Odd Arne Westad GLOBALNI HLADNI RAT Velike sile i Trei svijet

Copyright hrvatskog izdanja 2009., Golden marketing-Tehnika knjiga, Zagreb Sva prava pridrana

Nakladnik Golden marketing-Tehnika knjiga Juriieva 10, Zagreb

Za nakladnika Ana Reetar

Urednik Ilija Rani

Recenzenti prof. dr. sc. Sinia Tatalovi prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina

Na naslovnici Guantanamo, amerika vojno-pomorska baza na Kubi

Naslov izvornika Odd Arne Westad The Global Cold War Third World Interventions and the Making of Our Times Cambridge University Press, 2007 Odd Arne Westad, 2007
ISBN 978-953-212-361-6

Odd Arne Westad

GLOBALNI HLADNI RAT

Velike sile i Trei svijet

Preveo s engleskoga Zoran Bonjak Struna redakcija i pogovor Tvrtko Jakovina

Golden marketing-Tehnika knjiga Zagreb, 2009.

Za Ruth First i Sayeda Ali Majrooha

SADRAJ

Zahvale . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Kratice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Prvo poglavlje Carstvo slobode: Amerika ideologija i strane intervencije . . . . . . . . . . . Drugo poglavlje Carstvo pravde: Sovjetska ideologija i intervencije u inozemstvu . . . . . . Tree poglavlje Revolucionari: Antikolonijalna politika i prijelazi . . . . . . . . . . . . . . . . . etvrto poglavlje Stvaranje Treega svijeta: Sjedinjene se Drave suprotstavljaju revoluciji Peto poglavlje Izazovi Kube i Vijetnama. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . esto poglavlje Kriza dekolonizacije: Juna Afrika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sedmo poglavlje Izgledi za socijalizam: Etiopija i rog Afrike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Osmo poglavlje Islamistiki prkos: Iran i Afganistan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Deveto poglavlje Osamdesete godine prolog stoljea: Reaganova ofenziva . . . . . . . . . . . . Deseto poglavlje Gorbaovljevo povlaenje i kraj hladnog rata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Zakljuak: Revolucije, intervencije i slom velesile . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Popis ilustracija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Popis zemljovida . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Trei svijet i hladni rat: Pouke za Hrvatsku i svijet (prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Kazalo. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Biljeka o autoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

7 9 13 21 55 91 129 183 235 283 325 373 411 445 457 458 459 465 477
5

ZAHVALE

Knjiga to smjera objediniti vie od pedeset godina povijesti meunarodnih odnosa na pet kontinenata, dok nastaje, usput nedvojbeno ostavlja poveu koliinu dugova, intelektualnih ali i jo kojekakvih. Prije svega, osjeam se dunim brojnim znanstvenicima i strunjacima koji su obraivali razliite aspekte hladnog rata u Africi, Aziji i Latinskoj Americi, a na ija djela sam se oslanjao piui ovu knjigu. Ti su autori stvorili veliki opus na brojnim podrujima razliitih istraivanja od povijesti do sociologije i socijalne antropologije. Svako od tih podruja na svoj je nain fascinantno, a ovu sam knjigu pisao s nakanom da pomognem i pridonesem daljnjem povezivanju takvih radova. Osjeam dug i prema polaznicima mog zavrnog seminara na London School of Economics (LSE) tijekom protekle etiri godine, posebice Aliti Byrd, Jeffreyju Byrneu, Janu Corneliusu, Tanyi Harmer, Juliji Huber, Alexu Martinosu, Alessandri Migliaccio, Davidu Milneu, Claudiji Milne, Simu Chi-yinu, Candace Sobers, Amalu Tarhuniju, Davidu Walshu, Valdisu Wishu, Louise Woodroofe i Cynthiji Wu. Oni i skupine njihovih kolega otvorili su brojne dobre rasprave i u njima sudjelovali i stvarali dobro raspoloenje dok su pomagali u uobliivanju ove knjige. Poseban dug osjeam prema znanstvenicima koji su, dok je rukopis nastajao, pristali proitati njegove dijelove ili, kasnije, cijeli rukopis. Melvyn Leffler, moj suurednik na projektu Povijest hladnog rata na kojemu radimo u sklopu Sveuilita Cambridge, prekrasan je kritiar i velik prijatelj. Njegovo iitavanje na razliite je naine uvelike utjecalo na rukopis (premda drim da se i nadalje sporimo kad je rije o argumentu na kojemu se knjiga temelji). Moji kolege s LSE McGregor Knoxa, Piers Ludlow, Nigel Ashton i Steven Casey dali su vaan doprinos. Tijekom boravka na Sveuilitu New York u proljee 2002., Marily Young proitala je prvo poglavlje i dala napomene. Na University of California u Santa Barbari Tsuyoshi Hasegawa i Fred Logevall (sada na Sveuilitu Cornell) pomogli su mi u proljee 2003. u organizaciji seminara na kojemu su raspravljene glavne postavke i zakljuci to ih iznosim u knjizi, a Campbell Craig to je isto uinio na University of Canterbury na Novom Zelandu. Na Pekinkom sveuilitu u proljee 2004. Niu Jun i njegovi kolege poboljali su dijelove knjige,
7

