KATEDRA ZA BETONSKE KONSTRUKCIJE I MOSTOVE STRUNI STUDIJ

BETONSKE KONSTRUKCIJE 2

AUDITORNE VJEBE 3

V.pred. mr.sc. V. Herak Marovi

SADRAJ
1. 2. 3. Zadatak Tehniki opis Proraun konstrukcija 3.1 Planovi pozicija i oplate 3.2 Proraun ploa pozicija 100 3.2.1 Analiza optereenja i proraun unutarnjih sila 3.2.2 Dimenzioniranje 3.3 Proraun ploa pozicija 200 3.3.1 Analiza optereenja i proraun unutarnjih sila 3.3.2 Dimenzioniranje 3.3.3 Proraun i dimenzioniranje stubita 3.4 Proraun kontinuiranog nosaa pozicije 100 3.4.1 Analiza optereenja i proraun unutarnjih sila 3.4.2 Dimenzioniranje 3.5 Proraun kontinuiranog nosaa pozicije 200 3.5.1 Analiza optereenja i proraun unutarnjih sila 3.5.2 Dimenzioniranje 3.6 Proraun nadvoja pozicija 100 3.6.1 Analiza optereenja i proraun unutarnjih sila 3.6.2 Dimenzioniranje 3.7 Proraun nadvoja pozicija 200 3.7.1 Analiza optereenja i proraun unutarnjih sila 3.7.2 Dimenzioniranje 3.8 Proraun zidova i temelja 3.8.1 Analiza optereenja i proraun unutarnjih sila 3.8.2 Dimenzioniranje zidova 3.8.3 Dimenzioniranje temelja Planovi armature 4.1 Plan armature ploa pozicija 100 4.2 Plan armature ploa pozicija 200 4.3 Plan armature kontinuiranog nosaa pozicije 200 Literatura

4.

5.

3. PRORAUN KONSTRUKCIJA
3.8 Proraun zidova i temelja 3.8.1 Analiza optereenja i proraun unutarnjih sila 3.8.2 Dimenzioniranje zidova 3.8.3 Dimenzioniranje temelja

3.1. PLANOVI POZICIJA

3.1.1. PLAN POZICIJA 100

3.1.2. PLAN POZICIJA 200

Primjer: L1 = 4,0 m; L2 = 6,0 m; L3 = 3,0 m; n = 5; Hi = 3,0 m; k = 4

3.8. PRORAUN ZIDOVA I TEMELJA

3.8.1. ANALIZA OPTEREENJA I PRORAUN UNUTARNJIH SILA
TLOCRT

PRESJEK A - A

3.8.1.1 STALNO OPTEREENJE

Gpl100 = gpl100 L1 (L2 + 0,5 L3) Gpl200 = gpl200 L1 (L2 + 0,5 L3) Gz = z L2 bz Hi

[kN] [kN] [kN]

gpl je proraunato stalno optereenje ploa: g100 odnosno g200 ODABRATI: bz = 20 cm z = 25 kN/m3

3.8.1.2 UPORABNO OPTEREENJE

Qpl100 = qpl100 L1 (L2 + 0,5 L3) Qpl200 = qpl200 L1 (L2 + 0,5 L3)

[kN] [kN]

qpl je zadano uporabno optereenje ploa: q100 odnosno q200

OPTEREENJE VJETROM
Vjetar djeluje horizontalno i okomito na povrinu zida.
TLOCRT

PRORAUNSKI MODEL

Pojednostavljeni postupak prorauna

Djelovanje vjetra se uzima u proraunu kao zamjenjujue statiko optereenje za konstrukcije neosjetljive ili umjereno osjetljive na titranje (pod pretpostavkom da je dinamiki koeficijent cd < 1,2). Tlak vjetra na zgrade proraunava se prema izrazima: we = qref ce(ze) cpe tlak vjetra na vanjske povrine wi = qref ce(zi) cpi tlak vjetra na unutranje povrine qref poredbeni tlak srednje brzine vjetra u (kN/m2) ce(ze), ce(zi) koeficijenti izloenosti cpe, cpi koeficijenti vanjskog i unutranjeg tlaka Zemljovid Hrvatske s osnovnim poredbenim brzinama vjetra

