SVEUILITE U ZAGREBU GRAEVINSKI FAKULTET Zavod za prometnice Katedra za eljeznice

Kolegij: PROJEKTIRANJE I GRAENJE

Stjepan Lakui

PRIRUNIK
za izradu programa

Zagreb, listopad 2007. god.

PROJEKTIRANJE I GRAENJE ELJEZNICA

SADRAJ PROGRAMA
1. TEHNIKI OPIS Nakon izrade cjelokupnog zadatka potrebno je opisati poloenu trasu, tehnike elemente i obiljeja. 2.1. PRORAUN ELEMENATA TRASE
V R min = max 4.6
2

[ m]

- minimalni polumjer luka koji se moe primijeniti, zaokruuje se na

punih 100 m hnor [mm] - normalno nadvienje vanjske tranice u krivini (oitanje iz tablice za zadanu brzinu Vmax i izraunati Rmin) Lmin - minimalna duina pravolinijske rampe (oitanje iz tablice za zadanu brzinu Vmax i prethodno oitanu vrijednost hnor) - polovica duine ulazi u duinu prijelaznog luka, a polovica u duinu luka u pretprojektu se crtaju samo puni lukovi, pa je nuno da meusobni razmak dvaju lukova bude takav da se u duinu meupravca mogu ubaciti dvije polovice prijelaznih lukova i obavezna duina pravca od 10 m min = V 2 [ m ] - minimalni polumjer zaobljenja nivelete (vertikalnog zaobljenja) zaokruuje se na punih 1000 m zaobljenja nivelete se ne ucrtavaju u uzdunom profilu trase u pretprojektu 2.2. PRORAUN ELEMENATA KOLODVORA kolodvorski plato mora biti bez nagiba duina kolodvorskog platoa ovisi o predvienoj duini vlakova D VL = n 5 + 2 25

[ m] [ m]

- duina vlaka

n - zadan broj osovina vlaka KD = D VL + 2 10 D k min = KD + 2 50 - korisna duina kolosijeka - minimalna duljina kolodvora - minimalna duljina kolodvorskog platoa

[ m]

D p min = D k min + 2 100

[ m]

2.3. SITUACIJA TRASE prilikom polaganja trase potrebno je voditi rauna o postojeim naseljima i prometnicama, a vodotoke i prometnice prelaziti po mogunosti okomito lukovi manjih polumjera ucrtavaju se iskljuivo pomou krivuljara, dok se udaljenosti mjere iskljuivo nul estarom sa dva iljka

PRIRUNIK za izradu programa

PROJEKTIRANJE I GRAENJE ELJEZNICA

poeljno je da se situacija trase izrauje usporedno s uzdunim profilom, kako bi se odmah moglo pristupiti eventualnom popravku trase najprije treba sagledati priblini smjer pruanja budue trase izmeu zadane poetne i zavrne toke, zatim se izmeu pojedinih toaka razliitih visina na buduoj trasi mora estarskim korakom odrediti smjer njenog pruanja nakon ega se povlae budue tangente i na kraju se ubacuju horizontalni kruni lukovi iscrtavanjem poligonalne linije estarskim korakom izmeu dviju toaka razliitih visina na trasi dobiva se tzv. nulta linija nulta linija se obino iscrtava u padu prilikom polaganja osi pruge treba nastojati da odstupanja od nulte linije budu podjednaka na jednu i drugu stranu kako bi se pravilnim rasporedom usjeka i nasipa omoguilo izjednaavanje zemljanih masa ukoliko se ukae potreba za izvoenjem mostova, vijadukata ili tunela, treba nastojati da se trasa povue tako da oni budu to krai ucrtanu os pruge treba stacionirati tako da se oznai svaki puni kilometar, poetak i kraj luka oznaavaju se strelicama i upisuje se polumjer i oznaava sredite luka, kako bi se konana trasa mogla izvui estarom, takoer treba oznaiti podruje postaja (oznaiti cijelo podruje, sredinu postaje i upisati ime postaje) na osi pruge treba oznaiti objekte (mostove, tunele - ulaz i izlaz, a unutranjost tunela crtkanom linijom) 2.4. UZDUNI PROFIL crtanju uzdunog profila moe se pristupiti tek kad je provedeno stacioniranje tog dijela trase mjerilo duina jednako je mjerilu situacije, dok se visine crtaju u veem mjerilu (1:25000/2000) najprije se ucrtavaju kote terena koje se spajaju poligonalnim linijama, nakon toga ucrtava se niveleta s odabranim nagibom pazei da nagib ne bude vei od najveeg dozvoljenog nagiba u uzdunom profilu se ucrtavaju samo vei mostovi i vijadukti, te tuneli, dok se zidovi i propusti u pretprojektu ne ucrtavaju povrine usjeka bojaju se smeom, a povrine nasipa zelenom bojom

Projekt pruge realizira se postupno po fazama. Razlikujemo slijedee tri faze: 1. prethodne studije (pretprojekt) 2. idejni projekt 3. glavni projekt Navedene faze su meusobno povezane, tako da je svaka slijedea faza zasnovana na rezultatima rada prethodne.

PRIRUNIK za izradu programa

PROJEKTIRANJE I GRAENJE ELJEZNICA

PRETHODNA STUDIJA - PRETPROJEKT Zadaa pretprojekta sastoji se u tome da se na odreenom generalnom pravcu istrae sve realne mogunosti voenja trase pruge, vodei rauna da se poveu naselja i gospodarski centri koji su u prethodnim ekonomskim studijama definirani kao izvorita robe i putnika koji e se prevoziti novom prugom. Pri analiziranju pravca jedne pruge obino se pojavi vie varijantnih rjeenja. Ova se rjeenja detaljno obrauju i meusobno usporeuju radi odabira najpovoljnijeg. Prethodne studije su od velike vanosti za izradu projekta trase, jer se svi daljnji radovi zasnivaju na rezultatima prethodnih studija. Greke uinjene u prethodnim studijama vrlo teko se mogu otkloniti u ostalim fazama rada. Studije trase kao podloge koriste topografske karte u mjerilu 1:50000, 1:25000 i 1:10000 sa visinskom predstavom reljefa pomou slojnica. Rad na pretprojektu zapoinje sa detaljnim prouavanjem reljefa terena na topografskim kartama. Paljivo se obiljeavaju vododijelnice i njihova najnia mjesta (sedla), istrauju se glavne rijene doline i njihove pritoke koje se nalaze na pravcu kojim treba voditi trasu i u ijim se dolinama moe poloiti trasa pruge, odreuje se pad ovih dolina i na kraju, oznaavaju se naseljena mjesta i gospodarski centri koje treba povezati prugom. Istovremeno sa prouavanjem poloaja trase na topografskim kartama, projektant se upoznaje s globalnim geolokim uvjetima terena u prostoru trase. Povlaenjem trase na kartama vri se pomou takozvane nulte linije. Najprije se izrauna duljina koraka koja odreuje nulte toke na planu za zadani mjerodavni nagib im. Ako se s ''e'' oznai ekvidistanca slojnica na planu, onda e duljina koraka iznositi:
im = H L e H = d L d=1000 e im

