MOBILNE RADIOKOMUNIKACIJE predavanje_10

28. studeni 2011.

Mobilne radiokomunikacije

SADRAJ

> MODULACIJA

> OSNOVE GSM SUSTAVA > Arhitektura GSM sustava > Osnovne znaajke GSM sustava > Frekvencijsko podruje > Modulacijska tehnika > elijski princip > Struktura vremenskih odsjeaka, struktura okvira > Logiki kanali > Kontrola zranog suelja > Nekontinuirani prijenos (DTX) > Frekvencijsko skakanje > Kontrola snage (BTS i MS) > Handover > Sistemske informacije > Dijagram i analiza L3 poruka za MOC\ MTC
> GPRS I EDGE > OSNOVE UMTS SUSTAVA

ponedjeljak, 28. studeni 2011.

Mobilne Radiokomunikacije

SADRAJ

> MODULACIJA > OSNOVE GSM SUSTAVA > GPRS I EDGE

> OSNOVE UMTS SUSTAVA > Klase kvalitete usluge > Osnovne znaajke UTRA FDD zranog suelja > Kodiranje > Kontrola snage > Meko i meke prekapanje (Soft i Softer handover) > Kapacitet UMTS sustava > Arhitektura UMTS sustava > Pristupna mrea > Jezgrena mrea (Core Network)

ponedjeljak, 28. studeni 2011.

Mobilne Radiokomunikacije

UMTS Osnove UMTS sustava

Pregled standarda

ponedjeljak, 28. studeni 2011.

Mobilne Radiokomunikacije

UMTS Osnove UMTS sustava

UMTS pokrivenost, zapadna Europa i Hrvatska

ponedjeljak, 28. studeni 2011.

Mobilne Radiokomunikacije

UMTS Osnove UMTS sustava

UMTS pokrivenost, Hrvatska

Vipnet

Vipnet

ponedjeljak, 28. studeni 2011.

Mobilne Radiokomunikacije

UMTS Osnove UMTS sustava

Klase kvalitete usluge
> U UMTS sustavu definirane su etiri klase kvalitete usluge (engl. QoS Classes), a osjetljivost na kanjenje je osnovni faktor koji ih razdvaja i dijeli na: > konverzacijsku klasu (engl. Conversational class), > streaming klasu (engl. Streaming class), > interaktivnu klasu (engl. Interactive class), > pozadinsku klasu (engl. Background class). Konverzacijska klasa Konverzaciju u realnom vremenu karakterizira vrlo malo kanjenje te simetrian ili gotovo simetrian promet. Maksimalno dozvoljeno endto-end kanjenje definirano je ljudskom percepcijom kvalitete audio i video veze te u skladu s time kanjenje mora biti manje od 400 ms. Predstavnici klase: govor preko kanalno komutiranog nosioca, VoIP (engl. VoIp-Voice over IP). Streaming klasa Tehnika prijenosa podataka kod koje se podaci mogu procesirati kao nepomini ili trajni tok informacija. Streaming podaci su vrlo nesimetrini, a mogu izdrati neto vee kanjenje od konverzacijske klase. Interaktivna klasa Interaktivna klasa se koristi u sluaju kada krajnji korisnik, nezavisno o tome radi li se o ovjeku ili stroju, zahtijeva podatke od udaljenog vora (npr. server). Ovaj klasini podatkovni komunikacijski oblik karakterizira rad na naelu upit-odgovor, od i prema krajnjem korisniku. Na prijemnoj strani uvijek postoji entitet koji eka odgovor pa je vrijeme odziva (engl. RTT- Round trip time) ovdje od glavnog znaaja. Primjeri aplikacija koje pripadaju interaktivnoj klasi su lokacijski bazirani servisi, internet igre, i sl. Pozadinska klasa (Background class) Prijenos podatkovnog prometa aplikacija kao to su SMS, e-mail, telemetrija moe se dogaati u pozadini s obzirom da ovakve aplikacije ne zahtijevaju hitnu akciju. Nevano je iznosi li kanjenje sekundu, nekoliko desetaka sekundi ili ak minutu. Pozadinsku klasu stoga jednoznano definira injenica da na prijemniku nije definiran vremenski period u kojem podaci moraju stii.
7 ponedjeljak, 28. studeni 2011. Mobilne Radiokomunikacije