Globalni hladni rat

a u Moskvi Aleksandar ubarijan i njegovi suradnici na Institutu za opu povijest pri Ruskoj akademiji znanosti tijekom brojnih istraivakih putovanja pomogli su mi na toliko naina da ih sve ne mogu niti pobrojiti. Kad se primaknem svom domu, odnosno Cambridgeu, tijekom brojnih seminara i rasprava uestale savjete davali su mi David Reynolds, Jonathan Haslam i Christopher Andrew. Na Oxfordu 2001. mnogo sam nauio predavajui na jednom seminaru na Koledu All Souls na kojemu je u to doba kao tzv. Eastman Professor na Balliolu drao John Lewis. Dok se dio ovog rada koristi ve objavljenim djelima ili lako dostupnim zbirkama dokumenata kao izvorima, kako bih zaokruio sliku morao sam se baviti i uputati u primarna istraivanja po arhivima u razliitim dijelovima svijeta. Kad je rije o Moskvi, zahvalnost dugujem direktoru Vanjskopolitikog arhiva Ruske Federacije Aleksadru urulinu i njegovim prethodnicima; zatim direktoru Ruskoga dravnog arhiva socio-politike povijesti Kirilu Andersonu; direktorici Ruskoga dravnog arhiva suvremene povijesti Nataliji Tomilinoj, kao i Arhivu Predsjednika Ruske Federacije. U Pekingu mi je Zhang Sulin bio od pomoi i vie nego to mu je dunost nalagala. U Beogradu osoblje Saveznog arhiva Srbije i Crne Gore a posebice zamjenik direktora Miladin Miloevi omoguili su mi uvid u dotad nekoritene izvore. U Pretoriji Niels Mueller iz arhiva Ministarstva vanjskih poslova pomogao mi je da lako doem do dokumenata i snalazim se meu junoafrikim arhivima. U Berlinu je osoblje Saveznog arhiva Odjela za stranke i masovne organizacije Njemake Demokratske Republike bilo iznimno susretljivo, a u Rimu Arhiv Instituta Gramsci pokazao se ponajvie naporima i trudom arhivara Instituta kao pravi zlatni rudnik za povjesniara meunarodnih odnosa. Ovu studiju bilo bi nemogue zavriti bez pomoi Meunarodnog projekta pisanja povijesti hladnog rata (CWIHP Cold War International History Project) i Arhiva nacionalne sigurnosti (National Security Archive) te dvije iznimne ustanove u Washingtonu u kojima potraga za globalnom otvorenou i dostupnou arhiva ide ruku pod ruku s globalnom znanstvenom suradnjom. Doista sam zahvalan bivim direktorima CWIHP-a Jamesu Hershbergu i Davidu Wolffu, kao i sadanjemu direktoru projekta Christianu Ostermannu. U Arhivu nacionalne sigurnosti od goleme su mi pomoi bili direktor Thomas Balnton te Malcolm Byrne, William Burr, Svetlana Savranskaya i Vladislav Zubok (koji je u meuvremenu preao na Temple University). I kao i uvijek, sve to inim vrijedno je zbog Ingunn, Andersa i Jenny. Oprostit e mi to ovu knjigu nisam posvetio njima, ve u posveti spominjem dvoje mojih prijatelja koji su poginuli tijekom hladnog rata: Ruth First, junoafriku komunisticu koju su agenti reima apartheida ubili u glavnom gradu Mozambika Maputu 1982. godine, te Sayeda Ali Majroohu, afganistanskog muslimana i demokrata kojeg su islamisti ubili u Peshawaru 1988. godine. Bis vivit qui bene vivit.