[ m]

Veliina koraka izraunata u mjerilu crtea iznosi:

d=1000 d=1000 d=106 e 1 im M

[ m] [ mm]
d

im
H

e 1000 im M

e
L

e im M

[ mm]

im - mjerodavni nagib [] M - mjerilo tlocrta e - ekvidistanca [m] PRIMJER: Za zadane vrijednosti veliina: - ekvidistanca e = 10 m - nagib im = 10 - mjerilo 1 : M = 1 : 25000 izraunato: d=106

10 =40 [ mm ] 10 25000
PRIRUNIK za izradu programa

PROJEKTIRANJE I GRAENJE ELJEZNICA

Izraunata duljina koraka ''d'' uzima se u estar i odmjerava po slojnicama, od poetne na slijedeu toku i tako redom dalje, obiljeavajui na njima presjeene toke. No, s obzirom na veliine polumjera krivina na trasi, ne moe se uvijek pratiti konfiguracija terena, naroito tamo gdje postoje nagle promjene reljefa, ve se jaruge i izboeni uski grebeni moraju presijecati. Tu se duljinom koraka ne prate slojnice nego se samo prati visina. To se ponavlja sve dotle dok se ponovo ne doe na isprueniji dio terena gdje se postupak odmjeravanja koraka nastavlja. Povezivanjem nultih toaka dobiva se poligon u koji se upisuje os trase pomou pravaca i krivina, vodei rauna da se izmeu krivina ostave propisane duine meupravaca. Mjesta za kolodvore treba predvidjeti na dijelovima trase u horizontali ili u nagibu najvie 1.5 []. Iscrtavanjem trase pomou nulte linije, ve prilikom odmjeravanja koraka, prua se jasan uvid o poloaju trase jer se odmah uoava da li se trasa nalazi u usjeku, tunelu ili nasipu. Nakon odreivanja stacionae po osi trase pristupa se izradi uzdunog presjeka u mjerilu 1:25000/2000, koji se odnosi na teren i niveletu, krivine i pravce, te objekte kao to su propusti, mostovi i tuneli.

DUINE PRAVOLINIJSKIH RAMPI NADVIENJA

h
[mm ] 50 55 60 65 70
0 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 115 120 125 130 135 140 145 150 10 10 10 15 10 15 15 15 15 15 15 20 15 20 20 20 20 20 20 25 20 20 25 25 20 25 25 30 25 25 30 30 25 30 30 35 30 30 35 35 30 35 35 40 30 35 40 40 35 40 40 45 35 40 45 45 40 40 45 50 40 45 50 50 40 45 50 55 45 50 55 55 45 50 55 60 50 55 60 60 50 55 60 65 50 55 60 65 55 60 65 70 55 60 65 75 60 65 70 75 60 65 70 80 60 70 75 80 15 15 20 20 25 30 30 35 35 40 40 45 45 50 55 55 60 60 65 65 70 70 75 80 80 85 85 15 15 20 25 25 30 30 35 40 40 45 45 50 55 55 60 60 65 70 70 75 75 80 85 85 15 20 20 25 30 30 35 40 40 45 45 50 55 55 60 65 65 70 75 75 80 80 85 90 15 20 25 25 30 35 35 40 45 45 50 55 55 60 65 65 70 75 75 80 85 85 90 15 20 25 30 30 35 40 40 45 50 55 55 60 65 65 70 75 80 80 85 90 90 20 20 25 30 35 35 40 45 50 50 55 60 65 65 70 75 80 80 85 90 20 20 25 30 35 40 40 45 50 55 60 60 65 70 75 80 80 85 90 20 25 30 30 35 40 45 50 55 55 60 65 70 75 80 80 85 90 20 25 30 35 40 40 45 50 55 60 65 70 75 75 80 85 90 20 25 30 35 40 45 50 55 60 60 65 70 75 80 85 90 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 25 30 35 40 45 50 55 60 65 75 80 85 90 25 30 35 40 45 55 60 65 70 75 80 85 90 25 30 35 45 50 55 60 65 70 80 85 90 25 30 40 45 50 55 60 70 75 80 85 90 25 35 40 45 50 60 65 70 75 85 90 95 30 35 40 45 55 60 65 75 80 85 90 95 75 80 85 90

BRZINA [km/h ]
95 100 105 110 115 120 125 130 135 140 145 150 155 160

h
[mm ]
0 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 115 120 125 130 135 140 145 150

95 100 100 105

95 100 110 105 110 110

95 100 105 105 110 115 120

95 100 105 110 115 115 120 125

95 100 100 105 110 115 120 120 125 130

95 100 105 105 110 115 120 125 130 135 135

95 100 105 110 110 115 120 125 130 135 140 145

95 100 105 110 115 115 120 125 130 135 140 145 150

95 100 105 110 115 120 120 125 130 135 140 145 150 155 95 100 105 110 115 120 125 130 135 140 145 150 155 160

95 100 105 110 115 120 125 130 140 145 150 155 160 165 170

95 100 105 110 115 120 125 130 135 145 150 155 160 165 170 175

90 100 105 110 115 120 125 130 135 140 150 155 160 165 170 175 180

90 95 100 105 115 120 125 130 135 140 145 155 160 165 170 175 180 190 90 100 105 110 115 120 130 135 140 145 150 160 165 170 175 180 190 195

Lmin [m ] - minimalna duina pravolinijske rampe hn [mm ] - normalno nadvienje vanjske tranice Vmax [km/h ] - maksimalna brzina vlaka

PRIRUNIK za izradu programa

PROJEKTIRANJE I GRAENJE ELJEZNICA

NORMALNA NADVIENJA VANJSKE TRANICE U KRIVINI

R [m ]
6000 5000 4000 3000 2500 2000 1900 1800 1700 1600 1500 1400 1300 1200 1100 1000 900 800 700 600 550 500 450 400 350 300 275 250 225 200 180 20 20 20 20 20 25 20 20 25 20 25 30 20 25 30 20 20 30 35 20 25 30 40 20 30 40 50 25 30 40 50 25 35 45 60 30 40 50 65 20 20 20 20 25 30 30 35 40 45 50 60 65 70 80 20 20 20 20 20 25 25 30 35 40 45 50 55 60 70 80 20 20 20 20 20 20 25 25 30 30 35 45 45 50 55 65 75 20 20 20 20 20 20 25 25 25 30 35 40 45 50 55 60 65 75 20 20 20 20 20 25 25 25 30 30 35 40 45 50 60 65 70 75 20 20 20 20 25 25 25 30 30 35 35 40 45 50 55 65 75 80 20 20 25 25 25 25 30 30 30 35 40 40 45 50 55 65 75 85 20 20 25 25 30 30 30 35 35 40 45 45 50 55 65 75 85 20 25 30 30 30 35 35 40 40 45 50 50 60 65 70 80 20 20 25 30 35 35 40 40 45 45 50 55 60 65 70 80 20 25 30 35 35 40 40 45 45 50 55 60 65 70 80 20 20 25 30 40 40 45 45 50 50 55 60 65 70 80 85 20 20 30 35 45 45 50 50 55 55 60 65 70 80 85 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85