>

>

>

>

UVOD U BEINE MREE Osnovne znaajke UTRA FDD zranog suelja

Frekvencijski pojas rezerviran za UMTS
FDD nain rada: > 1920 1980 MHz: FDD mode, Up-link (UE odailje, Node B prima) > 2110 2170 MHz: FDD mode, Down-link (Node B odailje, UE prima) > (2 x 60 MHz= 12 paketa od 2 x 5 MHz; dupleksni razmak = 190 MHz) TDD nain rada > 1900 1920 MHz: licencirani TDD (20MHz = 4 paketa od 5 MHz)
DIGITALNA DIVIDENDA E GSM E GSM DCS 1800 DCS 1800 UMTS UMTS FDD TDD (UL) UMTS FDD (DL) 802.11x Bluetooth LTE 802.11a

Frekvencija (MHz) 2112.4 2117.4 2122.4 2127.4 2132.4 2137.4 2142.4 2147.4 2152.4 2157.4 2162.4 2167.4 8 ponedjeljak, 28. studeni 2011.

UARFCN n1=10562 10587 10612 10637 10662 10687 10712 10737 10762 10787 10812 n12=10837

operater

Tmobile

Tele2

Vipnet

slobodno

Mobilne Radiokomunikacije

UVOD U BEINE MREE Pregled frekvencijskih pojasa

Frekvencijski pojas rezerviran za GSM, E-GSM UMTS 900\ LTE?
> Krajem 2009. HAKOM, nakon provedene javne rasprave HAKOM donosi *novi plan dodjele za frekvencijska podruja na 900 MHz i 1800 MHz kojim se omoguava uporaba i GSM i UMTS (Universal Mobile Telecommunations System) tehnologija u tim frekvencijskim podrujima. Na zahtjev mobilnih operatera, konstrukcija GSM i UMTS je naknadno ispravljena u IMT-meunarodne pokretne telekomunikacije, i potvrena u NN 05.02.2010. Time se otvara mogunost budueg koritenja tog spektra za sustave 4. generacije (LTE- Long Term Evolution)

>

*Iz Godisnjeg izvjesce o radu Hrvatske agencije za postu i elektronicke komunikacije za 2009. godinu, travanj 2010.

ponedjeljak, 28. studeni 2011.

Mobilne Radiokomunikacije

UVOD U BEINE MREE Pregled frekvencijskih pojasa

Frekvencijski pojas rezerviran za GSM, E-GSM UMTS 900\ LTE?
> UMTS 900 zbog nie frekvencije ima bolje rasprostiranje signala, ime se uz istu snagu odailjaa postie vee podruje pokrivanje

10

ponedjeljak, 28. studeni 2011.

Mobilne Radiokomunikacije

UMTS Osnovne znaajke UTRA FDD zranog suelja

Kodiranje
> Na zranom suelju GSM sustava svakom je korisniku dodijeljen vremenski odsjeak\ frekvencijski kanal u kojem samo on u odreenom trenutku odailje podatke (FDMA+TDMA) U UTRA FDD sustavu svi korisnici odailju podatke u istom frekvencijskom pojasu i u isto (frequency reuse= 1) vrijeme. Ova karakteristika omoguuje veliku spektralnu efikasnost. Kako bi se korisnici meusobno razlikovali, pridodaje im se jedinstveni kd kojim se kodiraju prenoeni podaci. Prijamnik, poznavajui kodnu sekvencu korisnika, dekodira primljeni signal i tako dobiva originalnu informaciju. Razlikujemo dvije vrste kodova koje koristimo u procesu kodiranja: > ortogonalni kodovi (engl. OSVF - Orthogonal Variable Spreading Factor) > PN kodovi (engl. PN - Pseudonoise Sequence) Kodiranje je dvostruko. Korisniki podaci se najprije kodiraju ortogonalnim kodovima, a zatim i PN (pseudosluajni) kodovima.

>

>

>

>

11

ponedjeljak, 28. studeni 2011.

