Maria Montessori izuzetna odgojiteljica i u~iteljica

Maria Montessori je vjerojatno najpopularnije ime u povijesti predkolskog odgoja2 i jedna od najvanijih osoba modernog odgoja. Svoj ivot posvetila je zastupanju prava djeteta i dokazivanju njegovih izvanrednih intelektualnih sposobnosti.3 Roena je 31. kolovoza 1870. u Chiaravalleu nedaleko od Ancone kao jedino dijete u obitelji uspjenog dravnog slubenika. Bila je neobino nadarena i postala 1894. prva ena lijenik u Italiji. Tijekom studija radila je kao pomona lijenica u opim bolnicama te na psihijatrijskoj klinici gdje je skupljala grau za diplomski rad. U posljednjoj godini studija i godinu potom radila je u ambulanti i stanici prve pomoi djeje bolnice, gdje je postavljala dijagnoze, propisivala lijeenja i asistirala pri operacijama. Postala je specijalist za djeje bolesti i okonala studij diplomom doktora medicine i kirurgije. U okviru istraivakog rada na psihijatrijskoj klinici u Rimu radila je na odjelima s slaboumnom djecom. Nije se radilo o mentalno retardiranoj djeci u dananjem smislu,
2 Comptons Interactive Encyclopedia 1998 - Kindergarten And Nursery School 3 Seldin, T., Seldin, D. : The World ln The Palm Of Her Hand, The Barrie Press, Silver Spring, 1986., str. 1

nego o djeci koja se nisu mogla uklopiti u obitelj ili kolu i bila su smjetana na posebne odjele na kojima su bila zatvorena u malenom prostoru i uvana od osoba koje nisu skrivale gaenje prema njima. Postalo joj je jasno da je slaboumnost prije svega pedagoki problem i da za razvoj djeteta u ljudsko bie nije dovoljna samo briga za tjelesno zdravlje. Na pedagokom kongresu u Torinu 1899. zastupala je miljenje da su slaboumna djeca drutvena bia koja trebaju poduavanje i brigu u veoj mjeri nego zdrava djeca. Nakon toga dobila je od ministra prosvjete zaduenje da u Rimu preuzme struno obrazovanje uitelja slaboumnih i omoguen joj je praktini rad. Poela je prouavati naine rada i uenja slaboumne djece. Na temelju opaanja djece s prirodoznanstvenog i medicinskog gledita i prouavanja radova Itarda i Sguina (francuskih lijenika koji su se bavili slaboumnou) razvila je poseban pribor i naine poduavanja slaboumne djece tako da su nakon dvogodinjeg treninga djeca koju je ona poduavala poloila javne ispite za redovne kole. Postavila je pitanje kako se poduavaju zdrava djeca kad ih slaboumna djeca mogu stii nakon dvogodinjeg treninga. Ponovo se prihvatila rukopisa Itarda i Seguina, prevela ih na talijanski, traila je na svim dostupnim izvorima i uporeivala metode poduavanja djece. Po drugi se put upisala na sveuilite 1901., izuavala je pedagogiju, psihologiju i antropologiju nastojei otkriti, kako je sama govorila, tajnu djeteta. Zakljuila je da e djeca ostvariti svoje prirodne potencijale i razviti se u neovisne, odgovorne i plemenite osobe, ako dobiju slobodu samostalnog biranja onoga ime e se baviti u okolini koja je ureena u skladu s njihovim razvojnim potrebama. Zavrila je studij 1904. postigavi titulu profesorice antropologije i objavivi knjigu Pedagoka antropologija. 8