BRZINA [km/h ]
90 95 100 105 110 115 120 125 130 135 140 145 150 155 160 20 20 25 30 40 45 50 50 55 60 65 65 70 80 85 20 20 25 35 40 50 55 55 60 65 70 75 80 85 95 20 20 25 35 40 50 55 55 60 65 70 75 80 85 20 20 25 35 45 55 60 60 65 70 75 80 85 20 25 30 40 45 60 60 65 70 75 80 85 20 25 30 40 50 65 65 70 75 80 85 25 25 35 45 55 70 70 75 80 85 25 30 35 50 60 75 75 80 85 25 30 40 50 60 80 80 85 30 35 40 55 65 85 90 90

R [m ]
6000 5000 4000 3000 2500 2000 1900 1800 1700 1600 1500 1400 1300 1200 1100 1000 900 800 700 600 550 500 450 400 350 300 275 250 225 200 180

90 100

90 100 105

90 100 105 110

90 100 105 110 120

90 100 105 115 120 130

90 100 105 115 120 130 140 12 125 135 145

95 100 110 115 125 135 140 150

95 100 100 110

95 105 115 115 120 130 140 150

90 100 105 115 130 130 135 150

90 100 110 125 135 145 145

95 105 120 130 145

95 105 115 130 140

90 105 115 130 140

90 100 115 130 140

85 100 115 130 145

85 100 115 130 145

85 100 115 135 150 95 110 125 145

85 100 120 140 95 115 135

30 45 55 70 90 105 130 150 35 50 65 80 100 120 140

hn [mm ] - normalno nadvienje vanjske tranice Vmax [km/h ] - maksimalna brzina vlaka R [m ] - polumjer krivine

PRIRUNIK za izradu programa

m.n.m.
400 m

UZDUNI PROFIL
VIADUKT

POSTAJA GOSPI

LEGENDA:
100 m

200 m

TUNEL

MJ. 1:25000/2000

smea boja

OGULIN 700 m

zelena boja

NASIP

crna boja

TUNEL GOSPI 800 m 8250 m nagib

nagib duina duina

VIADUKT

PROJEKTIRANJE I GRAENJE ELJEZNICA

USJEK

UDALJENOST KOLODVORA

PRAVCI I LUKOVI

PRIRUNIK za izradu programa

0 1 2

NAGIBI NIVELETE

KOTE NIVELETE

KOTE TERENA

STACIONAA

PROJEKTIRANJE I GRAENJE ELJEZNICA

3.1. VOZNO-DINAMIKI PRORAUN

Prilikom kretanja vozila po kolosijeku javljaju se negativne sile koje se suprotstavljaju vunoj sili lokomotive i nazivaju se otporima. Otpore dijelimo na: Otpore vozila Otpore pruge

Otpori pruge dijele se na:

a) Otpori od uspona b) Otpori od krivina c) Otpori u tunelu

a) Otpori od uspona Usponi stvaraju najvee otpore kod eljeznikih pruga i o njihovoj veliini najvie ovisi teina vlaka i brzina vonje. Ukupni otpor koji treba svladati vuna sila lokomotive na usponu je: Wu = T + N f [daN] Mt

T, N komponente teine vlaka f koeficijent trenja izmeu kotaa i tranice T = G sin i N = G cos Wu = Gsin + Gcosf [daN] - ukupni otpor kola na kosini u usponu

T G N

i[]

Wu = G sin + f G cos
Wu = G tg + G f ;

[ daN ] , za male kutove vrijedi: sin tg

A
= ip [] tg =

i cos = 1

t g = h

G f otpor trenja vlaka G tg - otpor od uspona

i = ip [] 1000

G tg = G ip [daN] wu =

G ip G

= ip [daN/t] - specifini otpor od uspona

Specifini otpor od uspona po aritmetikoj vrijednosti jednak je nagibu uspona izraenom u

promilima. b) Otpori od krivina Uslijed djelovanja centrifugalne sile prilikom prolaska vozila kroz krivinu i neradijalnog poloaja osovine u krivini, javlja se otpor od krivine (horizontalne krivine). Za praktini proraun koriste se slijedee formule za specifini otpor od krivine: 1.

wr =

650 R 55

[daN t ]

- po Rckel-u

PRIRUNIK za izradu programa

PROJEKTIRANJE I GRAENJE ELJEZNICA

2. w r =

1 (160 a + 162) [daN t ] - po Schramm-u R f 3. w r = (0.72 + 0.74 a) [daN t ] - po Protopapadakis-u R

4.

wr =

700 R

[daN t ] - po Protopapadakis-u (za proraun u zadatku)

gdje je: irina kolosijeka a razmak osovina f koeficijent trenja izmeu kotaa i tranica

c) Otpori u tunelu U tunelu se javljaju dodatni otpori uslijed:

a) pritiska zraka na elo lokomotive b) trenja s bone strane vlaka

Otpor u tunelu ovisi:

a) o eonoj povrini vlaka, b) duini vlaka, c) brzini vlaka.

w t = w o (1 + p)

[daN/t] - specifini otpor vlaka u tunelu

wo osnovni specifini otpor vlaka na otvorenoj pruzi p koeficijent poveanja specifinog otpora u tunelu, Tablica br. 1

Tablica br. 1
p (koeficijent poveanja specifinog otpora u tunelu) DULJINA TUNELA Lt [km] 3-5 57 79 9 - 15 80 0.079 0.200 0.300 0.415 100 0.125 0.265 0.400 0.540 BRZINA [km/h] 120 0.155 0.325 0.490 0.660 140 0.190 0.390 0.580 0.785 160 0.225 0.450 0.675 0.905

Otpor u tunelu dobiva se interpoliranjem vrijednosti iz Tablice br. 2, tako da se za odgovarajuu duinu tunela Lt i geometrijski (postojei) nagib na mjestu tunela ip, oita vrijednost mjerodavnog nagiba u tunelu imt, a zatim se rauna vrijednost dodatnog otpora u tunelu

w ti = i mt - i p
A

[daN t ] kao razlika mjerodavnog i geometrijskog uspona u tunelu.