Poredbena brzina vjetra (vref) u [m/s]

vref JE ZADANO U ZADATKU! Primjer: vref = 30 m/s

Poredbeni tlak srednje brzine vjetra (qref ) u [kN/m2] qref = 0,5 v2ref vref poredbena brzina vjetra gustoa zraka ( = 1,25 kg/m3)
qref = 0,5 1,25 30 2 = 0,563 kN/m 2 1000

Koeficijent izloenosti graevine (ce (z)) Uzima u obzir uinke hrapavosti terena, topografije i visine iznad tla na srednju brzinu vjetra.

kT koeficijent terena

ce(z) - koeficijent izloenosti graevine

ODABRATI: - IV kategorija terena (gradsko podruje) - visina graevine iznad tla z = 0,0 16,0 m k i H JE ZADANO U ZADATKU! Primjer: k = 4, Hi = 3,0 m, z = k Hi = 4 3,0 = 12,0 m iz dijagrama ce (z) = 1,6

ze - poredbena visina (ovisi o visini h i irini b tj. dimenziji popreno na smjer vjetra)

cpe - koeficijenti vanjskog tlaka - (ovise o veliini optereene povrine A = 1m2 -10m2 i dani su u tablici, a vrijednosti izmeu navedenih se dobiju interpolacijom):

cpi - koeficijenti unutranjeg tlaka cpi = -0,25 - za zgrade bez unutranjih pregrada cpi = +0,8 ili -0,5 - za zatvorene zgrade s unutranjim pregradama

Tlak vjetra na vanjske povrine (we) u [kN/m2]

we = qref ce(ze) cpe

qref poredbeni tlak srednje brzine vjetra ce(ze) koeficijent izloenosti cpe koeficijent vanjskog tlaka cpe = +0,8

we = 0,563 1,6 0,8 = 0,721 kN/m2 (pritisak)

Tlak vjetra na unutarnje povrine (wi) u [kN/m2]

wi = qref ce(zi) cpi

qref poredbeni tlak srednje brzine vjetra ce(zi) koeficijenti izloenosti cpi koeficijent unutranjeg tlaka cpi = -0,5

wi = 0,563 1,6 0,5 = 0,450 kN/m2 (sisanje)

Ukupni tlak vjetra na zid (w) u [kN/m2]

w = we + wi w = 0,721 + 0,450 = 1,171 kN/m2

Ukupna sila vjetra na zid (Fw) u [kN] - mjerodavna za promatrani zid

Fw = Fwe + Fwi
ili

Fw = w L1 H
H =

H
i =1

- ukupna visina graevine

Raspodjela ukupne sile vjetra (Fw) po katovima Sile vjetra djeluju u teitu mase svakog kata:

Fw1 = Fw2 = Fw3 = w L1 Hi Fw4 = w L1 (Hi /2)

3.8.1.3 OPTEREENJE VJETROM

Fw4 = w L1 (H4 /2) Fw1 = Fw2 = Fw3 = w L1 Hi (i = 1 3)

[kN] [kN]

Fw4 = 1,171 4,0 (3,0/2) = 7,03 kN Fw1 = Fw2 = Fw3 = 1,171 4,0 3,0 = 14,05 kN

POTRESNO (SEIZMIKO) DJELOVANJE

Potres djeluje horizontalno.
TLOCRT

PRORAUNSKI MODEL

Pojednostavljena modalna analiza

Primjenjuje se za zgrade koje se mogu proraunati s dva ravninska modela i iji odziv nije znatnije pod utjecajem doprinosa viih oblika vibracija (zgrade pravilne tlocrtno i po visini). Osnovni period vibracija T1 4TC 2,0 s. Ukupna potresna sila za svaki glavni smjer (x i y) odreuje se prema izrazu:

Fb = Sd (T1) W
Sd(T1) ordinata proraunskog spektra za period T1 T1 osnovni period oscilacija zgrade za horizontalno popreno gibanje u promatranom smjeru u (s) W ukupna teina zgrade u (kN) Seizmoloka karta Hrvatske

Proraunsko ubrzanje tla (ag)

ag JE ZADANO U ZADATKU! Primjer: ag = 0,2g Klasa (razred) temeljnog tla

ODABRATI: B klasu tla Primjer: B klasa tla

Broj katova (k)

k JE ZADANO U ZADATKU! Primjer: k = 4 Visina kata (Hi)

Hi JE ZADANO U ZADATKU! Primjer: Hi = 3,0 m

Teina graevine (W)

W = Gk, j + Ei Q k, j
j j

[kN]

Gk,j - stalno optereenje (vlastita teina ploa i zidova) Ei - koeficijent kombinacije za promjenljivo djelovanje Qk,j - promjenljivo optereenje (uporabno optereenje)

Teina i-tog kata (Wi)

Wi = Wz,i + Wpl,i
Wpl,i - teina ploe i-tog kata

[kN]

Wz,i - teina zidova i-tog kata

Teina ploe i-tog kata (Wpl,i)

Wpl,i = Gpl,i + Ei Qpl,i

[kN]

Ei - koeficijent kombinacije za promjenljivo djelovanje

Ei = 2i
koeficijent ovisan o razredu optereene povrine

2i koeficijent kombinacije za nazovistalnu kombinaciju djelovanja

ODABRATI: = 1,0; 2i = 0,3 Ei = 1,0 0,3 = 0,3 Teina koja otpada na promatrani zid (Z2):

Wpl,i = Gpl,i + 0,3 Qpl,i Gpl,i = gpl,i L1 (L2 + L3) Qpl,i = qpl,i L1 (L2 + L3)
-

[kN] [kN] [kN]

Teina zidova i-tog kata (Wz,i)

Wz,i = 2 Gzx + Gzy

[kN]

Primjer: bz = 20 cm; Hi = 3,0 m; L1 = 4,0 m; L2 = 6,0 m Teina zidova i-tog kata koja otpada na promatrani zid (Z2):

Wz,i = 2 bz Hi z L1 + bz Hi z L2 = = 2 0,2 3,0 25 4,0 + 0,2 3,0 25 6,0 = = 210 kN

Ukupna teina graevine (W)

W = Wz,i + Wpl,i
i=1

[kN]

Teina graevine koja otpada na promatrani zid (Z2):

W = (4 (2Gzx + Gzy) + Gpl100 + 3Gpl200) + + 0,3 (Qpl100 + 3Qpl200) = xxx [kN]

- OSNOVNI PERIOD OSCILACIJA (za y-smjer)

T1 = Ct H3/4 [s]
H ukupna visina zida u (m)
Ct = 0,075 A c - za konstrukciju od betonskih i zidanih zidova

Ac ukupna proraunska plotina nosivih zidova prvog kata zgrade u (m2)

l A c = A i 0,2 + wi H i

Ai proraunska plotina presjeka itog nosivog zida prvog kata zgrade u (m2) lwi duina itog nosivog zida prvog kata u smjeru traene potresne sile (y-smjer) u (m), uz ogranienje lwi/H 0,9

Primjer: H = 4Hi = 4 3,0 = 12,0 m; L1 = 5 4,0 = 20,0 m; bz = 20 cm Ukupna proraunska plotina nosivih zidova prvog kata zgrade u [m2]:

l A c = A i 0,2 + wi H i

2 Z1 : 4 Z2 : 2 Z3 :

A1 = 2 5 4,0 0,2 = 8,0 m2 A2 = 4 6,0 0,2 = 4,8 m2 A3 = 2 9,0 0,2 = 3,6 m2

Ac = 8,0 (0,2 + 0,2/12,0)2 + 4,8 (0,2 + 6,0/12,0)2 + + 3,6 (0,2 + 9,0/12,0)2 = 0,375 + 2,352 + 3,249 = = 5,976 m2 Ct = 0,075/5,9761/2 = 0,031 T1 = 0,03112,03/4 = 0,20 s