Mobilne Radiokomunikacije

UMTS Osnovne znaajke UTRA FDD zranog suelja

Kodiranje- silazna veza
> PN kd > dodjeljuje svakoj eliji pa u silaznoj vezi slui za razlikovanje elija > na raspolaganju nam je 8192 razliitih kodova, od kojih se u poetku koristi samo 512 koji se nazivaju primarni pseudosluajni kodovi. > U UMTS nemamo frekvencijsko planiranje, ali imamo planiranje PN kodova. U usporedbi s GSM sustavom, ono je puno jednostavnije, s obzirom na broj raspoloivih kodova i injenicu da se svakoj eliji dodjeljuje samo jedan PN kod. Ortogonalni kodovi > slue za razlikovanje podatkovnih kanala, a to u silaznoj vezi ujedno znai i za razlikovanje korisnika (korisnikih podataka za pojedinog korisnika), s obzirom da jednoj baznoj stanici (eliji) pripada samo jedan PN kod kojeg odailje > To predstavlja jedan od znaajnih faktora ogranienja kapaciteta elije, s obzirom da bazna stanica na silaznoj vezi dijeli kodove iz kodnog stabla na sve korisnike.

>

12

ponedjeljak, 28. studeni 2011.

Mobilne Radiokomunikacije

UMTS Osnovne znaajke UTRA FDD zranog suelja

Kodiranje- uzlazna veza
> PN kd > U uzlaznoj vezi navedeno ogranienje za silaznu vezu ne postoji jer je svakoj korisnikoj opremi (UE) dodijeljen jedan PN kod. > zato svaka korisnika oprema za kodiranje korisnikih podataka ortogonalnim (kanalnim) kodovima ima na raspolaganju itavo kodno stablo (generiranje ortogonalnih kodova).

>

Ortogonalni kodovi > U uzlaznoj vezi, ortogonalni se kodovi koriste za odvajanje korisnikih informacija koje dolaze od jednog korisnika (jedne korisnike opreme). Primjenom PN koda na zbroj svih signala iz iste mobilne stanice, postie se gotovo jedinstvena oznaka navedene stanice, tj. na raspolaganju nam je 225 razliitih PN kodova u uzlaznoj vezi, to garantira vrlo malenu vjerojatnost da e dvije korisnike opreme u istoj eliji imati isti PN kod.

13

ponedjeljak, 28. studeni 2011.

Mobilne Radiokomunikacije

UMTS Osnovne znaajke UTRA FDD zranog suelja

Kodiranje- proirenje signala koritenjem ortogonalnih kodova
> irina pojasa koda puno vea od irine pojasa samih prenoenih podataka, proces kodiranja proiruje spektar signala i zbog toga se UTRA FDD naziva sustav s proirenim spektrom, gdje se kodiranje primjenjuje direktno na niz bitova podataka pa se ta metoda naziva DS-CDMA (engl. DS-CDMA - Direct Sequence Code Division Multiple Access) Mnoenjem korisnike informacije i ortogonalnog koda dobivaju se ipovi (engl. chip), tj. kaemo da je signal proiren.

>

>

Ako odailja i prijamnik koriste isti kod s istim vremenskim odstupanjem, postojat e stopostotna korelacija, tj. na prijamniku e se rekonstruirati odaslani signal. Ako odailja i prijamnik koriste razliite kodove, na prijemniku e se dobiti nula.

14

ponedjeljak, 28. studeni 2011.

Mobilne Radiokomunikacije

UMTS Osnovne znaajke UTRA FDD zranog suelja

Kodiranje- Walshovo stablo
> Informacijski bitovi su proireni mnoenjem korisnikih podataka s ortogonalnim kodom dobivenim iz tzv. Walshovog stabla Za kodove vrijedi da su meusobno ortogonalni, ako je rezultat ukupnog zbroja umnoaka pojedinih elementa jednako 0. Npr. kodovi 1,1,1,1 i 1,-1,1-1 meusobno su ortogonalni jer vrijedi:

>

(1 1) + (1 (1)) + (1 1) + +(1 (1)) = 1 1 + 1 1 = 0

> Faktor proirenja (engl. SF - Spreading Factor) definira maksimalan broj podatkovnih kanala, a jednak je ukupnom broju bitova u kodu. U WCDMA sustavu dozvoljeno je koritenje slijedeih faktora proirenja: > silazna veza, SF 4- 512 > uzlazna veza SF 4- 256.

>

15

ponedjeljak, 28. studeni 2011.

Mobilne Radiokomunikacije

UMTS Osnovne znaajke UTRA FDD zranog suelja

Kodiranje

16

ponedjeljak, 28. studeni 2011.