= duljina promatrane dionice.

wt =

w ti L ti , pri emu je A

PRIRUNIK za izradu programa

PROJEKTIRANJE I GRAENJE ELJEZNICA

Mjerodavni uspon u tunelima vrijednostima

duljine vee od 300 m, ublaava se prema slijedeim

Tablica br. 2

PRIMJER: Lti = 1150 [m] duljina tunela ip = 10 [] geometrijski uspon wti(1) = imt ip [daN/t] = 3.272 [daN/t] wti(2) = 0.6 wti(1) [daN/t]

3.1.1. Odreivanje mjerodavnog uspona - im Pod mjerodavnim usponom podrazumijevamo najvei uspon na duljem potezu pruge koji lokomotiva nije u stanju svladati naletom, ve ga mora svladati snagom motora. mjerodavan za dimenzioniranje teretnih vlakova.

im = ip w r + w t

[daN t ]

Prilikom raunanja mjerodavnog nagiba otpor krivine se dodaje za kolosijek u usponu, a

oduzima za kolosijek u padu.

w p = im = ip w r + w t

[ daN t ]

- specifini otpor pruge rauna se za svaku dionicu poloene trase pruge zasebno

Trasa pruge razdijeli se na dionice tako da se zasebno uzmu dijelovi pruge od jednog loma nivelete do drugog (stanino podruje se izuzima) na svakoj dionici rauna se specifini otpor pruge za sluaj vonje u usponu i vonje u padu (paziti na predznak od wr) im = wpmax - mjerodavni nagib pruge ip vrijednost otpora uspona (uzima se iz uzdunog profila zadatka br. 2)

PRIRUNIK za izradu programa

PROJEKTIRANJE I GRAENJE ELJEZNICA

10

wr =
wri di

w ri d i A

- specifini otpor krivine za pojedinu dionicu

specifini otpori pojedinanih krivina duine pojedinih krivina na promatranoj dionici duljina promatrane dionice

Napraviti tablice za svaku dionicu (1, 2, .,n) KRIVINA 1 2 3 i = DIONICA 1 2 n im = wpmax - mjerodavni nagib pruge (oita se iz tablice) Otpori od vozila 1. 2. 3. 4. 5. Otpor Otpor Otpor Otpor Otpor pogonskog mehanizma voznih strojeva uslijed trenja u leajevima kotrljanja uslijed nepravilnosti kolosijeka i nepravilnog gibanja vozila zraka wp(uspon) = ip + wr + wt wp(pad) = ip - wr + wt R [m] wri di [m] wri di

Otpori se mjere i izraunavaju u [daN]. Kada se odnose na itavu masu vlaka oznaavaju se sa W [daN]. Budui da su otpori preteno razmjerni masi vlaka izraavaju se i u [daN/t], te se tada nazivaju specifini otpori. 3.1.2. Otpor lokomotive wL

Vr WL = 2.5 G L1 + c G L2 + 0.5 c w F 10
GL1 c

[daN ] - Strahlova formula

slobodna teina (za elektrine i diesel lokomotive GL1= 0) koeficijent otpora trenja, kotrljanja i pogonskog mehanizma (za elektrine i diesel lokomotive c = 5) PRIRUNIK za izradu programa

PROJEKTIRANJE I GRAENJE ELJEZNICA

11

GL2 cw F

Vr

adheziona teina (zadana u zadatku) koeficijent otpora zraka (0.56 0.715) za elektrine i diesel lokomotive zadan u zadatku povrina poprenog presjeka lokomotive F = 10.8 m2 (za diesel lokomotive serije 642) F = 11.2 m2 (za elektrine lokomotive) F = 11.7 m2 (za ostale diesel lokomotive) relativna brzina Vr = V+12 do V+15 [km/h] (ovisno o jaini protuvjetra, zadana u zadatku)

Vrijednost WL izraunati za V = 0, 10, 20, ., Vmax (zadan u zadatku) [km/h] i napraviti tablicu i dijagram. V [km/h] WL[daN]
1200 Otpor lokomotive [daN ] 1000 800 600 400 200 0 0 10 20 30 40 50 60 [ km/h ] 70 80 90 100 Brzina

10

20

30

Vmax

3.1.3. Otpor teretnih vagona (wv) Kod prorauna osnovnih specifinih otpora vagona na naim eljeznicama primjenjuje se formula Strahla:

Vr wv = 2 + m 10
m

[daN / t ]

koeficijent za vlakove mjeovitog sastava i ovisi o konstrukciji vagona (razliito natovareni vagoni m = 0.057)

Vrijednost wv izraunati za V = 0, 10, 20, ., Vmax (zadan u zadatku) [km/h] i napraviti tablicu i dijagram. V [km/h] wv[daN/t] 0 10 20 30 Vmax

PRIRUNIK za izradu programa

PROJEKTIRANJE I GRAENJE ELJEZNICA

12

Specifini otpor vagona [daN/t ]

10 8 6 4 2 0 0 10 20 30 40 50 60 [ km/h ] 70 80 90 100 Brzina

Karakteristine vune sile lokomotiva Kod elektrine lokomotive, vunu silu proizvode elektromotori. Kod diesel lokomotive, diesel motor proizvodi elektrinu struju, a elektromotor vunu silu (diesel elektrine lokomotive). Sila koju proizvode elektromotori zove se inducirana pogonska vuna sila (Zti) ili motorna vuna sila. Putem prijenosnog mehanizma ta sila se prenosi na kotae, pri emu dolazi do gubitka, tako da je vuna sila na obodu kotaa manja od inducirane vune sile. Stupanj iskoritenja je omjer vune sile na obodu kotaa i inducirane vune sile. Adheziona vuna sila (Za) je sila potrebna da se savlada sila trenja izmeu pogonskih kotaa i tranica. Karakteristine vune sile lokomotive odreuju se eksperimentalno i prikazuju u dijagramu u kojem je apscisa brzina V [km/h], a ordinata inducirana vuna sila Zi [daN], tzv. V-Z dijagram

ili vuni paso lokomotive.

U vuni paso se unosi ADHEZIONA VUNA SILA kao ogranienje, jer ukoliko pogonska vuna sila bude vea od adhezione vune sile, odnosno bude vea od sile trenja izmeu pogonskih kotaa i tranica dolazi do proklizavanja, tj. okretanja kotaa na mjestu i oteenja tranica. Vune sile u vunom pasou prikazane su kao inducirane vune sile, tako da je vune sile oitane iz vunog pasoa potrebno mnoiti sa stupnjem iskoritenja da bi se dobile vune sile na obodu kotaa. Stupanj iskoritenja za elektrine i diesel lokomotive je 0.975 tj.

