II parcijalni Materijali 1

1. ta su krive hlaenja, kako se dobivaju i emu slue? Krive hlaenja grafiki predstavljaju zavisnost temperature od vremena pri hlaenju metala (istog ili legure). Dobivaju se termijskom analizom (ispitivanje u kojem se prate temperature u unaprijed odreenim vremenskim intervalima). Slue za praenje toka hlaenja i ovravanja nekog metala (istog ili legure). Koristei krive hlaenja, konstruiu se ravnoteni dijagrami. 2. ta je termijska analiza? Kako i zalo se provodi? Termijska analiza je metoda praenja promjena temperature i strukture nekog metala pri zagrijavanju ili hlaenju u svrhu konstruisanja krivih hlaenja. Provodi se mjerenjem temperature u toku vremena, a upotrebom termijske, diferencijalne termijske, magnetne, rendgenostrukturne analize, dobivaju se podaci o transformacijama metala. 3. Kako se konstruiu ravnoteni dijagrami stanja i emu slue? Ravnoteni dijagrami stanja predstavljaju grafiki prikaz faza u leguri pri razliitim temperaturama i sastavu legure. Konstruiu se pri ravnotenim uslovima (sporo hlaenje + mogudnost potpune difuzije), na osnovu prethodno snimljenih krivih hlaenja istog metala i krivih hlaenja legura pri razliitom sadraju legirajudih elemenata. Na apcisnu osu se unosi sastav legura (u procentima mase), a na ordinatu temperature poetka i kraja faznih transformacija metala. Sve take koje predstavljaju istu faznu promjenu se spajaju linijom. Koriste se za razumijevanje i predvianje mnogih vidova ponaanja materijala pri ravnotenim uslovima. Podaci koji se mogu dobiti iz ovog dijagrama su, izmeu ostalog i: koje faze postoje u leguri, njihov sastav i koliinski udio za razliite temperature i sastave legure na kojoj temeperaturi pri hlaenju legure poinje ovravanje i u kom intervalu se deava na kojoj temperaturi poinje topljenje razliitih faza rastvorljivost jedne komponente u drugoj 4. Sta su to ravnotezni dijagrami stanja i sta nam omogucavaju ? Vidi pitanje 3 5. ta je: Mehanika smjesa je smjesa kristala komponenti legure gdje kristali svake komponente zadravaju svoje hemijske i fizike osobine. vrsti rastvor je struktura u kojoj su atomi jedne komponente razmjeteni u kristalnoj reetki druge komponente. Ovaj razmjetaj se moe ostvariti supstitucijom (zamjenom) ili intersticijom (uguravanjem) atoma u kristalnu reetku. Hemijski spoj je jedinjenje dva ili vie elemenata. Odlikuje se: a. Sastavom koji je izraen hemijskom formulom b. Svojim tipom kristalne reetke koji je razliit od reetki komponenata koje grade leguru c. Stalnom temperaturom kristalizacije

*Legura je sistem koji se sastoji iz dva ili vise komponenti (elemenata), od kojih je barem jedna metal, a ostale mogu biti metali, nemetali, ili prijelazni elementi (metaloidi). *Dvokomponentni dijagrami stanja : -dva cista metala ili jedinjenja medjusobno pomjesana u neogranicenom broju razlicitih odnosa obrazuju dvokomponentni sistem,posto svaki metal u leguri predstavlja posebnu komponentu. -kod dvok. Sistema dva elementa se mofu neograniceno-potpuno rastvarati jedan u drugom, i u tecnom i u cvrstom stanju. -na dijagramu stanja uocavaju se tri razlicita fazna podrucja: jednofazno cvrsto podrucje , jednofazno tecno podrucje L i dvofazno podrucje +L. Svako podrucje definise fazu ili faze, Tecna faza L je homogeni tecni rastvor koji sacinjavaju bakar i nikl. Cvrsta faza je cvrsti rastvor koji se sastoji od atoma bakra i nikla i ima KPC kristalnu resetku. -Linija koja razdvaja tecnu fazu L od dvofaznog podrucja +L naziva se likvidus linija, a linija koja razdvaja dvofazno podrucje od cvrste faze , naziva se solidus linija. -za ovaj dijagram,koji su u ravnotezi, za poznati sastav i temperaturu, mozemo odrediti: prisutne faze, sastav faza, procentalni udio svake faze. *Pravilo poluge moze se izraziti jednacinom : Procenat faze = (Suprotan krak poluge) / (ukupna duzina poluge) * 100% 6. ta je eutektika reakcija? Od ega se sastoji eutektikum ako su komponente meusobno potpuno nerastvorive u vrstom stanju? Eutektika reakcija je reakcija u kojoj tena faza pri konstantnoj temperaturi direktno prelazi u mehaniku smjesu. Eutektikum potpuno nerastovrljivih komponenti se sastoji od tih komponenti u nekom omjeru. (tj od cistih kristala A i cistih kristala B) Rezultat eutekticke reakcije je eutektikum. 7. ta je sutinska razlika izmeu kristala A i odnosno B i . Nacrtati i objasniti? Razlika izmeu kristala a i je ta to su kristali A sainjeni samo od atoma komponente A, dok kristali u svom sastavu imaju rastvorene atome neke druge komponente (supstitucijski ili intersticijski). Isto vai za b i . (docrtajte slike,59 str u skripti,alfa ima i bjele i crne,a A kristal samo crne npr(:

8. Nacrtati krivu hlaenja legure eutektikog sastava i krivu hlaenja jednog istog metala. 21str u praktikumu. (legura eutekticnog sastava: cvrsti rasvor) 9. Nacrtati krive hlaenja: istog metala, obine legure (vrstog rastvora) i eutektike legure. Vidi pitanje 8. 10. Nacrtati ravnotene dijagrame potpune rastvorljivosti, djelimine rastvorljivosti i potpune nerastvorljivosti dva metala. Upisati faze i strukture.(22 str u praktikumu.)

11. Nacrtati ravnoteni dijagram potpune nerastvorljivosti sa eutektikom reakcijom. Upisati faze i strukture. Vidi pitanje 10. 12. Nacrtaj ravnoteni dijagram metala A i B koji su meusobno potpuno rastvorijivi u tenoj i vrstoj fazi. Upisati sve faze. Vidi pitanje 10. 13. Nacrtati ravnoteni dijagram metala A i B koji su djelomino rastvorijivi jedan u drugom i pri koncetraciji 50% A i 50%B imaju eutektiku reakciju. (Upisati faze i strukture.) Lii na drugu sliku sa slajda 24 u praktikumu. 14. Nacrtati ravnoteni dijagram metala A i B koji su meusobno djelomino rastvorijivi i koji grade nestabilan kemijski spoj. (Upisati faze i strukture) Vidi 12.2.6. u skripti. (84 str) 15. Nacrtati ravnoteni dijagram metala A i B koji su potpuno nerastvorljivi i pri koncetraciji 50% A i 50%B imaju eutektiku reakciju. (Upisati faze i strukture.) Lii na prvu sliku sa slajda 25 u praktikumu. 16. Nacrtaj ravnoteni dijagram metala A i B koji su potpuno nerastvorljivi i pri koncetraciji 50:50 grade kemijski spoj. Upisati sve faze. Lii na drugu sliku sa slajda 25 u praktikumu. 17. Nacrtati ravnoteni dijagram metala A i B koji su meusobno djelomino rastvorljivi: na sobnoj temperaturi 5%, na eutektikoj temperaturi 20%, a pri koncetraciji 50:50 grade eutektikum. Taka topljenja metala A je 400 C, metala B 350 C, a eutektika temperatura iznosi 250 C. (Upisati sve prisutne faze i strukture) 18. Nacrtati ravnoteni dijagram metala A i B pri sljedeim uslovima: A se rastvara u B pri eutektikoj temperaturi 20% i pri sobnoj 5%. B se ne rastvara u A. Eutektikum nastaje pri koncetraciji 50:50. Upisati faze i strukture. 19. Nacrtati supstitucijski vrsti rastvor metala A i B, te nacrtati ravnoteni dijagram sistema A B ako oni grade neprekidan niz supstitucijskih vrstih rastvora. 20. Nacrtati ravnoteni dijagram stanja elemenata A i B koji su meusobno djelomino rastvorijivi: na sobnoj temperaturi 10% (A u B i B u A), a na eutektikoj temperaturi 20% (A u B i B u A). Eutektika koncetracija je 50%A : 50%B, a eutektika temperatura 400 C. (Upisati sve prisutne faze i strukture) 21. Nacrtati krivu hlaenja legure koja sadri ____%C. 22. Opisati transformacije tokom hlaenja i unijeti sve karakteristine temperature. 23. Na temperaturi: 600C; 700C; 1000C; ustanoviti: Od kojih faza, odnosno struktura se sastoji legura? Kakav kemijski sastav imaju prisutne strukture? Koliko je uee pojedinih struktura u ukupnom sadraju legure?