Mobilne Radiokomunikacije

UMTS Osnovne znaajke UTRA FDD zranog suelja

Kontrola snage
> Kontrola snage vrlo je bitan aspekt UTRA FDD sustava, a 2 su osnovna razloga: >Near far Effect UE1 i UE2 rade na istoj frekvenciji, a NodeB ih razlikuje jedino po PN kodu, pa se moe dogoditi da je korisnika oprema UE2 na rubu elije i da je njen signal 60 dB ispod signala korisnike opreme UE1 koja je vrlo blizu bazne stanice. Kada ne bi postojao mehanizam kontrole snage zbog prevelike razine signala koja na uzlaznoj vezi dolazi od korisnike opreme UE1, bazna stanica ne bi mogla uti korisniku opremu UE2. >kapacitet kapacitet elije na silaznoj vezi WCDMA sustava ogranien upravo snagom kojom bazna stanica raspolae. Stoga bi bilo neefikasno korisnicima dodjeljivati veu snagu, nego to im je to potrebno za odravanje zadovoljavajue kvalitete veze.

17

ponedjeljak, 28. studeni 2011.

Mobilne Radiokomunikacije

UMTS Osnovne znaajke UTRA FDD zranog suelja

Kontrola snage
Kontrola snage s otvorenom petljom (engl. open-loop pc) >Kod kontrole snage s otvorenom petljom se na osnovi primljenog signala u silaznoj vezi procjenjuje gubitak staze (Path Loss). Takav postupak je prilino netoan jer su brzi feding (engl. fast fading) za UL i DLmeusobno nepovezani. No ipak se koristi, ali samo kod poetne postavke snage odailjanja korisnike opreme pri uspostavljanju veze. Kontrola snage sa zatvorenom petljom ((engl. closed-loop power control),) >Puno preciznija kontrola snage. U baznoj stanici procjenjuje se primljeni odnos signala i interferencije (engl. SIR - Signal to Interference Ratio) i usporeuje ga s ciljnom vrijednou . Ako je izmjerena vrijednost SIR imbenika manja od ciljne, tada bazna stanica zahtijeva od korisnike opreme da pojaa snagu odailjanja, a ako je via, tada zahtijeva smanjenje snage. Provodi 1500 puta u sekundi, pa je mehanizam poznat i pod nazivom brza kontrola snage. Vanjska petlja kontrole snage (engl. outer loop power control) >Koristi se kako bi se zadrala potrebna kvaliteta RAB-a (engl. RAB - Radio Access Bearer), a da se pri tome koristi minimalna potrebna snaga. >Vanjska petlja kontrole snage na uzlaznoj vezi prilagoava ciljanu SIR vrijednost u baznoj stanici koju zatim koristi mehanizam kontrole snage sa zatvorenom petljom. Ta se SIR vrijednost osvjeava za svaku korisniku opremu sukladno procijenjenoj kvaliteti uzlazne veze (engl. BLER- Block Error Ratio).
18 ponedjeljak, 28. studeni 2011. Mobilne Radiokomunikacije

UMTS Osnovne znaajke UTRA FDD zranog suelja

Meko i meke prekapanje (soft i softer handover)
Kod mekega prekapanja (engl. softer handover) korisnika oprema se nalazi u prostoru koji prekriva vie sektora iste bazne stanice. Korisnika oprema i bazna stanica istodobno komuniciraju putem dva kanala, a svaki od njih pripada drugom sektoru. Meko prekapanje (engl. soft handover) nuno je kada se korisnika oprema nalazi u podruju koje pokriva vie elija razliitih baznih stanica. Isto kao i kod mekeg prekapanja, korisnika oprema komunicira s baznom stanicom putem dva odvojena kanala. Ta se funkcionalnost naziva makrodiverziti sa slijedeim karakteristikama: a. dobitak na strani prijemnika (ak i kada su oba primljena signala na obje bazne stanice ispod potrebne minimalne prijemne razine, njihovom e obradom biti mogue dobiti zadovoljavajuu razinu signala) b. manje snage odailjanja za mobilnu stanicu ime se smanjuje ukupna interferencija na uzlaznoj vezi c. neefikasnost koritenja resursa, na zranom suelju, ali i u transportnoj vezi
19 ponedjeljak, 28. studeni 2011. Mobilne Radiokomunikacije