U siromanoj rimskoj etvrti San Lorenzo izgraene su 1906. stambene zgrade za radnitvo i traio se nain na koji e se zbrinuti djeca radnika dok roditelji rade. Dobila je mogunost da svoje teorije ostvari u radu s zdravom djecom. Prema njezinim uputama otvorena je 6. sijenja 1907. prva Djeja kua. Nije slijedila nikakve teorije, nego je skupljala iskustva prouavajui potrebe djece i njihovo djelovanje. Zdrava djeca rado su prihvatila pribor koji je ona razvila tijekom rada s slaboumnom djecom, poela su ga samostalno birati i spontano sa zanimanjem raditi, uz duboku koncentraciju, disciplinu i smisao za red. Pritom je otkrila kako djeca pokazuju znatno vie sposobnosti nego se to uobiajeno vjerovalo. Govorila je o oslobaanju jedne vie razine djeje linosti i nastanku novog djeteta.4 Bila je izuzetno obdarena osjeajem za smisao i svrhu ljudskog ivota, duboko zaokupljena ovjekom, neprekidno svjesna da je svako bie dio ukupnog sklada itavog svemira. Svako bie ima svoju svrhu u golemom djelu stvaranja. ovjekova svrha je ostvariva postizanjem potpune linosti. Za nju je prenoenje znanja beskorisno ako se zanemaruje cjelovit razvoj osobnosti. Odgoj nema svrhe ako se odgojnim postupcima ne smjera k dobrom.5 Bila je uvjerena da djeca, kad su slobodna, hoe dobro! Uila ih je osjeati, misliti i htjeti. Prema njezinom miljenju odgoj mora biti pomo ivotu. Odgajanje djeteta zapoinje njegovim roenjem i mora biti osloboeno svakog nasilja. Nasiljem je drala svaku povredu slobode i nepotivanje prava samostalnog izbora djeteta. Dijete u sebi krije savreni plan svog razvoja kojemu samo treba dati priliku da se ostvari.6 Majke i oevi i svi ljudi morali bi biti ujedinjeni u tovanju i podupiranju djetetova
4 Montessori, M.: Das kreative Kind, Herder, Freiburg, 1972., str.6 5 Helming, H.: Montessori-Pdagogik, Herder, Freiburg, 1977., str.143.

razvoja, kako bi dijete samo doseglo svoju potpunost i savrenstvo, voeno unutranjom mudrou. Govorila je da se dijete samo razvija pod psihiki tajanstvenim uvjetima.7 Njezina intuitivna nasluivanja zauujue se podudaraju s rezultatima znanstvenih istraivanja kojima se danas polagano razotkrivaju tajne razvoja djeteta. Traila je promjenu dotadanjeg pristupa odgoju djece, promjenu ponaanja odraslih prema djeci. Ona je ula vapaj djeteta Pomozi mi da mogu samo!8 i traila je od odraslih da djetetu budu pri ruci ako mu je pomo potrebna9 ali da nepotrebnim pomaganjem ne smetaju razvoj njegove samostalnosti. Razvila je pedagoku metodu koja je potpuno drugaija od uobiajenih pedagogija. U njezinu sreditu je dijete,10 a cilj je ostvarenje svih njegovih prirodnih potencijala u neovisnoj i odgovornoj odrasloj osobi. Nain na koji su se ponaala djeca u Montessori djejim kuama i sposobnosti koje su pokazivala izazvali su veliku pozornost javnosti. Napustila je lijeniku praksu i posvetila se 1909. obrazovanju odgojiteljica. Prvo djelo o svojoj metodi objavila je 1912. na traenje mnogih koji su bili oduevljeni njezinim uincima. Djeca su ona koja su me nauila11 12 objavljivala je. Njezina je metoda prihvaena u mnogim zemljama, njezina djela bila su preve6 Oswald, P., Schulz Benesch G.: Grundgedanken der Montessori Pdagogik, Herder, Freiburg, 1993., str. 12. 7 Montessori, M.: Il segreto dellinfanzia, Garzanti, Milano, 1992., str. 4. 8 Montessori, M.: Kosmische Erziehung, Herder, Freiburg, 1988., str. 139. 9 Montessori, M.: Das kreative Kind, Herder, Freiburg, 1994., str. 6. 10 Montessori, M.: Das kreative Kind, Herder, Freiburg , 1994., str. 6. 11 Montessori, M.: Das kreative Kind, Herder, Freiburg, 1994., str. 172. 12 Montessori, M.: Il segreto dellinfanzia, Garzanti, Milano, 1992., str.191.