Ordinata proraunskog spektra (Sd(T1))

TB < T1 < TC S = 1,0; 0 = 2,5 0,15 < T1 = 0,20 < 0,6

Faktor ponaanja za konstrukciju (sposobnost konstrukcije da apsorbira energiju koja se unosi u potresu) q = q0 kD kR kw 1,5

q0 osnovna vrijednost faktora ponaanja

kD faktor koji odraava razred duktilnosti kR faktor koji odraava pravilnost konstrukcije po visini kw faktor koji odraava prevladavajui oblik sloma konstrukcijskog sustava zidova

ODABRATI: q0 = 5,0 (sustav s povezanim zidovima); kD = 1,0 (H duktilnost); kR = 1,0 (pravilna konstrukcija); kw = 1/(2,5 - 0,50) 1 (sustav sa zidovima)

0 = Hwi/lwi = 12,0/6,0 = 2,0

Hwi visina itog zida; lwi duina itog zida

kw = 1/(2,5 - 0,5 2,0) = 0,667 1

Faktor ponaanja q:

q = q0 kD kR kw 1,5 q = 5,0 1,0 1,0 0,667 = 3,335 > 1,5

Ordinata proraunskog spektra za period T1: - za TB < T1 < TC (0,15 < T1 < 0,60)

Sd = S

0 q

Sd = 0,2 1,0 2,5 / 3,335 = 0,150

= ag/g

= 0,2g/g = 0,20
odnosno

- za TC < T1 < TD (0,6 < T1 < 3,0)

0 TC Sd = S ( q T

2/3

Sd = 0,2 1,0 2,5 / 3,335 = 0,150

= ag/g

= 0,2g/g = 0,20

Ukupna potresna sila za y-smjer (Fby) u [kN] (mjerodavna za promatrani zid)

Fby = Sd(T1) W
Fby = 0,15 W [kN]
Horizontalno potresno (seizmiko) djelovanje odreeno je postotkom (ordinata proraunskog spektra) u odnosu na teinu graevine (W).

Raspodjela potresne sile (Fby) po katovima

Pretpostavka krutih stropnih konstrukcija (ab. ploe).

Fyi = Fby

s i Wi

s W
j =1 j

[kN]
j

Fyi = Fby

z i Wi

z W
j =1 j

[kN]
j

Fyi potresna sila koja djeluje na i-tom katu u (kN) Fby ukupna potresna poprena sila u y-smjeru u (kN) Wi teina i-tog kata mase mi u (kN) si pomak mase mi u osnovnom obliku vibracija zi visinski poloaj mase mi od gornjeg ruba temelja u (m) Ako je teina katova jednaka W1 = W2 = W3 = W4, moe se koristiti izraz:

Fyi = Fby

Hi

H
j =1

[kN]
j

3.8.1.4 POTRESNO OPTEREENJE

Primjer: Hi = 3,0 m; z4 = 12,0 m; z3 = 9,0 m; z2 = 6,0 m; z1 = 3,0 m

Fy4 = Fby

z 4 W4

z W
j =1 j

43,0W 4 = Fby 3W1 + 6W2 + 9W3 + 12W4 33,0W 3 = Fby 3W1 + 6W2 + 9W3 + 12W 4 23,0W 2 3W1 + 6W2 + 9W3 + 12W 4

[kN]

Fy3 = Fby

z 3 W3

z W
j =1 j

[kN]

Fy2 = Fby

z 2 W2

z W
j =1 j

= Fby
j

[kN]

Fy1 = Fby

z 1W1

z W
j=1 j

3,0W1 = Fby 3W1 + 6W2 + 9W3 + 12W 4

[kN]

OPENITO O RASPODJELI SEIZMIKE SILE Fb :

