Samovrednovanje Skola

Samovrednovanje kola
Prva iskustva u osnovnim kolama
NAKLADNIK
Agencija za odgoj i obrazovanje Donje Svetice 38, 10000 Zagreb www.azoo.hr

SUNAKLADNIK
Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu Amrueva 11, 10000 Zagreb www.idi.hr

ZA NAKLADNIKA
Vinko Filipovi, prof., ravnatelj Miroslav Mianovi, prof., urednik

UREDNIK
dr. sc. Petar Bezinovi

KOORDINATORI PROJEKTA
vii savjetnici za ravnatelje osnovnih kola (AZOO) Mario Roga, prof., voditelj Odjela Vlade Matas, prof., voditelj Odsjeka
RECENZENTI
dr. sc. Vlatka Domovi dr. sc. Svjetlana Koli-Vehovec

LEKTURA
dr. sc. Kreimir Mianovi

OBLIKOVANJE I SLOG
Karaman dizajn d.o.o. www.karaman-design.com

TISAK
KIKA-GRAF d.o.o. Pripremljeno u Agenciji za odgoj i obrazovanje Agencija za odgoj i obrazovanje / Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 726726 ISBN 978-953-7290-19-1 (AZOO) ISBN 978-953-6218-43-1 (IDIZ) Zagreb, 2010.
Samovrednovanje kola
Prva iskustva u osnovnim kolama
Agencija za odgoj i obrazovanje / Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu Zagreb, 2010.
Autor i koautori poglavlja
Petar Bezinovi, Zrinka Risti Dedi, Iva Odak, Damir Rister

Autori i koautori priloga kola
Ravnatelji kola Krunoslav Belaj, Darko Cindri, Vinko Grgi, Karmen Jalovec, Jasenka Jonji, Marica Juri, Blaenka Juri-Mra, Nenad Kljai, Josip Manduri, eljko Modri, Andreja Navijali, Mato Nosi, Dragica Osman, Jadranka Sabljak, Sanjica Samac, Boena Slunjski, Biserka piljak, Davor imi, Dejana Vitez Kritiki prijatelji kola Vesna Mili, Blaenka Juri-Mra, Stjepan Hranjec, Violeta Vidaek- Hain, Michelle Bra Roth, Andreja Navijali, Suzana Hitrec, Marina Nit, Darko Toki, Mladen Barei, Anica Eed, Ruica Pain Ilakovac, Vesna Bedekovi, eljko Slunjski, Sreko Liste, Nada utina piljak, Vesela Trnski
Sadraj
I. DIO: SAMOVREDNOVANJE KOLA KONCEPTUALNI OKVIR................................. 15
1. Smisao i funkcija samovrednovanja kola
1.1. to je samovrednovanje kola ....................................................................17 1.2. Samovrednovanje u europskom kontekstu.................................................18 1.3. Samovrednovanje kola u Hrvatskoj..........................................................20 2. Samovrednovanje i kvaliteta obrazovanja Petar Bezinovi................................................................................................. 23 2.1. Kvaliteta obrazovanja i ueniku usmjeren pristup......................................25 2.2. Samovrednovanje i upravljanje kvalitetom u obrazovanju..........................26 2.3. Samovrednovanje i kultura kvalitete..........................................................31 2.4. Samovrednovanje i autonomija kola. .........................................................33 2.5. Samovrednovanje, organizacijsko uenje i unapreivanje kola.................34 2.6. Samovrednovanje i razvojno planiranje......................................................37 2.7. kolski razvojni ciklus................................................................................40 2.8. Svjetska iskustva s uvoenjem samovrednovanja kola..............................42 3. Kljuni akteri samovrednovanja kola Petar Bezinovi................................................................................................. 45 3.1. Uloga ravnatelja..........................................................................................45 3.2. Uloga tima za kvalitetu kole.....................................................................46 3.3. Uloga kritikog prijatelja kole...................................................................48
II. DIO: PRIKAZ PROJEKTA SAMOVREDNOVANJE U OSNOVNIM KOLAMA........51
Petar Bezinovi................................................................................................. 17
4. Osnovna ideja i provedba projekta samovrednovanja kola
4.1. Sudionici kole. ........................................................................................54 4.2. Faze projekta i osnovne aktivnosti. .............................................................56 5. Kako kole vide sebe Analiza samoevaluacijskog upitnika u projektu samovrednovanja kola Iva Odak, Zrinka Risti Dedi, Petar Bezinovi, Damir Rister..................................... 63 5.1. Vanost materijalnih uvjeta rada kole ......................................................63 5.2. Rukovoenje kolom i kvaliteta kole. ........................................................66 5.3. Kvaliteta nastave kao pokazatelj kvalitete obrazovanja i kolske uinkovitosti...............................................................................................70
Petar Bezinovi................................................................................................. 53
6.
7.
8.
9.
5.4. Kvaliteta nastavnog plana i programa........................................................77 5.5. Podrka uenicima u kriznim situacijama..................................................85 5.6. Izvannastavne aktivnosti uenika . ............................................................88 5.7. Poticanje samoinicijativnosti i poduzetnosti uenika.................................89 5.8. Suradnja s vanjskim partnerima roditeljima i lokalnom zajednicom. ......92 Analiza prednosti, nedostataka, mogunosti i zapreka u radu kola Zrinka Risti Dedi, Petar Bezinovi, Iva Odak, Damir Rister..................................... 97 6.1. Analiza prednosti kola..............................................................................98 6.2. Analiza nedostataka kola..........................................................................99 6.3. Analiza razvojnih mogunosti kola........................................................103 6.4. Analiza zapreka u radu kola....................................................................106 Razvojni prioriteti i razvojni planovi kola Petar Bezinovi............................................................................................... 109 7.1. Razvojni prioriteti....................................................................................109 7.2. Razvojni planovi i projekti kola.............................................................. 114 Samovrednovanje kola iz perspektive kritikih prijatelja Petar Bezinovi, Zrinka Risti Dedi.....................................................................119 8.1. Analiza procesa samovrednovanja kole iz perspektive kritikih prijatelja..................................................................................... 119 8.2. Pozitivni uinci samovrednovanja............................................................122 8.3. Zapreke uvoenju i provedbi samovrednovanja. .......................................125 8.4. Analiza kolskih razvojnih planova..........................................................126 8.5. to je najvie pomoglo kolama u projektu. ..............................................129 8.6. Preporuke kritikih prijatelja za lake uvoenje i provedbu samovrednovanja......................................................................................131 8.7. Osobna refleksija kritikih prijatelja na vlastitu ulogu u procesu samovrednovanja......................................................................................134 8.8. Kompetencije potrebne za kvalitetno obavljanje uloge kritikog prijatelja kole. ...........................................................................136 Zakljuna razmatranja o samovrednovanju kola Petar Bezinovi............................................................................................... 137
III. DIO: PRVA ISKUSTVA KOLA SA SAMOVREDNOVANJEM . .................................... 147
10. Izvjea kola o provedenom projektu.................................................................149 10.1. O Andrije Palmovia, Rasinja Krunoslav Belaj, Vesna Mili.....................................................................149 10.2. O Antuna Mihanovia, Osijek Josip Manduri, Marina Nit................................................................... 153 10.3. II. O akovec Vinko Grgi, Stjepan Hranjec................................................................... 158 10.4. O Davorina Trstenjaka, Zagreb Darko Cindri, Blaenka Juri-Mra. .........................................................161
10.5. O Draganii
10.6. O Frana Galovia, Zagreb 10.7. O Garenica
Marica Juri, Andreja Navijali............................................................... 165 Blaenka Juri-Mra, Suzana Hitrec. .........................................................171 Dejana Vitez, Vesela Trnski..................................................................... 177 Andreja Navijali, Mladen Barei. ........................................................... 185 Davor imi, Sreko Liste....................................................................... 191 Biserka piljak, Nada utina piljak.......................................................... 198 Nenad Kljai, Vesna Mili....................................................................... 205 eljko Modri, Darko Toki. .................................................................... 209 Jadranka Sabljak, Ruica Pain Ilakovac.................................................... 213 Dragica Osman, Vesna Mili.................................................................... 219 Karmen Jalovec, Violeta Vidaek-Hain..................................................... 224 Mato Nosi, Anica Eed......................................................................... 231 Sanjica Samac, Vesna Bedekovi................................................................ 238 Jasenka Jonji, Michelle Bra Roth. ............................................................ 244 Boena Slunjski, eljko Slunjski................................................................ 250
10.8. O Grabrik, Karlovac 10.9. O Gripe, Split
10.10. O Hum na Sutli
10.11. O Katarina Zrinska, Meenani 10.12. O Obrovac 10.13. O Popovac
10.14. O Sokolovac 10.15. O Varadin
10.16. O Vilima Korajca, Kaptol
10.17. O Vladimira Nazora, Virovitica 10.18. II. O Vrbovec, Vrbovec 10.19. O Zlatar Bistrica
11. Prilozi..................................................................................................................255 11.1. Samoevaluacijski upitnik............................................................................255 11.2. Obrazac za SWOT-analizu........................................................................261 11.3. Obrazac za razradu razvojnog plana kole..................................................261 11.4. Radionica koritenje rezultata SWOT-analize za definiranje razvojnih prioriteta kole..........................................................................................262 11.5. Upute kritikom prijatelju za izradu prvog izvjea ...................................264 11.6. Izvjee kole o prvom posjetu kritikog prijatelja.....................................267 11.7. Upute kritikom prijatelju za izradu drugog izvjea..................................267 11.8. Izvjee kole o drugom posjetu kritikog prijatelja...................................271 12. Reference. ............................................................................................................273
Zahvala
Provedba projekta Samovrednovanje kola prva iskustva u osnovnim kolama ne bi bila mogua bez financijske i organizacijske podrke Agencije za odgoj i obrazovanje. U vrijeme dok samovrednovanje kola jo nije bilo zakonski regulirano, Agencija je prepoznala vanost testiranja modela samovrednovanja da bi se mogla pripremiti za pruanje valjane strune podrke razvoju i primjeni samovrednovanja u naim kolama. Posebnu zahvalu zasluuju Mario Roga, prof., voditelj Odjela opih poslova Agencije i Vlade Matas, prof., voditelj Odsjeka za usavravanje i osposob ljavanje ravnatelja, koji su pruili kljunu podrku pri pokretanju projekta, njegovu definiranju i koordiniranju njegove provedbe. Zahvalu svakako zasluuju ravnatelji kola koji su sa svojim timovima za kvalitetu i kolskim kolektivima sudjelovali u projektu. Oni su prihvatili izazov, a da se to od njih nije posebno zahtijevalo. Uloili su velik dodatni angaman iskazujui istraivaku znatielju, visoku motivaciju i elju da iskoriste projekt za detaljniju samoanalizu i vlastiti razvoj. Posebno valja zahvaliti kritikim prijateljima kola, vanjskim supervizorima koji su uli u projekt s puno dobre volje, entuzijazma i sa eljom da podijele svoja vrijedna iskustva i pomognu razvoju kola. Petar Bezinovi, voditelj projekta
Predgovor
to neku kolu ini dobrom kolom? Ovim se pitanjem ustrajno, ve desetljeima, bave istraivai u podruju obrazovanja i kreatori obrazovnih politika. Kvaliteta kole, njezina uinkovitost i sposobnost ostvarivanja pozitivnih ishoda trajno su otvorene teme. Sve zemlje svijeta nastoje svoje javno obrazovanje uiniti to boljim, stvarati to povoljnije uvjete za uenje, podii standarde postignua svojih uenika. Kvaliteta nacionalnog obrazovanja, a time i budunost zajednice u velikoj je mjeri, moda i najvie, ovisna o kvaliteti rada kola. Roditelji, obitelji i drutvo u cjelini opravdano imaju visoka oekivanja. Od kola se oekuje da na najkompetentniji mogui nain potiu osobni razvoj svakog pojedinog uenika i time doprinose razvoju humanog, socijalnog i intelektualnog kapitala drutva. Odgovornost je kola velika. Dodatno se pokazuje da izazovi 21. stoljea postavljaju pred kole nove i visoke zahtjeve. Drutvena tranzicija, globalizacijski procesi, promjene sustava vrijednosti, tehnoloki razvoj, informacijska revolucija koja mijenja paradig mu pouavanja i uenja sve to od kola trai veliku prilagodljivost, sprem nost na izazove i otvorenost za promjene. Unato brojnosti meunarodnih istraivanja meutim jo uvijek ne moemo sa sigurnou rei kako se neuinkovita kola moe uiniti uinkovitijom, kao ni to to zapravo ini kolu dobrom za trei milenij (MacBeath i Mortimore, 2001). Najvanija pitanja koja se postavljaju pred kole jesu kako pripremati uenike za neizvjesnu budunost, kako ih opremati nunim alatima za uspjeno snalaenje u ivotu, kako jaati one ljudske kapacitete koji e im najbolje pomoi da ostvaruju svoje ciljeve, da ive produktivan, konstruktivan i kreativan ivot. Sposobnosti i vjetine koje su u ivotu vane i koje bi kroz kolu valjalo razvijati daleko naime premauju znanja koja se ispituju objektivnim testovima. Zbog toga je vano istaknuti, a to je vrlo aktualno za hrvatsku obrazovnu stvarnost, da bi bilo nerealno i nekorektno uspjenost kola odreivati samo na osnovi rezultata uenika na nacionalnim ispitima ili dravnoj maturi . Uenje za ispit najee nije uenje za ivot. Ono dapae moe biti i posve kontraproduktivno. S ciljem praenja i podizanja odgovornosti i kvalitete kola u Hrvatskoj su zakonski regulirani i pokrenuti sustavi vanjskog vrednovanja obrazovnih postignua i samovrednovanja kola1. Zakon izrijekom odreuje da su ko1
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli, NN, 87/2008.
10
PPREDGOVOR
le dune koristiti rezultate nacionalnih ispita i sve druge pokazatelje uspjenosti odgojno-obrazovnog rada za analizu i samovrednovanje, radi trajnog unapreivanja kvalitete rada kole. Vanjsko vrednovanje i samovrednovanje kola meusobno su komplementarni pristupi i potencijalno se mogu dobro koristiti za unapreivanje rada kola. Upitno je meutim kako su strateki postavljeni, kako se prikupljeni podaci koriste, kako su kole pripremljene i kakva im se podrka prua da bi najbolje koristile nove mehanizme vrednovanja za vlastiti razvoj. U ovoj je publikaciji prikazan projekt kojim je analiziran proces samovrednovanja u osnovnim kolama. Cilj je projekta bio uoavanje razvojnih potreba kola i definiranje prikladne strategije za sustavnije i svrsishodnije koritenje samovrednovanja u naim kolama. Projekt su proveli Agencija za odgoj i obrazovanje i Institut za drutvena istraivanja iz Zagreba Centar za istraivanje i razvoj obrazovanja. Inicijativa za pokretanje projekta potekla je na strunom skupu voditelja upanijskih strunih vijea ravnatelja osnovnih kola (Terme Jezerica, rujan, 2007)2. Na skupu su ravnatelji, voditelji SV ravnatelja osnovnih kola, upoznati s pristupom i metodologijom samovrednovanja kola koja je ve koritena i testirana od strane Instituta za drutvena istraivanja u Zagrebu (2003/20043). Nazoni su ravnatelji pokazali interes da u svojim kolama provedu samovrednovanje i prenesu prikupljena iskustva ostalim ravnateljima u svojim upanijama. U ovoj je publikaciji opisan konkretan projekt i neki njegovi rezultati, ali je prikazan i teorijsko-konceptualni okvir i smisao samovrednovanja kola, kao i vrednovanje procesa samovrednovanja od strane kritikih prijatelja kola. Slijedom prikupljenih iskustava ponuene su preporuke za daljnje koritenje samovrednovanja za unapreivanje kvalitete obrazovanja u hrvatskim kolama. Posebno su vrijedni prilozi u kojima kole ukljuene u projekt opisuju svoja iskustva sa samovrednovanjem i prikazuju svoje razvojne inicijative koje su proistekle iz rada na projektu. Autori se nadaju da bi dobro organizirano i svrsishodno koriteno samovrednovanje moglo kolama otvoriti novu perspektivu. Ono je put k veoj autonomiji, samoodreenju, ali i preuzimanju vee odgovornosti kola za vlastiti rad. Ono bi moglo pomoi kolama da bolje koriste svoje neiskoritene ljudske resurse i, to je najvanije, da budu slobodnije u kreiranju povoljnijeg okruenja za uenje i pripremu za budunost svojih uenika.
Projekt je pokrenut prije donoenja Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli i prije provedbe nacionalnih ispita u osnovnim kolama. 3 Samovrednovanje kola Pristup unapreivanju kvalitete obrazovanja. Projekt Ministarstva znanosti i tehnologije RH, broj 0100502.
2
Uvod
Samovrednovanje kola nov je i aktualan pristup u hrvatskom obrazovanju. Njime se kolama prua mogunost da na strukturirani nain analiziraju, interpretiraju i vrednuju vlastiti rad. Prikupljeni bi uvidi trebali osigurati vrstu podlogu svrhovitom planiranju razvoja i trajnom unapreivanje kolske prakse. Ovaj se pristup uvodi u kontekstu snanih inicijativa za podizanjem kvalitete obrazovanja. Oekuje se da bi uvoenje samovrednovanja moglo, u skladu s pozitivnim iskustvima drugih zemalja, znatno utjecati na poveanje odgovornosti kola za vlastiti rad i na stvarno unapreivanje odgojnog i obrazovnog procesa u naim kolama. Kao svaki novi pristup i ovaj postavlja nova oekivanja i dodatne zahtjeve pred kolsku zajednicu. Jasno je da se pritom raaju brojna pitanja o smislu i svrsi te novine. to je to? Zato se to uvodi? to e nam to? Kako se to provodi? Tko to treba raditi? Tko e nam to platiti? Moemo li to nekako izbjei? Uz uvoenje samovrednovanja vezuje se niz nepoznanica i jako je vano, ukoliko se eli da ono stvarno bude sredstvo kvalitetnijeg obrazovanja, ra zum jeti razvojne potrebe obrazovnog konteksta u koji se uvodi i osvijestiti potekoe s kojima se kole pritom suoavaju. Iskustva s uvoenjem samovrednovanja kola pokazuju da ono ba i nije popularno u kolskim kolektivima (Meurel i Morlaix, 2003). Na primjer, u europskom projektu u kojemu je sudjelovala 101 srednja kola jedva je jedna treina kola izjavila da se veini zaposlenika svia samovrednovanje i da ga prihvaaju (Macbeath, Meuret, Schratz i Jakobsen, 1999). Ukratko, samovrednovanje se procjenjuje korisnim, ali ga vie nameu i slave kreatori obrazovne politike, nego same kole kojima je namijenjeno. U ovoj je publikaciji opisan projekt samovrednovanja kola koji je eksperimentalno proveden u 19 osnovnih kola iz razliitih dijelova Hrvatske u razdoblju od rujna 2007. do oujka 2009. godine. U projektu su sudjelovale kole iz velikih gradskih sredita, iz manjih gradova i mjesta, sa sela i iz sasvim malih naselja. Okolnosti rada u tim kolama vrlo su razliite, a njihovi uenici dolaze iz vrlo razliitih socio-ekonomskih okruenja. Projekt je osmiljen i pokrenut da bi se iskustva tih kola iskoristila za dublje razumijevanje okolnosti u kojima se provodi samovrednovanje u naim kolama, za razumijevanje naravi procesa pokrenutih samovrednovanjem, kao i za istraivanje mogunosti koje samovrednovanje moe ponuditi za unapreivanje kolske prakse.
12 Dodatni su ciljevi projekta bili sljedei:
UVOD
Provjeriti primjenjivost jednostavnog strukturiranog pristupa samovrednovanju i planiranju razvoja u osnovnim kolama; Identificirati kljune imbenike o kojima ovisi uspjenost samovrednovanja u osnovnokolskom kontekstu; Prikazati razliite primjere samovrednovanja u kolskoj praksi. Iskustva ukljuenih kola otvaraju dodatna pitanja koja mogu posluiti daljnjoj razradi metodologije i traganju za nainima kako samovrednovanje raz vijati u budunosti i kako ga initi djelotvornijim i uinkovitijim pristupom za unapreivanje rada kola. U prvom se dijelu nudi teorijsko-konceptualno odreenje samovrednovanja te se opisuje uloga samovrednovanja u europskom i hrvatskom obrazovnom kontekstu. Posebno se razmatraju vani koncepti koji su tijesno vezani uz samu ideju o samovrednovanju kola. To se prije svega odnosi na pojam kvalitete u obrazovanju, na pojam kulture kvalitete kao novog ozraja u ivotu kole, na pojam autonomije kola te na razvojno planiranje u kolama koje se nadovezuje na rezultate samovrednovanja. U drugom je dijelu opisan sam projekt, njegov pristup, metodologija i koriteni postupci. Opisana su prikupljena iskustva i rezultati. Razmotreni su uinci samovrednovanja te se, na osnovi iskustava ovoga projekta, daju preporuke za uinkovitiju implementaciju samovrednovanja u hrvatskim kolama. Trei dio sadri prikaz provedbe projekta iz perspektive ukljuenih kola. U prilozima su radni materijali koriteni tijekom provedbe projekta. Kao istraivaki tim iz ovog smo projekta dosta nauili. Jo jednom je potvren velik elan, entuzijazam i elja za promjenom i razvojem koja postoji u naim kolama. Veina ljudi jednostavno eli bolje raditi i uivati u svom poslu i plemenitoj misiji koju ostvaruju. Posebno inspirira injenica o velikom kreativnom potencijalu koji tinja u naim zbornicama i koji se rasplamsava kad se ljudima prui prilika da slobodno izraze sebe, svoja razmiljanja, osjeaje i ideje i time doprinesu zajednikom napretku. Nauili smo i to da opi recepti nisu primjenjivi, da je svaka kola ivi organizam koji ima svoju organizacijsku inteligenciju, svoje specifinosti te da svaka kola moe, u skladu sa zadanim okvirom i dogovorenim pravilima, artikulirati i organizirati sebe na svoj nain, u skladu sa svojim razvojnim potrebama i svojim socijalnim kontekstom. Nauili smo i to da je kolama nuno potrebna trajna vanjska podrka, supervizija, pomo u traganju za najboljim rjeenjima. Neke kole imaju vee, a neke manje kapacitete za samoanalizu i planiranje razvoja, no bez obzira na to svima je potrebna i dobrodola sustavna struna podrka. Ovaj projekt i njegovi rezultati ne daju potpunu sliku stanja u naim osnovnim kolama, ali otvaraju neka pitanja koja su vana za sve kole. Ova pub likacija ne daje recepte kako unapreivati kvalitetu kola, ali otvara putove
UVOD
13
k unapreivanju, nudi strukturu i postupke koji bi mogli pomoi kolama u nalaenju naina za ostvarivanje vlastitih ciljeva. Nadamo se da e ovaj prikaz, osim uvida u provedbu konkretnog projekta, barem malo pomoi boljem razumijevanju pristupa i razvoju nove kulture kvalitete u naim kolama.
I. dio Samovrednovanje kola Konceptualni okvir
1. Smisao i funkcija samovrednovanja kola

Petar Bezinovi
1.1. to je samovrednovanje kola

Samovrednovanje kola sustavan je i transparentan proces refleksije vlastite prakse koji ima za cilj unapreivanje obrazovnog procesa, ali i promicanje profesionalnog i organizacijskog uenja (MacBeath, 2005). Samovrednovanje u kolama provode sami sudionici odgojno-obrazovnog procesa, ukljuujui uenike, roditelje i sve nastavno i nenastavno osoblje, dakle upravo oni koji su ujedno i najvie zainteresirani za unapreivanje rada svojih kola. Samovrednovanje otvara mogunost da cijela kolska zajednica aktivno razmilja i raspravlja o radu kole te gradi viziju i plan svoga raz vo ja. Iako se u dobrim i angairanim kolama stalno raspravlja o vlastitom radu i vodi briga o uincima toga rada, kolsko samovrednovanje formalizira procese, strukturira ih i ini ih svima dostupnima. Dok se vanjsko vrednovanje organizira izvan kole od strane nadlenih slubi ili ustanova (u svijetu su to najee inspekcijski nadzori, vanjski ispiti i drugi oblici vanjskih uvida) te se javlja kao eksterni kontrolni i donekle ugroavajui mehanizam, samovrednovanje je interno i pod kontrolom je kolskog kolektiva. Regulirano je u koli i predstavlja unapreivanje kvalitete iznutra i odoz do. Temeljeno je na uzajamnom povjerenju, na uvjerenju u vlastite mogunosti i viziji vlastitog razvoja, na spremnosti djelatnika na samoanalizu bez vanjskih pritisaka. Samovrednovanje je upravo iz razloga autonomije, slobode i zauzimanja za vlastiti razvoj iznimno vaan aspekt vrednovanja. Tijekom samoanalize mogu se ostvariti vani uvidi, razjasniti nejasnoe, iznalaziti naini za unapreivanje svakodnevne prakse... Iako sam proces moe biti zanimljiv, a ponekad i dramatian, sve se dogaa unutar kolektiva, bez vanjskih pritisaka i bez vanjske kontrole i stresa. Osnovni je smisao uvoenja samovrednovanja u kolski sustav omoguavanje kolama da putem realistine i metodoloki jasno definirane samoanalize vlastitoga rada bolje prepoznaju svoje razvojne potrebe i poduzimaju mjere za unapreivanje vlastite prakse te djelotvornije i uinkovitije ostvarivanje eljenih odgojnih i obrazovnih ciljeva.
Osnovne su funkcije samovrednovanja kola poveanje odgovorno sti za rad kole te stva ranje podloge za valja no strateko planiranje i razvoj kole. Samovrednovanje ko la proces je sustavnog i trajnog praenja, ana liziranja i preispitivanja vlastite prakse s ciljem unapreivanja kole.
kola koja dobro razu mije i poznaje sebe na dobrom je putu da rije i bilo koji problem pred kojim se nae Samo vrednovanje daje klju za unapreivanje ko la. (Ofsted, 1999)
18
I. DIO: SAMOVREDNOVANJE KOLA KONCEPTUALNI OKVIR
U sklopu konceptualnog postavljanja naeg sustava krenuli smo od sljedeih polaznih naela, odnosno shvaanja o naravi kola: 1. Svaka je kola organizam za sebe, ne postoje dvije identine kole; 2. Svaka kola ima kapacitete za promjene i razvoj; 3. Svaka kola moe biti bolja. U procesu samovrednovanja i stratekog planiranja u naem projektu kole su sebi postavljale sljedea osnovna pitanja i nastojale dati odgovarajue odgovore: Kakva smo mi kola? Koliko smo dobri? Koji su nam razvojni prioriteti? to moemo initi da bismo bili bolji? Kako planirati razvoj? Kako ostvarivati planove i eljene ciljeve? U sklopu projekta primijenjeni su osnovni postupci razvojnog planiranja koji su imali za cilj stvaranje realne podloge za ostvarivanje poeljnih promjena.
1.2. Samovrednovanje u europskom kontekstu

Uz vanjsko vrednovanje kola koje provode nadzorna tijela i specijalizirane ustanove izvan kola, samovrednovanje je postalo jednim od osnovnih mehanizama za praenje i unapreivanje kvalitete obrazovanja u europskim kolama. ire se poelo provoditi nakon to je Europska komisija 1997. godine pokrenula pilot-projekt u 101 srednjoj koli iz 18 zemalja koje su u to vrijeme sudjelovale u Socrates programu (Quality Evaluation in School Education European Pilot Project, 1998). Ciljevi su projekta bili 1. 2. 3. 4. osvijestiti vanost vrednovanja srednjeg obrazovanja u Europi, ojaati postojee nacionalne postupke, pridati europsku dimenziju vrednovanju kvalitete obrazovanja, omoguiti vrijednu razmjenu iskustava. rasprava u mnogim zemljama vodi se oko uravnoteenja Politika vanjskog vrednovanja usmjerenog podizanju odgovornosti kola i internog (samo)vrednovanja koje je usmjereno razvoju kola. U irokom rasponu razliitih strategija koje se u raznim zemljama fokusiraju oko pitanja kvalitete kolskog obrazovanja, europski je projekt posluio kao inspiracija i forum za razmjenu informacija i iskustava. Projekt je osnaio status vrednovanja obrazovanja u pojedinim dravama, dao poticaj nacionalnim projektima u tom podruju i ponudio konkretnu podrku radu u kolama (MacBeath, J., Meuret, D., Schratz, M. i Jakobsen, L. B., 1999).
U konanom izvjeu o projektu voditelji projekta istiu:
Na osnovi iskustava ovoga projekta i Beke deklaracije kojom se saimaju iskustva projekta (Quality Evaluation in School Education European pi-
19
lot project Declaration from Vienna Conference, 1998), Europska je komisija izdala preporuke o europskoj suradnji u vrednovanju kvalitete kolskog obrazovanja (European Parliament & the Council, 2001). U preporukama za vrednovanje kvalitete kolskog obrazovanja Europski parlament i Vijee Europe preporuuju da se unapreivanje kvalitete kolskog obrazovanja provodi na sljedee naine: 1. Podrkom razvoju i, gdje je potrebno, ustrojem transparentnog sustava za vrednovanje kvalitete sa sljedeim ciljevima: a) osigurati kvalitetno obrazovanje uz promicanje socijalnog ukljuenja i jednakih mogunosti za djevojice i djeake, b) postaviti kvalitetu kolskog obrazovanja kao polazite za cjeloivotno uenje, c) poticati samovrednovanje kola kao metodu za stvaranje kola koje ue i koje tee trajnom razvoju unutar uravnoteenog okvira kolskog samovrednovanja i razliitih oblika vanjskog vrednovanja, d) koristiti tehnike koje pomau unapreivanju kvalitete kao sredstva za uspjeniju prilagodbu zahtjevima svijeta u procesu rapidnih i trajnih promjena, e) pojasniti namjenu i uvjete za samovrednovanje kola te osigurati da je pristup samovrednovanju usklaen s ostalom regulativom, f) razvijati vanjsko vrednovanje s ciljem osiguravanja metodoloke potpore kolskom samovrednovanju i osigurati vanjsko vienje kole koje e ohrabrivati proces kontinuiranog razvoja, a ne ograniiti ga samo na administrativne provjere; 2. Ohrabrivati i podravati ukljuivanje kolskih dionika uitelje, uenike, rukovoditelje, roditelje i strunjake, u proces vanjskog i unutarnjeg vrednovanja s ciljem promicanja podijeljene odgovornosti za napredovanje kola; 3. Podravati usavravanje u razvoju i koritenju instrumenata za samovrednovanje sa sljedeim ciljevima: a) Postii da samovrednovanje djeluje kao instrument za jaanje kolskih razvojnih kapaciteta, b) Osigurati uinkovitu diseminaciju primjera dobre prakse i novih instrumenata za samovrednovanje; 4. Podravati kapacitet kola da ue jedne od drugih sa sljedeim ciljevima: a) Prepoznavati i razmjenjivati dobru praksu i uinkovite alate kao to su indikatori i mjerila u podruju vrednovanja kvalitete kolskog obrazovanja, b) Umreavati kole da bi se uzajamno podravale i davale vanjski poticaj evaluacijskom procesu.
20
Ove su preporuke snano utjecale na razvoj sustava za vrednovanja obrazovanja u Europi. Tome je pridonio jo jedan vaan dokument koji se odnosi na kvalitetu kolskog obrazovanja u Europi: Europsko izvjee o kvaliteti kolskog obrazovanja 16 indikatora kvalitete (European Commission, DirectorateGeneral for Education and Culture, 2001). Kao jedan od indikatora dokument istie da svi obrazovni sustavi moraju imati formalno ustrojeno vrednovanje i usmjeravanje obrazovanja. Vrednovanje je nuno jer se mora pratiti i znati kako i koliko obrazovni sustav ostvaruje svoje ciljeve. Ono prua dijagnostike i formativne informacije kreatorima obrazovne politike, osnivaima kola, ravnateljima, uiteljima i iroj javnosti. Vrednovanje otvara nune rasprave i prua empirijske osnove za razvojno planiranje i unapreivanje kola. Ostvareni rezultati i usporedna mjerila omoguuju kolama da vide kakve su u odnosu na druge kole. Objektivni uvidi omoguuju fokusiranje na procese koji mogu osigurati uspjenije ostvarivanje eljenih ishoda. Dakako, vrednovanje moe biti vanjsko, unutarnje (samovrednovanje) ili kombinacija jednog i drugog. U idealnom sluaju ova bi dva pristupa trebala biti komplementarna. Samovrednovanje je u meuvremenu postalo iroko prihvaeno i kao vana komponenta obrazovne politike redovito se koristi u razvijenijim obrazovnim sustavima u Europi (Meuret, D. & Morlaix, S., 2003) i u svijetu, s ciljem podizanja standarda i ostvarivanja uinkovitijih ishoda obrazovanja (Leung, 2005; MacBeath J., 2006; McNamara, G. & OHara, J., 2006; Jung Peng, W., Thomas, S., Yang, X., Li, J., 2006).
1.3. Samovrednovanje kola u Hrvatskoj

Novi je pristup vrednovanju obrazovanja u Hrvatskoj razraen u sklopu projekta Uvoenje dravne mature u hrvatski kolski sustav u Institutu za drutvena istraivanja u Zagrebu (20042007). U sklopu projekta predloen je i razraen ustroj sredinje nacionalne ustanove za provoenje vanjskog vrednovanja (Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja), razvijena je metodologija provoenja nacionalnih ispita, kao i metodologija samovrednovanja kola na temelju rezultata nacionalnih ispita (Bezinovi, 2007). Novi je pristup ve ranije prezentiran i u sklopu pregovora za pristup Repub like Hrvatske Europskoj Uniji (Bezinovi, 2005). to se samovrednovanja tie, prvi je projekt o samovrednovanju kola proveden u Institutu za drutvena istraivanja u Zagrebu 20032004. godine (Bezinovi, web Samovrednovanje kola Pristup unapreivanju kvalitete obrazovanja, 2004; Bezinovi, 2003; Bezinovi i Risti Dedi, 2005). U sklopu projekta razraen je metodoloki pristup koji bi odgovarao razvojnim potrebama hrvatskog obrazovanja. Metodologija je razraena na osnovi analize razliitih pristupa samovrednovanju u svijetu, no najvie je bila inspirirana kotskim pristupom How Good is Our School (HMIE, 2002) i sudjelovanjem glavnog autora u projektu EUA (European University Associati-
21
on) pod nazivom Quality Culture Project 2002. i 2003. godine (EUA, 2005). Ovaj se projekt bavio razvojem interne kulture kvalitete na europskim sveuilitima i ponudio je jednostavnu i lako primjenjivu metodologiju za otvaranje rasprave o kvaliteti kao temelja za irenje kulture kvalitete u obrazovanju. Na pristup samovrednovanju testiran je u tri osnovne i tri srednje kole u Rijeci. Detalji pristupa s instrumentima i indikatorima objavljeni su na mrenim stranicama Instituta za drutvena istraivanja 2003. godine (www. idi.hr/vrednovanje), to je omoguilo i primjenu u ostalim kolama iji su ravnatelji pokazali entuzijazam i zainteresiranost za detaljniju samoanalizu koja bi im mogla pomoi u radu. Osnovni problem sa irim uvoenjem samovrednovanja kola u Hrvatskoj bilo je nepostojanje regulatornih mehanizama. Tek s uvoenjem vanjskog vrednovanja, odnosno prvih nacionalnih ispita i njihova zakonskog reguliranja, otvorio se prostor za istovremeno uvoenje samovrednovanja. Vanjsko vrednovanje i samovrednovanje kola uneseni su u Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (2008) ime je vrednovanje obrazovanja postalo integralni dio sustava obrazovanja u Hrvatskoj.
VIII. VANJSKO VREDNOVANJE I SAMOVREDNOVANJE KOLSKIH USTANOVA
lanak 88. (1) U kolskim ustanovama se radi unapreenja kvalitete odgojno-obrazovne djelatnosti provodi vanjsko vrednovanje i samovrednovanje, a odnosi se na provoenje nacionalnih ispita te mjerenje stupnja kvalitete svih sastavnica nacionalnog kurikuluma. (2) Godinji plan provedbe vanjskog vrednovanja kolskih ustanova, na prijedlog Vijea za nacionalni kurikulum donosi ministar. (3) Vanjsko vrednovanje provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. (4) kole su obvezne koristiti rezultate nacionalnih ispita i sve druge pokazatelje uspjenosti odgojno-obrazovnog rada za analizu i samovrednovanje, radi trajnog unapreivanja kvalitete rada kole. Zajedno s pripremom i primjenom nacionalnih ispita 2006. godine u prvim razredima gimnazijskih programa, pripremljena je i primijenjena metodologija koritenja rezultata nacionalnih ispita za samovrednovanje kola (Risti Dedi & Bezinovi, 2006; Bezinovi, 2006). Tu je metodologiju kasnije preuzeo i koristi je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Ovakvim je pristupom uvoenja vanjskog i unutarnjeg, kolskog samovrednovanja, Hrvatska uvela sustav vrednovanja u obrazovanju koji je sukladan preporukama Europskog parlamenta i Vijea Europe, a koji bi mogao utjecati na unapreivanje kvalitete kolskog obrazovanja u Hrvatskoj.
2. Samovrednovanje i kvaliteta obrazovanja

Petar Bezinovi
Jedna je od osnovnih funkcija samovrednovanja kola unapreivanje odgojno-obrazovnog procesa, odnosno podizanje razine kvalitete kole u svim pod r ujima njezina djelovanja. Pojam kvalitete vrlo se esto koristi i posebno je aktualan u europskom prostoru obrazovanja. Kvaliteta obrazovanja temelj je takozvanog drutva znanja, odnosno drutvene zajednice koja svoj razvoj temelji na obrazovanju i znanju. Openito govorei, pojam je kvalitete vieznaan, esto nejasan i u velikoj mjeri ovisan o subjektivnim procjenama, tako da svaka osoba moe imati svoje vienje, procjenu i definiciju kvalitete (Harvey & Green, 1993; Bauer, Duffy, & Westcott, 2006). Tehniki govorei i polazei od opih organizacijskih modela, kvaliteta ima dva znaenja: (1) obiljeja produkta ili usluge koja se odnose na sposobnost zadovoljavanja zadanih ili pretpostavljenih potreba korisnika, i (2) produkt ili usluga bez nedostataka (Siebels, 2004). Pojam se i u obrazovanju razliito koristi u ovisnosti o perspektivi dionika u sustavu. On moe biti razliit za uenike, uitelje, ravnatelje, osnivae kola, kreatore obrazovne politike, politiare, novinare, roditelje, djeje vrtie, osnovne kole, visoko obrazovanje Kvaliteta obrazovanja viedimenzionalni je dinamiki pojam koji se odnosi na 1. kontekst obrazovnog modela, odnosno na tip, vrstu obrazovanja i okruenje u kojemu se ono provodi (razliito znaenje kvalitete za osnovne kole, srednje kole, visoko obrazovanje, privatno, javno, itd.); 2. na institucijsku misiju i njezine ciljeve (ostvaruje li ustanova smisao svoga postojanja); 3. na specifine standarde danog sustava, ustanove, programa ili discipline (ostvaruju li se oekivani rezultati, standardi postignua i sl.). Postoje razliiti pristupi kvaliteti iz kojih proizlaze i razliita shvaanja kvalitete obrazovanja. Najei su pristupi: Kvaliteta kao izvrsnost tradicionalni elitistiki pristup; Kvaliteta kao ostvarivanje svrhe ostvarivanje opih standarda, oekivanih ishoda obrazovanja; Kvaliteta kao trajni razvoj, kao unapreivanje koje nikada ne prestaje.
Osiguravanje kvalitete obrazovanja sr je obra zovnog etosa cilj koje mu mora teiti svaki su dionik u procesu obra zovanja..
24
Iako se pristupi meusobno razlikuju, zajednika su im ova obiljeja: Nunost ostvarivanja minimalnih standarda koji se odnose na razliite aspekte kvalitete. kola mora zadovoljavati prostorne, materijalne, kadrovske, organizacijske i ine uvjete propisane prihvaenim standardima da bi uope smjela obavljati odgojnu i obrazovnu djelatnost. Postojanje kapaciteta za postavljanje ciljeva i njihovo ostvarivanje u danom kontekstu. kola mora imati ljudske resurse koji su spremni i sposobni unapreivati rad kole. Sposobnost zadovoljavanja zahtjeva i oekivanja neposrednih i posrednih korisnika (dionika). kola postoji radi svojih korisnika (uenika, njihovih obitelji i drutva u cjelini) i mora initi sve da bi zadovoljila njihove potrebe. Tenja izvrsnosti. elja za stalnim napredovanjem i ostvarivanjem najboljih moguih rezultata u skladu s objektivnim okolnostima elementarni je preduvjet kvalitete kole. U terminima kvalitete kola moemo dakle govoriti o obiljejima kole kao ustanove koja organizira i provodi procese odgoja i obrazovanja (prua usluge) i o njezinim internim kapacitetima i sposobnostima da zadovolji svoju funkciju. Najee koriteni modeli upravljanja kvalitetom u obrazovanju jesu IWA 2 Quality Management Systems (ISO, 2007), Baldrige National Quality Program Criteria for Performance Excellence (NIST, 2009) u SAD-u te European Foundation for Quality Management Excellence Model (EFQM, 2003). Sva su tri modela svojevrsni vodii koji organizacijskim sustavima, pa tako i kolama, mogu posluiti za upravljanje kvalitetom. Modeli bi trebali osiguravati kvalitetu i trajno unapreivanje obrazovnih usluga koje ustanova (kola) prua svojim korisnicima (uenicima). Navedeni modeli meutim proiz laze iz ekonomskog pristupa ije je polazite i osnovni cilj poveanje proiz vodnje i podizanje kvalitete industrijskih proizvoda ili usluga. Obrazovanje meutim nije proizvodnja roba ni kreiranje kvalitetnog proiz voda, ve duboko etina humana djelatnost koja ima za cilj poticanje i razvoj inherentnih potencijala ovjeka. Stoga se klasini ekonomski ili marketinki modeli i pristupi kvaliteti moraju pri razmatranju kvalitete obrazovanja koristiti s velikom rezervom i oprezom.
25
2.1. Kvaliteta obrazovanja i ueniku usmjeren pristup

Dominantan pristup u suvremenom svjetskom, pa tako i u hrvatskom obrazovanju jest takozvani ueniku usmjeren pristup. Ovakav pristup dolazi do izraaja i u samom Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (NN, 87/2008), gdje se pod ciljevima i naelima odgoja i obrazovanja u lanku 4. izrijekom istie usredotoenost odgoja i obrazovanja na osiguravanje sustavnog naina pouavanja, poticanja i unapreivanja intelektualnog, tjelesnog, estetskog, drutvenog, moralnog i duhovnog razvoja u skladu sa sposobnostima i sklonostima uenika. Ova paradigma proizlazi iz humanistikog osobi usmjerenog pristupa koji u sreditu pozornosti obrazovnog procesa u kolama postavlja uenika svako pojedino dijete (Rogers, 1983). Kljuna pitanja koja se pritom postavljaju: Prua li kola optimalnu podrku svim svojim uenicima u njihovu prirodnom procesu osobnog rasta i razvoja? Omoguuje li kola svojim uenicima skladan i maksimalan tjelesni, psiholoki i socijalni razvoj? Koliko aktivno kola doprinosi razvoju integrirane linosti, kompletnom razvoju i integraciji emocionalnih, socijalnih, kognitivnih i tjelesnih potencijala svojih uenika? Koliko kola potie i oslobaa prirodnu znatielju, elju za uenjem, uroenu potrebu za osobnim razvojem svojih uenika?
Koliko kola uvaava i koliko se prilagoava individualnim razlikama u interesima, talentima i stilovima uenja svojih uenika?
Potie li kola intelektualne sposobnosti i vrline poput kritikog miljenja, sposobnosti samostalnog razmiljanja, argumentiranja, kreativnog i inovativnog rjeavanja problema? Ui li kola svoje uenike kako uiti? Ui li kola svoje uenike kako preuzimati odgovornost za vlastiti ivot, kako uinkovito rjeavati probleme s kojima se suoavaju u svom ivotu, kako donositi teke i sloene odluke? Pomae li kola svojim uenicima u stjecanju kljunih kompetencija za uspjean ivot u vremenu brzih drutvenih i tehnolokih promjena?
Potie li kola razvoj pozitivnog samopoimanja, autonomije, samoefikas nosti i osjeaja kompetentnosti kod svojih uenika? Osigurava li kola svim svojim uenicima iskustva uspjeha i uspjenosti, bez obzira na njihovu inteligenciju, u skladu s individualnim datostima i talentima svakog pojedinog uenika?
Ova razmiljanja o utjecaju kole na uenike praktiki mogu biti i kljuna pitanja koja sebi moraju postaviti kole u sklopu samovrednovanja. Kako postii da kola zbilja ostvaruje ovakve ishode, kako postii da svi oblici organiziranja odgojno-obrazovnog rada budu toliko kvalitetni da osiguravaju op-
Pomae li naa kola svakom svom ueniku da bude i postane ono najbolje to kao ljudsko bie moe biti?
26
timalan razvoj svakog uenika? Kako postii da naa kola bude jo kvalitetnija kola? Vano je u ovom trenutku razvoja hrvatskog obrazovnog sustava, kada se kriterijem uspjenosti kola sve vie postavljaju rezultati uenika na nacionalnim ispitima ili dravnoj maturi, snano naglasiti da obrazovanje ne smije biti kompetitivno natjecanje i da postignua poput dobrog rezultata na nekom testu nisu najvanija stvar i da ne objanjavaju smisao obrazovanja. Obrazovanje ostvaruje svoj smisao ukoliko u njemu nalaze ispunjenje i zadovoljstvo svi koji su ukljueni u taj proces i ukoliko ono vodi razvoju osobnih potencijala i dobrobiti svakog pojedinog uenika.
2.2. Samovrednovanje i upravljanje kvalitetom u obrazovanju

Da bi ostvarila svoju misiju uspjeno uenje i optimalan razvoj svojih uenika kola mora obraati pozornost na brojne aspekte svoga djelovanja koji osiguravaju kvalitetno uenje i razvoj uenika. Jedno je od kljunih pitanja u istraivanjima uinkovitosti, odnosno kvalitete kola, razumijevanje imbenika koji najvie doprinose dobrom funkcioniranju kola. U pregledu velikog broja istraivanja Scheerens i Bosker (1997) navode ak 719 imbenika povezanih s uinkovitou4 kola. Metaanalizom brojnih istraivanja Sammons i sur. (1996) reducirali su dugake liste na 11 najvanijih faktora: 1. Profesionalno, visokostruno rukovoenje; 2. Zajednika, usuglaena vizija i ciljevi; 3. Povoljno okruenje za uenje; 4. Usmjerenost na uenje i pouavanje; 5. Visoka oekivanja; 6. Pozitivna potkrepljenja, poticanje, motiviranje; 7. Praenje napredovanja; 8. Prava i odgovornosti uenika; 9. Svrhovito pouavanje; 10. kola kao organizacija koja ui; 11. Partnerstvo kole i doma, tj. obitelji. Da bi bile uinkovite, kole bi dakle morale zadovoljavati visoke standarde unutar svakog od navedenih podruja svoje organizacije i rada. Zanimljivo je pitanje, na koje jo ne postoje jasni odgovori, o tome koji imbenici u djelovanju kole najvie doprinose djelotvornijem uenju i osobnom
4
Pojam uinkovitosti kola najopenitije se odnosi na stupanj u kojemu kola ostvaruje svoje ciljeve i opravdava svrhu svoga postojanja i kao takav vrlo je blizak pojmu kvalitete kole.
27
razvoju uenika u hrvatskom obrazovnom kontekstu. Zato na nacionalnim ispitima uenici jedne kole ostvaruju bolje rezultate od uenika druge kole ako su obiljeja populacije uenika podjednaka? Koji uvjeti ili procesi unutar kole odreuju uspjeh i napredovanje uenika? Kakav utjecaj ima kola na obrazovni, kognitivni, ali i na opi psiholoki, emocionalni, moralni, socijalni i tjelesni razvoj svojih uenika? Koliko meuodnosi osobnih, socijalnih i organizacijskih uvjeta u okruenju u kojemu se uenje odvija utjeu na rad kole? Suvremeniji pristupi istraivanju uinkovitosti kola upuuju da kolu valja razmatrati kao sloeni sustav koji djeluje na vie razina. Ishodi su obrazovanja rezultanta dinamikih meuodnosa na razini uenika, razrednih odjela, na razini cijele kole, ukljuujui i sustav koji upravlja kolama, kao i iri drutveni kontekst u kojemu kola postoji i djeluje (Creemers, 1996; Cre emers & Kyriakides, 2006). Razmatrajui kolu kao organizacijski sustav, Scheerens je postavio iroko prihvaen model za vrednovanje uinkovitosti kola (School effectiveness model, 1989; 2000; 2004a; 2004b), poznat pod nazivom CIPO-model (engl. Context Input Process Outputs Model). Unutar modela definirani su (1) indikatori ireg konteksta u kojemu kola djeluje, (2) indikatori ulaznih imbenika (npr. uvjeta rada, kvalificiranosti i motiviranosti osoblja), (3) indikatori procesa (npr. uenja i pouavanja) i (4) indikatori razliitih ishoda (npr. rezultata uenika na nacionalnim ispitima, zadovoljstva kolom) koji mogu biti mjerilo uinkovitosti kole. Model je prikazan priloenom slikom (prema Scheerens, 1989).
KONTEKST drutveno okruenje, obiljeja uenika, vrsta kole, urbano/ruralno...
ODREDNICE inputs
PROCESI na razini kole
ISHODI, REZULTATI outputs
na razini razrednog odjela
Po prikazanu modelu osnovni su kriteriji za procjenu uinkovitosti kola ishodi rezultati uenja i osobnog razvoja uenika, kognitivni i nekognitivni imbenici. Rezultati ovise o kljunim procesima u koli, prije svih o uenju i pouavanju, koji pak ovise o nizu ulaznih varijabli koje odreuju kolu i njezino funkcioniranje.
28
CIPO-model u velikoj je mjeri sukladan s Modelom izvrsnosti (Excellence model ) koji promovira EFQM (European Foundation for Quality Management). Ovaj se model ne odnosi specifino na kole, ve na sve organizacijske sustave, ali se moe dobro iskoristiti i kao radni model za razmatranje kvalitete kole. U vanoj analizi uinkovitosti samovrednovanja kola u Europi (Effective School Self-Evaluation (ESSE) project, SICI, 2007) koristila ga je zajednica inspektorata obrazovanja u EU (The Standing International Conference of Cent ral and General Inspectorates of Education, SICI ). I po ovom pristupu, ako ele trajno napredovati i postii izvrsnost, kole moraju obraati pozornost na brojne aspekte svoga djelovanja. Model definira devet indikatora kvalitete koji su organizirani u etiri kljuna podruja. Prva se dva podruja odnose na razliite aspekte ulaza (inputa), tj odrednica kvalitete, tree se podruje odnosi na obrazovne procese, a etvrto na ishode obrazovnih procesa. Za potrebe nae analize model smo u izvjesnoj mjeri modificirali i prilagodili naem obrazovnom kontekstu, posebice u dijelu koji se odnosi na indikatore konteksta i ulaznih imbenika. Prilagoeni model koriten u ovom projektu prikazan je priloenom slikom.
ODREDNICE UINKOVITOSTI KOLE REZULTATI
KLJUNI ISHODI
Postignua uenika (znanje) Ponaanje, motivacija, stavovi, vrijednosni sustav uenika Razvoj linosti, samopoimanje uenika Zadovoljstvo korisnika (uenici) uitelji, roditelji, osnivai, srednje kole...) Ugled kole u javnosti
RUKOVOENJE UPRAVLJANJE STRATEGIJA RAZVOJA UVJETI RADA KURIKULUM KOLSKO OZRAJE, KULTURA, ETOS
LJUDSKI RESURSI
uitelji, admin. osoblje, struni suradnici
PROFESIONALNI RAZVOJ UITELJA
UENICI
sposobnosti, psiholoka i demografska obiljeja
PROCESI
uenje i pouavanje
OSOBNI RAZVOJ UENIKA
SURADNJA
roditelji, lokalna zajednica...
RAZVOJ KOLE
INOVACIJA I UENJE
Prvo se podruje indikatora kvalitete odnosi na nune preduvjete kvalitetnog rada kole. Za ostvarivanje poeljnih ishoda (rezultata, ciljeva) kola mora zadovoljavati visoke standarde svojih ulaza (inputa), odnosno svojih resursa koji su vana odrednica kvalitete. To su upravljaki, materijalni, financijski i ostali resursi koji su nuni za osnovno funkcioniranje kole i bez kojih se ne bi mogli postii eljeni ishodi.
29
Da bi ostvarila izvrsnost, kola treba vizionarsko i inspirativno rukovoenje s jasnom svrhom (misijom) i ciljevima (vizijom). Posebno se vanim smatra demokratino upravljanje koje se realizira na osnovi zajedniki dogovorenih ciljeva cijelog kolektiva. Smjer i ciljevi razvoja moraju biti zajedniki dogovoreni i usuglaeni. Dugorona strategija razvoja i strateko planiranje koje vodi zajednikim ciljevima i bez kojega se ne moe ostvariti eljeni razvoj temelji se na zajednikim analizama i dogovoru. Uvjeti rada bi trebali biti optimalni, po mogunosti usuglaeni s Dravnim pedagokim standardima (MZO, 2008). kola mora biti ist i uredan, estetski ureen, ugodan i dobro organiziran prostor koji nudi sva potrebna sredstva za kvalitetan i neometan rad. Standardi odreuju i veliinu razrednih odjela i ostale organizacijske uvjete rada. Kurikulum (programski sadraji, vrednovanje, metode rada) bi morao biti takav da osigurava stjecanje vanih kompetencija (European Parliament & the Council, 2006), ali i holistiki razvoj linosti. Morao bi poticati kreativnost i inovativnost (European Parliament & the Council, 2008) i time oslobaati razvoj talenata, odnosno osobnih potencijala svakog uenika. Ozraje u koli mora biti pozitivno i poticajno (Domovi, 2003). Mora pruati sigurnost s jasnim pravilima ponaanja, netolerancijom nasilja i rizinih ponaanja. Odnosi meu suradnicima moraju biti kolegijalni i podravajui. Individualne se razlike trebaju prihvaati, nitko se ne smije iskljuivati iz procesa donoenja vanijih odluka. Drugo se podruje striktno odnosi na ljudske resurse. Za odravanje i unapreivanje kvalitete izuzetno je vano kontinuirano pratiti i podravati profesionalni razvoj uitelja, strunih suradnika, administrativnog i tehnikog osoblja. kola je zajednica koja ui i od svih se oekuje ulaganje u kontinuirani profesionalni i osobni razvoj. Izuzetno je vano kako se i koliko potiu i koriste ljudski resursi. Nuno je poticati i oslobaati kreativnost i inovativnost uitelja. Postignua uenika ovise prije svega o individualnim sposobnostima uenika, ali i o nizu ostalih psiholokih karakteristika (vjetinama uenja, interesima, motivaciji itd.), kao i o obiljejima socio-ekonomskog okruenja iz kojih uenici dolaze. Jako talentirana djeca mogu dolaziti iz nepoticajnog obiteljskog okruenja. Kvalitetna kola polazi od stava da ne postoje univerzalni standardi, da svaki uenik moe ostvariti uspjeh u skladu sa svojim datostima, a uloga je kole pruiti mu optimalnu podrku i omoguiti ostvarivanje uspjeha. Vrlo je vana komunikacija s obiteljima, odnosno roditeljima ili starateljima uenika. kola ne postoji u vakuumu, ona ulazi u domove svojih uenika. To to se u koli dogaa vano je ne samo uenicima ve i njihovim obiteljima. kola mora tijesno suraivati s roditeljima, dogovarati i koordinirati odgojni i obrazovni rad s djecom. kola je isto tako vana ustanova u lokalnoj zajednici. Ponekad je kola sredite drutvenih, kulturnih, sportskih i drugih zbivanja u zajednici. Zbog
30
toga kola mora nuno razvijati aktivnu suradnju s tijelima lokalne zajednice i jaati svoju prosvjetiteljsku ulogu.
Brojna istraivanja uinkovitosti kola na glaavaju da su uite lji najsnaniji agens ko ji utjee na napredak uenika.
Tree se podruje odnosi na procese uenja i pouavanja. Kroz ove procese odvijaju se kljune aktivnosti zbog kojih kola uope postoji. Kvalitetno uenje i pouavanje osnovna su obiljeja dobre kole. Kvaliteta nastave najvei je prioritet kole. O njoj ovisi angaman uenika, kvaliteta uenja i ishodi cjelokupnog obrazovnog procesa. Brojna istraivanja uinkovitosti kola naglaavaju da su uitelji najsnaniji agens koji utjee na napredak uenika (Clement, 2009). Linost uitelja, njegova znanja i ekspertnost u podruju koje pouava te metodika, pedagoka i psiholoka osposobljenost imaju krucijalnu ulogu za razvoj uenika. Uenici najbolje ue i napreduju u okruenju u kojemu osjeaju brigu i nastojanje uitelja da oni ostvare najvei mogui napredak. Iskustva pokazuju da dobri uitelji iskazuju sljedee obrasce ponaanja: postavljaju visoka, ali ostvariva oekivanja u skladu s mogunostima i ta lentima pojedinih uenika, prihvaaju i nagrauju razliite stilove uenja, razumiju i prihvaaju razliite talente i inteligencije svojih uenika , koriste razliite metode pouavanja, pruaju podrku, potuju, uvaavaju i sluaju svoje uenike, ue ih kako uiti, pouavanje i uenje povezuju sa stvarnim ivotom, potiu angairano i aktivno uenje koritenjem zanim ljivih radnih materijala, pohvaljuju i nagrauju kreativnost, napredak i uspjeh, uz akademsko potiu i socijalno-emocionalno uenje, svo jepouavanje povezuju s drugim disciplinama, iskreno vole svoj posao i svoj predmet te svoj entuzijazam uspjeno prenose svojim uenicima. etvrto se podruje kvalitete odnosi na ishode rada i djelovanja kole. Ukoliko kola dobro upravlja odrednicama vlastite kvalitete, kao i kljunim procesima uenja i pouavanja, moe se oekivati dobar razvoj ljudskih resursa, mogu se oekivati bolja postignua uenika, vee zadovoljstvo svih dionika uenika, roditelja, osoblja kole, kao i povean ugled kole u javnosti, to je vaan pokazatelj njezine prihvaenosti i kvalitete. Opisani model moe posluiti kao konceptualni okvir i radni model za samovrednovanje kola to je iskoriteno u naem projektu. Daljnji razvoj indikatora kvalitete obrazovanja u budunosti podrazumijeva i razradu prikladnog instrumentarija i istraivakih metoda koje omoguuju zahvaanje sloenih procesa unutar kole i razrednih odjela.
31
2.3. Samovrednovanje i kultura kvalitete

Kvalitetu u organizacijama odreuju dvije kljune komponente: 1. Proceduralna komponenta i 2. Kulturna komponenta. 1. Proceduralna komponenta Proceduralna komponenta kvalitete jest strukturno/menaderska komponenta s definiranim procesima, postupcima i standardima za osiguravanje kvalitete. Usmjerena je na ustanovu, na precizno definiranje kako bi ona trebala biti organizirana, kako bi trebala funkcionirati i koje bi standarde trebala zadovoljavati. Slui kao podloga sustava za kvalitetu. kolama je ova komponenta kvalitete vana jer postavlja okvir, strukturu i uporita za usporedbu. Koritenje standarda pomae kolama da razumiju na to trebaju obraati pozornost, koju razinu organizacije, radnih procesa ili usluga trebaju ostvariti da bi dosegle ili premaile postavljene kriterije. Standardi daju jasne smjernice za djelovanje. Propisi i standardi mogu se relativno jednostavno definirati (to bi trebao biti jedan od prioriteta hrvatskog obrazovanja) ili ugraditi koritenjem predefiniranih modela (npr. ISO Quality Management Systems, Baldrige National Quality Program Criteria for Performance Excellence, EFQM i slino). Vano je meutim naglasiti da definirani propisi ili standardi sami po sebi ne jame kvalitetu u obrazovanju. Unapreivanje i osiguravanje kvalitete najbolje se odvija u ozraju koje se naziva kulturom kvalitete. 2. Kulturna komponenta Kulturna komponenta kvalitete odnosi se na socijalno-psiholoki element zajednikih vrijednosti, uvjerenja, oekivanja i tenji ka kvaliteti u kolskom kolektivu. Ovaj je aspekt kvalitete presudan jer kvalitetu kole ipak najvie odreuju ljudi djelatnici kole, ali isto tako i uenici, kolski odbor, roditelji, lokalna zajednica Pojam kulture kvalitete odnosi se na dominantan stav i vrijednost u odgojno-obrazovnoj praksi koju karakterizira trajna tenja unapreivanju rada i izvrsnosti u vlastitom djelovanju. Odnosi se na zajedniki vrijednosni sustav, stavove, navike, uobiajena ponaanja, tradiciju i vjerovanja radnog kolektiva, ljudi u organizaciji.
Kultura kvalitete
Osiguranje kvalitete
32
Na razini kole vano je usvojiti zajedniki stav da je kvaliteta obrazovanja zajednika, nadreena vrednota i kolektivna odgovornost svih ukljuenih. Dogovorno prihvaanje zajednikog sustava ovakvih vrijednosti, stavova i ponaanja ini obrazovnu zajednicu usmjerenijom i uinkovitijom. Obiljeja kolskog ozraja indikativna za kulturu kvalitete su sljedea: Inspirativno vodstvo i upravljanje. Odgovornosti se distribuiraju i ne odnose se samo na ravnatelje ili nekoliko utjecajnih osoba u koli; Uravnoteenje odlunog rukovoenja i slobodne inicijative svih ukljuenih; Postavljanje visokih ciljeva i razvoj strategija za njihovo ostvarivanje; Poticanje pojedinca kao autonomnog bia u dinaminoj zajednici koja ui;
Otvorenost i prihvaanje vrednovanja vlastitoga rada iz razliitih izvora. Dobro je dola formalna vanjska evaluacija, miljenje vanjskih partnera kritikih prijatelja, kao i unutarnje kolegijalno vrednovanje i podrka kolega; Oslobaanje, olakavanje i ohrabrivanje samoanalize, preispitivanje vlastite prakse i eksperimentiranje s novim pristupima; elja za unapreivanjem vlastitoga rada, za novim inicijativama i njihovom primjenom; Partnerstvo i suradnja, razmjena iskustava i timski rad.
Obiljeja kulture kvalitete Svi zajedno Nema podreenih Otvorena i potena komunikacija Svima dostupne informacije Usredotoenost na procese Iskustvo kroz uenje nema neuspjeha
Obiljeja ne-kulture kvalitete Svatko za sebe ef zna najbolje Ograniena i tajnovita komunikacija Informacije dostupne samo nekima Kontrola individualnog rada Sve je u uspjehu, nema tolerancije neuspjeha
Kultura kvalitete, tenja k izvrsnosti, moe se postaviti kao temeljna intelektualna i moralna vrijednost drutva. Samovrednovanjem kola moe se pridono siti irenju kulture kva litete u obrazovanju.
Kultura kvalitete tijesno je vezana uz proces samovrednovanja. Da bi samovrednovanje imalo transformacijski kapacitet, ono se mora odvijati u kolskom ozraju s obiljejima svojstvenim kulturi kvalitete. Dublja samoanaliza i fina refleksija vlastitih procesa ne mogu se ostvariti u okruenju nesigurnosti i nepovjerenja. Samoanaliza ostvaruje najbolje uinke ako se odvija u slobodnom okruenju koje stalno traga za boljim nainima i ako proizlazi iz zdrave potrebe kolskog kolektiva za samorazumijevanjem i vlastitim razvojem. Samovrednovanje je sredstvo, mehanizam koji s jedne strane koristi kulturu kvalitete, a s druge strane je gradi. Ono poveava sposobnost kolskog kolektiva da objanjava svoje djelovanje i da, prema potrebi, modificira postojee stanje.
33
Samovrednovanje je proces uenja o sebi. Kao i na osobnoj razini pojedinca, gdje je autentino i pozitivno samorazumijevanje i samopoimanje osnova dobre prilagodbe i ivotne kreativnosti, tako je i na razini kole kao kompleks ne organizacije potrebno razvijati kapacitet za samorazumijevanje. Da bi uenje o sebi u koli bilo uspjeno, ono se mora temeljiti na samoref leksiji kolskog kolektiva, na preispitivanju dominantnih stavova, vrijednosti, vjerovanja, stilova komunikacije, metoda i postupaka, na koritenju prolih iskustava za budue aktivnosti. Na kraju, samovrednovanje se moe dobro iskoristiti za podizanje razine zadovoljstva dionika te za razvijanje osjeaja pripadnosti, lojalnosti i organizacijskog samopotovanja.
2.4. Samovrednovanje i autonomija kola

Posljednjih je godina samovrednovanje postalo integralnim dijelom sustava za osiguravanje kvalitete kola u gotovo svim razvijenim zemljama. Ono je posebno istaknuto u decentraliziranim obrazovnim sustavima i neposredno je povezano s idejom o vanosti jaanja autonomije kola. Da bi kole mogle razvijati kulturu kvalitete i da bi mogle preuzimati veu odgovornost za vlastito djelovanje i vlastiti razvoj, nuno im je osigurati dovoljnu razinu autonomije u kreiranju sebe u skladu s vlastitim idejama, lokalnim specifinostima i potrebama. Pojam autonomije kola ve je od osamdesetih godina prolog stoljea jedna od vanijih tema u obrazovnoj i politikoj agendi europskih zemalja (Eurydice, 2007). Pruanje vieg stupnja autonomije kolama odraz je tenje za demokratizacijom, ali isto tako i za unapreivanjem kvalitete odgoja i obrazovanja irom Europe. Smisao je poticanja autonomije kola jaanje demokratskog odluivanja i snanije preuzimanje odgovornosti kola za vlastito djelovanje i za posljedice vlastitog odluivanja. kole prestaju biti iskljuivo izvrna tijela centraliziranog upravljanja, one same postaju pokretai konstruktivnih promjena i aktivni kreatori vlastitog djelovanja i donoenja odluka. U mnogim zemljama kolama se daje sve vie slobode pri odreivanju nastavnih planova i programa, kao i metoda kojima e ostvarivati postavljene ciljeve i standarde. Kljuni su zadaci kola ostvarivanje dogovorenih standarda, zadovoljavanje razvojnih potreba uenika, zadovoljavanje oekivanja roditelja, osnivaa, drutva, javnosti. U naem Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (NN 87/2008) takoer je istaknuto opredjeljenje za davanjem autonomije kolama u planiranju i organizaciji te slobodi pedagokog i metodikog rada (Naela obrazovanja na razini osnovnog i srednjeg obrazovanja, lanak 4, stavak 5).
Jaanje autonomije kola znatno mijenja uobiajene obrasce upravljanja sustavom obrazovanja i kolama. Ono trai drugaiju, ak tivniju ulogu osnivaa kola, rukovoditelja i svih dionika koji mogu utjecati na kvalitetu ra da kola.
34
Autonomija kola u istom se Zakonu proklamira definiranjem kolskog kurikuluma kojemu je posveen cijeli lanak 28. U sklopu kolskog kurikuluma utvruje se dugoroni i kratkoroni plan i program kole s izvannastavnim i izvankolskim aktivnostima te se odreuje nastavni plan i program izbornih predmeta, izvannastavne i izvankolske aktivnosti i druge odgojno-obrazovne aktivnosti, programi i projekti. Planiranje i provedba kolskog kurikuluma u nadlenosti je kola i one imaju slobodu i dunost kreiranja vlastitih programa u skladu s vlastitim potencijalima i interesima svojih uenika. Ovo jasno moe znatno obogatiti ponudu i dati novu dimenziju identitetu kole. Ovim se otvara i mogunost da unutarnja politika kole, njezine dominantne vrijednosti, nain djelovanja i odluivanja postanu dostupniji javnosti. kole moraju dokazivati da svojim uenicima pruaju dobro obrazovanje, optimalnu strunu i ljudsku podrku i da mogu ostvarivati visoke standarde kvalitete u odgoju i obrazovanju. Samovrednovanje kola u takvu se sustavu pokazuje posebno korisnim. Ono pomae uinkovitijem odluivanju i doprinosi poveanju uspjenosti rada kola. U procesu samovrednovanja aktivno su ukljueni sudionici svakodnevnog ivota kole, uitelji, uenici, struni suradnici, roditelji Sudjeluju ljudi koji su najbolje upueni u sve okolnosti i dogaanja u koli i koji imaju najbolje uvide i ideje o tome to bi u specifinim okolnostima konkretne kole trebalo poduzimati da bi se problemi rjeavali i da bi se ostvarivale potrebne promjene i eljeni ciljevi. U vrijeme kad u Hrvatskoj tek zapoinje razvoj sustava za vrednovanje obrazovanja, samovrednovanje moe pomoi ravnateljima kola da preuzmu veu inicijativu za kreiranje razvoja kole oslanjanjem na vlastite ljudske resurse i svoju organizacijsku inteligenciju, u skladu s vlastitim specifinostima i raz vojnim mogunostima. kole tako iskazuju vlastitu inicijativu te preuzimaju veu kontrolu i odgovornost u nastojanju da svojim uenicima kontinui rano nude optimalnu podrku i jo kvalitetnije obrazovanje.
2.5. Samovrednovanje, organizacijsko uenje i unapreivanje kola

Jaanje je autonomije kola trend koji nosi nove vrijednosti i odnose. Jasno je da prihvaanje autonomije istovremeno znai i poveanu odgovornost kola za vlastitu kvalitetu i razvoj. Meutim, jaanje autonomije kola samo je jedan od trendova kompleksnih promjena u obrazovanju u Europi. Ono se dogaa u kontekstu veeg naglaavanja vanosti kvalitete kolskog obrazovanja (Improving Competences for the 21th Century: An Agenda for European Cooperation on Schools, 2008), veeg naglaavanja znaenja kole kao sredinjeg mjesta za stjecanje vanih kompetencija za uspjean ivot i drutvo koje dobro funkcionira (Rychen & Salganik, 2003). Dogaa se u kontekstu dubljih i irih drutvenih promjena u Europi i svijetu. Vrijeme je takoer i
35
izrazito dinaminog tehnolokog razvoja, posebice u podruju informacijske tehnologije i pristupa informacijama i znanju. Sve ove promjene donose potrebu za mijenjanjem pristupa obrazovanju, za organiziranjem fleksibilnijeg, ekonominijeg i uinkovitijeg pristupa uenju i pouavanju. Dananji mladi ljudi moraju usvajati nove i ire kompetencije da bi se uope mogli uspjeno snalaziti u stalno promjenjivim okolnostima. U svijetu koji karakteriziraju otvorene granice, vei meukulturni utjecaji, neograniene mogunosti koritenja interneta, jednostavna komunikacija sa svim dijelovima svijeta, neposredna dostupnost informacija iz enciklopedija, znanstvenih baza podataka, elektronikih knjiga, mobilna telefonija, digitalna i satelitska televizija... Izrazito pozitivan odnos prema novim tehnologijama i razumijevanje njihova znaenja u svjetskim se razmjerima oituje i po tome da drave, prema preporuci UN-a, odreuju koritenje interneta kao ljudsko pravo koje mora biti besplatno i svima dostupno (npr. Francuska, Finska 5). U razliitim su zemljama meutim jo uvijek prisutna i razmiljanja o naravi i svrsi javnog obrazovanja. U obrazovnoj praksi oita su dva dominant na pristupa. Prvi je tradicionalan i jo uvijek vrsto prisutan u naoj svijesti i praksi, a odnosi se na ideju o vanosti obrazovanja za transmisiju utemeljenih kulturnih vrijednosti i normi. Obrazovanje buduih generacija temelji se na stjecanju znanja i razvoju vjetina za koje se pretpostavlja da su vane za budue potrebe drutva. Ovaj pristup polazi od ideje o stabilnosti utvrenih vrijednosti, o predvidljivom svijetu koji je mogue kontrolirati. Kreatori obrazovne politike, a to su najee politiari, odluuju o tome koje su kulturne vrijednosti neprijeporne, kakve se promjene u razvoju znanja i drut venim okolnostima mogu oekivati i koji su poeljni proizvodi obrazovnog sustava. kole rade po vrstim i precizno postavljenim nastavnim planovima i programima te u skladu s njima uitelji odrauju svoje zadae. Ova obrazovna agenda naglaava drutvenu kontrolu i obrazovanje u skladu s percipiranim potrebama drutvene zajednice. Drugi je pristup usredotoen na razvoj pojedinca i tenji da svako pojedino dijete ostvari svoje pune potencijale u skladu s osobnim sklonostima i dispozicijama. Pristup istie otvaranje novih podruja uenja, jaanje neovisnog, samoregulirajueg uenika koji je sposoban koristiti argumente i kritiko miljenje, koji se ne boji iskazivati svoju originalnost i kreativnost. Svrha je ovakva obrazovanja pruiti novim generacijama alate za kreiranje bolje budunosti, nego to to dananji monici mogu predvidjeti. Obrazovna agenda naglaava osnaivanje i uenika i kola. Ovaj drugi pristup sve je vie prihvaen i postojea obrazovna politika u Europi svojim ga preporukama i suvremenom praksom snano proklamira.
5
Mislimo da u suvremenom drutvu ne moete ivjeti bez interneta. Trebate ga poput bankarskih usluga, vode ili struje, Laura Vilkkonen, Ministarstvo trans porta i komunikacija Finske. Fast Internet access becomes a legal right in Finland. Preuzeto s http://www.cnn.com/2009/TECH/10/15/finland.internet.rights/index.html, 15. listopada 2009.
36
Koliko dobro dananja kola priprema djecu za ivotne realitete?
ivotna realnost je naime sloena i neizvjesna, razvoj znanosti i tehnologije sve je bri i teko predvidiv. Mnoga djeca koja su sada u osnovnim kolama obavljat e poslove koji danas i ne postoje. Sposobnost prilagodbe i vladanja sve kompleksnijim svijetom trait e vie sofisticiranih znanja i pripremljenosti za koritenje novih tehnolokih i informacijskih mogunosti, trait e vie samopouzdanosti, snalaljivosti, spremnosti na stalno uenje i usvajanje novih znanja i vjetina. Veliko je i vano pitanje koliko je dananja kola, takva kakva jest, prilagoena ovakvim zahtjevima i izazovima, odnosno koliko dobro uope priprema djecu za ivotne realitete.
Razvoj novih tehnologi ja, neposredna dostup nost informacija, naglo irenje znanstvenih spoznaja i granica zna nja, novi globalizacijski procesi sve to trai nov pristup uenju i po uavanju. Tradicionalne uloge uenika i uitelja radikalno se mijenjaju.
Pristupi uenju moraju se mijenjati. Ono postaje puno fleksibilnije, koriste se nova tehnoloka sredstva. Ne ue samo uenici, ue svi, ue ravnatelji, struni suradnici, uitelji. Hillman i Stoll (1994) definiraju unapreivanje kola kao trajno i sustavno nastojanje za poboljanjem uenja, u kojoj strateko planiranje, postavljanje ciljeva i razvoj kulture uenja omoguuje koli brzo apsorbiranje i reagiranje na rapidne promjene u postmodernom svijetu. Upravo te rapidne drutvene i tehnoloke promjene uvode nove ili reafirmiraju neke stare teme koje se odnose na kvalitetnije uenje: angairano i aktivno uenje, samostalno i samoregulirano uenje, usvajanje vjetina uenja vanih za cjeloivotno uenje, motivacija za uenje, samorazumijevanje i svijest o sebi, metakognitivne vjetine, sposobnosti pretraivanja, selekcioniranja i organiziranja informacija Spoznaje iz neuroznanosti i psihologije uenja imaju sve vie utjecaja. Naglaava se vanost uvaavanja individualnih razlika u sposobnostima, talentima, obiljejima linosti, preferencijama, senzibilitetima, nainima i pristupima uenju, razumijevanju i objanjavanju sebe, drugih ljudi i stvarnosti. kola postaje prostor uenja i za uitelje i strune suradnike koji s uenicima razmjenjuju svoja znanja, iskustva i svoje sposobnosti uenja. kola postaje organizacija koja ui, u kojoj se potencira timski rad, irenje poznatih spoznaja i proizvodnja novih znanja. Kvaliteta kola upravo se i procjenjuje po potencijalu prepoznavanja, usvajanja, irenja i primjenjivanja (novih) znanja. Pojam znanja koristi se pritom u najirem znaenju rijei. Ono svakako ukljuuje kapacitete baratanja informacijama, odnosno ekspertnost u pod ruju koje se pouava ili ui, ali isto tako i vjetine rjeavanja problema, komunikacijske vjetine, metakognitivne vjetine, samorazumijevanje i refleksivnost, sposobnost reguliranja motivacije, emocija, stavova i vjerovanja Sve se ove kompetencije nastoje optimalno razvijati u koli kao poticajnom okruenju intelektualno angairanih ljudi. Uenje postaje sredinje pitanje na svim razinama. Traga se za uravnoteenjem kreativne uznemirenosti u sigurnosti i stabilnosti organizacije. Polazi se od spoznaja iz organizacijske psihologije da previe stabilnosti rezultira tromou i gubitkom energije, dok previe aktivnosti i nametnutih inicijativa moe uznemiriti sustav, voditi nesnalaenju, prezasienju, sagorijevanju, kolapsu ili apatiji.
37
Autonomija kola i samovrednovanje pokazuju se pristupima koji pruaju slobodu samoregulacije i inicijativnosti pojedinaca i grupa. One slue stvaranju kolskog ozraja u kojemu se moe slobodno preispitivati vlastita stvarnost, uiti o sebi, tragati za neiskoritenim mogunostima i razvijati se u skladu s vlastitim potencijalima i potrebama, ali i potrebama svijeta u kojemu kola egzistira. Samovrednovanje moe biti vana komponenta razvoja kole kao dinamine organizacije koja ui. Priloena slika prikazuje integrirani model unapreivanja kole pomou samovrednovanja koji koristi Ofsted, engleski inspektorat (adaptirano prema Plowright, 2007).
KOLA
tenja za razvojem
SAMOVREDNOVANJE KOLE
razvoj bolje prakse
organizacijsko uenje podizanje standarda kola kao organizacija koja ui
unapreivanje kole
Samovrednovanje se javlja kao proces koji je potaknut tenjom za razvojem, ono pokree organizacijsko uenje i u konanici rezultira unapreivanjem kole i podizanjem standarda njezina rada i ostvarenih ishoda. Ovdje je vano naglasiti jo i to da samovrednovanje koje ne proizlazi iz iskrene tenje kole za vlastitim razvojem nee ostvariti vane efekte. Nametnuto samovrednovanje koje nije temeljeno na intrinzinoj elji za razvojem nee uroditi stvarnim napredovanjem. Preduvjet je unapreivanja kola sposobnost i spremnost kole da se rigorozno i poteno bavi identificiranjem vlastitih nedostataka, ili kako je to popularnije rei, identificiranjem vlastitih razvojnih potreba. Samovrednovanje je proces uenja o sebi i kao takvo izvrsno se uklapa u koncept kole kao organizacije koja ui.
2.6. Samovrednovanje i razvojno planiranje

Uvoenje samovrednovanja neposredno je povezano s idejom o vanosti raz voja kola i unapreivanja kvalitete njihova rada. Ideja polazi od svijesti da drutvo moe napredovati i biti konkurentno jedino ukoliko je utemeljeno na solidnom kolskom sustavu, to jest na dobrim kolama koje savjesno, odgovorno i kvalitetno obavljaju svoju drutvenu misiju.
38
Samovrednovanje ko le nije i ne smije biti cilj za sebe. Ono ima smisla jedino ukoliko je inte gralni dio sustava kva litete, odnosno razvo ja i unapreivanja ra da kole.
Samovrednovanje se dakle prvenstveno provodi radi razvoja i unapreivanja kvalitete kola. Ono moe omoguiti vrijedne uvide, no od toga nema velikih dobitaka ukoliko se prikupljeni uvidi ne iskoriste za razvoj. Samovrednovanje moe pruati dobru podlogu za planiranje razvoja i moralo bi se koristiti u tu svrhu. Razvoj kole potrebno je briljivo planirati. Planiranje razvoja na razini kola ne moe se propisivati odozgo, ono se mora temeljiti na dubljem razumijevanju i poznavanju lokalnih, kolskih okolnosti i specifinosti. Razvoj se mora planirati odozdo iz same kole, od ljudi koji najbolje poznaju svoje specifinosti i svoje razvojne potrebe. Samovrednovanje kola prua mogunost cijeloj kolskoj zajednici, ukljuujui osoblje, uenike, roditelje, da razmiljaju i raspravljaju o ostvarivanju ishoda obrazovanja, o ciljevima i strategijama za poboljavanje stanja.
Razvojni plan je skup odluka o tome to plani ramo poduzeti, zato to planiramo poduzeti i ka ko emo to poduzeti da bismo ostvarili dogovo rene ciljeve.
Planiranje razvoja je proces kojim se odreuje smjer, cilj, naini i sredstva za ostvarivanje eljenih promjena. Produkt planiranja jest plan. Plan je skup od luka o tome koje e se svrhovite aktivnosti poduzeti i kako e se one realizirati. Kvalitetno planiranje je izuzetno vano jer se preesto dogaa da se u kolama poduzimaju brojne aktivnosti, a da se ne ostvaruju posebno vrijedni rezultati ni uinci. Planiranje je vano i zbog efikasnosti koritenja resursa. Vie trokova esto ne jami i bolji rezultat. Planiranje nije neka novina. Ono je dapae redovita rutina u koli. Svakodnevno je potrebno rjeavati niz zakuastih situacija. No za razliku od svakodnevnog razmatranja stanja i promptnog rjeavanja problema, samovrednovanje je vano za dugoronije, takozvano strateko planiranje.
Strateko je planira nje nastojanje da se uspjeno predvide i uinkovito kontroliraju budue aktivnosti i is hodi tih aktivnosti.
U osnovi je stratekog planiranja upravljanje dugoronijim promjenama u dinaminom, stalno promjenjivom okruenju. U priloenoj su tablici prikazane kljune razlike izmeu takozvanog operacij skog (svakodnevnog) planiranja i stratekog planiranja (prema Chang, 2006).
Operacijsko planiranje Fokus Svrha Tenja Informacije Organizacija Rjeavanje problema Rizici Rutinske, svakodnevne aktivnosti Koritenje postojeih resursa Efikasnost (djelotvornost), stabilnost Postojea situacija Birokratska, stabilna Na osnovi prolih iskustava Niski Strateko planiranje Promjena, visoka postignua, ostvarivanje dugoronijih ciljeva Planiranje najboljih naina Efektivnost (uinkovitost), vei utjecaj eljeno stanje, budue mogunosti Poduzetnika, fleksibilna Novim i alternativnim nainima Visoki
39
Strateko planiranje je kontinuum sukcesivnih procesa koji su sadrani u etiri osnovne faze: analiza planiranje primjena vrednovanje. Proces stratekog planiranja nuno zapoinje dijagnostikim dijelom, odnos no analizom postojeeg stanja. Utvruju se postojei resursi, prednosti, nedostaci, razvojne mogunosti, premostive i nepremostive zapreke. Prikupljeni uvidi koriste se za formuliranje razvojne politike, odreivanje ciljeva i moguih pravaca. Planiranje aktivnosti je prevoenje razvojne politike, opcija i strategije u kon k retne, mjerljive aktivnosti. Ono specificira ciljeve, poeljne ishode, stra tegije, izvritelje i vremenske rokove. to? Zato? Kako? Tko? Kada? to elimo ostvariti? Odgovor na ovo pitanje prvi je korak koji odreuje strategiju i razvoj. Dogovor o ciljevima koje kola eli postii za svoje uenike treba usuglasiti na razini cijelog kolektiva. Zato ba to elimo ostvariti? Potrebno je jasno, dobro argumentirano obrazloenje prioriteta razvoja i razvojnih ciljeva. Kako emo to ostvariti? Vano je mudro izabrati nekoliko kljunih razvojnih strategija koje jame uspjeh. Nuno je biti realistian i dobro procijeniti dostupnost resursa, ljudskih, tehnikih i/ili financijskih, koji su potrebni za provedbu strategije i ostvarenje ciljeva. Tko je nadlean i odgovoran za provedbu planiranog? Vano je striktno zaduiti kompetentne pojedince koji su sposobni realizirati razvojne programe i projekte. Kada e se plan realizirati? Koliko je vremena potrebno za provedbu svih aktivnosti? Vano je realistino vremensko planiranje koje osigurava dovoljno vremena da se sve aktivnosti mogu kvalitetno provesti. Plan moe biti dugoroan (6 do 10 godina), srednjoroan (3 do 5 godina) ili kratkoroan (1 do 2 godine). Uspjena provedba plana ovisi o tri kljuna imperativa (Tromp i Ruben, 2004): 1. Rukovoenje odnosi se na pokretanje inicijativa, usmjeravanje i upravljanje promjenama od poetka do kraja; 2. Komunikacija odnosi se na sve aktivnosti vezane uz razmjene informacija i poruka koje se odnose na razradu plana, njegovu promidbu i implementaciju; 3. Praenje i vrednovanje odnosi se na motrenje, analizu i procjenu svih procesa i poduzetih aktivnosti. Izvrenje plana ovisi o ljudskim imbenicima, o organizacijskim kapacitetima, motivaciji, o entuzijazmu i angamanu kljunih pojedinaca. Izvrstan plan moe lako propasti zbog loe primjene. Valja meutim naglasiti i da e
40
i savjesna primjena loeg plana sigurno rezultirati neuspjehom. Vano je ne rasipati vrijeme i resurse ljudi. Da bi se mogao uspjeno implementirati, plan mora biti jednostavan, specifian, realistian i dobro razraen. Pri razradi razvojnog plana kole bi morale pozitivno dogovoriti na sljedea pitanja: 1. Je li plan jednostavan? Je li lako razumljiv? 2. Je li plan specifian? Je li svrha jasno i konkretno obrazloena? Jesu li ciljevi operacionalno (mjerljivo) definirani? 3. Je li plan realistian? Jesu li ciljevi ostvarivi? 4. Jesu li ishodi mjerljivi? 5. Ukljuuje li plan specifine aktivnosti, precizne datume, odgovorne osobe i detalje budeta? 6. Je li plan dovoljno detaljno razraen? Ukljuuje li sve nune elemente? Takoer je vano unaprijed planirati i vrednovanje provedbe razvojnog plana. Kljuna pitanja koja pritom valja postaviti su sljedea: Relevantnost: Bavi li se plan na najbolji mogui nain razvojnim prioritetima, vanim razvojnim potrebama kole? Djelotvornost (efikasnost): Koristimo li dobro i mudro dostupne resurse? Uinkovitost (efektivnost): Ostvarujemo li eljene rezultate (ishode)? Ostvaruje li projekt one rezultate koje smo oekivali kad smo ga planirali i pokretali? Utjecaj: Jesu li ostvareni i iri ciljevi? Jesu li ostvarene promjene koje bitno utjeu na iru kolsku zajednicu? Odrivost: Hoe li se ostvareni uinci odrati na dulje vrijeme? Hoe li promjene u novim procesima ili strukturama biti trajne? Da bi se odgovorilo na ova pitanja, potrebno je imati jasne, pouzdane i mjerljive indikatore uspjeha. Bez pouzdanih indikatora (po mogunosti statistikih) upitna je kvaliteta praenja i vrednovanja kao vane faze provedbe stratekog plana. Samovrednovanje kola moe biti dobra podloga za strateko, dugoronije planiranje i za razradu razvojnih planova i projekata.
2.7. kolski razvojni ciklus

Kao primjer i model kratkoronog stratekog planiranja moe se postaviti kolski razvojni ciklus koji smo predloili u sklopu ovdje opisanog projekta. Zamiljen je u skladu s naelima stratekog planiranja i to kao jedan raz vojni ciklus koji ukljuuje planiranje sljedeih sukcesivnih faza:
41
samoanaliza i samovrednovanje planiranje promjene primjena postupaka za ostvarivanje eljene promjene praenje aktivnosti i vrednovanje ostvarenog. Samoanaliza i samovrednovanje podloga su planiranju promjene i izradi raz vojnog plana. Razvojni je plan pak samo polazite za izradu razvojnih projekta koji bi trebali jamiti ostvarivanje dogovorenih ciljeva. Ciljevi e meutim biti ostvareni samo uz striktno praenje svih aktivnosti i sustavno vrednovanje djelotvornosti i uinkovitosti primijenjenih postupaka i aktivnosti. kolski razvojni ciklus prikazan je na priloenoj slici.
1. Prikupljanje podataka 6. Provjera ostvarivanja ciljeva 2. Analiza stanja, SWOT, samovrednovanje
Misija odraava svrhu kole, opisuje razloge njezina postojanja. Opi suje postojee stanje, to se moe oekiva ti od kole, to ona ini, koje usluge prua. Vizija slika eljenog stanja. to kola eli postati, kako vidi sebe u budunosti, kakve su joj aspiracije. Vrijednosti skup na ela koja daju smjernice svakodnevnom radu, odnosima, interakcija ma, koja odreuju orga nizacijsku kulturu.
MISIJA, VIZIJA I VRIJEDNOSTI Rasprava o kvaliteti korisnici, suradnici, dionici... uenici, nastavnici, roditelji...
5. Primjena mjera za ostvarivanje ciljeva
3. Ciljevi, strategija, planiranje aktivnosti
4. Izrada plana Izrada projekata
Samovrednovanje zapoinje prikupljanjem podataka o vlastitom djelovanju, refleksijom vlastite stvarnosti. Tome je u ovom projektu posluilo ispunjavanje samoevaluacijskog upitnika i SWOT-analiza. Ovi postupci slue pokretanju fokusirane rasprave o vlastitoj kvaliteti. Tijekom cijeloga procesa ras prava o kvaliteti okosnica je provedbe svih aktivnosti. Ona je glavno obiljeje kolskog razvojnog procesa i odraava tenju kolektiva za vlastitim razvojem i unapreivanjem. Iako svaka kola moe svoj razvoj planirati na svoj nain, postoje zajednika polazita i procesi koji su uvijek vani za dobro strateko planiranje. Rasprava o kvaliteti mora pruiti odgovore na vana pitanja: Koja je naa misija? Koja je prava svrha naeg postojanja? Po emu smo raz liiti od drugih? kola mora imati jasno, koncizno i izazovno artikuliranu svrhu svoga postojanja. Misija se odnosi na postojee stanje, ne na ono to se eli biti u budunosti. Misija mora odraavati aktivnosti i funkcije koje su nune da bi kola ostvarivala svoje ciljeve. Kako se one provode? Vano je uklopiti misiju ko-
42
le u opu misiju sustava obrazovanja kojega je kola dio. Koliko kola pridonosi ugledu cijelog obrazovnog sustava? Kakva je naa vizija? kola mora planirati, imati jasnu viziju budueg raz voja: Kakvi elimo biti u budunosti? Kakve oblike i mehanizme rada s uenicima elimo razvijati da bismo poticali kvalitetnije uenje i osobni razvoj naih uenika? Koje e potrebe u budunosti imati nai uenici? Kakav je poloaj nae kole u zajednici? Koje su nae razvojne aspiracije? U emu, u kojem se podruju najvie elimo razvijati? Vizija mora biti realistina, ostvariva i mjerljiva, tako da se njezino ostvarenje moe provjeravati. kola mora razviti jasnu metodologiju i praktine postupke za ostvarivanje svoje vizije. Mora razraivati i dobro planirati razvojne projekte kojima e se ostvariti dogovoreni ciljevi. Kako ostvariti viziju? Kako se efikasnije organizirati, kako razviti svoj interni sustav za osiguranje kvalitete koji e pokrenuti procese kojima emo najbre ostvariti nae ciljeve? Koje su nae temeljne vrijednosti? kola bi morala u svom djelovanju polaziti od temeljnih vrijednosti koje ju ine prepoznatljivom i koje odreuju njezino djelovanje. Radi se o dominant nim naelima ili vrijednosnim stavovima koji odreuju svakodnevni rad, interakcije, odnose i opu kulturu kole (npr. izvrsnost, kreativnost, inovativnost, sluenje zajednici, profesionalnost, kritiko miljenje, samoinicijativnost, entuzijazam, poduzetnitvo) Koliko smo dobri? kola bi morala trajno sebi postavljati pitanje o vlastitom djelovanju i vlastitoj kvaliteti. Kakva su iskustva naih uenika sa kolom? Dobivaju li uenici dovoljno dobru podrku u svom procesu uenja i osobnog razvoja? Ostvarujemo li eljene ciljeve? to nam je nadalje initi? kola bi morala trajno pratiti svoje djelovanje i vrednovati vlastitu uinkovitost. Valjani uvid u postojee stanje i prepoznavanje neiskoritenih resursa i mogunosti temelj je razvoja kole. Valjani uvidi meutim sami po sebi nisu dostatni za razvoj kole. Razvoj treba biti briljivo i detaljno planiran i realiziran.
2.8. Svjetska iskustva s uvoenjem samovrednovanja kola

Iskustva s uvoenjem samovrednovanja u drugim zemljama naznauju da se na razini kola potencijalno moe ostvariti niz poeljnih ciljeva: Olakavanje uinkovitijeg (efektivnijeg kvalitetnijeg) i djelotvornijeg (efikasnijeg dobro koritenje resursa) rukovoenja kolom;
43
Stvaranje novog ozraja putem ukljuivanje u kolske razvojne procese svih sudionika ravnatelja, uitelja, uenika, roditelja, osnivaa, lokalne zajednice... Poticanje samoodreenja vee odgovornosti, samostalnosti, inovativnosti u kolama; irenje kulture kvalitete isticanjem vanosti unapreivanja i osiguravanja kvalitete obrazovanja; Ustroj trajnijeg unutarnjeg, kolskog sustava kvalitete procjenjivanja, praenja i unapreivanja vlastitoga rada;
Definiranje i praenje mjerljivih indikatora i kriterija kvalitete kolskog obrazovanja;
Nalaenje inovativnih naina za otklanjanje potekoa i problema s kojima se kola suoava; Poduzimanje djelotvornijih mjera za bolje pouavanje i kvalitetnije uenje; Poveavanje vanjskog utjecaja kola (uitelja, uenika i roditelja) na obrazovnu politiku putem jasnijeg artikuliranja razvojnih potreba kole u sustavu obrazovanja. Svjetska iskustva takoer pokazuju da samo deklarativno uvoenje samovrednovanja i definiranje samoevaluacijskih protokola nuno i ne znai stvarne kvalitativne pomake u radu kola. Tako na primjer Stoll, MacBeath i Mortimore (2001) istiu da se nakon desetljea samovrednovanja u kotskim kolama one mogu, s obzirom na razinu koritenja samovrednovanja, podijeliti u etiri kategorije (str. 199): Divlje uinkovite Posluno marljive
Mehanicistiki izmuene Kaotino nesamostalne Malo je kola koje spadaju u prvu kategoriju. To su samopouzdane kole spremne na preuzimanje rizika, s hrabrim i kolektivnim upravljanjem. Ove kole koriste samovrednovanje za duboku samoanalizu i stvarno unapreenje vlastitih djelatnosti. Veina kola spada u drugu kategoriju. To su kole koje treberski izvravaju zadane obveze, striktno se dre uputa i u najboljoj namjeri primjenjuju procedure prema propisanom protokolu, no ne koriste samovrednovanje izvan zadanih okvira i ne povezuju spoznaje koje iz njega proizlaze u koherentnu cjelinu s razvojnim planiranjem. U treoj su kategoriji kole koje pod pritiskom zahtjeva odozgo izvravaju zadae, no i ne prilaze sri problema koji postoje u koli. U etvrtu kategoriju spadaju kole koje nesustavno i neuspjeno pokuavaju odraditi zadano.
44
Kako se u Hrvatskoj samovrednovanje kola tek od nedavno poelo sustavnije uvoditi, za oekivati je da nee sve kole podjednako uspjeno reagirati i biti podjednako spremne na samoanalizu i koritenje novih spoznaja o sebi za unapreivanje vlastite kolske prakse.
Nametanje samovredno vanja kolama od stra ne kreatora obrazovne politike bez intrinzine motivacije kola i bez podrke kojaje kolama potrebna, nee ostva riti eljene uinke, ve prije moe kompromiti rati pristup i uzrokova ti otpore.
Vano je razumjeti da ostvarivanje efekata novih sustava i pristupa koji trae mijenjanje naina razmiljanja moe tei vrlo sporo. Za oekivati je da kole samovrednovanje nee doekati s oduevljenjem i prevelikim entuzijazmom jer ono trai dodatni angaman i napor, nov nain razmiljanja, novu podjelu nadlenosti, preuzimanje novih odgovornosti. Na priloenoj su slici prikazane faze prihvaanja promjene, odnosno novih pristupa u organizacijama poput kola ili fakulteta (adaptirano prema Tromp i Ruben, 2004).
8. internalizacija
PODRKA PROMJENI
ELJA ZA PROMJENOM
7. institucionalizacija promjene 6. prihvaanje 5. pokretanje promjene, primjena promjene 4. pozitivna percepcija 3. propitivanje, preispitivanje, razumijevanje
PRIHVAANJE PROMJENE
INFORMIRANJE O PROMJENI
2. svijest o promjeni, otpor 1. informiranje o potrebi za promjenom
VRIJEME
Da bi se ponaanje poelo mijenjati, nuno je mijenjati stavove, koji pak ovise o vrijednosti informacija i snazi argumenata. U obrazovnom kontekstu koji ine obrazovani i otvoreniji ljudi, promjene stavova i ponaanja mogu tei relativno brzo, ukoliko je proces uvoenja novina dobro pripremljen, dobro prezentiran te ukoliko prve inicijative rezultiraju uspjehom. Pun se uspjeh ostvaruje kad u kolektivu postoji spremnost na promjene i kada prevlada elja za promjenom.
3. Kljuni akteri samovrednovanja kola

Petar Bezinovi
Za uspjenu provedbu samovrednovanja kola kljune su uloge ravnatelja kola, kolskih timova za kvalitetu i supervizora, takozvanih kritikih prijatelja kola.
3.1. Uloga ravnatelja

Rukovoenje i upravljanje (leadership and management) gotovo se u svim istraivanjima uinkovitosti kola konzistentno istie kao najvaniji agens za razvoj kola. Bez vizionarskog angamana ravnatelja ne moe se oekivati spremnost kola na promjene i pokretanje razvojnih procesa (Mulford, Silins i Leithwood, 2004; Marks, Louis i Printy, 2000). Samovrednovanje prua priliku ravnateljima da grade novu kulturu kvalitete u svojim kolama. Kao glavni izazov u procesu samovrednovanja kole pred ravnatelje se postavlja pitanje o tome kako poveavati svijest uitelja, uenika, roditelja o potrebi razvoja kvalitete u kolama? Kako mijenjati stare navike, kako pokrenuti konstruktivne promjene? Kako oslobaati inicijativnost, kreativnost, inovativnost i entuzijazam kod uitelja i uenika? Iako ne postoje recepti kako bi se ravnatelji trebali ponaati da bi aktivno unapreivali svoje kole, postoje neki opi, praktini naini kojima ravnatelji mogu poticati i olakavati razvoj kole. Fokusiranjem ostvarivanjem konsenzusa o misiji, viziji i vrijednostima na kojima kola poiva; Upuivanjem kolega i suradnika na mogunosti i izazove pred kojima se kola nalazi; Angairanjem i motiviranjem suradnika na svim razinama organizacije i provedbe razvojnih procesa; Promicanjem timskog rada, suradnikog i kreativnog rjeavanja problema, jaanjem osjeaja zajednitva, grupnog samopotovanja i ponosa; Prezentiranjem razvojnih ciljeva na jasan, oit i svima prihvatljiv nain; Isticanjem promjene kao pozitivnog i nunog aspekta posebnosti i izvrs nosti kole; Osobnim modeliranjem pozitivnih stavova i ponaanja koja se ele potak nuti kod suradnika;
Bez predanog angama na i entuzijazma ravna telja, bez njihova razu mijevanja smisla samo vrednovanja i nastoja nja da se ono u koli prihvati i implementira, ne moe se oekivati da e samovrednovanje u kolama biti uope pri hvaeno.
46
Poticanjem i razvojem organizacijske kulture koja vrednuje kontinuirano uenje, napredovanje, usavravanje, pozitivnu samokritinost, refleksiju, promiljeno planiranje i objektivno vrednovanje ostvarenog.
Kvaliteta se u obrazo vanju ne ostvaruje biro kratizacijom i tehno kratskim pristupom, ve uravnoteenjem odlu nog rukovoenja i slo bodne inicijative svih ukljuenih.
Uspjean ravnatelj mora stvarati uvjete u kojima se postavljeni razvojni ciljevi i ostvaruju. To se postie realnim uvidima, prepoznavanjem i angairanjem kreativnih ljudskih potencijala, dobro promiljenim strategijama, raz vojnim planovima, usredotoenim djelovanjem i zalaganjem. Konkretne zadae ravnatelja u pripremi i provedbi samovrednovanja u ovdje opisanom projektu, ali i openito naim kolama jesu sljedee: Informiranje uiteljskog vijea, uenika i roditelja o samovrednovanju i njegovu znaenju za razvoj kole; Motiviranje svih sudionika za aktivno sudjelovanje u postupcima samo analize, samoprocjenjivanja i generiranje ideja i metoda za ostvarivanje poeljnih promjena; Angairanje i motiviranje tima za kvalitetu; Angairanje kritikog prijatelja kole; Organiziranje pripremnih aktivnosti za samovrednovanje; Delegiranje obveza i nadlenosti; Poticanje i odravanje dinamike procesa; Praenje i vrednovanje pokrenutih projekata i aktivnosti. Ravnatelji dakle imaju glavnu pokretaku, upravljaku, facilitatorsku i kontrolnu ulogu u procesu samovrednovanja. Bez njihova dubljeg razumijevanja pristupa i nastojanja da se on u koli prihvati i primijeni, ne moe se oekivati da e samovrednovanje u kolama uope biti prihvaeno. Bez intrinzine motivacije, zainteresiranosti i angamana ravnatelja, samovrednovanje kole sigurno nee ostvariti eljene uinke.
Samovrednovanje kola moe uspjeti jedino ako su u njega ukljue ni vani sudionici obra zovnog procesa. To je kolektivni pristup, pri stup koji ukljuuje cije lu kolu. Vana su mi ljenja uitelja, ueni ka, strunih suradnika, roditelja. Samovrednovanje nije stvar pojedinca i ne mo gu ga odraditi sami rav natelj i/ili struni su radnik.
3.2. Uloga tima za kvalitetu kole

Samovrednovanje je grupni proces, oslanja se na miljenja i iskustva svih sudionika kolskih aktivnosti. Iskustva i prijedlozi uitelja, suradnika, uenika, roditelja, i drugih zainteresiranih, pomau boljem razumijevanju kolskih procesa. Stoga se kljunom fazom u provedbi projekta smatra stvaranje radne skupine kolskog tima za kvalitetu. Tim za kvalitetu preuzima i provodi samovrednovanje. lanovi tima razmatraju postojee stanje i usporeuju ga s poeljnim stanjem ili sa standardima, sudjeluju u prikupljanju relevantnih podataka, primjenjuju instrumentarij, organiziraju SWOT-analize, vode fokus grupe, potiu otvorene rasprave, postavljaju ciljeve, dogovaraju mjere i postupke, prate provedbu dogovorenih aktivnosti otkrivaju to je potrebno mijenjati i tragaju za uinkovitim nainima kako potaknuti poeljne promjene.
47
Da bi kolski tim za kvalitetu dobro funkcionirao, potrebno je zadovoljiti sljedee uvjete: Svim lanovima uiteljskog vijea treba biti jasno zato se tim formira, koja je njegova svrha, koji su mu zadaci; Tim mora imati podrku rukovodstva i kolektiva, kao i sve potrebne resurse za svoj rad; Tim mora dobiti ili sam generirati svoju misiju i svoje ciljeve tj. oekivane ishode svoga djelovanja; Svoje ciljeve tim mora definirati mjerljivim kriterijima da bi se ostvarenje ciljeva moglo objektivno provjeravati; Tim mora dobiti ili sam za sebe odrediti jasna, pisana pravila ponaanja u sklopu rada na samovrednovanju; U svoj plan rada tim bi trebao ugraditi povremena mjerenja, odnosno praenje efikasnosti vlastitoga rada, kao i postupke za poboljavanje uinaka; lanovima tima, odnosno cijelom timu potrebno je odati priznanje i nagraditi njihov napor uloen da bi se postigli pozitivni ishodi njihovih aktivnosti. Faze u radu kolskog tima za kvalitetu U radu tima moe se oekivati nekoliko razvojnih faza koje valja razumjeti i prihvatiti (West-Burnham, 1997): Formiranje lanovi tima pitaju se to se od njih oekuje, kako e se uklopiti, to zapravo trebaju raditi. Traganje lanovi tima jo uvijek misle i ponaaju se kao pojedinci i rezoniraju na osnovi svojih iskustava koja su razliita od drugih. Suradnja jo nije ostvarena, miljenja se mogu sukobljavati, preispituje se autoritet i kompetentnost pojedinaca, ciljevi i smjer rada pokuavaju se redefinirati. Normiranje zapoinje timski rad. Kompetitivnost i rasprave se smanjuju, tim postaje kooperativniji i otvoreno se preispituju razliita miljenja. Sve je vea fokusiranost na proces, promovira se sudjelovanje svih i zajedniko donoenje zakljuaka i odluka. Izvravanje lanovi su tima uigrani, funkcioniraju kao zreo i integrirani organizam, razumiju svoje prednosti i slabosti. Tim preuzima kolektivnu odgovornost za rjeavanje problema i donoenje odluka. Tim je zadovoljan svojim radom i odnosima meu lanovima. Tim ostvaruje svoje ciljeve. Da bi se osiguralo bre formiranje i vea efikasnost tima, voditelj tima ili osoba nadlena za koordiniranje aktivnosti tima mora postupati na sljedei nain: Prihvatiti i uvaavati individualne razlike meu lanovima tima; Paljivo sluati s razumijevanjem (prihvaati to osoba kae i iskazivati razumijevanje bez davanja savjeta); Konstruktivno pomagati u razjanjavanju nejasnoa i nesporazuma; Prepoznavati i uvaavati osjeaje ukljuenih pojedinaca;
48
Predlagati procese i pravila ponaanja za usuglaavanje razlika; Kreirati korektne oblike komunikacije izmeu osoba koje se ne slau ili su moda u sukobu.
3.3. Uloga kritikog prijatelja kole

Uvoenje samovrednovanja novo je iskustvo za kolu i stoga moe izazvati defenzivnost i otpore meu zaposlenicima. Moe se javiti osjeaj ugroenosti, posebice kada se otvore neki novi ili skriveni problemi ili kad je potrebno pokrenuti promjene i mijenjati uobiajene naine ponaanja i rutinu. Da bi se minimizirali negativni osjeaji i pogrene interpretacije, kole moraju imati vanjsku podrku u svom procesu samoanalize, razvojnog planiranja i primjeni mjera. Dobro je da u procesu samovrednovanja kolama pomau kompetentni supervizori, takozvani kritiki prijatelji kola.
Kritiki prijatelj iz vanj ske perspektive prati procese analize, vredno vanja i planiranja raz voja kole te svoja za paanja prenosi na po ticajan nain. Uloga je kritikog prijatelja su pervizorska i partner ska, on pomae koli u njezinu razvoju. U osno vi je pristupa kolegijal na podrka i razmjena korisnih iskustava.
Kritiki prijatelji neovisni su vanjski suradnici koji kolama pruaju podrku i sigurnost i koji ujedno iz vanjske perspektive objektivnije prate procese analize, vrednovanja i razvoja kole. MacBeath (1999) istie da kritiki prijatelj mora imati iskustva s unapreivanjem kola i posjedovati ekspertizu u radu s razliitim skupinama i u razliitim okolnostima. Dakle, kritiki prijatelj kole ne moe biti bilo tko, ve to mora biti visoko kvalificirana osoba. U osnovi je pristupa kolegijalna podrka, otvorena i poticajna rasprava, razmjena korisnih iskustava. Kritika komponenta u ovom odnosu ne znai procjenjivanje, ocjenjivanje, niti bilo kakvo vrednovanje, negativizam ili cininost. Ona oznaava sposobnost da se situacija u koli vidi na drugaiji nain, iz neutralnog poloaja, bez emocionalnog ukljuivanja i pristranosti. Kritinost znai isticanje i afirmiranje pozitivnog djelovanja s jedne i preispitivanje nedjelotvornog i neuinkovitog djelovanja s druge strane. Komponenta prijatelja odnosi se na kvalitetu odnosa koji karakterizira otvorenost i povjerenje. Kritiki prijatelj iskazuje iskrenu zainteresiranost, pozorno slua s razumijevanjem, postavlja pitanja, potie razmiljanje i preispitivanje alternativnih mogunosti i rjeenja. Ne trai nedostatke i pogreke, ve potie kontinuirani rast, ostvarenje uspjeha i osjeaj ispunjenosti i zadovoljstva osoblja kole. Uloga kritikog prijatelja nije davanje savjeta, ve postavljanje pravih, poticajnih pitanja, prikupljanje i prezentacija relevantnih podataka i rezultata, navoenje sudionika na preispitivanje razliitih perspektiva i razvojnih mogunosti te na formuliranje uinkovitih odgovora. Doherty i sur. (2001) navode sljedee koristi koje kolama moe donijeti suradnja s kritikim prijateljem: 1. Bolje samorazumijevanje; 2. Razumijevanje procesa promjene;
49
3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
Veu otvorenost za kritiku; Ukljuivanje u iskren, poten i otvoren dijalog; Poveanje uinkovitosti u provedbi promjena; Veu uinkovitost u samovrednovanju i praenju vlastitog djelovanja; Veu promiljenost u definiranju ciljeva i prioriteta; Poveanje samopouzdanosti u upravljanju i unapreivanju rada; Uenje o tome kako koristiti kritikog prijatelja, kako se umreavati i koristiti ostale vanjske izvore podrke; 10. Uenje o tome kako trajno usvojiti naviku uinkovitosti. Svojim angamanom i pozitivnim pristupom kritiki prijatelj kole poveava kapacitet kolskog osoblja za objektivnije i valjanije samovrednovanje, za veu otvorenost prema kreativnijim i inovativnijim pristupima, za konstruktivnija rjeenja.
II. dio Prikaz projekta Samovrednovanje u osnovnim kolama
4. Osnovna ideja i provedba projekta samovrednovanja kola

Petar Bezinovi
Uvoenje samovrednovanja kao komplementarnog pristupa vanjskom vrednovanju obrazovanja postavljeno je kao obveza kola u hrvatskom osnovnom i srednjem obrazovanju. Oekuje se da bi se ovakvim pristupom mogla znatno podii razina svijesti o vanosti kvalitete kolskog obrazovanja, poticati kultura kvalitete u kolama te omoguiti valjanije uoavanje vlastitih prednosti, nedostataka i razvojnih mogunosti kola. Procjenjuje se da bi samovrednovanje moglo znatno pomoi dijagnosticiranju postojeeg stanja, odreivanju razvojnih prioriteta i svrhovitom planiranju radi djelotvornijeg ostvarivanju postavljenih ciljeva. Samovrednovanje bi moglo biti vrlo uinkovito zbog jednostavne injenice da se rezultati vrednovanja bolje koriste kada sudionici sami odluuju ili utjeu na to to treba provjeravati i procjenjivati, odnosno kada oni sami provode vrednovanje svoga rada i interpretiraju vlastite rezultate. U ovom se pristupu polazi od postavke da svaka kola ima svoja organizacijska obiljeja koja ju ine razliitom od drugih. Posebnost svake kole proiz lazi iz specifinosti okruenja i razliitosti ukljuenih ljudi. Djelovanje i ivot svake kole nadalje ovisi i o fizikim i materijalnim uvjetima u kojima ona djeluje, o nainu rukovoenja, o kvaliteti programa, o sadraju i dinamici procesa uenja i pouavanja, o profesionalnosti uitelja, o njihovim osobnim obiljejima i individualnim sposobnostima, o meusobnim odnosima zaposlenika, o koherentnosti timova ili heterogenosti dominantnih stavova, ideja i miljenja, o socio-demografskim obiljejima uenika i obitelji iz kojih dolaze, o osobnim karakteristikama samih uenika, o dinamici i odnosima unutar razrednih odjela i dr. Prema naem pristupu pet je osnovnih naela koja bi trebala odreivati narav samovrednovanja u kolama: 1. Ueniku usmjeren pristup U aritu interesa procesa samoanalize i samovrednovanja moraju biti uenici i stvaranje poticajnog okruenja za njihovo uspjeno napredovanje, za njihova postignua i osobni razvoj. Interes je uenika u prvom planu. Sve to se u koli poduzima mora biti u svrhu zadovoljavanja razvojnih potreba uenika. 2. Jaanje autonomije i odgovornosti kola u kreiranju vlastite razvojne politike, temeljene na samovrednovanju i razvojnim potrebama ueniDobro planirano, otvo reno, realno i nedefen zivno samovrednovanje, kojim se propituju va ni aspekti vlastitog dje lovanja, moglo bi znatno pridonijeti boljoj organi zaciji i veoj uspjeno sti kole.
1) Svaka je kola orga nizam za sebe, ne po stoje dvije identine kole; 2) Svaka kola ima ka pacitete za promjene i razvoj; 3) Svaka kola moe biti jo bolja.
54
II. DIO: PRIKAZ PROJEKTA - SAMOVREDNOVANJE U OSNOVNIM KOLAMA
ka i kolske zajednice. kola ima pravo na samoodreenje. kola najbolje moe sama procijeniti svoje unutarnje resurse i razvojne kapacitete. kola najbolje moe sama odrediti svoje prioritete i naine kako ih ostvariti. 3. Pristup cijele kole. U proces samovrednovanja i planiranja razvoja potrebno je ukljuiti sve dionike uenike, uitelje, strune suradnike, roditelje i ostale zainteresirane. Potrebno je uti i razumjeti kako se kola vidi iz razliitih perspektiva i potrebno je u analizi razmotriti sve perspektive. 4. Koritenje valjanih empirijskih podataka za praenje uinaka rada s uenicima i postupaka koji se u koli koriste za unapreivanje pouavanja i uenja. Naglaava se vanost valjanog prikupljanja podataka kada se ras pravlja o kvaliteti. Rasprava se mora temeljiti na argumentima, na provjerljivim pokazateljima, na injenicama. 5. Poticanje profesionalnih izazova i pruanje vanjske podrke kolama. kolama se mora osigurati trajna struna podrka u vidu vanjske supervizije. Obino se u tu svrhu angaira vanjska pomo kritikog prijatelja kole. Kritiki prijatelj pomae koli na nedirektivan i kolegijalan nain. Osnovna je metoda komunikacije kritikog prijatelja sokratovski dijalog temeljen na postavljanju pitanja i otvaranju prostora sugovornicima za samoanalizu i iznalaenje vlastitih rjeenja.
O emu ovisi kvaliteta samovrednovanja? to poduzimati da sa movrednovanje zbilja postane pokretaki i raz vojni mehanizam?
Osnovni je cilj projekta bio provjeriti to je sve potrebno poduzimati da bi samovrednovanje to bolje zaivjelo u kolskoj praksi. to bi trebalo poduzimati na razini sustava da bi se osigurala kvalitetnija podrka kolama u provedbi samovrednovanja i kolskih razvojnih inicijativa? Koje su potrebe kola koje bi trebalo zadovoljiti da bi se samovrednovanje moglo lake provoditi? to bi se trebalo poduzimati i mijenjati u samim kolama? Koji bi interni mehanizmi mogli najbolje otklanjati blokirajue navike? Kako iskoristiti samovrednovanje za oslobaanje kreativnosti i traganje za boljim, djelotvornijim nainima i pristupima? Ukoliko projekt prui barem neke odgovore na ova pitanja i da smjernice boljem koritenju samovrednovanja za unapreivanje kvalitete naeg obrazovanja, on je ostvario svoju funkciju.
4.1. Sudionici kole

Projekt je realiziralo 19 kola. Ravnatelji kola dragovoljno su odluili ukljuiti svoje kole u projekt nakon seminara na kojemu su upoznati s osnovnim idejama i metodologijom samovrednovanja6. U tablici je popis ukljuenih kola, imena ravnatelja i kritikih prijatelja kola.
Struni skup voditelja upanijskih strunih vijea ravnatelja osnovnih kola, Terme Jezerica, rujan, 2007.
55
kola O Andrije Palmovia, Rasinja O Antuna Mihanovia, Osijek II. O akovec O Davorina Trstenjaka O Draganii O Frana Galovia, Zagreb O Garenica
Ravnatelj Krunoslav Belaj Josip Manduri Vinko Grgi Darko Cindri Marica Juri Blaenka Juri-Mra Dejana Vitez
Kritiki prijatelj Vesna Mili, Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb Marina Nit, Agencija za odgoj i obrazovanje, Osijek Stjepan Hranjec, Uiteljski fakultet, akovec Blaenka Juri-Mra, O Frana Galovia, Zagreb Andreja Navijali, O Grabrik, Karlovac Suzana Hitrec, Upravna i birotehnika kola, Zagreb Vesela Trnski, UO za zdravstvo i socijalnu skrb BB, Bjelovar Mladen Barei, Zagrebaka banka, Zagreb Sreko Liste, Agencija za odgoj i obrazovanje, Split Nada utina piljak, O Janka Leskovara, Pregrada Vesna Mili, Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb Darko Toki, Srednja kola, Obrovac Ruica Pain Ilakovac, Agencija za odgoj i obrazovanje, Osijek Vesna Mili, Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb Violeta Vidaek-Hain, FOI, Varadin Anica Eed, O Mladost, Jaki Vesna Bedekovi, UO za drutvene djelatnosti VP, Virovitica Michelle Bra Roth, NCVVO, Zagreb eljko Slunjski, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Zagreb
O Grabrik, Karlovac O Gripe, Split O Hum na Sutli O Katarina Zrinska, Meenani O Obrovac O Popovac
Andreja Navijali Davor imi Biserka piljak Nenad Kljai eljko Modri Jadranka Sabljak
O Sokolovac I. O Varadin O Vilima Korajca, Kaptol O Vladimira Nazora, Virovitica II. O Vrbovec, Vrbovec O Zlatar Bistrica
Dragica Osman Karmen Jalovec Mato Nosi Sanjica Samac
Jasenka Jonji Boena Slunjski
U projekt su uglavnom ukljuene osnovne kole iji su ravnatelji u vrijeme planiranja projekta bili voditelji upanijskih strunih vijea ravnatelja osnovnih kola. Naknadno su se ukljuile i neke kole iji su ravnatelji iskazali poseban interes za upoznavanjem metodologije samovrednovanja kola.
56
4.2. Faze projekta i osnovne aktivnosti

