Jasenovac Hrvatski Genocid Nad Srpskim Narodom

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom
FELJTON GLASA SRPSKE O JASENOVCU I GENOCIDU NAD SRPSKIM NARODOM
www.krajinaforce.com
Neprebrojne ustake rtve (1) Feljton - 02 Apr 2007
Jedan od elnih ubica u ovom planiranom sistemu smrti, Ljubo Milo, na suenju poslije drugog svjetskog rata, na pitanje koliko ljudi je pobijeno, izjavio je da je taj broj "ogroman i nepojmljiv", Sva istraivanja poslije, u slubi dnevno-politikih potreba, svodila su se samo na naune rasprave da bi se broj rtava u vrijeme stvaranja "nove hrvatske drave besramno minimizirao
"Mnoga su pitanja do danas postavljana u vezi sa funkcionisanjem tog svekolikog kleronacistikog mraka i iracionaliteta kakav je vladao u potpuno infernalnim uslovima jasenovakog sistema ustakih logora smrti. Kao po nekom dogovorenom pravilu, veina od njih su ve od majskih dana 1945. godine, nakon tzv. pobede nad faizmom bila na fonu dnevno-politikih potreba i diktata. Dakle, u funkciji obmana i minimiziranja tog, gotovo, nestvarno neverovatnog oneljuenja, koje je sa sobom programski nosio ustaki pokret i ostvarenog sa nepojmljivom surovou i ostrvljenjem u veoma razuenom bestijariju, koji e pola veka kasnije biti krten i kao "izraz povjesnih tenji hrvatskog naroda". I sve to sa, ne samo, eksplicitnim pokroviteljstvom, nego ak i direktnim ueem najskupljih vatikanskih moceva i doglenjarki, uz potonji, moe se rei, potpuni istraivaki i nauni muk. A kad je re o istraivanju te planirane potpune istrage prvenstveno Srba, a potom Jevreja i Roma, kao Pavelieve "dravotvorne" i "dravonosne" strategije, koja je veoma efikasno i veoma ubedljivo provedena izmeu dva prolea, od onog iz 1941. do onog iz 1945. na prostorima od oko 240 kvadratnih kilometara jasenovakog crnog arhipelaga, uglavnom se sve svelo na dugogodinji visokoparni "nauni" disput o broju tog neprebroja rtava jasenovakog mega-stratita i ubilita.
Diktirani zaborav Sa diktiranim zaboravom svojih najbliih, istrgnutih iz ivota na najsvirepije naine u tom jasenovakom paklu na zemlji, srpski narod je posle 1945. godine, uz dalje diktirano sniavanje praga kolektivne depersonalizacije preko golootokog martirijuma, uao u podruje potpune duhovne kadaverizacije i pod svoj najvei duhovni i fiziki upitnik od kada pamti svoje istorijske tragove, a na veliku radost planera tog upitnika sa vatikanskog Trga sv. Petra u sklopu poslednje stoletke ovog, ve iscurelog, drugog milenijuma. Rezultati "popisa" jugoslovenskih ratnih rtava iz 1964. godine bie samo nastavak tog potpunog neprimeivanja nesagledivih posledica gotovo etvorogodinjeg postojanja NDH i jasenovakih pogona smrti, jedinstvenih po svireposti, mrnji i svojevrsnom ubilakom entuzijazmu sa kojim su rtve stravino muene, poniavane i potom unitavane. U tim i takvim "rezultatima" tog i takvog "popisa" za, recimo, Gradinu, jedno od najveih planetarnih stratita u II svetskom ratu, "pronaeno" je svih 128 rtava, od kojih su 122 ubijene, dok se 6 vode kao "nestale"(!). Brojne kolone rodbine poginulih koje su godinama posle rata nemo gazile kroz zaraslu ikaru gde je nekad bio Logor III - Ciglana i gde nije bilo nikakvog znaka ni pomena da je tu donedavno stolovalo najcrnje zlo u vidu ustakog kleronacizma, uinili su da je jedna delegacija metana iz Jasenovca i optine Novska nekako uspela stii do Josipa Broza. Traili su da se zbog tih reka ljudi to stiu krajem svakog aprila, ne bi li nali grobove svojih najmilijih i poklonili se njihovim senima, podigne dostojanstveno obeleje. Broz e se sloiti sa tom idejom u veoma kratkom, gotovo, telegrafskom razgovoru sa tom delegacijom, ali e stii da sasvim konkretno i jasno kae kako je jasenovaki logor zapravo ustaki "odgovor" na masovni narodni ustanak!? Upravo onako, kako je Paveli u emigraciji i planirao da rei - "srpsko pitanje". Po otvaranju Spomen-podruja Jasenovac i podizanja "kamenog cveta" 1968. godine, prepunog metaforinih i asocijativnih grafema sa "adekvatno" ureenim terenom koji je vie podseao na golf igralite, nego na memorijalni kompleks, poela su i ozbiljnija pitanja van dogovorenog (diktiranog) okvira u vezi sa mirnodopskim i, dakako, samoupravnim "tumaenjem" funkcionisanja jasenovakog sistema ustakih logora smrti, kao i njegovim "rezultatima". Od te 1968. godine do 1990. godine jasenovaka i gradinska grobna polja i stravina stratita posetilo je vie od 4 miliona ljudi, a kolektiv Spomen-podruja koji nije bio kadrovski ekipiran na zadovoljavajuem nivou ( to je bila i namera "osnivaa") koje je trailo ovo sveto mesto, zasipan je mnogobrojnim pitanjima koja su traila sasvim konkretne odgovore i svakako, istinu, a ne dogovoreni stav u funkciji starih i novih obmana.
"Jasenovaka tema"
Pitanja koja su se tih godina najee postavljala kustosima Spomen-podruja Jasenovac od strane posetilaca oslikavala su na pravi nain atmosferu tretiranja "jasenovake teme": - Zato logor ba u Jasenovcu? - Zato nita nije sauvano od logorskih objekata, kada se zna da ustae nisu stigle ba sve da unite? - Da li je bilo pokuaja od strane partizana da napadnu logor i oslobode logorae?) - Zato ne postoji popis rtava? - Kakav je bio odnos metana Jasenovca prema onome to se dogaalo u logoru? - Koliko je ustaa kanjeno za zloine koje su poinili u logoru Jasenovac i da li ima izvrilaca zloina u jasenovakim logorima koji danas nekanjeno ive u slobodi? - Odakle su dolazili transporti u Jasenovac? - Zato se u naoj javnosti tako malo govori o Jasenovcu, zato je on za naune radnike jo tabu tema i da li je Jasenovac tabu tema?
- Koliko je dosad uinjeno na planu istraivanja? - Koliko je dece stradalo u jasenovakom logoru? - Na koji nain se moglo postati logora-slobodnjak? Bilo je i pitanja koja su ila putem kojim se u ono vreme "kumrovake kole" veoma retko ilo, poput: - Zato Tito nikad nije posetio Jasenovac? - Zato se nita ne zna o ubijanju zarobljenih vojnika Vojske Kraljevine Jugoslavije, kao ni o ubijanju u jasenovakim logorima zarobljenih jugoslovenskih oficira putenih iz nemakog zarobljenitva? - Zato se krije da su u jasenovakim logorima ubijani i pripadnici Jugoslovenske vojske u Otadbini i etnici? - Koliko je hrvatskih komunista obuklo ustaku uniformu i uestvovalo u jasenovakom bestijariju? - ta se zna o ustaama koji su bili logorai - po zadatku? - Na koji nain su vrene zamene logoraa za zarobljene ustake funkcionere?
Jasenovac (2) Feljton - 03 Apr 2007
Masovno istrebljivanje Srba krije ne mali broj pitanja koja ekaju odgovor, bez koga nema pune istine o ustakim logorima i najveem gubilitu, koje je svirepou nadmailo svoje uzore u nacistikoj Njemakoj. Zato je u partizanskim dokumentima Jasenovac rijetka rije, ta se krije u Brozovoj prepisci s Paveliem tokom rata i njegovoj vatikanskoj tajnoj vezi u tom vremenu - ove i druge nepoznanice ne mogu ostati nerasvijetljene "...Postojea dokumentacija, kada je re o zamenama logoraa, govori da je sam nain zamene imao vrlo mutan i antisrpski kontekst - kae u nastavku predgovora Marko Runov. - Zna se, veli, da je zamenjeno 800 do 1000 logoraa u toku celog rata i u ovom broju zamenjenih nalazilo se tek nekoliko procenata Srba, iako su oni u partizanskim jedinicama inili vie od 90 procenata! U radiogramu Kominterne od 31. marta 1943. godine Broz je kritikovan zbog razmene ratnih zarobljenika s Nemcima. On na ovu kritiku uzvraa reima: "Ovdje se radi vie o razmjeni hrvatskih domobranskih oficira, 100 ljudi koji nee da stupe u redove nae vojske, nemamo ime da ih hranimo, a da ih likvidiramo bilo bi vrlo nepravilno politiki i imalo bi krupne posljedice" (J.B.Tito, Sabrana djela, tom 14, str. 139, 204). Meutim, Broz, 22 dana pre nego to je "gazdama" u Moskvi objasnio svoje milosre prema zarobljenim domobranskim oficirima, alje naredbu svojim potinjenim tabovima koja kao da je pisana na zagrebakom Kaptolu: "Prema voama i starjeinama etnikih bandi... biti bez milosti i poslije kratkog sasluanja i pribavljanja podataka, likvidirati ih na licu mjesta.. Vojnike ako ne pristanu da dobrovoljno uu u nau vojsku likvidirati, ali tajno. Zarobljenike ne putati kuama, jer e ih njihove voe naknadno mobilisati u borbu protiv nas" (Arhiv VII, k.7, reg.br. 2-2).
Zatiranje tragova zloina Zato, gde i ko je odluio da se tokom 1946. i 1947. godine preduzmu mere potpunog zatiranja tragova postojanja jasenovakog logorskog sistema?! Zna se da je ostalo neoteeno ak blizu 80 procenata logorskog zida, dok su straarske kule i osmatranice ("vrebanice" bile samo delimino oteene. Ciglarska pe RINGOF, preureena po Piilijevim "projektima" u krematorijum, sruena je tek 1950. godine. ak su i zidine elektrine centrale, stolarije, lanare i pilane mogle biti konzervisane, ali taj "graevinski materijal" razvuen je po okolnim selima sa obe obale Une i Save. Monstruozna platforma GRANIK iznad reke Save i masovno gubilite gde su ustaki krvoloci pokazivali okrutnost sa karakteristikama najbestijalnijeg sadistikog iivljavanja, sruen je tek 1948. godine. Sokolski dom u Jasenovcu, vlasnitvo srpske ratarske omladine, u kome je bio smeten Logor IV - Koara, izgoreo je do temelja u leto 1945. godine! Logorska ograda sa bodljikavom icom i bunkeri oko Jasenovca i Logora III "nestali su" tokom leta 1945. godine. Zato se nije rasvetlio sluaj popunjavanja redova zloglasne "Handar divizije" sa logoraima muslimanskog porekla u dobnoj starosti od 15-18 godina? Kakve su bile ratne veze Josipa Broza i Vatikana? I sama pomisao na ovo pitanje bila je ravna samoubistvu u vreme dok je vladao "najvei sin svih naih naroda i narodnosti"! Vladimir Dedijer je u svom "Dnevniku" neto u tom smislu natrunio i pripomenuo iznenadne Brozove "nestanke" iz Vrhovnog taba koji su imali za "rezultat" susrete sa nekim nepoznatim fratrima. Dr Smilja Avramov je otila mnogo dalje i dublje u svojoj izuzetnoj sintezi "Genocid u Jugoslaviji u svetlosti meunarodnog prava" (Beograd, 1992, str. 261, 262), ukazujui, uz priloen faksimil dokumenta, na Brozovu ratnu posetu Vatikanu, obavljenu, dakako, uz englesku "pomo" i u najveoj tajnosti. Kontekst te posete (kao i 27. mart 1941.) bukvalno smo preivljavali i u pretposlednjoj godini 20. veka dok su nam avioni SAD i NATO alijanse sa desetinama kilotona bombi unitavali sve to je srpski narod uradio i izgradio. Tito je posetio Vatikan 9. avgusta 1944. godine i, po svemu sudei, razgovarao sa papom Pijom DII i o tim razgovorima nikada nije referisao u Jugoslaviji, ni po dravnoj, ni po partijskoj liniji. Te zakulisne Brozove radnje koje su (ne jednom), prvo izazvale, a onda upotrebile i zloupotrebile stranu tragediju srpskog naroda svakako bi trebalo rasvetliti. Kakve su veze Pavelia i Tita? U memoarskoj literaturi nae emigracije posle II svetskog rata potezalo se i to pitanje uz navoenje prepiske izmeu ove dvojice elnika dveju, navodno razliitih, totalitarnih ideologija. Ostaje da se definitivno ispita krvavi kontekst koji je rezultovao katastrofinim genocidom nad srpskim narodom, a koji je donelo, pre svega, sueljavanje i akciono preplitanje ustakog kleronacizma i Brozovog "ateizma". Dr Smilja Avramov navodi da Pavelieve kerke Vinja i Mirjana, supruga