24. Kakvu strukturu ima legura na sobnoj temperaturi i koliko je uee prisutnih faza? elici Podeutektoidn Eutektoidn Nadeutektoidn Podeutektik i i i a -Ferit, Perlit Perlit + Perlit + -Ferit + Cementit Cementit + Perlit Ledeburit Gvoa Eutektik Nadeutektika a Ledeburit Ledeburit+Cementit , Cementit

25. Dati definicije prisutnih struktura na sobnoj temperaturi. -ferit je cvrsti rastvor ugljika u zeljezu, sa umetnutim (intersticijski rastvorenim) atomima u zapreminski centriranoj kubnoj kristalnoj resetci -zeljeza. Maximalna rastvorljivost ugljika je 0,022 % na temperaturi od 727C. -ferit je mekan,niske cvrstoce,dobra plasticnost i dobra provodljivost elektricne i toplotne energije. Cementit je hemijski spoj zeljeza i ugljika, formula Fe3C, sa konstantim sadrzajem ugljika od 6,67%. Vrlo tvrd i krt, slaba elektricna provodljivost, slaba magneticnost. Perlit je eutektoidna mehacnika smjesa -ferita i cementita, sa const.sadrzajem ugljika od 0,8%. Ledeburit je eutekticka mehanicka smjesa austenita i cementita (na temp od 727C do 1148C), odnosno perlita i cementita (temp ispod 727C) 26. Na osnovu priloenog Fe-Fe3C dijagrama nabrojati i dati definicije za sve vrste rastvore eutektoide eutektikume kemijske spojeve -Ferit vrsti rastvor ugljika u ZCK reetki eljeza sa max. udjelom ugljika od 0,025% pri eutektoidnoj temperaturi (727 C), i udjelom 0,008% pri sobnoj temeraturi. -Austenit vrsti rastvor ugljika u PCK reetki eljeza sa max. udjelom ugljika od 2,11% pri eutektikoj temperaturi (1148 C) -Ferit vrsti rastvor ugljika u ZCK reetki eljeza sa max. udjelom ugljika od 0,09% pri peritektikoj temperaturi (1493 C) Perlit Eutektoid, mehanika smjesa -Ferita i cementita sa konstantnim sadrajem ugljika od 0,8% Ledeburit Eutektikum, mehanika smjesa sa konstantim sadrajem ugljika od 4.3% graena od: a. perlita i cementita (na temperaturama niim od eutektoidne) b. -austenita i cementita (na temperaturama viim od eutektoidne) Cementit Hemijski spoj karbid eljezo sa konstantnim sadrajem ugljika od 6.67%

27. Nabrojati i dati jednaine invarijantnih reakcija koje imamo u ravnotenom Fe-Fe3C dijagramu. str. 90 skripta* Invarijantne reakcije: Eutektika na temperaturi od 1148 C, tena faza formira dvije faze: austenit i cementit: T (4.3% C) -Austenit (2,11% C) + Fe3C (6.67% C) Novonastala struktura se zove ledeburit. Eutektoidna na temperaturi od 727 C, -austenit (0,8% C) formira dvije faze: -ferit i cementit: -Austenit (2,11% C) -Ferit (0.025%) + Fe3C (6.67% C) Novonastala sturktura se zove perlit. Peritektika na temperaturi od 1493 C, -ferit i tena faza formiraju -austenit: T (4.3% C) -Austenit (2,11% C) + Fe3C (6.67% C) 28. Nabrojati i definisati vrste rastvore koji egzistiraju u Fe-Fe3C dijagramu? -ferit je cvrsti rastvor ugljika u zeljezu, sa umetnutim (intersticijski rastvorenim) atomima u zapreminski centriranoj kubnoj kristalnoj resetci -zeljeza. Maximalna rastvorljivost ugljika je 0,022 % na temperaturi od 727C. -ferit je mekan,niske cvrstoce,dobra plasticnost i dobra provodljivost elektricne i toplotne energije. -austenit je cvrsti rastvor ugljika u zeljezu, sa umetnutim atomima u povrsinski centriranoj kubnoj kristalnoj resetci -zeljeza. Maximalna rastvorljivost ugljika je 2,14 % na temp 1148C. Austenit je izuzetno tvrd, srednja cvrstoca,nemagnetican i plastican. -ferit je cvrsti rastvor ugljika u zeljezu, sa umetnutim atomima u zapreminski centriranoj kubnoj kristalnoj resetci -zeljeza. Maximalna rastvorljivost ugljika je 0,1% na temp 1495C. Javlja se na izuzetno visokim temp, nema neka znacajna tehnoloska svojstva. 29. Nabrojati transformacije koje su mogue unutar vrste faze. Transformacije u vrstoj fazi su: Transformacija kristala mjeanaca jedne vrste u kristale mjeanaca druge vrste Transformacija kristala mjeanaca u kristale hemijskih spojeva Transformacija kristala -mjeanaca u mjeance drugaijeg hemijskog sastava A + B Raspad mjeanaca u dvije faze +

