Cijev

Cijev
Cijev je izdueno uplje i na obje strane otvoreno cilindrino tijelo ija je duljina veinom puno vea od njegovog promjera. Za razliku od crijeva cijev je proizvodena od relativno nefleksibilnog materijala. Najee slui za prijenos (transport) tekuina, para, plinova, te sitnih vrstih tvari (ita, piljevine, pijeska, sitnog ugljena), a upotrebljavaju se i za izradu razliitih konstrukcija. Ima irok raspon primjene: brodogradnja, strojogradnja, graevinarstvo, industrija vozila. Cijevi imaju obino kruni presjek. , ali mogu biti i kvadratne, pravokutne, esterokutne, eliptine. Svi navedeni presjeci, osim okruglog, rijetko se primjenjuju u brodogradnji i strojogradnji za protok medija.
eline cijevi.

Nazivni promjer cijevi

Nazivni promjer je osnova za standardizaciju cijevi. To je u pravilu svijetli promjer cijevi odnosno cijevnih elemenata, a oznaava se s DN. Za lijevane cijevi, GRP cijevi i cijevi iz nehrajueg elika uvijek je unutarnji promjer jednak nazivnom promjeru (Du = DN). eline beavne cijevi proizvode se zbog razliitih tlakova medija s tri, odnosno kod veih promjera s dvije razliite debljine stijenke. Vanjski promjer je stalan, jer je standardiziran otvorom alata kojim se cijev izrauje u valjaonici i samim nainom proizvodnje, a unutarnji promjer se smanjuje za dvije debljine stijenke, koje mogu biti razliite. Zato nazivni promjer elinih cijevi nije uvijek jednak unutranjem promjeru, ve se sama oznaka odnosi na neki prosjeni svijetli otvor.

Skica osnovnih dimenzija cijevi koje nisu izraene iz elika: DN - nazivni promjer cijevi, Du - unutarnji promjer cijevi, Dv - vanjski promjer cijevi, s debljina stijenke cijevi.

Cijev

Prirubnice, armatura, i cijevni pribor takoer su standardizirani prema nazivnom promjeru, ime je osigurana kompatibilnost u izradi i montai cijevnih linija. Budui da su se razni promjeri do kraja 1980. esto oznaavali i u inima (1 in = 25,4 mm), s takvim oznakama moemo se susretati i nadalje. [1]

Vrste cijevi
Cijevi mogu biti: [2] eline cijevi: eline beavne cijevi: eline beavne (normalne) cijevi, Precizne eline cijevi, eline cijevi za cijevni navoj, eline cijevi bez propisanih mehanikih svojstava (za prikljuke), Dupleks cijevi, eline avne cijevi: eline avne (normalne) cijevi, eline avne pocinane cijevi za cijevni navoj, Cijevi iz obojenih metala: Beavne cijevi iz obojenih metala: Bakrene vuene cijevi, Mjedene vuene cijevi, Aluminijske vuene cijevi, AlMs (yorcalbro) vuene cijevi, CuNi (cunifer) vuene cijevi, Vuene cijevi od nehrajueg elika,
Skica osnovnih dimenzija cijevi koje su izraene iz elika: DN - nazivni promjer cijevi, Du - unutarnji promjer cijevi, Dv - vanjski promjer cijevi, s - debljina stijenke cijevi.

avne cijevi iz obojenih metala: Bakrene avne cijevi, AlMs (yorcalbro) avne cijevi, CuNi (cunifer) avne cijevi, avne cijevi od nehrajueg elika,

Valjanje upljeg tijela Mannesmannovim postupkom: 1. dvostrano konusni valjci, 2. ingot, 3. trn, 4. ahura.

Plastine cijevi: PVC (polivinil klorid) cijevi, GRP (engl. Glassfibre Reinforced Polyester) cijevi.