Sreka Peninika, poseduju kompletnu ratnu korespodenciju Paveli - Broz i da je samo pitanje dana kada e ona biti obelodanjena. Ostaje nesporna injenica da je - "Jasenovac" - re koju smo neoprostivo skupo platili, posebno to se tie ovih i buduih generacija, to istovremeno i dalje imamo prema tom naem jasenovakom neprebolu, neoprostivo jeftin odnos koji je katkad iao i do krajnjeg nehaja. Dovoljno je, recimo, pogledati metre i metre nezaobilaznih "Zbornika dokumenata NOR-a" i videti da je i u njima - Jasenovac - najrea re, bez obzira na to da li su u pitanju partizanski ili ustaki dokumenti. Partizanski dokumenti Moemo da i razumemo zato Jasenovac gotovo i ne postoji u dostupnim ustakim dokumentima, ali jasenovaki logori bili su esta tema u partizanskim tabovima, o emu slikovito i gotovo gnomski govori i veoma hrabra pesma grenog anice Opaia. Komitetska optika i kanoni "bratstva i jedinstva", tamo gde su bila masovna srpska gubilita, uinili su da takva dokumenta ugledaju svetlost dana tek ovih poslednjih i za nas Srbe ponovo izuzetno nesmiljenih godina. Slina su bila i "istraivanja" socijalistikih istoriara Brozove Jugoslavije kada su u pitanju dokumenti o radu nae izbeglike vlade u Londonu na temu razobliavanja jasenovakog ustakog zla. Posebno znakovita je belodana istina da je "najvei sin svih naih naroda i narodnosti", stigao u toku tog i takvog "narodnooslobodilakog rata" samo jednom da probeli u nekom svom nareenju iz marta 1942. godine Operativnom tabu NOP za Bosansku Krajinu o jasenovakom logoru, dopisavi rukom jednu marginaliju o tome da se ispita "mogunost eventualnog napada na koncentracioni logor u Jasenovcu". Da li je to "dopisivanje" apokrifno ili ne, i nije vie od nekog znaaja danas, nakon vie od pola veka preutane istine, ali ispitivanje te "mogunosti" na neki nain traje do dananjih dana".
Na Drugoj meunarodnoj konferenciji, odranoj u Banjoj Luci maja 2000. godine, uesnici ovog skupa bavili su se temom Jasenovac - sistem ustakih logora genocida, iji su prilozi publikovani u posebnoj knjizi "Jasenovac", iz koje izdvajamo rad mr Milana Koljanina o tome zato je logor smrti osnovan u Jasenovcu. Tekst vrijedan panje, prenosimo u nekoliko nastavaka "Odgovor na pitanje zato je glavni i najvei logor smrti hrvatske faistike drave smeten u Jasenovcu, pie mr Milan Koljanin - nije mogue dati bez uvida u neke osnovne istorijske injenice i procese, meu njima i neke dueg vremenskog trajanja. Istraivanje problematike zloina i logora u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj (NDH), pa i logora u Jasenovcu, nema svoje stvarno utemeljenje bez uvida u magistralne istorijske procese, geopolitike i demografske inioce, bez detaljne analize hrvatskog nacionalizma i faizma i razumevanja njegove genocidne sutine. Bez toga period od 1941. do 1945. godine izgledao bi vie kao istorijski incident u hrvatskoj istoriji. injenica da je NDH bila rezultat agresije osovinskih zemalja, to znai da formalnopravno nije postojala, zasenila je drugu, mnogo vaniju injenicu: da je ona bila i rezultat razvoja hrvatske politike i tenje da se stvori to vea nacionalna drava koristei povoljnu meunarodno politiku situaciju. Analiza ove strane dogaaja obino je diskvalifikovana udnim, u sutini politikim, ocenama da to znai identifikovanje hrvatskog naroda sa ustaama ili proglaavanje hrvatskog naroda genocidnim narodom. Poznata izjava dr Franje Tumana da je NDH bila rezultat agresije, ali i elje hrvatskog naroda za samostalnom dravom, bila je inspirisana politikim motivima ("nacionalno pomirenje") i istorijskim revizionizmom, ali je u sutini bila tana.
Oslonac u Rimu i Berlinu U Republici Hrvatskoj sledila je temeljna revizija istoriografije i pisanja "nove istorije". Ona je trebalo da od NDH napravi pravnu dravu koju su ugroavali srpski pobunjenici (etnici i komunisti), dravu koja je imala legitimno pravo kako na postojanje, tako i na odbranu. Ako se u nasilju i preterivalo, to je bilo vie rezultat patologije pojedinaca i osvete za zla poinjena u srpskoj dravi (Jugoslaviji), nego samog karaktera te drave. Rimokatolika crkva ("Crkva u Hrvata") i njeni prvosvetenici, pre svih zagrebaki nadbiskup Stepinac, mnogo su uinili na spasavanju progonjenih, pre svega primajui u svoje okrilje stotine hiljada "izmatika", odnosno pravoslavnih Srba, koji su preko noi shvatili da treba da se "vrate vjeri otaca". U hrvatskoj politikoj eliti pre 1941. godine nije bilo velikih razlika ni o obimu drave na ijem stvaranju se radilo, pa ni o nainu njenog stvaranja. Za jedne politiki i ideoloki oslonac mogao je biti samo u Rimu i Berlinu, dok su se drugi kolebali izmeu privremenog reenja dobijenog corpus separatuma (Banovina Hrvatska) i ispitivanja spoljnih oslonaca za nezavisnost. Meutim, kada se velika, nezavisna Hrvatska nala na dohvat ruke, svi su bili sloni u njenom stvaranju, to je pokazao 10. april 1941. godine. Pri tome, mnogo vanija bila je uloga Vladka Maeka, nadbiskupa Alojzija Stepinca, pa i ustaa u zemlji, nego uloga budueg hrvatskog voe (Poglavnika) Ante Pavelia. Drugim reima, u okviru Kraljevine Jugoslavije stvoreni su svi preduslovi da pomou strane agresije bude ostvarena ideja Velike Hrvatske u "povijesnim i etnikim granicama". Planovi o homogenoj dravi Hrvata, daleko preko pravih i etnikih i istorijskih granica poeli su da se ostvaruju. To je znailo unitenje jedne treine stanovnitva sopstvene drave, Srba, a rasistiko zakonodavstvo predvidelo je istrebljenje Jevreja, delimino i Roma. Tako grandiozni istrebljivaki zadaci koje je hrvatska faistika drava sebi postavila daleko su prevazilazili istrebljivake planove i samog njenog uzora, nacionalsocijalistike Nemake.
10
Strateko mesto
Do Drugog svetskog rata Jasenovac je bio vee selo, optinsko sedite, koje se naizgled ni po emu posebnom nije izdvajalo od slinih slavonskih naselja osim po svom geografskom poloaju. Smeten je na uu Une u Savu u blizini magistralne pruge i puta iz Srednje Evrope ka Bliskom istoku na prostoru nekadanje austrijske Vojne granice. ivo je bilo i seanje na istaknuto strateko mesto Jasenovca sauvano u izreci iz vremena kratkotrajnih Nepoleonovih ilirskih provincija: kada petao zakukurie u Jasenovcu, to se uje u tri carstva (Austrijskom, Francuskom i Turskom). Meutim, jedna druga injenica je istovremeno imala mnogo vei znaaj u korenito promenjenoj situaciji posle propasti velikih carstava i stvaranja nacionalnih drava, meu njima i jugoslovenske, na kraju velikog rata 1918. godine. Re je o etnikom sastavu stanovnitva teritorije na kojoj se nalazio Jasenovac. Nekadanja austrijska Vojna granica prema Turskom carstvu pruala se relativno irokim pojasom du reka Une, Save i Dunava i bila je naseljena preteno srpskim krajikim stanovnitvom. Posle austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine u okviru Monarhije nala se jo jedna prostrana oblast naseljena veinskim srpskim stanovnitvom, koja je uz to bila oslonjena na dve slobodne srpske drave.
11
Mit o Hrvatskoj kao "predziu kranstva", poslije austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine sve vie je kod Hrvata izgraivan na sasvim novim sadrajima. Vjekovna granica "dva svijeta" prema Turskom carstvu nije vie bila na Uni i Savi. Hrvatski ideolozi premjestili su je na Drinu, tumaei da Srbi zapadno od ove rijeke nisu Srbi, da im je ta ideja nametnuta iz Srbije, kao i pravoslavlje Legenda: Ante Starevi, ideolog Stranke prava, zaetnik je teorije o fizikom unitenju Srba i nije sluajno to je slavljen kao prethodnik Ante Pavelia Srbija i Crna Gora delovale su kao kristalizacione take srpskog okupljanja u jedinstvenu dravu, ali su bile i nada za jugoslovenski pokret, koji je budunost Junih Slovena video u velikoj dravnoj zajednici od Alpa do Crnog mora. Dalji prodor nemakog imperijalizma na Balkan i dalje ka Bliskom istoku bio je nemogu bez reavanja "srpskog pitanja" u emu je primenjeno nekoliko modela. Oni su se svodili na slabljenje srpskog naroda u Monarhiji i potinjavanje slobodnih srpskih drava - ekonomski i politiki, u ratu i vojno. U tom naporu dragoceni instrument Bea bila je velikohrvatska politika misao i politika, koja se ubrzo nala u simbiozi sa agresivnom politikom i socijalnom rimokatolikom crkvom oblikovanom krajem DID i poetkom DD veka. Identifikovanje svih katolika, koji su govorili srpski jezik, sa Hrvatima nije bilo samo sredstvo hrvatske nacionalne propagande i integracije, nego i politikog prodora Monarhije kojoj se hrvatska politika uporno nudila kao "most" za Balkan. U novim uslovima ta politika je obnovljena 1941. godine.
12
"Predzie kranstva"
Ideoloka osnova ekspanzivne hrvatske politike izraena je mitom o Hrvatskoj kao "predziu kranstva" (Antemurale Christianitatis). Ovaj mit skoro nepoznat i tamo gde bi trebalo da je potekao, u Vatikanu, posle austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine, sve vie je izgraivan kod Hrvata, ali sa sasvim novim sadrajem. Preko noi granica "dva sveta" nije vie bila vekovna granica prema Turskom carstvu na Uni i Savi. Hrvatski ideolozi tu granicu premetaju na reku Drinu, novu granicu Monarhije, a protivnik ponovo postaje (kao i pre turske invazije) pravoslavni "bizantinizam" olien u Srbiji i Crnoj Gori. Politika akcija je nala snano uporite u hrvatskoj istoriografiji koja je dala argumente da se Bosna i Hercegovina proglase za hrvatske zemlje. injenica da je veinsko stanovnitvo ovih pokrajina, i pored vekovne turske vladavine, bilo srpsko, a da je manje od petine stanovnika tek odskora preko akcije rimokatolike crkve poelo da se osea Hrvatima, tumaena je na razne naine. Najvanije tumaenje bilo je da to i nisu Srbi i da je srpska nacionalna ideja unesena spolja, s one strane Drine. Isto tako njima je nametnuto i pravoslavlje. Bosanskohercegovaki muslimani proglaeni su Hrvatima, tavie rasno "najistijim" Hrvatima. Savez ekstremnog hrvatstva i eksfeudalne politike i verske muslimanske elite, naroito posle 1918. kao i posle 1941. godine, mogao je da ima samo jednog protivnika - pravoslavne Srbe.
13
Osnovna poruka velikohrvatskih ideologa, iza kojih je stajala snana struja dravne politike Monarhije, bila je da srpstvo i pravoslavlje zapadno od Drine ne mogu da postoje, da je to sada granica Zapada kojem na braniku stoje Hrvati. Hrvatsko poricanje srpstva u magistralnom toku hrvatske politike misli, delom i prakse, kretalo se od teorije o "hrvatskom politikom narodu" do otvorenog poziva na fiziko unitavanje Srba i svih tragova njihovog postojanja. Svakako vodei ideolog ove struje hrvatske politike bio je Ante Starevi, koji nije sluajno slavljen kao prethodnik Ante Pavelia. Stoga je genezu ideolokih osnova genocidnog programa ustake drave mogue pratiti sa irenjem pravake ideologije od ezdesetih godina devetnaestog stolea. Stvaranje jugoslovenske drave 1918. godine, na osnovama liberalnog evropskog nacionalizma, po zamislima njenih tvoraca trebalo je da bude reenje nacionalnog pitanja njenih naroda. Zajednika drava jo vie e zbliiti ove vrlo srodne narode, podeljene najvie konfesionalno, da bi se u budunosti stvorila jedinstvena nacija. Za tenje hrvatske politike elite ujedinjenje prvog decembra 1918. godine bilo je veliko pobeda iji dugoroni efekti nisu jo bili vidljivi. Hrvati su se nali na strani naroda - pobednika, objedinjeni u velikoj jugoslovenskoj dravi. Ta drava uspeno je mogla da titi njene nacionalne teritorije, pre svega, od aspiracija Italije, koja je zbog toga bila najvei protivnik Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (Kraljevine Jugoslavije) u meuratnom periodu. Uvlaenje seljatva u politiku Na prvi pogled izgleda paradoksalno da je Jugoslavija titila od Italije nacionalne teritorije Hrvata, a da se hrvatski separatistiki pokret oslanjao upravo na Italiju i pored njenih jasnih aspiracija na ove teritorije. Jugoslovenska drava stvorena je na liberalnim evropskim osnovama koje su bile u velikom neskladu sa nerazvijenom i raznolikom drutvenom strukturom nove drave. Za Hrvate, objedinjene u jedinstvenoj dravi, novi politiki sistem znaio je aktiviranje najbrojnije drutvene grupe - seljatva i dovretak procesa nacionalne integracije, kako je to zapaeno u hrvatskoj istoriografiji (Mirjana Gross). Meutim, to je bio tek zavretak jedne faze razvoja hrvatskog nacionalizma, osnova za ono to je ideal svakog nacionalizma - nezavisna drava. Hrvatski nacionalizam svojom maticom, pogotovo od druge polovine tridesetih godina ulazio je u svoju agresivnu fazu ruenja postojee drave i priprema za stvaranje sopstvene. Pogreno je, meutim, vezivati hrvatski separatizam samo za Antu Pavelia i ustaku organizaciju.