30. Sta je cementit? Navesti osobine i kakav cementit postoji u Fc-Fc3C dijagramu? Cementit je hemijski spoj zeljeza i ugljika, formula Fe3C, sa konstantim sadrzajem ugljika od 6,67%. Vrlo tvrd i krt, slaba elektricna provodljivost, slaba magneticnost. Zavisno od sadrzaja ugljenika moze biti eutektoidni, sekundarni, eutekticki, primarni i tercijalni cementit. -Primarni javlja se od sadraja 4,3% C do 6,67% C (gdje ga ima 100%) Sekundarni javlja se od sadraja 0,8% C (gdje ga ima 0%), na 2,11%C ima maksimum, do 6,67%C (gdje ga ima 0%) -Eutektoidni javlja se u perlitu u obliku lamela, javlja se od sadraja 0%C (gdje ga ima 0%), na 0,8%C ima maksimum, do 6,67% (gdje ga ima 0%) -Eutektiki javlja se u ledeburitu, javlja se od sadraja 2,11% C (gdje ga ima 0%), na 4,3% C ima maksimum, do 6,67% C (gdje ga ima 0%) 31. ta je eutektoid u Fe-Fe3C dijagramu? Kada nastaje i od ega se sastoji? Eutektoid u Fe-Fe3C dijagramu je perlit. Nastaje eutektoidnom reakcijom iz -austenita. (def: Perlit Eutektoid, mehanika smjesa -Ferita i cementita sa konstantnim sadrajem ugljika od 0,8%)

32. U Fe-Fe3C dijagramu nabrojati i definisati: vrste rastvore alfa-ferit, gama-ustenit, delta-ferit Eutektoide perlit, Eutektikume ledeburit, te navesti sadraj ugljika u svakoj od navedenih struktura. 1. vrsti rastvori: o ferit je vrsti rastvor ugljika u zapreminski centriranoj kubnoj kristalnoj reetci eljeza sa maksimalnom rastvorljivou od 0,02%C na temperaturi do 727C. Minimalna rastvroljivost ugljika u kristalnoj reetci eljeza, odnosno u - feritu, je na sobnoj temperaturi (20C) i iznosi 0,008%C; o austenit je vrsti rastvor ugljika u povrinski centriranoj kubnoj kristalnoj reetci eljeza sa maksimalnom rastvrorljivou od 2,11%C na temperaturi od 1148C; o ferit je vrsti rastvor ugljika u zapreminski centriranoj kubnoj kristalnoj reetci eljeza sa maksimalnom rastvorljivou od 0,09%C na temperaturi 1493C. 2. Eutektoidi: o Perlit je eutektoidna (mehanika) smjesa ferita i cementita (Fe3C) sa konstantnim sadrajem ugljika od 0,8%C; 3. Eutektikumi: o Ledeburit je eutektika (mehanika) smjesa perlita ( Fe + Fe3C) i cementita (Fe3C) sa konstantnim sadrajem ugljika od 4,3%C; 4. Hemijski spojevi: o Cementit je hemijski spoj (Fe3C karbid eljeza) sa konstantnim sadrajem ugljika od 6,67%C.

33. Kako sadrzaj perlita utice na cvrstocu,a kako na zilavost celika ? - Podeutektoidnim elicima, perlit poveava vrstou i tvrdou, a smanjuje plastinost i ilavost. Nadeutektoidnim elicima i svim gvoima, perlit poveava plastinost i ilavost, a smanjuje vrstou i tvrdou. 34. Koliki je sadraj ugljika u sljedeim strukturama: -Feritu, Perlitu, Austenitu, Ledeburitu, Cementitu ? - Ferit 0,008%C; Perlit 0,8%C; Austenit 2,11%C; Ledeburit 4,2%C; Cementit 6,67%C. 35. Sta je to eutekticka reakcija u Fc-Fe3C dijagramu. Pod kojim uslovima nastaje i sta je njen rezultat? Eutektika na temperaturi od 1148 C, tena faza formira dvije faze: austenit i cementit: T (4.3% C) -Austenit (2,11% C) + Fe3C (6.67% C) Novonastala struktura se zove ledeburit. (Eutektika reakcija je direktan prelaz tene u vrstu fazu. Rezultat eutektike reakcije je ledeburit ( austenit + cementit)). 36. Sta je to eutektoidna reakcija u Fe-Fe3C dijagramu. Pod kojim uslovima nastaje I sta je njen rezultat ? Eutektoidna na temperaturi od 727 C, -austenit (0,8% C) formira dvije faze: -ferit i cementit: -Austenit (2,11% C) -Ferit (0.025%) + Fe3C (6.67% C) Novonastala sturktura se zove perlit. (Eutektoidna reakcija je raspad jedne vrste faze u mjeavinu druge dvije vrste faze. Rezultat eutektoidne reakcije pri sadraju ugljika od 0,8%C je perlit ( ferit + cementit)).

