Rav Michael Laitman Otkrivena kabala

knjiga 93.

izvrna urednica: Sandra Ukalovi Rav Michael Laitman Otkrivena kabala

izdava: V.B.Z. d.o.o. 10010 Zagreb, Draevika 12 tel: 01/6235-419, fax: 01/6235-418 e-mail: info@vbz.hr www.vbz.hr za izdavaa: Boko Zatezalo urednik knjige: Bruno imlea lektura i korektura: Anka Muni grafika priprema: V.B.Z. studio, Zagreb tisak: Naziv tiskare, grad, godina

Rav Michael Laitman Otkrivena kabala

Vodi za mirniji ivot
s engleskoga preveli: Diana Jankovi Dejan Tomaevi Kristijan aper

2009.

knjiga 93.

naslov izvornika: Rav Michael Laitman KABBALAH REVEALED

copyright ???? All rights reserved. copyright 2009. za hrvatsko izdanje: V.B.Z. d.o.o. Zagreb

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 725574. ISBN: 978-953-304-136-0

sadraj:

7 13 29 41 59 73 93 121 123

Uvod 01. Kabala: nekad i sad 02. Najuzvienija elja 03. Porijeklo stvorenoga 04. Na svemir 05. ija je stvarnost stvarna? 06. (Uzak) put do slobode O Bnei Baruch O autoru

Uvod

Radujem se i ast mi je odgovoriti na poziv da napiem uvod za knjigu dr. Laitmana Otkrivena kabala: vodi za mirniji i vot. Autor mi nije samo drag osobni prijatelj nego, po meni, i najvei ivui kabalist, istinski predstavnik mudrosti koja je bila skrivena vie od dva tisuljea. Sada, kada mudrost ka bale poinje sjati najjaim sjajem u odnosu na druge drevne su stave, ne smatram da je bilo koja druga osoba pozvanija pou avati o biti kabale. U dananjem svijetu pojava kabale kao izvornih uputa za ivljenje od je dinstvenog je znaaja. Moe nam pomoi povratiti svjesnost o mudrosti koju su po sjedovali nai preci, a koju smo mi zaboravili. Drevne se mudrosti danas pojavljuju ba zbog toga to naa uobiajena, mehanicistika kola miljenja nije uspjela donijeti do brobit i odrivost koju je obeala. Kineske mudrosti upozoravaju: Ako ne promijenimo pravac, vjerojatno emo zavriti upravo tamo kamo smo krenuli. Kada se primijeni na suvremeno ov jeanstvo, ovo se moe pokazati katastrofalnim: Klimatske promjene prijete pretvaranjem velikih dijelova na ega planeta u beivotna tla na kojima se nee moi iv jeti i proizvoditi hranu. K tomu, veina je svjetskih ekonomija prestala biti samodo statna. To je uvelike povezano s injenicom da se priuve hra ne u svijetu ubrzano smanjuju. Pitke vode vie nema dovoljno ni za polovicu svjetske populacije. Vie od 6000

OTKRIVENA KABALA

djece dnevno umire od dijareje uzrokovane zagaenom vodom. U mnogim krajevima svijeta nasilje i terorizam postali su omiljena sredstva razrjeavanja sukoba. Zbog svega toga raste nesigurnost i u bogatim i u siromanim zemljama. Islamski fun damentalizam iri se muslimanskim svijetom, neonacisti i slini ekstremistiki pokreti Europom, a religiozni fanatizam pojavljuje se diljem svijeta. Sam opstanak na ovom planetu doao je u pitanje. Meutim, globalni slom nije nuan. Moemo okrenuti stru ju, a scenarij koji slijedi takoer je sasvim mogu... Kako e dio ove knjige kasnije pokazati, moemo se udruiti u zajednikim ciljevima miru i odrivosti. Voe poslovno ga svijeta mogu prepoznati uzbudljive promjene i omoguiti potrebna dobra i usluge. Masovni mediji mogu istraiti najsvjeije perspektive i iz nje driti socijalne i kulturne inovacije, zahvaljujui emu e se pojaviti nova vizija nas samih i prirode na internetu, televiziji te komunikacijskim mreama poduzea i drutava. U civilnom drutvu alternativna kultura ivljenja i vredno vanja odgovornosti dat e potporu pravilima socijalne i eko lo ke odrivosti. Poduzet e se svi koraci zatite okolia, iz ra de uinkovitog sustava distribucije hrane i prirodnih bo gat stava te razvijanja i koritenja odrive tehnologije za energiju, transport i poljodjelstvo. U toj pozitivnoj varijanti sredstva e biti preusmjerena iz vojnih i obrambenih budeta kako bi sluila potrebama ljudi. Potpomognuti takvim razvojem, nacionalna, meunarodna i kulturna nepovjerljivost; etniki i rasni sukobi; ugnjetavanje; ekonomske razlike i spolna diskriminacija bit e zamijenjeni naim meusobnim povjerenjem i potivanjem. Ljudi i drutva spremno e suraivati i stvarati plodonosna partnerstva.

Uvod

Tako e se, umjesto da zaglibi u sukobima i ratu, ovjeanstvo izdignuti ne samo do odrivoga svijeta samopouzdanih i ko operativnih zajednica, nego do radosne budunosti mira, urav noteenosti i potpunog samoispunjenja. Sve nas moe ekati miran i odriv svijet, ali trenutno ni smo okrenuti u tom smjeru. Einstein je rekao: Znaajni pro blemi koje susreemo ne mogu biti rijeeni na jednakoj ra zini razmiljanja na kojoj smo ih i stvorili. Ipak, pokuavamo ba to. Protiv terorizma, siromatva, kriminala, unitavanja oko lia, zaraza i drugih bolesti civilizacija pokuavamo se bo riti jednakim metodama koje su i stvorile te probleme. Po kuavamo s tehnolokim popravcima i privremenim mjerama. Pa ipak, jo nismo izgradili ni volju ni viziju o tome kako stvoriti trajnu i korjenitu promjenu.

Planetarna svijest
Zbog globalne krize ovjeanstvo je poelo traiti nove obrasce razmiljanja. Takvi su obrasci stare, ali izuzetno vane drevne mudrosti. U tim mudrostima, planetarna svijest nije tek po mona napomena, nego njihova sama bit. Kada prouavamo te obrasce, spoznajemo da je nova planetarna svijest ustvari stara, trajna svijest; jedino to je sada iznova otkrivena. Doista, krajnje je vrijeme ponovnog otkrivanja planetarne svijesti. Prije smo mislili da je tipina, normalna ljudska svijest ono to primimo sa svojih pet osjetila. Sve ostalo sma trali smo proizvodom mate. Uobiajena je percepcija bila da zavravamo tamo gdje zavrava naa koa. Ima i dru gih sta vova, koji se bave novim dobom, mistikom ili ezo te rijom. Ideje o tome da nekako pripadamo zajednitvu s drugima, da postoji kontekst u kojem smo dijelovi neke vee cjeline, smatrane su izuzetkom u povijesti civilizacije. No, ako pogledamo povijest ideja, nai emo da je is ti na prilino suprotna. Ograniavajue, mehanicistiko i fragmentirano

10

OTKRIVENA KABALA

miljenje koje je evoluiralo u zapadnom svijetu posljednjih 300 godina nije pravilo nego izuzetak. Druge kulture ne dijele taj pogled na svijet. ak ni Zapad nije pri hvatio ovakav pogled na svijet prije poetka mehanicistikog pogleda na svijet koji je poeo kao primjena (ili radije: pogrena primjena) New tonove filozofije prirode. U drugim kulturama, kao i prije na Zapadu, prevladavala je svijest pripadnosti, jedinstva. Veina tradicionalnih kultura ne slae se s tim da ljudi nemaju nita zajedniko izuzev prolaznih interesa koji se ponekad sluajno isprepletu. Klasini korijeni svih tradicija pojmovi su pla ne tarne svi jesti. Taj pojam definira svjesnost nae sudbine koju dijelimo kao ljudska bia, kao graani ovog planeta. Ako elimo pre ivjeti, osigurati da naa djeca i unuci imaju sigurnu i odrivu budunost; moramo njegovati planetarnu svijest. Da bismo krenuli naprijed, moramo njegovati nain raz miljanja koji nam omoguava oblikovanje ujedinjene ljudske obitelji, planetarne civilizacije. No takva civilizacija ne bi tre bala biti monolitska kultura gdje svi slijede iste ideje i gdje jedna osoba ili nacija diktira te ideje svima drugima. To bi trebala biti ci vilizacija razliitosti, iji se elementi zajedno spajaju u cilju odr avanja i razvoja itavoga sustava, planetarne civilizacije ljudske vrste. Ta razliitost element je harmonije, element mira. Posje do valo ju je svako drutvo koje je uspjelo preivjeti. Samo su za padna i pozapadnjena drutva to zaboravila. U procesu stva ranja tehnolokog i ekonomskog napretka, fragmentirali su cjelovitost sustava. Krajnje je vrijeme da ga obnovimo. Kako sam nauio kroz upoznavanje s napisima dr. Lait ma na, kabala u svojem izvornom obliku ne samo da promovira pojmove jedinstva i integriteta ovjeanstva i svemira nego takoer nudi praktine mjere kako ih povratiti nakon to smo ih izgubili.

Uvod

11

Od srca preporuujem da paljivo proitate ovu knjigu jer sadri mnogo vie od opega znanja o drevnoj mudrosti. Daje nam i klju osiguranja blagostanja u ovim kritinim vremenima, kada smo suoeni s do sada nevienim izazovom izborom izmeu devolutivnog puta, koji vodi svijet u pro past, i evolutivnog, koji nam moe donijeti svijet mira, sklada, blagostanja i odrivosti. Ervin Laszlo

01.

Kabala: nekad i sad

Veliki plan
Danas je u Hollywoodu prilino unosan trend potrage za duhovnou, pa se moe stei dojam da je i kabala nastala u toj juhi instant-duhovnosti i novih kvazireligija. Taj je dojam, meutim, vie nego pogrean. Kabala je ovdje tisuama go dina. Kada se prvi put pojavila, ljudi su bili mnogo blii Pri rodi nego danas. Osjeali su intimnu po ve zanost i njegovali odnos s njom. U ta vremena ljudi nisu imali razloga odvajati se od Pri ro de. Nisu bili toliko okrenuti samima sebi i otueni od svo jeg prirodnog okolia koliko smo mi danas. Jednako tako, o vjeanstvo Prirodu nije poznavalo dovoljno da bi se osjealo sigurno. Umjesto toga, ljudi su se bojali prirodnih sila, to ih je nagnalo da Prirodu doivljavaju kao nadmonu silu. S jedne strane bivajui intimni s Prirodom, a s druge bojei je se, ljudi su teili uiti ne samo o svijetu koji ih okruuje nego, jo vanije, odrediti to ili tko njime upravlja. Tih ranih dana, nisu se mogli skriti od prirodnih elemenata; nisu mogli izbjei tekoe kako to danas moemo u ovome svijetu po mjeri ovjeka. Jo vanije, strah od Prirode, zajedno s bliskou s njome, potaknuo je mnoge da trae i otkrivaju plan koji Priroda ima za njih same, a posljedino tomu i za sve nas. Ti pioniri istraivanja eljeli su znati ima li Priroda uope neki smisleni cilj, a ako ima, to bi u tom Velikom planu mogla

14

OTKRIVENA KABALA

biti uloga ovjeanstva. Osobe koje su primile najviu razinu znanja o tome Velikome planu znani su kao kabalisti. Jedinstven meu tim pionirima bio je Abraham. Kada je ot krio Veliki plan, nije ga samo podrobno istraio, nego je, to je i mnogo vanije, taj nauk prenio drugima. Shvatio je da je potpuno shvaanje plana Prirode jedina uinkovita zatita od patnje i straha. Kada je to shvatio, nije tedio truda nauiti svakoga tko je elio uiti. Zbog toga je Abraham postao prvi kabalist u dinastiji uitelja kabale. Najdostojniji studenti po stali su sljedea generacija uitelja, a oni su potom prenijeli svoja znanja sljedeoj generaciji studenata. Dizajnera Velikoga plana kabalisti nazivaju Stvoritelj ili Kreator, a sam Plan Misao stvaranja. Drugim rijeima, a ovo je vano: kada kabalisti govore o Prirodi ili prirodnim zakonima, govore o Stvoritelju. I obrnuto, kada govore o Stvoritelju, govore o Prirodi ili prirodnim zakonima. Ti pojmovi znae isto. Pojam kabalist dolazi iz hebrejske rijei kabala, to znai primanje. Izvorni je jezik kabale hebrejski, posebno raz vijen jezik od strane kabalista, da im pomogne meusobno komunicirati o duhovnome. Mnoge kabalistike knjige pisane su i na drugim jezicima, ali osnovni su pojmovi uvijek na hebrejskome. Za kabalista pojam Stvoritelj ne predstavlja nadnaravno, uda ljeno bie, nego sljedei stupanj koji ovjek treba dostii u traga nju za viim znanjem. Hebrejska rije za Stvoritelja je Bore, i sa stoji se od dvije rijei: Bo (doi) i Reeh (vidi). Dakle, rije Stvoritelj osobna je pozivnica da iskusimo duhovni svijet.

Kolijevka znanosti
Znanje koje su prvi kabalisti stekli nije im samo pomoglo ra zumjeti kako stvarnost uistinu funkcionira. S tim znanjem

Kabala: nekad i sad

15

mogli su objasniti fenomene prirode kojima su svjedoili. Tako je bilo prirodno da oni postanu uitelji i da znanje koje nam prenose postane osnova starih, ali i modernih znanosti. O kabalistima moda razmiljamo kao o povuenim lju di ma koji se skrivaju po zadimljenim odajama i piu magijske skripte. Doista, do kraja 20. stoljea kabala jest bila uvana u tajnosti. Tajnoviti pristup kabali proizveo je mnoge prie i legende. Iako je velik dio tih pria pogrean, one ipak zbunjuju ak i najupornije mislioce. Gottfried Leibnitz, veliki matematiar i filozof, zorno je prikazao to misli o tome kako je tajnovitost utjecala na kabalu: ovjekova elja za znanjem, zato to nije imao pravi klju kojim bi otkljuao tu tajnu, svedena je na knjige pune svakakvih vrsta praznovjerja koja su iznjedrila vrstu vulgarne kabale, koja ima malo toga za jednikoga s istinskom kabalom; kao i razliite fan tazije pod imenom magije. Ali kabala nije oduvijek skrivena. Ustvari, prvi su kabalisti bili vrlo otvoreni glede svoga znanja i drutveno vrlo aktivni. esto su voe nacija bili kabalisti. Kralj David vjerojatno je najpoznatiji primjer velikoga kabalista koji je ujedno bio i veliki voa. Aktivno sudjelovanje kabalista u drutvu u kojemu je ivio razvilo je osnove onoga to danas zovemo zapadnjakom fi lo zo fijom, koja je poslije postala osnovom moderne znanosti. Evo to humanist Johannes Reuchlin, inae klasini uenjak i strunjak za stare jezike i tradicije, pie u svojoj knjizi De Arte Cabbalistica: Moj uitelj Pitagora, otac filozofije, svoja je uenja preuzeo od kabalista... prvi je do tada nepoznatu rije kabala preveo u grku rije filozofija... kabala ne doputa da svoje i vote provedemo u praini, nego nam uzdie um na vrhunac znanja...

16

OTKRIVENA KABALA

Drugi pravci
Ali filozofi nisu bili kabalisti. Nisu mogli dosei dubinu kaba listikoga znanja jer nisu prouavali kabalu. To je znanje za hti jevalo vrlo specifian tretman, meutim, razvijeno je i ra bljeno na pogrean nain. Tako kabalistiko znanje kree dru gaijim pravcem nakon to je migriralo u druge krajeve svijeta, gdje u to vrijeme nije bilo kabalista. Tada ovjeanstvo skree pogreno. Iako je za pad njaka fi lozofija ukljuivala dijelove kabalistikih znanja, pola je posve drugim pravcem. Tako je izrodila znanosti koje istrauju ma terijalni svijet i koji doivljavamo preko naih pet osjetila. No kabala je znanost koja pouava to se dogaa izvan onoga to moemo percipirati preko tjelesnih osjetila. Promijenjena predodba odvela je ovjeanstvo u suprotnom pravcu od onoga koji su otkrili kabalisti, a o posljedicama toga govorit emo u sljedeim poglavljima.

Velika pitanja
Kabala je bila skrivena oko 2000 godina. Razlog je jednostavan nije bilo potrebe za njom. ovjeanstvo se tijekom tog vremena zaokupilo razvojem monoteistikih religija, a naposljetku i zna nosti. Oboje su stvoreni da bi odgovorili na najosnovnije ovjekovo pitanje Koje je nae mjesto na svijetu i svemiru, te to je svrha naeg postojanja? Drugim rijeima Za to smo roeni? No danas, vie no ikad, osjeamo da ono na emu smo ra dili proteklih 2000 godina vie ne zadovoljava nae potrebe. Objanjenja koja nam pruaju religija i znanost vie nas ne zadovoljavaju. Odgovore na najosnovnija pitanja o svrsi i vo ta traimo drugdje. Okreemo se istonjakim uenjima, proricanju budunosti, magiji i misticizmu. A neki se okreu kabali.

Kabala: nekad i sad

17

Ka bala je oblikovana upravo na nain da nam prui kon kretne odgovore. Nanovo otkrivajui drevna saznanja o smislu ivota, doslovce ispunjavamo pukotinu izmeu o vjeanstva i Prirode nastalu nakon to smo se od kabale okrenuli filozofiji.

Kabala stupa na scenu

Kabala je svoju premijeru imala prije nekih 5000 godina u Mezopotamiji, staroj zemlji na mjestu dananjega Iraka. Me zopotamija nije bila rodno mjesto samo kabale, nego svih starih uenja i misticizma. Ljudi su tada vjerovali u mnoga razliita uenja, esto slijedei vie njih istodobno. U tom kulturnom sre ditu staroga svijeta razvijane su i njegovane astrologija, pro ri canje, magija, arobnjatvo, uroci... Dok god su ljudi bili sretni sa svojim uvjerenjima, nisu os je ali potrebu za promjenom. Htjeli su znati to trebaju na pra viti da bi im ivot bio ugodniji i da bi ivjeli u sigurnosti. Nisu se propitivali o nastanku ivota, niti o vanijem tko ili to je stvorilo pravila ivota. Razlika izmeu ta dva pitanja na prvi se pogled ini ne znatnom. No pitanje o ivotu i pitanje o pravilima koja ga ob li kuju razlikuju se poput uenja kako voziti automobil u od no su na uenje kako ga napraviti. Rije je o potpuno drugoj ra zini znanja.

Pokreta promjena
elje se ne pojavljuju ni iz ega. One se nesvjesno oblikuju u nama i na povrinu izlaze tek nakon to postanu neto odreeno, poput: elim pizzu. Prije toga, elje ne osjeamo ili ih u najboljem sluaju osjeamo kao nekakav opi nemir. Svi smo doivjeli onaj osjeaj kao da nam je neto potrebno, a da istodobno ne znamo to bi to bilo. E pa, to je elja koja jo nije oblikovana.

18

OTKRIVENA KABALA

Platon je jednom prigodom rekao Nuda je majka pro na laska i bio je u pravu. Slino tomu, kabala nas ui da je uope poeljeti neto jedini nain da neto i nauimo. To je vrlo jednostavna formula: kada elimo neto, uinimo to je potrebno da to i ostvarimo. Pronaemo vrijeme, uloimo energiju i razvijemo potrebne vjetine. Ispada da je elja po kreta promjene. Nain na koji se nae elje razvijaju definira i oblikuje itavu ljudsku povijest. Kako su se elje razvijale, tako su poticale ljude da ue o svojoj sredini ne bi li ispunili svoje elje. Za ra zliku od minerala, biljaka i ivotinja, ljudi neprestano evo luiraju. Sa svakom generacijom i svakom osobom, elje postaju jae i jae.

Preuzimanje kontrole
Pokreta promjene elja sazdana je od pet razina; od nula do etiri. Kabalisti taj pokreta nazivaju voljom za pri manjem uitka ili jednostavno, voljom za primanjem. Prije 5000 godina, kada se kabala prvi puta pojavila, volja za pri manjem bila je na razini nula. Kao to moda moete pret postaviti, danas smo na razini etiri najvioj razini. Davno, kada je volja za primanjem bila na nultoj razini, elje nisu bile dovoljno jake da nas odvoje od Prirode, kao ni da nas odvoje jedne od drugih. Jedinstvo s Prirodom bilo je uobiajen nain ivota, a danas, ponovno uenje toga mnogi od nas nemalo plaaju novcem na teajevima meditacije (koji, priznajmo, nisu uvijek uspjeni). Ljudi nisu znali drugaije. Nisu znali ak ni da mogu biti odvojeni od Prirode, niti su to eljeli. Ustvari, nekada je komunikacija izmeu ovjeanstva i Pri rode tekla bez prepreka, rijei nisu bile ni potrebne: ljudi su komunicirali mislima, telepatski. Bilo je to vrijeme jedinstva i itavo ovjeanstvo bilo je kao jedan narod.

Kabala: nekad i sad

19

U Mezopotamiji, meutim, stvari su se poele mijenjati: ljud ske elje poele su rasti i postajati egoistinije. Ljudi su poeljeli mijenjati Prirodu i rabiti je za sebe. Umjesto da joj se prilagode, poeljeli su je promijeniti kako bi ona odgovarala nji hovim potrebama. Odvojili su se i otuili od Prirode i jedni od drugih. Danas, mnogo stoljea poslije, ot krivamo da to nije bilo pametno. Jednostavno stvar nije funkcionirala. Kako su se ljudi postavljali protivno svojoj okolini i dru t vima u kojima su ivjeli, tako su gubili vezu s drugim lju dima i Prirodom kao svojim domom. Ljubav je zamijenila mr nja i ljudi su se odvojili jedni od drugih. Posljedino, nastala je podjela do tada jedinstvenoga naroda staroga svijeta. Prvo se razdvojio u dvije grupe od kojih je jedna otila na istok, a druga na zapad. Rasipanje se nastavilo, da bi se na kraju formirale brojne nacije kakve danas postoje. Nastanak razliitih jezika jedan je od najoitijih simptoma podjele. Biblija to opisuje kao pad babilonske kule. Ovi ra zliiti jezici odvojili su ljude jedne od drugih te proizveli zbrku i prestanak funkcioniranja. Hebrejska rije za zbrku je Bilbul i po tome glavni grad Mezopotamije dobija ime Babel (Babilon). Od samoga trenutka razdvajanja kada su nae elje narasle s razine nula na razinu jedan poinje borba protiv Prirode. Umjesto da ispravimo rastui egoizam ne bismo li ostali jedno s Prirodom, to jest sa Stvoriteljem, izgradili smo mehaniku, tehnoloku obranu protiv nje. Zato smo razvili znanost i teh nologiju. Bili mi toga svjesni ili ne, ispada da pokuavamo kontrolirati Stvoritelja i preuzeti kontrolu. U takvome Babilonu ivio je Abraham. Pomagao je svome ocu izraivati i prodavati male idole. Nije teko uvidjeti da je u tom New Yorku staroga svijeta Abraham bio u centru kaosa ideja. Ova konfuzija takoer objanjava pitanje na kojemu je Abraham ustrajao: Tko je vlasnik ovoga grada?

20

OTKRIVENA KABALA

Odgovor ga je naveo da otkrije zakon Prirode. Kada je shvatio da postoji svrha toj konfuziji i zastranjivanju, brzo je o tome poeo uiti svakoga tko je bio voljan sluati.

Skrivanje, traenje i... nenalaenje

Razina egoizma nastavila je rasti, svakom nas razinom sve vie odvajajui od Prirode (Stvoritelja). U kabali, razdaljina se ne mjeri metrima ili kilometrima. Mjeri se svojstvima. Svojstvo Stvoritelja je cjelovitost, povezanost i davanje; ali os je titi ga mogue je jedino kada i sami steknemo ta svojstva. Ako sam okrenut sebi, nema anse da u se povezati s neim toliko cjelovitim i altruistinim kao to je Stvoritelj. To bi bilo jednako uzaludno kao pokuavati vidjeti osobu kojoj smo okrenuti leima. Okrenuti smo Mu leima i elimo Ga kontrolirati pa je jasno da, to vie pokuavamo, postajemo sve frustriraniji. Jasno, ne moemo kontrolirati neto to ne moemo vidjeti ni osjetiti. Ta elja ne moe biti ispunjena ako se ne okrenemo za 180 stupnjeva, pogledamo u suprotnom pravcu i tako Ga pronaemo. Mnogi su ve umorni od propalih obeanja tehnologije o bogatstvu, zdravlju i sigurnoj sutranjici. Premalo ljudi dolo je do svega toga, ali ak ni oni ne znaju to e s njima biti sutra. Pozitivno u vezi toga je da tjera da se preispitamo i upitamo: Je li mogue da itavo vrijeme putujemo u krivome smjeru? Kada prihvatimo injenicu da kriza postoji, postajemo spo sobni i otvoreno priznati da je put koji smo odabrali us tva ri slijepa ulica. Odabrali smo tehnologiju i svoju prirodu nainili suprotnom Prirodi, a umjesto toga trebali smo vlastiti egoizam zamjeniti altruizmom, to bi rezultiralo jedinstvom s Prirodom. U kabali, rije koja se koristi za ovu promjenu je tikkun (is pravljanje). Shvatiti nau suprotnost u odnosu na Stvoritelja

Kabala: nekad i sad

21

znai da moramo prihvatiti rascjep koji je nastao meu ljudskim biima prije pet tisua godina. To se zove prepoznavanje zla. Nije lak, ali je prvi korak ka istinskom zdravlju i srei.

Globalna kriza ima sretan kraj

U posljednjih 5000 godina svaka je od dvije struje koje su pole iz Mezopotamije evoluirala u civilizaciju razliitih ljudi. Od te dvije grupe, jedna je postala poznata kao zapadna ci vi lizacija, a druga kao istona civilizacija. Odnosi izmeu dvije civilizacije pogoravali su se tijekom procesa zapoetog prvim raskolom. Prije pet tisuljea podijeljena je jedinstvena nacija jer je egoizam rastao i razdvajao njezine lanove. Vrijeme je da se ove nacije ovjeanstvo iznova ujedine i postanu jedinstvena nacija. Jo smo na prijelomnoj toki, ali smo danas toga svjesni vie nego prije. Prema kabalistikoj mudrosti aktualni sukob izmeu raz li itih kultura i ponovno pojavljivanje mistinih vjerovanja kakvi su bili uobiajeni u staroj Mezopotamiji zapravo ozna avaju poetak ponovnog spajanja ovjeanstva u novu civi li zaciju. Danas poinjemo shvaati da smo svi povezani i da moramo iznovo izgraditi stanje otprije raspada. Iznova iz gra ujui jedinstveno ovjeanstvo, ujedno emo obnoviti nau vezu s Prirodom, sa Stvoriteljem.

Egoizam je kvaka-22*
Mudrost kabale otkrivena je u vrijeme prve popularizacije misticizma. Pruala je znanje o postupnom rastu naeg egoi zma i o tome to ga je izazvalo. Kabalisti su uili da je sve to postoji sazdano od elje za samoispunjenjem.
* Kvaka-22/Catch-22: termin koji uvodi Joseph Heller u istoimenom romanu, opisujui paradoks u zakonu, pravilu ili praksi zbog kojega je netko rtva bez obzira na izbor koji uini. U teoriji vjerojatnosti pojam se odnosi na situaciju tipa Ako ispadne pismo ja dobivam; ako ispadne glava ti gubi, (op.prev.)