10

dena do 1917. na dvanaest jezika. Za rad u podruju religiznog odgoja odali su joj priznanje pape Pio X i Benedikt XV. AMI Association Montessori Internationale utemeljuje 1929. Kratko po izbijanju II. svjetskog rata otputovala je u Indiju. Faistike vlasti spaljuju njezine knjige i zatvaraju Montessori vrtie i kole. Britanci je zadravaju 1939. u Indiji kao Talijanku u ratnom zarobljenitvu, ali je ne sprjeavaju da radi. Neprestano djeluje, pie, predaje i poduava. Nakon II. svjetskog rata postupno se obnavljaju nekadanje i otvaraju nove Montessori institucije. Dobiva priznanja za svoj rad i neumorno radi na irenju metode. Po povratku u Europu ivi u Nizozemskoj. Umire 1952. planirajui put u Ganu, gdje je trebala poduavati afrike uitelje.13 Vjerovala je u djetetovu sposobnost da se samo razvije i traila podupiranje djeteta u samorazvoju ako elimo zaeti u djetetu nove smjernice mira na Zemlji.14 Govorila je da je mir u svijetu najvredniji cilj i malo dijete naa najvea mogunost da pridonesemo temeljnom napretku ovjeanstva.

Montessori pedagogija
Pedgogija M. Montessori temelji se na znanstvenom promatranju spontanog uenja djece, na poticanju vlastitog djelovanja djeteta i njegove samostalnosti i na potovanju djetetove osobnosti.
13 Holtstiege, H.: Model Montessori, Herder, Freiburg, 1989., str.197-198. 14 Montessori, M.: Kosmische Erziehung, Herder, Freiburg, 1988., str. 129.

11

U sreditu Montessori pedagogije je dijete. Ona gleda i potuje dijete u njegovoj cjelovitosti. Ne postoje ciljevi koji bi bili izvan djeteta. Temeljno naelo je pomoi djetetu u svim razdobljima od roenja nadalje u tjelesnom, umnom i duevnom odrastanju, drugim rijeima : Odgoj je pomo za ivot u ljudskoj zajednici.15 M. Montessori je bila uvjerena da dijete ima priroene mogunosti za vlastiti razvoj. Ono je vlastiti graditelj16 govorila je. Traila je da odrasli ne smetaju prirodnom samorazvoju djeteta. Tjelesni rast djeteta odreen je prirodnim zakonitostima razvoja. Tijekom rasta jasno su uoljiva razdoblja koja se mijenjaju. Razlikovanje pojedinih razdoblja u umnom i duevnom odrastanju dijeteta nije jednostavno. Tek se mukotrpnim radom znanstvenika dolazi do spoznaja o obiljejima pojedinih razdoblja. Za tjelesno odrastanje dijete treba prostor, njegu i hranu, za umni i duevni razvoj trebaju mu primjerena okolina i ljudi ispunjeni ljubavlju koji e mu omoguiti djelovanje u toj okolini, treba mu mir, da bi svoje snage moglo koristiti za samogradnju i razvoj linosti. Najbolje uvjete za razvoj ima dijete kod roditelja koji poznaju njegove potrebe i daju mu mogunost da se u miru samo razvija. Odrasle osobe moraju prepoznati i s razumijevanjem pratiti velianstveni proces kojim dijete samo sebe gradi. Smetnje i zapreke tijekom razvoja mogu izazivati raznolike poremeaje u djetetovoj linosti. Upute Montessori pedagogije slijede prirodni fizioloki i psihiki razvoj djeteta, s ciljem poticanja kretanja, osjeanja, spoznavanja i miljenja. Odgojem se potie umni,
15 Montessori, M.: Das kreative Kind, Herder, Freiburg, 1994., str.15. 16 Montessori, M.: Das kreaitive Kind, Herder, Freiburg, 1994., str.4.