KRATICE

AIOC ANC ARAMCO ASEAN BOSS CK (CC) KKP (CCP) CIA Kominterna CCP (m-l) KPSS CWIHP DCI DPK DNRK ELF EPLF

Anglo-iranska naftna kompanija (Anglo-Iranian Oil Company) Afriki nacionalni kongres, Juna Afrika (African National Congress) Arapsko-amerika naftna kompanija (Arabian-American Oil Company) Organizacija zemalja jugoistone Azije (Association of South East Asian Nations) Ured dravne sigurnosti, Juna Afrika (Bureau of State Security) Centralni komitet (Central Committee) Kineska komunistika partija (Chinese Communist Party) Sredinja obavjetajna sluba, SAD (Central Intelligence Agency) Komunistika internacionala Komunistika partija Filipina (marksisti-lenjinisti) (Communist Party of Philippines Marxist-Leninist) Komunistika partija Sovjetskog Saveza Meunarodni projekt pisanja povijesti hladnog rata (Cold War International History project) direktor CIA-e, SAD (Director Central Intelligence) Demokratska stranka Kurdistana (Democratic Party Kurdistan) Demokratska Narodna Republika Koreja (sjeverna) Eritrejska oslobodilaka fronta (Eritrean Liberation Front) Eritrejska narodna oslobodilaka fronta (Eritrean Peoples Liberation Front)
9

Globalni hladni rat

EPRP FAPLA FLN FMLN FNLA FRELIMO FRETILIN FSLN NJDR GRU IBIRD ICP MMF ISI KGB KhAD MCP MFA MIT MNC MO MPLA NLF NPA

Etiopska narodna revolucionarna stranka (Ethiopian Peoples Revolutionary Party) Oruane narodne snaga za osloboenja Angole (Foras Armadas Popular para Libertao de Angola) Fronta nacionalnog osloboenja, Alir (Front de Libration Nationale) Fronta nacionalnog osloboenja Farabundo Mart, El Salvador (Frente Farabundo Mart para Liberacin Nacional ) Nacionalna fronta osloboenja Angole (Frente Nacional de Libertao de Angola) Mozambika oslobodilaka fronta (Frente de Libertao de Moambique) Revolucionarna fronta neovisnoga Istonog Timora (Frente Revolucionria de Timor Leste Independente) Sandinistika fronta nacionalnog osloboenja, Nikaragva (Frente Sandinista de Liberacin Nacional ) Njemaka Demokratska Republika (Istona Njemaka) Glavna obavjetajna uprava Generaltaba, SSSR (Glavnoje razvedivatelnoje upravljenije) Meunarodna banka za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development) Iraka komunistika partija Meunarodni monetarni fond (International Monetary Fund ) Pakistanska obavjetajna sluba (Inter-Services Intelligence) Komitet dravne sigurnosti, SSSR (Komitet gosudarstvenoj bezopasnosti) Dravna (izvjetajna) sigurnosna sluba, Afganistan (Khadimat-e atalat-e dowlati) Malajska komunistika partija Pokret oruanih snaga, Portugal (Movimento das Foras Armadas) Massachusettski institut za tehnologiju (Massachusetts Institute of Technology) Kongoanski nacionalni pokret (Mouvement National Congolais) Meunarodni odjel CK KPSS-a, SSSR Narodni pokret za osloboenje Angole (Movimento Popular de Libertao de Angola) Nacionalna oslobodilaka fronta, Vijetnam (National Liberation Front) Nova narodna armija, Filipini (New Peoples Army)