22

OTKRIVENA KABALA

Te elje, meutim, ne mogu biti ispunjene u svojoj izvornoj formi, kada su usmjerene prema zadovoljavanju sebe samih. Naime, elju ponitavamo im je zadovoljimo. A ako ponitimo elju za neim, prestajemo uivati. Na primjer, pomislite na svoju omiljenu hranu. Zamislite se u nekom restoranu, udobno ste smjeteni dok vam nasmijeeni ugostitelj donosi pokriveni pladanj, postavlja ga ispred vas i podie poklopac. Hmmm... ta poznata i ukusna aroma! Ui vate li ve? Vae tijelo uiva, zbog toga i na samu pomisao o ukusnoj hrani izluuje probavne sokove. No im ponete jesti, uitak se smanjuje. to postajete sitiji, manje uitka dobivate od jedenja. Na kraju, kad ste zadovoljili svoju glad, vie ne moete uivati u hrani i prestajete jesti. Ne stajete samo zato to ste siti, nego i zato to jedenje na pun e ludac nije zabavno. Ovo je kvaka-22 kad se radi o egoizmu ako dobijete to elite, vie to ne elite. Kako ne moemo ivjeti bez uitka, moramo neprestano traiti nove i vee uitke. To inimo razvijajui nove elje koje e takoer ostati neispunjene. U tom se krugu bjesomuno vr timo. Jasno, to vie elimo, praznije se osjeamo. A to se praznijima osjeamo, to postajemo nezadovoljniji. S obzirom na to da se sada nalazimo na najintenzivnijoj razini elje u naoj povijesti, ne moemo se oteti dojmu da smo zapravo nezadovoljniji nego ikada, iako je neosporno da imamo vie materijalnog bogatstva nego to su imali nai oevi i oevi naih otaca. Kontrast izmeu onoga to imamo i sve veeg nezadovoljstva koje osjeamo jest osnova krize koju danas doivljavamo. to postajemo egoistiniji, praznije se osjeamo. A kriza se po gorava.

Neophodnost altruizma
Izvorno, svi su ljudi meusobno bili povezani. Osjeali smo i mislili o sebi kao jedinstvenom ljudskom biu i upravo to

Kabala: nekad i sad

23

je nain na koji se Priroda ophodi s nama. To kolektivno ljudsko bie zove se Adam, od hebrejske rijei domeh (slian), to znai slian Stvoritelju, koji je takoer jedinstven i cjelovit. No, usprkos naoj poetnoj jednosti, rast egoizma uzrokuje gubitak tog osjeaja i postajemo udaljeniji jedni od drugih. Kabalistike knjige govore da Priroda ima u planu nastavak rasta naeg egoizma sve dok ne shvatimo da smo se razdvojili i poeli mrziti jedni druge. Logika koja se krije iza tog plana je da prvo moramo osjetiti jedinstveno bie, a zatim se razdvojiti na egoistine i otuene individue. Jedino tada emo moi sh vatiti da smo postali neto posve suprotno Stvoritelju i da smo krajnje sebini. tovie, to je jedini nain da shvatimo egoizam kao ne to negativno, neispunjavajue i krajnje beznadno. Kako re ko smo, na nas egoizam razdvaja od drugih i od Prirode. Ali da bismo to promijenili, moramo prvo shvatiti sve navedeno. To e nas dovesti do elje za promjenom i do otkrivanja na i na preobrazbe u altruiste ponovno spojene s itavim ov je anstvom i Prirodom Stvoriteljem. Na kraju, ve smo rekli da je elja pokreta promjene. Kabalist Yehuda Ashlag pie da ulazak Vie Svjetlosti u elju i naputanje iste stvara posudu. Zadatak tog svjetla je altruistian. Drugim rijeima, ako elimo os je ati jedinstvo sa Stvoriteljem, prvo moramo biti uje di njeni s Njim, a zatim osjetiti gubitak ovoga jedinstva. Iskusivi oba stanja, moi emo nainiti svje stan izbor, a svjesnost je bitna za pravo jedinstvo. Moemo ovaj proces usporediti s djetetom koje, dok je malo, osjea povezanost s roditeljima; kao adolescent se pobunjuje; a konano, kada dijete odraste, razumije i opravdava okolnosti svojega odrastanja.

24

OTKRIVENA KABALA

Ustvari, alturizam nije samo mogunost. Samo naizgled mo emo izabrati hoemo li biti egoistini ili altruistini. Ali, ako prouimo Pri rodu, altruizam emo smatrati njezinim najosnovnijim za konom. Naprimjer, svaka stanica u tijelu pri marno je egoi stina. No, da bi postojala, mora prevladati svoje egoistine porive zbog dobrobiti tijela kao cjeline. Nagradu koju ta stanica dobi va je da ne doivljava samo svoju egzistenciju, nego ivot ita voga tijela. Mi takoer moramo razviti slinu vezu s ostalima. to bu demo uspjeniji u vezanju s ostalima, vie emo osjeati Ada movo vjeno postojanje umjesto prolaznosti fizike egzi stencije. Danas je altruizam postao posebno vaan za nae pre iv lja vanje. Postalo je jasno da smo svi povezani i ovi sni jedni o drugima. Ova ovisnost proizvodi novu i vrlo pre ciznu de finiciju altruizma: svaki in namjere koji dolazi iz potrebe da se ovjeanstvo povee u jedno jedino bie smatra se al truistinim. Sukladno tome, svaki je in ili namjera koja nije fokusirana na ujedinjenje ovjeanstva egoistina. Iz toga proizlazi da je naa suprotnost Prirodi ustvari iz vor sve patnje koje vidimo u svijetu. Sve drugo u Prirodi mi ne rali, biljke i ivotinje insitnktivno slijede prirodni zakon altruizma. Samo je ljudsko ponaanje u suprotnosti s ostatkom Prirode i Stvoriteljem. tovie, patnja koju vidimo oko sebe nije samo naa. Svi dru gi dijelovi Prirode takoer pate zbog naih pogrenih po stupaka. Ako svaki drugi segment Prirode insinktivno sli jedi svoj zakon, a samo ovjek ne, tada je upravo ovjek je di ni pokvareni element u Prirodi. Jednostavno reeno, kada ko rigiramo sebe iz egoizma u altruizam, sve e ostalo biti korigirano: zagaenost, oskudica, ratovi i drutvo u cjelini.

Kabala: nekad i sad

25

Pojaana percepcija
Postoji posebna nagrada od altruizma. Moe se doimati da bi se jedina promjena sastojala od davanja prioriteta drugima ispred sebe, ali postoje daleko vee beneficije. Kada ponemo razmiljati o drugima, postajemo sjedinjeni s njima i oni s nama. Razmislite o ovome: na svijetu je oko 6,5 mi lijardi ljudi. to ako, umjesto to imate dvije ruke, dvije noge i jedan mo zak; raspolaete s ak 13 milijardi ruku i nogu, i 6,5 milijardi mozgova? Zvui zbunjujue? Ustvari nije, jer svi bi ti mozgovi funkcionirali kao jedan, a sve ruke kao jedan par. itavo ovjeanstvo funkcioniralo bi kao jedno tijelo ije su mogunosti poveane 6,5 milijardi puta. ekajte, jo nismo gotovi s nagradama! Osim to e postati su per-ovjek, svatko tko postane altruistian primit e najpo eljniji poklon: sveznanje, potpuno prisjeanje. Stjecanjem al truizma, koji je Stvoriteljeva priroda, izjednaujemo se s Njime, i poinjemo razmiljati kao On. Poinjemo razumjeti zato se sve dogaa, kad se treba dogoditi i to uiniti ako bismo htjeli da se dogodi drugaije. U kabali, to se stanje zove jednakost forme i to je svrha stvaranja. To stanje pojaane percepcije, ili jednakosti forme, pred stav lja odgovor na pitanje zato smo uope stvoreni. Evo zato smo stvoreni jedinstveni, a zatim se razdvojili da bismo se mogli ponovno ujediniti. U tom procesu nauit emo zato Priroda ini ono to ini i postati mudri kao Misao koja ju je stvorila. Kad se ujedinimo s Prirodom, osjeat emo se vjenima i potpunima, poput Nije. ak i kad naa tijela umru, osjeat emo kako nastavljamo postojati u vjenoj Prirodi. Fiziki ivot i smrt vie nas nee doticati jer e naa prijanja percepcija, okrenuta prema samima sebi, biti zamijenjena cjelovitom, al truistinom percepcijom. Nai ivoti postat e ivot cjelovite Prirode.

26

OTKRIVENA KABALA

Sada je vrijeme
Knjiga Zohar, Biblija kabale, napisana je prije otprilike 2000 godina. Tvrdi da e do kraja 20. stoljea ljudski egoizam dosei nevien intenzitet. Kao to smo ve ustvrdili: to vie elimo, praznije se os jeamo. Zato od kraja 20. stoljea ovjeanstvo osjea najveu prazninu ikad. Knjiga Zohar takoer pie da e, kada doe do opisanoga osjeaja praznine, ovjeanstvo traiti lijek. Tada e, kae Zohar, doi vrijeme da se kabala predstavi itavom ovjeanstvu kao nain dolaska do ispunjenja kroz jednakost s Prirodom. Proces stjecanja potpunosti, tikkun, nee se dogoditi od jed nom niti u isto vrijeme za svakoga od nas. Da bi dolo do tikkuna, ovjek ga mora htjeti. To je proces koji ukljuuje nau volju. Korekcija poinje kada osoba shvati da je njezina egoistina priroda izvor svog zla. To je vrlo osobno i snano iskustvo, ali nedvojbeno dovodi ovjeka do elje za promjenom prema altruizmu. Kako rekosmo, Stvoritelj nas tretira kao jedno, ujedinjeno stvorenje. Pokuavamo do svojih ciljeva doi egoistiki, ali danas otkrivamo da e nai problemi biti rijeeni jedino ko lektivno i altruistino. to smo svjesniji svojeg egoizma, vie emo eljeti rabiti metode kabale kako bismo promijenili svoju prirodu u altruistinu. Nismo to unili kada se kabala prvi put pojavila, ali moemo sada, zato to sada znamo da nam je potrebna! Proteklih 5000 godina ljudske evolucije bio je proces is pro bavanja jedne metode. Ispitivali smo uitke i postajali za varani njima, a svoje smo greke ostavljali sljedeim naratajima. Me tode su dolazile i odlazile, ali nismo postali sretniji. Sada, kad se pojavila metoda kabale, ciljana da korigira najviu ra zinu egoizma, vie ne moramo slijediti iluzorne puteve. Na najgori

Kabala: nekad i sad

27

egoizam moemo jednostavno ispraviti kroz kabalu, a ostale ko rekcije uslijedit e kao domino-efekt. Zato, tijekom ove ko rek cije, moemo osjeati ispunjenost, nadahnue i radost.

Ukratko
Mudrost kabale (mudrost primanja) prvi se puta pojavila prije oko 5000 godina, kad su se ljudi poeli pitati o svrsi vlastita postojanja. Oni koji su znali odgovor, zvani su kabalisti. No tada su elje veine ljudi bile premale da bi traili to znanje. Kad su kabalisti vidjeli da ovjeanstvo ne treba njihovu mudrost, sakrili su je i tajno pripremali za vrijeme u kojemu e svi biti spremni za nju. U meuvremenu, ovjeanstvo je stvorilo druge kanale, poput religije i znanosti. Danas smo svjedoci toga da je sve vei broj ljudi uvjeren da re ligija i znanost nemaju odgovor za najdublja ivotna pitanja, a za odgovorima poinju tragati drugdje. Ovo je vrijeme koje je kabala ekala i to je razlog zato se ponovno javlja da prui odgovor na pitanje o smislu postojanja. Kabala nam govori da je Priroda, to je sinonim za Stvoritelja cjelovita, altruistina i jedinstvena. Govori nam da ne samo da moramo razumjeti Prirodu nego i da ovu razinu postojanja moramo eljeti implementirati unutar sebe. Postupajui ispravno, kabala kae da emo biti ne samo izjednaeni s Prirodom, nego emo razumjeti i Misao koja stoji iza nje Veliki plan. Konano, kabala tvrdi da, razumijevajui Veliki plan, postajemo jednaki kao Veliki planer, i da je to smisao stvaranja izjednaiti se sa Stvoriteljem.

02.

Najuzvienija elja

Nakon to smo se upoznali s porijeklom kabale, vrijeme je da vidimo kako je povezana s nama samima. U uenju kabale rabe se brojni strani izrazi, od kojih veina potjee iz hebrejskog jezika; neki iz aramejskog, a neki i iz dru gih jezika, poput grkoga. No dobra je vijest da e se poetnici, pa ak i osrednji uenici, sasvim dobro snai i poznavanjem svega nekoliko rijei. Iako ti izrazi oznaavaju duhovna stanja, ako ih iskusite u sebi, otkrit ete njihova ispravna imena. Kabala govori o eljama i nainu njihova zadovoljenja. Pro u avala je razvoj ljudske due od njezina skromna poetka kao duhovnog sjemena pa sve do njezina vrhunca kao Drveta ivota. Jednom kada shvatite poantu, ostalo ete nauiti u svo me srcu.

Odskona daska za rast

U prvome smo poglavlju rekli da bi bilo sjajno nauiti koristiti na ego na drukiji nain u povezivanju s drugima, tako da tvorimo jedinstveno duhovno bie. Metoda kabale stvorena je upravo u tu svrhu. Pogledamo li oko sebe, moemo jasno vidjeti da naa bu dunost nije ba svijetla. Nalazimo se u krizi i to velikoj. ak i ako nam jo nije nanijela tetu, nemamo jamstva da e tako i ostati. ini se da ne postoji podruje na kojem kriza nije os tavila traga, bilo u naim osobnim ivotima, drutvima u kojima ivimo ili Prirodi.

30

OTKRIVENA KABALA

Krize same po sebi nisu nuno negativne; one su samo pokazatelj da je trenutno stanje stvari iscrpljeno i da je vri jeme za prelazak u sljedeu fazu. Demokracija, industrijska re volucija, borba za enska prava, kvantna fizika... sve se to pojavilo kao posljedica krize u pojedinom podruju. Zapravo, sve to danas postoji rezultat je kriza iz prolosti. Dananja kriza nije bitno drugaija od prethodnih; ona je, meutim, znatno intenzivnija i obuhvaa itav svijet. Ali, poput svake krize, to je prilika za promjenu, odskona da ska za rast. Ako ispravno izaberemo, sve nae neprilike mogu jednostavno nestati. Mogli bismo jednostavno osigurati hra nu, vodu i skrovite za cijeli svijet. Mogli bismo uspostaviti svjetski mir i pretvoriti ovaj svijet u napredan i dinamian planet. No, da bi se to dogodilo, moramo eljeti da se to dogodi i izabrati ono to Priroda eli da izaberemo jedinstvo umjesto razdvojenosti. Zato se onda ne elimo povezati? Zato smo otueni jedni od drugih? to vie napredujemo i to vie znanja stjeemo, tim vie postajemo razdvojeni. Nauili smo graditi svemirske brodove; robote veliine molekule; deifrirali smo itavi ljudski genom... Kako to da nismo nauili biti sretni? to vie budemo uili o kabali, sve emo vie otkrivati da nas ona uvijek vodi prema konanom uzroku. Prije no to vam pru i odgovore, ona vam otkriva zato se nalazite u trenutnom stanju. Jednom kada upoznate uzrok vlastite situacije, gotovo da vam nee trebati ikakvo vodstvo. U tom kontekstu, po gledajmo to smo do danas uili pa moda otkrijemo zato jo nismo pronali klju sree.

Iza zatvorenih vrata

ovjek... ako je nedovoljno ili slabo uen, najvei je divljak meu zemaljskim stvorenjima.
Platon, Zakoni

Najuzvienija elja

31

Znanje se oduvijek smatralo imovinom. pijunaa nije ot krie modernog doba, ona postoji od poetka povijesti. Postoji jer se znanje uvijek otkrivalo samo na temelju potrebe za njim, pri emu se sporilo samo oko toga tko treba znati. U prolosti su ueni ljudi nazvani mudracima, a znanja koja su posjedovali bila su znanja o tajnama Prirode. Mudraci su skrili svoje znanje iz straha da ono ne doe u posjed onih koje su smatrali nedostojnima. Ali kako mi odreujemo tko ima pravo znati? Daje li mi injenica to posjedujem ekskluzivan dio znanja pravo da ga skrijem? Naravno, nitko se ne bi sloio s tim da je nedostojan znanja; stoga pokuavamo ukrasti svaku informaciju koju elimo, a koja nije dostupna svima. No nije uvijek bilo tako. Prije mnogo godina, prije nego to je egoizam dosegao svoj vrhunac, ljudi su dobrobit drutva stavljali ispred osobne dobrobiti. Osjeali su povezanost s cje lokupnom Prirodom i itavim ovjeanstvom; ne sami sa sobom. Za njih je to bio prirodan nain ivljenja. Ali danas, naa su se promiljanja drastino promijenila i vjerujemo da imamo pravo znati sve i initi sve to nam je volja. To nam naa razina egoizma nesvjesno nalae. Zapravo, ak su i prije nego je ovjeanstvo doseglo et vrtu razinu elje, uenjaci poeli prodavati svoju mudrost za materijalna dobra poput novca, slave i moi. Kako su ma terijalne kunje rasle, ljudi vie nisu bili u mogunosti nastaviti ivjeti skromno i biti usmjereni istraivanju Prirode. Umjesto toga, mudri su ljudi poeli koristili svoje znanje za stjecanje materijalnih uitaka. Napretkom tehnologije i poveanjem egoistinih poriva, zlo u potreba znanja do danas je postala normom. Pritom, to je vei tehnoloki napredak, time postajemo vea opasnost za nas same i nau okolinu. Kako nam mo raste, dolazimo u sve vee iskuenje da je iskoristimo kako bismo dobili ono to elimo.

32

OTKRIVENA KABALA

Kao to smo prije spomenuli, elja za primanjem sastoji se od etiri razine intenziteta. Kako postaje jaa, tako na dru tveni i moralni pad postaje vei. Stoga nije udo to se nalazimo u krizi. Prilino je jasno zato su mudraci skrili svoje znanje i zato ih sada njihov rastui egoizam potie na otkrivanje tog znanja. Znanje i napredak nee nam pomoi ako ne promijenimo sebe. Oni e samo prouzroiti vee tete nego to su to inili do sada. Stoga, bilo bi prilino naivno oekivati da nam zna n stvena dostignua osiguraju dobar ivot. Ako elimo svjetliju budunost, trebamo promijeniti sebe.

Evolucija elja
Tvrdnja da je ovjek egoist po prirodi nije nikakva novost. No zbog toga to smo prirodno egoistini, svi smo, bez iznimke, sk loni zloupotrebljavati vlastito znanje. To ne mora nuno zna iti da emo koristiti svoje znanje da bismo poinili zloin. To se moe odraziti u malim, naizgled beznaajnim stvarima, poput stjecanja promaknua na poslu kada to nismo zasluili ili kada prijatelju otmemo voljenu osobu. Prava novost kod egoizma nije u tvrdnji da je ljudska pri roda egoistina; ve tvrdnja Ja sam egoist. Kada se po prvi put suoimo s vlastitim egom, doivljavamo otrenjenje. I ba kao svako drugo otrenjenje popraeno je jakom glavoboljom. Postoji valjan razlog neprestanog razvoja nae elje za pri manjem, to emo razmotriti malo kasnije. Nego, usre do to i mo se sad na ulogu koju ova evolucija ima u nainu na koji stjeemo znanje. Kad se pojavi nova elja, ona stvara nove potrebe. A kada tragamo za nainima zadovoljenja tih potreba, razvijamo i op lemenjujemo svoj um. Drugim rijeima, evoluciju stvara raz voj elje za primanjem uitka.

Najuzvienija elja

33

Pogled na ljudsku povijest sa stajalita evolucije elje za pri manjem otkriva nam da su te rastue elje proizvele svaki koncept, otkrie i izum. Svaka inovacija zapravo je orue koje nam pomae u zadovoljavanju sve veih potreba i zahtjeva koje nae elje stvaraju. Prva razina elje odnosi se na fizike elje poput elje za hranom, seksom, obitelji i domom. To su najosnovnije elje koje posjeduju sva iva bia. Za razliku od prve razine elja, sve su ostale razine elja iskljuivo ljudske, a proizlaze iz ivljenja u ljudskom drutvu. Druga se razina odnosi na elju za bogatstvom; trea na elju za asti, slavom i moi, a etvrta razina na elju za znanjem. Srea ili nesrea; uitak ili patnja, ovise o stupnju za do voljenja naih potreba. Meutim, zadovoljstvo zahtijeva ula ganje tru da. Zapravo, u tolikoj smo mjeri upravljani uitkom da, kako kabalist Yehuda Ashlag kae: ak ni najmanji pokret osoba ne moe uiniti bez motivacije... bez stjecanja odreene dobiti iz toga. tovie: Kada, primjerice, netko po makne ruku sa stolice na stol, ini to jer misli da e na taj nain primiti vei uitak. Kada ne bi tako mislio, ostavio bi ruku da poiva na stolici cijelog ivota. U prethodnom smo poglavlju istaknuli da je ego kvaka-22. Drugim rijeima, jaina uitka ovisi o jaini elje. Kako se ispunjenje poveava, elja proporcionalno slabi. Prema tome, kada nestane elja, nestaje i uitak. Iz toga proizlazi da, ako elimo uivati u neemu, moramo to ne samo eljeti nego i za drati tu elju jer e, u protivnom, uitak nestati. Osim toga, uitak se ne nalazi u eljenom objektu, ve u pojedincu koji eli uitak. Primjerice, ako sam lud za tu njevinom, to ne znai da tunjevina u sebi sadri ikakav uitak, ve da uitak u obliku tunjevine postoji u meni.

34

OTKRIVENA KABALA

Pitajte bilo kojeg tunja uiva li u svom mesu. Sumnjam da bi odgovor bio pozitivan. Mogu ga upitati: Ali zato ne ui va u svom mesu? Kada uzmem zalogaj tvoga mesa, tako je dobrog okusa... a ti ima tunjevine na tone! Da sam na tvom mjestu, bio bi to raj za mene. Naravno, svi znamo da ovo nije realistian dijalog i to ne samo zbog toga to tunj ne govori. Instinktivno osjeamo da tunj ne moe uivati u svom mesu, dok ljudi mogu. Zato ljudi uivaju u okusu tunjevine? Zato to mi imamo elju za uivanjem u tunjevini. Razlog zbog kojeg tunj ne moe uivati u svojem mesu lei u tome to nema elju za uivanjem u vlastitom mesu. Odreena elja za primanjem uitka iz odreenog objekta zove se kli (posuda/orue); a primanje za dovoljstva unutar kli zove se Ohr (Svjetlost). Koncept kli i Ohr nesumnjivo je najvaniji koncept u mudrosti kabale. Kada bu dete u mogunosti izgraditi kli, posudu za Stvoritelja, primit ete Njegovu Svjetlost.

Upravljanje eljama
Sad kad znamo da elje uzrokuju napredak, pogledajmo kako smo se nosili s njima kroz povijest. eljama smo najee up ravljali na dva naina: 1. Pretvarajui sve u navike, prilagoavajui elje; ili ih stavljajui u svakodnevnu rutinu; 2. Umanjujui i potiskujui ih. Veina religija koristi prvi nain, vezujui svaki in uz nagra du. Da bi nas motivirali na injenje onoga to se smatra do brim, nai bi nas uitelji i okolina nagraivali pozitivnom re akcijom svaki put kad bismo uinili neto ispravno. Kako odrastamo, nagrade postupno prestaju stizati, a nai postupci postaju oznaeni kao nagraujui u naem umu.

Najuzvienija elja

35

Jednom kad postanemo naviknuti na neto, to nam postaje prirodno. A kad djelujemo u skladu sa svojom prirodom, uvijek smo zadovoljni sami sa sobom. Drugi nain upravljanja eljama umanjivanje i potiskivanje najvie se prakticira u istonjakim uenjima. Taj pristup sli jedi jednostavno pravilo: bolje je ne eljeti, nego eljeti, a ne imati ili, rijeima Lao-Tsea (604 pr.n.e. 531 pr.n.e): Ispolji ja snou; prigrli jednostavnost; umanji sebinost; imaj malo elja. ( Put Lao-Tsea) Mnogo se godina inilo da uspijevamo upravljati eljama pomou ovih dviju metoda. Premda nismo dobili ono to smo eljeli zbog pravila koje kae da, kad ima ono to eli, vie to ne eli potraga je sama po sebi bila zadovoljavajua. Kad god se pojavila nova elja, vjerovali smo da e nas ba ona ispuniti. Bili smo ispunjeni nadom dok smo sanjarili; a gdje postoji nada, postoji i ivot, ak i bez istinskog ostvarenja naih snova. Ali nae su elje rasle. Postalo ih je iznimno teko zadovoljiti neostvarenim snovima, praznim kli lienim ispunjenja. Iz toga slijedi da se dva naina prilagoavanje i umanjivanje elja nalaze pred najveim izazovom. Kada ne moemo umanjiti svoje elje, ne preostaje nam nita drugo nego pronai nain kako da ih zadovoljimo. U takvom stanju ili naputamo stare naine ili ih na neki nain kombiniramo s novima.

Stigla je nova elja

Rekli smo da postoje etiri stupnja elje za primanjem: a) fizika elja za hranom, razmnoavanjem i obitelji; b) bo gatstvo; c) mo i potovanje, ponekad odijeljene u dvije razliite skupine; i d) elja za znanjem. etiri su stupnja podijeljena u dvije grupe: 1) ivotinjske elje, prvi stupanj, koje dijelimo sa svim ivim biima; i 2) ljudske elje; drugi, trei i etvrti stupanj; koje su svojstvene

36

OTKRIVENA KABALA

samo ljudima. Potonja skupina elja dovela nas je do stanja u kojem se nalazimo. Ali danas postoji nova elja peti stupanj u evoluciji elje za primanjem. Kao to smo spomenuli u prethodnom poglavlju, u Knjizi Zohar pie da e se krajem dvadesetog stoljea pojaviti nova elja. Nova elja nije poput prethodnih; ona je vrhunac svih stupnjeva elja koje su joj prethodile. Ne samo da predstavlja najsnaniju elju, ve posjeduje jedinstvena svojstva po kojima se razlikuje od ostalih elja. Kada kabalisti govore o srcu, pritom ne misle na organ, nego na elje prva etiri stupnja. Peti stupanj elje bitno je drukiji. Trai zadovoljstvo samo iz duhovnoga, ni iz ega fizikog. Ta je elja takoer i temelj duhovnog rasta koji svatko treba proivjeti. Iz toga razloga kabalisti tu elju nazivaju toka u srcu.