Cijev

eline beavne cijevi

eline beavne cijevi proizvode se u valjaonicama, a tehnoloki postupak sastoji se od tri koraka: izrade upljeg tijela (ahure), izrade cijevi iz ahure i zavrne operacije. Najpoznatiji postupak dobivanja upljeg tijela je tzv. Mannesmannov postupak pomou para dvostrukih konusnih valjaka koji rotiraju u istom smjeru. Izmeu tih valjaka proputa se uareni elini ingot koji, osim rotacijskog, dobiva i translatorno (pravocrtno) gibanje izazvano meusobno kosim poloajem valjaka. Zbog ta dva kretanja u sredini ingota dolazi do razdvajanja metala. U nastali otvor ulazi trn, tako da izmeu trna i valjaka dolazi do valjanja stijenke ahure. Ovako obraene ahure se nakon ponovnog zagrijavanja valjaju u beavne cijevi, pri emu se stijenke stanjuju, a cijevi istodobno izduuju. Postupak se izvodi pomou kalibriranih valjaka i trna. Razmak izmeu valjaka odreuje vanjski promjer cijevi, a promjer trna unutarnji. Zavrne se operacije izvode na hladnim cijevima, a sastoje se od smanjivanja (reduciranja) cijevi valjanjem, kalibriranja, ravnanja, rezanja i pakiranja.

Ugradnja cijevi (Belo Horizonte, Brazil).

eline avne cijevi

eline avne cijevi izrauju se od valjanih elinih traka ija debljina odgovara debljini stijenke budue cijevi, a irina njezinu opsegu. Traka se po duini provlai kroz posebnu matricu koja joj daje oblik cijevi. Zatim slijedi uzduno zavarivanje cijevi, kalibriranje, rezanje na potrebnu duinu, normalizacija, sortiranje i pakiranje. Cijeli se postupak odvija automatski na automatiziranim proizvodnim trakama.

Plastine PVC cijevi.

Cijevi se spajaju uzdunim sueljenim zavarivanjem. Cijevi velikog promjera, do 2020 mm, i male debljine stijenke, ovako

Cijev

spojene, primjenjuju se u brodogradnji za izradu ispunog cjevovoda motora s unutranjim izgaranjem. vrstoa avnih cijevi manja je od vrstoe beavnih cijevi zbog spojnog mjesta, pa se upotrebljavaju uglavnom za izradu sporednih cjevovoda. Nisu prikladne za obradu savijanjem, jer postoji opasnost da pri tome popusti av. Jeftinije su od beavnih cijevi.

Bakrene cijevi
Bakar je materijal male tvrdoe, vrlo dobre toplinske vodljivosti i vrlo otporan na utjecaj korozije. Ne podnosi visoke Cijevi i prirubnice od nehrajueg elika. temperature, jer mu se tada vrstoa naglo smanjuje. Bakrene cijevi proizvode se kao avne ili beavne. avne bakrene cijevi izrauju se savijanjem bakrenog lima i tvrdim lemljenjem, a beavne izvlaenjem. Debljina stijenke iznosi 1 do 10 mm. Izvlaenje bakrenih (i ne samo bakrenih) cijevi malog promjera i velikih duljina izvodi se pomou tzv. leteeg trna koji nema draa, ve slobodno stoji u otvoru matrice pridravan silama trenja. Takve se cijevi isporuuju u kolutima. Bakrene cijevi su skuplje od elinih, ali je njihova ugradnja jednostavnija zbog njihove velike savitljivosti i time jednostavne prilagodbe oblika cijevi prostoru ugradnje.

Mjedene cijevi
Mjed ili mesing je slitina bakra i cinka, vrlo otporna prema koroziji i boljih mehanikih svojstava od bakra. Kao i kod bakra, pri viim temperaturama mehanika svojstva mjedenih cijevi znatno opadaju. Danas je primjena mjedenih cijevi ograniena zbog uporabe novih materijala boljih osobina - CuNi (cunifer) cijevi.

AlMs ili yorcalbro cijevi

AlMs slitina, je slitina od 76% Cu, 21,96% Zn, 2% Al i 0,04% As, poznata pod trgovakim nazivom yorcalbro. Yorcalbro cijevi su vrlo otporne prema koroziji, jer se ubrzo nakon putanja u rad, puput bakra, presvuku filmom oksida koji ih titi od daljnje korozije. Otporne su prema djelovanju morske vode, kao i prema djelovanju kiselina i svih naftnih derivata.