10

Uvod

NSC OAS OAU OPEC PAIGC PDPA PGT PKI PLO PMAC POMOA PRI SACP SALT SED SpecNaz TANU TPLF UAR UNITA VWP WSLF

Vijee za nacionalnu sigurnost, SAD (National Security Council ) Organizacija amerikih drava (Organization of American States) Organizacija afrikog jedinstva (Organization of African Unity) Organizacija zemalja izvoznica nafte (Organization of the Petroleum Exporting Countries) Afrika stranka za neovisnost Gvineje i Zelenortskih otoka (Partido Africano da Indenpendcia da Guin e Cabo Verde) Narodna demokratska stranka Afganistana (Peoples Democratic Party of Afghanistan) Gvatemalska radnika stranka (Partido Gueatemalteco del Trabajo) Indonezijska komunistika partija (Partai Komunis Indonesia) Palestinska oslobodilaka organizacija (Paslestinian Liberation Organization) Privremeno vojno upravno vijee, Etiopija (Provisional Military Administrative Council ) Privremeni ured za poslove masovne organizacije, Etiopija (Provisional Office for Mass Organizational Affairs) Institucionalna revolucionarna stranka, Meksiko (Partido Revolucionario Institucional ) Junoafrika komunistika partija (South African Communist Party) Pregovori o ograniavanju strategijskog naoruanja (Strategic Arms Limitation Talks) Jedinstvena njemaka socijalistika partija, Njemaka DR (Sozialistische Einheitspartei Deutschlands) Postrojbe posebne namjene, SSSR (Vojska specialnogo naznaenjija) Afriki nacionalni savez Tanganjike (Tanganyika African National Union) Narodna oslobodilaka fronta Tigrea (Tigray Peoples Liberation Front) Ujedinjena Arapska Republika (United Arab Republic) Nacionalni savez za potpuno osloboenje Angole (Unio Nacional para a Indenpendncia Total de Angola) Vijetnamska radnika stranka (Vietnam Workers Party) Oslobodilaka fronta Zapadne Somalije
11

UVOD

Dvije nas vrste motiva potiu da gledamo u prolost, kae klasiar s Oxforda Jasper Griffin. Pojavljuje se znatielja o prolom to se desilo, tko je to uinio, i zato; a onda se pojavljuje i nada da emo uspjeti razumjeti sadanjost, kamo smjestiti i kako tumaiti nae doba, iskustva i nade u budunost.1 Kao i kad je rije o povijesti antikoga svijeta, ta dva motiva obino su pokretaka snaga najboljih ostvarenja i s podruja suvremene povijesti: oni koji prolost vide kao prolo i oni koji prolost vide kao sadanje. U duhu jasnog naputka profesora Griffina, ovo je knjiga o nastanku svijeta dananjice, o tome kako su se najmonije sile s kraja dvadesetog stoljea Sjedinjene Drave i Sovjetski Savez opetovano upletale u procese promjena u Africi, Aziji i Latinskoj Americi, te kako su tim upletanjima poticale pojavu brojnih zemalja, pokreta i ideologija to danas sve vie dominiraju meunarodnim odnosima. Drugim rijeima, po izboru tema, rije je o neprikriveno prezentistikoj knjizi, knjizi o vremenu dananjemu, premda je istodobno posrijedi i povijesni osvrt iz pera povjesniara. Knjiga je nastala kao plod autorskog zanimanja za motive i odluke kojima su se tijekom razdoblja hladnog rata vodile velesile u zacrtavanju i provedbi svojih politika prema Treemu svijetu. Sada, nakon to su na obje strane prvi put otvoreni, te postali dostupnima, arhivski materijali, osjeao sam kako je potrebno tim motivima i odlukama jo se jednom vratiti te ih i preispitati. Meutim, tijekom istraivanja i prouavanja, tematika knjige se proirila: spoznao sam
1

Jasper Griffin, tekst pod naslovom Its All Greek!, objavljen u New York Review of Books, 18. prosinca 2003. Prouavanje antikog svijeta ponekad moe vie znaiti i koristiti povjesniarima hladnog rata nego to se obino misli. Razmatrajui ulogu lokalnih elita u hladnom ratu (v. tree poglavlje), podsjetio sam se poruke stanovnika Korule Atenjanima, u kojoj jednoj od velesila antikoga grkog svijeta negdje 433. godine prije nae ere nude sudbonosni savez: E, pa brojni su razlozi zbog kojih ete, u sluaju prihvaanja i pridravanja, estitati sebi to se pred vas ovaj zahtjev uope postavljao. Prvo, zato to ete pruiti pomo vlasti koja je, sama po sebi dobroudna i bezazlena, rtva nepravde to joj je nanose drugi. Drugo, ako nas u ovim uvjetima prigrlite, zato to je u postojeem sukobu u igri sve ono to najvie cijenimo, to e biti dokaz vae dobrohotnosti zbog koje emo vam u srcima zauvijek ostati zahvalni. (Tukidid, Povijest peloponeskih ratova, drugo poglavlje.)