Nova metoda za novu elju

Kad se pojavi toka u srcu, osoba se poinje pomicati od elja za ovozemaljskim uicima seksom, novcem, moi, i znanjem prema eljama za duhovnim uicima. Kako je ovo nova vrsta uitka za kojim tragamo, tako nam treba nova metoda da bismo ga ostvarili. Metoda zadovoljavanja nove elje naziva se mudrost kabale (mudrost o tome kako primati). Da bismo shvatili ovu novu metodu, razmotrimo razlike izmeu mudrosti kabale, iji je cilj zadovoljiti elju za duho v nim, i metoda koje se koriste za zadovoljenje ostalih elja. Kod naih obinih elja uglavnom vrlo lako moemo od rediti to elimo. Ako elim jesti, potrait u hranu; ako elim potovanje, ponaat u se na nain za koji vjerujem da e na vesti ljude da me potuju. Meutim, s obzirom na to da zapravo ne znam to je du hov nost, kako onda mogu znati to trebam initi da bih je postigao? Zato to u poetku ne shvaamo da je otkrivanje

Najuzvienija elja

37

Stvoritelja ono to uistinu elimo, ne shvaamo ni da e nam biti potrebna nova metoda da bismo Ga traili. Ta je elja toliko drukija od iega to smo do sad iskusili, da je ak ni mi sami ne moemo razaznati. Zbog toga se metoda otkrivanja i zadovoljavanja duhovne elje naziva Mudrost Skrivenoga. Dokle god je hrana, drutveni status i, iznad svega zna nje bilo jedino to smo eljeli, nije nam trebala Mudrost Skrivenoga. Nikakve koristi nismo imali od nje, zbog toga je i ostala skrivena. No njezina skrivenost ne znai da je bila naputena. Naprotiv, posljednjih su je pet tisua godina kabalisti usavravali i preraivali za vrijeme kad e ljudima biti potrebna. Pisali su knjige na sve jednostavniji nain kako bi kabalu uinili razumljivijom i pristupanijom. Znali su da e u budunosti itav svijet trebati tu mudrost, a napisali su da e se to dogoditi kad se pojavi peta razina elje. Sada se ta razina pojavila i oni koji je prepoznaju osjeaju potrebu za mudrou kabale. Kabalistikim rjenikom reeno: da biste primili uitak, mo rate imati kli za to strogo odreenu elju za specifinim uitkom. Pojava kli prisiljava na mozak da pronae nain kako bi ga ispunio Svjetlou (Ohr). Sad kada mnogi od nas imaju toku u srcu, mudrost kabale postavlja se kao sredstvo zadovoljenja nae elje za duhovnou.

Tikkun ispravljanje elje za primanjem

Prethodno smo spomenuli da je elja za primanjem kvaka-22: kad konano dobijem ono to sam elio, gotovo istoga trenutka prestajem to eljeti. I naravno, ako neto ne elim, ne mogu u tome ni uivati. elja za duhovnou posjeduje vlastiti jedinstven meha nizam koji omoguava izbjegavanje te zamke. Taj se mehanizam na ziva tikkun (ispravljanje, korekcija). elja pete razine najprije

38

OTKRIVENA KABALA

treba biti omotana tim tikkunom kako bi mogla biti koritena uinkovito i sa zadovoljstvom. Razumijevanje tikkuna rijeit e mnoge nesporazume o ka ba li. elja za primanjem bila je pogonska sila koja je stajala iza svakog napretka i promjene u povijesti ovjeanstva. Ali se uvijek koristila za primanje uitka za sebe. Premda nema nita loe u elji za primanjem uitka, namjera uivanja radi samozadovoljenja stavlja nas nasuprot Prirodi, Stvoritelju. Pre ma tome, elei primiti samo za sebe, odvajamo se od Stvoritelja. U tome je naa iskvarenost, razlog za svaku nesreu i nezadovoljstvo. Tikkun se ne dogaa kada prestanemo primati, nego kada promijenimo razlog zbog kojeg primamo, nau namjeru. Kada primamo za sebe, to se zove egoizam. Kada primamo s ciljem postizanja jedinstva sa Stvoriteljem, to se zove altruizam, od nosno jedinstvo s Prirodom. Naprimjer, biste li uivali u svakodnevnom jedenju istoga jela tijekom nekoliko mjeseci? Vjerojatno ne. No upravo to se zahtijeva od malih beba. One nemaju izbora. Zapravo, jedini je razlog to pristaju na to injenica da ne znaju ni za to drugo. Ipak, zasigurno postoji vie uitaka koje mogu dobiti iz jedenja, osim pukog punjenja praznoga trbuia. Razmislite sada o djetetovoj majci. Zamislite njezino lice kako sjaji dok hrani svoje dijete. Oduevljava je puko gledanje njezina djeteta kako zdravo jede. Dijete moe biti zadovoljno (u najboljem sluaju), ali majka je ushiena. Evo to se dogaa: i majka i dijete uivaju u djetetovoj elji za hranom. Meutim, dok je dijete usredotoeno na vlastiti trbuh, majino je zadovoljstvo beskrajno vee zbog uitka koji ima od davanja svome djetetu. Ona nije usredotoena na sebe, nego na dijete. Isto je i s Prirodom. Kada bismo znali to Priroda eli od nas i ispunili to, osjetili bismo zadovoljstvo davanja. tovie, ne bismo to osjetili na instiktivnoj razini koju majke prirodno

Najuzvienija elja

39

doivljavaju u odnosu sa svojim djetetom, nego na duhovnoj razini vlastite povezanosti s Prirodom. Na hebrejskom, izvornom jeziku kabale, namjera se kae ka vana. Prema tome, tikkun koji nam je potreban postavljanje je ispravne kavana iznad naih elja. Nagrada za provedbu tikkun i ispravnu kavana ispunjenje je posljednje i najvee elje od svih elje za duhovnim, za Stvoriteljem. Kada ta elja postane ispunjena, osoba poznaje sustav koji upravlja stvarnou, sudjeluje u njezinu stvaranju i konano prima kljueve svog ivota u svoje ruke. Takva osoba vie ne doivljava ivot i smrt na nain na koji ih mi doivljavamo, nego bez napora i radosno plovi kroz vjenost kroz beskonanu struju blaenstva i cjelovitosti, ujedinjena sa Stvoriteljem.

Ukratko
Postoji pet razina naih elja, podjeljenih u tri grupe. Prvoj grupi pripadaju ivotinjske elje (hrana, razmnoavanje i dom), drugoj ljudske elje (novac, ugled, znanje), a treoj grupi duhovna elja (toka u srcu). Sve dok su samo prve dvije grupe elja bile aktivne, za dovoljavali smo se uglavljivanjem naih elja u svako dnevnu rutinu i njihovim potiskivanjem. Kada se pojavila toka u srcu, vie nas nisu zadovoljavala prva dva naina pa smo morali potraiti nove. Tada se, nakon tisua godina u skrivenosti, i ekujui vrijeme kad e biti potrebna, pojavila kabala. Mudrost kabale sredstvo je naeg tikkun (korekcija). Slu e i se njome, moemo promijeniti nau kavana (namjeru) iz elje za samozadovoljenjem, nazvane egoizam, u elju za za dovoljenjem itave Prirode, Stvoritelja, nazvane altruizam. Globalna kriza koju danas proivljavamo zapravo je kri za elja. Kada koristimo mudrost kabale za zadovoljenje po sljednje, najvee elje elje za duhovnou istovremeno se rjeavaju svi problemi jer njihov je korijen u duhovnom ne zadovoljstvu koje mnogi danas proivljavaju.

03.

Porijeklo stvorenoga

Iako svrha ove knjige ne dozvoljava temeljito prouavanje Viih svjetova, do kraja ovoga poglavlja imat ete vrstu osnovu za nastavak, ako odluite dublje prouavati kabalu. Nekoliko rijei o crteima: knjige kabale su, i oduvijek su bile, pune crtea. Crtei pomau u opisivanju duhovnih stanja ili struktura. Od samoga poetka kabalisti su upotrebljavali te crtee kao alat za objanjavanje onoga to su iskusili na du hovnom putu. Ipak, vrlo je vano zapamtiti da crtei ne predstavljaju opipljive objekte. To su jednostavno slike koje slu e za objanjavanje duhovnih stanja, koja se tiu najintimnijih odnosa osobe sa Stvoriteljem, s Prirodom.

Duhovni svjetovi
Stvoreno je u potpunosti sainjeno od elje za primanjem. Ta se elja razvila kroz etiri faze, od kojih onu posljednju nazivamo stvorenje (slika 1). Taj predloak strukture evolucije elja os nova je za sve to postoji. Slika 1 opisuje stvaranje stvorenja. Ako se prema tom stva ranju odnosimo kao prema pripovijesti, lake emo zapamtiti da crtei opisuju emocionalna ili duhovna stanja, a ne mjesta ili predmete. Prije nego je bilo to stvoreno, moralo je biti promiljeno, pla nirano. U tom sluaju govorimo o stvorenome i misli koja je uzrokovala dogaanje stvaranja. Mi je nazivamo Misao st va ranja.

42

OTKRIVENA KABALA

U prvom poglavlju rekli smo da je u prolosti strah pred Prirodom poticao ljude na potragu za njezinim planom, za njih i za sve nas. Prouavajui je, otkrili su da je Priroda isplanirala da primamo uitak. I to ne bilo kakav uitak, po put onih koje osjeamo u ovome svijetu. Priroda (koja se moe zamijeniti izrazom Kre ator, Volja za davanjem Stvoritelj), od nas eli da primimo (Stvoritelj) vrlo osobit uitak uitak postajanja identinim Njemu, Stvo ritelju. Zato, ako pogledate sliku 1, vidjet ete kako je Misao stva ranja zapravo elja za davanjem uitka (nazvanim Svjetlost) stvorenjima. To je ujedno i korijen stvaranja, gdje smo svi za eti. Kabalisti upotrebljavaju termin kli (posuda, primalite), kako bi opisali elju za primanjem uitka, Svjetlosti. Sada je jasnije zato su svoju mud rost nazvali mudrou kabale (mud ro u primanja). Postoji jednako dobar razlog za to su uitak nazvali Svje t lost. Kada kli stvorenje, osoba osjeti Stvoritelja, to je is kustvo velike mud rosti koja se budi nad osobom. Kao da je neto svanulo nada mnom i sada vidim Svjetlo. Kakva god nam Volja za primanjem (Stvorenje) se mudrost u tim trenucima prikae, razumijemo da je ona oduvijek bila Slika 1: Pet evolucijskih faza volje za primanjem. tu, iako skrivena od oiju. To je kao Strelica prema dolje oznaava ulazee svjetlo da se tama noi pretvorila u svjetlost Stvoritelja; strelice prema dana i da je nevidljivo postalo vid gore oznaavaju elju stvorenja za zadovoljenjem ljivim. I zato to ta Svjetlost sa so bom Stvoritelja. donosi znanje, ka balisti ga nazi vaju

Porijeklo stvorenoga

43

Svjetlom Mudrosti, a metodu za njezino primanje mud ro u kabale.

etiri osnovne faze

Vratimo se naoj prii. Da bi misao davanja praktino pri mijenio, Stvoritelj je stvorio Stvorenje koje eli primiti osobitu vrst zadovoljstva bivanja jednakim Stvoritelju. Ako ste rodi telj, znate kakav je to osjeaj. Koje toplije rijei moemo rei ponosnom ocu od: Tvoj sin je tvoja slika i prilika! Kao to smo upravo rekli, Misao st varanja dati uitak stvorenjima jest korijen Stvorenoga. Iz tog razloga, Misao stvaranja naziva se korijenska faza ili nulta faza, a elja za prima njem uitka naziva se prva faza. Uoite da je nulta faza prikazana kao strelica prema dolje. Kad god je prisutna strelica koja pokazuje prema dolje, to znai da Svjetlost dolazi od Stvoritelja ka stvorenju. Ali suprotno nije istina: kad god je strelica usmjerena prema gore, to ne znai da stvorenje daje Sv jetlost Stvoritelju, nego da je eli dati Stvoritelju. A to se dogaa kada su prisutne dvije strelice i pokazuju u dva razliita smjera? Nastavite itati; uskoro ete saznati to to znai. Kabalisti Stvoritelja oznauju i uz po mo naziva volja za vanjem, a stvo renje volja za primanjem uitka i za do da volj stva ili jednostavnije volja za primanjem. Poslije emo govoriti o naem vienju Stvoritelja. Ono to je u ovom tre nutku vanije jest znati da nam kabalisti uvijek opisuju ono to oni vide i poimaju. Oni nam ne govore da Stvoritelj ima elju za davanjem; oni nam kau da je ono to oni vide od Stvoritelja ustvari Njegova elja i volja za davanjem i to je ra zlog zato su ga nazvali volja za davanjem. S obzirom na to da su u sebi takoer otkrili elju za primanjem uitka koji On eli dati, sebe su nazvali volja za primanjem.

44

OTKRIVENA KABALA

I tako je volja za primanjem prva kreacija, korijen svakog pojedinog bia. Kada stvoreno, volja za primanjem, uoi da ui tak dolazi od davatelja, osjeti da pravi uitak lei u davanju, a ne primanju. Kao rezultat, volja za primanjem poinje eljeti davati (uoite strelicu prema gore koja se protee od drugog kli aice na crteu). To je u potpunosti nova faza druga faza. Prouimo to je to ini novom fazom. Ako pogledamo sam kli, vidimo da se ne mijenja kroz faze. To znai da je volja za primanjem aktivna isto toliko koliko i prije. A zato to je volja za primanjem dizajnirana u Misli stvaranja, ona je vjena i nepromjenjiva. Ipak, u drugoj fazi volja za primanjem eli primiti zado volj stvo davanjem, ne primanjem i to je temeljna promjena. Velika je razlika u tome to druga faza treba drugo bie kojem moe dati. Drugim rijeima, druga faza treba neto ili nekoga, osim sebe same, prema kome se moe pozitivno odnositi s tom na mjerom. Druga faza, koja nas prisiljava na davanje unato naoj temeljnoj elji za primanjem, jest ono to ivot ini moguim. Bez nje roditelji ne bi marili za svoju djecu, a suivot s drugima ne bi bio mogu. Naprimjer, ako sam vlasnik restorana, moja je elja zarada novca, no u konanici ja hranim strance od kojih nemam dugoronijeg interesa. Isto je primjenjivo na bankare, vozae taksija (ak i u New Yorku) i sve druge. Sada moemo vidjeti zato je zakon Prirode altruizam i davanje, a ne zakon primanja, iako je volja za primanjem osnova motivacije svakog bia, ba kao u prvoj fazi. Od tre nutka kada kreacija dobiva obje elje, i elju za davanjem i elju za primanjem, sve to e joj se dogoditi proistei e iz odnosa izmeu te dvije faze. Kao to smo upravo prikazali, elja za davanjem u drugoj fazi prisiljava na komunikaciju, na traenje nekoga kome je potrebno primanje. Stoga, druga faza sada poinje prouavati to moe dati Stvoritelju. Napokon, kome drugom moe dati?

Porijeklo stvorenoga

45

Ali kada druga faza pokua dati, otkriva da sve to Stvoritelj eli jest davati. On apsolutno nema nikakve elje primati. Osim toga, to stvorenje moe dati Stvoritelju? tovie, druga faza otkriva da u svojoj sri, u prvoj fazi, nje zina prava elja jest primanje. Otkriva da je njezin korijen ustvari volja za primanjem uitka i zadovoljstva i nema niti zrna stvarne elje za davanjem u njoj. No u tome je bit stvari. Zato to Stvoritelj eli samo davati, elja stvorenja za primanjem upravo je ono to Mu moe dati. Ovo moe zvuati zbunjujue, no ako razmislite o uitku koji majka dobiva hranei svoje dijete, shvatit ete da dijete svojoj majci zapravo daje uitak jednostavno time to eli jesti. Stoga, u treoj fazi, volja za primanjem odabire primati, ime uzvraa korjenskoj fazi, Stvoritelju. Sada imamo potpuni krug gdje su oba sudionika davatelji: nulta faza, Stvoritelj, daje stvorenju, to je prva faza; a stvorenje, proavi kroz prvu, drugu i treu fazu, uzvraa Stvoritelju primanjem od Njega. Na slici 1 strelica prema dolje u treoj fazi oznaava in primanja, kao i u prvoj fazi, dok strelica prema gore oznaava njezinu namjeru za davanjem, kao u drugoj fazi. I ponovno, oba ina upotrebljavaju istu volju za primanjem kao u prvoj i drugoj fazi. To se uope ne mijenja. Kao to smo prije vidjeli, nae su egoistine namjere uz rok svih problema koje vidimo u svijetu. Ovdje, takoer, u korijenu Stvorenoga, namjera je puno bitnija nego sam in. Ustvari, Yehuda Ashlag metaforiki govori kako je trea faza deset posto primatelj, a devedeset posto davatelj. Sada se ini da imamo savreni ciklus u kojem je Stvoritelj uspio nainiti stvorenje istovjetno Njemu. tovie, stvorenje uiva u davanju, stoga vraa uitak Stvoritelju. No dovrava li to Misao stvaranja? Ne ba. in primanja (u prvoj fazi) i razumijevanje Stvo rite ljeve jedine elje za davanjem (u drugoj fazi) bie ini eljnim

46

OTKRIVENA KABALA

istoga stanja, to je trea faza. No postajanje davateljem ne zna i da e stvorenje biti u istom stanju i time dovriti Misao stvaranja. Biti u stanju Stvoritelja znai da stvorenje nee samo postati davatelj, nego e imati iste misli kao Davatelj Misao stvaranja. U takvom stanju, stvorenje e razumjeti zato je pokrenut ciklus Stvoriteljstvorenje, kao i zato je Stvoritelj stvorio stvoreno. Oito, elja za razumijevanjem Misli stvaranja posve je nova faza. To moemo usporediti jedino s djetetom koje eli biti snano i mudro poput svojih roditelja. Mi instinktivno znamo da je to mogue tek nakon to dijete zapravo dospije u poziciju svojih roditelja. Zato roditelji svojoj djeci esto kau: ekaj dok bude imao svoju djecu; tada e razumjeti. Jedan od uobiajenih izraza u kabali jest sefirot. Dolazi od hebrejske rijei sapir (sefir), a svaka sefira (jednina za sefirot) ima svoju Svjetlost. Takoer, svaka od etiri faze nazvana je po jednom ili vie sefirot. Nulta faza naziva se Keter, prva faza je Hochma, druga faza je Bina, trea faza je Zeir Anpin, a etvrta je faza Malchut. Zapravo, postoji deset sefirot zato to je Zeir Anpin sainjen od sedam sefirota: Hesed, Gevura, Tifferet, Netzah, Hod, Yesod i Malchut. U kabali, razumijevanje Misli stvaranja najdublje razine razumijevanja naziva se postignue. To je ono za ime volja za primanjem udi u posljednjoj, etvrtoj fazi. elja za stjecanjem Misli stvaranja najjaa je sila u stvorenome. Ona stoji iza cjelokupnog procesa evolucije. Bili mi svjesni toga ili ne, najvee znanje koje traimo jest razumijevanje zato Stvoritelj ini to to ini. To je ista potreba koja je potakla kabaliste na otkrivanje tajni kreacije prije nekoliko tisua godina. Dok to ne budemo razumjeli, neemo biti mirni.

Porijeklo stvorenoga

47

Potraga za Misli stvaranja

Iako Stvoritelj eli da primimo zadovoljstvo bivanja slinim Njemu, On nam nije dao takvu elju. Sve to nam je On dao stvorenju, ujedinjenoj dui Adam ha Rishon bila je udnja za najveim uitkom. No, kako moemo vidjeti u slijedu faza, Stvoritelj u stvorenje nije usadio elju za bivanjem poput Njega. To se u stvorenju razvilo kroz faze. U treoj fazi, stvorenje je ve sve primilo i namjerilo uzvratiti Stvoritelju. Slijed se mogao pre kinuti upravo tu i tada jer stvorenje je tada inilo upravo ono to je inio i Stvoritelj davalo. U tom smislu, bili su identini. Ali stvorenje se nije zadovoljilo davanjem. eljelo je razu mjeti to ini davanje uitkom, zato je sila da vanja potrebna za stvaranje stvarnosti i koju mudrost davatelj stjee davanjem. Ukratko, stvore nje je eljelo razumjeti Misao stva ranja. To je bila nova udnja, ona koju Stvoritelj nije planirao u stvorenju. U toj toki svoje potrage za Misli stvaranja, stvorenje je po sta lo udaljeno, odvojeno bie od Stvoritelja. Moemo to gledati na ovaj nain: ako elim biti kao netko drugi, nuno znai da sam svjestan postojanja nekog drugog Slika 2: Strelica od Malchut uz mene i taj netko ima neto to ja do Stvoritelja ukazuje na us mjerenu elju Malchut da po elim ili je neto to ja elim biti. stane poput Stvoritelja.

48

OTKRIVENA KABALA

Drugim rijeima, ne samo da shvaam da je tu jo netko osim mene, nego razumijem i da je taj netko drukiji od mene. I ne samo drukiji, nego i bolji. Inae, zato bih elio biti poput Njega? Stoga se Malchut, etvrta faza, znaajno razlikuje od prve tri faze jer eli primiti vrlo specifinu vrstu zadovoljstva (otuda deblja strelica) ono koje dobiva jed na kou sa Stvoriteljem. Iz Stvo riteljeve perspektive, elja Mal chuta dovrava Misao stvaranja, ciklus koji je On od poetka i imao na umu (slika 2). Naalost, na stvari ne gledamo iz perspektive Stvoritelja. Gledano odavde, odozdola, preko naih iz lomljenih duhovnih naoala, sli ka nije idealna. Kli (osoba), u potpunosti suprotna Svjetlu, mora uporabiti svoju volju za primanjem s namjerom za davanje da bi postala poput Svjetla. Na taj nain prestaje biti usredotoena na svoj osobni uitak i usmjerava se na uitak koji Stvoritelj dobiva davanjem. Tako kli takoer postaje davatelj. Zapravo, primanje s namjerom davanja Stvoritelju dogodilo se ve u treoj fazi. to se tie Stvoriteljevih djelovanja, trea je faza ve dovrila posao kada je rije o postajanju jednakim Njemu. Stvoritelj daje s namjerom davanja a trea faza prima s namjerom dati. U tome su jednaki. No najvee zadovoljstvo ne lei u znanju to Stvoritelj ini i u ko piranju Njegovih postupaka. Naj vei je uitak u znanju zato On ini ono to ini i u stjecanju istih misli kao On. A to, najvii dio stvaranja Stvoriteljeva misao nije data st vorenju. To je ono to stvorenje (etvrta faza) mora postii samo. Ovdje postoji prekrasna pove za nost. U jednu ruku, ini se kao da smo Stvoritelj i mi na suprotnim stranama terena, zato to On daje, a mi primamo. No, ustvari, Njegovo je naj ve e zadovoljstvo da budemo poput Njega, a nae najvee za dovoljstvo bilo bi postati kao On. Slino tomu, svako dijete eli postati poput roditelja, a svaki roditelj za svoju djecu prirodno eli postignue ak i onih stvari u kojima on sam nije uspio.

Porijeklo stvorenoga

49

Ispada da smo i mi i Stvoritelj zapravo u potrazi za istim ciljem. Kad bismo shvatili ovaj koncept, nai bi ivoti bili vrlo, vrlo drugaiji. Umjesto zbunjenosti i izgubljenosti koje mnogi od nas danas proivljavaju, zajedno sa Stvoriteljem bili bismo u stanju zajedno kretati se prema cilju zacrtanom jo od zore stvaranja. Kabalisti upotrebljavaju mnoge izraze za opisivanje volje za davanjem: Stvoritelj, Svjetlost, Davatelj, Misao stvaranja, Nulta faza, Korijen, Izvorina faza, Keter, Bina... Slino tomu, mnogim nazivima opisuju volju primanjem: stvorenje, kli, primatelj, prva faza, Hochma i Malchut samo su neki od njih. Ti se nazivi odnose na fine razlike u dvjema karakteristikama davanju i primanju. Ako to upamtimo, neemo biti zbunjeni svim tim imenima. Da bi postao poput Stvoritelja, davatelj, kli, ini dvije stvari. Prvo, prestaje primati radnja koja se naziva tzimtzum (ogra nienje). Ona u potpunosti zaustavlja Svjetlost i ne doputa joj ulazak u kli. Slino tomu, lake je izbjei pojesti neto ukusno, ali nezdravo, nego pojesti samo malo i ostatak ostaviti na ta njuru. Stoga, initi tzimtzum jest prvi i najlaki korak u po sta ja nju poput Stvoritelja. Zatim, Malchut postavlja me ha nizam koji ispituje Svjetlost (uitak) i odluuje hoe li ga pri miti i, ako hoe, koliko. Taj me ha nizam naziva se masach (za slon). Uvjet pod kojim masach odreuje koliko primiti naziva se ciljanje prema davanju (slika 3). Pojednostavljeno reeno, kli uzi ma samo ono to moe primiti s namjerom zadovoljavanja Stvo ri telja. Svjetlost primljena u kli naziva se Unutarnja Svje tlost, a Svjetlost koja ostaje izvan naziva se Okruujua Svjet lost.

50

OTKRIVENA KABALA

Na kraju procesa korekcije, kli e primiti svu Stvoriteljevu Svjetlost i ujediniti se s Njim. To je svrha stvaranja. Kada do segnemo to sta nje, osjeat emo ga i kao po je dinci i kao jedno ujedinjeno Slika 3: Masach je linija razdjelnica drutvo. U biti, cje loviti kli nije sa izmeu Svjetlosti koju stvorenje moe primiti ako ima namjeru za davanje injen od elja jedne osobe, nego Stvoritelju Unutarnja Svjetlost- i od elja itavoga ovjeanstva. Po Svjetlosti koju ne moe primiti bez te namjere Okruujua Svjetlost. dovretku te posljednje korekcije, postat emo jednaki Stvoritelju. et vrta faza bit e ispunjena i stvaranje e biti dovreno iz nae perspektive, ba kao to je dovreno iz Njegove.

Put
Kako bi izvrili zadatak postajanja nalik Stvoritelju, prva stvar koju si stvorenje treba osigurati jest prava okolina u kojoj e se razvijati i postati poput Stvoritelja. Taj okoli nazivamo svjetovima. U etvrtoj fazi, stvorenje je bilo razdvojeno na dva dijela: gornji i donji. Gornji dio gradi svjetove, a donji dio gradi stvo renja. Sve se to nalazi unutar tih svjetova. Grubo govorei, svjetovi su graeni od elja gdje je masach dopustio Svjetlosti ulaz u etvrtu fazu, a stvorenje e biti graeno od elja u koje masach nije dopustio ulaz Svjetlosti. Ve znamo da je stvoreno sainjeno samo od jedne tvari: volje za primanjem uitka i zadovoljstva. Stoga, gore i dolje se ne odnosi na mjesto, nego na elje prema kojima se mi od nosimo kao viima i niima. Drugim rijeima, vie su elje one koje vrednujemo vie od onih niih. U sluaju etvrte faze, svaka elja koja se moe upotrijebiti za davanje Stvoritelju u gornjem je dijelu, a elje koje se ne mogu upotrijebiti na taj nain nalaze se u donjem dijelu.