UMTS Pokrivenost u UMTS sustavu

Dobitak procesiranja Gp
> Jedna od najvanijih osobina viestrukoga pristupa proirenog spektra je dobitak procesiranja (engl. Gp - Processing gain). Dobitak procesiranja sustava proizlazi iz samoga procesa proirivanja spektra signala i izravno ukazuje na poboljanje odnosa signal-um (engl. SNR - Signal to Noise Ratio). Dobitak procesiranja sustava jednak je odnosu frekvencijskoga pojasa proirenog spektra i frekvencijskoga pojasa izvornog spektra te se oznaava s Gp, a moemo ga zapisati jednadbom:

>

3.84 106 [cip / s ] ......(dB ) G p = 10 log korisnicka _ brzina[bit / s ]

> Dobitak procesiranja tako ovisi o usluzi koju koristimo pa emo npr. za voice (korisnika brzina 12.2 kbps) imati Gp=25 dB, dok emo za RAB= 384 kbps imati Gp=10 dB.

20

ponedjeljak, 28. studeni 2011.

Mobilne Radiokomunikacije

UMTS Pokrivenost u UMTS sustavu

Ec\ Io i Eb\ No
> Pored dobitka procesiranja, vano je razmotriti jo nekoliko parametara kako bi mogli razumjeti aspekt kapaciteta sustava na zranom suelju. Zbog toga definiramo odnose: > Ec\ Io (energija ipa u odnosu na um) koju mjerimo na zranom suelju > Eb\ No (energija bita u odnosu na um) koju mjerimo u sklopu prijemnika nakon dekodiranja primljenog signala (engl. despreading i descreambling). Vano je primijetiti da je Eb\ No pozitivna vrijednost, tj energija bita je vea od energije uma. Eb\ No definira proizvoa mrene opreme za svaku pojedinu uslugu..

>

>

No u odnosu na GSM sustav, za UMTS je vrlo specifino to je Ec\ Io odnos negativan, a to treba zahvaliti upravo CDMA pristupnoj metodi. Dakle, energija informacije koju prenosimo za neke se usluge (npr. govor) moe se nalaziti i -15 dB ispod razine uma.

21

ponedjeljak, 28. studeni 2011.

Mobilne Radiokomunikacije

UMTS Pokrivenost u UMTS sustavu

Pokrivenost u ovisnosti o zahtijevanoj usluzi
> Veza dobitka procesiranja te Ec\ Io i Eb\ No dana je jednadbom:

Eb Ec = + Gp No Io
> To je iznimno vana formula u razumijevanju planiranja UMTS mree jer jasno pokazuje kako je pokrivenost signalom (uslugom) ovisna o samoj usluzi koju koristimo te e domet pokrivanja razliitih usluga biti razliit. Primjerice, za govornu uslugu (kodiranje govora 12.2 kbps) je GP= 25dB. Kako je za samo govornu uslugu (Ericsson) zahtijevani Eb\No= 10dB iz jednadbe proizlazi da na zranom suelju moramo imati minimalnu kvalitetu Ec\ Io= -15 dB, a da bi bilo mogue ostvariti govornu vezu. Nadalje, za RAB= 384 kbps, Ericsson zahtijeva Eb\ No= 3 dB, ali u ovom sluaju je GP = 10 dB, pa iz jednadbe proizlazi da na radijskom suelju moramo imati minimalnu kvalitetu Ec\ Io= -7 dB. To znai da emo RAB 384 kbps podatkovnu uslugu moi ostvariti na manjoj udaljenosti, nego to je to sluaj s govornom uslugom
Mobilne Radiokomunikacije

>

>

22

ponedjeljak, 28. studeni 2011.

UMTS Pokrivenost u UMTS sustavu

Pokrivenost u ovisnosti o zahtijevanoj usluzi

Final UMTS Coverage (all services)

23

ponedjeljak, 28. studeni 2011.

Mobilne Radiokomunikacije

UMTS Kapacitet u UMTS sustavu

Kapacitet > kapacitet elije na silaznoj vezi WCDMA sustava ogranien upravo snagom kojom bazna stanica raspolae > Na slici je 16% snage dodijeljeno signalizaciji, stoga 69% ostaje za korisniki promet

24

ponedjeljak, 28. studeni 2011.

Mobilne Radiokomunikacije

UMTS Kapacitet u UMTS sustavu

Kapacitet > kapacitet elije na silaznoj vezi WCDMA sustava ogranien upravo snagom kojom bazna stanica raspolae. > Na slici je 40% snage dodijeljeno signalizaciji, stoga 45% ostaje za korisniki promet

25

ponedjeljak, 28. studeni 2011.