Z0 = 0.975 Zi

3.1.4. Odreivanje adhezione vune sile Zao = GL2 1000 [daN] - adheziona vuna sila na obodu kotaa - koeficijent adhezije po Curtius-u i Kniffler-u za elektrine lokomotive

= =

7.5 + 0.161 V + 44

o - koeficijent adhezije po Parodi-u za diesel lokomotive 1 + 0.01 V

adheziona teina lokomotive (zadana u zadatku) statiki koeficijent adhezije (zadan u zadatku)

GL2 [t] o

PRIRUNIK za izradu programa

PROJEKTIRANJE I GRAENJE ELJEZNICA

13

Z ai =

Za 0 [daN] - inducirana adheziona vuna sila 0.975

napraviti tablicu
V [km/h] Zao [daN] Zai [daN] Ucrtati krivulju adhezione vune sile u vuni paso. 0 10 20 30 Vmax

3.1.5. Odreivanje karakteristine brzine i granine pogonske vune sile U vunom pasou lokomotive potrebno je pronai presjecite linije pogonske (motorne) vune sile (Zt) i adhezione vune sile (Za).
Z [10 daN ] 2 WL [10 daN ]
30 28 26 24 22 20 18
3

Adheziona vuna sila Pogonska vuna sila Lokomotivski otpori

Za

Vuna sila

16 14 12 10 8 6 4 2 0 0 10 20 30 40 50 60 70 80

Zt

WL

Brzina

V [km/h ]

90

100

U presjecitu se iz dijagrama oitaju odgovarajue vrijednosti Vk i granine pogonske vune sile Ztg.

PRIRUNIK za izradu programa

PROJEKTIRANJE I GRAENJE ELJEZNICA

14

Kod malih brzina vonje V < Vk za maksimalnu vunu silu mjerodavno je trenje izmeu pogonskih kotaa i tranica, odnosno u raunu se uzima adheziona vuna sila (Za). Kod brzine vonje V = Vk vrijednost adhezione vune sile jednaka je vrijednosti pogonske (motorne) vune sile. Kod veih brzina vonje V > Vk za maksimalnu vunu silu mjerodavna je pogonska snaga motora, odnosno u raun se uzima pogonska (motorna) vuna sila (Zt).

PRIRUNIK za izradu programa

PROJEKTIRANJE I GRAENJE ELJEZNICA

15

3.1.6. Odreivanje vozno - dinamikih karakteristika lokomotive

Z o = WL + w v G V + (G L + G V ) i m

[daN ]

Vuna sila jednaka je zbroju svih sila koje se odupiru kretanju vlaka. Iz gornje jednadbe izvodi se izraz za ukupnu teinu vagona (vuena masa) koju odabrana lokomotiva moe vui na odabranom mjerodavnom usponu jednolikom odabranom brzinom:

GV =

ZO WL G L i m w V + im

[t]

Vuna sila na obodu kotaa ZO = ZOmj (Zt ili Za). Oitava se iz vunog pasoa za odabranu vrijednost V (za elektrine lokomotive za satno optereenje).

napraviti tablicu:
V [km/h] ZOi [daN] ZOi 0.975 WL wv GL im otpor lokomotive, ranije izraunat po izrazu Strahla [daN] specifini otpor vagona, izraunat [daN/t] ukupna teina lokomotive GL= GL1 + GL2 (zadana u zadatku) [ t ] odabrani mjerodavni nagib uspona [] 0 10 20 30 Vmax

Budui da je dio veliina iz formule u funkciji odabranih vrijednosti brzine V (ZO, WL, wv), dobiti e se za odabrane vrijednosti mjerodavnog nagiba im vie razliitih rjeenja za ukupnu teinu vagona koje odabrana lokomotiva moe na usponu vui jednolikom brzinom, tj. GV = f(V, im). Napraviti tablicu: GV [ t ]
Brzina Otpor Otpor Teina lokom. vagona lokom. Vuna sila
im []

V WL wv [km/h] [daN] [daN/t] 0 10 20 30 Vk Vmax

GL [t]

ZO [daN]

2.5

27.5

30

Napraviti dijagram GV - im (vozno-dinamike karakteristike lokomotive) u koji se ucrtava snop krivulja GV = f (im) za odabrane brzine V (jae iscrtati krivulju za Vk).

PRIRUNIK za izradu programa

PROJEKTIRANJE I GRAENJE ELJEZNICA

16

10000 9000 8000

Teina vagona Gv [ t ]

7000 6000 5000 4000 3000 2000 1000 0 0 2,5 5 7,5 10 12,5 15 17,5 20 22,5 25 27,5 30

Nagib im

[ /OO]
O

Dijagram GV - im
3.1.7. Odreivanje gornje granine krivulje Drugi dinamikog prorauna je uvjet zaustavljenog vlaka (V = 0) na mjerodavnom usponu. uvjet vozno

mogunosti

pokretanja

Otpor pokretanja vlaka dobije se iz izraza:

Wp = G (w pd + w o + i m )

[daN ]

G = GL + GV [ t ] - teina vlaka wpd = wh wo [daN/t] - poetni dodatni otpor wh = 9.5 [daN/t] - poetni dodatni otpor vlaka na horizontalnoj pruzi u pravcu wo = 3.5 [daN/t] - specifini otpor vlaka Uvrtavanjem ralanjenih izraza u formulu za Wp dobiva se:

Z O = (G L + G V ) (w pd + w o + i m )
GV = ZOmj w pd + w o + i m - GL

[daN ]

[t ]

- teina vagona

U gornji izraz uvrtava se jednadba ravnotee sila izraene preko mjerodavnog uspona po kome lokomotiva moe vui vagone mase Gv [t] s karakteristinom brzinom Vk [km/h].

im =

Z O WL G V w v [] GL + GV

PRIRUNIK za izradu programa

PROJEKTIRANJE I GRAENJE ELJEZNICA

17

V Z Omj Z O w pd G L + 0.5 c w F r 10 GV = 2 V w pd 0.057 r 10

ZOmj ZO wpd GL cw F Vr

[t ]

mjerodavna vuna sila na obodu kotaa, odabrana manja vrijednost izmeu adhezione vune sile i pogonske vune sile za V = 0 [daN] vuna sila na obodu kotaa, za odabranu vrijednost brzina uzima se iz tablice izraunate kod odreivanja vozno-dinamike karakteristike lokomotive [daN] wpd = wh wo = 9.5 3.5 = 6 [daN/t] - poetni dodatni otpor ukupna teina lokomotive GL= GL1 + GL2 (zadana u zadatku) [ t ] koeficijent otpora zraka (zadan u zadatku) povrina poprenog presjeka lokomotive (zadana kod prorauna otpora lokomotive) [m2] relativna brzina Vr = V + n (zadano u zadatku)

napraviti tablicu: 0 V [km/h] GV [ t ]

10

20

30

Vk

Vmax

Dobivene vrijednosti teine vagona GV [ t ] su ordinate sjecita gornje granine krivulje sa snopom krivulja GV = f (im) za odabrane brzine V [km/h] u dijagramu GV - im (vozno-dinamike karakteristike lokomotive). U spomenuti dijagram unesu se izraunate vrijednosti za GV kao toke na krivuljama GV = f (im) za odgovarajue brzine V. Navedene toke se meusobno spoje i dobiva se gornja granina krivulja. 3.1.8. Odreivanje teine vagona na mjerodavnom usponu Teina vagona dobiva se oitanjem iz dijagrama GV - im. Za izraunatu vrijednost mjerodavnog nagiba trase im pronalazi se sjecite sa gornjom graninom krivuljom i na ordinati oita pripadajua vrijednost teine vagona GV [ t ].