37. Sta je eutektoidna i eutekticka reakcija ? Vidi pitanje 35 i 36. *Peritektika na temperaturi od 1493 C, -ferit i tena faza formiraju -austenit: T (4.3% C) -Austenit (2,11% C) + Fe3C (6.67% C) * Temperatura austentizacije je najniza temp na kojoj celik ima u potpunosti austentitnu strukturu.

38. Kako sadraj ugljika utie na tvrdou (vrstou) ravnotenih i neravnotenih Fe-C legura (elika)? Pri povecanju sadrzaja ugljika rastu tvrdoca i cvrstoca, a opadaju zilavost i elasticnost. 39. Kako sadraj perlita utie na osobine elika: vrstou - Plastina svojstva Podeutektoidnim elicima, perlit poveava vrstou i tvrdou, a smanjuje plastinost i ilavost. Nadeutektoidnim elicima i svim gvoima, perlit poveava plastinost i ilavost, a smanjuje vrstou i tvrdou. 40. Kakvu strukturu mogu imati elici na sobnoj temperaturi i od ega ona zavisi? elici na sobnoj temp mogu imati sledece strukture : -perlitnu, -feritno-perlitnu, -perlitno-cementitnu, -feritnu. Zavisi od sadrzaja ugljika. 41. Kakvu strukturu moe imati elik na sobnoj temperaturi (saglasno Fe-Fe3C dijagramu) i od ega ona zavisi? feritnu( do 0,008%C); perlitnu( do 0,8%C), feritno-perlitnu( od 0,008%C do 0,08%C), perlitnocementitnu( od 0,8%C do 2,11%C). Zavisi od sadrzaja ugljika. 42. Kakvu strukturu moe imati elik na sobnoj temperaturi nakon zavrenog kontinualnog hlaenja? Nabrojati i objasniti od ega to zavisi. Struktura elika na sobnoj temperaturi nakon zavrenog kontinualnog hlaenja zavisi od hemijskog sastava elika i brzine hlaenja brzina hlaenja manja od donje kritine: 100% ravnotezne -ferit, perlit, beinit brzina hlaenja izmeu donje i gornje kritine ravnotene + neravnotene -ferit, perlit, beinit, martenzit brzina hlaenja vea od gornje kritine 100% neravnotene martenzit 43. Kakvu strukturu imaju elici na sobnoj temperaturi ako je sadraj ugljika: - 0,5% C - 0,8% C - 1,5% C -ferit + perlit perlit perlit + cementit

44. Sta je izotermalna reakcija austenita i od ega zavisi ishod izotermalne reakcije? Izotermalna reakcija (transformacija) austenita je razlaganje austenita pri konstantnoj temperaturi. Ishod zavisi od hemijskog sastava austenita i od stepena pothlaenja prilokom razlaganja. Razlikujemo tri temperaturne oblasti u kojima se vri razlaganje: perlitna beinitna (meuoblast) martenzitna

45. Sta je izotermalna transformacija austenita? Kakav moe biti ishod takve transformacije i od ega on zavisi? (44) 46. Sta je IR dijagram, kako se konstruie i emu slui? IR dijagram grafiki prikazuje zavisnost temperatura-vrijeme-struktura pri izotermalnom razlaganju austenita na razliitim temperaturama. Dijagram se konstruie na osnovu eksperimentalno dobijenih krivih izotermalne transformacije austenita. Za svaku temperaturu pri kojoj se vri razlaganje, na grafiku se oznae poetak i kraj transformacije austenita. Poeci transformacija austenita se spoje jednom linijom, a krajevi drugom. Slue za opisivanje kinetike transformacije pothlaenog austenita. 47. Kada nastaje martenzit u IR dijagramu? Matrenzit u IR dijagramu nastaje pothlaivanjem austenita ispod temperature poetka matrenzitne transformacije. Da bi se dobio 100% matrenzit, potrebno je pothladiti austenit ispod temperature zavretka martenzitne transformacije. (Ustvari, u oba sluaja, rije je o kontinualnom hlaenju i difuzioni proces je onemoguen). 48. Sta je KH dijagram, kako se konstruie i emu slui? KH dijagram je dijagram koji omoguuje predvianje procesa transformacije austenita pri kontinualnom hlaenju razliitim brzinama i vai samo za odreeni elik. Koritenjem ovih dijagama mogu se dobiti taniji podaci o temperaturnim intervalima na kojima se odvijaju fazne transformacije pri kontinualnom hlaenju kao i o strukturama koje se pri tome formiraju. KH dijagram se konstruie osnovu praenja razlaganja austenita ravnomjernom brzinom hlaenja u toku vremena. Pri ispitivanju toka razlaganja austenita za oderivanje potpunog KH dijagrama koristi se niz krivih hlaenja. 49. ta je KH dijagram, emu slui i kakve informacije o eliku moemo dobiti na osnovu njegovog KH dijagrama? (47) 50. ta je martenzitna transformacija austenita? Kad se dogaa u IR, a kad u KH dijagramu jednog elika? Martenzitna transformacija je transformacija austenita u prezasieni vrsti rastvor -ferita. Nastaje kao rezultat bezdifuzione transformacije austenita i zavisi samo od temperature, a ne i od vremena trajanja procesa. Matrenzit u IR dijagramu nastaje pothlaivanjem austenita ispod temperature poetka matrenzitne transformacije. Da bi se dobio 100% matrenzit, potrebno je pothladiti austenit ispod temperature zavretka martenzitne transformacije. (Ustvari, u oba sluaja, rije je o kontinualnom hlaenju i difuzioni proces je onemoguen). Da bi se dobio martenzit u KH dijagramu, brzina hlaenja mora biti vea od kritine brzine hlaenja. 51. ta su ravnotene, a ta neravnotene strukture? Kada nastaju neravnotene strukture? Ravnotene strukture su strukture nastale transformacijom neke druge strukture kao rezultat potpune difuzije. Neravnotene strukture su rezultat bezdifuzionih procesa, nastale usljed velikih brzina hlaenja (veih od gornje kritine), tj. usljed nedostatka vremena za difuziju.