Porijeklo stvorenoga

51

Zato to postoji pet razina elja nepokretna, vegetativna, pokretna (animalna), govorna i duhovna svaka se razina ana lizira. Svjetove stvaraju elje s kojima se moe raditi, a one s kojima se (jo uvijek) ne moe raditi, stvaraju stvorenje. Prethodno u ovom poglavlju rekli smo da je predloak e tiri faze osnova za sve to postoji. Stoga se svjetovi razvijaju po istom modelu po kojem su stvorene faze. Lijeva strana slike 4 daje uvid u sadraj etvrte faze i ukazuje na podjelu na gornje i donje dijelove te na to da gornji dijelovi sadre svjetove, a donji sadre stvorenje. Zato, priajmo jo o etvrtoj fazi i kako funkcionira s ma sachom. Ipak, etvrta faza smo mi pa, ako razumijemo kako radi, mogli bismo neto nauiti o nama samima. etvrta faza, Malchut, nije samo iskoila ni iz ega. Razvila se iz tree faze, koja se razvila iz druge faze itd. Slino tome, Abracham Lincoln nije se samo stvorio kao predsjednik. On je rastao od bebe Abea do djeteta pa mladia i tada do odrasle osobe koja je u konanici postala predsjednik. No prethodne faze ne nestaju. Bez njih, predsjednik Lincoln ne bi postao predsjednik Lincoln. Razlog zbog kojeg ne vidimo prethodne faze je to to najrazvijenije ra zine uvijek dominiraju i zasjenjuju one manje razvijene. No zadnja, najvia razina, ne samo da osjea sve razine u sebi nego i radi s tim razinama. Iz tog se razloga ponekad osjeamo kao djeca, osobito kada su nam dotaknuta mjesta koja jo nisu sazrijela. To je jednostavno zato to ta mjesta nisu prekrivena slojem odraslosti i ta mekana mjesta ine da se osjeamo nezatienima poput djece. Ta vieslojna struktura omoguava nam da naposlijetku po stanemo roditelji. U procesu odgoja djece, kombiniramo svoje sadanje i prijanje faze: razumijemo situacije koje naa djeca prolaze jer smo i sami imali slina iskustva. Prema tim se situacijama odnosimo sa znanjem i iskustvom koje smo prikupili tijekom godina.

52

OTKRIVENA KABALA

Slika 4: Lijeva strana cr tea us re dotoava se na unutranju struk turu Mal chuta, pokazujui je kao izvor svih duhov nih svjetova, kao i materijalnog svijeta.

Porijeklo stvorenoga

53

Razlog zato smo tako graeni jest zato to je i Malchut (na zvan svojim uobiajenim imenom) graen na isti nain. Sve prijanje faze Malchut postoje u njoj samoj i pomau u odr a va nju njezine strukture. Kako bi postala to vie nalik Stvoritelju, Malchut analizira svaku razinu elje unutar sebe te ih dijeli na elje s kojima se moe i one s kojima se ne moe raditi unutar svake razine. No djelatne elje nee biti upotrijebljene samo za primanje u svrhu davanja Stvoritelju. One e isto tako pomoi i u dovravanju Njegova zadatka, odnosno uiniti Malchut nalik Njemu. Nekoliko stranica prije rekli smo da zadatak postajanja po put Stvoritelja za stvorenje znai da ono mora stvoriti pravu okolinu za razvoj i postanak nalik Stvoritelju. To je tono ono to svjetovi djelatne elje ine. eljama s kojima se ne moe raditi svjetovi pokazuju kako primiti u namjeri za davanjem Stvoritelju, i inei to, pomau ne-djelatnim eljama ispraviti se. Odnos izmeu svjetova i stvorenja moemo zamisliti kao grupu graditelja gdje jedan od njih ne zna to mu je initi. Svjetovi ue stvorenje demonstrirajui mu kako uiniti svaki zadatak: kako buiti, kako upotrijebiti eki, poloaj itd. U slu aju duhovnosti, svjetovi pokazuju stvorenju to im je Stvo ritelj dao i kako s tim rade na pravilan nain. Malo po malo, i stvorenje moe poeti upotrebljavati svoje elje na isti taj nain, zbog ega nae elje u ovom svijetu postupno izlaze na povrinu, od najblae do najintezivnije. elje su podijeljene na sljedei nain: svijet Adam Kadmon djelatni je dio nepokretne razine, a nii dio nepokretne razine, stvorenje, nedjelatni je dio. Zapravo, na nepokretnoj razini nema se to ispraviti zato to je nepokretna i ne upotrebljava svoje elje. Nepokretna razina (u oba dijela) samo je korijen svega to e slijediti.

54

OTKRIVENA KABALA

Pored svega to smo do sada nauili, jo uvijek ne znamo koji je od pet svjetova o kojima smo govorili na svijet. Zapravo, nijedan od njih nije na. Imajte na umu da nema mjesta u duhovnosti, samo stanja. to je svijet vii, time predstavlja vie altruistino stanje. Razlog zato se na svijet nigdje ne spominje je to to su duhovni svjetovi altruistini, a na je svijet, kao i mi, egoistian. I zato to je egoizam suprotan altruizmu, na je svijet iskljuen iz sustava duhovnih svjetova. Zato ga kabalisti ne spominju u strukturi koju su opisali. tovie, svjetovi zapravo i ne postoje dok ih mi ne stvo rimo na nain da postajemo poput Stvoritelja. Razlog iz kojeg se o njima govori u prolom vremenu je to to kabalisti, koji su se popeli iz naeg svijeta u duhovne svjetove, opisuju to su pronali. Ako mi isto tako elimo pronai duhovne svjetove, morat emo iznova stvoriti te svjetove unutar nas tako to emo postati altruistini. Sljedei svijet, Atzilut, djelatni je dio vegetativne razine iji je nii dio, stvorenje, nedjelatni dio. Svijet Beria aktivni je dio pokretne razine, a njezin je nii dio, stvorenje, neaktivni dio. Svijet Yetzira djelatni je dio govorne razine, a nii dio govorne razine, stvorenje, neaktivni je dio. I na kraju, svijet Assiya ak tivan je dio duhovne, najintezivnije razine elja; nii dio duhovne razine, stvorenje, neaktivni je dio. Sada znate zato e se, ako ispravimo ovjeanstvo, sve drugo isto tako ispraviti. Zato priajmo o nama i o onome to nam se dogodilo.

Adam ha Rishon zajednika dua

Adam ha Rishon zajednika dua (stvorenje), stvarni je korijen svega to se ovdje dogaa. To je struktura elja koje izviru im

Porijeklo stvorenoga

55

je stvaranje duhovnih svjetova zavreno. Kao to smo naveli, pet svjetova, Adam Kadmon, Atzilut, Beria, Yetzira i Assiya zavra vaju razvoj gornjeg djela etvrte faze. No nii se dijelovi jo uvijek trebaju razviti. Drugim rijeima, dua je sainjena od neaktivnih elja koje nisu mogle primiti Svjetlost s namjerom davanja Stvoritelju u trenutku u kojem su bile stvorene. Sada one, jedna po jedna, trebaju izai na povrinu i biti ispravljene djelatne uz pomo svjetova, djelatnih elja. No ba kao i gornji dio etvrte faze, njezin je donji dio sa stavljen od nepokretnih, vegetativnih, animativnih i go vor nih razina elja. Adam ha Rishon razvija se prema istim stup njevima kao svjetovi i etiri osnovne faze. Ali Adamove su elje egoistine, egocentrine; zato i nije mogao primiti Svjetlost. Kao rezultat, mi, dijelovi Adamove due, izgubli smo osjeaj cjelovitosti i jedinstva u kojima smo stvoreni. Moramo razumjeti kako duhovni sustav radi. Stvoriteljeva je elja dati; On nas je zbog toga stvorio i zato nas odrava. Kao to smo rekli, elja za primanjem egocentrina je po svojoj prirodi. Ona upija, dok je elja za davanjem nuno usmjerena van prema primatelju. Zato elja za primanjem ne moe stva rati. Takoer je to razlog zato Stvoritelj mora imati elju za davanjem, inae ne bi bio u stanju stvarati. No zato to On eli dati, ono to On stvori nuno e htjeti primati, inae On ne bi bio u stanju dati. Stoga nas je On stvorio sa eljom za primanjem i ni s im vie. To je vano razumjeti; niega nema drugoga u nama osim elje za primanjem i nema niega drugog to bi trebalo biti u nama osim elje za primanjem. Stoga, ako primimo od Njega, ciklus je dovren. On je sretan i mi smo sretni. Tono? Zapravo, i ne ba. Ako mi elimo samo primiti, onda se ne moemo dovesti u vezu s davateljem jer nema nita u nama to se okree prema van da vidi odakle dolazi primanje. Ispada da moramo imati elju za primanjem, no isto tako moramo

56

OTKRIVENA KABALA

poznavati davatelja, a za to trebamo elju za davanjem. Zato imamo prvu i drugu fazu. Stvaranje nove elje koju Stvoritelj nije ugradio u nas nije nain za stjecanje obje elje, one za primanjem i one za da vanjem. Koji je pravi put? Trebamo gledati iskljuivo na uitak koji dajemo davatelju, bez obzira na uitak koji moemo i ne moramo iskusiti. To se naziva namjera za davanjem. To je sr ispravljanja i ono to ljudska bia pretvara iz egoista u altruiste. I napokon, nakon to steknemo tu kva litetu, moemo se povezati sa Stvoriteljem. To je ono to nas duhovni svjetovi trebaju nauiti. Dok ne osjetimo povezanost sa Stvoriteljem, smatramo se razbijenim dijelovima due Adam ha Rishon, neispravljenim eljama. U trenu kada budemo imali elju za davanjem, po stajemo ispravljeni i povezani, s Kreatorom i itavim ov je anstvom. Kada svi budemo ispravljeni, uzdii emo se po novno do korijenske faze, ak iznad svijeta Adam Kadmon, do same Misli stvaranja, nazvane Ein Sof (bez kraja), zato to e nae ispunjenje biti beskonano i vjeno.

Ukratko
Misao stvaranja je dati zadovoljstvo i uitak stvaranjem stvo renja koje je slino svom stvoritelju. Ta Misao (Svjetlost) stvara volju za primanjem zadovoljstva i uitka. Posljedino, volja za primanjem poinje eljeti davati jer je davanje slinije Stvoritelju, a to je oito i poeljnije. Volja za pri manjem tada odluuje primiti jer je to nain za davanje uitka Stvoritelju. Nakon toga, volja za primanjem eli znati Misao koja ju je stvorila jer koji je vei uitak od znanja svega to se moe znati? U konanici, volja za primanjem (stvorenje) poinje primati s namjerom za davanjem jer je davanje ini slinom Stvoritelju pa moe prouavati Stvoriteljeve misli. elje koje mogu primiti u namjeri za davanjem stvaraju svje tove, koji se smatraju viim djelom kreacije, a elje koje

Porijeklo stvorenoga

57

ne mogu biti upotrebljene u svrhu davanja, sainjavanju za jedniku duu Adam ha Rishon. Te se elje smatraju niim dje lom kreacije. Svjetovi i dua sline su grae, no oboje posjeduju razliit intezitet elja. Zbog toga svjetovi mogu pokazati dui kako raditi u namjeri za davanjem i time pomoi Adam ha Rishonu da se ispravi. Grubo govorei, svaka se elja ispravlja u odreenome svi jetu: nepokretna razina ispravlja se u svijetu Adam Kadmon; vegetativna razina ispravlja se u svijetu Atzilut; ivotinjska ra zina ispravlja se u svijetu Beria; govorna razina ispravlja se u svijetu Yetzira; a elja za duhovnou moe se ispraviti samo u svijetu Assiya, najniem dijelu koji je na fiziki svijet. To nas dovodi do naslova naeg sljedeeg poglavlja.

04.

Na svemir

Na poetku prethodnog poglavlja napisali smo da je, prije nego je bilo to stvoreno, postojala Misao stvaranja. Ta misao stvorila je faze volje za primanjem od jedan do etiri, koje su stvorile svjetove od Adam Kadmon do Assye. Taj posljednji svijet stvara duu Adam ha Rishon koja se raspala u mnotvo dua koje imamo danas. Vrlo je vano zapamtiti ovaj poredak stvaranja jer nas pod sjea da su se stvari razvijale od gore prema dolje, od du hovnog prema materijalnom, a ne obrnutim redom. Jed nostavno reeno, to znai da na svijet stvaraju i vode duhovni svjetovi. tovie, nema niti jednog dogaaja na naem svijetu koji se ne dogaa prvo gore. Jedina razlika izmeu naeg svijeta i duhovnih svjetova jest ta da dogaaji u duhovnim svjetovima odraavaju altruistine namjere, a dogaaji u naem svijetu odraavaju egoistine namjere. Zbog stepenaste strukture svjetova, na se svijet naziva svijetom rezultata duhovnih procesa i dogaaja. to god mi inili ovdje nee imati nikakav utjecaj na duhovne svjetove. Stoga, ako elimo promijeniti bilo to u naem svijetu, moramo se prvo popeti u duhovne svjetove, u kontrolnu sobu naeg svijeta i otamo utjecati na na svijet.

Piramida
Kao to to biva u duhovnim svjetovima, i u naem svijetu sve se razvija u istih pet razina, od nulte do etvrte. Na je svijet

60

OTKRIVENA KABALA

kao piramida. Na dnu je poetak razvoja ovoga svijeta. To je neiva (nepokretna) razina, sainjena od bilijun tona materije (crte 5). Izgubljena unutar ovih bilijuna tona materije, postoji malena mrlja koju nazivamo Planet Zemlja. I na toj Zemlji pojavila se biljna razina. Prirodno, vegetacija na Zemlji beskonano je manja u masi nego neiva materija na Zemlji, te jo vie od toga u usporedbi s materijom cjelokupnog svemira. ivotinjska razina pojavila se nakon biljne i ima siunu masu ak i u usporedbi s vegetativnom razinom. Govorna ra zina, naravno, dola je zadnja i ima najmanju masu. U posljednje je vrijeme nova razina odskoila od govornog stupnja. Naziva se duhovna razina ili duhovnost. (S obzi rom na to da ovdje govorimo o geolokim vremenima, kada kaemo nedavno, mislimo da se to dogodilo u zadnjih ne koliko tisua godina). Ne moemo pojmiti cjelokupnost Stvorenog, no ako pogledamo piramidu kreacije (na slici 5) i pomislimo na veliinu dvije susjedne razine, poet emo zaista razumijevati kako je osobita i mlada elja za duhovnou. Za pravo, ako mislimo o vremenu u kojem postoji svemir otprilike 15 milijardi godina kao o jednom danu od 24 sata, potreba za duhovnou pojavila se prije 0.0288 sekundi. U geolokoj terminologiji, to je upravo sada. Stoga, s jedne strane to je elja vea, to je rjea (i mlaa). S druge strane, postojanje duhovne razine iznad ljudske, po kazuje da nismo zavrili svoju evoluciju. Evolucija je dina mi nija nego ikad, no budui da smo mi zadnja razina koja se pojavila, za nas je prirodno misliti da smo najvia razina. Mi jesmo na najvioj, ali ne i posljednjoj razini. Samo smo na posljednjem od onih stupnjeva koji su se ve pojavili. Posljednja e razina upotrijebiti naa tijela kao domaine, no sastojat e se od sasvim drugaijih naina razmiljanja, osje aja i postojanja. To se ve razvija u nama i naziva se duhovna razina.

Na svemir

61

Slika 5: Piramida stvarnosti takoer je piramida elja i vrijedi i za duhovne svjetove i za materijalni svijet.

Niti jedna fizika promjena ili nova vrsta (rasa) ljudi nije potrebna, samo unutranja promjena u naoj percepciji svijeta. To je razlog zato je sljedea faza tako varljiva; u nama je, za pi sana u naem reshimo kao podaci na tvrdom disku. Ti e podaci biti uitani i tada izvreni bez obzira na to jesmo li svjesni toga ili ne, no mi moemo uitati i izvriti te podatke puno bre i uz vei uitak ako ga uitamo odgovarajuim programom mudrou kabale.

Kako na nebu, tako i na zemlji

Ako povuemo paralelu izmeu zamaljskih faza i etiri osnovne faze svjetlosti, nepokretno doba odgovara fazi korijena, biljna era odgovara fazi jedan, ivotinjsko doba odgovara fazi dva, govorno doba odgovara fazi tri, a duhovno fazi etiri. Uarena mladost planeta Zemlje trajala je nekoliko milijardi godina. Kada se ohladila, nastao je biljni ivot, gospodarei Zem ljom milijunima narednih godina. No ba kao to je biljna ra zina puno ua na piramidi razvoja nego ona nepokretna, stvaranje vegetacije trajalo je krae nego nepokretno razdoblje Zemlje. Nakon dovravanja vegetativne faze dola je pokretna (ani malna ivotinjska) faza. Kao i s prethodne dvije razine, i vo tinjska je era bila puno kraa od vegetativne, to odgovara om jeru izmeu biljnog i ivotinjskog stupnja na duhovnoj piramidi.

62

OTKRIVENA KABALA

Ljudska faza, koja odgovara govornoj razini duhovne pi ra mide, prisutna je tek zadnjih etrdesetak tisua godina. Kada ovjeanstvo dovri svoj razvoj etvrtog (i posljednjega) stupnja, evolucija e biti zavrena i ovjeanstvo e se ujediniti sa Stvoriteljem. etvrta faza poela je prije nekih pet tisua godina, kada se po prvi puta pojavila toka u srcu. Kao i u duhovnom svijetu, ime ovjeka koji je prvi iskusio tu toku je Adam. On je bio Adam ha Rishon (Prvi ovjek). Ime Adam dolazi od hebrejskih rijei Adameh la Elyon (Ja u Biti Kao Svevinji) i odraava Ada movu elju da postane poput Stvoritelja. U dananje vrijeme, na poetku 21. stoljea, evolucija do vr ava svoj razvoj etvrte faze elje za bivanjem poput Stvoritelja. To je razlog zato sve vie i vie ljudi danas trai duhovne odgovore na svoja pitanja.

Uz ljestve
Kada kabalisti priaju o duhovnom razvoju, govore o usponu uz duhovne ljestve. Iz tog razloga svoj komentar na Zohar ka balist Yehuda Ashlag naziva Perush HaSulam (Obrazloenje Ljestava), prema kojem je i nazvan Baal HaSulam (Gospodar Ljestava). Ali ako se vratimo nekoliko stranica unazad, pronai emo da uz ljestve zapravo znai natrag korijenima. To je zato to smo ve bili gore, no sada moramo otkriti kako se samostalno vratiti nazad. Korijen je na konani cilj; tamo smo krenuli. No da bismo tamo doli bre i mirnije, trebamo veliku elju za to trebamo kli. Takva elja za duhovnou moe doi samo od Svjetlosti, od Stvoritelja, no da bi postala dovoljno snana, treba biti pojaana putem okoline. Razjasnimo to malo: ako elim komad kolaa, zamislim kola u svome umu, njegovu teksturu, boju, slatki miomiris i nain na koji se topi u mojim ustima. to vie mislim o njemu,

Na svemir

63

to ga vie elim. U kabali bismo rekli da za mene kola sjaji Okruujuom Svjetlou. Prema tome, da bismo eljeli duhovnost, trebamo privui vrstu Okruujue Svjetlosti koja e nas potaknuti na elju za duhovnim uicima. to vie Svjetlosti budemo prikupili, to emo bre napredovati. elja za duhovnou naziva se uz di za nje MAN, a tehnika za njezin razvoj istovjetna je po dizanju elje za kolaem zamiljam je, govorim o njoj, i tam o njoj, mislim o njoj i inim sve to mogu kako bih se usredotoio na nju. Ali najmonije je sredstvo za poveanje bilo koje elje drutvena okolina. Okolinu moemo koristiti za pojaavanje vlastite elje za duhovnosti, vlastitog MAN, i na taj nain ubr zati vlastiti napredak. O okolini e biti vie govora u estome poglavlju, ali za sada je razmotrimo na sljedei nain: ako svatko oko mene eli govoriti o istoj stvari i postoji samo jedna stvar koja je in, sueno mi je eljeti je. U drugom poglavlju rekli smo da pojavljivanje kli, elje, tjera na mozak na potragu za nainom punjenja naega kli Svjetlou (Ohr), da ga zadovolji. to je vei kli, vea je Svjetlost; to je vea Svjetlost, prije emo pronai pravi put. Postoji li razlika izmeu imenovanja Svjetlosti Okruujua Svjetlost ili samo Svjetlost? Razliiti nazivi, Okruujua Svjetlost i Svjetlost, odnose se na dvije funkcije istog svjetla. Svjetlo koje se ne smatra okruujuim je ono to osjetimo kao uitak, a dok je Okruujue Svjetlo Svjetlost koja gradi na kli, mjesto gdje e Svjetlost na kraju ui. Oboje je zapravo ista Svjetlost, no kada je iskusimo kao korigirajue i izgraujue, nazivamo je Okruujua Svjetlost. Kada je iskusimo kao uitak, nazivamo jeSvjetlost. Prije nego izgradimo kli, prirodno je da neemo pri miti Svjetlost. No Svjetlost je prisutna, okruuje nae

64

OTKRIVENA KABALA

due kao to nas neprestano okruuje Priroda. Sto ga, kada nemamo kli, Okruujua ga Svjetlost gradi za nas, poveavajui nau elju za njim. Jo uvijek treba razjasniti kako Okruujua Svjetlost izgrauje na kli i zato se uope to zove Svjetlost. Da bismo to ra zu mjeli, trebali bismo prvo prouiti koncept koji se zove re shi mot. Duhovni Svjetovi i dua Adam ha Rishon razvili su se odre enim redoslijedom. U svjetovima to su Adam Kadmon, Azilut, Beria, Yetzira i Assya; a u Adam ha Rishon, evolucija je imenovana po vrstama elja koje su se razvile nepokretne, vegetativne, pokretne, govorne i duhovne. Kao to ne zaboravljamo svoje djetinstvo, nego se oslanjamo na te prole dogaaje u naim sadanjim iskustvima, svaki zavreni korak u procesu evolucije nije izgubljen, nego je za pamen u naoj podsvjesnoj duhovnoj memoriji. Drugim rijeima, u nama lei cjelokupna povijest naeg duhovnog razvoja, od doba kada smo bili jedno s Misli stvaranja do da nas. Penjati se po duhovnoj ljestvici znai pamtiti stanja koja smo ve iskusili ranije i otkrivati ta sjeanja. Ta se sjeanja prikladno nazivaju reshimot (sjeanje, zabiljeka) te svaki reshimo (jednina od reshimot), predstavlja odreeno du hovno stanje. Zato to se na duhovni razvoj odvijao oso bi tim redoslijedom, sada nai reshimot izbijaju na povrinu u nama istim tim redoslijedom. Drugim rijeima, naa budua stanja ve su predodreena jer ne stvaramo nita novo, samo se prisjeamo dogaaja koji su nam se ve dogodili, ali ih ni smo svjesni. Jedina stvar koju moemo odrediti, o kojoj emo podue raspravljati u sljedeim poglavljima, jest koliko se brzo moemo penjati ljestvama. to napornije radimo na penjanju uz njih, bre e se mijenjati ta stanja i bri e biti na duhovni napredak.

Na svemir

65

Svaki je reshimo dovren kada smo ga u potpunosti iskusili, i kada, poput lanca, jedan reshimo zavrava, drugi se pojavljuje. Sljedei reshimo izvorno je stvoren od sadanjeg reshimo, ali bu dui da sada idemo natrag uz ljestve, sadanji reshimo po buuje svog izvornog stvoritelja. Stoga nikada ne bismo trebali oekivati da emo dovriti nae sadanje stanje kako bismo se mogli odmoriti jer, kada je sadanje stanje dovreno, odvest e nas do sljedeeg stanja u nizu sve dok ne dovrimo svoju korekciju. Kada pokuamo postati altruistini (produhovljeni), bre dolazi mo do svog korigiranog stanja zato to bre budimo re shimot. I budui su ti reshimot biljeke viih duhovnih iskustava, senzacije koje oni stvaraju u nama vie su duhovne senzacije. Kada se to dogodi, nejasno poinjemo osjeati povezanost, zajednitvo i ljubav koja postoji u tom stanju, dosta slino udaljenom, blijedom svjetlu. to ga vie pokuavamo dosegnuti, vie mu se pribliavamo i ono jae sja. tovie, to je svjetlo jae, to je naa elja za njim jaa i tako Svjetlost izgrauje na kli, nau elju za duhovnim. Sada takoer vidimo da ime Okruujua Svjetlost sa vr eno opisuje ono kako ga mi osjeamo. Dokle god ga ni smo dostigli, vidimo ga kao izvanjsko koje privlai svojim za slje pljujuim obeanjem vjenog blagostanja. Svaki put kada Svjetlost izgradi dovoljno velik kli za nas, kako bismo preli na novu razinu, sljedei reshimo dolazi i nova se elja budi u nama. Mi ne znamo zato se nae elje mijenjaju i to iz razloga to su uvijek prisutni dijelovi reshimot iz viih razina u odnosu na nau sadanju, ak i onda kada se to ne ini tako. Tako, ba kao to se prethodni reshimo pojavio, dovodei nas do naeg sadanjeg stanja, sada nam se pribliava nova elja iz novog reshimo. To je nain na koji mi nastavljamo svoj uspon uz ljestve. To je spirala reshimot i uzdizanja koja zavravaju u svrsi stvaranja korijenu naih dua, kada smo jednaki i uje dinjeni sa Stvoriteljem.

66

OTKRIVENA KABALA

elja za duhovnou
Razliiti udarci za razliite ljude Jedina razlika meu ljudima je nain na koji doivljavaju uitak. Uitak je sam po sebi bezoblian, neopipljiv. Ali razliito odjeven ili presvuen, stvara iluziju da po stoje razliite vrste uitka, kada zapravo postoji samo puno vrsta presvlaka. injenica da je uitak u osnovi duhovan objanjava zato imamo podsvjesnu udnju za zamjenom povrne odore uitka eljom za osjeanjem istog, prirodnog ob lika: Stvoriteljeve Svjetlosti. I zato to nismo svjesni da se ljudi meusobno raz li kuju po odjei uitaka koje ele, mi ih sudimo prema odjei koju preferiraju. Odreene presvlake uitka sma tramo legitimnima, kao to su ljubav prema djeci, dok se druge, kao to su droge, smatraju neprihvatljivima. Kada u sebi osjeamo pojavu neprihvatljive odjee ui t ka, prisiljeni smo suzbiti i sakriti svoju elju za tom odjeom. No skrivanjem elje ona nee nestati, i zasigurno nee biti ispravljena. Kao to smo objasnili, nii dio etvrte faze je bit due Adam ha Rishon. Ba kao to su svjetovi izgraeni prema rastuim eljama, Adamova dua (ovjeanstvo) razvila se kroz pet faza: nula (nepokretna) do etiri (duhovna). Kada se svaka faza pojavljuje, ovjeanstvo je iskusi u pot punosti dok se ne iscrpi. Tada, pojavi se sljedea razina elja, prema slijedu reshimot ugraenih u nama. Do danas smo ve iskusili sve reshimot svih elja od nepokretnih do govornih. Sve to je ostalo za zakljuivanje evolucije ovjeanstva jest is kuavanje duhovnih elja u potpunosti. Tada e biti po stignuto nae sjedinjenje sa Stvoriteljem.

Na svemir

67

Zapravo, pojava elja pete razine poela je u 16. stoljeu, prema opisu kabalista Isaaca Lurije (Ari), ali danas svjedoimo pojavi najintezivnije vrste elja unutar pete razine duhovno unutar duhovnog. tovie, svjedoimo toj pojavi u ogromnom broju, kada milijuni ljudi na svijetu trae duhovne odgovore na svoja pitanja. Kako su reshimot koji danas izranjaju blii duhovnom nego ikad prije, primarno je pitanje koje ljudi postavljaju o svojem po rijeklu, svojim korijenima! Iako veina njih ima krov nad glavom i zarauje dovoljno za svoje uzdravanje i za uzdravanje svoje obitelji, ipak se pitaju o tome odakle su doli, po ijem planu i s kojom svrhom. Kada nisu zadovoljni odgovorima koje im nude religije, trae ih u drugim disciplinama. Glavna razlika izmeu etvrte faze i svih drugih faza jest ta da se u ovoj fazi mi moramo svjesno razvijati. U prijanjim fa zama, uvijek je Priroda bila ta koja nas je poticala na kretanje iz faze u fazu. To je inila na nain da nas pritisne dovoljno da se osjeamo toliko neugodno u svom sadanjem stanju da to moramo promijeniti. Na ovaj nain Priroda razvija sve svoje dijelove: ljudske, ivotinjske, biljne pa ak i neive. S obzirom na to da smo prirodno lijeni, kretat emo se iz jed ne faze u drugu samo ako pritisak postane nepodnoljiv. U suprotnom, ne bismo pomaknuli niti prstom. Logika je jed nostavna: ako mi je dobro tu gdje jesam, zato bih se micao? No Priroda ima drugi plan. Umjesto da nam dopusti da ostanemo spokojni u svojem sadanjem stanju, eli da se raz vijamo dok ne dostignemo njezinu razinu, razinu Stvoritelja. To je svrha stvaranja. Tako imamo dvije opcije: mogli bismo izabrati razvoj kroz bolni pritisak Prirode, ili bismo se mogli razvijati bez bola kroz sudjelovanje u razvoju svoje svijesti. Ostanak u nerazvijenom stanju nije opcija jer to nije bio dio plana Prirode kada nas je stvarala.