13

Globalni hladni rat

kako je nemogue razumjeti odluke Moskve ili Washingtona a da se ne istrae ideologijski korijeni njihova hladnoratovskog intervencionizma, a jednako tako i promjene politike u samomu Treem svijetu, koje su uzrokovale i potakle ukljuivanje velesila. Neto to je u izvornom obliku imalo postati knjigom o intervencijama, prerastalo je u knjigu o procesima mijene u Treemu svijetu. Perspektiva knjige pomakla se na Jug. Takav se pomak nije mogao naslutiti iskljuivo iz povjesniareve znatielje. Pomak je nedvojbeno i plod mog dugotrajnog boravka, odnosno vremena to sam ga potkraj sedamdesetih i osamdesetih godina prolog stoljea proveo u Africi i Aziji, gdje sam kao vrlo mlad ovjek s uzbuenjem svjedoio tamonjim drutvenim i politikim mijenama. Simpatije su mi bile na strani onih koji su nastojali uspostaviti pravinije i jednakopravnije drutvo, a duboko sam suosjeao i s onima koji su svoje zajednice branili od strane intervencije. (Dok piem ove retke jo se sjeam kako sam se jedne noi prije nekih etvrt stoljea pjeke vraao s politikog skupa u Maputu zapanjen hrabrou i odlunou obinih Mozambiana suoenih s bijedom i ratom.) To su mi suosjeanje i fascinacija ostali do danas, premda se nadam da sam se ve otrijeznio od opijenosti lakim politikim rjeenjima namijenjenim rjeavanju sloenih drutvenih problema. Zbog svega toga nisam ba pogodna linost za pisanje knjige o hladnomu ratu u Treem svijetu iskljuivo iz perspektive jedne od velesila. Jedan moj prijatelj, koji se bavi jezinim prouavanjima i istraivanjima, uz podosta ironije svojstvene ne samo razgovorima prijatelja, primijetio je kako se u izboru konceptualne terminologije u ovoj knjizi kronoloki vrlo dobro prilagoujem temi o kojoj piem: i hladni rat i Trei svijet su neologizmi nastali potkraj dvadesetog stoljea, a rabi ih se za razliite svrhe i u razliitim kulturolokim ozrajima kako bi se uz njihovu pomo moglo uputati u neke od najosnovnijih hegemonistikih diskursa ove nae ere. Moj je prijatelj lingvist, naravno, u pravu. Ni jedan ni drugi pojam nisu postojali prije Drugoga svjetskog rata, a iz naina na koji ih se rabi naznauju za koju ste se stranu opredijelili u posljednjemu velikim sukobu dvadesetog stoljea. Hladni rat prvi je upotrijebio George Orwell 1945. godine kako bi izrazio gnuanje svjetonazorima, uvjerenjima i drutvenim ustrojem i Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Drava, a takoer i neobjavljenim i neproglaenim ratnim stanjem to e izbiti izmeu tih dviju zemalja. Atomska bomba, ustvrdio je Orwell, mogla bi podjarmljenim klasama i narodima oduzeti svaku mogunost pobune, a istodobno posjednike bombe izjednaiti. Ostavi bez mogunosti da jedna drugu osvoje i pokore, vjerojatno e nastaviti uzajamno vladati svijetom.2 Premda je u poetku imao prizvuk kritinosti, pojam hladni rat tijekom pedesetih godina prolog stoljea poeo je sve vie podrazumijevati ameriku koncepciju ratovanja protiv Sovjetskog Saveza: agresivno obuzdavanje (containment) bez ratnog stanja. S dru2

George Orwell, You and the Atomic Bomb, Tribune, 19. listopada 1945.