PRIRUNIK za izradu programa

PROJEKTIRANJE I GRAENJE ELJEZNICA

18

PRORAUN ZAUSTAVNOG PUTA

Koione sile vlaka

Smjer vonje Mt B = Kfk p B= pf Mk Kfk

D/2

B = Kfk

Koenjem se postie: 1. zaustavljanje vlaka, 2. smanjivanje brzine vonje ili odravanje brzine vonje (na padovima). Najee se primjenjuje koenje pritiskom koione papue na kota eljeznikih vozila. Kod elektrinih lokomotiva za koenje se mogu iskoristiti motori, pri emu se stvara okretni moment suprotnog smjera od okretanja kotaa, kao to je vidljivo na gornjoj slici. Pritiskom koionih papua na kota silom K, na dodirnoj povrini izmeu kotaa i papue javlja se sila trenja K fk. Ova sila uvjetuje pojavu momenta koenja Mk, koji se moe izraziti i spregom sila: B = K fk , s krakom D/2. Kao reakcija na silu koenja uslijed trenja izmeu kotaa i tranice u ravnini tranice javlja se sila odupiranja (sila otpora) B = p f. B > B - dolazi do blokiranja kotaa i njegovog klizanja po tranici ime se smanjuje sila koenja. B < B - dolazi do kotrljanja kotaa. B = B - onda ostaje samo jedna sila B u sreditu kotaa, koja djeluje u smjeru suprotnom od kretanja vlaka. Sila koenja pri kotrljanju kotaa je vea nego pri klizanju kotaa.

ODREIVANJE KOEFICIJENTA TRENJA KOIONIH PAPUA

Koeficijent trenja koionih papua ovisi o:

1. brzini vonje vlaka, 2. veliini sile pritiska koionih papua, 3. vrsti materijala nalijegajuih povrina.

f k = 0.6

16 K + 100 V + 100 80 K + 100 5 V + 100

[daN/t]

PRIRUNIK za izradu programa

PROJEKTIRANJE I GRAENJE ELJEZNICA

19

V B B p

sila pritiska na jednu koionu papuu K = 1.5 3.5 [103 daN] K = 1.75 za elektrine lokomotive K = 2.0 - za diesel lokomotive brzina vonje vlaka [km/h] sila trenja sila odupiranja (sila otpora) masa vagona koja otpada na kota

Napraviti tablicu: V [km/h] 5 fk [daN/t]

15

25

35

Vmax

Odreivanje specifinog otpora koenja

b k = 10 f k [daN/t]
fk koeficijent trenja koionih papua [daN/t] koeficijent pritiska koionih papua na osovinu = 0.6 za teretne vagone postotak koenja [%] zadan u zadatku

Napraviti tablicu: V [km/h] 5 bk [daN/t]

15

25

35

Vmax

ODREIVANJE DUINE ZAUSTAVNOG PUTA

Ukupna duina zaustavnog puta je put koji vlak prijee od trenutka pritiska na konicu do zaustavljanja. Duljina zaustavnog puta dana je izrazom: Sz = S p + Sk Sz Sp Sk [m]

duljina zaustavnog puta prijeeni put od trenutka povlaenja ruice konice do trenutka aktiviranja konice (duljina pripremnog puta) stvarna duljina puta koenja

ODREIVANJE DULJINE PRIPREMNOG PUTA

Duljina pripremnog puta iznosi:

Sp =
Vmax tp

Vmax tp 3.6

[m]

najvea brzina vonje na promatranoj trasi (zadano u zadatku) [km/h] vrijeme pripravnosti (od pritiska na konicu do aktiviranja konice) [s] [s]

tp = 7
im bk

10 (- i m ) b k (Vmax )

najvei mjerodavni pad na projektiranoj trasi im = ip wr + wt [] specifini otpor koenja [daN/t]

PRIRUNIK za izradu programa

PROJEKTIRANJE I GRAENJE ELJEZNICA

20

ODREIVANJE STVARNE DULJINE PUTA KOENJA

Stvarna duljina puta koenja rauna se kao zbroj segmenata puta koenja koje vlak prijee za odreeni interval smanjenja brzine (u naem sluaju 10 km/h) sve do konanog zaustavljanja, odnosno Sk = Sk [m].

S k =
V Vsr

2 2 V 2 V2 1000 V12 V2 = 4.17 1 (w u z ) 240 (w u z )

[m] - segment puta koenja

interval smanjenja brzine V = V1 V2 (za vrijeme dok se brzina vonje smanjuje od V1 do V2, vlak prijee segment puta koenja S) srednja brzina intervala (sve vrijednosti otpora raunaju se za Vsr) Vsr = [km/h], specifina vuna sila z = 0 (prilikom koenja nema vune sile) ukupni specifini otpor wu = wo + bk im [daN/t] osnovni specifini otpor vlaka

V1 + V2 2

z wu wo GV GL WL wv

wo =

WL + G V w v [daN/t] GL + GV

ukupna teina vagona (izraunata u 2. dijelu zadatka) [ t ] ukupna teina lokomotive (zadano u zadatku) [ t ] otpor lokomotive (rauna se kao u drugom dijelu zadatka) [daN] specifini otpor vagona (rauna se kao u drugom dijelu zadatka) [daN/t]

ODREIVANJE UKUPNE DULJINE ZAUSTAVNOG PUTA

Sz = Sp + Sk [m]

ODREIVANJE VREMENA ZAUSTAVLJANJA VLAKA TZ = tp + Tk

7 tp =

10 ( i m ) b k (Vmax ) 60
[m]

- vrijeme pripravnosti pretvoreno u minute [min]

Tk = tk

tk =

0.06 Sk Vsr
V1 + V2 2

- segment vremena koenja [min]

Sk - segment puta koenja [m]

Vsr =

- srednja brzina koenja [km/h]

Tz = tp + tk ukupno vrijeme zaustavljanja vlaka [min]

PRIRUNIK za izradu programa

PROJEKTIRANJE I GRAENJE ELJEZNICA

21

Proraun se provodi tablino

REDNI BROJ

VELIINA 100-90 90-80

INTERVAL BRZINE V 80-70 20-10 10-0

ZBROJ

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14

V12 V22 V12 - V22

4.17( V1 - V2 ) fk bk wv WL wo bk + (wo - im) Sk . (4) / (10) Vsr 0.06 Sk tk . (13) / (12) = tk = Sk
2 2

Odgovor:
Zaustavni put iznosi: Sz [m], a vrijeme potrebno za zaustavljanje iznosi Tz [min]. Usporediti izraunati zaustavni put Sz sa predvienim zaustavnim putem Lz (zadan u zadatku). Potrebno je: Sz < Lz Ako izraunata duljina zaustavnog puta Sz bude vea od predviene duljine zaustavnog puta, potrebno je ograniiti brzinu vonje na padovima trase.