14
Ideoloke osnove negiranja srpske nacionalne svijesti bile su stvorene jo u Austrougarskoj, nikad prealjenoj. U projektovanoj Velikoj Hrvatskoj sa "etnikim povijesnim granicama" na Drini i Dunavu, osnove negiranja srpstva postale su izuzetno iroko prihvaene. Srbi naseljeni u podruju austrijske Vojne granice predstavljali su ugroavajui faktor za opstanak Hrvata Konstanta hrvatske politike u Kraljevini Jugoslaviji, uz sve modifikacije, bila je to ira autonomija na to veem podruju i pridobijanje velikih sila za hrvatsku nezavisnost - pie mr Milan Koljanin. - Otvoreno separatistika struja, pod okriljem Rima, ipak je bila na margini dogaaja, ekajui da doe njeno vreme. Stvaranje Banovine Hrvatske uoi poetka Drugog svetskog rata, za hrvatsku politiku elitu bila je samo privremeno reenje i stepenica ka velikoj i nezavisnoj dravi. Spoljnopolitike okolnosti ruenja sistema kolektivne bezbednosti stvorenog na kraju Velikog rata, slabost, razjedinjenost i nedostatak prilagodljivosti srpske politike elite, nominalno vladajue, bili su vetar u jedra ovakvim planovima. Kolebanje Vladka Maeka, potpredsednika jugoslovenske vlade, posle dravnog udara od 27. marta, 1941. godine ipak je zavrilo veleizdajnikim inom bezrezervne podrke proklamovanoj nezavisnoj Hrvatskoj 10. aprila 1941. godine. Za rimokatoliku crkvu, prvobitno protivnika jugoslovenskog ujedinjenja, nova liberalna drava pokazala se kao pogodno polje za veliko irenje njene organizacije i uticaja. U hrvatskim krajevima uticaj rimokatolike crkve naroito je porastao posle uvoenja diktature kralja Aleksandra 1929. godine. Crkvene i laike organizacije i udruenja, meu kojima se isticala Katolika akcija i njeno Veliko Kriarsko bratstvo, postale su medijum za irenje ne samo katolike socijalne misli, nego i delovanja na stvaranju nezavisne hrvatske drave. Nova Hrvatska bi bila i otelotvorenje nove socijalne misije rimokatolike crkve, mislili su njeni predstavnici.
15
Znaajna prekretnica za Vatikan bio je neuspeh zakljuenja konkordata sa Jugoslavijom, po kome bi rimokatolika crkva dobila jo ire mogunosti delovanja. Gotovo istovremeno, za zagrebakog nadbiskupa, a time i prvog oveka rimokatolike crkve u Jugoslaviji postavljen je jezuitski uenik Alojzije Stepinac. Kod njega su se klerikalizam i ekstremni hrvatski nacionalizam preplitali sa slabo prikrivenom mrnjom prema jugoslovenskoj dravi. Prvi javni nastup budueg nadbiskupa na "Papin dan" februara 1935. godine bio je izrazito simbolian. Njegovo citiranje Hristovih rei iz Jevanelja "Nisam doao na svijet da donesem mir nego rat!" nailo je na veliki odjek. Iz kasnije perspektive simbolino je bilo i mesto gde je to izgovoreno - velika sala Zagrebakog zbora (sajma). U blizini centra hrvatske prestonice, ubrzo po osnivanju NDH, objekti Zagrebakog zbora postali su logor za Jevreje i Srbe, koji su odatle upuivani u prve logore unitenja kraj Gospia i na ostrvu Pagu. Kakvi su bili planovi hrvatske politike elite sa Srbima u projektovanoj Velikoj Hrvatskoj sa "etnikim i povijesnim granicama" na Drini i Dunavu? Postavljanjem ovog pitanja stiemo do samog naslova ove rasprave - Zato "Jasenovac" u Jasenovcu? Na nain kako je ovde postavljeno, ovo pitanje je ustvari samo deo pitanja: Zato Jasenovac? Iz svega navedenog je jasno da je nova drava zamiljena kao hrvatska nacionalna drava, u iji nacionalni korpus su ukljueni i muslimani, dok je poloaj Srba ostao nejasan. Ideoloke osnove negiranja srpske nacionalne svesti bile su stvorene jo u nikad prealjenoj Austrougarskoj, s tim to su one sada postale izuzetno iroko prihvaene. Eksploatatori Hrvata Za teritoriju Hrvatske i Slavonije vei znaaj imala je teza da su Srbi, naseljeni na prostoru bive austrijske Vojne granice uljezi na hrvatskoj zemlji, koji veito ugroavaju opstanak hrvatskog naroda. Nov element, vezan za "velikosrpsku" Jugoslaviju bile su teze o srpskoj ekonomskoj eksploataciji Hrvata (u emu im pomau Jevreji) i o ugroavanju njihove katolike vere. Nade u privoenje "izmatikih" Srba uniji i "jedinospasavajuoj", katolikoj veri, u Vatikanu i na zagrebakom Kaptolu u osvit Drugog svetskog rata zamenjene su neprijateljstvom prema jugoslovenskoj dravi i pravoslavlju. Na osnovu veoma oskudnih istorijskih izvora, kao i delovanja same ustake Hrvatske na "reavanju srpskog pitanja" moemo da zakljuimo da su takvi planovi sigurno pravljeni pre aprila 1941. godine kada je doao trenutak za njihovo ostvarenje. O tome nalazimo podatke u spisu istaknutog ustakog propagandiste Mije Bzika Ustaka borba. Od prvih dana ustakog rada do poglavnikova odlaska u emigracuu. Poeci i bit ustakog pokreta. ( Zagreb, 1942), napisanom kako sam istie, na osnovu "pismohrane" (arhive) ustakog pokreta.
16
Poetak i prvi mjesec sprovoenja genocidne akcije ustake hrvatske drave pokazuju da je teritorijalno glavni ubilaki udar bio usmjeren na srpski etniki prostor koji je presijecao Pavelievu dravu napola. Jasenovac u sreditu tog etnikog pojasa, planiran je da bude centralni logor unitenja
U svom spisu "Ustaka borba", propagandista Mijo Bzik opisuje delatnost Ante Pavelia u vreme dobrih odnosa Italije i Jugoslavije posle zakljuenja ugovora o prijateljstvu 1937. Te godine budui poglavnik NDH je pisao svoje "velebno djelo Strahote zabluda i marljivo radio na osnovama za budue ureenje hrvatske drave". Bzik dalje zapisuje: "Obraanjem prijateljskim vladama on je odluno i ustrajno branio rjeenje hrvatskog pitanja u okviru nove Europe" i nastavlja: "... U tom razdoblju mnogo se Poglavnik bavi s prouavanjem brojidbenih (itaj statistikih) podataka u Hrvatskoj, stvara osnove za buduu naselbu i raselbu puanstva, izrauje mnoge zemljovode" (itaj - geografske karte), to je zabeleeno na stranama 24 i 25 navedenog spisa". U skladu sa delovanjem Pavelia i NDH moemo sa sigurnou da pretpostavimo da su tada planirani pravci udara na srpski etniki prostor ne samo naseljavanjem, verovatno Hrvata, i raseljavanjem, verovatno Srba, nego i pravci fizikog unitavanja srpskog naroda. Poetak i prvi meseci sprovoenja genocidne akcije ustake hrvatske drave pokazuju da je teritorijalno glavni ubilaki udar usmeren na centralni srpski etniki pojas koji je presecao dravu napola, zatim na Istonu Hercegovinu i Istonu Bosnu, odnosno istonu granicu drave. Srpski etniki pojas pruao se Zapadnom Slavonijom skoro od maarske granice do Save na jugu. Na prostoru Okuana i Novske ovaj pojas naslanjao se na veliku, izrazito srpsku etniku teritoriju Bosanske Krajine koja je preko Une bila vezana na veinsko srpske etnike teritorije nekadanje vojne granice: Baniju, Kordun i Liku. Ova - prostrana teritorija prema jugu se suavala da bi se preko severne Dalmacije spustila na Jadransko more. Glavni genocidni udar hrvatske drave sve vreme njenog postojanja bio je usmeren upravo na ovaj prostor u emu je centralno mesto imalo logor unitenja Jasenovac.
17
Sistem logora i stratita, koji se pored reke Save prostirao do Stare Gradike nalazio se na idealnom mestu s obzirom na cilj kojem je teila NDH - unitenje srpskog naroda. Bio je smeten u Blizini sredita najvee srpske etnike teritorije, u ravnici, okruen movarnim zemljitem, uz magistralnu prugu i put od ivotne vanosti za Nemaku, u blizini velikih garnizona i samog centra ustake drave. Za ovakav smetaj logora unitenja ustakoj dravi mogao je da poslui kao uzor nacistika Nemaka, koja je svoje centralne logore unitenja (Auvic I, zatim Auvic II - Birkenau i druge) izgradila u geografskom i saobraajnom sreditu ciljne grupe unitenja - Jevreja. Velika srpska etnika teritorija od leta 1941. godine bila je i sredite ustanikog pokreta u Jugoslaviji koji je do pred kraj rata imao preteno ili gotovo iskljuivo srpski boraki sastav upravo sa ove teritorije. Vojne operacije nemakih, italijanskih i hrvatskih snaga protiv Narodnooslobodilake vojske Jugoslavije pruale su mogunost nastavljanja sistematskog unitavanja srpskog naroda pod vidom borbe protiv "bandita", koji ugroavaju vitalne strateke interese osovinskih sila. U naoj istoriografiji (Safet Bandovi, Milo Hamovi) ve je uoena veza izmeu ove srpske etnike teritorije i logora u Jasenovcu (i Sisku), kao i namere vostva NDH da centar svoje drave premesti iz Zagreba u Banju Luku, upravo u samo njeno sredite. Time je jasno proklamovana namera da se potpuno uniti srpski narod i na ovom za hrvatsku dravu ivotno vanom sredinjem prostoru. Istoriografsko demografska analiza populacionih trendova u Bosanskoj Krajini, pre svega, veliki porast srpskog stanovnitva pokazuje da je hrvatska ustaka drava to shvatila kao veliku opasnost tako da je i to sigurno bio jedan od uzroka genocidnog udara na ovaj prostor. Osim toga, tim putem su trebale da prolaze i magistralne hrvatske saobraajnice. Zakonskom odredbom za gradnju dravnih cesta sa suvremenim kolovozima, od 16. maja 1941. godine Poglavnik je proglasio dva glavna dravna puta: 1. Rogatec Krapina - Podsused - Ivani Grad - Novska - Okuani - Brod - Zemun i 2. Okuani Banja Luka - Split. Logor u Sisku Treeg avgusta 1942. osnovan je logor u Sisku, najvee "sabiralite" djece, kroz koji je tokom bezmalo cijelog rata prolo oko est i po hiljada maliana od najranije dobi do etrnaeste godine. Sisaki logor bio je i stanica za "distribuciju" radne snage za Njemaku. Zdravije i fiziki sposobnije majke nasilno su odvajane od djece i transportovane u Trei rajh na prinudni rad. Djecu koja su preivjela sisako muilite, ustaka vlast je poslala u zagrebaka "prihvatilita", odakle su raseljavana po hrvatskim selima, ili usvajana u porodicama, nerijetko ne saznavi nikada za svoje porijeklo.
18
Iskustvo Gestapoa "S ciljem usavravanja sistema zloina genocida nad pravoslavnim Srbima, Jevrejima i Romima, ratnih zloina nad antifaistima, na poziv Gestapoa, organizator nacistikih logora genocida Vjekoslav Maks Luburi boravio je deset dana u nacistikoj Njemakoj i obiao desetak nacistikih logora smrti", kae dr Milan Bulaji.
Jasenovac (7)
O planovima hrvatske politike u srpskoj Banjalukoj Krajini svjedoe i dnevnici Alojzija Stepinca, u kojima je opisan razgovor sa Vladkom Maekom, voen mjesec i po dana poslije stvaranja Banovine Hrvatske. Stepinac je, izmeu ostalog, govorio o planskoj kolonizaciji sjeverozapadne Bosne. Kae se 12. oktobra 1939, da e "Bosna brzo biti Hrvatska i treba svim silama poduprijeti banjalukog biskupa Garia" Postoji jo jedno dragoceno svedoenje o predratnim planovima hrvatske politike na prostorima srpske Banjaluke Krajine - pie mr Milan Kaljamin. - Dnevnici Alojzija Stepinca izuzetno su dragoceni istorijski izvor koji su, naalost, objavljeni samo u izvodima u tampi. Posle stvaranja Republike Hrvatske dnevnici su predati zagrebakoj nadbiskupiji pa je teko oekivati da e ikada biti objavljeni ili dostupni istraivaima.