12

duevni i tjelesni razvoj djeteta vlastitim snagama. Njezine spoznaje temelje se na promatranju djeteta u njegovu normalnom ponaanju i jezgru metode tvore znanja o razvoju ovjeka, utemeljena na onovremenim medicinskim i psihologijskim spoznajama. Univerzalnost njezinih naela dokazuje se i u dananjem vremenu. Najvaniji elementi Montessori pedagogije jesu prikladno pripremljena okolina s posebnim Montessori razvojnim didaktikim priborom i poseban drutveni okvir koji nudi suzdrani Montessori odgojitelj odnosno Montessori uitelj.17 Montessori naela primjenjiva su ak i prije roenja pripremom roditelja za njihovu roditeljsku ulogu. Njega i odgoj i obrazovanje mogu slijediti Montessori naela od roenja do odrasle dobi. U Nizozemskoj ve od 1931. postoje vie kole temeljene na Montessori naelima.18 Terapijski rad temeljen na Montessori naelima takoer je mogue provoditi od najranije dobi nadalje bez obzira na starost.19 Montessori pedagogija izuava se slijedei Montessori temeljna naela jedinstveno na svim kontinentima prema odrednicama AMI -Association-Montessori-Internationale, organizacije koju je utemeljila sama M. Montessori, sa sjeditem u Amsterdamu. Organizacija je utemeljena radi uvanja, irenja i daljnjeg razvoja ideja i naela dr. M. Montessori za cjelovit razvoj ljudskih bia. AMI ima sljedee ciljeve: prouavati, primjenjivati i iriti Montessori ideje i naela u odgoju i obrazovanju djece;
17 Montessori, M.: Il segreto dellinfanzia, Garzanti, Milano 1992, str. 189. 18 Montessori, M.: Erziehung zum Menschen, Fischer, Frankfurt am Mein, 1996., str. 137. 19 Anderlik, L.: Ein Weg fr alle, Verlag modernes Lernen, Dortmund, 1996., str. 57.

13

 iriti znanja i razumijevanje o uvjetima potrebnim za cjelovit razvoj ljudskog bia od zaea do zrelosti u obitelji i u drutvu; ovlaivati centre u kojima se prema uputama same M. Montessori moe izuavati njezina odgojna naela i praktini rad; pomagati u stvaranju misaonog i materijalnog okruenja za cjelovit razvoj sposobnosti mladih kako bi ovjeanstvo skladno djelovalo u smislu vie miroljubive civilizacije; iriti ope priznanje temeljnih prava djeteta kako ih je predvidjela M. Montessori bez obzira na rasu, vjeru, politiku ili drutvenu okolinu; suraivati s drugim tijelima i organizacijama koje unapreuju odgoj i obrazovanje, ljudska prava i mir.20 Kroz AMI organizaciju osigurana je visoka kvaliteta poduavanja Montessori naela. U svijetu postoji i niz drugih ustanova na meunarodnoj i na lokalnim razinama koje poduavaju Montessori pedagogiju. Mnoge od njih udruene su od 1991. zajedno s AMI u MACTE Montessori Accreditation Council for Teacher Education - Savjet za odobravanje programa obrazovanja za Montessori odgojitelje/uitelje.21 Montessori pedagogiju poduavaju AMI treneri, odnosno osobe koje ispunjavaju visoke MACTE kriterije za predavae. Prema AMI standardima usavravanje za AMI trenere slijedi nakon najmanje pet godina rada u Montessori
20 AMI Communications, 1, 1997. 21 MACTEs Essential Standards, Fountain Valley, 1997.