PRIRUNIK za izradu programa

PROJEKTIRANJE I GRAENJE ELJEZNICA

22

TEORIJSKA PROPUSNA I PRIJEVOZNA SPOSOBNOST PRUGE

Odreivanje specifinog otpora vlaka (osnovnog):

wo =

WL + G V w v G

[daN/t] - specifini otpor vlaka (osnovni)

WL = 2.5 G L1 + c G L2
Vr wv = 2 + m 10
WL wv
2

Vr + 0.5 c w F 10

[daN ]

[daN / t ]

otpor lokomotive (izraunato) specifini otpor vagona (izraunato)

G = GL + GV [ t ] - ukupna teina vlaka GL = GL1 + GL2 [ t ] - ukupna teina lokomotive (zadano u zadatku) GV [ t ] - ukupna teina vagona (izraunato)

Napraviti tablicu: V [km/h] 0 WL[daN] wv[daN/t] wo[daN/t]

10

20

Vk

Vmax

Vmax = V (zadano u zadatku, toka 3.2.)

ODREIVANJE SPECIFINE VUNE SILE

zo =
Zimj

Z omj G

[daN/t] - specifina vuna sila na obodu kotaa

Zomj = Zimj [daN ] - mjerodavna vuna sila na obodu kotaa (izraunato, toka 3.1.6.) [daN] - mjerodavna inducirana vuna sila (Zt ili Za), oitava se iz vunog pasoa za odabranu vrijednost V

G = GL + GV [ t ] - ukupna teina vlaka V [km/h] Zomj[daN] zo[daN/t] 0 10 20 . Vk Vmax

ODREIVANJE LINIJE VOZNIH SILA

Linija voznih sila (V i dijagram) slui za odreivanje voznih vremena vlakova na meustaninim razmacima. U zadatku e se koristiti priblina metoda za odreivanje voznih vremena, koja ne uzima u obzir ubrzanja i usporenja vlakova, odnosno pretpostavlja se jednoliko gibanje vlaka na cijelom odsjeku pruge (osim kod pokretanja i zaustavljanja vlakova).

PRIRUNIK za izradu programa

PROJEKTIRANJE I GRAENJE ELJEZNICA

23

zo [daN/t] iu [] 35
Linija otpora Linija voznih sila Linija ogranienja brzine na usponu Linija ogranienja brzine na padu

30

25

Ou=0.9Vmax

20

15

zo - wo
10

zo zo - wo
V [km/h]
40 50 60

0
10 20 30

wo

-5

wo

-10

-15

Op
ip [] -20
zo wo Ou Op

linija voznih sila linija otpora (specifini otpor vlaka) linija ogranienja brzine na usponima (0.9 Vmax) linija ogranienja brzine na padovima (vidi tablicu)

PRIRUNIK za izradu programa

PROJEKTIRANJE I GRAENJE ELJEZNICA

24

Izraunate vrijednosti specifinog otpora vlaka nanose se ispod apscisne osi i spajanjem se dobiva linija otpora. Izraunate vrijednosti specifine vune sile na obodu kotaa nanose se na liniju otpora i spajanjem se dobiva linija voznih sila koja ima lom na mjestu (karakteristine) kritine brzine mjerodavnog nagiba. ip [] Vp[km/h] 0-4 Vmax 4-7 100 7-8 95 8-10 10-12 12-14 14-16 16-18 18-20 20-22 22-25 25-30 90 85 80 75 70 65 60 55 50

POJEDNOSTAVLJENJE UZDUNOG PROFILA

Da bi se lake odredila vozna vremena vlakova na meustaninim razmacima, potrebno je provesti pojednostavljenje uzdunog profila. Potrebno je iznova nacrtati uzduni profil (samo niveletu i poloaj stanica) u mjerilu 1 : 100000/2000 ili 1 : 50000/2000. Dionice se uzimaju od sredine jedne stanine zgrade do sredine druge stanine zgrade. Svaka dionica ima kontinuirani nagib od poetne do zavrne toke. Potrebno je odrediti mjerodavne nagibe za pojednostavljeni uzduni profil.

i m = i p + w r + w t [] - za prugu u usponu

im = ip w r + w t

[] - za prugu u padu [daN/t] otpor nagiba za pojedinanu dionicu pojednostavljenog uzdunog profila otpor luka za pojedinanu dionicu pojednostavljenog uzdunog profila otpor luka (izraunat u toci 3.1.) otpor tunela za pojedinanu dionicu pojednostavljenog uzdunog profila

ip =

i pi d i Ad
Ad

wr =

w ri d ri

[daN/t]

w ri =
wt =
ipi di dri dti

700 [daN/t] R w ti d ti
Ad

[daN/t]

stvarne vrijednosti nagiba pruge na dionici [] stvarne duine odsjeka odreenog nagiba pruge na dionici [m] duina luka [m] duina tunela [m]

Napraviti tablicu:
DIONICA A-B BC C-D D-E

Ad
[m]

ip [daN/t]

wr [daN/t]

wt [daN/t]

im [daN/t] A-B B-A BC CB CD DC DE E-D

PRIRUNIK za izradu programa

PROJEKTIRANJE I GRAENJE ELJEZNICA

25

ip

ip

B A C

D E

A d1

A d2

ODREIVANJE VREMENA SLIJEDA VLAKOVA

Vrijeme slijeda vlakova tz izmeu dviju stanica A i B na meusobnoj udaljenosti A , je vrijeme koje protekne izmeu odlaska dvaju vlakova istog smjera iz jedne stanice.
Ako se pretpostavi da se u stanici odvija krianje vlakova suprotnog smjera. To znai da iz stanice A odlazi vlak broj 1 prema stanici B; kada vlak 1 stigne u stanicu B, iz nje odlazi vlak broj 2 prema stanici A; kada vlak broj 2 stigne u stanicu A iz nje odlazi vlak broj 3 prema stanici B. Vrijeme slijeda vlakova tz je vrijeme koje protekne od odlaska vlaka broj 1 iz stanice A do odlaska vlaka 3 iz stanice A.