19
Krai izvodi iz Dnevnika ( citirani ili prepriani) uvaju se u Arhivu Jugoslavije, a u njima je i jedno vano svedoenje vezano za nau temu. U treoj knjizi, na strani 365, pod datumom 12. oktobar 1939. godine opisan je razgovor izmeu voe vladajue Hrvatske seljake stranke Vladka Maeka i zagrebakog nadbiskupa A. Stepinca. Treba napomenuti da je mesec i po dana pre toga stvorena Banovina Hrvatska, corpus separatum u Kraljevini, a upravo je nacistika Nemaka pobedonosno zavrila invaziju Poljske. Revizionistike osovinske sile Nemaka i Italija su, inae, uivale neskrivene simpatije hrvatskog katolikog episkopata. Iako preprian, treba navesti sledei navod iz dnevnika:"Stepinac je jo govorio o osnivanju otsjeka za crkvene poslove kod Banske vlasti, o tekom materijalnom stanju klera, potrebi pomoi za kolovanje seljake djece za sveenike i o planskoj kolonizaciji sjevero-zapadne Bosne. Kod toga je dodao da e Bosna brzo biti Hrvatska i da treba svim silama poduprijeti nastojanja banjalukog biskupa Garia". Planska kolonizacija "Kao o se vidi, Stepinac se zalagao za plansku kolonizaciju severozapadne Bosne, pretpostavlja se Hrvatima, uveren da e Bosna uskoro biti hrvatska. To pouzdanje mogao je da ima jedino iz uverenja da e Beograd biti prisiljen da i Bosnu prepusti Banovini Hrvatskoj ili da e prieljkivana nezavisna i velika Hrvatska obuhvatiti Bosnu. Nije jasno da li je predviao i proterivanje Srba, ali je oigledna namera da se planski pohrvati srpski etniki prostor. Planovi o kolonizaciji nisu ostvareni u Banovini Hrvatskoj, ali jesu u NDH. Nije jasno da li na osnovu ovih ili nekih drugih planova (ukljuujui Pavelieve iz vremena emigracije), ali uporedo sa masovnim ubijanjem, pljakom i proterivanjem Srba iz srpske Banjaluke Krajine, vrena je i kolonizacija Hrvata na njihovim imanjima. Italijanski konzulat u Banjoj Luci obavestio je svoje poslanstvo u Zagrebu 13. jula 1941. godine da je u Banjoj Luci pohapeno 2.000 Srba koji e preko Slavonske Poege biti upueni u Srbiju (podruje nemakog vojnog zapovednika u Srbiji). Na imanjima proteranih Srba naseljeno je 600 hrvatskih porodica koje su preseljene iz Makedonije u sporazumu sa bugarskim okupacionim vlastima. Ovim primerima doli smo do pitanja planova o masovnim preseljavanjima stanovnitva, iniciranim iz Treeg rajha, sa kojima su bili komplementarni slini hrvatski planovi. I na ovom pitanju pokazuje se mesto logora u sistemu ustake NDH, pa i mesto najveeg od tih logora, jasenovakog. Slubena istina hrvatske "nove istorije" je da su logori NDH bili, kako je to i pisalo na njima, "sabirni i radni". Pri tome se nema u vidu da se u izvorima same NDH Jasenovac esto zove koncentracionim logorom i da je re "sabirni" hrvatski prevod rei "koncentracioni". Grevito umanjivanje broja rtava, izbegavanje da se kae da su one veinom bile Srbi i da su oni, zajedno sa Jevrejima i Romima, bili rtve genocida postalo je deo javne svesti i neosporna istina. Prema toj slici logori nisu daleko od slubene ustake verzije o logorima kao mestu zdravog drutvenokorisnog rada na istom vazduhu.
20
Logori Jadovno, Slana i Metajna Logore NDH treba posmatrati kao kvintesenciju (sutinu) celog sistema ustake hrvatske drave polazei od njenih proklamovanih ciljeva i sredstava kojima su oni ostvarivani. Grandiozni zadatak unitenja jedne treine stanovnika sopstvene drave, Srba, istovremeno i Jevreja i Roma (delimino), uz istovremeno hrvatsko zaposedanje srpskog etnikog prostora moglo je da se ostvari samo maksimalnim naporom i angaovanjem novostvorenih dravnih institucija kojima je to bio osnovni zadatak. U tom svetlu institucionalno mesto logora dobija svoj puni smisao. Genocidni udar hrvatske drave na Srbe u prolee i leto 1941. godine odvijao se uporedo sa ubijanjima na brojnim veim i manjim stratitima i u prvim improvizovanim logorima smrti kraj Gospia (Jadovno) i na ostrvu Pagu (Slana i Metajna). Od poetka stvaranja jasenovakog logora 21. avgusta 9141. godine masovno unitavanje sve vie se koncentrie upravo u ovom logoru, mada masovna pogubljenja na srpskim etnikim prostorima traju i dalje. U celom procesu temeljne promene etnike strukture Velike Hrvatske kljune institucije bile su Zavod za kolonizaciju, Dravno ravnateljstvo za ponovu, Dravna riznica (ministarstvo finansija) i logori unitenja (krae vreme i iseljeniki logori). Jasenovac (8) Feljton 11/04/07
Logor smrti u samom Jasenovcu, koji je bio centralni logor i ostao njegov simbol, stvoren je na otetoj srpskoj imovini, bez sumnje na osnovu nekog od zakona.
21
Teror i genocid u "Velikoj Hrvatskoj" u takozvanim "povijesnim i etnikim" granicama na Drini i Dunavu, institucionalizovani su pravnim normama. One ostaju kao vanredno svjedoanstvo o jednoj dravi kojoj je zloin bio osnov djelovanja. Centralni logor u Jasenovcu, stvoren na otetoj srpskoj imovini, ostao je njegov najcrnji simbol Ubijanje ili proterivanje Srba i zaplena njihove imovine, zatim stavljanje te imovine na raspolaganje hrvatskoj dravi ili naseljenim Hrvatima - bile su glavne operacije za sprovoenje planova o hrvatizovanju srpskih etnikih prostora, poverene Zavodu za kolonizaciju, Dravnom ravnateljstvu za ponovu, Dravnoj riznici (ministarstvu finansija) i logorima unitenja. Isti postupak bio je i sa jevrejskom imovinom, mada su za nju doneti posebni zakoni. Takva politika dopunjavana je nasilnim prevoenjem pravoslavnih Srba na rimokatoliku veru, mada je ovo esto bila prva mera u fizikoj likvidaciji rtava. Sve te mere imale su svoju zakonsku osnovu. Drugim rijeima teror i genocid su institucionalizovani i prekriveni pravnim normama. One ostaju kao vanredno svedoanstvo o jednoj dravi koja je zloin imala kao osnovu svoga delovanja. Logor smrti u samom Jasenovcu, koji je bio centralni logor i ostao njegov simbol, stvoren je na otetoj srpskoj imovini, bez sumnje na osnovu nekog od zakona. U Jasenovcu je postojala Prometna zadruga z.s.o.j. iji zadrugari su uglavnom bili iz srpske porodice Baia. Zadruga je pored samog Jasenovca imala svoju industriju (ciglane, pilanu, lanaru, kreanu) dok je u samom selu imala mlin. Odmah po osnivanju NDH postavljen je poverenik koji je u ime drave upravljao ovom imovinom. Centar srpskog etnikog pojasa
U vreme velikih kia i poplava u jesen 1941. godine malobrojni preiveli zatoenici iz prvih jasenovakih logora (Jasenovac I u Krapju i Jasenovac II kraj Broica) prebaeni su u objekte zadrune industrije pretvorene u logor. Posle unitenja
22
najveeg dela logorskih objekata i preostalih zatoenika ustaka posada napustila je krajem aprila 1945. godine Jasenovac u koji su ubrzo ule snage Jugoslovenske armije. Sutina izlaenja je u sljedeem. Jedan od osnovnih problema vezanih za Koncentracioni logor Jasenovac je pitanje - zato je logor smeten u ovom malom slavonskom mestu kraj ua Une u Savu? Dosadanja tumaenja u prvi plan su stavljala strateke razloge kao to su mogunost odbrane relativno malim snagama, blizina velikih i jakih garnizona dobro saobraajno povezanih sa logorom, movarni ravniarski teren nepogodan za napad veih jedinica. Ovi neosporno vani razlozi, ipak, bili su samo u funkciji najvanijeg i osnovnog razloga kojem je lokacija Jasenovca mogla najbolje da poslui. Ovaj logor unitenja (Vernichtungslager), to je bila njegova osnovna namena, bio je smeten blizu sredita srpskog etnikog pojasa koji se protezao od zapadne Slavonije i irio se prema jugu na Banjaluku Krajinu, Baniju, Kodrun i Liku da bi se preko severne Dalmacije sputao prema Jadranskom moru. Davno proklamovani cilj hrvatskih nacionalista - Velika Hrvatska, u takozvanim "povijesnim i etnikim" granicama na Drini i Dunavu, za hrvatske faiste (ustae) nije bila mogua bez unitenja ovog etnikog pojasa koji je presecao Nezavisnu Dravu Hrvatsku na pola. Zajedno sa Srbima, unitenje je namenjeno i Jevrejima i Romima (delimino), kao i svim politikim protivnicima. Za smetanje logora u Jasenovcu uzor je mogao da bude smetaj nemakih logora unitenja u Poljskoj (Auvic I, Auvic II - Birkenau i drugi) koji su se nalazili u geografskom i saobraajnom sreditu nacistike ciljne grupe unitenja - Jevreja. Osim faizma u njegovoj rasistikoj i klerikalnoj varijanti, ideoloka osnova delovanja hrvatskog faizma bio je i verskopolitiki mit o Hrvatskoj kao "Antemurale Christianitatis". Planove za masovna preseljavanja stanovnitva, sigurno i masovna unitavanja, Poglavnik NDH pravio je jo u emigraciji u Italiji krajem tridesetih godina. I zagrebaki nadbiskup Alojzije Stepinac oktobra 1939. godine zalagao se za plansku kolonizaciju severozapadne Bosne oekujui da e Bosna ubrzo biti hrvatska. Odmah po osnivanju NDH poele su pripreme za premetanje prestonice iz Zagreba u Banju Luku, a zakonom je odreeno da glavni dravni putevi budu magistrale Rogatec Krapina - Podsused - Ivani Grad - Novska - Okuani - Brod - Zemun i Okuani Banja Luka - Split. Isuivanje ubistven posao Nisu poznati primarni istorijski izvori o osnivanju logora u Jasenovcu, ali zakonske osnove poele su da se stvaraju ve maja i juna 1941. godine kada je sprovoenje velikih meliracionih radova na isuenju Lonjskog i drugih polja podreeno direktno Paveliu. Pripreme za upuivanje preivelih zatoenika iz prvih logora unitenja kraj Gospia i na ostrvu Pagu morale su biti izvrene ve pre njihovog dopremanja u Jasenovac poevi od 21. avgusta 1941. godine. Ove grupe, kao i novi zatoenici, odmah su upuivani u novoosnovane logore Jasenovac I (Krapje) i Jasenovac II (Broice) gde su odmah zapoeli ubistveni rad na melioracionim objektima (nasipima). Zbog velikih kia i poplava preiveli zatoenici
23
ovih logora prebaeni su novembra iste godine u novoosnovani logor Jasenovac III, u ciglanu kraj samog mesta Jasenovac. Ciglana i drugi industrijski i zanatski objekti pripadala je Prometnoj zadruzi z.s.o.j. Jasenovac, iji su zadrugari veinom bili iz srpske porodice Bai. Ovaj logor postao je sredite celog sistema logora i masovnih stratita do unitenja logora i odlaska ustake posade krajem aprila 1945. godine" - kae mr Milan Koljanin zavravajui svoj prilog o temi - zato je izabran Jasenovac za koncentracioni logor. Jasenovac (9) Feljton 12/04/07
Faistiki projekat masovnog istrebljivanja, pravljen u emigraciji u Italiji, ubrzo e biti realizovan irom velike Hrvatske, ije e "povijesne granice" biti na Drini i Dunavu. Pet dana nakon proglaenja "Nezavisne Drave Hrvatske", 10. aprila 1941. godine, poglavnik Ante Paveli obznanjuje "Zakonsku odredbu za obranu naroda i drave". Osnivaju se prijeki i pokretni sudovi u kojima su sudija, tuilac, odbrana i delat isti ljudi. Da apsurd u ustakom kleronacistikom pravosuu bude vei, propisano je da i sasvim mala djeca mogu biti grenici Jasenovac je "proradio" 21. avgusta 1941. godine, kao sistem masovnog unitenja Srba, Jevreja, Roma i antifaista. Ali, toj monstruoznoj tvorevini na konfiskovanoj srpskoj zemlji i imovini, kojoj su kao uzor posluili nacistiki koncentracioni logori, prethodila su "sabiralita" rtava kod Gospia i na ostrvu Pagu. O tome svjedoe Jadovno i velebitske jame, ostrvske lokacije u bodljikavoj ici - Slana i Metajna na Pagu. Faistiki projekat masovnog istrebljivanja, pravljen u emigraciji u Italiji, ubrzo e biti realizovan irom velike Hrvatske, ije e "povijesne granice" biti na Drini i Dunavu. Teror, zastraivanje, progoni, raseljavanje i ubijanje zahvatie sva podruja na kojima su ivjeli pravoslavni Srbi. Nastae bezbroj "sabiralita" i gubilita:
24
Sremska Mitrovica, Sajmite u Zemunu, akovo, Slavonska Poega, fabrike prostorije u Koprivnici, Kuruica kod Travnika, stratita u Cazinskoj krajini i hercegovake jame. Za one koji bi proivjeli muilita, posljednja stanica bie jasenovaki pakao proiren i na starogradiki uasavajui kazamat. Poglavnikova regulativa Poglavnik NDH pobrinuo se da genocidnom sistemu obezbijedi "primarnu pravnu regulativu". Kad se vratio u Zagreb iz Italije, 15. aprila 1941. godine, pet dana nakon proglaenja "Nezavisne Drave Hrvatske" 10. aprila, obznanjuje "Zakonsku odredbu za obranu naroda i drave". U tom dokumentu, od 17. aprila 1941. godine, koji predstavlja podrku masovnim zlodjelima, Paveli propisuje najsuroviju stvarnost koja e se ubrzo dogoditi. U odbredbi se kae: "Tko na bilo koji nain povrijedi ili je povrijedio ast i ivotne interese hrvatskog naroda, ili na bilo koji nain ugrozi opstanak Nezavisne Drave Hrvatske, ili dravne vlasti, pa makar djelo ostalo i samo u pokuaju, ini se krivcem zloinstva veleizdaje. - Tako se uini krivcem zloina u toki prvoj navedenoga, ima ga stii kazna smrti. - Za sudjelovanje po ovoj zakonskoj odredbi - postavlja ministar za pravosue po potrebi izvanredne narodne sudove od tri osobe, koje imaju suditi hitnim postupkom po propisima ukinutog hrvatskog kaznenog postupka o prijekom sudu. - Ministar pravosua ima imenovati lanove suda. - Ova zakonska odredba stupa na snagu odmah". (U potpisu odredbe: dr Ante Paveli). Neto kasnije ova zakonska odredba se razrauje i precizira u smislu ozakonjenja nacistikih metoda za zloine genocida po vjerskoj i rasnoj osnovi. Primijenjeno na ovdanje prilike misli se na Srbe, Jevreje, Rome, a po politikoj opredijeljenosti, na komuniste, antifaiste, pripadnike Vojske Kraljevine Jugoslavije. Nalae se da se ve 17. aprila formiraju "izvanredni narodni sudovi" po dva u Zagrebu i Karlovcu, po jedan u Osijeku, Banjoj Luci, Varadinu, Bjelovaru, Gospiu i Tuzli. Tokom ljeta nastali su i "prijeki i pokretni sudovi". Tridesetog aprila iste godine cicirana zakonska odredba dopunjena je lanom koji tretira in sabotae. Njime se pokriva pljaka, zapljena radnji i preduzea u vlasnitvu Srba i Jevreja, ili bilo kog drugog "nepoudnog elementa". Propis o oduzimanju imovine primjenjivan je i u bezonom pretresu rtava koje su dovoene u logor. Ako je uza se imao neku vrijednost, logora je morao da je preda ustaama na logorskoj kapiji. Sat, prsten ili neka druga dragocjenost, ukoliko bi se kasnije otkrili, smatrani su kanjivim djelom. Fotografije zguljivanja prstena s prsta, svjedoanstvo su surove pljake rtve, koje su ostale zabiljeene od mnogih ustakih otimaina u domainstvima Srba i Jevreja.
25
ta su bili ustaki prijeki i pokretni sudovi? Nita drugo nego najbezonija vrsta zloina. Bilo je to suenje na licu mjesta, bez nade i albe. Presuda je bila samo jedna - smrt. lan devet zakonske odredbe o prijekim sudovima kae da "kazna smrti ima se izvriti strijeljanjem nakon tri sata, raunajui od asa proglaenja presude". Besmislenost ustakog zakonodavstva dola je do punog izraaja ve u prvoj godini funkcionisanja jasenovakog kazamata. Ako je procijenjeno da je neije dranje bilo suprotno nacionalnim interesima decenijama unazad, izvoen je prek pokretni prijeki sud. Tako je dr Gliu Tadia stigla "zasluena kazna", pie list "Hrvatski narod" u broju od estog februara 1942. Te novine javljaju: "Pred izvanrednim narodnim sudom osuen je dr Gligorije Tadi, bivi advokat i narodni poslanik na sedamnaest godina teke tamnice zbog veleizdaje od 1918. do uskrsnua NDH i protuhrvatskog djelovanja, te da je povrijedio ast i probitke hrvatskog naroda, to su potvrdili brojni svjedoci". Potjernica za bebom Da apsurd bude vei u Pavelievom kleronacistikom zakonodavstvu su i sasvim mala djeca mogla da budu proglaavana grenicima, ak i bebe. Za estomjesenim siniem porodice Konar ustae su raspisale potjernicu, nakon to su oca Radeta ubili italijanski faisti u ibeniku, a majku ustae, bacivi je sa petog sprata zatvora u Zagrebu. U ustakom jasenovakom pravosuu sudija, tuilac, odbrana i delat bili su isti ljudi, bestidnici, to je preblaga rije za njihovo ponaanje. ovjek je okrivljivan zato to je "uhvaen na rubu jedne ume u onom pravcu odakle su pucali pobunjenici", ili ako je rije o grupi ljudi, optuivani su zato to su "prolazili nou kroz selo u suprotnom pravcu od svojih kua". "Ako ni toga nije bilo, koriena je famozna formulacija stvarnog dokaza nema, svjedoci se ne mogu sasluati, ali je po prijavi okrivljeni sumnjiv". Takav nesrenik zavravao bi u "sabirnim i radnim logorima", to je znailo patnje i teko umiranje.
26
Jasenovac (10) Feljton 13/04/07
Logor za masovno unitenje izmislio je Ante Paveli u emigraciji, okruen ustaama koji su s njim smiljali kako da iskorijene Srbe iz Velike Hrvatske, izazivajui pobune meu njima da bi imali razlog da ih progone i ubijaju, govorio je jasenovaki zapovjednik Ljubo Milo pred istranim organima 1948. godine. Pavelievo "velebno djelo", kojim se bavio u emigraciji u Musolinijevoj Italiji polovinom tridesetih godina i kasnije, ine i planovi o logorima "diljem" velike Hrvatske sa najmonstruoznijim sistemom unitavanja ljudskih ivota u Jasenovcu. Te pripreme objanjavaju brzinu kojom se praktino sprovodilo ono to je poglavnik zacrtao u "liparskoj koli" terora. im je kroio u Zagreb poslije proglaenja faistike NDH uz svesrdnu podrku Hitlera, poeo je sa izdavanjem zakonske regulative kojom e biti propisani svi vidovi najgrubljeg nasilja. Progone su pratila zlostavljanja i ubijanja, pljaka i paljenje domova, a nevine rtve ekali su logori na sve strane.
27
Jedan od najokorjelijih koljaa, zapovjednik u jasenovakoj fabrici smrti, Ljubo Milo, uestvujui u zatiranju tragova zloina u ovom logoru propale drave i bjeei pred naletom partizana 1945. godine, obreo se u emigraciji s drugim krvnicima. Nije uspio da umakne pravdi. Uhapen je i priveden dravnoj komisiji za utvrivanje ratnih zloina. Na sasluanju 1948. izjavio je: Paveli naredbodavac "Nareenje za stvaranje prvih koncentracionih logora poteklo je od Eugena Kvaternika. Iz razgovora koji sam vodio s Luburiem (Maksom) i ostalim ustakim oficirima, poznato mi je da je Kvaternik to nareenje dobio od Pavelia, jer se Paveli mnogo interesirao za logore, a naroito za Srbe, tj. za interniranje istih. U emigraciji mi je priao 1946. godine Boo Kavran da je njemu, po uspostavi NDH, u Zagrebu govorio ustaa povratnik Nikola Orekovi, zv. Gandi, i jo neki kako su jo u emigraciji na Liparima razgovarali sa Paveliem o tome kako e iskorijeniti Srbe u Hrvatskoj. Tada su govorili o tome kako e sami izazvati pobune meu Srbima u Hrvatskoj, ukoliko se Srbi sami ne budu bunili, te na taj nain bi nali razlog likvidaciji istih u Hrvatskoj. Prva osoba koja je bila od Pavelia zaduena za organizaciju koncentracionih logora, bio je povratnik ustaa Mijo Babi, zv. ovani. On je organizirao koncentracioni logor u Lici, kod Gospia i logor Kruicu u Bosni. U osmom mjesecu 1941. kada su Talijani proirili svoju zonu do Karlovca, Luburi (Maks) je premjestio zatvorenike iz logora kod Gospia u tada formirani logor u Jasenovcu - Kraplju. Nakon toga preseljen je i logor Kruica iz Bosne u logor Jasenovac - Krapje. Logor "Danica" kod Koprivnice organizirao je ustaa povratnik Martin Nemec, po nareenju Kvaternika. Nad tim logorom Luburi nije imao kontrolu, ali mislim da su pri rasformiranju logora "Danica" neki zatoenici bili upueni u logor Jasenovac, kao i u Staru Gradiku..." U izjavi, koju u cjelini prenosi Antun Mileti u knjizi "II koncentracioni logor Jasenovac", Ljubo Milo spominje ustae povratnike. Tu su oni koji su se pripremali u Liparima, ustakom logoru za obuku, da bi "po uspostavi NDH", prihvatili zadatke koje im je Paveli povjerio. Pred istranim organima, koji su ga sasluavali, Ljubo Milo govori o Maksu Luburiu, koji je kaznionu Stara Gradika, koja je to bila do poetka 1942. pod Ministarstvom pravosua, pretvorio poslije u koncentracioni logor. Luburi je takoe osnovao i logor u Gornjoj Rijeci za srpsku djecu, koja su trebala da se odgajaju u ustakom duhu. Prema njegovom svjedoenju, Maks Luburi je u ljeto 1941. imenovan od Pavelia za efa Ureda III, tj. odsjeka za logore Ustake nadzorne slube "pod nadzorom Dide Kvaternika, kome je redovno usmeno referisao o stanju na terenu. esto je odlazio i kod Pavelia koga je informisao o broju Srba i Jevreja, interniranih u logore. Luburiev ured kasnije se proirio, sa vie zaposlenih ustakih oficira, koji su bili pod njegovim zapovjednitvom. Ured III zvao se jo i "ustaka obrana", u sklopu koje su bile i znatne vojne jedinice pod komandom Luburia, koriene i za obezbjeenje logora.
28
Na pitanje ko je izdavao naloge za masovna hapenja i ubijanja Srba, Jevreja i ostalih graana NDH, Ljubo Milo odgovara, da je Pavelievo nareenje Dido Kvaternik prenio Luburiu, a ovaj ga sprovodio preko svojih potinjenih, uglavnom ustaa povratnika. Oni su bili na istaknutim poloajima u vojsci i "redarstvenoj slubi" ili na dunotima "stoernika". Upuivani su kao "specijalni izaslanici Pavelia u razne krajeve NDH sa neogranienim ovlaenjima po svim pitanjima. Kako su oni odluivali tako je postupala ustaka vlast u pojedinim mjestima. Ubijeni zbog dopisivanja s kuom upsko redarstvo u Gospiu imalo je na raspolaganju itavu Osmu ustaku bojnu, veli Milo, tvrdei da je Luburi tamo esto odlazio. Ne moe rei koliko je ljudi ubijeno u tamonjem logoru, ali prema prianju ustakih oficira, broj rtava "kretao se na hiljade". uo je i za pokolj u Glini, gdje je Luburi takoe odlazio u to vrijeme, ali ne zna njegove razmjere. Poto je ispriao kada je doao u Jasenovac i na kojoj je funkciji bio, na pitanje da li je uestvovao u masovnim likvidacijama Ljubo Milo je odgovorio da on nije uestvovao. "Grupne likvidacije izvravale su posebno odreene likvidatorske grupe, koje su u Jasenovcu imale povlaene poloaje". "Prvi put", kae, "strijeljao sam tri idova koji su uspostavili vezu sa kuom i dopisivali se, to je bilo otkriveno, te je Luburi naredio da ih strijeljam". Spominje jo pojedinanih sluajeva, pogubljenja a za masovna ubijanja daje objanjenje da ih je bilo poslije "nastupa" logoraa, koja su poinili drugi, a ne on, ili da se ne sjea kad su u pitanju konkretne grupe. Iznosi podatak da je od njegovog dolaska u logor III do proljea 1942. likvidirano oko pet hiljada zatvorenika, u ta "nisu uraunati ljudi koji su likvidirani prilikom rasformiranja logora I i II", kao ni "skupni transporti Srba, idova, Cigana" i drugih.
29
