You are on page 1of 4

1. Komodifikacija je pretvorba dobara i usluga (ili stvari koje se obino ne smatraju robom ili uslugama) u proizvod.

Marksistiko shvaanje proizvoda razlikuje se od znaenja koji se proizvodu pripisuje u vodeoj teoriji poslovanja. Pojam komodifikacije uvrijeio se pojavom kritike analize diskursa u semiotici. Marksistikoj politikoj ekonomiji do komodifikacije dolazi kada se ekonomska vrijednost dodjeljuje neemu !to prethodno nije razmatrano u ekonomskim okvirima" primjerice# ideja# identitet ili spol. $a taj nain se komodifikacija odnosi na !irenje tri!ne ekonomije na nemarketin!ka podruja# i na tretiranje stvari kao utrivih proizvoda. Primjerice# seks postaje proizvod na prodaju# ne ne!to !to se besplatno prua# ve ne!to !to se moe kupiti i prodati. %judska bia su podlona komodifikaciji u kontekstu genetskog inenjerstva# dru!tvenog inenjerstva# kloniranja# eugenetike# socijalnog darvinizma# fa!izma# masovnog marketinga i zapo!ljavanja. 2.Kulturna hegemonija je filozofski i sociolo!ki koncept# koji potjee od marksistikog filozofa &ntonia 'ramscija# a prema kojem kulturnim(raznovrsnim dru!tvom moe vladati (dominirati) jedan dru!tveni sloj. 'ovorimo o prevlasti jednog dru!tvenog sloja nad drugim odnosno vodee klase nad svim ostalim klasama. )deje vodeeg dru!tvenog sloja postaju pravilo" na njih se gleda kao na univerzalne ideologije# gdje postoji percepcija da djeluju na dobrobit cjeline# a u biti idu na ruku vodeoj klasi. 3.Kulturna istraivanja predstavljaju akademsko podruje koje obuhvaa politiku ekonomiju# komunikaciju# sociologiju# socijalnu teoriju# teoriju knjievnosti# medijsku teoriju# istraivanje filma*videa# kulturnu antropologiju# filozofiju# istraivanja o muzejima te povijest*kritiku umjetnosti da bi prouavala kulturne fenomene u raznim dru!tvima. )straivai iz podruja kulturnih znanosti vrlo se esto usredotouju na odnos izme+u odre+enog fenomena i ideologije# nacionalnosti# etniciteta# dru!tvenog sloja i*ili spola. Pojam je izmislio ,ichard -oggart ./01. kada je utemeljio 2entar za moderne kulturne znanosti u 3irminghamu. 4d tada postoji snana asocijacija sa 5tuartom -allom# koji je naslijedio -oggarta na mjestu direktora. 4.Kulturna industrija je pojam iji su stvaratelji 6heodor &dorno (./7890/) i Ma: -orkheimer (.;/<9./=8). njihovom djelu >?ulturna industrija@ Prosvjetljenje kao masovna obmanaA istiu da je popularna kultura poput tvornice koja proizvodi standardizirana kulturna dobra# kroz film# radio i asopise# da bi se mase izmanipuliralo na pasivnost" jednostavni uici dostupni konzumiranjem popularne kulture ini ljude poslu!nima i zadovoljnima# bez obzira na njihovu te!ku ekonomsku situaciju. &dorno i -orkheimer su na tu masovnu kulturu gledali kao na opasnost za teu visoku umjetnost. ?ulturne industrije mogu stvarati lane potrebe" drugim rijeima# potrebe koje stvara i zadovoljava kapitalizam. Bok su istinske potrebe ovjeka sloboda# kreativnost ili iskonska srea. 5.Diskurs oznaava Cpisanu ili usmenu komunikaciju ili raspravuA ili Cslubeni debatni razgovor>D.E Pojam se esto koristi u semantici i analizi diskursa. )straivanja diskursa provodila su se unutar raznih tradicija koje se bave odnosom izme+u jezika# strukture i institucije# ukljuujui feministike studije# antropologiju# etnografiju# kulturne znanosti# teoriju knjievnosti i povijest ideja. sklopu tih podruja# ideja CdiskursaA je sama po sebi vezana za diskurs# odnosno# o njemu se raspravlja na temelju strunog znanja. Biskurs se moe razmatrati s aspekta kori!tenja usmenog# pisanog ili znakovnog jezika kao i multimodalnog*multimedijskog oblika komunikacije# a ne pronalazimo ga samo u Cne( fikcijskomA ili verbalnom materijalu.

6.Globalizacija oznaava stalan proces u kojem se gospodarstva# dru!tva i kulture spajaju kroz globalno rasprostranjenu mreu komunikacije i razmjene. Pojam se ponekad konkretno odnosi na ekonomsku globalizaciju@ integraciju nacionalnih ekonomija u me+unarodnu ekonomiju kroz trgovinu# izravne strane investicije# protok kapitala# migraciju te !irenje tehnologije. Me+utim# obino se smatra da globalizaciju pokreu ekonomski# tehnolo!ki# dru!tvenokulturni# politiki i biolo!ki faktori. Pojam se moe ujedno odnositi na prekogranini protok ideja# jezika ili popularne kulture. 8.Ideologija je skup ciljeva i ideja koja usmjerava svoje ciljeve# oekivanja# te akcije. )deologiju se moe shvatiti kao sveobuhvatnu viziju# kao nain gledanja na stvari (usporediti svjetonazor)# kao u zdravog razuma (vidi )deologija u svakodnevnom dru!tvu u nastavku) i nekoliko filozofskih tendencija (vidi Politike ideologije)# ili skup ideja predloene od dominantne klase u dru!tvu svim lanovima ovog dru!tva ( Fprimio svijestF ili produkt socijalizacije). 4snovna svrha ideologije je ponuditi promjenu u dru!tvu# te po!tivanje skup ideala sukladnosti# gdje ve postoji# kroz normativni misaoni proces. )deologije su sustavi apstraktnih misli (za razliku od puke ideje) koje se primjenjuju na javna pitanja i na taj nain ine koncept sredi!nje politike. 9. Modernost obino se odnosi na >post(tradicionalni# post(srednjovjekovni povijesni period#> oznaava posebno uspon industrijalizma# kapitalizma# sekularizma# nacije(drave.(3arker G77<# 111). 6ermin se odnosi na doba moderne i modernizma# ali su to oblici razliita pojma. razliitim kontekstima# pojam odnosi se na stanja povezana s kulturnom i intelektualnim pokretima koji poinju negdje ..180 do ..=;/ (ili nekoliko tek .;/<)# te se protee do ./=7 ili kasnije (6oulmin .//G# 8 (( <). !. "o#ularna kultura (poznatiji kao pop kulturu) je ukupnost ideja# perspektiva# stavova# slika i drugih pojava koje se smatraju eljene za neformalni dogovor unutar pojma zvanog kultura. Pod velikim utjecajem masovnih medija (barem iz poetka G7. st. nadalje) i po kulturi pukog jezika# ova zbirka ideja proima svakodnevni ivot dru!tva. "o#ularna kultura naziv je za zbroj odre+enih kulturalnih praksi# proizvoda i fenomena ije se zajedniko znaenje konstituira u naelnoj opoziciji prema visokoj kulturi. Hngleski knjievni teoretiar ,aImond Jilliams# ./=0. predloio je tri odre+enja pojma popularno@

popularno je ono !to se svi+a velikom broju ljudi popularno kao suprotnost izme+u visoke i popularne kulture popularno kao pojam koji se koristi za opisivanje kulture koju su ljudi proizveli sami za sebe

6ree odre+enje# sukladno dru!tvu kasnog kapitalizma# zahtijevalo je protudefiniciju# pa je britanski teoretiar kulturalnih studija &nthonI Hasthope# dopunio Jilliamsovu podjelu tvrdnjom u kojoj@

popularno oznaava masovne medije koji su ljudima nametnuti komercijalnim interesima

Ka knjievna >djela># glazbu i vizualnu umjetnost niske vrijednosti rabe se tako+er izrazi !und i ki.

. "ost$fordizam je ime proiza!lo od dominantnog sustava gospodarske proizvodnje# potro!nje i povezane socio(ekonomske pojave# u veini industrijaliziranih zemalja od kraja G7. stoljea. 6o je u usporedbi s fordizmom# sustav formuliran u -enrI Lord auto tvornici# u kojoj rade radnici na proizvodnoj liniji# a obavljanje specijaliziranih zadataka ponavlja se. Befinicije o naravi i opsegu post(fordizma znatno razlikuju se i postaju tema rasprava me+u znanstvenicima. %. "ostmodernizam doslovno znai Fnakon modernistikog pokretaF. Bok se >modernizam> odnosi na ono ne!to >!to se odnosi na sada!nje># kretanje modernizma i sljedee reakcije postmodernizma definiraju se se kao skup perspektiva. 6o se koristi u kritikim teorijama koje se odnose na polazi!te za djela iz knjievnosti# drame# arhitekture# kina# novinarstva i dizajna# kao i na podruje marketinga i poslovanja# te u interpretaciji povijesti# prava# kulture i religije u kasnim G7. i poetkom G.. stoljea. (pravac koji obja!njava prilike i stanje u kojima nestaju ideje prosvijetiteljstva# idealizma i marksizma koji su nastojali dati jedinstveno tumaenje stvarnosti i provesti opu emancipaciju ovijeka. &. "ostmodernost (tako+er se pi!e kao post(modernizam ili naziva postmoderno stanje) se openito koristi za opisivanje gospodarskog i * ili kulturnog stanja ili stanja dru!tva koje postoji nakon modernosti. $eka !kolska mi!ljenja smatraju da je modernost zavr!ila u kasnom G7. stoljeu# zamijenjena post(modernom# dok e ostali modernost pro!iriti kao obuhvatni razvoj obiljeen postmodernizmom. Postmodernost moe znaiti i osobni odgovor na postmoderno dru!tvo# stanje u dru!tvu koje ga ine postmodernim ili stanje u tome da je povezan s postmodernim dru!tvom. veini konteksta valja ga razlikovati od postmodernizma. '. (ocijalni konstruktivizam je sociolo!ka teorija znanja koji se odnosi openito na dru!tveni konstruktivizam filozofske postavke# u kojem skupina konstruira znanje jedni za druge# u suradnji stvarajui male kulture dijelei artefakate ()rtefakt u arheologiji je naziv za predmete koje su stvorili ljudi) sa zajednikim znaenjima. 5trukturalizam je pristup ljudske znanosti koja poku!ava analizirati odre+eno polje (na primjer# mitologije) kao sloeni sustav me+usobno povezanih dijelova. 6o je poelo u lingvistici s radom Lerdinand de 5aussure (.;<=(./.8). $o# mnogi francuski intelektualci smatrali da imaju !iru primjenu# a model je ubrzo promjenjen i primijenjem na drugim podrujima# kao !to su antropologija# psihoanaliza# teorija knjievnosti i arhitekture. *. (trukturalizam je znanstveni pristup koji se temelji na prouavanju organiziranih nizova jedinica s relativno stabilnim odnosima# odnosno razliitih struktura. 4ne ne postoje u

stvarnosti# ve su misaone koncepcije i forme kojima se koristi kako bi se shvatio izuavani fenomen. Porijeklo strukturalizma moe se traiti u lingvistici# odnosno u radu !vicarskog lingvista de 5aussurea# no interes za pojam strukture se s vremenom pro!irio izvan granica prouavanja jezika na mnoga druga podruja znanstvenog rada# poput antropologije# filozofije# biologije i sl. 5trukturalizam# dakle# nije jedna teorija# ve orijentacija primijenjena u razliitim znanostima# na razliite naine. )pak# sve strukturalistike perspektive imaju odre+ene zajednike karakteristike" !vicarski psiholog i filozof Mean Piaget navodi sljedea svojstva@ .. svojstvo totaliteta ( elementi su podre+eni zakonima koji odre+uju sistem kao takav# !to se odnosi na !iroko prihvaenu ideju da je cjelina vi!e od skupa svojih dijelova G. transformacije ( struktura je zatvoren sistem transformacija# te moe biti vanvremenska (ako odnos slijedi izravno# bez intervala trajanja ( npr. GNGO1) ili vremenska (kad je odre+ena vremenskim intervalom ( npr. vjenanje) 8. autoregulacija ( pri emu se misli na to da se strukture ure+uju same# a moe biti unutarnja (odnosi se na dovr!enu strukturu) ili se ticati stvaranja novih struktura na nain da se ve postojee obuhvaaju i# na primjer# umeu kao podstrukture u !ire sisteme