Mobilne Radiokomunikacije

UMTS Kapacitet u UMTS sustavu

Vrni kapacitet sustava (Pole capacity)
> > UMTS je sustav iji je kapacitet limitiran na uzlaznoj vezi (engl. UL limited system). Objanjene se moe pronai u jednadbama koje opisuju vrni kapacitet (engl. pole capacity) sustava:

pole _ capacityDL =

3840000 Eb (1 x + i ) No

pole _ capacityUL =

3840000 Eb (1 + i) No

gdje je: > > i > x >

faktor optereenja sustava (engl. loading faktor), interferencija, ortogonalnost.

Faktor ortogonalnosti (x) na silaznoj vezi ponitava utjecaj interferencije pa se time poveava i vrni kapacitet sustava. U uzlaznoj vezi tog faktora nema pa je stoga lako zakljuiti da je zbog ortogonalnosti na silaznoj vezi i kapacitet silazne veze vei.

26

ponedjeljak, 28. studeni 2011.

Mobilne Radiokomunikacije

UMTS Kapacitet u UMTS sustavu

Optereenje zranog suelja (Noise Rise) i faktor optereenja (load factor)
> > domet elije u UMTS sustavu nije stalan, a ovisi i o optereenju elije. S porastom broja aktivnih korisnika raste i efektivna razina uma prijemnika, a zato se smanjuje domet pokrivanja pojedine elije i taj se efekt naziva disanje elije (engl. Cell breathing), a prisutan je i kod WLAN mrea. Uzimajui u obzir jednadbe s prethodnog slide-a,moemo zakljuiti da s poveanjem faktora optereenja raste kapacitet elije, ali se domet njenog pokrivanja smanjuje. Veza izmeu optereenja zranog suelja (engl. NR - Noise Rise) i faktora optereenja (- load factor) dana je jednadbom:

> . >

NR =
>

1 NR = 10 log(1 ) 1

moemo zakljuiti da dolazi do velikog optereenja zranog suelja (noise rise) to se vie pribliavamo faktoru optereenja 1 (100% optereenje) pa sustav postaje nestabilan. U fazi planiranja se UMTS mree obino raunaju uz faktor optereenja od 50% pri emu jednadba odgovara NR= 3dB.
ponedjeljak, 28. studeni 2011. Mobilne Radiokomunikacije

27

UMTS Arhitektura sustava

Arhitektura sustava- postojee mree
Arhitektura postojeih UMTS sustava ustrojena je tako da su funkcionalno elementi mree grupirani u: > jezgrenu mreu (engl. CN - Core Network) koja je odgovorna za komutaciju i usmjeravanje poziva i podatkovnih veza k vanjskim mreama > radio pristupnu mreu (engl. RAN - Radio Access Network, UMTS Terrestrial RAN = UTRAN), koja upravlja svim funkcionalnostima na zranom suelju.

28

ponedjeljak, 28. studeni 2011.

Mobilne Radiokomunikacije

UMTS Arhitektura sustava

Arhitektura sustava- pristupna mrea (postojee mree)
Pristupna mrea sastoji se od sljedeih komponenata: > radio-bazna stanica (engl. RBS - Radio Base Station) ili, kako je oznaeno na slici, NodeB, > modul za upravljanje baznim stanicama (engl. RNC - Radio Node Controller), > korisnika oprema (engl. UE - User Equipment).

29

ponedjeljak, 28. studeni 2011.

Mobilne Radiokomunikacije

UMTS Arhitektura sustava

Arhitektura sustava- jezgrena mrea (prijelaz s postojeih u nove mree-NGN)
> kljuna znaajka novih sustava koja se najvie dotie jezgrene mree je tzv. slojevita arhitektura (engl. layered architecture). > Horizontalno ustrojene mree: > vie mrea dijeli istu prijenosnu infrastrukturu (zajednika prijenosna mrea) te da su pojedine usluge dostupne bez obzira na mreu u kojoj se korisnik trenutano nalazi (zajednika usluna mrea). > specifino za svaku mreu je jedino vlastita upravljaka logika

30

ponedjeljak, 28. studeni 2011.