Oktobra i novembra 1941. godine Logor III u Jasenovcu ugroavao je visok vodostaj Save i logorai su gonjeni na ubitaan posao - podizanje nasipa. Mnogi su ostajali u blatu od iznemoglosti ili strijeljani na mjestu. etiri sata je ujutro. Poinje buenje logoraa uz dreku i prostako dobacivanje redara s grubim batinama u rukama. Nema vode, nema umivanja. To i nije potrebno. Sunji su ionako osueni da umru. Glad, bolest, iscrpljivanje na ubitanom poslu na nasipu najefikasnije je ustako oruje za masovno unitavanje ljudi. Hrana u logoru je nikakva. Za "doruak" nekakav orbuljak od umlaene vode i ustajalog brana u vlazi i to je sve. Onda slijedi zapovijest - u kolonu po dva, na posao. Muenici se jedva kreu s lancima na nogama uz zagluujui zveket. Na blatnjavom nasipu, koji se zove radilite, ustaka straa budno prati svaki pokret, psuje i baca kamenje, to nae, da upozori i zaprijeti. Maltretiranje ne prestaje: odjednom uje se komanda - Trkom. Na klizavom terenu nekoliko stotina logoraa, sapetih nogu u lancima, poinje da skakue. Da nije emerna i tuna, slika bi bila smijena. Neki stariji ovjek okliznuo se i pao u rupu. Piskavi glas golobradog vojnika naglo je zaustavio kolonu, gledajui u mladog ustau s mainkom u rukama dok istresa svoj bijes na nesrenika u rupi. - Tu si se sakrio, pasija vjero, da ne radi! Pokuao je da neto kae. Kuda da pobjegne u lancima pred naoruanim ustaama?
30
Razbjesnjeli vojnik uutkao ga je pucnjem i ostavio u rupi. Bila je to svakodnevna slika umiranja na svakom nasipu u Jasenovcu. Gonjeni kao stoka U oktobru i novembru 1941. godine visoki vodostaj Save ugroavao je Logor III i logorae su gonili na svakodnevni rad da podiu branu nabujaloj rijeci od eljeznike pruge sa sjeverne strane logora i du jednog potoka. Podizani su veliki i mali nasip. Za prvi je korien alat i lake se obavljao posao, mada je i s tehnikim pomagalima bio ubitaan za nemone ljude. Na malom nasipu sve se radilo runo, iznemoglom snagom robijaa. Svakog dana su duge kolone zatoenika dolazile sa sjeverne i istone kapije Logora III, "predvoene" desetinama robijaa s lancima na nogama. "Ispomo" sapatnicima, od blizu dvije hiljade Srba i Jevreja, stizala je iz Broica - Logora II - gonjena preko raskvaenih njiva kao stoka. Bilo je nesnosno. Desetine zatoenika nisu se vraale u logor: ubila ih je muka, ili su strijeljani na mjestu. Leevi su ostajali u blatu, ili bacani u Savu, zatrpavani u jame pored rijeke. Sirena je u podne oznaavala prekid rada da bi se podnosili izvjetaji efovima o obavljenom poslu i radnoj disciplini. Oni koji nisu zadovoljili glavnog nadzornika i njegove pomonike, mogli su samo da oekuju teke kazne, najee likvidaciju. Iza tog "referisanja" uslijedila je podjela "ruka" od kiselog kupusa, u kome je samo tenost imala ukus kiselosti od pokojeg kupusovog lista, uz komadi buavog i prijesnog hljeba. Oni koji su mogli da i to jedu, oekivali su jo. Od ponovljenog "obroka" ustae su pravile cirkus, izigravajui dobrodunost i dozvoljavajui da se dodatna porcija dijeli bez ekanja u redu. Tada bi nastojala guva oko kazana, koja bi se zavravala batinama, toliko bezonim i surovim da je to nekima bio i kraj muenikog ivota. Vrijeme za nastavak popodnevnog rada oglaavala je sirena u etrnaest sati. Kolone su na isti nain odlazile na posao, u pratnji svirepih straara, iza ijih postupaka su i na "radilitu" ostajali tragovi zloina. Nasipi su pretvarani u masovne grobnice. Mokri i blatnjavi novembarski dani 1941. godine odavali su veliku i groznu scenu pod jasenovakim tmurnim nebom, dok je niz ivih kostura prenosio iz ruke u ruku drugome raskvaenu zemlju do nasipa, ne bi li se zaustavilo prelivanje nabujale Save. I upravo tada je bio ef radne slube logorske Ljubo Milo, zlikovac koji je na sasluanju pred dravnim organima poslije rata izjavljivao da nije uestvovao u masovnim likvidacijama, ali da "doputa mogunost" da ih je bilo u "nastupima". Malobrojni preivjeli su ga dobro upamtili. Jedan od takvih, Egon Berger, opisujui ga u svojim sjeanjima, kae da je uvijek bio spreman s mainkom i kamom za pojasom. Berger pie:
31
Straan prizor "Pred vratima Miloeve sobe morao sam malo priekati. Najposlije me zovne unutra. Prizor koji sam gledao bio je straan. Milo je bio obuen u bijeli ogrta. Na jednoj stolici sjedio je poznati kolja Bonzo, a s druge strane neki nepoznati zastavnik. Njima nasuprot nalazila se njihova rtva. Bio je to neki mladi Srbin, sav blijed od straha. Najednom ga Ljubo Milo zapita: "Zato nisi radio, kad sam doao u radionu i vidio te da sjedi?" Mladi odgovori da ga je zaboljelo slijepo crijevo, pa se htio malo odmoriti. Milo mu tada ree: "Dobro, raskopaj hlae, pa u te ja pregledati. Upravo sam poloio doktorski ispit!" Mladi se raskopa. Izgleda da nije shvatio, ili jo nije dobro poznavao Miloa. Mene je spopala vruina. Htio sam izai, ali vrata su bila zakljuana. Milo izjavi da je potrebna operacija. Ona dvojica, Bonzo i zastavnik, drali su jadnika za noge i ruke. Strahovit vrisak zaori se sobom, kad je Milo rasparao tijelo od gore do dole. U omaglici sam jo vidio da mu je prerezao grkljan". Bestijalnost je bila odlika svih gospodara smrti u ustakoj dravi, u logorima posebno jasenovakog kompleksa, ispoljavala se u najmranijem obliku. Svi logorai koji zbog bolesti, gladi, iscrpljenosti, batina ili nekog drugog zla, nisu bili u stanju da rade, bili su "viak", odstranjivan svirepim ubijanjem.
32
Bezbroj je primjera ustake svireposti nad srpskom djecom koju su ubijali na razne naine. Govorei im da ih vode kod roditelja odvodili su ih do iskopane jame i jedno po jedno udarali ekiem u potiljak. Logor smrti nemilosrdno je unitavao i djecu. Umirala su od bolesti, gladi, iscrpljenosti, najee od ruke delata. Ljudi i ene bili su roblje, prisiljavani su da rade do iznemoglosti na nasipima, isuivanju movarnog zemljita ili na ustakim ekonomijama. Djeca su bila beskorisna, teret koga se trebalo osloboditi. Veinom srpska, romska i jevrejska, bila su posebna smetnja, uklanjana pojedinano i masovno u svako doba i na svakom mjestu. Jasenovaki sistem logora prepun je primjera takvih egzekucija.
33
U saoptenju pukovnika JNA u penziji, Boe varca, na okruglom stolu u Beogradu, aprila 1996. godine, ostalo je zabiljeeno kako je jedan ustaki vojni "dunosnik" u Jasenovu svirepou usmrtio djeaka s Kozare. Pria ovog zagrebakog Jevrejina je njegov lini, stravini doivljaj. Boo varc kae: etnik, majku mu srpsku "Jedan ustaki oficir je pred mojim oima ubio jedno dijete na nain od kojeg me i danas podilazi jeza. Grupa maliana iz Potkozarja je tek bila dovedena u Jesenovac. Djeca slabo obuvena, prozebla, oborenih glava ila su pored zida. Zlikovac je stajao sa grupom ustaa i gledao tu tunu povorku. Jedan crnomanjasti djeak nije mu bio simpatian. Rekao je svojim krvnicima: "Vidi ovog u demperu, to e biti etnik, majku mu j... srpsku! Pozvao ga je i upitao kako se zove, potom ga uhvatio za ruku i poeo da vitla tim mravim tijelom da bi ga zatim svom silinom tresnuo u kaljugu. Ali to nije bilo sve: u krvnikovoj ruci ostala je djeakova ruka istrgnuta iz ramena. Prizor me je raspametio, dugo sam povraao u. Tu sliku strave nikad neu zaboraviti, ivo je pamtim i danas poslije pola vijeka. A proao sam deset ustakih logora prije nego sam pobjegao u partizane. Ratovao sam sve do osloboenja Beograda, vidio mnoge uase i patnje, bolove i smrt, ali stradanje malog Krajinika je neto najgnusnije to sam doivio. Taj bol i danas bode kao igla u srcu. Do mene je tada stigla jo jedna krvnikova reenica: "Srbe je najbolje poubijati dok su jo djeca"! ta se dogaalo u martu 1942. godine ispred jasenovakog Logora III, o tome svjedoi Cadik Danon u rukopisu "Jasenovac, pria preivjelog". Opisuje kako su ustae vodile kolonu, u kojoj je moglo biti od 200 do 250 djece iz transporta Srba iz Srpske i Federacije. Kretali su se prema Velikom polju i jedan ustaa im je govorio da ih odvode njihovim roditeljima. A velika jama je ve bila iskopana. Kopali su je zatoenici meu kojima je bio i sam Danon. Poto su se pribliili na dovoljno odstojanje od mjesta pogubljenja, kako djeca ne bi znala ta im se sprema, ustaka pratnja ih je opkolila, a onda? Danon pria: ekiem u potiljak "Uzimali su jedno po jedno dijete i po lananom sistemu dodavali jedan drugome sve blie jami. Onaj posljednji ustaa koji je stajao uz samu jamu imao je u rukama obian stolarski eki. Uzimao je jedno po jedno dijete koje su mu dodavali i ekiem snano udarao u potiljak i bacao u jamu. Poslije svakog udarca uo se deiji pisak i tupi zvuk pada u jamu. Zatim kratkotrajna tiina. Ovo sam gledao sa 20 do 30 metara udaljenosti. Kada je mala grupa bila pobijena, jedan ustaa se vratio stotinjak metara udaljenoj velikoj grupi djece i istom prevarom, da vodi djecu roditeljima, poveo sljedeu grupu ka jami. Djeca iz velike grupe nisu mogla da vide ta se deava pored jame, jer su ustae svojim tijelima zaklanjale prizor.
34
Gledajui sve ovo, suze su mi navrle na oi. Okrenuo sam se na drugu stranu da ne bih i dalje gledao ovaj uas. Do mene je stajao jedan stariji Jevrejin, takoe jecajui od bola i nemoi. Kaem stariji, jer sam tada imao samo 18 godina, a on najvie 30. Izgledao je kao starac. Podigao je pogled ka nebu i glasno rekao: - Gospode, ako te ima, udari gromove iz vedra neba i ubij ove zlikovce! Naalost, nita se nije dogodilo. Sve se desilo kako su ustae htjele. Tada sam i ono malo to sam vjerovao da postoji "gore", izgubio svaku veru i nadu da ita postoji. Vjeruje se da Bog kanjava grenike. Ova djeca sigurno nisu bila grena. Ustae su brzo zavrile svoj posao, jer su u ovome bili vjeti. Nama su naredili da zatrpamo jamu. Radili smo do mraka, oekujui da i nas pobiju, jer su ustae uvijek nastojale da unite svjedoke svojih zloina i zvjerstava. Kad smo zavrili posao, opet u dvojnim redovima vraali smo se u logor. Bio sam svjedok neuvenog zvjerstva, oajan i oamuen hodao sam kao u transu. uo sam glas logoraa koji je iao pored mene. Rekao mi je: - Imali smo sreu da i nas nisu pobili..." Guenje ciklonom U Staroj Gradici, jasenovakoj "ispostavi" smrti, zlo je svakodnevno prodiralo svoje rtve - starce, ene, djecu. Ustaki bojnik Ante Vrban bio je jedan od zapovjednika i egzekutora. Smislio je da povodom poglavnikovog imendana polovinom juna 1942. priredi krvav pir u jednoj kuici u krugu logora. Oduzeta djeca od majki nagurana su u dupke punu sobu, gdje ih je Vrban poguio gasom ciklonom. Vie stotina njih umrlo je u tekim mukama, dok su druga poskapala u tavanskim prostorijama zloglasne Kule, gdje su bila prebaena po njegovoj zapovijesti. O tome je svjedoila logoraica ordana Mandi Fridlender na suenju Anti Vrbanu pred Vrhovnim sudom Hrvatske u Zagrebu jula i avgusta 1948. godine. Njoj i jo nekim zatoenicama bilo je nareeno da, toboe, uvaju djecu. "Zajedno sa djecom bile smo zakljuane danju i nou na tavanu, bez ikakve pomoi. Leala su na podu jedui jedno drugom izmet. Nou bi tuno vapila dozivajui majku da im da vode. A vode nije bilo.
35
Mada su u civilizovanom svijetu zabranjene sankcije protiv maloljetnika do etrnaest godina, u faistikom reimu to nije vailo. Ustaka drava je upravo nad tim uzrastom izvrila zloin genocida.
36