52. Sta je pothlaenje i kako ono utie na konaan ishod izotermalne reakcije? Pothlaenje je razlika izmeu temperature austenitizacije i temperature na kojoj se vri izotermalno razlaganje. Pri manjim stepenima pothlaenja nastaju perlitne strukture, pri neto veim beinitne, a pri velikim martenzitne. 53. Sta je martenzit, kakav moe biti i kako se moe dobiti u IR odnosno KH dijagramu? Martenzit je prezasiceni rastvor ugljika u prostorno centriranoj kubnoj kristalnoj resetci alfa-zeljeza. Nije prisutna difuzija, zato je prezasicen. Moe biti paketaste ili ploasto-igliaste strukture. (nastanaku IR i KH pitanje 50) 54. Sta je martenzit, kako nastaje i od ega zavisi njegova tvrdoa? Martenzit je prezasiceni rastvor ugljika u prostorno centriranoj kubnoj kristalnoj resetci alfa-zeljeza. Nije prisutna difuzija, zato je prezasicen. Moe biti paketaste ili ploasto-igliaste strukture. Martenziztna struktura se postize velikim brzinama hladjenja. Tvrdoa raste poveanjem brzine hlaenja, a opada njenim smanjivanjem. Mogua je pojava zaostalog austenita koji smanjuje tvrdou i vrstou (koliina zaostalog austenita uglavnom zavisi od hemijskog sastava elika). 55. ta je beinit i kako nastaje? Beinit je mehanika smjesa lamela -ferita i cementita. Nastaje pri izotermalnoj transformaciji austenita u temperaturnoj oblasti izmeu perlitne i martenzitne transformacije, kao rezultat meufazne transformacije (kombinacija difuzne-perlitne i bezdifuzne-martenzitne transformacije). 56. Sta je martenzit i kada nastaje? (47,53,54.) 57. ta su to ravnotene, a ta neravnotene strukture? (51) 58. ta su to neravnotene strukture i kada one nastaju u KH dijagramu? Neravnotene strukture su rezultat bezdifuzionih procesa, nastale usljed velikih brzina hlaenja (veih od gornje kritine), tj. usljed nedostatka vremena za difuziju. 59. Kakvu strukturu moe imati elik nakon kontinualnog hlaenja i od ega to zavisi? (42) 60. Na osnovu priloenog KH dijagrama odabrati (izraunati) brzine hlaenja koje nam daju potpuno ravnotenu i potpuno neravnotenu strukturu? 61. Na osnovu priloenog KH dijagrama izraunati gornju i donju kritinu brzinu hlaenja? 62. Na osnovu priloenog KH dijagrama opisati proces kontinualnog hlaenja austenita brzinom hlaenja koja je 50% manja od gornje kritine brzine.