68

OTKRIVENA KABALA

Kada se naa duhovna razina pone razvijati, to se moe dogoditi samo ako elimo njezin razvitak i dostizanje istog sta nja kao to je Stvoriteljevo. Isto kao etvrta faza u etiri faze, od nas se sada trai dobrovoljno mijenjanje naih elja. Stoga e Priroda nastaviti sa svojim pritiskom na nas. Na stavit e nas pogaati uragani, potresi, epidemije, terorizam i razne druge prirodne i ljudski uzrokovane poasti dok ne sh vatimo da se moramo promijeniti i svjesno vratiti svojim ko rijenima. Da ponovimo: nai duhovni korijeni razvili su se po fazama od nula do etiri; faza etiri razdvojila se na svjetove (njezini gornji dijelovi) i due (njezini donji dijelovi). Due skupljene u zajedniku duu Adam ha Rishon raspale su se i izgubile svoj osjeaj jedinstva sa Stvoriteljem. To slamanje Adama ha Rishona dovelo je ovjeanstvo do sadanjega stanja, s ne vid ljivom barijerom koja dijeli duhovne svjetove (iznad nje) od naeg svijeta (ispod nje). Ispod barijere, duhovna sila stvorila je materijalnu esticu koja se poela razvijati. To je bio Veliki Prasak. Imajte na umu da, kada govore o duhovnim svjetovima i o materijalnom, fizikom svijetu, kabalisti misle na altruistine ili egoistine znaajke. Oni nikada ne kazuju o svjetovima koji zauzimaju fiziki prostor u nekom neotkrivenom svemiru. Ne moemo uzeti svemirski brod i odletjeti u svijet Yet zira, na primjer, ili pak otkriti duhovno mijenjanjem svojeg po na anja. Moemo ga otkriti samo ako postanemo altruistini slini Stvoritelju. Kada to uinimo, otkrit emo da je Stvoritelj u nama i da je oduvijek bio tu, ekajui nas. Svi stupnjevi osim zadnjeg razvijaju se bez svjesnosti se be. U uvjetima nae osobne svjesnosti, injenica da postojimo ne znai da smo svjesni vlastita postojanja. Prije nego do seg nemo etvrti stupanj, mi jedva da postojimo. Drugim rijeima,

Na svemir

69

ivimo svoje ivote to ugodnije, no svoje postojanje uzimamo zdravo za gotovo, bez da se pitamo o njegovoj svrsi. No je li to zaista toliko oito? Minerali postoje kako bi se biljke mogle hraniti njima i kako bi mogle rasti; biljke postoje kako bi se ivotinje hranile njima i kako bi rasle; minerali, biljke i ivotinje postoje kako bi se ljudi hranili njima i rasli. No koja je svrha ljudskog postojanja? Sve nas razine slue, ali emu ili kome mi sluimo? Sebi? Svojem egu? Kada prvi put postavimo ta pitanja, poetak je to naeg svjesnog razvoja pojavljivanje elje za duhovnim. To se naziva toka u srcu. U zadnjem razvojnom stupnju, poeli smo razumijevati pro cese kojih smo dio. Jednostavno reeno, poeli smo stjecati logiku Prirode. to vie razumijemo njezinu logiku, to vie irimo vlastitu svijest i stapamo se s njom. Na kraju, kada smo u potpunosti ovladali prirodnom logikom, shvatit emo kako Priroda funkcionira, ak emo moi nauiti i upravljati njome. Taj se proces pojavljuje iskljuivo na zadnjoj razini, na razini duhovnog uzdizanja. Moramo uvijek imati na umu da bi se zadnja razina ljudskog razvoja trebala odvijati svjesno i voljno. Bez izrazite elje za duhovnim rastom, ne moe se dogoditi nikakav duhovni raz voj. Napokon, duhovni razvoj odozgora prema dolje ve se zbio. Sputeni smo dolje kroz etiti faze Svjetla i pet svjetova Adam Kadmon, Atzilut, Beria, Yetzira i Assiya te smo u konanici smjeteni ovdje u ovaj svijet. Ako se sada elimo popeti nazad uz duhovne ljestve, moramo to izabrati. Ako zaboravimo da postati kao Stvoritelj za nas predstavlja svrhu stvaranja, neemo shvatiti zato nam Priroda ne pomae a ponekad ak i stavlja prepreke na na put. No ako, u drugu ruku, na umu drimo samo cilj Pri rode, osjetit emo da je na ivot fascinantno putovanje ot krivanja, duhovna potraga za blagom. tovie, to aktivnije su djelujemo u ovom putovanju kroz ivot, to emo bre i lake dolaziti do tih

70

OTKRIVENA KABALA

otkria. Jo bolje, tekoe e se osjetiti kao pita nja na koja moramo odgovoriti, umjesto tekoa kojima se mo ramo suprotstaviti u svojim ivotima. Zato je bolje na predovati svjesno nego tek kada nas Priroda bolno natjera! Ako imamo elju duhovno se razviti, onda imamo pra vi kli za to; a nema boljeg osjeaja od ispunjenoga kli, ispunjene elje. No potreba za duhovnou treba doi prije duhovnog is pu njenja. Pripremanje kli ispred Svjetlosti nije samo jedini nain uspona u etvrtu fazu; to je i jedini nain u kojem nema boli i zakinutosti. Zapravo, ako razmislimo o tome, nema nita prirodnije nego prvo pripremiti kli. Ako elim piti vodu, onda je voda moja svjetlost, moj uitak. Prirodno je: kako bih pio vodu, moram se prvo pripremiti (kli), to je u ovom sluaju e. Isto se odnosi na sve ostalo to elimo primiti na ovome svijetu. Ako je novi automobil moja svjetlost, tada je moja elja za njim moj kli. Taj me kli tjera da radim za taj automobil i brine se da ne potratim sav novac na druge hirove. Jedina razlika izmeu duhovnog i fizikog kli jest ta da ja ne znam to u dobiti od duhovnog kli. Mogu zamisliti brojne stvari, no s obzirom na barijeru izmeu moga sadanjega stanja i moga eljenoga cilja, nikada ne mogu uistinu znati kakav e moj cilj biti dok ga zaista ne dostignem. Kada ga dostignem, vei je nego bilo to to sam ikada mogao zamisliti; no nikada neu znati koliko je velik dok ga zaista ne dosegnem. Kada bih znao unaprijed koja mi je nagrada, to ne bi bila prava al truistinost, nego zamaskirani egoizam.

Ukratko
Fiziki se svijet razvija prema istim stupnjevima kao i duhovni svijet, kroz piramidu elja. U duhovnome svijetu, elje (neive, vegetativne, pokretne, govorne i duhovne) stvaraju svjetove

Na svemir

71

Adam Kadmon, Atzilut, Beria, Yetzira i Assiya. U fizikom svijetu, one ine minerale, biljke, ivotinje i ljude s tokama u svojim srcima. Fiziki svijet stvoren je nakon rasula due Adam ha Rishon. U tom stadiju, poele su se pojavljivati sve elje, jedna po jedna; od lagane do teke, od neive do duhovne; stvarajui na svijet fazu po fazu. Danas, na poetku 21. stoljea, svi su stupnjevi dovreni osim potrebe za duhovnim, koji se pojavljuje sada. Kada je is pravimo, ujedinit emo se sa Stvoriteljem jer je naa potreba za duhovnou ustvari potreba za ujedinjenjem s Njim. To e biti vrhunac razvojnog procesa svijeta i ovjeanstva. Poveavajui elju za povratkom duhovnim korijenima, mi gradimo duhovni kli. Okruujua Svjetlost korigira kli i razvija ga. Svaki novi stupanj razvoja budi novi reshimo, zapis prolog stanja koje smo ve iskusili kada smo bili ispravljeniji. U konanici, Okruujua Svjetlost ispravlja cijeli kli i dua Adam ha Rishon spaja se sa svim svojim rasutim djelovima i sa Stvoriteljem. Ali taj proces vodi do pitanja; ako je reshimot zapisan u meni i ako se stanja pobuuju i proivljavaju takoer u meni, gdje je onda objektivna stvarnost svega toga? Ako druga osoba ima drugi reshimot, znai li to da on ili ona ivi u drugaijem svijetu od moga? I to je s duhovnim svjetovima, gdje oni po stoje, ako sve postoji u meni? tovie, gdje je Stvoriteljev dom? Nastavite itati, sljedee e poglavlje odgovoriti na sva ova pitanja.

05.

ija je stvarnost stvarna?

Svi svjetovi, vii i nii, nalaze se unutra.

Yehuda Ashlag

Od svih neoekivanih koncepata koji se nalaze u kabali, nema niti jednog tako nepredvidivog, nerazumnog, no tako profinjenog i fascinantnog kao to je koncept stvarnosti. Da nije bilo Einsteina i kvantne fizike, koja je revolucionalizirala nain na koji razmiljamo o stvarnosti, ovdje prikazane ideje bile bi odbaene i ismijane. U prethodnom poglavlju rekli smo da do evolucije dolazi zato to naa elja za primanjem raste od korijenske do et vrte razine. No ako su nae elje pokretale evoluciju naeg svijeta, postoji li zapravo svijet izvan nas? Moe li biti da je svijet oko nas samo pria u koju elimo vjerovati? Rekli smo da je stvaranje poelo s Milju stvaranja, koja je stvorila etiri osnovne faze Svjetlosti. Te faze ukljuuju deset sefirot: Keter (nulta faza), Hochma (prva faza), Bina (druga faza), Hesed, Gevura, Tifferet, Netzah, Hod i Yesod (sve one ine treu Fazu Zeir Anpin), i Malchut (etvrta faza). Knjiga Zohar, knjiga koju prouava svaki kabalist, kae kako se sva stvarnost sastoji samo od deset sefirot. Sve je sainjeno od grae tih deset sefirot. Jedina razlika meu njima je koliko su duboko uronjeni u nau supstanciju elju za primanjem.

74

OTKRIVENA KABALA

Da biste razumjeli to kabalisti misle kada kau oni su uro njeni u nau supstanciju, zamislite oblik, recimo loptu, utisnutu u plastelin ili neku drugu vrstu gline za modeliranje. Oblik predstavlja grupu od deset sefirot, a glina predstavlja nas, ili nae due. ak i ako loptu utisnemo duboko u glinu, sama lopta se nee promijeniti. No to dublje lopta uranja u glinu, to je vie mijenja. Kakav je to osjeaj kada su igrai grupa od deset sefirot i due? Jeste li ikada odjednom zamijetili neto to je oduvijek bilo oko vas, no odreeno obiljeje toga je izmicalo vaoj panji? To je slino doivljaju deset sefirot koji uranjaju samo jo malo vie u volju za primanjem. Jednostavno reeno, kada najednom shvatimo neto to nismo shvaali ranije, to je zato to se deset sefirot utisnulo jo malo dublje u nas. Kabalisti imaju ime za volju za primanjem aviut. Aviut za pravo znai debljina, a ne elja. No upotrebljavaju ovaj termin jer, im je vea elja za primanjem, to joj se dodaje vie slojeva. Kao to smo rekli, elja za primanjem, aviut, sastoji se od pet osnovnih stupnjeva 0, 1, 2, 3, 4. Kako deset sefirot uranja dublje u stupnjeve (slojeve) aviuta, oni stvaraju razliite kombinacije ili mjeavine elje za primanjem sa eljom za davanjem. Te kom binacije ine sve to postoji: duhovne svjetove, fizike svjetove i sve unutar njih. Varijacije u naoj supstanciji (volji za primanjem) stvaraju nae alate za percepciju, zvane kelim (mnoina od kli). Drugim rijeima, svaki oblik, boja, miris, misao sve to postoji tu je zato to u meni postoji odgovarajui kli za percepciju istoga. Ba kao to nai mozgovi upotrebljavaju slova abecede kako bi prouavali ono to ovaj svijet ima za ponuditi, nai kelim upotrebljavaju deset sefirot kako bi prouavali ono to duhovni svjetovi nude. I kao to prouavamo ovaj svijet pod odreenim ogranienjima i pravilima, za prouavanje duhovnih svjetova trebamo znati pravila koja oblikuju te svjetove.

ija je stvarnost stvarna?

75

Kada prouavamo neto u fizikome svijetu, moramo pra titi odreena pravila. Naprimjer, kako bi se neto smatralo is tinitim, mora biti iskustveno ispitano. Ako testovi pokau da to radi ili djeluje, smatra se tonim, dok netko ne pokae kroz testiranja, ne rijei da to ne radi ili ne djeluje. Prije nego to je neto ispitano, nije nita drugo doli teorija. Duhovni svjetovi takoer imaju granice tonije reeno, njih tri. Ako elimo dostii svrhu stvaranja i postati poput Stvoritelja, moramo se drati tih ogranienja.

Tri ogranienja u uenju kabale

Prvo ogranienje to percipiramo
U svom predgovoru Knjizi Zohar, kabalist Yehuda Ashlag pie da postoje etiri kategorije percepcije materija, forma u materiji, apstraktna forma i esencija. Kada prouavamo duhovnu Pri rodu, na je posao raspoznati koja nam od ovih kategorija daje vrste informacije na koje se moemo osloniti, a koje nam to ne mogu ponuditi. Zohar je odluio objasniti samo prve dvije kategorije. Drugim rijeima, svaka pojedina rije napisana je iz perspektive materije ili forme u materiji, bez ijedne jedine rijei iz perspektive ap straktne forme ili esencije.

Drugo ogranienje gdje percipiramo

Kao to smo prije rekli, sr duhovnih svjetova naziva se dua Adam ha Rishon. Tako su duhovni svjetovi stvoreni. No mi smo ve proli stvaranje tih svjetova i sada smo na putu prema viim razinama, iako se to ne osjea uvijek kao takvo. U naem stanju, Adamova dua ve se razbila na dijelove. Zohar nas ui da je velika veina dijelova, tonije, 99 posto, ratrkano kroz svjetove Beria, Yetzira i Assiya (BYA), a ostatak od jednoga po stotka uzdigao se do svijeta Atzilut.

76

OTKRIVENA KABALA

Budui da Adamova dua ini sadraj svjetova BYA i ra trkana je kroz te svjetove, budui da smo mi svi dio te due, oito je da sve to poimamo mogu biti samo dijelovi tih svje tova. Sve to osjetimo da dolazi iz viih svjetova od BYA, kao to su Atzilut i Adam Kadmon, prema tome je netono, inilo se to nama tako ili ne. Sve to mi moemo pojmiti od svjetova Atzilut i Adam Kadmon njihovi su odbljesci, koje vidimo kroz filtere svjetova BYA. Na je svijet na najniem stupnju svjetova BYA. Ustvari, ovaj stupanj u potpunosti je suprotne prirode od ostatka du hovnih svjetova te ih zbog toga i ne osjeamo. To je kao kada dvoje ljudi stoje jedno nasuprot drugog okrenuti leima i idu u suprotnim smjerovima. Koje su njihove anse da e se ikada sresti? No kada se ispravimo, otkrivamo kako ve ivimo u svje tovima BYA. U konanici, kroz njih emo se uzdii ak do Atziluta i do Adama Kadmona.

Tree ogranienje tko percipira

Iako Zohar ide i u najmanje detalje to se tie sadraja svakog svijeta i onoga to se dogaa u njima, kao da je to fiziko mjesto gdje se te stvari odvijaju, zapravo se osvre samo na iskustva dua. Drugim rijeima, to se odnosi na stvari kako ih poimaju kabalisti, koji ih prenose na nain da ih i mi moemo iskusiti. Stoga, kada u Zoharu itamo o dogaajima u svjetovima BYA, zapravo uimo o tome kako je Rabbi Shimon Bar-Yochai (autor knjige Zohar) poimao duhovna stanja, koja je ispriao njegov sin, Rabbi Abba. Takoer, kada kabalisti piu o svjetovima iznad BYA, za pravo ne piu tono o tim svjetovima, nego onako kako su pisci percipirali te svjetove BYA tijekom svog boravka u njima. I zato to kabalisti piu o svojim iskustvima, postoje slinosti i razliitosti u kabalistikim spisima. Neke stvari o kojima piu

ija je stvarnost stvarna?

77

odnose se na generalnu strukturu svjetova, kao to su imena sefirot i svjetova. Druge se stvari odnose na osobna iskustva iz tih svjetova. Naprimjer, ako kaem prijatelju o svom putu u New York; mogu priati o Times Squareu ili o velikim mostovima koji spa jaju Manhattan s kopnom. Ali takoer mogu priati i o tome kako sam bio zapanjen vozei se preko masivnog Brooklyn Bridgea, koji je osjeaj stajati usred Times Squarea, uronjen u sjaj svjetala, boja i zvukova te o osjeaju potpune anonimnosti. Razlika izmeu prva dva i posljednja dva primjera jest ta da ja iznosim osobna iskustva i u prva dva priam o utiscima koje bi svatko iskusio dok se nalazi u Manhattanu, iako bi ih svatko iskusio na sebi svojstven nain. Kada smo govorili o prvom ogranienju, rekli smo da Zohar govori samo iz perspektive materije i forme u materiji. Rekli smo da je materija volja za primanjem, a forma u materiji je na mjera zbog koje volja za primanjem zapravo i prima za mene ili za druge. Jednostavnije reeno: materija = volja za primanjem; forma = namjera. Vrlo je bitno zapamtiti da Zohar ne smijemo tre tirati kao izvjetaj mistinih dogaaja ili kao zbirku pripovjedaka. Zohar bi se, kao i sve druge knjige o kabali, trebao upo trebljavati kao alat za uenje. To znai da e vam knjiga pomoi samo ako elite iskusiti ono to ona opisuje. Inae, knjiga bi vam bila od malo pomoi i ne biste je razumjeli. Zapamtite ovo: pravilno razumijevanje kabalistikih tekstova ovisi o vaoj namjeri dok ih itate, o razlogu zato ste ih otvorili; a ne o snazi vaeg intelekta. Taj tekst e djelovati na vas samo ako se elite transformirati u altruistine kvalitete koje tekst opisuje.

78

OTKRIVENA KABALA

Forma davanja u i od sebe naziva se svijet Atzilut. Dava nje u svojoj apstraktnoj formi osobina je Stvoritelja; uope nije vezana uz stvorenja, koja su primatelji po svojoj prirodi. No stvorenja (ljudi) mogu omotati svoju volju za primanjem u for mu davanja, tako da slii na davanje. Drugim rijeima, mo emo primati i, inei tako, zapravo postati davatelji. Postoje dva razloga zato ne moemo jednostavno dati: 1. Za davanje mora postojati netko tko eli primiti. No osim nas (dua), postoji samo Stvoritelj, koji nema potreba za primanjem, budui da je Njegova priroda davanje. Stoga, davanje nije mogui izbor za nas. 2. Nemamo elju za tim. Ne moemo dati jer smo sainjeni od volje za primanjem; primanje je naa osnova, naa materija. Drugi je razlog mnogo kompleksniji nego to se na prvi pogled ini. Kada kabalisti piu da mi elimo samo primati, ne misle da je primanje sve to inimo, nego da je to motivacija svega to inimo. Oni to opisuju vrlo jednostavno: Ako nam ne do nosi zadovoljstvo, ne moemo to uiniti. Nije samo da mi to ne elimo; mi to doslovno ne moemo. Tako je zato to nas je Stvoritelj (Priroda) stvorio samo s voljom za primanjem, zato to sve to On eli jest dati. Stoga ne trebamo mijenjati svoje postupke, nego samo motivaciju za njih.

Percepcija stvarnosti
Brojnim izrazima pokuavamo opisati razumijevanje. Za ka ba liste, najdublja razina razumijevanja naziva se postignue. S obzirom na to da prouavaju duhovne svjetove, njihov je cilj do stizanje duhovnog postignua. Postignue se odnosi na vrlo profinjeno i detaljno razumijevanje onog to se poima, tako da

ija je stvarnost stvarna?

79

ne ostavlja pitanja. Kabalisti piu da emo na kraju ljudskog razvoja stei Stvoritelja u stanju nazvanom jednakost forme. Za dostizanje tog cilja, kabalisti paljivo opisuju koje dije lo ve stvarnosti bismo trebali prouavati, a koje ne. Kako bi od redili ta dva puta, kabalisti prate vrlo jednostavan princip: ako nam neto pomae nauiti bre i tonije, onda to trebamo prouavati. Ako nije tako, ne trebamo to prouavati. Kabalisti openito, a osobito Zohar, upozoravaju da prou a vamo one dijelove koje moemo pojmiti s potpunom si gur nou. Gdje god je umijeano nagaanje, ne trebamo gubiti vrijeme jer nae e stjecanje duhovnoga postati upitno. Kabalisti govore o etiri kategorije percepcije materija, for ma u materiji, apstraktna forma i esencija mi moemo percipirati samo prve dvije sa sigurnou. Iz tog razloga, sve o emu Zohar pie su elje (materija) i nain na koji ih upotrebljavamo: za sebe ili za Stvoritelja. Kabalist Yehuda Ashlag je napisao: Ako itatelj ne zna kako biti razborit s ogranienjima i stvari izvlai iz konteksta, on ili ona odmah e postati zbunjeni. To se moe dogoditi ako ne ograniimo svoje uenje na materiju ili formu u materiji. Moramo shvatiti da u duhovnosti nema takve stvari kao to je zabrana. Kada kabalisti neto nazovu zabranjenim, to znai samo da je nemogue. Kada kau da ne bismo trebali prouavati apstraktne forme i esenciju, to ne znai da e nas udariti grom ako to uinimo. To znai da ne moemo prouavati te kategorije iako to zaista elimo. Yehuda Ashlag upotrebljava elektricitet kako bi objasnio zato je esenciju nemogue percipirati. On kae da elektricitet moemo upotrijebiti na puno razliitih naina: za grijanje, hla enje, putanje glazbe i gledanje videa. Elektricitet moe biti uoblien u punoj formi; ali moemo li izraziti esenciju samog elektriciteta? Upotrijebimo jo jedan primjer kako bismo objasnili etiri kategorije materiju, formu u materiji, apstraktnu formu

80

OTKRIVENA KABALA

i esenciju. Kada kaemo da je osoba snana, zapravo se os vremo na materiju tijelo te osobe, i formu koja obuhvaa nje govu ili njezinu materiju snagu. Ako otklonimo formu snage iz materije (tijelo te osobe), i prouimo formu snage odvojeno, neodjevenu u materiju, to bi bilo prouavanje apstraktne forme snage. etvrta kategorija, esencija same osobe, u potpunosti je nedostina. Jednostavno ne posjedujemo osjetila potrebna za prouavanje esencije i za njezino prikazivanje u vidljivoj formi. Posljedica toga je da esencija nije neto to trenutno ne poznajemo; nego je neto to nikada neemo upoznati. Zato je toliko bitno fokusirati se samo na prve dvije ka tegorije? Problem je u tome to, kada se radi o duhovnosti, ne znamo kada smo zbunjeni. Stoga nastavljamo u istom smjeru i udaljavamo se od istine. U materijalnom svijetu, ako znam to elim, mogu vidjeti do bivam li to ili ne; ili barem jesam li na pravom putu za do bivanje toga. To nije sluaj s duhovnou. Tamo, kada grijeim, ne samo da ne dobivam ono to elim nego i gubim svoj trenutni duhovni stupanj; Svjetlost slabi i ja postajem nesposoban po novno se pravilno usmjeriti bez pomoi vodia. Zato je toliko bitno razumjeti tri ogranienja i pratiti ih.

Nepostojea stvarnost
Sada kada razumijemo to moemo prouavati, a to ne, po gledajmo to to zapravo prouavamo svojim osjetilima. Oso bitost kabalista je da niti jedan kamen ne ostavljaju neprevrnut. Yehuda Ashlag, koji je prouavao cjelokupnu stvarnost da bi nama mogao priati o tome, napisao je kako mi ni ne znamo to postoji izvan nas. Naprimjer, nemamo pojma to je izvan naih uiju, to to tjera nae bubnjiie da proizvedu zvuk. Sve to znamo tek je naa reakcija na vanjske stimulanse. ak i imena kojima nazivamo te fenomene nisu povezana sa samim fenomenom, nego s naom reakcijom na njih. Naj

ija je stvarnost stvarna?

81

vjerojatnije nismo svjesni puno stvari koje se dogaaju u svi jetu. One mogu proi neprimijeene od strane naih ula zato to se veemo samo za fenomene koje moemo pojmiti. Iz tog razloga, prilino je oito zato ne moemo percipirati esenciju bilo ega to se nalazi izvan nas; moemo prouavati samo vlastite reakcije na to. To pravilo percepcije ne odnosi se samo na duhovne sv je tove; to je zakon cjelokupne Prirode. Takav odnos sa stva r nou istog nas trenutka dovodi do spoznaje da sve to vi di mo zapravo nije ono to postoji. To razumijevanje izuzetno je bitno u postizanju duhovnog napretka. Kada promatramo svoju stvarnost, poinjemo otkrivati stva ri kojih nikada nismo bili svjesni. Interpretiramo stvari koje se odvijaju u nama kao da se one dogaaju izvan nas. Mi ne znamo stvarne izvore dogaaja koje prolazimo, nego osjeamo da se oni odvijaju izvan nas. No nikada ne znamo je li to sigurno tako. Kako bismo se prema stvarnosti odnosili na pravi nain, ne smijemo misliti da je ovo to percipiramo stvarna slika. Sve to percipiramo jest kako dogaaji (forme) djeluju na nau percepciju (nau materiju). tovie, ono to mi percipiramo nije ono to je vani, objektivna slika, nego naa osobna reakcija na nju. Ne moemo rei ni jesu li, i do koje granice forme koju osjeamo, povezane s apstraktnim formama s kojima ih povezujemo. Drugim rijeima, injenica da mi vidimo crvenu jabuku crvenom, ne mora znaiti da je ona zapravo crvene boje. Zapravo, ako pitate fiziare, oni e vam rei da je jedina istinita izjava koju moete rei o crvenoj jabuci ta da ona nije crvena. Ako se sjeate kako masach (zaslon) radi, onda znate da ono prima to moe primiti u namjeri za davanjem Stvoritelju, dok ostalo odbacuje. Slino tome, boja objekta odreena je svjetlosnim va lovima koje osvijetljeni objekt ne moe apsorbirati. Ne

82

OTKRIVENA KABALA

vidimo boju samoga objekta, nego svjetlo koje je objekt odbio. Prava boja objekta je svjetlo koje je objekt apsorbirao; ali zato to je apsorbirao to svjetlo, ono ne moe doi do naeg oka i stoga ga ne moemo vidjeti. Zato je prava boja crvene jabuke svaka druga osim crvene. Ovako Ashlag, u predgovoru knjige Zohar opisuje na nedo statak percepcije esencije: Poznato je da ono to ne moemo osjeati, ne moemo ni zamisliti; ono to ne moemo osjetiti takoer ne moemo zamisliti. ... Iz toga slijedi da misao uope nema percepciju esencije. Drugim rijeima, zbog toga to ne moemo osjetiti esenciju, bilo koju esenciju, takoer je ne moemo ni percipirati. No kon cept koji ostavlja mnoge studente kabale u potpunosti zbu njenima kada prvi puta itaju Ashlagov predgovor jest ko liko mi malo znamo o sebi. Evo to Ashlag pie to se tie toga: tovie, mi ak ne poznajemo ni vlastitu esenciju. Osjeam i znam da zauzimam odreeni prostor u svijetu, da sam vrste grae, topao, da mislim i druge sline manifestacije rada moje esencije. Ali ipak, ako me pitate koja je moja vlastita esencija... Neu znati odgovoriti.