U jasenovakom sistemu gubilita umoreno je 19.432 djeteta od pelena do etrnaest godina starosti, preteno s podruja gdje su ivjeli Srbi: srpske Banjaluke Krajine, Korduna, Like, Banije i Slavonije - Molim da mi se oprosti ako ne naem prave rei u pokuaju da predstavim bolnu temu o masovnom unitenju deijih ivota u sistemu ustakih logora Jasenovac - pie Dragoje Luki u svom prilogu raspravi na Drugoj meunarodnoj konferenciji maja 2000. godine u Banjoj Luci, o ustakim logorima genocida. - Sloiemo se da nije lako opisati apsurd, pogotovo ako je re o jednom od najveih u istoriji ljudske civilizacije. Piui izvetaj predsedniku Trumanu 1946. glavni tuilac SAD, sudija Robert Dekson na procesu nacistikim zloincima u Nirnbergu, bio je u velikoj dilemi kako staviti na hartiju neto to je ljudski nepojmljivo i to granii sa razumom civilizovanog oveka. Ima srenih naroda koje je rat zaobilazio stotinama godina: oni su u miru gradili svoj ivot i bogatstvo ljudske sree. Tako u nas nije bilo. Na ovim prostorima jedna krvoprolia sustizala su druga. Mi smo, pored ostalog, imali Jasenovac sa najveom deijom grobnicom u ovom delu sveta - grobnicom 19.432 devojice i deaka. Vrhunac genocida Iako moderno pravo izriito zabranjuje svaku krivinu sankciju prema maloletnim licima koja nisu navrila 14 godina, ustaki genocid dosee svoj vrhunac upravo u unitavanju i odnaroavanju dece osuenih naroda, mlae od 14 godina. Deca, produenje ljudske vrste, ukras sveta, u Pavelievoj dravi nisu bila poteena unitavanja ako su bila Srbi, Jevreji i Romi. Jer, ista hrvatska drava mogla je biti samo drava Hrvata. Meu onima koji su na sve naine pokuali da minimiziraju zloine u sistemu ustakog logora Jasenovac, istaknuto mesto zauzima dr Franjo Tuman sa svojom knjigom "Bespua povijesne zbiljnosti". Na 316 stranici, izmeu ostalog on kae: "Promicatelji jasenovakog mita ustraju na tome da je jasenovaki logor bio organiziran sa izriitom svrhom likvidacije svih zatoenika te da su se u njemu svakodnevno vrili pokolji na stotine pa i tisue Srba, idova, Cigana. A istina je da je logor bio organiziran kao radni logor sa mnotvom poljodjelskih i tvorniko-obrtnih radnih jedinica. U logor su pojedinano, a ponajvie u manjim skupinama od po nekoliko desetaka ili stotina dopremane tisue, pa i deseci tisua nesretnih ljudi, ali i otputani i otpremani u razne logore i na rad u Njemaku". I dalje Tuman konstatuje: "U jasenovakom logoru stvarno je stradalo nekoliko, vjerovatno tri do etiri desetka tisua zatoenika. Ponajvie Cigana pa idova i Srba, a i Hrvata. Uvjeren sam da se i taj broj moe i tono utvrditi osim moda za Cigane", zakljuuje Tuman, koji u svojoj obimnoj knjizi ne spominje decu, upravo njihovu agoniju na jasenovakom stratitu.
37
Pod zatitom nacistike Nemake i njenih saveznika 10. aprila 1941. godine proglaena je Nezavisna Drava Hrvatska, koja je zahvatala povrinu od oko 102.000 kvadratnih kilometara. Na toj teritoriji ivelo je oko 6.300.000 stanovnika. Srpsko stanovnitvo je sainjavalo vie od treine. Kada je re o dejim rtvama koji su poimenino, posle vie od pola veka, prvi put upisani u knjigu povesnicu "Bili su samo deca", u NDH su od aprila 1941. godine do maja 1945, godine ivote izgubila 74.762 deteta mlaa od 14 godina. Meu njima je identifikovano 14.528 maliana koji su u knjige poginulih upisani kao rtve rata. Nad 60.234 dece izvren je najtei oblik genocida. Ubijeno je i na druge naine umoreno 32.054 deaka i 28.012 devojica. Za 168 maliana nije bilo mogue utvrditi pol. Najvie je ubijeno srpske dece - 42.791. ivoti 36.730 deaka i devojica ugaeni su na 1.398 mesta i stratita Hrvatske, Krajine, Srpske, Federacije i Srema oblastima koje su sainjavale NDH. Po masovnosti, broju identifikovanih rtava i monstruoznim ustakim zloinima, izdvajaju se podruja gdje su preteno iveli Srbi. To su pre svega Kordun, Lika, Banija, Slavonija, Banjaluka Krajina, istona Srpska i Federacija. U nemakim, italijanskim i ustakim sabirnim i koncentracionim logorima i posebno logorima za decu umoreno je 23.504 maliana od kojih je samo jasenovako stratite progutalo 19.432 deja ivota. Najmlae rtve u pelenama Dakle, od 21. avgusta 1941. do 22. aprila 1945. godine na stratitima jasenovakih logora ustae su ubile i na drugi nain umorile 19.432 dece. U zajednike grobnice pokopano je 10.268 deaka i 9.128 djevojica, za 36 njih nije bilo mogue utvrditi pol. Najmlae rtve sistema logora bile su u pelenama, a najstarije su imale 14 godina. Njihovi ivoti ugaeni su na logorskim stratitima koja su se prostirala na 210 kvadratnih kilometara. Podaci do kojih sam do sada doao pokazuju da je u jasenovakim muilitima umoreno najvie srpske dece - 11.888, zatim romske 5.469 i jevrejske 1.911. Meu ubijenom djecom identifikovana su 132 Hrvata i 17 muslimana. Na ovo stratie deca su sa svojim roditeljima dopremana raznim transportnim sredstvima, a iz slavonskih i kozarskih sela ona su gonjena u dugim peakim kolonama. Posmatrano po regionima tadanje NDH, sa teritorije Hrvatske je umoreno 10.064 maliana, najvie s podruja Banije, Korduna, Slavonije. Iz Srpske i Federacije ivote je izgubilo 8.030 dece, najvie iz Banjaluke Krajine - 6.130, meu kojima je 5.877 deaka i devojica sa podruja Kozare..."
38
Velika potranja raznog graevinskog materijala, ije je korienje bilo nezamislivo bez krea, podstakla je ustaku vlast da predratne dubike kreane pretvori u svoj proizvodni pogon sa radnom snagom robijaa iz Jasenovca i Stare Gradike. Njemako nacistiko iskustvo u korienju besplatne radne snage za potrebe njene privrede korieno je i u ustakoj dravi, koja je u organizaciji jasenovakog logorskog kompleksa imala i svoje ekonomije. Koliko je poglavnikovo "gospodarstvo" profitiralo od robovskog rada - ne zna se, ali je on primjenjivan da bi se zadovoljila potranja. Naroito se osjeala potreba za graevinskim materijalom u ijoj strukturi je kre bio vaan element. Viegodinje iskustvo za njegovu proizvodnju postojalo je u dubikom podruju na Baniji u blizini Jasenovca. Ovdje su prije rata radile tri pei u vlasnitvu Dubianina Jove Biukovia. efu Uprave logora pri Ustakoj nadzornoj slubi, Vjekoslavu Maksu Luburiu, gotovo se nudila ideja da tu osnuje jo jednu "filijalu" jasenovakog sistema masovnog unitavanja ljudi. Ustako gubilite Tako su Dubike kreane sredinom 1942. godine pretvorene u ustaki proizvodni pogon i gubilite. Nalazile su se uzvodno dva do tri kilometra od Hrvatske Dubice do Kostajnice s lijeve strane rijeke Une i puta koji je povezivao ova dva mjesta. Dvadesetak kilometara od Jasenovca bila je razdaljina koja nije predstavljala tekou u komunikaciji i kontroli centra smrti sa ovom njegovom "ispostavom", obezbjeivanom s pedesetak pripadnika "Druge bojne Prvog ustakog obrambenog zdruga".
39
Poto nije bilo sistematskog istraivanja kreana, tim poslom se samoinicijativno bavio kustos nekadanjeg Spomen-podruja Jasenovac, Stanko osi. Izmeu ostalog on je zabeleio: "... Jasenovake ustae su bodljikavom icom ogradile kuu sa talom pomenutog Jova Biukovia i kuu Ilije abalja, stotinak metara nie prema Dubici. Na tom ograenom prostoru od oko tri i po hiljade kvadratnih metara, kue su sluile kao "nastambe" ustaa, dok je tala bila za smjetaj logoraa i stoke: volova i konja s kojima su prevoena drva za loenje pei u kreanama. Preko puta tog prostora sve tri pei takoe su bile ograene bodljikavom icom visokom oko tri metra, a do tih pei bila je instalisana uskotrana pruga s vagonetom kojim je dovezen krenjak iz ezdesetak metara udaljenog kamenoloma. Za cjelokupni tehnoloki proces bilo je potrebno tridesetak logoraa, dotjerivanih iz Jasenovca i Stare Gradike". Kada se "potroi" dogonjeni su drugi. Istraujui osi kae da je doao do zakljuka da je reim prema zatoenicima, prenesen iz jasenovake ciglane, izraen u velikoj smrtnosti prouzrokovanoj loom ishranom, prenapornim radom i"zloinakim nagonima pripadnika Luburieve "ustake" obrane. Dubike kreane bile su "sistem" u malom, po svemu kako je on funkcionisao u velikoj fabrici smrti. Istie da su one postale mjesto masovnih likvidacija stanovnitva sa Banije i Potkozarja, ali i stratite rtava iz Srema. Doao je do podatka o imenima oko hiljadu pobijenih mukaraca, ena i djece. O zloinima u Dubikim kreanama, koje su poinile jasenovake (hercegovake) ustae, ima malo izvornih sjeanja. U svojim istraivanjima ovog sistema masovnog ubijanja, Marko Runov navodi, izmeu ostalih, i svjedoenje Nikole Bursaa koji je zajedno sa jo estoricom logoraa iz Stare Gradike prebaen u jesen 1943. godine u kreane: "Prve veeri doao je u "nastambu" dvadesetogodinji ustaa ai s pitoljem u ruci i dreknuo: Dii se, nareujui da svi idemo u "nastup" na sred tale. Ko nije uspio prvi da skoi, bio je zadnji u redu i dobio udarac akom u lice, cokulom u koljeno ili pitoljem u glavu. Kad nas je postrojio poeo je depnom lampom da osvjetljava jednog po jednog... Ja sam imao demper, jo u dobrom stanju. Uoivi rekao je: Skidaj to! Tebi i onako ne treba, zagrijae se na kamenolomu s takama i krampom. Opisujui ivot u kreanama Bursa e rei da je to bio pravi pakao. Radilo se od jutra do prvog mraka, ljeti due, zimi krae. Posao u kamenolomu, sjea i priprema drveta za pei bio je naporan. Gladni i iznemogli pod stalnim batinama, logorai su ulagali posljednju snagu da izdre. Ko nije mogao ostao je u kamenjaru. Po povratku u 'nastambu' - talu - ekale su ih stjenice, buve i druga gamad. Pijane ustae navraale bi nou rado da se "naslade". Po zemlji, u okovima leali bi logorai raskrvavljenih glava, polumrtvi i mrtvi od udaraca razbjesnjelih zlikovaca. Krug smrti Zadovoljavanju svireposti nije bilo kraja. Na muenicima u kreanama pod posebnom "paskom" - prismotrom - divljaki su se iivljavali. Zakopavali bi ih u zemlju do ramena u krug oko dobro usaenog oblog stupca, na kome je bila "nataknuta velika alka za koju je privezano tanje brvno sa privrenim komadom eljeza na drugoj
40
strani. Logoraima bi zatim bilo nareeno da to brvno guraju u krug iji bi gvozdeni komad, kao tuak, udarao po glavama rtava. Tako usmreni otkopavani su i bacani u pei kreana. Na lokalitetu dubikih kreana poslije rata, akcijom samih mjetana, obavljena su velika iskopavanja 1957. Meu vie hiljada lobanja, otkriveno je i oko sto dvadeset djeijih. Iste godine u umi Mrtve, udaljenoj oko sedam kilometara od kreana, otkopana je i grobnica sa oko trista lobanja, meu kojima je bila i lobanja jedne djevojke partizanke. Pronaen je i konopac kojim je bila objeena, ime je potvrena ranija pria o njenom stradanju od ustakih delata. Prije zakopavanja rtve su prelivane kreom da se neutralie zadah i leevi prije istrunu. Poslijeratna "sahrana" zemnih ostataka logoraa takoe je svjedoanstvo o stravinim zloinima u dubikim kreanama, to potvruju i fotografije sanduka lobanje i kostiju, koje su prikupili mjetani okolnih sela. Jasenovac (16) Feljton 20/04/07
Zgraajui se nad ustakim zloinima, njemaki generali u Zagrebu izvjetavali su Glavni tab u Berlinu o broju pobijenih Srba "rtava ivotinjskih instikata raspaljenih od ustakih voa". Hitlerov izaslanik za Balkan, Herman Nojbaher pie u svojim memoarima da su "Srbi postali divlja za odstrel" i da je "svako mogao nekanjeno da ih progoni i ubija" Teror i masovne likvidacije bili su podloga ustakog pokreta, ozakonjeni od prvih dana zvaninog proglaenja monstruozne dravne tvorevine, u ijoj funkciji su bili logori fizikog unitenja ljudskih ivota. Ta zlodjela bila su tajna i javna, tolika da se nisu mogla sakriti i da su to eljeli organizatori i egzekutori Maks Luburi, izvrilac
41