63. Na osnovu priloenog KH dijagrama odgovoriti kojim brzinama treba hladiti austenit (elik) da bi smo dobili potpuno neravnotenu strukturu? 64. Na osnovu priloenog KH dijagrama odabrati reim obrade elika da bi se dobila tvrdoa od 350 HV. 65. Na osnovu priloenog KH dijagrama odabrati reim termike obrade koji e nam dati 50% martenzita u ukupnoj strukturi. Sta je preostala struktura? 66. Na osnovu priloenog KH dijagrama odabrati brzinu hlaenja koja e nam dati konanu strukturu sa 20% martenzita. ta e biti ostatak strukture i kolika e biti tvrdoa nakon zavrenog hlaenja? 67. ta je gornja kritina brzina hlaenja? Izraunati je na osnovu priloenog KH dijagrama. Gornja kritina brzina hlaenja je najmanja brzina hlaenja kojom je mogue dobiti 100% neravnotene strukture. 68. Sta je to poputanje martenzita i ta se moe dobiti poputanjem martenzita? Poputanje martenzita je proces transformacije martenzita i zaostalog austenita u stabilno stanje, tj. feritno-cementitnu sturkturu, pri zagrijavanju. Cilj je poveanje plastinosti i ilavosti elika, kao i uklanjanje zaostalih unutranjih napona, na raun smanjenja vrstoe i tvrdoe. Generalno, to je temperatura otputanja vea, to e tvrdoa i vrstoa biti manje, a plastinost i ilavost vea. Poputanjem martenzita nastaju: otputeni (poputeni) martenzit prezasieni -vrsti rastvor + -karbid optuteni martenzit + donji beinit otputeni trustit veoma sitne estice ferita i cementita otputeni sorbit malo vee estice cementita 69. ta nastaje poputanjem martenzita i ta je cilj tog postupka? (68) 70. Koje strukture mogu nastati u procesu otputanja martenzita? Kako temperatura otputanja utie na mehanike osobine otputenog martenzita? (68) 71. Kako se moe dobiti sorbitna struktura? Sorbitna struktura se moe dobiti: perlitnom transformacijom (oko 650 C) pri izotermalnom razlaganju austenita transformacijom austenita pri kontinualnom hlaenju brzinama manjim od donje kritine brzine otputanjem martenzita 72. Kako se moe dobiti beinitna struktura? Beinitna struktura se moe dobiti: beinitnom transformacijom (od 550 C do temperature nastanka martenzita) pri izotermalnom razlaganju austenita transformacijom austenita pri kontinualnom hlaenju brzinama manjim od gornje kritine brzine otputanjem martenzita

73. Nabrojati najvanije metode kojima se moe poveati vrstoa Fe legura. Najvanije metode kojima se moe poveati vrstoa Fe legura su: rastvarajue ojaavanje ojaavanje vrstim rastvorom ojaavanje granicama zrna usitnjavanjem zrna ojaavanje sekundarnim fazama precipitaciono ojaavanje ojaavanje dislokacijama ojaavanje hladnom plastinom deformacijom ojaavanje usljed transformacija termika obrada Od navedenih metoda, za iste metale se moe primjeniti ojaavanje granicama zrna, ojaavanje dislokacijama i ojaavanje usljed transformacija. 74. Nabrojati metode kojima se moe poveati vrstoa metala. Koja od navedenih metoda se moe primjeniti za iste metale? (73-metode) Metoda koja se moe primjeniti za iste metale je ojaavanje dislokacijama. 75. Objasniti postupak ovravanja hladnom plastinom deformacijom. Kako veliina kristalnog zrna utie na osobine elika i na koje osobine je taj uticaj naroito izraen? Hladnom plastinom deformacijom poveava se broj dislokacija, pri tome, dislokacije meusobno reaguju i obrazuju nepokretne dislokacije ili grupe dislokacija, koje predstavljaju prepreke za kretanje drugih dislokacija. Sa poveanjem stepena deformacije, gustina dislokacija se poveava (samim tim i broj prepreka). Uticaj veliine zrna na osobine elika je znaajan, manje zrno ini elik vrim, tvrim, plastinijim, ilavijim, a pored toga daje veu brzinu deformacionog ojaavanja. Najvei uticaj veliine zrna je na mehanike osobine elika. 76. Koja je najefikasnija metoda poveanja vrstoe elika sa aspekta ukupnih osobina elika (vrstoa, plastinost, ilavost)? Ukratko opisati metodu. Najefikasnija metoda za poveanje vrstoe elika sa aspekta ukupnih osobina elika je usitnjavanje zrna. Prilikom kristalizacije (ili rekristalizacije), odabire se optimalni stepen pothlaenja koji e dati mnogo kristalizacionih centara, ali spor rast zrna. Dodavanjem modifikatora moe se dalje poveati broj kristalizacionih centara. Poboljanje je jo jedna metoda, koja za rezultat daje dobru vrstou i dobru plastinost. Ta metoda se sastoji od kaljenja elika, kako bi se dobio vrst i tvrd elik. Zatim se taj elik otputa, tako da dolazi do znaajnog porasta plastinosti i ilavosti, s tim da se tvrdoa i vrstoa malo smanjuju (objanjenje je prelazak cementita iz lamelarne u zrnastu strukturu). 77. ta je ojaanje elika granicama zrna? Kako se provodi i na koje osobine elika djeluje? Ojaavanje elika granicama zrna je usitnjavanje zrna elika u cilju poveanja broja granica zrna. Granice zrna predstavljaju prepreku kretanju dislokacija u polikristalnom materijalu (zbog razliite orijentacije) i na taj nain utiu na deformacione karakteristike materijala, poveavajui vrstou i tvrdou. Za opis postupka vidi pitanje 76.