CuNi ili cunifer cijevi

CuNi slitina poznata je pod trgovakim nazivom cunifer. Najee se upotrebljava slitina sastavljena od 87,3% Cu, 10% Ni, 1,7% Fe i 1% Mn, a naziva se i cunifer 10. Osobine i mehanika svojstva tih cijevi sline su AlMs ili yorcalbro cijevima, ali im je cijena nia, pa se sve vie upotrebljavaju za cjevovode koji su izloeni pojaanom djelovanju korozije (morska rashladna voda, grijanje tankova balasta, tekueg tereta kod tankera, tankova taloga u strojarnici, cjevovod kondenzata, izmjenjivai topline). Udjeli eljeza i mangana poveavaju otpornost cunifer cijevi prema eroziji i koroziji, a zahvaljujui visokom postotku bakra, cijevi koje su izloene djelovanju morske vode nisu jako obratene.

Cijev

Cijevi od nehrajueg elika ili AISI cijevi

Pod nehrajuim elikom podrazumijeva se elik ije troenje zbog korozije nije vee od 0,1 mm u godini dana, to omoguuje tanki film oksida kroma na povrini elika. Kod nehrajuih elika javlja se nekoliko tipova korozije, od kojih su neki vrlo brzi u svom djelovanju, tako da za vrlo kratko vrijeme moe doi do jakog razaranja materijala i velikih teta. Koriste se za izradu cjevovoda sistema tekueg tereta na tankerima za prijevoz kemikalija.

Dupleks cijevi
Dupleks elici su elici dvofazne strukture, tj. oni imaju podjednak udio austenita i ferita. Taj materijal otporan je na koroziju. U brodogradnji se koristi za izgadu cjevovoda radne hidraulike za pogon uronjenih crpki tereta.

Plastine cijevi
Vrlo vano svojstvo plastinih cijevi jest njihova mala gustoa, pa je cjevovod od PVC cijevi i do deset puta laki od npr. elinog cjevovoda. Mala masa cijevi znatno utjece i na ekonominost proizvodnje, jer su trokovi prijevoza i uskladitenja mnogo nii, a ugradnja tih cijevi mnogo je laka. Plastine cijevi otporne su prema morskoj i slatkoj vodi, kiselinama, luinama, uljima, detergentima itd., a neotporne prema benzolu, acetonu i nekim ugljikovodicima. Velika otpornost prema koroziji omoguuje njihovu oporabu gotovo u svim agresivnim sredinama, a da ih pri tome ne treba zatiivati nikakvim zatitnim premazima. Vijek trajanja cjevovoda od plastinih cijevi vrlo je dug.

Izvori
[1] (http:/ / www. riteh. uniri. hr/ zav_katd_sluz/ zvd_brod_ing_mor_teh/ katedre/ teh_org/ materijali/ kolegiji/ sveuc diplBG/ opremanje i remont broda/ CJEVARSKI RADOVI. pdf) "Cjevarski radovi u brodogradnji", Tehniki fakultet u Rijeci, www.riteh.uniri.hr, 2012. [2] "Strojarski prirunik", Bojan Kraut, Tehnika knjiga Zagreb 2009.

Izvori rabljeni u lanku i suradnici

Izvori rabljeni u lanku i suradnici

Cijev Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=3989149 Doprinositelji: Croq, Fraxinus, Mmarre

Izvori, licencije i suautori slika

Datoteka:Metal tubes stored in a yard.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Metal_tubes_stored_in_a_yard.jpg Licencija: Creative Commons Attribution-Sharealike 2.0 Doprinositelji: Paul Goyette Datoteka:Cijev DN necelik.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Cijev_DN_necelik.jpg Licencija: nepoznato Doprinositelji: Mmarre Datoteka:Cijev DN celik.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Cijev_DN_celik.jpg Licencija: nepoznato Doprinositelji: Mmarre Datoteka:Cijev besavna.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Cijev_besavna.jpg Licencija: nepoznato Doprinositelji: Mmarre Datoteka:Encanamento.JPG Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Encanamento.JPG Licencija: Creative Commons Attribution 3.0 Doprinositelji: Andrevruas Datoteka:Largediapvc.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Largediapvc.jpg Licencija: Public domain Doprinositelji: Srahman at en.wikipedia Datoteka:Piping01.JPG Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Piping01.JPG Licencija: GNU Free Documentation License Doprinositelji: Markus Schweiss, Newone, Warden, 2 anonimne izmjene

Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 //creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/