Mjerni mehanizam
Pogledajmo problem svoje percepcije iz drugog kuta, vie mehanikog. Naa su osjetila mjerni instrumenti. Ona mjere sve to percipiraju. Kada ujemo zvuk, odreujemo je li glasan ili tih; kada vidimo objekt, (obino) moemo rei koje je boje; kada dotaknemo neto, trenutano znamo je li toplo ili hladno, mokro ili suho. Svi alati za mjerenje rade na slian nain. Zamislite vagu s utegom od jednog kilograma. Uobiajen mehanizam za va ganje izraen je od opruge koja se rastee u odnosu na uteg i brojila koje mjeri napetost opruge. Jednom kada se opruga prestane

ija je stvarnost stvarna?

83

istezati i kada zastane na odreenoj to ki, brojevi na brojilu odreuju teinu. Za pravo ne mjerimo teinu utega, nego odnos izmeu opruge i utega (slika 6). Iz toga je razloga kabalist Ashlag re kao da ne moemo percipirati apstraktnu formu, objekt sam po sebi, zato to ne ma mo apsolutno nikakvu povezanost s njim. Ako na njega moemo staviti op ru gu i izmjeriti vanjski utjecaj, dobit emo nekakve rezultate. Ako ne moemo izm Slika 6: Vaga mjeri jeriti to se vani dogaa, to je kao da se napetost opruge, ne nita nije dogodilo. tovie, ako na ne is samu teinu. pravnu oprugu za mjerenje stavimo vanj ski stimulans, dobit emo krive re zultate. To se dogaa kada ostarimo i naa osjetila oslabe. U duhovnim terminima, vanjski svijet za nas predstavlja apstraktnu formu, poput utega. Upotrebljavajui polugu i brojilo volju za primanjem i namjeru za davanjem mjerimo koliko apstraktne forme moemo primiti. Kada bismo mogli izgraditi spravu koja bi mjerila Stvoritelja, mogli bismo Ga osjetiti ba kao to osjeamo ovaj svijet. E pa, takva sprava po stoji i naziva se estim ulom.

esto ulo
Zaponimo ovaj dio s malo fantazije: nalazimo se u tamnom prostoru, u potpunoj praznini. Ne moemo nita vidjeti, uti nikakav zvuk, nema mirisa i nema okusa. Oko nas nema niega to bismo mogli dodirnuti. Sada zamislite da ste u tom stanju toliko dugo da ste zaboravili da ste ikada imali ula koja bi mogla osjetiti te stvari. S vremenom zaboravljate ak i da takvi osjeti uope mogu postojati. Iznenada, pojavi se slaba aroma. Pone jaati i obavija vas, ali ne moete odrediti njezin izvor. Tada se ponu pojavljivati

84

OTKRIVENA KABALA

i drugi mirisi, neki jaki, neki slabi, neki slatki, neki kiseli. Ko ristei ih, sada moete pronai svoj put u svijetu. Razliiti mi risi dolaze s razliitih mjesta i, pratei ih, zapoinjete se snalaziti u tom okruenju. Odjednom, bez prethodne najave, zaujete zvukove sa svih strana. Svi su oni razliiti, neki kao glazba, neki kao rijei, a neki samo umovi, zvukovi. No zvukovi omoguavaju do datno orijentiranje u tom prostoru. Sada moete mjeriti udaljenosti, smjerove, moete pogoditi izvore mirisa i zvukova koje primate. To sada nije vie samo prostor u kojem se nalazite; to je sada itav svijet zvukova i mirisa. Nakon nekog vremena dogodi se novo otkrie: neto vas dotakne. Nedugo zatim otkrivate jo stvari koje moete dotaknuti. Neke su hladne, neke su tople, neke su suhe, a neke vlane. Neke su tvrde, neke meke, a za neke ne moete utvrditi kakve su. Zatim otkrijete da neke objekte moete staviti u usta te da imaju odreene okuse. Sada ve ivite u bogatom svijetu zvukova, mirisa, osjeta i okusa. Moete dodirivati objekte u svojem svijetu i moete prouavati svoju okolinu. To je svijet osoba slijepih od roenja. Da ste vi u njihovoj koi, biste li osjeali da vam treba osjetilo vida? Biste li uope znali da ga nemate? Nikada. Osim ako ste ga imali ranije. Isto vrijedi i za esto ulo. Ne sjeamo se da smo ga ikada imali, iako smo ga svi imali prije razbijanja Adam ha Rishona, iji smo dijelovi. esto ulo funkcionira vrlo slino kao i pet prirodnih ula, no jedina je razlika da nam ga Priroda ne daje, ve ga moramo sami razviti. Ustvari, naziv esto ulo moe nas malo za vesti na krivi trag jer zapravo ne razvijamo neko drugo ulo; razvijamo namjeru. Dok razvijamo tu namjeru, prouavamo forme Stvoritelja, forme davanja, suprotne naem egoistinom ustrojstvu. To je

ija je stvarnost stvarna?

85

razlog zato nam Priroda nije dala esto ulo; ono je suprotno od nas. Izgraivanjem namjere iznad svake elje poinjemo osjeati svjesnost o tome tko smo, tko je Stvoritelj, te elimo li ili ne biti kao On. Pravi izbor moemo donijeti samo ako imamo dvije opcije pred sobom. Stoga, Stvoritelj nas ne sili da budemo altruistini kao On ve nam pokazuje tko smo mi, tko je On, te nam tako daje priliku za vlastiti slobodan izbor. Jednom kada smo izabrali, postajemo ljudi kakvi namjeravamo biti: slini Stvoritelju ili ne. Zato onda namjeru za davanjem nazivamo estim u lom? Zato to, posjedujui jednake namjere kao i Stvoritelj, postajemo nalik Njemu. To ne znai da imamo samo jednaku namjeru, ve da, iz razloga to smo razvili jednakost forme s Njim, vidimo i percipiramo stvari koje nikako drugaije ne bismo mogli percipirati. Doista poinjemo gledati kroz Njegove oi.

Tamo gdje je put, postojala je i volja

U prvom poglavlju rekli smo da je koncept kli (alat/posuda) i Ohr (Svjetlost) neupitno najvaniji koncept u mudrosti kabale. Zapravo, od kli i Ohr, prvi nam je vaniji (kli), iako je pravi cilj stjecanje drugog (Ohr). Razjasnimo ovo primjerom. U filmu Koji k... uope znamo!? dr. Candace Pert objanjava da, ako odreena forma ne postoji unaprijed unutar mene, neu biti u stanju vidjeti je izvana. Kao primjer koristi priu o Indijancima koji su stajali na obali mora i gledali dolazak Kolumbove armade. Ona kae da je uvrijeeno vjerovanje da Indijanci nisu mogli vidjeti brodove iako su gledali ravno u njih. Dr. Pert objanjava kako Indijanci nisu mogli vidjeti bro dove jer nisu imali raniji model broda u svojim umovima. Samo je aman, zainteresiran udnim mrekanjem vode za koje se i nilo da dolazi niotkuda, otkrio brodove nakon to je pokuao

86

OTKRIVENA KABALA

zamisliti to bi to moglo stvarati brazde u moru. Kada je otkrio brodove, rekao je to svom plemenu, opisao to je vidio, te su potom i oni mogli vidjeti brodove. Kabalistiki reeno, potreban je unutranji kli da bi se opazio vanjski objekt. Zapravo, kelim (mnoina od kli) ne samo da de tek tiraju vanjsku stvarnost nego je kreiraju! Dakle, Kolumbova armada egzistirala je samo u umovima, u unutranjim kelim In dijanaca koji su je vidjeli i izvijestili o njoj. Ako se u umi srui drvo, a nema nikoga u blizini da to uje, proizvede li padajue drvo zvuk? Ovaj uveni zen koan (posebna vrst zen zagonetke) moe se prevesti u kabalistiku terminologiju: ako nema kli koji bi detektirao zvuk drveta, kako moemo znati je li uope proizvelo zvuk? Slino, moemo pretvoriti Kolumbovo otkrie u zen koan i upitati: Prije Kolumbova otkria, je li Amerika postojala? Ne postoji tako neto kao vanjski svijet. Postoje elje, kelim, koje kreiraju vanjski svijet u skladu s vlastitim oblicima. Izvan nas postoji samo apstrakna forma, neopipljivo, Stvoritelj ko jeg je nemogue percipirati. Oblikujemo svoj svijet kroz obli kovanje vlastitih perceptivnih alata, vlastitih kelim. Iz tog razloga, nee pomoi ako molimo Stvoritelja da nas izbavi iz naih patnji ili da se svijet oko nas promijeni na bolje. Svijet nije ni dobar ni lo; svijet je odraz, refleksija stanja naih vlastitih kelim. Kada izvrimo korekcije svojih kelim i uinimo ih prekrasnima, svijet e takoer biti prekrasan. Tikkun (korek cija) je iznutra, kao i Stvoritelj. On je na ispravljeni Ja. Tako je sovi no u tamnoj umi vrijeme najbolje vidljivosti. Nama je to vrijeme jezovite sljepoe. Naa stvarnost nije ni ta drugo nego projekcija naih unutarnjih kelim. Ono to na zi

ija je stvarnost stvarna?

87

vamo stvarnim svijetom nije nita drugo doli refleksija nae unutarnje ispravljenosti ili iskvarenosti. Mi ivimo u ima gi narnom svijetu. Ako se elimo uzdii iznad ovog imaginarnog svijeta do stvarnog svijeta, do istinske percepcije, moramo se prilagoditi istinitim modelima. Na kraju dana, to god percipirali bit e u skladu s naom unutranjosti, u skladu s nainom na koji gra dimo te modele unutar sebe. Nema niega za otkriti izvan nas, niega za otkriti osim apstraktne Vie Svjetlosti koja djeluje na nas i otkriva nove slike u nama, u skladu s naom pripremljenou. I sada nam samo preostaje saznati gdje moemo pronai ispravljene kelim. Postoje li oni u nama ili ih moramo izgraditi? Ako ih moramo izgraditi, kako to uiniti? To e biti tema slje deih odlomaka.

Misao stvaranja
Kelim su gradivni elementi due. elje su gradivni materijali, cigle i drvo; a namjere su nai alati, nai izvijai, builice i e kii. Ali kao i kod izgradnje kue, prije no to zaponemo s poslom moramo se prvo upoznati s nacrtom. Naalost, arhitekt nam nije voljan dati nacrt. Umjesto toga, eli da mi sami neovisno uimo i izvrimo glavni plan naih dua. Samo na taj nain moemo uistinu razumjeti Njegovu misao i postati kao On. Kako bismo nauili tko je On, moramo pozorno promatrati to On ini te nauiti razumijevati Ga kroz Njegove akcije. Kabalisti to saimaju kao: Po Tvojim djelima, Tebe pozna jemo. Nae elje, sirovi materijali due, ve postoje. On nam ih je dao i na nama je samo da nauimo kako ih ispravno koristiti postavljajui ispravne namjere preko njih. Tada e nae due biti ispravljene. No, kao to smo ranije rekli, ispravne namjere su altruistine namjere. Drugim rjeima, trebamo eljeti koristiti svoje elje

88

OTKRIVENA KABALA

za dobrobit drugih, a ne nas samih. inei tako, zapravo emo initi dobro sami sebi, budui da smo svi dio due Adam ha Rishon. Bez obzira na to svialo se to nama ili ne, teta koju nanosima drugima vraa nam se, kao to se jednako snano bumerang vraa onom tko ga je bacio. Samimo reeno na trenutak. Ispravljeni kli je elja koja se koristi s altruistinim namjerama. I obratno, iskvaren kli je elja koritena s egoistinim namjerama. Sluei se klijem altruistino, upotrebljavamo elju na isti nain na koji Stvoritelj djeluje i time se izjednaavamo s Njim, barem to se tie te specifine elje. Na taj nain prouavamo Njegovu Misao. I tako je jedini problem promjena naih namjera s kojima upotrebljavamo svoje elje. No da bi se to dogodilo, moramo uvi djeti barem jedan drugaiji nain upotrebe svojih elja. Trebamo primjer kako druge elje izgledaju i kakav je njihov osjeaj. Na taj nain, bit emo barem u stanju odluiti elimo li to ili ne. Kada ne vidimo drugog naina upotrebe svojih elja, zarobljeni smo u onima koje ve imamo. U tom stanju, kako moemo pro nai druge elje? Je li ovo zamka ili neto proputamo? Objanjenje kabalista je da nam nita ne nedostaje. To je zamka, ali ne bezizlazna. Ako pratimo put svojih reshimot, sam od sebe e nam se prikazati primjer drugaije namjere. Sada, promotrimo to su to reshimot i kako nam pomau izai iz zamke.

Reshimot povratak u budunost

Reshimot grubo govorei su snimke, sjeanja na prola sta nja. Svaki reshimo (jednina za reshimot) koji dua iskusi kroz svoj duhovni put sadrana je u posebnoj bazi podataka. Kada se elimo popeti uz duhovne ljestve, ti reshimot uklju eni su u nae iskuenje. Oni izlaze na povrinu jedan po jedan i mi ih iznova proivljavamo. to prije iznova iskusimo svaki

ija je stvarnost stvarna?

89

reshimo, tim prije ga iscrpimo i idemo dalje na sljedei u nizu, koji je uvijek vii na ljestvama. Ne moemo promijeniti poredak reshimot. To je ve odre e no naim putem silaska dolje. Ali moemo, i trebali bismo, odrediti to emo uiniti sa svakim reshimo. Ako smo pasivni i jednostavno ekamo da prou, trebat e mnogo vremena prije nego ih u potpunosti iskusimo. A prije nego li se to dogodi, mogu nam nanijeti jako puno bola. To je razlog zato se pasivni put naziva putem bola. U drugu ruku, moemo pokuati pristupiti svakom Reshi motu kao jo jednom danu u koli, pokuavajui vidjeti to nas to Stvoritelj pokuava nauiti. Ako se jednostavno sjetimo kako je ovaj svijet rezultat duhovnih dogaaja, to bi bilo do voljno da uvelike ubrza prolaz reshimot. Taj aktivni pristup naziva se putem Svjetlosti, zato to nas nai napori povezuju sa Stvoriteljem, sa Svjetlosti, za razliku od sadanjega stanja u kojem imamo pasivan stav. Zapravo, nai napori ne moraju uspjeti; sam je napor do voljan. Poveavajui svoje elje da budemo poput Stvoritelja (al truistini), veemo se na via, puno duhovnija stanja. Proces duhovnog napredovanja slian je nainu na koji ue djeca; to je, u biti, proces imitacije. Imitirajui odrasle, iako ne znaju to ine, djeje uestalo imitiranje stvara u njima elju za uenjem. Napomena: njihov rast nije uvjetovan onim to znaju, nego jednostavnom injenicom da ele znati. elja za zna njem dovoljna je da u njima izazove sljedei reshimo, onaj u kojem oni to ve znaju. Gledajte na to iz drugoga kuta: u poetku, injenica da oni ele znati nije bila njihov izbor. To se dogodilo zato to se tadanji reshimo iscrpio, uzrokujui time da je sljedei na redu onaj reshimo koji se eli uiniti znanim. Stoga, reshimo je u dje tetu morao probuditi elju za time da ga ono otkrije.

90

OTKRIVENA KABALA

Tono to je nain na koji duhovni reshimot djeluju na nas. U biti, ne uimo nita novo u ovome ili u duhovnom svijetu; jednostavno se penjemo natrag u budunost. elimo li biti dareljiviji, poput Stvoritelja, trebali bismo se neprestano preispitivati i vidjeti odgovaramo li opisu koji se smatra duhovnim (altruistinim). Na taj nain, naa elja da budemo altruistiniji pomoi e nam razviti toniju, detaljniju percepciju nas samih u usporedbi sa Stvoriteljem. Ako ne elimo biti egoistini, nae e elje probuditi reshimot koji e nam pokazati to znai biti vie altruistian. Svaki put kada odluimo da ne elimo egoistino upotrijebiti ovu ili onu elju, za reshimo tog stanja smatra se da je ispunio svoj zadatak i sklanja se kako bi napravio mjesta za sljedei. To je jedina korekcija koja se od nas zahtijeva. Kabalist Yehuda Ashlag opi suje ovaj princip rijeima: ...Svesrdnom mrnjom prema zlu [egoizmu] istina se ispravlja. Zatim objanjava: ...Ako dvoje ljudi shvate da svaki mrzi ono to njegov prijatelj mrzi, i voli to i njegov prijatelj voli, dolaze do trajne veze, poput stupa koji nikada nee pasti. Sto ga, budui da Stvoritelj voli davati, nii bi se takoer tre ba li prilagoditi tako da ele samo davati. Stvoritelj mrzi biti primatelj jer je On potpuno cijelovit i nita mu ne treba. Iz toga slijedi da ovjek takoer treba mrziti materiju primanja za sebe. Tako osoba treba jako mrziti volju za primanjem jer sve su ruevine na svijetu proizale iskljuivo iz volje za primanjem. Kroz mrnju, osoba je ispravlja. Dakle, samim time da to elimo, mi budimo reshimot vie altruistinih elja, koje ve postoje u nama iz vremena kada smo bili povezani u dui Adam ha Rishon. Ti reshimot nas is pravljaju i ine da budemo vie kao Stvoritelj. Zato, elja (kli) i jest pokreta promjene, kao to smo rekli u prvom poglavlju, ali i sredstvo za korekciju. Ne trebamo guiti svoje elje, samo nauiti kako raditi s njima produktivno za sebe i druge.

ija je stvarnost stvarna?

91

Ukratko
Za pravilnu percepciju, trebamo se ograniiti s tri ogra ni e nja: 1. Postoje etiri kategorije percepcije: a) materija; b) forma u materiji; c) apstraktna forma; d) esencija. Mi poimamo samo prve dvije kategorije. 2. Sva moja percepcija odvija se u mojoj dui. Moja dua je moj svijet i svijet izvan mene je apstraktan toliko da ne mogu zasigurno rei niti postoji li ili ne. 3. Ono to ja percipiram samo je moje; ne mogu to prenijeti ni na koga drugoga. Mogu rei drugima o svome is ku stvu, no kada ga oni iskuse, zasigurno e to doivjeti na sebi svojstven nain. Kada neto percipiram, mjerim i odreujem to je to prema kva litetama mjernih alata koje imam u sebi. Ako je moj alat neispravan, bit e i moja mjerenja; stoga, moja slika svijeta bit e iskrivljena i nepotpuna. Trenutano, svijet doivljavamo s pet osjetila. Ali trebamo esto ulo kako bismo ga pravilno doivjeli. To je razlog zato nismo u stanju voditi ovaj svijet produktivno i na zadovoljstvo svih. Zapravo, esto ulo nije tjelesno osjetilo, nego namjera. Ono se odnosi na na nain upotrebe elja. Ako ih upotrebljavamo s namjerom za davanjem umjesto s namjerom za primanjem, znai, ako ih upotrebljavamo altruistino umjesto egoistino, percipirat emo cijeli novi svijet. To je razlog zato se nova na mjera zove esto ulo. Postavljajui altruistinu namjeru nad svojim eljama, i ni mo ih slinima eljama koje ima Stvoritelj. Ta se slinost zove jednakost forme sa Stvoriteljem. Onome koji je posje duje, jednakost forme daje istu percepciju i znanje koje ima Stvoritelj. To je razlog zato je samo sa estim ulom (namjera

92

OTKRIVENA KABALA

za davanjem) mogue znati kako se treba zbilja ponaati u ovome svijetu. Kada doe nova elja, ona zapravo nije nova. To je elja koja je ve bila u nama, ija je memorija zapisana u bazi podataka naih dua reshimot. Lanac reshimot vodi osobu ravno do vrha ljestava do Misli stvaranja. I, to se bre penjemo, bre emo i ugodnije dosei svoju sudbinu. Reshimot se pojavljuju jedan po jedan, onom brzinom koju odreujemo kroz nau elju za uzlaskom u duhovnost, a to je mjesto odakle i potjeu. Kada pokuamo razumjeti i uiti od svakog reshimo, on se iscrpljuje bre i dolazi do stanja u kojem ga razumijemo (koje ve postoji). Kada razumijemo reshimo, na povrinu ispliva sljedei reshimo u nizu, dok napokon svi reshimot ne budu shvaeni i proueni. Tako dostiemo kraj svo je korekcije.

06.

(Uzak) put do slobode

Moda e vas to iznenaditi, ali ve znate podosta o kabali. Vratimo se unatrag i ponovimo. Znate da je kabala nastala prije otprilike 5000 godina u Mezopotamiji (dananji Irak). Ot krili su je oni koji su tragali za svrhom svojih ivota. Ti su ljudi otkrili da smo svi roeni zato da bismo primali najvii uitak postajanja poput Stvoritelja. Izgradili su grupe koje su prouavale kabalu i irili su se svijetom. Ti prvi kabalisti rekli su nam da smo potpuno sazdani od elje za primanjem uitka i podijelili su je na pet razina nepokretnu, vegetativnu, animativnu, govornu i duhovnu. elja za primanjem vrlo je bitna zato to je pokreta svega to inimo na ovom svijetu. Drugim rijeima, stalno pokuavamo primiti uitak i to vie imamo, to vie elimo. Kao rezultat, neprestano se razvijamo i mijenjamo. Nauili smo da je kreacija formirana kroz proces od etiri faze, gdje korijen (sinonim za Svjetlost i Stvoritelja) stvara elju za primanjem. elja za primanjem htjela je dati, zatim odluuje primati u obliku davanja i napokon eli jo jedanput primiti. No ovaj put eli primati znanje kako biti kao Stvoritelj, Davatelj. Nakon etiri faze, volja za primanjem bila je podijeljena na pet svjetova i jednu duu, nazvanu Adam ha Rishon. Adam ha Rishon se raspao i materijalizirao u naem svijetu. Drugim rijeima, svi smo mi zapravo jedna dua, povezani i ovisni jedni o drugima kao stanice u tijelu. No, kako je elja za primanjem rasla, postali smo egocentrini. Prestali smo osjeati da smo svi jedno. Umjesto

94

OTKRIVENA KABALA

toga, danas osjeamo samo sebe. ak i ako se poveemo s drugima, inimo to da bismo primili uitak kroz njih. Egoistino stanje naziva se razlomljena dua Adama ha Ri shona i na je zadatak, kao dijela te due, ispraviti je. Zapravo, ne moramo je ispraviti, nego moramo biti svjesni da nismo u stanju osjetiti pravi uitak u svojoj sadanjoj poziciji, a zbog za kona volje za primanjem: Kada imam ono to elim, vie to ne elim. Kada to shvatimo, poet emo traiti puteve za izlazak iz klopke tog zakona, klopke egoizma. Traenje slobode od ega dovodi do pojavljivanja toke u srcu, elje za duhovnou. Toka u srcu je poput svake dru ge elje; ona se pojaava i smanjuje kroz utjecaj okoline. Stoga, ako elimo poveati svoju elju za duhovnim, trebamo izgraditi okolinu koja podrava duhovnost. To zadnje (ali naj bitnije) poglavlje u naoj knjizi govorit e o tome to treba uiniti da bismo dobili temelj za duhovnu okolinu na osobnoj, drutvenoj i meunarodnoj razini.

