskustvo, znai da su to pisali ljudi koji to ni sami nisu doivjeli. Jer da jesu, onda bi im rijei spontano klizile iz usta, umova i srca, i to istodobno. Dakle, ako neto istinski doivimo, sigurno emo to znati i izraziti i rijeima koje prestaju biti samo rijei. Kao da naa dubina osjeaja i jasnoa doivljaja daju novu dimenziju tim rijeima. To znai da izvrsni duhovni pisci nisu dobri s rijeima, nego s doivljajima. Oni imaju izvrsna i autentina iskustva, a injenica da to znaju prenijeti rijeima samo je posljedica tih izvrsnih iskustava. Ti se pisci dre onoga to piu. Svjestan sam da su takvi autentini autori i dalje u manjini, ali sam isto tako svjestan da ih ima sve vie i da kvaliteta duhovne literature raste. Zato nije vano samo to pie u nekoj knjizi, nego i tko stoji iza toga. Znam da zvui udno, ali apsolutno identina reenica napisana od dvoje ljudi od kojih jedna osoba svojim ivotom stoji iza toga, a druga ne, doista zvui drugaije. Apsolutno iste rijei stvarno mogu zvuati drugaije jer drugaije rezoni raju u nama. Ne moe osoba koja ne prihvaa sebe uspjeno govoriti o prihvaanju, ne moe osoba koja ne voli sebe i druge uspjeno govoriti o ljubavi... zato to ne govori samo kroz svoje rijei, nego te rijei govore kroz iskustva te osobe!
Jeste li ikad uli neto u stilu: Zna da te volim, ali to ne znam izraziti! Nisam ja ovjek od rijei." lako te osobe i mogu vjerovati u to to su rekle, sigurno nisu u pravu jer oni ljubav ne poznaju u potpunosti. Nije tono da nisu ljudi od rijei, nego nisu ljudi od ljubavi! Ako istinski doivimo ljubav, ona e se sama spontano izraavati kroz nas - preko naih djela, po gleda, osmijeha na srcu, ali i rijei! Dakle, ako elite precizno izraziti svoje osjeaje prema nekome, trebate se prepustiti tim osjeajima, ali i osjeanju uope te kristalno jasno razumjeti to vam (ti) osjeaji govore o tom odnosu, o vama, o svijetu, koja je njihova uloga u vaem ivotu... Ukoliko su zadovoljena ta dva uvjeta, uspjet ete sve svoje osjeaje pretoiti u rijei. Isto se odnosi i na izraavanje vlastitih uvjerenja. I za njih je bitno da ih razumijete i da ste proivjeli njihovo znaenje. Da
266 LI RUKAVICAMA Ml JE IONAKO PREVRUE
Zato mi je udno kad netko kae da znam s rijeima ili da znam dobro opisati neki ivotni fenomen jer se doista ne radi o tome da sam vjet s rijeima, nego sa ivljenjem nekih ideja. Drim se apsolutno svega to govorim, misli su mi u skladu s osjeajima i djelima, ivim ljubav u bezbroj razliitih oblika i zato rijei dolaze same po sebi. One su samo posljedica jasno e doivljaja! Zato mogu pisati o nalaenju mira s prolou jer ga imam, zato mogu pisati o zahvalnosti jer je osjeam u svakoj stanici svog bia, zato mogu pisati o prisutnosti u sadanjem trenutku jer jesam prisutan. Naravno da se netko moe ne sloiti s bilo kojim mojim sta vom, ali nitko razuman ne moe zamjeriti da djelima ne stojim iza svake svoje rijei i siguran sam da upravo to daje dodatnu snagu mojim rijeima. Pridravam se apsolutno svega to go vorim i zato vjerujem da se neka moja ideja ili savjet mogu lake ukorijeniti u nekome. Naravno, i dalje je ta osoba klju an faktor za to. Ja ili bilo tko drugi smo u najboljem sluaju tek solidni sporedni glumci koji mogu olakati ili oteati neki ivotni korak, a svaka osoba sama odabire koje e korake poduzeti! Dakle, savjetujem vam da dobro prouite autora bilo ega to itate jer vam nesretna osoba ne moe zdravo govoriti o srei, nemudra osoba vam ne moe otvoriti vrata ljubavi prema sebi, ljuta osoba vas ne moe nauiti prihvaanju... Zapamtite, ako duhovni uitelj ne nosi osmijeh u srcu, ne moe vas nauiti najvrednijim duhovnim istinama!
piete. Da, to se moe osjetiti ak i kod pisane rijei. Kad autor nekih rijei poznaje i ivi ono to govori, doista e te rijei pre nositi vie informacija nego to bi prenosile da ih koristi netko drugi tko ne razumije ono to govori. Dakle, ne morate sve izraziti rijeima jer ima bezbroj situ acija kad to jednostavno nije potrebno, ali dobro je znati da moete jer kad neto istinski doivite, ono e nai nain da se izrazi kroz vas! Rijei e doi spontano! Sretno ljepote! upoznavanje ivota i slobodnog izraavanja njegove
Imaju li psovke mjesta u izraavanju?

Kao to ste ve sigurno primijetili, nisam ljubitelj politike korektnosti. Ne da mi se svaku reenicu pisati za oba roda jer mislim da u svoje stavove lake i manje nasilno izraziti kroz svoje ideje i djela, a ne politiki korektne reenice. Iznimno rijetko u paziti kako u izraziti svoje stavove. Samo elim biti autentian i izraziti ono to doista osjeam ili mislim o nee mu. Svjestan sam da e to za neke biti previe i da ima puno situacija kada bi bilo uputnije malo prilagoditi svoje izraava nje, ali to nisam ja. Kao to sam ve istaknuo, nisam ljubitelj ni duhovne korektnosti. Naime, mnogi duhovno korektni ljudi inzistiraju da ne smije donositi nikakve zakljuke o ljudima jer je to osuivanje, a meni se ini da je donoenje zakljuka na temelju injenica samo obi no prosuivanje. Nemam dojam da osuujem pasivnu osobu ako je nazovem pasivnom. Ako ona sama tvrdi da je pasivna, ako njezina djela pokazuju da je pasivna, ako najblii ljudi oko nje vide da je pasivna, onda je mi ne osuujemo ukoliko vidimo
Poanta ovog teksta nije da sve morate izraziti rijeima, nego da sve moete izraziti rijeima jer kada neto istinski doivite, rijei koje koristite prestaju biti puke rijei. Vi ete komunicirati i rijeima, ali one vie nee biti samo obina nakupina slova, nego e snanije nositi znaenje onoga o emu govorite i
i konstatiramo istinu. Konstatiranje neke negativne stvari nije nuno osuivanje, nego moe biti i zdravo, opravdano prosu ivanje koje nema tu negativnu energiju osuivanja. Naravno, u stvarnosti najee neu smatrati potrebnim pasivnu osobu nazvati pasivnom jer to ionako nema smisla. Samo elim rei da postoji razlika izmeu osuivanja i prosuivanja koju du hovno korektni ljudi jednostavno ne razumiju! S njima se neu sloiti oko jo neega, a to je koritenje psov ki u svakodnevnom jeziku. Oni inzistiraju da psovke nemaju mjesta u izraavanju, a meni se ini da ponekad nema boljeg naina da izrazimo tono ono to mislimo ili osjeamo. Ima ivotnih situacija u kojima je ba potrebna ta rezolutnost koju psovke sadre u sebi. Naravno, to ne znai da bismo ih tre bali koristiti u svakoj reenici jer tako pokazujemo vulgarnost i siromatvo u izraavanju, ali ima odreenih trenutaka kada je u redu koristiti psovke. Ima situacija kad je najbolje i najpreciznije to moete nekome rei: Odjebi iz mog ivota! Vie ti neu dati da me zlostavlja." Ta psovka ima svoju ulogu. Njezina rezolutnost i otrina govo re o naoj odlunosti i nema boljeg naina da prenesemo tu poruku u trenutku kad je vrijeme za takvu snanu izjavu. Npr., kad kaemo da se vie ne elimo zajebavati sa sobom i svojim ivotom jer elimo unititi sve oblike kompromitiranja - drim da time pokazujemo da nam je voda doista dola do grla i da vie nikako ne elimo pristajati na neto to znamo da ne zaslu ujemo. I u tom u sluaju prostu rije smatrati opravdanom! Mnogi ljudi libe se koristiti psovke jer misle da time pokazuju nekulturu ili da nisu dovoljno duhovno razvijeni, ali meni se ini da ima situacija kada je to najbolji nain izraavanja. Ako ve imamo neke intenzivne osjeaje, mislim da ih je ponekad u redu izraziti intenzivnim rjenikom, a ne pokuati negirati ih slabijim izrazom koji nee prenijeti ono to uistinu osjeamo.
Smatram da je nepristojnije ne izraziti svoje emocije nego ponekad izrei kakvu prostu rije. Naravno, brojni ljudi koji na klasian nain shvaaju pristojnost nee se sloiti sa mnom, ali meni se ini da je pristojno prema sebi ne oteavati si ivot. ini mi se da je pristojnije slobodno izraavati svoje misli i emocije umjesto glumiti da si neto to nisi ili da ne osjea ono to uistinu osjea samo zato to zna da neki ljudi to nee doekati blagonaklono, lako emo na taj nain u oima drugih sigurno biti pristojniji i uglaeniji, sebi tako sigurno ne inimo uslugu! Uivajte u koritenju psovki, onda kada je vrijeme za njih!
Drutvo i duhovnost
Mnogi e tvrditi da dananje drutvo prodire zdrave, ivotno afirmativne vrijednosti. Mnogi e tvrditi da konzumerizam zajedno sa sveprisutnim osjeajem neizvjesnosti i nepostoja nou naih identiteta te sve veim pritiskom da stalno napre dujemo, razvijamo se, uz obavezni osmijeh na licu, stvara nemogue uvjete za uivanje u ivotu. Mnogi e tvrditi da je ideja sree samo opsjena jer sve emu se moemo nadati samo su povremeni osjeaji kratkotrajnog zadovoljstva. Mnogi e tvrditi i da ljubav zapravo ne postoji. Mislit e da je ta ideja izmiljena samo zato da naivcima prui dra iekivanja, odno sno nadu da ipak postoji svjetlo na kraju tunela. Naravno, ja neu biti jedan od tih, iako neu biti ni jedan od onih slaahno razdraganih duhovnjaka koji podcjenjujui ta nude tri jednostavna koraka za sreu. kompleksnost ivo
injenica jest da neka smjeranja modernog drutva oteavaju potragu za sreom. injenica jest da sveprisutni konzumerizam koji je stigao ak i do nae male, ali nama vrlo vane Hrvatske
270
u rukavicama mi je ionako
PREVRUE
namee ili umjetno stvara potrebu za stalno novim stvarima. Kao da emo konano osjetiti ispunjenost ako raznim stvari ma prenatrpamo svoj stan. Kao da emo se konano osjeati poeljno ako svoje tijelo nakrcamo poeljnim novotarijama. Radi se o pritisku kojemu nije lako odoljeti jer nam se ini da je jednostavnije staviti neto na sebe i projicirati sliku uspje nog ivota nego se doista potruditi stvoriti od sebe osobu na koju moemo biti ponosni. Osobu koja e djelima potvrivati svoju vrijednost. Slaem se da je jednostavnije na umjetan nain stvoriti osjeaj da neto vrijedimo, ali taj e osjeaj vrije diti tono onoliko dugo dok ponovno ne dopustimo da nam nametnu neku novu potrebu ili dok netko iz nae okoline ne nabavi jo poeljniju stvar. Moda bismo ipak trebali razmisliti o neto mudrijem i dugoronijem stvaranju osjeaja vlastite vrijednosti. Ali da nam samo konzumerizam stvara probleme, jo bismo lako izali na kraj s tim. Svakako treba naglasiti brojne rizike s kojima se suoava mo derno drutvo. Prijetnja terorizma nikad nije bila naglaenija, svake se godine stvore nova oruja koja nas mogu jo efika snije istrijebiti, moramo se ozbiljno zabrinuti za vlastiti planet prema kojem se ba i ne odnosimo s potovanjem, pojavljuju se novi virusi za koje nemamo rjeenja, a mnoge bolesti za koje smo mislili da emo dosad nai rjeenja i dalje uzima ju nae najmilije. Velike probleme imaju tradicionalni izvori sigurnosti jer se pokazalo da institucionalizirana religija vie pridonosi neredu nego miru. Osim to mnoge institucije orga nizirane religije imaju problema s ponaanjem u skladu s onim vrijednostima koje propovijedaju, meusobno se ne podnose jer svaka za sebe tvrdi da je ispravnija, istinitija, blia Bogu. I mnogi se ratovi vode u Boje ime. Ni znanost se nije pokazala najboljim rjeenjem, iako su brojni izumi sigurno poboljali kvalitetu naih ivota, iako smo nali
brojne odgovore i uspjeli bolje razumjeti stvarnost (barem njezin materijalni dio), znanost i dalje prua puno vie pitanja nego odgovora. Barem na ona najvanija ivotna pitanja o prirodi ivota, ljubavi, smrti, smislenosti... Kad se tome doda i kriza identiteta, postaje jo jasnije da se nalazimo u vrlo izazovnom vremenu. Uloge koje su ranije bile vrlo jasno definirane, danas vie nisu i logino je da nas to ispunjava nesigurnou. Ranije smo lake nasluivali to nam je raditi, to se oekuje od nas i u tome smo nalazili izvjesnu sigurnost. Danas je nejasno to zapravo znai biti mukarac i to bi mukarac trebao raditi. S obzirom na vrijeme u kojem se nalazimo, nuno je spome nuti i utjecaje ove krize jer je posve razumljivo da ne razmi ljamo o nekakvoj srei ili duhovnosti kada nismo sigurni kako emo osigurati hranu za sebe i svoju obitelj. Osim to doista postaje tee zadrati posao ili napredovati, panika koju stva raju mediji, jer tako lake prodaju svoja izdanja, krizu ini jo ozbiljnijom. Kad sam ve na tome, iako sumnjam da e imati ikakva uin ka, molim sve ekonomske analitiare i ine strunjake koji stal no daju izjave za medije o tome kako je velika i duboka kriza (kao da to ve nije svima jasno), da se suzdre od naglaavanja oitih problema ako u istom dahu ne spomenu i potencijalna rjeenja. Minimum drutvene odgovornosti nalae da nema smisla naglaavati probleme, ako uope ne spominjete rjee nja. Nema sumnje da je kriza zato to nam to dokazuju neki objektivni faktori, ali jedan potpuno drugi dio krize pojavljuje se na psiholokoj razini. Kad svi samo govore o krizi, a ne o nainima izlaska iz krize, kad se toliko naglaavaju problemi, a ne i rjeenja, to negativno utjee na drutvenu klimu, to onda oteava svima nama da damo maksimum kako bismo to prije izali iz krize. Dakle, ne govorim da se treba lagati jer je situacija
272
BOG,CRKVA, DRUTVO
273
ozbiljna, ali itekako je nuno vie govoriti o rjeenjima jer emo tako bre izai iz ove teke situacije. Uz sve to, nekako se zagubila r istina. Nikada u prolosti nije bilo toliko razliitih i proturjenih izvora koji su tvrdili da ba oni znaju istinu, da bismo ba njih trebali slijediti, da ba oni imaju odgovore na naa pitanja. Religijski, drutveni, znan stveni, institucionalni i pojedinani izvori... od tolike je buke doista teko uti vlastiti glas! I literatura samopomoi je u 80-ima i 90-ima imala negativan utjecaj na drutvo jer je poplava loih, povrnih knjiga koje nude jednostavna rjeenja stvorila mentalitet lakomislenih oso ba koje su uvjerene da je ivot jednostavniji nego to zapravo jest i da im je uspjeh mogu ako ga samo iskreno zaele te ako se pretvaraju da je sve dobro. Naravno, jednako kao to je utjecaj takve literature bio tetan prije 20 godina, tako je danas tetan utjecaj kvaziintelektualaca koji ne shvaaju da se literatura samopomoi stubokom promijenila i da vie ne pati od tih djejih bolesti. I dalje ima knjiga koje pojednostavljuju stvarnost te nude brda i doline, ali takvih je knjiga sve manje i manje, a oni bi i dalje cijelu tu literaturu strpali u isti bezvri jedni ko. Bilo da se radi o ivotno lijenim intelektualcima ili o profesionalnim cinicima koji svoje nepoznavanje tematike i infantilno generaliziranje pokuavaju prikriti sloenijim ree nicama i odobravanjem svoje okoline koja takoer donosi kategorine zakljuke o neemu o emu nema pojma, svakako se radi o osobama koje ne daju zdrav doprinos drutvu. Svaka osoba koja gaji predrasude i donosi kategorine zakljuke (jer su sve te knjige iste") o neemu o emu nema pojma sigurno ne pridonosi stvaranju zdravog, promiljenog, ivotno aktiv nog drutva. Sve su to stvari koje nam sigurno ne idu u prilog i oteavaju pronalaenje svog mjesta pod suncem. Ali unesimo malo dru
gaiju perspektivu u sve to jer mi se ini prilino nevjerojatnim da je ovo najgore vrijeme ovjeanstva.
Naime, iako ne podcjenjujem teinu svih ovih izazova, teko mi je vjerovati da su prola vremena bila bolja. Jedna od potvr enih ljudskih karakteristika je i to idealiziranje prolih vreme na. Imamo dojam da su djeca bila pristojnija, ljudi poteniji, a ivot sigurniji i laki. Ali ako samo malo zagrebemo ispod povrine, neemo nai toliko razloga za te stavove. Npr., djeca moda i jesu bila pristojnija, ali sjetite se scena jo prije samo 20 godina. U parkiu ispred mog stana, roditeljski amari letje li su svakih 5 minuta. Djeca moda i jesu bila pristojnija, ali ne zato to su vie potivala odrasle, nego zato to su ih se vie bojali jer je tada bilo drutveno prihvatljivo u javnosti fiziki disciplinirati svoju djecu. Ne bih elio dublje ulaziti u ovu temu jer sam samo elio istaknuti da stvari ba i nisu onakve kakvi ma nam se ine te da nostalgija za boljim vremenima zapravo najvie ima zahvaliti zaboravu. Uostalom, ako se vratimo jo vie u prolost, nisam siguran da bih ba uivao u vremenu u kojem bi moje dijete moralo raditi 1 2 sati ili je moglo umrijeti od obine gripe, u vremenu u kojem se smatralo da su ene inferiorne i vlasnitvo" mukaraca. Naravno da su i onda i danas postojali razni pritisci, ali vie od razglabanja o svim moguim pritiscima mene zanima potraga za moguim rjeenjima. Zanima me naglasak na mogunost izbora. Sloboda koju danas imamo ujedno je i blagoslov i prokletstvo. Prokletstvo je zato to nam je sve tee odrediti norme prema kojima bismo trebali ivjeti, sve je tee znati to e nas pribliiti srei, sve je tee uti svoj glas uz toliko raznolikih izvora koji tvrde da bismo ba njih trebali sluati. Ali, meni se ipak ini da je to zapravo vei blagoslov nego to je prokletstvo, lako nam je od
BOG, CRKVA, DRUTVO
275
ume informacija sve tee uivati u drveu, i dalje mislim da je sloboda da odredimo tko smo, dostupnost svih informacija i lakoa kretanja informacija neusporedivo vei blagoslov nego prokletstvo. Smatram da svatko od nas ima povlasticu da za njega postoji mjesto pod suncem. Naravno, nije ga nimalo lako pronai, ali danas smo svi slobodni traiti. Slobodni smo otisnuti ga kako god elimo! se u proces samospoznaje i oblikovati
BILJEKA O AUTORU
Vidim blagoslov i u tome to odrastamo u svijetu koji sve manje diskriminira! Vidim blagoslov i u tome to moemo osmisliti svoj ivot kako god elimo! Situacija je daleko od idealne, ali dobro je da ivimo u vreme nu u kojem moemo kreirati svij ivot kako god elimo! Sretno vam bilo traenje ostalih blagoslova! U sebi i oko sebe!!!
Ako ste itali moje prethodne dvije knjige, onda znate da ne volim klasinu biljeku o piscu. Volim se predstaviti na nain koji odraava moj karakter, a one uobiajene informacije danas su ionako svima dostupne. Za ovu sam knjigu zamislio formu u kojoj emo razbiti brojne pozitivne i negativne pre drasude o meni. Oni koji me znaju svjesni su da volim razbijati predrasude. Oni koji me ne poznaju misle da je svaki moj trenutak ispunjen uivanjem u oazama ljubavi i prosvijetljenosti. Oni koji me znaju svjesni su da intenzivno uivam u ljubavi koju ve osjeam, ali da se i dalje trudim biti jo dosljedniji, jo autentiniji, jo mudriji... Oni koji me ne poznaju misle da sam pretjerano samouvjeren. Oni koji me znaju svjesni su da sam samouvjeren samo u onim podrujima u kojima mi je ivot pokazao da imam temelja za to. Oni koji me ne poznaju misle da u mom braku u svakom tre nutku cvatu sve rue ovoga blagoslovljenog svemira. Oni koji me znaju svjesni su da bajke nisu stvarne i da u mom braku ima puno trenutaka autentine ljubavi, ali da ima i tre nutaka koji ba i nisu tako idilini. Oni koji me ne poznaju misle da imam laan osmijeh jer nitko ne moe biti toliko zadovoljan svojim ivotom.
276
277

Prevruce

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prevruce

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

BRUNO SIMLESA U RUKAVICAMA Ml JE IONAKO PREVRUE

Otvoreno o ivotu, ljubavi, Bogu i duhovnosti

U RUKAVICAMA Ml JE IONAKO PREVRUE

za hrvatsko izdanje Naklada Ljevak d.o.o. i Bruno imlea 2012.

U RUKAVICAMA Ml JE IONAKO PREVRUE

U RUKAVICAMA Ml )E IONAKO PREVRUE

U RUKAVICAMA Ml )E IONAKO PREVRUE

ivot nije generalna proba

U RUKAVICAMA Ml )E IONAKO PREVRUE

U RUKAVICAMA Ml |E IONAKO PREVRUE

U RUKAVICAMA Ml JE IONAKO PREVRUE

Kofi je prvi korak svakog uspjenog duhovnog putovanja?

U RUKAVICAMA Ml JE IONAKO PREVRUE

U RUKAVICAMA Ml JE IONAKO PREVRUE

U RUKAVICAMA Ml )E IONAKO PREVRUE

MisOuti na sebe - nehumana sebino ,t ili nunost?

U RUKAVICAMA Ml |E IONAKO PREVRUE

Moranje ili eljenfe?

U RUKAVICAMA Ml )E IONAKO PREVRUE

U RUKAVICAMA Ml JE IONAKO PREVRUE

U RUKAVICAMA Ml |E IONAKO PREVRUE

Prihvaanje nekoga kakav jest

U RUKAVICAMA Ml JE IONAKO PREVRUE

Svi imaju pravo biti u krivu

U RUKAVICAMA Ml JE IONAKO PREVRUE

U RUKAVICAMA Ml JE IONAKO PREVRUE

U RUKAVICAMA Ml (E IONAKO PREVRUE

Otpor prema promjeni

U RUKAVICAMA Ml j IONAKO PREVRUE

Zato nam promjena teko pada?

U RUKAVICAMA M! JE IONAKO PREVRUE

U RUKAVICAMA Ml JE IONAKO PREVRUE

Mijenjati sebe iznutra ili mijenjati stvari izvan sebe?

U RUKAVICAMA Ml |E IONAKO PREVRUE

U RUKAVICAMA Ml JE IONAKO PREVRUE

Kada se odluiti na promjenu?

U RUKAVICAMA Ml JE IONAKO PREVRUE

U RUKAVICAMA Ml JE IONAKO PREVRUE

Koliko nam vremena treba za neke promjene?

U RUKAVICAMA Ml JE IONAKO PREVRUE

U RUKAVICAMA Ml JE IONAKO PREVRUE

Od koga je mudro traiti pomo?

U RUKAVICAMA Ml JE IONAKO PREVRUE

ljudima razliitih mentalnih sklopova stadijima odgovarati razliit pristup,

u razliitim uvjerenja, ton

Zato uimo samo na svojim bolnim iskustvima?

U RUKAVICAMA Ml |E IONAKO PREVRUE

U RUKAVICAMA Ml |E IONAKO PREVRUE

Primjena duhovnih naela u PRAKSI - KONKRETNI ODGOVORI NA KONKRETNA PITANJA

Kako se nositi s gubitkom?

U RUKAVICAMA Ml JE IONAKO PREVRUE

Kako se zatititi od negativnih ljudi?

Kako izai na kraj s negativnim emocijama?

U RUKAVICAMA Ml JE IONAKO PREVRUE

U RUKAVICAMA Ml |E IONAKO PREVRUE

Slaganje ivotnih kockica

U RUKAVICAMA Ml |E IONAKO PREVRUE

Isplati li se ivjeti po pagici?

U RUKAVICAMA Ml )E IONAKO PREVRUE

se drugima oko na prvo mjesto im ne moemo situacija kad je hoe li se to

U RUKAVICAMA Ml |E IONAKO PREVRUE

Trebam li vjerovati svom unutarnjem glasu?

U RUKAVICAMA Ml )E IONAKO PREVRUE

U RUKAVICAMA Ml JE IONAKO PREVRUE