Mobilne Radiokomunikacije

UMTS Arhitektura sustava

Arhitektura sustava- jezgrena mrea (nove mree)
Slojevita arhitektura u UMTS/ WCDMA sustavu realizirana je kroz tri sloja: > usluni sloj (service layer) > upravljaki sloj (control layer) sadri elemente koji s jedne strane predstavljaju suelje prema uslunoj mrei, a s druge strane upravljaju prijenosom informacija koji se odvija u prijenosom sloju te ga nadziru > prijenosni sloj (connectivity layer) slui za povezivanje jezgrene mree na pristupnu radio mreu te za povezivanje jezgrene mree s drugim vanjskim mreama (PSTN, druge pokretne mree, internet, itd.). U pogledu naina prijenosa podatka, jezgrena mrea moe se podijeliti na: >domenu komutacije kanalima >domenu komutacije paketima (paketnu domenu) >elemente koji su zajedniki za obje domene

31

ponedjeljak, 28. studeni 2011.

Mobilne Radiokomunikacije

UMTS Arhitektura sustava

Arhitektura sustava- jezgrena mrea (nove mree)
> Osnovni elementi domene komutacije kanala su: 1. MSC posluitelj (engl. MSC Server - Mobile Switching Centre Server) osnovni je upravljaki element komutacije kanala, a zaduen je za: > upravljanje pozivima (uspostavljanje, nadziranje i raskidanje poziva) > upravljanje dodatnim uslugama (engl. supplementary services) > upravljanje i prikupljanje tarifnih i obraunskih podataka > upravljanje funkcijama vezanim za mobilnost pretplatnika (engl. mobility management) > upravljanje radom medijskih pristupnika. 2. Medijski pristupnik (engl. MGw - Media Gateway) sredinji element prijenosnog sloja u domeni komutacije kanala zaduen je za funkcionalnosti kao to su: > eliminacija jeke (engl. echo-cancelling) > kodiranje/ dekodiranje govora iz pulsno-kodne modulacije (engl. PCM - Pulse Code Modulation) u AMR (engl. Adaptive Multirate) kodek i obratno (engl. transcoding) > omoguavanje poziva izmeu vie od dva pretplatnika (engl. multi-party call) te interaktivne poruke pretplatnicima (engl. interactive messaging) > prilagoavanje podataka koji se prenose razliitim prijenosnim tehnologijama, npr. mreama s vremenskim multipleksiranjem (engl. TDM - Time Division Multiplexing) i mreama s asinkronim nainom prijenosa (engl. ATM - Asynchronous Transfer Mode).
32 ponedjeljak, 28. studeni 2011. Mobilne Radiokomunikacije

UMTS Arhitektura sustava

Arhitektura sustava- jezgrena mrea (nove mree)
> Osnovni elementi domene komutacije paketa su: > Osnovni elementi domene komutacije paketa su: 1. SGSN vor (engl. SGSN - Serving GPRS Support Node) sadri funkcije: > za kontrolu podatkovnih sesija (engl. session management) > funkcije lociranja i praenja pretplatnika > funkcije upravljanja i prikupljanja tarifnih i obraunskih podataka 2. GGSN vor (engl. GGSN - Gateway GPRS Support Node) predstavlja vezu prema vanjskim podatkovnim mreama (internet, korporativne mree), a sadri i funkcije kontrole podatkovnih sesija, funkciju dodjele IP adresa te funkcije za potvrdu vjerodostojnosti (engl. authentication) korisnika. > Najvaniji elementi zajedniki za obje domene su: > registar vlastitih pretplatnika (engl. HLR- Home Location Register) sredinja baza podataka koja sadri podatke o vlastitim pretplatnicima kao to su vrsta pretplate, dodatne usluge, lokacija pretplatnika i sl. > centar za provjeru vjerodostojnosti (engl. AuC- Authentication Centre) AuC vor je baza podataka koja zajedno s HLR vorom sudjeluje u potvrdi vjerodostojnosti korisnika. > fleksibilni registar brojeva (engl. FNR- Flexible Numbering Register) FNR vor je baza podataka koja sadri vezu izmeu IMSI broja (engl. IMSI - International Mobile Subscriber Identity) i MSISDN broja (engl. MSISDN - Mobile Station ISDN Number) mobilnog pretplatnika te na taj nain omoguuje funkcionalnosti kao to je npr. zadravanje pretplatnikog broja prilikom promjene operatora (engl. Mobile Number Portability).
ponedjeljak, 28. studeni 2011. Mobilne Radiokomunikacije

33