Tama prije zore

Najmranije je doba noi ono pred zoru. Slino tome, pisci Zohara rekli su, prije gotovo 2000 godina, da e najmranije doba za ovjeanstvo doi tono prije njegova duhovnog buenja. Stoljeima, poevi s Arijem, autorom knjige Drvo ivota, koji je ivio u 16. stoljeu, kabalisti su pisali da se Zohar posebno osvre na kraj 20. stoljea. Nazvali su ga zadnjom generacijom. Nisu time mislili da emo nestati u nekom apokaliptinom, spektakularnom dogaaju. U kabali, generacija predstavlja duhovno stanje. Zadnja je generacija posljednji i najvii stupanj koji se moe dosei. Kabalisti su rekli da vrijeme u kojem mi ivimo poetak 21. stoljea jest vrijeme kada emo vidjeti generaciju duhovnog uspona. Ali ti su kabalisti takoer ustanovili da se ne smijemo na staviti razvijati na nain na koji smo to inili do sada. Rekli su

(Uzak) put do slobode

95

da je danas neophodan svjestan i slobodan izbor ako elimo rasti. Kao i sa svakim poetkom ili roenjem, nastanak zadnje ge neracije, generacije slobodnoga izbora, nije lak proces. Do nedavno smo se razvijali u svojim niim eljama od neivog do govornog izostavljajui duhovnu razinu. Ali sada du hov ni reshimot (duhovni geni) izranjaju u milijunima ljudi i zahtijevaju biti provedeni u stvarnom ivotu. Kada se reshimot pojave u nama, jo uvijek nam nedostaje prikladna metoda za rad s njima. Oni su poput sasvim nove tehnologije s kojom se tek moramo nauiti sluiti. Zato, dokle god uimo, pokuavamo shvatiti nove vrste reshimot svojim starim nainom razmiljanja, zato to su nam ti naini pomogli sh va titi reshimot niih elja. Ali ti naini nisu adekvatni za ru kovanje novim reshimot i stoga ne uspijevaju izvriti taj zadatak, ostavljajui nas praznima i nezadovoljnima. Kada ti reshimot izrone, u osobi raste nezadovoljstvo, a za tim depresija, dok se ne naui pravilno odnositi prema tim no vim eljama. To je uobiajeno tijekom rabljenja mudrosti kabale, koja je izvorno dizajnirana za izlaenje na kraj s tim duhovnim reshimot, kao to smo opisali u prvome poglavlju. No ako ne moe pronai rjeenje, osoba moe potonuti u radoholizam, svakojake ovisnosti i druge pokuaje za po tis ki vanje problema novih elja, pokuavajui izbjei nositi se s neizljeivom boli. Na osobnoj razini, takvo je stanje vrlo stresno, ali ne pred stavlja dovoljno velik problem da bi naruilo socijalnu strukturu. No kada se duhovni reshimot pojavi u milijunima ljudi u otprilike isto vrijeme, te osobito, ako se dogodi u puno zemalja u isto vrijeme, imate globalnu krizu. A globalna kriza zahtijeva globalno rjeenje. Oito, ovjeanstvo je danas u globalnoj krizi. Depresija raste do nepredvienih granica u Sjedinjenim Dravama, ali slika

96

OTKRIVENA KABALA

nije nita svjetlija ni u drugim razvijenim zemljama. Godine 2001. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izvijestila je da je depresija vodei uzrok nestabilnosti u SAD-u i cijelome svijetu. Drugi veliki problem u modernim drutvima zabrinjavajue je obilje uporabe droge. Iako su droge oduvijek bile u upotrebi, u prolosti su se upotrebljavale uglavnom u medicini i ritua lima, dok se danas upotrebljavaju u mnogo mlaoj dobi, pr venstveno za olakavanje emocionalne praznine koju osjea velik broj mladih ljudi. I zato to se depresija iri, iri se i upotreba droga i kriminala vezanih uz nju. Druga je strana krize u obiteljima. Institucija obitelji koja je upotrebljavana kao ikona stabilnosti, topline i zatite, to vie nije. Prema Nacionalnom centru za zdravstvenu statistiku SADa, na svaka dva para koji se vjenaju, jedan se rastavi i te su brojke sline u cijelom zapadnom svijetu. tovie, situacija vie nije takva da parovi trebaju proi kroz veliku krizu ili sukob osobnosti kako bi se odluili raz ve sti. Danas, ak i parovi s 50 i 60 godina ivota ne mogu nai razlog da ostanu zajedno nakon to njihova djeca napuste dom. S obzirom na to da su njihovi prihodi osigurani, nisu u strahu od okretanja novih stranica u ivotu, to se samo par godina unazad smatralo neprihvatljivim. Imamo ak i simpatino ime za to: sindrom praznoga gnijezda. No zakljuak je da se ljudi rastaju jednom kada djeca napuste dom pa nema nita drugo to bi roditelje dralo zajedno jer izmeu njih jednostavno nema ljubavi. I to je stvarna praznina: odsustvo ljubavi. Ako se sjetimo da smo stvoreni kao egoisti od strane sile koja eli dati, moda imamo anse za borbu. Ako nita drugo, znat emo gdje traiti rjeenje. Ali kriza je jedinstvena i to ne samo u svojoj univerzalnosti nego i u svojoj raznovrsnosti, to je ini jo opsenijom i teom

(Uzak) put do slobode

97

za baratanje. Kriza se dogaa na gotovo svim poljima ljudskog djelovanja osobnom, drutvenom, meunarodnom, u zna nosti, medicini i klimi. Na primjer, do prije samo nekoliko go dina, vrijeme je bilo povoljno utoite kada osoba nije imala to rei o drugim temama. Danas, naime, od svih se nas trai da paljivo priamo o klimi. Klimatske promjene, glo balno za topljenje, podizanje razine mora i poetak nove sezone ura gana gorue su teme. Veliko odleivanje naslov je kojim je Geoffrey Lean iz The Independenta ironino nazvao stanje naeg planeta u lanku objavljenom 20. studenog 2005. Evo punog naziva Lea nova lanka: Veliko odleivanje: globalna katastrofa koja e uslijediti ako se grenlandski ledeni pokrov otopi. A podnaslov: Znanstvenici kau kako nestaje mnogo bre nego to su oe kivali. Vrijeme nije jedina katastrofa koja vreba na horizontu. Izdanje Prirodoslovnog magazina izdanog na Kalifornijskom sveuilitu 22. lipnja 2006., izjavljuje da se ve trebao dogo di ti jedan veliki kod tektonske pukotine San Andreas. Pre ma Yuri Fialko iz Scripps Instituta za oceanografiju na Ka lifornijskom sveuilitu, pukotina je znaajna seizmika opa snost i spremna je za jo jedan veliki potres. I naravno, ako preivimo oluje, potrese i uzdizajuu razinu mora, uvijek je tu Bin Laden u blizini da nas podsjeti kako nai ivoti mogu biti znaajno krai nego to smo oekivali. Posljednje, ali nita manje vano, tu su i zdravstveni pro blemi koji zahtijevaju nau pozornost: AIDS, ptija gripa, krav lje ludilo i naravno, deurni krivci: rak, bolesti srca i krvnih ila i eerna bolest. Ima ih puno koje moemo spomenuti ovdje, no do sada ste vjerojatno shvatili poantu. Iako neki od ovih zdravstvenih problema nisu novi, ovdje su spomenuti jer se ubrzano ire svijetom. Zakljuak: drevna kineska uzreica kae da, kada eli ne koga prokleti, reci: Dabogda ivio u interesantnim vremenima.

98

OTKRIVENA KABALA

Nae je doba zaista vrlo interesantno, ali to nije kletva. To je upravo kako je Knjiga Zohar obeala tama prije zore. A sada, pogledajmo postoji li rjeenje.

Hrabri novi svijet u etiri koraka

Potrebno je samo etiri koraka kako bi se promijenio svijet: 1. Prepoznati krizu; 2. Otkriti zato postoji; 3. Odrediti najbolje rjeenje; 4. Razviti plan za rjeavanje krize. Prouimo ih jedan po jedan.
1. Prepoznavanje krize

Postoji nekoliko razloga zbog kojih veina nas jo uvijek nije svjesna da postoji kriza. Vlade i meunarodne kompanije tre bale su biti prve u borbi s problemom, no razliitost interesa sprjeava ih da udrue snage te da se uinkovito nose s kri zom. Uz to, veina jo ne osjea da nam kriza prijeti na svim razinama i stoga potiskujemo hitnu potrebu za rjee njem, prije nego se proces pogora. Najvei je problem to nemamo sjeanje na takav opasan dogaaj u naoj prolosti. I zbog toga nismo sposobni tono procijeniti svoju sadanju situaciju. To ne znai da se katastrofe nisu dogaale i prije, no nae je vrijeme jedinstveno u smislu da se danas to dogaa na svim podruima u isto vrijeme u svakom aspektu ljudskog ivota i po cijelome svijetu.
2. Otkrivanje razloga

Kriza se dogaa kada se sudare dva elementa i jai elementi nadvladaju one slabije. Ljudska priroda, odnosno egoizam, jest otkrivanje injenice da je ona u suprotnosti s Prirodom, tj.

(Uzak) put do slobode

99

altruizmom. Zato su toliki ljudi pod stresom; depresivni su, nesigurni i frustrirani. Ukratko, kriza se u biti ne dogaa izvana. Iako se zaista ini da zauzima fiziki prostor, ona se zapravo odvija u nama. Kriza je ogromna bitka izmeu dobra (altruizma) i zla (egoizma). Kako je tuno to moramo igrati negativnu ulogu u stvarnom reality showu. No ne gubite nadu jer sve ukazuje na to da nas oekuje sretan zavretak.
3. Odreivanje najboljeg rjeenja

to vie prepoznajemo uzrok krize vlastiti egoizam to vie saznajemo to treba biti promijenjeno u nama i naem drutvu. inei to, bit emo u stanju smanjiti krizu te dovesti i drutvo i ekologiju do pozitivnog, konstruktivnog rezultata. Vie emo govoriti o tim promjenama kada budemo prouavali ideju o slobodi izbora.
4. Razvijanje plana za rjeavanje krize

Nakon to smo zavrili prva tri stupnja plana, moemo ga de taljnije isplanirati, ali ni najbolji plan ne moe uspjeti bez aktivne podrke vodeih, meunarodno prepoznatih orga ni zacija. Stoga, plan treba imati iroku bazu meunarodne podrke meu znanstvenicima, filozofima, politiarima, Uje di njenim narodima, kao i u medijima te drutvenim organi za cijama. Zapravo, zato to se razvijamo iz jedne razine elja u drugu, sve to se sada dogaa, dogaa se prvi put na duhovnoj razini elja. Ako se sjetimo da smo na tom stupnju, moemo upotrijebiti znanje onih koji su povezani s duhovnim svijetom na isti nain na koji upotrebljavamo znanje koje nam prua ovdanja znanost. Kabalisti, koji su ve stigli do duhovnih svjetova, korijena naeg svijeta, vide reshimot (duhovni korijen) kao uzrok ovog stanja i mogu nas izvesti iz problema iji su izvori u duhovnom

100

OTKRIVENA KABALA

svijetu. Na taj bismo nain krizu rijeili lako i brzo jer bismo znali zato se te stvari dogaaju i to treba uiniti. Mislite o tome na ovaj nain: kad biste znali da postoje ljudi koji mogu vidjeti ishod sutranje lutrije, ne biste li ih eljeli kraj sebe dok se kladite? Ovdje nema magije, samo znanje o pravilima igre u duhov nom svijetu. Kroz oi kabalista, mi nismo u krizi, nego smo samo malo dezorijentirani i stoga se nastavljamo kladiti na krive brojeve. Kada pronaemo svoj smjer, rjeavanje (ne po stojee) krize bit e lako. I tako emo osvajati zgoditke. Ljepota kabalistikoga znanja lei u tome da nitko ne pridrava prava na to znanje: ono pripada svima.

Upoznajte svoja ogranienja

Stara molitva Gospode, podaj mi snage da promijenim ono to mogu mijenjati, hrabrosti da prihvatim ono to ne mogu pro mijeniti i mudrosti kako bih znao razliku izmeu to dvoje. U vlastitim smo oima jedinstveni i neovisni pojedinci. To je uobiajena ljudska karakteristika. Samo pomislite na stoljea bitaka koje su ljudi proli, samo da bi smogli ogranienu oso bnu slobodu koju imamo danas. Mi nismo jedini koji patimo kada nam se oduzme naa sloboda. Nema niti jednog bia koje se ne bori kada je zatoeno. To je uroeno, prirodno obiljeje za odbijanjem bilo kojeg vida potinjenosti. No ve ako razumijemo da sva bia imaju pravo biti slobodna, to ne znai da znamo to zapravo znai biti slobodan, niti kako je to povezano s procesom korekcije ljudskog egoizma. Ako se zaista upitamo o znaenju slobode, vjerojatno emo otkriti da e vrlo malo naih sadanjih misli o tome ostati

(Uzak) put do slobode

101

nakon to zavrimo s postavljanjem tog pitanja. Zato, prije nego budemo mogli govoriti o slobodi, moramo zaviriti u sebe i vidjeti jesmo li sposobni za ijedan svojevoljan i slobodan in. S obzirom na to da naa volja za primanjem neprestano raste, u stalnoj smo potrazi za boljim i ugodnijim nainom ivota. Zapravo nemamo izbora u tom pogledu, zato to se vrtimo za svojim repom. S druge strane, ako je naa volja za primanjem uzrok svim tim nevoljama, moda postoji nain da je kontroliramo. Ako bismo to mogli, moda bismo mogli kontrolirati i probleme u kojima se nalazimo. Inae, bez te kontrole, igra bi se inila izgubljenom i prije nego to bismo je zaigrali. Ali ako smo mi gubitnici, tko je onda pobjednik? S kim (ili im) se natjeemo? Idemo svojim poslom kao da dogaaji ovise o naim odlukama. Ali je li to zaista tako? Ne bi li bilo bolje da samo odustanemo od pokuaja mijenjanja naih ivota i prepustimo se struji? S jedne strane, rekli smo da se Priroda bori protiv bilo kakvog potinjavanja. S druge strane, Priroda nam ne pokazuje koje su nae akcije slobodne, ako je ikoja, te u emu nas to nevidljivi kontrolor mami na miljenje da smo slobodni. tovie, ako Priroda radi prema Glavnom planu, mogu li sva ta pitanja i nesigurnosti biti dio plana? Moda postoji ono strani razlog koji nas ini izgubljenima i zbunjenima. Moda je zbunjenost i razoaranje lutkarev nain da nam priopi: Hej, ponovno pogledajte kamo svi idete jer ako traite mene, gledate u krivom smjeru. Malo e ih porei da smo zaista dezorijentirani. No kako bismo odredili svoj smjer, moramo znati gdje treba poeti traiti. To nam moe spasiti godine uzaludnih napora. Prva stvar koju elimo otkriti jest u emu mi to imamo slobodan i neovisan izbor. Jednom kada to shvatimo, znat emo gdje trebamo usmjeriti svoje napore.

102

OTKRIVENA KABALA

Uzde ivota
Cijela se Priroda vlada prema jednom jedinom zakonu: za konu uitka i boli. Ako je elja za primanjem uitka jedina supstancija u kreaciji, onda je potrebno samo jedno pravilo ponaanja: privlaenje uitka i odbacivanje boli. Mi ljudi nismo iznimka u tom pravilu. Pratimo prethodno ugraen nacrt koji u potpunosti diktira svaki na pokret: e limo primiti najvie mogue, a raditi najmanje mogue. I jo, ako ikako moe, sve to elimo besplatno! Stoga, u svemu to inimo, iako toga nismo svjesni, uvijek pokuavamo izabrati uitak i izbjei bol. ak i kada se ini da se rtvujemo, ustvari primamo vie uitka u rtvi nego iz bilo kojeg drugog izbora koji moemo smisliti u tom trenutku. Uvjeravamo se u to da imamo altrui stine motive zato to je uvjeravanje samog sebe zabavnije nego priznati si istinu. Kako je Agnes Repplier jednom rekla: Malo je golotinja tako neugodnih kao to je gola istina. U treem poglavlju rekli smo da druga faza, ak i zbog toga to je motivirana istom voljom za primanjem kao u prvoj fazi, ustvari daje. To je korijen svake altruistine akcije koju dajemo jedni drugima. Vidimo kako sve to inimo prati proraun o korisnosti. Naprimjer, raunam cijenu robe u usporedbi s koristi koju u imati od toga. Ako mislim da je uitak (ili izostanak boli) imanja te robe vei nego cijena koju moram platiti, rei u svom unutranjem brokeru: Kupuj! Kupuj! Kupuj! palei zelena svjetla kroz svoju mentalnu Wall Street plou. Moemo promijeniti svoje prioritete, usvojiti drukije vri jednosti dobrog i loeg, ak se i istrenirati da budemo ne us traivi. tovie, cilj u svojim oima moemo uiniti to li ko bitnim da e se bilo koja potekoa na putu do njegova ispunjenja initi beznaajnom, neopipljivom. Ako, naprimjer, elim drutveni status i dobru plau koji idu uz poloaj poznatog lijenika, godinama u se naprezati,

(Uzak) put do slobode

103

znojiti i muiti u medicinskoj koli i ivjeti nekoliko godina bez sna tijekom stairanja, nadajui se eventualnoj isplativosti u obliku slave i bogatstva. Ponekad je raunica trenutne boli zbog budue dobiti toliko prirodna da je ni ne primjeujemo. Naprimjer, ako se teko razbolim i otkrijem da mi sloena operacija moe spasiti ivot, rado u pristati na nju. Iako sama operacija moe biti vrlo ne ugodna i predstavljati rizik sama po sebi, ona nije prijetea koliko sama bolest. U nekim sluajevima platio bih veliku sumu novca da bih se podvrgnuo toj kunji.

Promjena drutvene okoline zbog promjene samoga sebe

Priroda nas nije osudila na stalno izbjegavanje patnje i neprestanu potragu za uitkom, nego nam je uskratila i spo sob nost da odredimo vrste uitka koji elimo. Drugim rijei ma, ne moemo kontrolirati to elimo. elje se u nama pojave bez prethodnog upozorenja i pritom ne pitaju za nae miljenje. Ipak, Priroda nije samo stvorila nae elje nego nam je dala i nain za njihovo kontroliranje. Ako se sjetimo da smo svi dio iste due, dio Adam ha Rishon, s lakoom emo uvidjeti da je nain kontrole svojih elja ustvari djelovanje na cjelokupnu duu, to znai ovjeanstvo ili barem dio njega. Gledajmo to na ovaj nain: ako bi jedna stanica eljela otii lijevo, a ostatak tijela eli ii desno, stanica bi takoer morala ii desno. Osim ako ne uvjeri cijelo tijelo ili nadjaa veinu stanica, ili uvjeri vladu tijela da je bolje ii lijevo. Stoga, iako ne moemo kontrolirati svoje elje, drutvo moe te to i ini. I zato to moemo kontrolirati vlastiti odabir drutva, moemo izabrati vrstu drutva koje e utjecati na nas na nain za koji mi mislimo da je najbolji. Jednostavno reeno, moemo odabrati drutveni utjecaj koji e imati kontrolu nad naim eljama. Stoga, kontrolirajui svoje elje, kontrolirat emo svoje misli te, na kraju, i svoje postupke.

104

OTKRIVENA KABALA

Knjiga Zohar opisala je vanost okoline jo prije gotovo dvije tisue godina. No od 20. stoljea, kada je postalo oito da ovisimo jedni o drugima da bismo preivjeli, ispravno ko ritenje drutvene ovisnosti postalo je kljuno za na du hovni napredak. Najvea vanost drutva jest poruka koju je kabalist Yehuda Ashlag iznio vrlo jasno u dosta svojih eseja i ako pratimo liniju njegove misli, bit e nam jasno zato. Ashlag kae da je svaija najvea elja, priznao on to ili ne, jest biti voljen od strane drugih i imati njihovo priznanje. Ne samo da nam to daje osjeaj sigurnosti nego potvruje i nae najdragocjenije vlasnitvo na ego. Bez odobrenja okoline imamo osjeaj kako se ignorira nae samo postojanje, a ego ne moe podnijeti to opovrgavanje. To je razlog zato ljudi ponekad idu u ekstreme kako bi zadobili panju drugih. S obzirom na to da je naa najvea elja zadobiti odobrenje drutva, primorani smo usvojiti i prilagoditi se zakonima svoje okoline. Ti zakoni ne odreuju samo nae ponaanje, nego uje dno kreiraju na stav i pristup svemu to radimo i mislimo. Ta nas situacija ini nesposobnima za odabir bilo ega od naina na koji ivimo, naih interesa, kako troimo svoje slobodno vrijeme pa ak i hrane koju jedemo i odjee koju nosimo. tovie, ak i kada biramo obui se suprotno trenutnoj modi ili ne obazirui se na nju, jo smo uvijek (pokuavamo biti) ravnoduni prema odreenom drutvenom pravilu koje smo odabrali ignorirati. Drugim rijeima, da moda koju smo izabrali ignorirati ne postoji, ne bismo je ignorirali i vjerojatno bismo izabrali drugaiji pravilnik o oblaenju. U konanici, jedini nain za promjenu sebe jest da promjenimo drutvene norme svoje okoline.

etiri faktora
Ali ako nismo drugo doli produkt svojega okruenja, ako nema prave slobode u onome to inimo, u onome to mislimo i u onome to elimo, moe li nas se drati odgovornima za ono to inimo? A ako nismo odgovorni, tko je?

(Uzak) put do slobode

105

Kako bismo odgovorili na ta pitanja, prvo moramo razu mjeti etiri faktora koji nas odreuju te kako moemo raditi s njima u namjeri stjecanja slobode izbora. Sudei prema tu maenju kabale, svi smo pod kontrolom etiri faktora: 1. Nasad (gredica, lijeha), zovemo je i prva materija 2. Nepromjenjive osobine nasada 3. Osobine koje se mijenjaju kroz vanjske sile 4. Promjene u vanjskom okoliu Pogledajmo to za nas znai svaka od njih:
1. Nasad, prva materija

Naa nepromjenjiva sr naziva se nasad. Mogu biti sretan ili tuan, domiljat, ljutit, sam ili s drugima. U kojem god ras po loenju ili u kojem god drutvu, osnovno ja se nikada ne mijenja. Kako bismo razumjeli etverofazni koncept, promislimo o cvjetanju i umiranju biljaka. Zamislite stabljiku ita. Kada se sjeme ita raspadne, ono izgubi svoju formu. No iako je u potpunosti izgubilo svoju formu, iz tog sjemena opet e izniknuti samo stabljika ita i nita drugo. To je zato to se nasad nije promijenio; bit sjemena ostaje ista.
2. Nepromjenjive osobine nasada

Ba kao to je nasad nepromjenjiv i ito uvijek rodi novo ito, nain na koji se sjeme ita razvije takoer je nepromjenjiv. Jedna stabljika moe proizvesti vie sjemena nego stabljika u novom ciklusu rasta, mogu se promijeniti koliina i kvaliteta, no sam nasad, bit prijanjeg izgleda ita, ostat e nepromijenjen. Jednostavno reeno, niti jedna druga biljka ne moe izrasti iz sjemena ita osim ita i sve ito prolazi isti obrazac rasta od trenutka kada iznikne do trenutka kada uvene.

106

OTKRIVENA KABALA

Slino tomu, sva djeca sazrijevaju istim slijedom ras ta. Zbog toga (vie-manje) znamo kada bi dijete trebalo poeti razvijati odreene vjetine i kada moe poeti jesti od reenu vrstu hrane. Bez tog utvrenog slijeda ne bismo mogli pratiti krivulju rasta djece ili bilo ega drugoga.
3. Osobine koje se mijenjaju kroz vanjske sile

Iako sjeme ostaje ista vrsta sjemena, njegov se izgled moe mijenjati pod utjecajem okolnog utjecaja kao to su suneva svjetlost, tlo, gnojivo, vlaga i kia. I dok vrsta biljke ostaje ito, njezin omot, osobine esencije ita mogu se mijenjati kroz vanjske elemente. Slino tomu, nae se raspoloenje mijenja u prisutnost dru gih ljudi ili u razliitim situacijama, iako mi sami (nasad) o s tajemo isti. Ponekad, kada utjecaj okoline traje due vrijeme, ono moe promijeniti ne samo nae raspoloenje nego i na karakter. Nije okolina ta koja kreira nove osobine u nama; boravljenje meu odreenim ljudima potie odreene aspekte nae prirode da postanu aktivniji.
4. Promjene u vanjskoj okolini

Okolina koja utjee na sjeme sama je po sebi ve pod utjecajem drugih vanjskih faktora, poput klimatskih promjena, promjena u kvaliteti zraka te susjednih biljaka. Zbog toga uzgajamo biljke u staklenicima i umjetno gnojimo tlo. Pokuavamo bilj kama stvoriti najbolji okoli za rast. U naem ljudskom drutvu oglaavamo nove proizvode, ide mo u razne kole, biramo vladu i provodimo vrijeme s prijateljima. Stoga, da bismo kontrolirali vlastiti razvoj, tre bamo nauiti kontrolirati izbor vrste ljudi s kojima emo pro voditi vrijeme. Ali ono najbitnije je birati ljude na koje emo se ugledati. To su ljudi koji e najvie utjecati na nas.

(Uzak) put do slobode

107

Ako se elimo ispraviti i postati altruistini, trebamo znati koje e drutvene promjene unaprijediti korekciju i pratiti ih. S tim zadnjim faktorom promjene u vanjskoj okolini oblikujemo svoju bit i mijenjamo osobine svoga tijela. Pos ljedino tome, odreujemo svoju sudbinu. U tome je naa slo boda izbora.

Odabir pravog okolia za korekciju

Iako ne moemo odrediti osobine svojega nasada, moemo utjecati na vlastite ivote i sudbinu birajui svoju drutvenu okolinu. Drugim rijeima, zato to okolina ima utjecaj na oso bine nasada, vlastitu budunost moemo odrediti tako da gradimo svoju okolinu na nain da ona promovira ciljeve koje elimo postii. Jednom kada odaberem svoj put i izgradim okolinu koja me tamo usmjerava, mogu upotrijebiti drutvo kao poticaj za ubrzavanje svog napretka. Ako, naprimjer, elim novac, mogu se okruiti ljudima koji isto ele novac, mogu govoriti o njemu i naporno raditi kako bih ga stekao. To e me takoer potaknuti na naporan rad i pretvorit e moj um u tvornicu planova za zaradu novca. Evo jo jednog primjera. Ako sam pretio i elim to pro mijeniti, najlaki je nain okruiti se ljudima koji misle, raz govaraju i potiu jedni druge na gubljenje tjelesne teine. Zapravo, mogu uiniti i vie od okruivanja sebe ljudima u svrsi stvaranja okoline; mogu pojaati utjecaj okoline knji ga ma, filmovima i isjecima iz asopisa. Sva sredstva koja podupiru i pojaavaju moju elju za gubitkom teine dobro e doi. Sve je u okolini. AA (Anonimni alkoholiari), institucije za lijeenje ovisnosti prekomjerne teine... svi oni upotrebljavaju mo drutva za pomo ljudima kada si oni ne mogu pomoi. Ako uporabimo svoju okolinu na ispravan nain, moemo postii stvari koje se ne usuujemo ni sanjati. A najbolje od svega je to

108

OTKRIVENA KABALA

to ne bismo ni osjeali da ulaemo neki prevelik napor kako bismo to postigli. Braa po perju U prvom poglavlju, govorili smo o principu jednakosti forme. Isti se princip upotrebljava i ovdje, no na fi zi koj razini. Slini se ljudi osjeaju ugodno kada su zajedno jer imaju iste elje i iste misli. Svi znamo da svaka ptica svome jatu leti. No mi moemo obrnuti taj proces. Birajui svoje jato, moemo odrediti vrstu ptica koja emo u konanici postati. elja za duhovnou nije iznimka. Ako elim duhovnost i e lim poveati svoju elju za njom, trebam imati prave prijatelje, knjige i filmove oko sebe. Ljudska e priroda uiniti ostalo. Ako grupa ljudi donese odluku postati poput Stvoritelja, nita im ne moe stati na put, ak niti sam Stvoritelj. Kabalisti za to kau Moji Me sinovi pobijedie. Zato onda ne vidimo navalu duhovnosti? Pa, postoji mala zakoljica: ne moe osjetiti duhovnost ako je ve ne posjeduje. Problem je u tome to, ako ne osjetimo ili ne vidimo cilj, vrlo ga je teko uistinu eljeti, a ve smo uvidjeli da je vrlo teko ita postii ako nemamo veliku elju za tim. Razmiljajte o tome na sljedei nain: sve to elimo u svom svijetu rezultat je nekog vanjskog utjecaja na nas. Ako volim pizzu, to je zato to su mi prijatelji, roditelji, TV, neto ili koliko je dobra. Ako elim biti odvjetnik, to je zato to mi je drutvo na neki nain dalo utisak da se isplati biti odvjetnik. No gdje u drutvu mogu pronai nekoga ili neto to e mi rei da je super biti kao Stvoritelj? tovie, ako ne postoji takva elja u drutvu, kako se ona odjednom pojavila u meni? Je li iskoila ni iz ega?

(Uzak) put do slobode

109

Ne, nije ni iz ega, nego iz reshimot. To je sjeanje o budu nosti. Objasnimo to. U etvrtom poglavlju rekli smo da su re shimot biljeke, sjeanja koja su zapisana u nama kada smo bili visoko gore na duhovnim ljestvama. Ti reshimot lee u naoj podsvijesti i izranjaju jedan po jedan; svaki budi nove i jae elje iz naih prijanjih stanja. tovie, zbog toga to se svi mi nalazimo na toki visoko gore na ljestvama, svi osjetimo buenje elje za vraanjem is tim tim duhovnim stanjima kada doe nae vrijeme da is kusimo duhovnu razinu elja. Zato su reshimot sjeanja na naa vlastita budua stanja. Stoga, pitanje ne bi trebalo biti: Kako to da imam elju za neim to mi okolina nije predstavila? Umjesto toga, trebamo pitati: Jednom kada dobijem tu elju, kako izvui najvie iz nje? Odgovor je jednostavan: odnosi se prema tome kao to bi se odnosio prema bilo emu drugom to eli postii razmiljaj o tome, priaj o tome, itaj o tome i pjevaj o tome. ini sve to moe kako bi to uinio vanim i tvoj e se napredak ubrzavati proporcionalno tome. U Zoharu postoji inspirativna (i istinita) pria o mu dracu zvanom Rabbi Yosi Ben Kisma, najveem kabalistu svo ga vremena. Jednog dana priao mu je bogati trgovac iz dru gog grada i ponudio mu je selidbu u drugi, bogatiji grad, kako bi zapoeo seminar za ljude edne mudrosti. Trgovac je objasnio kako u njegovu gradu nema mudraca te da je gradu potreban duhovni uitelj. Ne treba ni rei da je rabi Yosiju jam io velikoduno zadovoljenje svih njegovih osobnih i ob razovnih potreba. Na veliko iznenaenje trgovca, rabi Yosi odluno je odbio ponudu, govorei kako nikada i ni pod kojim okolnostima ne bi mogao odseliti na mjesto gdje nema drugih mudraca. Zateeni trgovac probao ga je razuvjeriti rijeima kako je rabi Yosi najvei mudrac generacije te da on vie ne treba ni od koga uiti.