14

programu nakon poloenog ispita za AMI Montessori odgojitelja ili uitelja. Studente AMI teajeva jedinstveno kontroliraju AMI ovlateni ispitivai. Time se postie laka izmjenjivost i otvorenost npr. u Mnchenu obuavan Montessori odgojitelj moe, ako vlada jezikom, bez tekoa preuzeti mjesto u Japanu ili Americi, a isto tako i dijete moe lako, ne samo unutar svoje domovine mijenjati Montessori vrti, nego i u drugim zemljama nai poznate uvjete, npr. dijete iz Montessori vrtia u Osaki moe stupiti u vrti u Bombaju i snai se tamo iako nije svladalo jezik. Danas je u svijetu mogue prouavati Montessori teoriju i razvijenu Montessori praksu za razdoblje od roenja do 18. godine i osposobiti se za Montessori odgojitelja ili uitelja u jednom od 36 AMI centara irom svijeta, odnosno na jednom od preko 150 od MACTE priznatih teajeva. U Mnchenu je, na Njemakoj akademiji za razvojnu rehabilitaciju, mogue prouavati posebnu Montessori zdravstvenu pedagogiju odnosno Montessori terapiju za rad s djecom s tekoama u razvoju.22

Montessori pedagogija u Hrvatskoj

U naoj zemlji je ve 1912. u asopisu Napredak Hrvatskog pedagoko-knjievnog zbora Ljudevit Krajai pisao o Montessori metodi obuavanja u pisanju i itanju.23
22 Jahresprogramm 1977, Deutsche Akademie fr Entwicklungs-Rehabilitation, Mnchen, 1997., str. 69-72. 23 Krajai, Lj.: Montessoriova metoda obuavanja u itanju i pisanju, Napredak, Zagreb, 1912., LIII, str. 214-217; 264-268.

15

lanak o radu M. Montessori s kulturno prikraenom djecom objavljen je 1914.24 O pedagogiji M. Montessori pisali su u Napretku Davorin Trstenjak,25 Josip Demarin,26 i mnogi drugi do izbijanja II. svjetskog rata. Danas u Hrvatskoj djeluje u Splitu, akovu i Zagrebu nekoliko privatnih i drutvenih ustanova koje nastoje slijediti Montessori pedagoka naela u radu s predkolskom djecom. Dio Montessori strunjaka obrazovan je na AMI teaju Montessori pedagogije u Mnchenu uz potporu Njemake akcije Sunev sjaj27, dobrotvorne udruge koja ima za cilj rano uoavanje razvojnih odstupanja, ranu rehabilitaciju i rano ukljuivanje djece s razvojnim tekoama u obitelj, vrti odnosno kolu. Dio je obrazovan u Velikoj Britaniji odnosno u SAD putem od MACTE priznatih teajeva. Djeji vrti Vrbik u Zagreb ima uz potporu Akcije Sunev sjaj tri Montessori integracijske grupe, u koje su uz zdravu djecu ukljuena i djeca s tekoama u razvoju. Za izvanredna postignua u kvaliteti integracije djece s tekoama u razvoju u Montessori programu dodijeljena je 1995. Djejem vrtiu Vrbik Nagrada grada Zagreba. H. Holtstige je pisala o Montessori ustanovama: u praksi nalazimo dva ekstrema, od rada vjernih sljedbenika Montessori ideje do onih kod kojih se pitamo to nain na koji rade i ime Montessori uope imaju zajednikog.28

24 Katarini, F.: Utjeljiva pojava, Napredak, Zagreb, 1914., LV, str. 311-319; 358-361; 406-411. 25 Trstenjak, D.: Pedagoki rad uene jedne Talijanke. Napredak, Zagreb, 1916., LVIII, str. 297-299. 26 Demarin, J.: Pedagogija Marije Montessori, Npredak, Zagreb, 1929., str. 227-234. 27 AktionSonnenschein- Hilfe fr das mehrfach behinderte Kind e.V., Kinderzentrum Mnchen 28 Holtstiege, H.: Modell Montessori, Herder, Freiburg, 1989., str. 12.

16