14

Uvod

ge strane, prije Gorbaovljeva uspona, Sovjeti se nikad slubeno nisu sluili tim terminom zato to su se pridravali fikcije kako je njihova zemlja miroljubiva, a jedino je imperijalizam agresivan; Sovjeti su time na neki nain podsjeali na to kako se je SAD (i Zapadni Europljani) koristio hladnim ratom da bi implicirao sovjetsku prijetnju. Pojam Trei svijet pojavljuje se poetkom pedesetih godina prolog stoljea, najprije u francuskom a potom i u engleskom jeziku, a opeznan postaje poslije Bandunke konferencije 1955. godine, odnosno prvoga postkolonijalnog sastanka na vrhu na kojemu su se okupili azijski i afriki dravnici. Uz konotaciju koju ima na francuskom kao tiers tat trei stale, ta najbrojnija ali politiki najmanje zastupljena francuska predrevolucionarna drutvena skupina pojam Trei svijet podrazumijevao je narod na globalnoj razini, globalnu veinu koju je kolonijalna vladavina podjarmila i pretvorila u roblje, ali (veinu) koja se sad poela vraati i uspinjati prema vrhu ljestvice utjecajnosti. Ta je koncepcija za novoosloboene drave podrazumijevala i vrlo odreen poloaj u kategorijama hladnog rata, odbijanje da se podini vladavini velesila i svojstvenih im ideologija, potragu za alternativama i kapitalizmu i socijalizmu, odnosno trei put (ako se taj izraz moe osloboditi postojee blairovske hipokrizije). Nain na koji osobno rabim te pojmove mogao bi stvoriti dojam kako pokazujem u dva suprotstavljena smjera: hladni rat naznauje grandiozne projekte elita na Zapadu postavljene u najsveobuhvatnijim zamislivim okvirima, dok Trei svijet oznauje kolonijalne i postkolonijalne procese marginalizacije (kao i otpor tim procesima). Neki su kritiari ustvrdili kako postavljajui jedan termin unutar drugoga nasilno krim njihovu odvojenost i posebnost jedan diskurs posredno podrazumijeva i onaj drugi. Nakon to sam jo jednom iitao literaturu o hladnomu ratu u Treemu svijetu napisanu potkraj hladnoratovskog razdoblja, to stajalite mogu primiti sa stanovitim razumijevanjem: najvei dio tih knjiga i radova uglavnom amerikih autora nastoji oduzeti i zanijekati legitimnost domaim revolucionarnim prevratima u Treemu svijetu i radikalnim pokretima zbog toga to su ih Sovjeti ili potakli ili im bili pokroviteljima. No, unato tomu zbog dva temeljna razloga ne stoji tvrdnja kako hladnomu ratu konceptualno ili analitiki nema mjesta na Jugu. Prvo, ameriki i sovjetski intervencionizam vrlo su snano utjecali na meunarodni i jednako tako i nutarnji okvir unutar kojih se zbivala politika, drutvena i kulturalna mijena u Treemu svijetu. Bez hladnoga rata Afrika, Azija i vjerojatno i Latinska Amerika danas bi bile posve drukija podruja svijeta. Drugo, elite u Treemu svijetu vlastite su agende esto stavljale u okvir i uobliavale kao svjestan odgovor modelima razvoja to su ih predstavljala dva glavna suparnika u hladnomu ratu, odnosno Sjedinjene Drave i Sovjetski Savez.Zbog izbora ideologijskog saveznitva pojedine su voe zemalja Treega svijeta zapoele u brojnim sluajevima blisko suraivati s jednom ili drugom velesilom, te usvajati modele razvoja koji su se pokazivali pogubnima za njihove narode. Taj aspekt hladnog rata u Tre15