Vlak br. 3

tz

Vlak br. 2 Vlak br. 1

t z = T1 + T2 + 1 + 2 + 3 + 4 + t A + t B = T1 + T2 + t [min]
T1 = A d1 t1
[min] teorijsko vrijeme u smjeru A B ukupna duina dionice A - B

A d1

(od sredine stanice A do sredine stanice B)

60 [min/km] specifino vozno vrijeme u smjeru A B t1 = V1

brzina vonje u smjeru A B V1 [km/h] (oitano iz dijagrama voznih sila V i ovisno o tome da li se radi o

usponu ili padu dionice)

T2 = A d1 t 2 [min]
t2 = 60 [min/km] V2

teorijsko vrijeme u smjeru B A specifino vozno vrijeme u smjeru B A brzina vonje u smjeru B A

V2 [km/h]

(oitano iz dijagrama voznih sila V - i)

vremenski gubitak pokretanja u stanici A

1 =

V1 [min] 432 a

PRIRUNIK za izradu programa

PROJEKTIRANJE I GRAENJE ELJEZNICA

26

a = 0.10 [m/s2] a = 0.15 [m/s ]

2

ubrzanje kod pokretanja teretnih vlakova (za diesel lokomotive) ubrzanje kod pokretanja teretnih vlakova (za elektrine lokomotive) vremenski gubitak zaustavljanja u stanici B usporenje kod koenja teretnih vlakova (za diesel lokomotive) usporenje kod koenja teretnih vlakova

2 =

V1 [min] 432 b

b = 0.10 [m/s2] b = 0.25 [m/s2]

(za elektrine lokomotive)

vremenski gubitak pokretanja u stanici B vremenski gubitak zaustavljanja u stanici A vrijeme zadravanja u stanici A vrijeme zadravanja u stanici B

V2 [min] 432 a V2 [min] 4 = 432 b 3 =

tA = 3 [min] tB = 5 [min]

Brzine iz dijagrama voznih sila oitavaju se tako da se za odgovarajui mjerodavni uspon odredi sjecite sa linijom voznih sila i na apscisi oita odgovarajua brzina, potujui uvjet ogranienja Vdoz = 0.9 Vmax, a za mjerodavni pad odredi se sjecita sa linijom otpora i na apscisi oita odgovarajua brzina, potujui uvjet ogranienja Vdoz = f (im), a oitana brzina se zaokruuje na 5 km/h na manju brzinu.

Napraviti tablicu:
VRIJEDNOST A-B DIONICE B-C C-D D-E

Ad

[km]

V1 [km/h] V2 [km/h] t1 [min/km] t2 [min/km] T1 [min] T2 [min] 1 [min] 2 [min] 3 [min] 4 [min] tA [min] tB [min] UKUPNO

PRIRUNIK za izradu programa

PROJEKTIRANJE I GRAENJE ELJEZNICA

27

ODREIVANJE TEORIJSKE PROPUSNE SPOSOBNOSTI Ako se pretpostavi da prugom prometuju samo teretni vlakovi, moe se odrediti najvei mogui broj pari vlakova koji se u toku 24 sata moe propustiti prugom (krianje u svakoj stanici).

n=

1440 [pari vlakova/24 sata] t zmax

teorijska propusna sposobnost pruge

za jednokolosIjenu prugu 24 sata = 24 60 = 1440 min

nd = 2 n [vlakova/24 sata] tzmax [min]

teorijska propusna sposobnost pruge

za dvokolosijenu prugu najdue vrijeme slijeda vlakova izmeu dviju stanica na cijeloj trasi

ODREIVANJE TEORIJSKE PRIJEVOZNE SPOSOBNOSTI PRUGE Pretpostavljamo da prugom prometuju samo teretni vlakovi maksimalne teine i da se radi o najveem moguem broju pari vlakova koji se u toku 24 sata moe propustiti prugom.

G V = 2 n G V [t/24 sata] G V = 2 n d G V [t/24 sata]

Gv [t]

teorijska prijevozna sposobnost pruge

za jednokolosijenu prugu

teorijska prijevozna sposobnost pruge

za dvokolosijenu prugu

ukupna teina vagona mjerodavnog teretnog vlaka (izraunato u toci 3.1. -

oitano iz dijagrama)
Provesti usporedbu sa predvienim opsegom teretnog prometa [t/24 sata]. Ukoliko je teorijska prijevozna sposobnost pruge manja od predvienog opsega teretnog prometa, znai da je cjelokupni predprojekt promaen, jer projektirana pruga ne zadovoljava zahtijevani kapacitet prijevoza. ODREIVANJE REALNE PROPUSNE SPOSOBNOSTI PRUGE U stvarnosti prugom ne prometuju samo teretni vlakovi, potrebno je ostaviti prostora i za

putnike vlakove, vremenski interval za popravke i odravanje, procijeniti neravnomjernosti u teini pojedinih teretnih vlakova, postotak ostvarenja predvienog prometa i sl. Prema tome, unaprijed se moe predvidjeti realno smanjenje
teorijske propusne sposobnosti pruge.

nr =

(24 t o ) 60
t zmax

[pari vlakova/24 sata]

realna propusna sposobnost

jednokolosijene pruge

nrd = 2 nr [vlakova/24 sata] to [h] tzmax [min]

realna propusna sposobnost

dvokolosijene pruge

dnevni vremenski interval bez prometa (zadan u zadatku) najdue vrijeme slijeda vlakova izmeu dviju stanica na cijeloj trasi koeficijent ostvarenja predvienog prometa (zadan u zadatku)

Napomena: Dobiveni broj pari vlakova zaokruuje se na manji cijeli broj.

PRIRUNIK za izradu programa

PROJEKTIRANJE I GRAENJE ELJEZNICA

28

nt = nr

np 2

[pari vlakova/24 sata]

Realni broj teretnih vlakova

jednokolosijene pruge

n t = n rd n p [ vlakova/24 sata]

Realni broj teretnih vlakova

dvokolosijene pruge

np [vlakova/24 sata]

predvien broj putnikih vlakova dnevno (zadan u zadatku) koeficijent ekvivalencije teretnih i putnikih vlakova (zadan u zadatku)

Napomena: Dobiveni broj pari teretnih vlakova zaokruuje se na manji cijeli broj.
ODREIVANJE REALNE PRIJEVOZNE SPOSOBNOSTI PRUGE

G Vr =
nt Gv

2 nt GV [t/24 sata] - realna prijevozna sposobnost pruge

realni broj teretnih vlakova dnevno [pari vlakova/24 sata] (prethodno izraunat) ukupna teina vagona mjerodavnog teretnog vlaka [t] (izraunata u toci 3.1.) koeficijent neravnomjernosti teretnih vlakova, razlika u ukupnoj teini (zadan u zadatku)

PROVESTI USPOREDBU S PREDVIENIM OPSEGOM TERETNOG PROMETA

Gvr [t/24 sata] > Predvieni opseg teretnog prometa (zadan u zadatku) <

Ukoliko je realna prijevozna sposobnost pruge manja od predvienog obujma teretnog prometa, znai da je potrebno organizacijskim i drugim mjerama poveati kvalitetu prijevoza na projektiranoj pruzi. Proraun je pretpostavljen za jednak opseg teretnog prometa u obadva smjera.

PRIRUNIK za izradu programa