Pavelievih naloga, ciniki je govorio da je pobijeno vie Srba nego to ih je potamanjeno u vrijeme turske vladavine u srpskim zemljama na balkanskim prostorima. Zlikovako hvalisanje nije se obaziralo na gnuanje svjetske javnosti. "Kad civilizirani svijet sazna za to, revolt i indignacija bit e takvi da ja ne znam ta e sa nama Hrvatima biti", pisao je hrvatski diplomata Nikola Paveli Ivanu ubaiu maja 1942. godine. Boravio je tada u Rio de aneiru, s teretom munih prizora koje je ponio iz domovine. Svoju zabrinutost izraava opisujui detalje ustake svireposti: "Samo jedan detalj. Po ulicama hrvatskih gradova nuene su na prodaju sakupljene, iskopane oi Srba - pod trideset do etrdeset oiju odjednom", ilustruje svoje zaprepatenje ovaj diplomata u pismu ubaiu. Zgraavanje generala Rajha A jo uoi katolikog Boia etrdeset prve list "Nova Hrvatska" iznosi podatak da u NDH "imade" petsto hiljada Srba, zaboravljajui namjerno ili ne zvaninu statistiku te drave odmah poslije njenog "uskrsnua" 10. aprila 1941. godine, prema kojoj je Srba u Hrvatskoj bilo milion i po. Urednik spomenutog dnevnika, Ante Orani, nije pri tome objasnio ta se dogodilo sa one dvije nespomenute treine srpskog naroda. Jesu li one ve tada bile u planu da se izbriu iz "brojidbenih" dravnih knjiga po ustakom naelu istrebljivanja - progon, pokatoliavanje i ubijanje. Visoki njemaki vojni i politiki funkcioneri u "Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj", zgraajui se nad zloinima, javljali su Berlinu, uvjeravajui najvie efove Rajha u objektivnost svojih procjena o pobijenim Srbima. General Glez fon Horstenau kae u pismu iz februara 1942. godine da se "broj pravoslavaca koje su Hrvati masakrirali i na sadistiki nain muili do smrti, kree oko trista hiljada". Tu cifru on "smatra tanom", mada se, veli, procjene kreu i do sedamsto hiljada. Obavjetajac ovog Hitlerovog generala u Zagrebu, kapetan Artur Hafner, izvjetava svog efa da je u prvim mjesecima terora, do kraja jula 1941. godine, broj Srba "rtava ivotinjskih instikata raspaljenih od ustakih voa, vei od dvjesta hiljada:. Referiui fireru o situaciji na Jugoistoku, general Aleksandar Ler kae da su ustae pobile oko etiristo hiljada pravoslavaca" od sredine aprila etrdeset prve do jeseni naredne godine. U svojim memoarima "Specijalni zadatak Balkan", Herman Nojbaher, Hitlerov izaslanik za ovo podruje tokom rata, u poglavlju "Represalije" pie: "Srbi su postali divlja za odstrel, svako je mogao da ih nekanjeno progoni i ubija. Nakon to se Jugoslavija raspala usledio je hrvatski osvetniki pohod unitavanja pravoslavnih Srba. Ovaj dogaaj spada u najuasnija masovna ubistva tokom cele svetske istorije. Kompleks mrnje naterao je Hrvate na zloin, pa ovek zanemi pred tim strahotama. Recept za pravoslavne koji je primenio ustaki voa, Ante Paveli, podsea na najkrvavije religiozne ratove: jedna treina mora postati katolika, druga mora napustiti zemlju, a trea mora da umre. Poslednja taka programa bila je i provedena u delo.
42
Kada ustake voe priaju o tome da su zaklale milion pravoslavnih Srba, ukljuujui bebe, decu, ene i starce - to je onda, po meni, preterivanje i sadistiko samohvalisanje. Na osnovu izvjetaja koji su stigli do mene procenjujem da broj nevinih, nenaoruanih, zaklanih Srba iznosi 750.000. Kada sam, po ko zna koji put u Glavnom tabu (u Berlinu) stavio na dnevni red izvetaje o istinski uasnim stvarima koje se odvijaju u Hrvatskoj, Hitler mi je ovako odgovorio: I ja sam poglavniku rekao da nije mogue samo tako iskorijeniti tu manjinu, jer ona je - jednostavno prevelika..." Srbi najjae tkivo na Balkanu Nojbaher se pita: "Kad bi ovek znao gde je tano granica unitavanja jednog naroda" i naglaava: "Najjae tkivo, najsnaniji narod na okupiranom Balkanu je srpski, a on je najgore proao". Da, tako je bilo. Moda i ne bi bilo genocida nad Srbima u Drugom svetskom ratu da Hitler, koji je pripadao soju Austrijanaca sa "jakim antisrpskim kompleksom zbog ubistva prestolonaslednika u Sarajevu i izbijanje Prvog svetskog rata", i sam nije bio optereen takvom podsvijeu i nenormalnim unutranjim oseanjem izazvanim njome. Ali, vratimo se jo malo "izumu"ustakog bezumlja. Na zvaninom prijemu "veleposlanika" Nezavisne Drave Hrvatske u Vatikanu, gospodina Ruinovia, 27. maja 1942. godine, kardinal Eugen Tiseran je rekao: "ta se mi imamo tuiti na Srbe, kad mi s njima postupamo gore nego li su oni sa nama, iako smo toboe kulturniji i katolici. Samo u jednom logoru ima dvadeset hiljada Srba. A Srbi su u borbama s Turcima dali za Zapad i katolicizam isto toliko koliko i mi, a moda i vie". Ovom njegovom usputnom prigovoru na sopstveni raun, prethodili su podaci iz razgovora sa "veleposlanikom" da su ustae protjerale iz NDH i pobile sve pravoslavne svetenike i da je do tada nestalo trista pedeset hiljada Srba.
43
Masovna likvidacija logoraa, velike lomae spaljivanih iskopanih leeva, proboj i bjekstvo zatoenika iz obrua smrti - svjedoanstvo su posljednjih dana stravine drame u jasenovakom gubilitu Pribliavao se definitivni slom nacizma. Hitler je doivljavao poraze na svim frontovima i ustatvu je bilo jasno da i njemu dolazi kraj pred naletom partizanskih snaga koje oslobaaju mnoga podruja gonei neprijatelja do unitenja. Poetkom aprila 1945. godine glavni zapovjednik Maks Luburi nareuje pripreme za likvidaciju jasenovakog logora. Preostali zatoenici moraju biti pobijeni, a svi objekti sravnjeni sa zemljom da bi se zatrli tragovi zloina. Iz Stare Gradike i Lepoglave stiu transporti robijaa. Stotine njih poslati su ovamo da umru, a "pranjenje" ove fabrike smrti vri se na uobiajen nain - svirepou i masovnim likvidacijama. Prema svjedoenju preivjelih, meu kojima je i Ote Brejera ustae su na prevaru odvodili logorae na "vanjske poslove", odakle se nisu vie vraali. Njih i ranije usmrene i zakopane, spaljivali su. Po nalogu logorskih vlasti bile su odreene posebne ekipe zatoenika - grobara, koje su pod naoruanom straom prekopavale sve "vanjske" grobnice, vadile leeve i ostatke rtava i odvozile ih na odreena mjesta, gdje su pripremane velike lomae. Za to su bile zaduene druge grupe logoraa, koje su, prema ustakom "naputku", postavljale sloj koksa na zemlju, a onda na njega ostatke usmrenih i leeve preko kojih je prelivana nafta. Plamen se brzo pretvarao o ogromne buktinje. Masovno ubijanje Svjedok Milan Duzemli, govorei o tome pred istranom zemaljskom komisijom, prenosi priu mjetanke iz Koutarica, Marije Marini, koja je sa krova svoje kue
44
posmatrala veliku vatru, ne znajui u prvi mah ta se dogaa. Bilo joj je jasno kada je vidjela da su ustae usmrtile logorae - grobare pripremali i bacile ih u plameni oganj. inili su to uz vrisku, opijajui se i kliui od veselja. Tih aprilskih dana, u ustakoj urbi, potresne slike reale su se jedna za drugom. Jeua Abinum, Jakov Danon, Jovan ivkovi i Stojan Lapevi, koje je smrt sluajno mimoila, govorili su da je 20. aprila likvidirano oko 450 logoraa, kao i vea grupa Sarajlija, koja je upravo bila pristigla. Svi su pobijeni u Gradini. Dan kasnije odvedeno je na "ekonomiju" oko 760 ena i djevojaka iz enskog logora. Znale su da ih vode na pogubljenje, ali su pjevale od bola, opratajui se od svojih drugova, koje je, takoe, ekala smrt. Strah i panika meu ovim nesrenicima obuzela je stotinak njih potpunim beznaem da su se sami objesili iz oaja u radionicama i prostorijama u kojima su noivali. Ostalo je jo oko 1.060 suanja u logoru III, koje su zloinci nagurali u veu fabriku zgradu, zakovali vrata i prozore daskama i postavili okolo jaku strau. Istovremeno jasenovaka ustaka posada urno je pripremala miniranje svih logorskih objekata. Dan i no bili su okupirani time da se postavi eksploziv u sve radionice, skladita, barake, ciglanu (Piilijev krematorijum). Tutanj eksplozija jedne za drugom odjekivao je logorom u plamenu i dimu. Zakovane muenike u zgradi ekala je ista zla sudbina. Niem drugom se i nisu mogli nadati, sluajui prestravljeni detonacije sa svih strana. Najpribraniji, meu kojima je bio i Ante Bakoti, odluili su da provale objekat i goloruki pokuaju proboj po cijenu ivota, koji i onako nije nita vrijedio. Nada da e se, moda, domoi slobode, drala je one najhrabrije. Logoraki juri dogovoren je 22. aprila 1945. Ujutro toga dana u deset sati potrgali su daske vrata i prozora, dograbili po neki vrsti predmet i krenuli u odluujui boj. U zadnji as njih oko 460, potpuno onemoalih, bolesnih i starih, izgubilo je svaku nadu i predalo se zlu. Ostali su nagrnuli: gomilu oajnika, eljnu slobode, nije bilo mogue zaustaviti u meteu i guenju sa ustaama. Ginuli su! Srenici koje nije zaustavio kurum probijali su se prema istonim vratima logora i puta koji vodi u selo Koutarice. Na ovom pravcu iz ustakih bunkera otvarana je mitraljeska vatra. Istona kapija logora, sluajno otvorena, bila je mjesto odluujue bitke. Iznenaene naletom na ovu stranu, strae su zaboravile da zatvore prolaz. Naletio je logora Mile Risti iz Vilusa, rukama zadavio ustau, zgrabio njegov mitraljez i raspalio po zbunjenim ustaama, otvarajui prolaz grupi od blizu osamdeset zatoenika. I sam je uspio da pobjegne. Od oko 460 onih koji su ostali u provaljenoj zgradi, spasio se samo Jovo ivkovi iz Bakog Gradita. Pet dana krio se u ruevinama bez hrane i vode, ekajui da iz Jasenovca ode i posljednji ustaa. Preplivao je Savu, kada su ve bile pristigle partizanske snage, koje su prihvatile njega i ostale razbjeale po okolnim umama.
45
Bjekstvo iz koare ta se dogaalo u "Koari", gdje je bilo 147 robijaa. Oni su takoe pripremali proboj 22. aprila, ali su zbog "pobune" u Logoru III, o emu je prethodno bilo rijei, morali da odgode bjekstvo za uvee oko 20 sati. Ustae su ve bile uzbunjene dogaajem toga dana i budnost je bila vea. Svjesni da ih nee potedjeti, logorai su se organizovali po grupama, tako da je svako znao ta treba da radi u odreenom trenutku. ak su meusobno razdijelili otrov da se koristi u beznadenoj situaciji. Proboj je oteavao izlazak kroz jasenovako naselje iz ijih se kua pucalo na svaki sumnjivi pokret. anse nikakve, ali ni ekanje nije znailo nita osim smrti. Uspjelo je da se izvue desetak ljudi. Bjeei i lutajui danima, Jakov Kabiljo je tek treeg maja nabasao na partizane u blizini Banove Jaruge. Ervin Miler je u gotovo neprestanom tranju sedamnaest asova prevalio nevjerovatnih 170 kilometara. Neprebrojne su jasenovake drame, koje ine jednu ogromnu ljudsku dramu izazvanu bezumljem ustakog reima, koji je svirepou nadmaio i nacizam. Pripremio Milo MILINOVI (Kraj)
Objavljeno na www.krajinaforce.com Za jos dokumentarnih materijala, audio i video zapisa posjetite sajt.
46

Jasenovac Hrvatski Genocid Nad Srpskim Narodom

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Jasenovac Hrvatski Genocid Nad Srpskim Narodom

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

FELJTON GLASA SRPSKE O JASENOVCU I GENOCIDU NAD SRPSKIM NARODOM

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Neprebrojne ustake rtve (1) Feljton - 02 Apr 2007

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Jasenovac (2) Feljton - 03 Apr 2007

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Jasenovac (3) Feljton - 04 Apr 2007

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Jasenovac (4) Feljton - 05 Apr 2007

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Jasenovac (5) Feljton - 06 Apr 2007

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Jasenovac (6) Feljton - 07 Apr 2007

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Jasenovac (10) Feljton 13/04/07

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Jasenovac (11) Feljton 14/04/07

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Jasenovac (13) Feljton 17/04/07

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Jasenovac (14) Feljton 18/04/07

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Jasenovac (15) Feljton 19/04/07

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Jasenovac (17) Feljton 21/04/07

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

Jasenovac i hrvatski genocid nad srpskim narodom

You might also like