78. ta je to ojaavanje dislokacijama, kako se provodi i kako djeluje na osobine elika? Ojaavanje dislokacijama je vezano za hladnu plastinu deformaciju, pa vidi pitanje 75. Ojaavnje dislokacijama poveava vrstou, tvrdou, napon teenja, ali plastinost i ilavost padaju. Zavisi od: Poetne veliine zrna Poprenog klizanja i uspinjanja dislokacija Interakcije dislokacija sa drugim mikrostrukturnim konstituentima Temperatura oporavljanja i kristalizacije 79. ta je ojaavanje elika usljed transformacija i od ega zavisi efekat ojaavanja? Ojaavanje elika usljed transformacija je vezano za promjenu strukture elika termikom obradom do strukture sa zahtijevanim mehanikim osobinama. Efekat ojaavanja zavisi od temperature transformacije, to je temperatura nia, to je ojaavanje vee, jer se: smanjuje veliina zrna poveava gustina dislokacija dobija finiji raspored i veliina taloga poveava tendencija ka stvaranju prezasienog vrstog rastvora (ime se poveava efekat rastvarajueg ojaavanja) 80. Koje metode za poveanje vrstoe elika se mogu meusobno kombinovati? Navesti nekoliko primjera (mogunosti). Mogue kombinacije metoda za poveanje vrstoe elika su: granice zrna + dislokacije + precipitati precipitati + strukturna anizotropija granice zrna + disperzija precipitata + dupleks struktura 81. Koja metoda poveanja vrstoe se moe primjeniti i za potpuno iste metale? Za potpuno iste metale, moe se primijeniti: ojaavanje granicama zrna usitnjavanjem zrna ojaavanje dislokacijama ojaavanje hladnom plastinom deformacijom ojaavanje usljed transformacija termika obrada 82. ta je piezoelektrini efekat i koji ga materijali imaju? Gdje se koristi? Piezoelektrini efekat je elektromehaniki efekt. Oituje se u pojavi elektromotorne sile na materijalu izloenom pritisku ili promjeni dimenzija materijala izloenog elektrinom naponu. Pojava se objanjava ukupnom preorijentacijom elektrinih dipola prilikom izlaganja spoljnoj sili. Imaju ga neki keramiki materijali (sa sloenom kristalnom strukturom, sa malo simetrije, npr. barijum titanat, oloco cirkonta, amonijum dihidrogen fosfat, kvarc). Koristi se u industriji za pretvarae, generatore ultrazvuka, mjerenje deformacija, mikrofone...

83. ta je specifina vrstoa, a ta specifina krutost nekog materijala?

Specifina vrstoa materijala je omjer zatezne vrstoe RM i specifine mase (gustine) , a specifina krutost je odnos modula elastinosti E i specifine mase

84. ta je to koeficijent linearnog irenja i na koje pojave ima izraen uticaj?

Koeficijent linearnog irenja predstavlja promjenu jedinice duine za jedininu promjenu temperature. Izraen uticaj ima na nastanak termikih napona (zamor i ok materijala) kod alata i dijelova konstrukcija.

Nabrojati strukture koje se dobijaju otpustanjem celika? -otpusteni martenzit, -otpusteni sorbit, -otpusteni beinit Odrediti termicku temp tako da se transformacija zavrsi u sto kracem vremenu? -1korak : zagrijavamo na sto visu temp, -2korak: zadrzati neko vrijeme, -3 korak: pothladiti na temp 550 Martenzitna transformacija nastaje kada brzina hladjenja stabilnog austenita dostigne vrijednost kriticne brzine,tako da se austeniz bez prethodnog oslobodjenja ugljika transformise u prezasiceni alfa-cvrsti rastvor. Poboljanje = kaljenje + poputanje Razlika izmedju KH dijagrama i Fe-Fe3C dijagrama: razlika u brzini zagrijavanja hladjenja krivim hladjenja, tipu transformacije, nastalim strukturama, primjenljivost na celike, podrucje primjene. Fe-Fe3C i veoma male teoretske (izlomljene) ravnotezne ravnotezne svi ugljicni (nelegirani) teoretska razmatranja KH bilo koja realna realne (neprekidne) ravnotezne i neravnotezne ravnotezne i neravnotezne samo jedan (bilo koji) termicka obrada,zavarivanje