110

OTKRIVENA KABALA

Uz to, dodao je trgovac, selei se u na grad i uei nae ljude, inio bi veliku duhovnu uslugu, budui da ovdje ve postoji velik broj mudraca, a u naem gradu nema niti jednoga. To bi bio znaajan doprinos duhovnosti cijele generacije. Hoe li veliki Rabi barem razmisliti o mojoj ponudi? Na to, rabi Yosi odluno dgovori: ak i najmudriji mudrac brzo postane nemudar kada se kree meu nemudrim ljudima. Nije da rabi Yosi nije htio pomoi trgovevim sugraanima; on je jednostavno znao da bi, bez odgovarajue, podravajue okoline, izgubio dvostruko ne bi uspio u prosvjetljenju svojih uenika i izgubio bi svoju duhovnu razinu.

Nema anarhista
Prijanji dio mogao vas je navesti na stav prema kabalistima kao o anarhistima koji su voljni ometati drutveni poredak i poticati izgradnju duhovno orijentiranih drutava. Nita ne moe biti dalje od istine. Yehuda Ashlag objanjava vrlo jasno; svaki sociolog i antro polog potvrdit e da su ljudi drutvena bia. Drugim rijeima, nemamo izbora nego ivjeti u drutvima jer smo izdanak jed ne zajednike due. Stoga je jasno da se i mi trebamo pri lagoditi pravilima drutva u kojem ivimo i brinuti za njegovo blagostanje. Jedini nain da to postignemo jest vezati se uz pravila drutva u kojem ivimo. No Ashlag takoer izjavljuje da u svakoj situaciji koja nije ve zana za drutvo, drutvo nema pravo ili opravdanje za og raniavaje ili oduzimanje slobode pojedincu. Ashlag ide ak toliko daleko da one koji to ine naziva kriminalcima, izjavljujui da, to se tie duhovnog napretka pojedinca, Priroda ne obvezuje pojedinca na poslunost prema volji veine. ak naprotiv, duhovni je rast osobna odgovornost svakoga od nas. inei tako, poboljavamo ne samo svoje ivote, nego i ivote cijeloga svijeta.

(Uzak) put do slobode

111

Izuzetno je bitno shvatiti razliku izmeu naih obaveza prema drutvu u kojem ivimo i prema osobnom duhovnom razvoju. Znajui gdje trebamo povui granicu i kako moemo doprinijeti u oba sluaja, oslobodit emo se velike zbunjenosti i krivih predodbi o duhovnosti. U ivotu bi trebalo postojati jednostavno i izravno pravilo: u svakidanjem ivotu slua mo pravila zakona; u duhovnom ivotu slobodni smo indivi dualno se razvijati. Ispada da se osobna sloboda moe stei samo kroz na izbor u duhovnom razvoju, gdje se drugi ne smiju mijeati.

Neizbjena smrt ega

Ljubav prema slobodi ljubav je prema drugima; ljubav prema moi ljubav je prema sebi.
William Hazlitt (1778. 1830.)

Razmotrimo jo jednom osnove stvaranja. Jedina stvar koju je Stvoritelj stvorio naa je elja za primanjem, na egoizam. To je naa bit. Ako nauimo kako deaktivirati svoj egoizam, obnovit emo svoju vezu sa Stvoriteljem jer emo, bez sebinosti, po novno ostvariti jednakost forme s Njim, kakva ve postoji u duhovnim svjetovima. Obustavljanje egoizma poetak je naeg uspona duhovnim ljestvama, poetak procesa ispravljanja. Ironini je humor Prirode u tome to ljudi koji tee sebinim uicima ne mogu biti sretni. Za to postoje dva razloga: 1) kao to smo objasnili u prvom poglavlju, egoizam je kvaka-22: ako ima ono to eli, vie to ne eli. I 2) sebina elja ne uiva samo u zadovoljenju svojih hirova, vei u nezadovoljstvu drugih. Da bismo bolje razumjeli drugi razlog, trebamo se vratiti osnovama. Prva faza u etiri osnovne faze eli samo primati za dovoljstvo. Druga je faza ve profinjenija i eli primati kroz davanje jer je davanje odlika Stvoriteljeva postojanja. Kada bi

112

OTKRIVENA KABALA

se na razvoj zaustavio na prvoj fazi, bili bismo zadovoljeni u trenutku ispunjenja naih elja i ne bismo marili o onome to drugi imaju. Meutim, druga faza elja za davanjem potie nas da primjeujemo druge, kako bismo im mogli davati. No stoga to je naa temeljna elja ona za primanjem, sve to vidimo kada promatramo druge ljude je da oni imaju svakakve stvari koje ja nemam. Zbog druge faze, uvijek emo se usporeivati s drugima, a zbog elje za primanjem u prvoj fazi, uvijek elimo biti iznad njih. Zato uivamo u tuim nedostacima. Usput, to je razlog zato se u razliitim zemljama crta si ro matva pomie. Prema Websterovu rjeniku, crta siromatva je razina osobnih i obiteljskih prihoda ispod koje se osoba oznaava kao siromana prema dravnom standardu. Kada bi svi oko mene bili siromani kao ja, onda se ne bih osjeao siromanim. Ali ako su svi oko mene bogati, a ja imam prosjene prihode, osjeao bih se kao najsiromanija osoba na planetu Zemlji. Drugim rijeima, nae norme odreene su spletom prve faze (ono to elimo imati) i druge faze (odreene onim to drugi imaju). Zapravo, naa je elja za davanjem, koja je trebala biti jam stvo da e na svijet biti dobro mjesto za ivot, pravi razlog za sva zla na ovome svijetu. To je bit nae iskvarenosti, pa je promjena namjere za primanjem u namjeru za davanjem sve to trebamo ispraviti.

Lijek
Niti jedna elja ili osobina nije po prirodi zla; nain na koji ih koristimo ini ih takvima. Drevni kabalisti ve su rekli: Zavist, pouda, i (potraga za) asti izvode ovjeka iz svijeta, odnosno iz naeg svijeta u duhovni svijet. Kako? Ve smo vidjeli da zavist vodi do natjecateljskog ras poloenja, a natjecanje stvara napredak. No zavist vodi do

(Uzak) put do slobode

113

daleko viih rezultata od tehnolokih ili drugih zemaljskih blagodati. U Uvodu u knjigu Zohar, Ashlag pie da ljudi mogu osjetiti druge, zbog ega im nedostaje ono to drugi imaju. Kao rezultat toga, zavidni su i ele sve to drugi posjeduju, a to vie posjeduju, to se praznijima osjeaju. Na kraju ele pro gutati cijeli svijet. Konano, zavist nas dovodi do toga da se ne moemo na miriti ni s im manjim od Stvoritelja samoga. No tu se Pri rodin humor jo jednom poigrava s nama: Stvoritelj je elja za davanjem, altruizam. Iako nesvjesni toga, elei preuzeti upravljako mjesto i time postati Stvoritelji, mi zapravo udimo postati altruisti. Stoga, kroz zavist najzlokobniju i najtetniju osobinu ega na se egoizam sam usmruje, ba kao to rak unitava svog domaina sve dok ne umre zajedno s tijelom koje je unitio. I ovdje moemo vidjeti vanost izgradnje pravog drutvenog okruenja jer, ako smo prisiljeni biti ljubomorni, trebali bismo barem biti konstruktivno ljubomorni, znai, ljubomorni na neto to e nam donijeti ispravljanje. Kabalisti opisuju egoizam na sljedei nain: egoizam je poput ovjeka s maem koji na svom vrhu ima kap udesno slatkog, ali smrtonosnog napitka. ov jek zna da je napitak otrovan, ali ne moe si pomoi. On otvara svoja usta, stavlja vrh maa na svoj jezik i guta... Pravedno i sretno drutvo ne moe se temeljiti na kontroliranoj ili usmjerenoj sebinosti. Moemo pokuati silom zakona obuzdati egoizam, no to e djelovati sve dok se okolnosti ne pogoraju, to smo imali prilike vidjeli i u Njemakoj de mokratskoj zemlji, sve dok demokratski nije izabrala Adolfa Hit lera. Takoer moemo pokuati usmjeriti egoizam k

114

OTKRIVENA KABALA

blagostanju drutva, to je ve iskuano, i nesretno propalo, u Rusiji za vrijeme komunizma. ak ni Amerika, zemlja slobode i kapitalizma, ne uspijeva usreiti svoje stanovnitvo. Prema asopisu New England Jo ur nal of Medicine, godinje, vie od 46 milijuna Ame ri kanaca u dobi od 15 do 54 godine, pati od depresivnih epi zoda. Takoer, asopis Archives of General Psychiatry ob jav ljuje: Upotreba snanih antipsihotika za lijeenje djece i adolescenata... poveala se vie nego peterostruko izmeu 1993. i 2002. godine kao to je navedeno u izdanju The New York Timesa od 6. lipnja 2006. godine. Zakljuno, sve dok je egoizam na vlasti, drutvo e, na ovaj ili onaj nain, biti razoaravajue i nepravedno prema svojim pripadnicima. Naposlijetku e sva drutva temeljena na egoizmu sama sebe iscrpiti zajedno s egoizmom koji ih je stvorio. Mi to samo trebamo izazvati to bre i lake moemo, za dobrobit svih nas.

Lana sloboda
Nedostatak osjeaja Stvoritelja kabalisti nazivaju skrivenost Stvoriteljeva lica. Ta skrivenost stvara iluziju slobodnog izbora izmeu naeg svijeta i Stvoriteljeva (duhovnog) svijeta. Kada bismo mogli vidjeti Stvoritelja, kada bismo zaista mogli osjetiti dobrobiti altruizma, nedvojbeno bismo preferirali Njegov svijet u odnosu na na jer Njegov je svijet svijet davanja i uitka. No zato to ne vidimo Stvoritelja, ne slijedimo Njegova pra vila, ve ih, umjesto toga, stalno krimo. Zapravo, ak i kada bismo znali Stvoriteljeva pravila, ali ne bismo vidjeli bol koju bismo, krei pravila, nanosili sebi, najvjerojatnije bismo ih i dalje krili zato to bismo mislili da je puno zabavnije ostati egoistian. Ranije u ovom poglavlju, u dijelu Uzde ivota, rekli smo da cijela Priroda slijedi samo jedan zakon: zakon uitka

(Uzak) put do slobode

115

i boli. Drugim rijeima, sve to inimo, mislimo i planiramo namijenjeno je ili smanjenju nae boli ili poveanju uitka. Mi nemamo slobodu u tome. Ali, zbog toga to ne vidimo da te sile upravljaju nama, mislimo da smo slobodni. Skrivenost Baruch Ashlag, sin Yehude Ashlaga i veliki kabalist, zapisao je u biljenicu rijei koje je uo od svoga oca. Biljenica je poslije objavljena pod naslovom Shamati (uo sam). U jednoj od svojih biljeaka, napisao je da ako nas je Via Sila stvorila, zato je onda ne osjetimo? Zato je skrivena? Kada bismo znali to eli od nas, ne bismo inili greke i ne bismo bili mueni kaznom. Kako bi jednostavan i radostan ivot bio kada bi Stvoritelj bio otkriven! Ne bismo sumnjali u Njegovo postojanje i svi bismo mogli prepoznati Njegovo vodstvo nad nama i nad cijelim svijetom. Znali bismo razlog i svrhu svog postojanja, vidjeli bismo Njegove reakcije na svoje djelovanje, komunicirali bismo s Njim i traili bismo Njegov savjet prije svakog ina. Kako bi ivot bio lijep i jednostavan! Ashlag zavrava svoje misli neminovnim zakljukom: naa bi jedina tenja u ivotu trebala biti otkrivanje Stvoritelja. Meutim, da bismo zaista bili slobodni, najprije moramo biti osloboeni uzda zakona uitka i boli. A kako na ego od reuje to je ugodno, a to bolno, vidimo da se da bismo bili slobodni, najprije moramo osloboditi svog ega.

Uvjeti za slobodan izbor

Ironino, istinska sloboda izbora mogua je samo ako je Stvoritelj skriven. Tomu je tako zato to ako nam se jedna mo gunost ini boljom, na nam egoizam ne ostavlja drugi izbor

116

OTKRIVENA KABALA

nego odabrati tu mogunost. U tom sluaju, ak i ako izaberemo dati, to e biti davanje u korist primanja, odnosno egoistino davanje. Da bi in bio uistinu altruistian i duhovan, korist mora biti skrivena od nas. Ako imamo na umu da je smisao stvaranja u konanici biti osloboen od egoizma, naa e djela uvijek biti usmjerena u pravom smjeru prema Stvoritelju. Prema tome, ako imamo dvije mogunosti i ne znamo koja bi nam od njih mogla donijeti vie uitka (ili manje boli), tada imamo pravu priliku donijeti slobodan izbor. Ako ego ne vidi poeljniji izbor, moemo birati prema dru gaijem sustavu vrijednosti. Naprimjer, umjesto da se pitamo to bi nam bilo zabavnije, mogli bismo se zapitati to bi bilo vie u skladu s davanjem. Ako je davanje neto to drimo vrijednim, to e biti lako uiniti. Moemo biti ili egoisti ili altruisti, misliti ili na sebe ili na druge. Druge mogunosti ne postoje. Sloboda izbora mo gua je jedino kada su obje mogunosti jasno vidljive i jed nako privlane (ili neprivlane). Ako mogu vidjeti samo jed nu mogunost, morat u je izabrati. Stoga, da bih slobodno izabrao, trebam vidjeti vlastitu prirodu i prirodu Stvoritelja. Samo ako ne znam to donosi vie uitka, mogu zaista donijeti slobodan izbor i neutralizirati svoj ego.

Ostvarenje slobodnoga izbora

Prvo naelo duhovnog rada je vjera iznad razuma. Zato, prije nego ponemo govoriti o ostvarenju slobodnog izbora, trebamo objasniti kabalistika znaenja pojmova vjere i razuma.

Vjera
U gotovo svakoj religiji i sustavu vjerovanja na Zemlji, vjera se upotrebljava kao sredstvo nadoknade za ono to ne moemo vidjeti ili jasno percipirati. Drugim rijeima, zato to ne mo

(Uzak) put do slobode

117

emo vidjeti Boga, moramo vjerovati u Njegovo postojanje. U tom sluaju, upotrebljavamo vjeru da bismo nadoknadili nau nemogunost da vidimo Boga. To se naziva slijepa vjera. No vjera se ne upotrebljava kao nadoknada samo u religiji, nego gotovo u svemu to inimo. Naprimjer, kako znamo da je Zemlja okrugla? Jesmo li ikada odletjeli u svemir da bismo provjerili? Vjerujemo znanstvenicima koji nam govore da je okrugla jer mislimo da su pouzdani ljudi kojima moemo vjerovati kada kau da su to provjerili. Mi im vjerujemo; to je vjera. Slijepa vjera. Zato, kad god i gdje god sami neto ne vidimo, koristimo vjeru za dodavanje dijelova slike koji nedostaju. No to nije pouzdana informacija to je samo slijepa vjera. U kabali znaenje vjere upravo je suprotno od onoga to smo prethodno opisali. Vjera je u kabali opipljiva, jasna, potpuna, neslomljiva, neporeciva percepcija Stvoritelja vladavine za kona ivota. Stoga je jedini nain stjecanja vjere u Stvoritelja postati u potpunosti poput Njega. Inae, kako bismo drukije, bez imalo sumnje, znali tko je On ili postoji li On uope?

Razum
Websterov rjenik sadri dvije definicije pojma razum. Prva je definicija uzrok, ali druga je ona koja nas zapravo zanima. Razum, prema Websterovom rjeniku, ima tri znaenja: 1. Mo razumijevanja, donoenja zakljuaka i razmiljanja, osobito na ureen i razuman nain. 2. Pravilna primjena uma. 3. Skup intelektualnih moi. Websterov rjenik kao sinonime (meu ostalima) nudi slje dee mogunosti: inteligencija, um, logika.

118

OTKRIVENA KABALA

Sada proitajmo nekoliko pronicljivih rijei koje je kabalist Baruch Ashlag napisao u pismu ueniku, objanjavajui za povjedni lanac stvaranja. To e razjasniti zato trebamo ii iznad razuma. Volja za primanjem stvorena je zato to je svrha stvaranja bila initi dobro Njegovim stvorenjima pa zbog toga mora postojati posuda za primanje uitka. Ipak, nemogue je osjetiti uitak ako ne postoji potreba za uitkom, zato to se bez po trebe uitak ne moe osjetiti. Ta je volja za primanjem sve to je Stvoritelj stvorio od ovjeka (Adam). Kada kaemo da e ovjeku biti dan vjeni uitak, mislimo na volju za primanjem, koja e primiti sav uitak koji joj Stvoritelj namjerava dati. Volji za primanjem dane su sluge da je slue. Kroz njh emo primiti uitak. Sluge su ruke, noge, vid, sluh itd. Svi se oni smatraju slugama pojedinca. Drugim rijeima, volja za primanjem je gospodar, a organi su njezini sluge. A kako obino biva, sluge imaju svoga nadzornika koji pazi na sluge, vodei rauna da rade u eljenu svrhu donoenja uitka jer to je ono to gospodar volja za pri manjem eli. I ako je jedan od sluga odsutan i zadovoljstvo koje je uz njega vezano takoer je odsutno. Naprimjer, ako je osoba glu ha, nee biti sposobna uivati u glazbi. A ako osoba ne moe osjetiti miris, nee biti u mogunosti osjetiti miris parfema. Ali ako osobi nedostaje mozak (nadzornik sluga), koji je kao poslovoa koji nadgleda radnike, sav posao propada, a vla snik trpi gubitke. Ako osoba ima posao s puno zaposlenika, ali joj nedostaje dobar rukovoditelj, mogla bi izgubiti umjesto zaraditi. No ak i bez rukovoditelja (razuma), gazda je (volja za pri ma njem) jo prisutan. Pa ak i ako rukovoditelj umre, gazda jo uvijek ivi. Oni su nepovezani.

(Uzak) put do slobode

119

Ispada da ako elimo nadvladati volju za primanjem i postati altruisti, prvo moramo nadii njezina efa osoblja vlastiti razum. Prema tome, vjera iznad razuma znai da bi vjera postati isti poput Stvoritelja trebala biti iznad (bitnija nego) razuma naeg egoizma. Nain dolaenja do toga je dvostruk: na osobnoj razini, to je grupa za uenje i krug prijatelja koji e pomoi u stvaranju drutvene okoline koja istie duhovne vrijednosti. Na ko lek tivnoj razini, potrebno je da cijelo drutvo naui cijeniti altruistine kvalitete.

Ukratko
Sve to inimo u ivotu odreeno je prema naelu uitka i boli: bjeimo od boli i jurimo za uitkom. I to manje trebamo raditi za uitak, tim bolje. Naelom uitka i boli upravlja volja za primanjem i ona ima kontrolu nad svime to inimo jer to je naa bit. Stoga, dok mislimo da smo slobodna bia, zapravo smo okovani dvjema uzdama ivota, uitkom i boli, koje egoizam dri u svojim rukama. etiri imbenika odreuju tko smo: 1) osnova, 2) nepro mjenjiva svojstva osnove, 3) svojstva koja se mijenjaju pod ut jecajem vanjskih sila i 4) promjene u vanjskoj okolini. Mi mo emo utjecati samo na posljednji imbenik, mada taj imbenik utjee na ostale imbenike. Stoga, jedini nain na koji moemo izabrati tko emo biti jest izborom posljednjeg imbenika i time nadgledati i mijenjati svoje vanjsko okruenje. Zbog toga to promjene u posljednjem imbeniku mijenjaju sve druge imbenike, njegovim mijenjanjem promijenit emo i sebe same. Ako se elimo osloboditi egoizma, trebamo promijeniti vanjsko okruenje u ono koje podrava altruizam, ne egoizam.

120

OTKRIVENA KABALA

Jednom kada se oslobodimo volje za primanjem, okova ego i zma, moemo napredovati u duhovnom smislu. Da bismo to uinili, slijedimo naelo vjere iznad razuma. Vjera u kabali, znai potpuna spoznaja Stvoritelja. Vjeru moemo stei izjednaavanjem s Njim u naim osobinama, u naim eljama, namjerama i mislima. Pojam razum odnosi se na na um, predradnika naeg egoizma. Da bismo ga nadili, moramo jednakost forme sa Stvoriteljem uiniti vre dnijom i dragocjenijom od bilo kojeg egoistinog uitka. Na osobnoj razni, mi uveavamo vanost Stvoritelja (al truizma) koristei knjige (ili druga sredstva), prijatelje i ui telja koji nam pokazuje koliko je vano biti altruistian. Na drutvenoj razini, pokuavamo prigrliti altruistine vrijednosti u drutvu. Meutim, i ovo je kljuno za uspjenost promjene, altrui stinim vrijednostima ne bismo trebali teiti samo da bismo svoje ivote elimo uinili ugodnijima u ovom svijetu. To bi trebalo biti uinjeno radi izjednaavanja nas i drutva s Pri rodom, odnosno s jedinim zakonom stvarnosti zakonom altruizma Stvoriteljem. Kada se smjestimo u takvo okruenje, kao pojedinci i kao drutvo, nae e se vrijednosti postupno mijenjati u skladu sa svojstvima tog okruenja i na taj nain promijeniti na egoizam u altruizam na prirodan, jednostavan i ugodan nain.

O Bnei Baruch

Bnei Baruch neprofitna je organizacija koja iri mudrost ka bale kako bi ubrzala duhovni razvoj ovjeanstva. Kabalist Rav Michael Laitman, dr.sc., uenik i osobni asistent rabija Barucha Ashlaga, sina rava Yehude Ashlaga (autora Sulam ko mentara na Zohar), slijedi korake svoga mentora vodei gru pu prema njezinoj misiji. Laitmanova znanstvena metoda prua pojedincima svih vjera, religija i kultura precizan alat neophodan za stupanje na zadivljuju put samootkrivenja i duhovnog uzleta. S fokusom usmjerenim prvenstveno na unutarnje procese koje pojedinci prolaze vlastitim koracima, Bnei Baruch poziva ljude svih dobi i ivotnih stilova da se ukljue u ovaj nagraujui proces. Posljednjih godina, svijet proivljava masovnu potragu za odgovorima na ivotna pitanja. Drutvo je izgubilo sposobnost pogleda na stvarnost kakva uistinu jest, a na njezinu mjestu pojavili su se plitki i esto obmanjujui koncepti. Bnei Baruch stupa u kontakt sa svima koji trae vie od uobiajene svjesnosti, s ljudima koji tee razumijevanju istinskog smisla naega postojanja. Bnei Baruch nudi praktinu poduku i pouzdanu metodu za razumijevanje fenomena svijeta. Autentina metoda poduavanja, ostavtina Yehude Ashlaga, ne samo da pomae u nadvladavanju kunji i patnji svakodnevnog ivota ve i pokree proces u kojem se pojedinci ire izvan uobiajenih granica i ogranienja dananjeg svijeta. Rav Yehuda Ashlag ostavio je metodu uenja namijenjenu ovoj generaciji, koja u svojoj biti trenira pojedince da se

122

OTKRIVENA KABALA

ponaaju na nain kao da su ovdje, u naem svijetu, ve po sti gli savrenstvo viih svjetova. Rijeima rava Yehude As h laga: Ova je metoda praktini put za dosezanje Vieg Svijeta, izvora naeg postojanja, jo za ovoga ivota. Kabalist je istraiva koji prouava vlastitu prirodu koritenjem do kazane, tijekom vremena provjerene i precizne metode. Ovom metodom pojedinac postie savrenstvo i kontrolu nad vlastitim ivotom. Na taj nain, pronalazimo istinski smisao u ivotu. Kao to osoba ne moe funkcionirati na pravilan nain u ovom svijetu bez njegova poznavanja, tako i dua ne moe funkcionirati na pravilan nain u Viem Svijetu bez njegova poznavanja. Mudrost kabale prua vam to znanje. KONTAKT ZA HRVATSKU: bbcroatia@gmail.com www.kabbalah.info/croatian

O autoru

Rav dr. sc. Michael Laitman meunarodno je priznat autoritet za izvornu kabalu. Njegova biografija vrlo je neuobiajena za nekoga poznatoga po duhovnosti: znanstveno je obrazovan, ima titulu magistra biokibernetike i stvarao je uspjenu znanstvenu karijeru, okreui se kabali kako bi produbio svoja znanstvena istraivanja. Doktorirao je filozofiju i kabalu na moskovskom Institutu za filozofiju Ruske akademije zna nosti. Kabalu je zapoeo prouavati 1976. godine i nastavio sve do dananjih dana. Traei nove pravce u kabali 1979. godine nailazi na kabalista rabina Barucha Shaloma HaLevia Ashlaga (1906-1991), prvoroenca i nasljednika kabalista rabina Ye hude Leiba HaLevia Ashlaga (1884-1954), poznatog kao Baal HaSulam zbog svojega Sulam (hebr. ljestve) komentara na Knjigu Zohar. Michael Laitman bio je toliko impresioniran Baal HaSulamovim sinom, da mu je postao najblii egrt i osobni asistent, provodei glavninu svojega vremena u drutvu svog potovanog mentora i upijajui koliko god je mogao iz njegovih uenja. Danas ga smatraju najveim autoritetom za kabalu. Autor je trideset knjiga o kabali koje su prevedene na deset jezika. Njegove lekcije uivo emitiraju se svakodnevno na kablovskoj televiziji i internetu diljem svijeta. Posljednjih godina, postao je traeni predava u akademskim krugovima Sjedinjenih Amerikih Drava i Europe.

Dr. Laitman osniva je i predsjednik Instituta za podua vanje i istraivanje kabale Bnei Baruch, koji upravlja najve om i najsadrajnijom internetskom stranicom na temu kabale, www.kabbalah.info. Stranica omoguuje neogranien pristup kabalistikim tekstovima, video i audio sadrajima na preko dvadeset jezika, s 1,4 milijuna posjeta mjeseno. Od 2000. godine Encyclopedia Britannica kabbalah.info navodi kao jednu od najveih internetskih stranica po broju posjetitelja i koliini edukacijskog i informativnog materijala o znanosti kabale.

Prof Ervin Laszlo

Prof. Ervin Laszlo, koji je bio ljubazan napisati uvod za ovu knjigu, utemeljitelj je i najistaknutiji predstavnik filozofije sustava i ope teorije evolucije. Roen u Budimpeti 1932. godine, Laszlo je debitirao kao koncertni pijanist s petnaest godina u New Yorku, o emu su izvjetavale novine Life, Time i Newsweek, kao i mediji izvan SAD-a. Prof. Laszlo okrenuo se znanosti i filozofiji u svojim dva desetim godinama, da bi 1963. zapoeo objavljivati lanke i knjige. Godine 1970. brani dravni doktorat, najvii stupanj na parikom sveuilitu Sorbonni. Poslije su mu dodijeljeni poasni doktorati u Sjedinjenim Amerikim Dravama, Kana di, Finskoj, Rusiji i Maarskoj. Kao priznanje njegovu sveobuhvatnom razumijevanju i razvoju, 2001. godine primio je nagradu Goi, mirovnu nagradu Japana. Napisao je sedamdeset dvije knjige, koje su do sada prevedene na osamnaest jezika.