Globalni hladni rat

emu svijetu najmanje je istraivan zato to se i bivi hladni ratnici i njihovi protivnici tee mire s njim no bilo s kojim drugim.3 U ovoj se knjizi koristim vrlo jednostavnim i jasnim definicijama. Hladni rat znai razdoblje otprilike od 1945. do 1991., u kojemu je globalno sukobljavanje Sjedinjenih Drava i Sovjetskog Saveza dominiralo meunarodnim odnosima. Trei svijet rabi se kao odrednica bivih kolonija ili polukolonija u Africi, Aziji i Latinskoj Americi, koje su bile podvrgnute europskoj (ili, bolje reeno, paneuropskoj to ukljuuje i ameriku i rusku) gospodarskoj ili politikoj dominaciji.4 Globalno znai procese koji se zbivaju na razliitim kontinentima ili su usmjeravani na njih otprilike u isto doba. Intervencija znai svaki konkretan napor to ga poduzimaju ili predvode dravne ustanove pojedine zemlje kako bi se odredilo politiko usmjerenje neke druge zemlje. To su kratke, operativne definicije koje imaju smisla u obliku u kojemu ih se rabi u ovomu konkretnom kontekstu (ali one ostaju otvorene i moe ih se propitivati u jednom iremu kontekstu). U studiji kojoj je svrha raspraviti korijene ali i tijek revolucija u Treemu svijetu, a jednako tako i upletanje, odnosno intervencije velesila koje su ih pratile, morao sam oito donositi neke sloene odluke kad je rije o izboru i ograniavanju tema, kako bih izbjegao da se tekst prelije u drugi ili ak trei svezak. Knjiga se usredotouje na sedamdesete i poetak osamdesetih godina prolog stoljea, razdoblje kad je sukob velesila u Treemu svijetu bio na vrhuncu i kad su tamonja zbivanja najvie utjecala na voenje i tijek hladnog rata. Kao to e se vidjeti i iz kasnijih poglavlja ove knjige, time se, naravno, ne eli rei kako Trei svijet nije imao vanu ulogu i u hladnoratovskim sueljavanjima iz prijanjih razdoblja, ve samo da su do sedamdesetih uvjeti i stanje u Treemu svijetu, kao i mogunosti obiju velesila, dostigli stupanj na kojemu su zbivanja u Africi, Aziji i Latinskoj Americi openito postajala sredinja pitanja meunarodnih odnosa. Jednako tako, u pojedinim poglavljima ove knjige ne pridaje se jednaka teina svakom sukobu u Treemu svijetu u koji su se ukljuivale velesile. Naprotiv, prioritet imaju sukobi u kojima je intervencija sa strane odreivala i okvir i tijek zbivanja to, primjerice, znai da se, kad je rije o arapsko-izraelskom ili pak indijsko-pakistanskom ratu (u kojima su kudikamo prisutnije neke vrlo specifine regionalne odrednice nego sam hladnoratovski kontekst tih sukoba), ne ide toliko u dubinu kao to bi se to inilo kad bi svrha ove knjige bila davanje openitijeg pregleda i osvrta. Takva su ogranienja omoguila razmatranje i ukljuivanje nekih drugih pitanja poput, primjerice, praenja i prikaza povijesnog razvoja intervencionistikih ideologija velesila, kao i postkolonijal3

Vidi, primjerice, prikaz estoke rasprave o tiermondisme (treesvjetstvu) u Francuskoj potkraj osamdesetih i poetkom devedesetih godina prolog stoljea u knjizi Claduea Liauzua, Lenjeu tiersmondiste: dbats et combats, Pariz, Harmattan, 1987. Prikaz povijesne pozadine moe se nai u Denis Pelletier, Economie et humanisme: de lutopie communautaire pour le tiers-monde, Pariz, ditions du Cerf, 1996. Posegnuo sam za znaenjem to ga tom pojmu daje Immanuel Wallerastein; vidi njegov rad Cultures in Conflict? Who are We? Woa are the Others? Y. K. Pao Distinguished Chair Lecture, Center for Cultural Studies, Hong Kong University of Science and Technology, 20. rujna 2000.

16

Odd Arne Westad GLOBALNI HLADNI RAT Velike sile i Trei svijet Golden marketing-Tehnika knjiga Zagreb, Juriieva 10 tel.: 01/4810-820 faks: 01/4810-821 e-mail: gmtk@gmtk.net www.gmtk.net

Izvrni urednik Vladimir Filipovi Lektorica Alka Zdjelar-Paunovi

Grafiki urednik i likovno rjeenje korica Danijel ah

Tisak i uvez Profil, Zagreb oujak 2009.

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 680932.