Openito se proraunavaju cjelokupne seizmike sile za x i y smjer graevine (sile koje preuzima graevina su Fbx i Fby); Prema izrazima:

Fxi = Fbx

z i W i

z W
j =1 j

odnosno
j

Fyi = Fby

z i Wi

z W
j =1 j

seizmika sila Fbx odnosno Fby se raspodjeljuje po katovima graevine; Proraunatu seizmiku silu na razini svakog kata potrebno je raspodijeliti na svaki pojedini zid na nain da se sila Fbx raspodjeljuje na zidove koji se pruaju u smjeru x u omjeru njihovih krutosti, a sila Fby se raspodjeljuje na zidove koji se pruaju u smjeru y takoer u omjeru njihovih krutosti; U sluaju nesimetrinog tlocrtnog rasporeda zidova centar krutosti CK se nee poklapati s centrom masa CM, te je potrebno seizmiku silu iz CM premjestiti u CK (uz silu F djeluje i moment MT =Fe).

3.8.2. DIMENZIONIRANJE ZIDA 3.8.2.1 DJELOVANJA U KRITINOM PRESJEKU PROMATRANOG ZIDA

STALNO UPORABNO VJETAR POTRES

Ng 1

Mg

Nq

Mq

VW

MW

VE

ME

3.8.2.2 TABLICA UNUTARNJIH SILA U PRESJEKU 1-1 SILA DJELOVANJE Stalno optereenje Uporabno optereenje Vjetar Potres N [kN] x x V [kN] x x M [kNm] x x x x

3.8.2.3 PRORAUNSKE SILE U PRESJEKU 1-1 ZA KOMBINACIJE DJELOVANJA A) OSNOVNA KOMBINACIJA

MSdo = 1,35 Mg + 1,5 Mq + 1,5 0,6 Mw [kNm] ili (MSdo = 1,35 Mg + 1,35 (Mq + Mw) [kNm] ) VSdo = 1,5 0,6 Vw [kN] NSdo = 1,35 Ng + 1,5 Nq [kN]
B) SEIZMIKA KOMBINACIJA

MSds = 1,0 Mg + 1,0 ME + 0,3 Mq [kNm] VSds = 1,0 VE [kN] NSds = 1,0 Ng + 0,3 Nq [kN]
1 = 1,0 = faktor vanosti graevine 0i = 0,6 = koeficijent kombinacije (tablica str. 21) 2i = 0,3 = koeficijent kombinacije (tablica str. 21)

Faktor vanosti graevine:

3.8.2.4 PROVJERA NAPREZANJA U ZIDU PRESJEK 1-1

z bz L2 z

Primjer: bz = 20 cm; L2 = 6,0 m Geometrijske karakteristike: A = L2 bz (povrina presjeka zida) Wz = bz L22/6 (moment otpora zida s obzirom na os z) A) OSNOVNA KOMBINACIJA

1,2 = NoSd/A MoSd/ Wz

B) SEIZMIKA KOMBINACIJA

1,2 = NsSd/A MsSd/ Wz

3.8.2.5 DIMENZIONIRANJE

3.8.3. DIMENZIONIRANJE TEMELJA

3.8.3.1 PROVJERA NAPREZANJA U TLU A) OSNOVNA KOMBINACIJA M T = M z+ N z e o o N T = N z + GT

o o o

M z = MG + MQ + 0,6MW o N z = NG + NQ GT = aT LT hT T (T = 24 kN/m3)

1,2 = NoT/AT MoT/ WT tla.dop

B) SEIZMIKA KOMBINACIJA M T = M z+ N z e s s N T = N z + GT
s s s

M z = MG + 0,3MQ + ME s N z = NG + 0,3NQ

1,2 = NsT/AT MsT/ WT tla.dop

tla.dop JE ZADANO U ZADATKU! (tla.dop = 300 - 500 kN/m2 = 0,3 0,5 MPa)

3.8.3.2 DIMENZIONIRANJE Mogui su slijedei sluajevi raspodjele naprezanja u tlu ispod temeljne stope: