OLTAR DOMICIJA AHENOBARBA Komemorativni spomenik iz razdoblja kasne republike, iz pentelikog mramora Sastoji se od dva dijela, a mala je vjerojatnost

da je spomenik doista sluio kao oltar Mogue je da je predstavljao bazu na kojoj je bila postavljena grupa skulptura Na jednom djelu reljefa (Munchen) povorka morskih boanstava i udovita thiasos,svadba Neptuna i Amfitrite, u stilu gro-helenistika, kao kasno-helenistiki barok, obraena tradiconalna grka tema mitolokog karaktera Na frizu iz Louvrea rimski ritual rtvovanja bika,ovna i krmae u ast boga Marsa, upis graana na administrativne liste, u stilu realistian ,----- lustratio exercitus rtva koja se donosila na kraju popisa (lustrum) Zanemarena pravla klasinog reljefa, odstupanja od zajednikog mjerila, neobini poloaji likova Stil je interpertiran kao neo-atiki, dok neki predlau 2. St.pr.Kr, a neki Drugi trijumvirat Spomenik je kao cjelina primjer rimskog stila, ukljuuje helenistiku mitoloku povorku i reljef s politikom i religijskom temom iz Rima

TRAJANOV FORUM, STUP I VELIKI FRIZ STUP 112.-113. obiljeavanje dvije careve vojne pobjede protiv Daana (101. I 105.) Kasnije Trajanova grobnica Spiralna traka reljefa, ovija se 23 puta oko tijela stupa, niz epizoda kronolokim redom Stup je podignut izmeu grke i latinske knjinice na Trajanovom forumu Baza bogato ukraena trofejima oruja prikazanih s preciznim detaljima Narativna metoda kontinuirana metoda epizode su razdvojene, a pozadina prua osjeaj kontinuiteta Podijeljeno u 2 djela : 1. Zavrava mirovnim ugovorom iz 102.- prikaz Viktorije 2. zarobljivanje Sarmizegeta i pripojenje Dacije rimskom carstvu Na obradu cjeline reljefa primijenjena je epska tehnika s 22 scene eta u pokretu = zbor Prvi vojni pohod zavrava pokoravanjem Daana a isti uzorak je i na Drugom ratu Scena Smrt Decebala realistina Nema perspektivnih skraenja ni udaljenih figura Kao kruna na vrhu stupa postavljen je kip Trajana

VELIKI FRIZ ukrasi bazilike Ulpie, s lavovima, grifonima i Viktorijama friz s Daanskim scenama

ARA PACIS AUGUSTAE oltar mira, izmeu 13. I 9.g.pr. Kr.

U slavu povratka Augusta u Rim nakon viegodinjeg boravka u zapadnim provincijama Izvorno smjeten blisu Via Lata, danas kod Augustovog mauzoleja Pravokutni, kotovo kvadratni zatvoreni prostor Ulazi na istoku i zapadu Unutra monumentalni oltar do kojeg se dolazilo stepencama Oltar i ogradni zid bogato ukraeni reljefima Oblik oltara je u osnovi grki s pomno izraenim viticama na svakom kraju Usporedba s Pitijinim oltarom na agori 5.st.pr.Kr. koji takoer ima ukraena figuralna polja sa svake strane ulaza Ara pacis: scene iz mitske povijesti Rima: Stranja strana: Luperkalije i pria o Eneji i Penatima Proelje (gleda prema Via Lata) boice Tellus i Roma Dvije due strane ogradnog zida : friz u gornjem djelu s prikazom procesije iz 13.g-pr. Kr. kada je oltar posveen - u donjem dijelu ornament d akantovih vitica, niski reljef, naturalstiki detalji

IZNUTRA: friz od girlanda: lanac spleten od lia, cvijea i vrpci objeen izmeu stupaca) i bikovih lubanja (bukuranij) simboli rtve Ispod toga zona ortostasa moda privremena struktura podignuta prije dovrenja are pacis Friz s prikazom rtvene povorke na samom oltaru valjda slavi posveenje oltara

Atenski dizajn utjecaj klasine Atene: uSp. Partenonski friz: idealizacija Ara pacis (prikaz vladara s obitelji )daje iv prikaz pojedinca Kipari poznavali neoatiku tradiciju Koriste razliite planove, dojam dubine, grupiraju figure vie naturalistiki nego na Partenonu Naturalizam vitica : detalj potjee iz Pergama Reljefna polja sa svake strane ulaza: alegorija blagostanja Tellus i Eneja kao sveenik sa togom preko glave Porijeklo ovih reljefa: onmi su vjerojatno bili dio unutranje dekoracije javnih i privatnih zgrada gdje su imali ulogu trodimenzionalnih verzija oslikanih polja Mjeavina grkih i rimskih obiljeja

BAZA STUPA ANTONINA PIA Antonini 138.-192. U blizini Ustrinuma na Marsovu polju podigli su njegov sin Marko Aurelijei Lucije Ver baza s nestalim stupom, nakon njegove smrti 161.g.

Mramorno postolje i baza + stup od crvenog ganita i kapitela koji je nosio bronanu skulpturu diviziranog cara Prikazuju ga kovanice s natpisom DIVIO PIO Jedan od prizora na bazi apoteza Antonina i Faustine, puno klasinog simbolizma i u tradiciji klasinog stila car i njegova ena uzdiu se na nebo na leima krilatog Genija dok ih isprauju boica Roma i jo jedna alegorijska figura Ovaj reljef je u kontrastu sa drugim dvjema stranama baze s verzijama obiaja decursio vojna parada prilikom dravnih pogreba Zdepaste i ne-klasine proporcije, podsjea na stil prva 2 stoljea prije Krista, kao za osobnu i neslubenu namjenu Hram Antonina i Faustine na FR-u - friz grifona koji uokviruju kandelabre

RELJEFI IZ VREMENA MARKA AURELIJA Teme carske pobjede - u Rimu podignuto nekoliko slavoluka koji su slavili careva junaka djela : sauvano 8 pravokutnih reljefnih polja koji su ugraeni kao spolije u Konstantinov slavoluk (na atici) reljefi imaju zajednike crte sa stupom Marka Aurelija Reljefi iz doba M.A. vrsta koja je popularna i u vrijeme Hadrijana : relativno mali broj likova u razliitim epizodama koje su uokirene profilacijama, Formalna kompozicija, figure u prednjem planu su u visokom reljefu, bitan je kut gledanja, perspektivni prikazi graevina Reljefi na Konstantinovom slavoluku . ne-klasini likovi izgubili trodimenzionalnost Reljefi se vie usredotouju na kvalitete cara nego na njegove pothvate vrline i pobonnost

TRIJUMFALNI STUP MARKA AURELIJA Podignut na Marsovu polju Istog oblika kao Trajanov stup, ali nije dobro ouvan nedostaje mu izvorno postolje Prikazani su germanski i sarmatski vojni pohodi Marka Aurelija Naracija se zakljuuje 175.g. kada je zbog pobune A.K. Marko morao zapovjednitvo prepustiti Komodu kojeg uope nema na stupu Spomenik zapoet za vrijeme vladavine M.A. a zavren poslije njegove smrti Uppr. Trajanov i Markov stup: Markov naglaeniji oblici i dublje sjene, izgubila se preciznost detalja, repetativni karakter mnogih figura, naglaenije pripovijedanje po epizodama, upotreba manjeg broja figura u viem reljefu, manji interes za krajolik i mjesto radnje i detalje u prikazu vojnih aktivnosti, Tendencija da se cara u pojedinim scenama prikae u frontalnom stavu iznad vojnika, = rastue tovanje za osobu i ulogu cara i za njegovu boansku prirodu, panja posveena detaljima lica, anomalije u veliini i proporcijama figura, upotreba svrdla za postizanje tamno-svijetlih efekata