Provedba projekta ukljuivala je strukturirane aktivnosti kojima se eljela pokrenuti grupna samoanaliza, rasprava o kvaliteti i kojima je trebao zapoeti trajniji proces unapreivanja kvalitete kole. Projekt se sastojao od niza kronoloki postavljenih faza. Okvirni plan radnih aktivnosti u projektu prikazan je priloenom tablicom. Plan ne ukljuuje sve detalje i teme koje su se tijekom provedbe projekta obraivale u pojedinim kolama, a koje su se otvarale slijedom specifinih rasprava i planiranja razvoja u pojedinim kolama.
Aktivnosti Upoznavanje dionika s projektom Informiranje uiteljskog vijea i uenika Informiranje vijea roditelja Informiranje kolskog odbora Formiranje tima za kvalitetu Angairanje kritikog prijatelja kole Samoanaliza pomou samoevaluacijskog obrasca SWOT-analiza Svrha Informiranje o projektu i dogovaranje o sudjelovanju Motiviranje kljunih aktera Ukljuivanje i senzibiliziranje roditelja Upoznavanje s inicijativom za unapreivanjem rada kole Angairanje najbliih suradnika, pokretanje aktivnosti Ukljuivanje supervizora, poticajnog partnera Strukturirana analiza vanijih aspekata vlastitog djelovanja Analiza prednosti, nedostataka, razvojnih mogunosti i zapreka razvoju kole Uoavanje kljunih podruja za promjene Specificiranje konkretnih ciljeva Elaboriranje resursa, metoda i nadlenosti Rasprava o tijeku projekta i buduim aktivnostima Rasprave i traganje za boljim nainima Definiranje konkretnih postupaka za ostvarivanje planiranih ciljeva Operacionalizacija razvojnog, akcijskog plana Samoanaliza vlastitog samoevaluacijskog procesa Nadlenost R R R R R R + TK + AZOO TK TK
Odreivanje prioritetnih podruja razvoja Definiranje razvojnih ciljeva Izrada kolskog razvojnog plana Struni skup voditelja upanijskih strunih vijea ravnatelja Najmanje dva posjeta kritikih prijatelja Izrada razvojnih projekata Provedba razvojnih projekata Vrednovanje samovrednovanja
TK TK R + TK R
R + TK + KP TK + KP R + TK + KP TK + KP
Legenda: R ravnatelji; TK tim za kvalitetu; KP kritiki prijatelj; AZOO Agencija za odgoj i obrazovanje
57
4.2.1. Formiranje tima za kvalitetu Na poetku rada na projektu ravnatelji su trebali ustrojiti i imenovati kolski tim za kvalitetu. Dogovoreno je da lanovi tima za kvalitetu svakako budu ravnatelj kole, ispitni koordinator, struni suradnici, predstavnici Uiteljskog vijea. U tim za kvalitetu mogli su se ukljuiti i drugi lanovi (uenici, roditelji, lanovi kolskog odbora i sl.). Ve na prvom seminaru na kojemu je dogovaran projekt ravnatelji su raspravili o poeljnim osobinama lanova tima za kvalitetu. Usuglaeno je da bi u tim za kvalitetu valjalo ukljuiti suradnike koji posjeduju sljedea osobna obiljeja: Entuzijazam; Organizacijske sposobnosti; Odgovornost, pouzdanost, sistematinost, kritinost, objektivnost, pravednost; Sklonost timskom radu, sposobnost kvalitetnog komuniciranja, prihvaenost od strane drugih; Znanje o koli, strune kompetencije; Inicijativnost, poduzetnost, inovativnost i kreativnost. 4.2.2. Angairanje kritikog prijatelja Uloga je kritikog prijatelja u projektu posebno vana jer sva iskustva pokazuju da bez vanjske podrke, posebice u inicijalnoj fazi, samovrednovanje ne donosi vee koristi. Ve na prvom seminaru na kojemu je dogovaran projekt ravnatelji su raspravili o poeljnim osobinama kritikih prijatelja. Raspravljajui o tome koga angairati, ravnatelji su postavili sljedea pitanja: Tko bi mogao biti kritiki prijatelj nae kole? Kakva bi ta osoba trebala biti? Usuglasili su se oko vanosti sljedeih osobnih obiljeja kritikih prijatelja: Strunost, poznavanje sustava, radno iskustvo u koli; Dobronamjernost, spremnost na razmjenu iskustava, neiskazivanje moi i nadmoi, ne dijeljenje savjeta, ne omalovaavanje problema; Povjerljivost, diskretnost; Originalnost, kreativnost, entuzijazam; Sposobnost sluanja i postavljanja izazovnih, poticajnih pitanja. U ovom su projektu kole same birale svoje kritike prijatelje ili, ukoliko to nisu uinile, bio im je ponuen od strane Agencije za odgoj i obrazovanje. 4.2.3. Samoevaluacijski obrazac Prvi korak u pokretanju razvojnog ciklusa u projektu bilo je popunjavanje samoevaluacijskog obrasca. O pitanjima i zadacima u obrascu raspravljali su kolski timovi za kvalitetu. Ravnatelj je delegirao odgovornu osobu za koordiniranje rada.
58
Samoevaluacijski obrazac usredotoen je na razmiljanje i raspravu o unapreivanju kvalitete i uinkovitosti uenja i pouavanja. Krajnji produkt ras prava trebao je biti odgovor na sredinje pitanje koje kole sebi moraju postaviti, a to je: Kako uenicima pruati jo kvalitetniju podrku u njihovu procesu uenja i osobnog razvoja? Postavljena su i pravila za ispunjavanje obrasca: U obrazac su se upisivala miljenja koja je podravala veina ili svi sudionici rasprave. Nije se prihvaalo miljenje samo jedne osobe, bez obzira na njezin poloaj i utjecaj. Odgovori su morali biti to objektivniji, u skladu sa stvarnim stanjem u koli. Procjene su se morale argumentirati provjerljivim injenicama. Cijeli je postupak zamiljen kao postupak vrednovanja aktualnog rada kole, a ne kao deskriptivni komentar kolske povijesti. Vano je bilo razmiljati i iz perspektive uenika i njihovih roditelja. Samoevaluacijski je obrazac sadravao: samoevaluacijski upitnik o razliitim aspektima rada kole, tablicu za SWOT-analizu, tablicu kolskog razvojnog plana i obrazac za procjenu vlastitog procesa samovrednovanja.
Samoevaluacijski upitnik
Prvi dio obrasca sadravao je upitnik pomou kojega su kole analizirale vanije aspekte svoga rada koji mogu posluiti kao valjani kriteriji za prosudbu kvalitete kola. Analizirana su sljedea podruja rada osnovnih kola: Uvjeti rada kole (Koliko su dobri uvjeti prostora, smjetaja i opremljenosti kole?) Rukovoenje kolom (Kakva je uinkovitost i djelotvornost rukovoenja?) Kvaliteta nastave (Koliko je openito dobra i uinkovita nastava, pouavanje i poticanje uenika?) Kvaliteta nastavnog plana i nastavnog programa razredna i predmetna nastava (Koliko su nastavni plan i nastavni program usklaeni s razvojnim potrebama, sposobnostima i interesima uenika?) Podrka uenicima (Kako je organizirana podrka uenicima u kriznim situacijama briga, savjetovanje, pomo pri uenju, emocionalna podrka?) Postignua uenika (Koliko uenici u prosjeku ostvaruju poeljne standarde znanja, razvoja vjetina, kompetencija?) Izvannastavne aktivnosti uenika (Kako su organizirane izvanprogramske, izvannastavne kolske aktivnosti uenika?) Poticanje samoinicijativnosti, poduzetnosti uenika (Koliko se uenici dobro pripremaju za svoju neovisnost u budunosti za poduzetnost i poduzetnitvo kao kljune kompetencije u europskom obrazovanju?) Suradnja s vanjskim partnerima (Koliko dobro kola surauje s roditeljima?; Koliko dobro kola surauje s lokalnom zajednicom?)
59
Miljenje o koli (Kakvo miljenje o koli imaju uenici?; Kakvo miljenje o koli imaju roditelji i javnost?) Razvoj kole ope napredovanje u posljednje tri godine (Kako procjenjujete ope napredovanje kole u posljednje tri godine?) Opa procjena funkcioniranja kole (Koliko je vaa kola dobra?) Od kola se traila argumentacija procjena vlastite kvalitete u ispitivanim podrujima, isticanje i argumentiranje pozitivnih aspekata djelovanja te pred laganje poboljanja i moguih pozitivnih promjena u svakom ispitivanom podruju. 4.2.4. SWOT 7 analiza Nakon rasprave o gore navedenim podrujima rada u kolama su provedene SWOT-analize. SWOT-analiza je jednostavan, ali potencijalno sveobuhvatan i iscrpan pristup za prepoznavanje dobrih strana, odnosno kvaliteta i prednosti kole, njezinih slabosti i nedostataka, razvojnih mogunosti, kao i zapreka ili opasnosti za razvoj kole. SWOT-analiza pokazuje se vrlo efikasnim sredstvom za organizacijsko samovrednovanje i strateko planiranje. Provodi se tako da pojedinci ili grupe iskazuju miljenja i ideje koje se upisuju u etiri polja SWOT-tablice.
Prednosti Koje su sve prednosti, dobre strane nae kole? Zbog ega je dobro biti uenik u naoj koli? to u koli treba i nadalje njegovati i razvijati? Mogunosti Nedostaci, slabosti Koje su sve mane, nedostaci, loe strane u radu kole? to bi valjalo ukloniti, svakako promijeniti? Zapreke, opasnosti
Koje su sve neiskoritene mogunosti, neiskoriteni potencijali za razvoj kole? to bi svakako valjalo poticati?
S kojim se realnim potekoama suoavamo? Koje sve realne okolnosti ugroavaju i spreavaju optimalni razvoj kole?
Razliite su kole razliito organizirale prikupljanje podataka za SWOTanalizu. Najee je analiza provedena s razliitim skupinama sudionika (uitelji, uenici, roditelji). Smisao je analize otvaranje rasprave o postojeem stanju i buduem razvoju kole. SWOT-analiza trebala je pomoi u kristaliziranju prioritetnih pod ruja razvoja kole. Nakon razmatranja svih zapaanja saimaju se najvanija i odreuju razvojni prioriteti i specifini ciljevi kole.
SWOT skraenica engleskih rijei: Strengths, Weaknesses, Opportunities, Threats (snage, slabosti, mogunosti, prijetnje)
60
4.2.5. kolski razvojni plan kolski razvojni plan slui kao vodi za ostvarivanje eljenih ciljeva, kao sredstvo za planiranje i praenje razvoja. Definira se nakon detaljne samoanalize, SWOT-analize i odreivanja raz vojnih prioriteta. Osnovne komponente kolskog razvojnog plana prikazane su priloenom slikom.
Prioritetno podruje razvoja Planirani ciljevi Ostvareni ciljevi
Metode i aktivnosti
Nadlenosti i odgovornosti
Nuni resursi
Vremenska procjena
Razvojni plan prua jasan i lako razumljiv saetak ciljeva i aktivnosti koje valja poduzimati. U kontekstu ovog projekta sadri kratkoroni (jednogodinji) plan za unapreivanje nekih kljunih aspekata rada kole. Definirase odgovorima na pitanja iz sljedee tablice (Bezinovi, 2003; Bezinovi, 2006):
Prioritetno podruje Ciljevi Koja su podruja rada koja najprije moramo unaprijediti? Koje konkretne ciljeve elimo ostvariti u dogovorenom prioritetnom podruju? Specifino Mjerljivo Relevantno Vremenski definirano Ostvarivo to sve valja poduzimati da bi se ciljevi ostvarili? Koji je najbolji, najbri, najuinkovitiji nain? Kako to ostvariti s najmanje moguih trokova? Koje organizacijske pomake valja uiniti? Koje neiskoritene kreativne ljudske resurse moemo za to iskoristiti? Realna procjena vremena koje je potrebno da bi se dolo do cilja. Kako ciljeve ostvariti to bre? Tko preuzima odgovornost za cijeli postupak? Kako znamo da smo ostvarili ciljeve? Kako to moemo opipljivo dokazati?
Metode i aktivnosti za ostvarivanje ciljeva Nuni resursi (financijski, organizacijski, ljudski) Datum do kojega e se cilj ostvariti Nadlena osoba Mjerljivi pokazatelji ostvarivanja ciljeva
Zadatak kolskog tima za kvalitetu bio je paljivo i precizno popuniti tab licu. Naglaena je vanost jasnog definiranja prioritetnog podruja razvoja kole, precizno definiranje ciljeva koji se ele ostvariti, koncizno planira-
61
nje aktivnosti koje e se pokrenuti da bi se ostvarili ciljevi, realno planiranje ljudskih, organizacijskih i financijskih resursa za izvrenje plana, specificiranje nadlenosti (navoenje odgovornih osoba) te jasno, precizno i mjerljivo definiranje provjere ostvarivanja ciljeva. 4.2.6. Provedba razvojnih planova kolski razvojni projekti Samo planiranje i definiranje ponuene tablice ne mora znaiti da e se postavljeni ciljevi i ostvariti. Izrada razvojnog plana dodatno je razraena na nain da se ostvarenje svakog pojedinog cilja definiralo u terminima mini projekta. Pretpostavljalo se da ovakva razrada u veoj mjeri jami i ostvarenje planiranog. Izrada ovakvih miniprojekata nije postavljena kao obveza sudionika, ve je da na kao mogunost timovima za kvalitetu koji su svoje projekte raspravili i planirali uz pomo kritikih prijatelja kole8. U tu je svrhu valjalo specificirati detalje razvojnog projekta uz pomo dolje navedenih toaka. 1. Naziv projekta 2. Detaljan opis cilja koji se eli ostvariti (specifino, mjerljivo, relevant no, vremenski definirano, ostvarivo). 3. Obrazloenje cilja. Zato se eli ostvariti ba taj cilj? 4. Kronoloki opis svih kljunih faza provedbe projekta. 5. Opis postupaka u sklopu svake pojedine faze projekta. 6. Analiza rizika. Koji se rizici vezuju uz provedbu projekta? to sve moe sprijeiti ili usporiti provedbu projekta? 7. Plan otklanjanja ili minimiziranja rizika. 8. Precizna specifikacija resursa potrebnih za ostvarenje cilja. 9. Financijski plan. Iz kojih e se izvora osigurati pokrivanje trokova i osiguravanje svih resursa za ostvarivanje cilja? 10. Delegiranje odgovornosti. Tko je odgovoran za ostvarenje cilja? Tko vodi projekt? 11. Ukljuivanje suradnika. Tko e sve sudjelovati u radu na projektu? S kojim zadacima? 12. Specifikacija termina za okonanje pojedinih faza projekta. Isticanje kljunih toaka u razvoju projekta. 13. Odreivanje konanog datuma za dovretak projekta. 14. Provjera ostvarenosti cilja. to dokazuje da je cilj ostvaren? ime e se dokazati da je postavljeni cilj ostvaren?
8
Razvojno planiranje i izrada projekata kolama su predstavljale najveu potekou u sklopu samovrednovanja. Iskustvo ovog projekta sugerira da se kolama mora osigurati inicijalna struna vanjska podrka u podruju stratekog planiranja i izrade projekata.
62
Vano je takoer unaprijed planirati praenje i vrednovanje provedbe razvojnog plana, odnosno prateeg projekta. Pritom valja procijeniti bavi li se projekt vanim razvojnim projektima kole na djelotvoran nain uz optimalno koritenje dostupnih resursa, ostvaruju li se eljeni rezultati prema planu, kakav je utjecaj ostvarenih promjena na kolsku zajednicu i hoe li promjene biti trajne i odrive. Uspjenost provedbe plana moe se dokazivati razliitim nainima: Pozitivnijim kolskim iskustvima uenika; Kvalitetnijim uenjem, irim i dubljim znanjima, vjetinama i ostalim kompetencijama uenika (stavovima, vrijednostima, osobnim obiljejima i sl.); Pozitivnijim odnosom i poboljanom motivacijom zaposlenika; Osjeajem zajednitva, entuzijazmom i timskim radom radi ostvarivanja zajednike vizije; Iskazima roditelja i uenika; Svijeu svih korisnika i javnosti o razvojnim procesima koji se dogaaju u koli
5. Kako kole vide sebe Analiza samoevaluacijskog upitnika u projektu samovrednovanja kola
Iva Odak, Zrinka Risti Dedi, Petar Bezinovi, Damir Rister
Samoevaluacijski je upitnik kolama posluio za analizu vanijih odrednica kvalitete kole. kolski timovi za kvalitetu raspravljali su o temama iz upitnika i odgovaranjem na pitanja sumirali su svoja miljenja i ideje o postojeem stanju, kao i o potrebama i mogunostima za pokretanja promjena. Ukljuene kategorije pitanja preuzete su iz postojeih upitnika koji se koris te u razliitim zemljama kao indikatori kvalitete odgojnog i obrazovnog rada kole. kolski timovi za kvalitetu mogli su otvoriti raspravu o zastupljenosti i raz vijenosti pojedinih aspekata i tragati za nainima kako u specifinim okolnostima kole unaprijediti i ojaati zastupljenost indikatora kvalitete. U nastavku su saeti prikazi odgovora kola na pojedinim kategorijama pitanja iz upitnika.
5.1. Vanost materijalnih uvjeta rada kole

Smatra se da kvaliteta rada odreene kole i njezina uinkovitost uvelike ovise o upravljanju kolom, kvaliteti nastave i procesima koji se u koli odvijaju. No da bi kola uspjeno funkcionirala, bitan su preduvjet i materijalni i financijski uvjeti u kojima kola djeluje. To se prvenstveno odnosi na uvjete prostora, smjetaja i opremljenosti kole. Nezadovoljavajui materijalni uvjeti u kojima kola djeluje mogu oteavati optimalan rad kole, dok povoljni uvjeti ine kolsko iskustvo ugodnijim za sve sudionike obrazovnog procesa. Istraivanja naime pokazuju da prostorni uvjeti i opremljenost kole utjeu na organizacijske aspekte kole te na proces pouavanja i uenja (Scheerens i Bosker, 1997). Dovoljno prostora u koli i oko nje moe znaiti pregledan i siguran okoli koji olakava uspostavljanje discipline te socijalne i fizike sigurnosti uenika. Uredna i ista kola te uenje u klimatiziranim uionicama utjeu na kolsko ozraje i sam proces uenja i pouavanja. Naime, istraivanja pokazuju da je miran okoli s ugodnom rutinom poticajan za uenje i pouavanje jer ne ometa koncentraciju za rad, ni uenika, ni uitelja.
Prostorni uvjeti i oprem ljenost kole znatno utjeu na organizaciju kole i proces uenja i pouavanja.
64
Takoer, dobro opremljena kola sa suvremenom nastavnom opremom moe utjecati na uinkovitost uenja, ali i na poticanje uenikog interesa za predmet, koji se prezentira na zanimljiviji i pristupaniji nain. Povezano s tim, radno okruenje u kojemu su uenici zainteresirani za rad i u kojemu je proces pouavanja ugodan i neometan, utjee pozitivno i na motivaciju za rad samih uitelja. Dobra opremljenost kole vana je i zbog toga jer osigurava svojim uenicima podjednake obrazovne uvjete. Takva kola omoguuje dostupnost knjiga, prirunika i drugih obrazovnih materijala svim uenicima, neovisno o njihovu materijalnom statusu. Iz tog se razloga tei ujednaavanju i podizanju materijalnih uvjeta u kojima kole djeluju, kako na razini kole, tako i na razini cijelog sustava.
U obrascu za samovrednovanje kola koji su ispunjavali kolski timovi za kvalitetu nalazilo se, izmeu ostaloga, i nekoliko pitanja o uvjetima u kojima kole djeluju da bi se stekao to potpuniji i realniji dojam o radu kole. kolski timovi za kvalitetu trebali su odgovoriti na sljedea pitanja: Koliko su dobri uvjeti prostora, smjetaja i opremljenosti kole? Na temelju kojih ste pokazatelja tako procijenili? U emu se u koli nude najbolji uvjeti za rad s uenicima i za uenje? to treba najvie poboljati i kakvi su vai planovi da poboljanje ostvarite? Od ukupno 19 kola podjednak broj kola ocjenjuje uvjete u kojima kola djeluje dobrim (7 kola) i vrlo dobrim (8 kola). Jedna kola smatra da djeluje u loim uvjetima, dok tri kole procjenjuju svoje uvjete izvrsnima. Ovakvi iskazi kola, iako ne obuhvaaju velik broj kola, ipak ukazuju na to da kole u razliitim podrujima nae zemlje jo uvijek djeluju u poprilino nejednakim materijalnim uvjetima. Sukladno tome postoji potreba za openito boljom materijalnom opremljenosti svih kola te takoer za uravnoteenjem uvjeta u kojima one djeluju.
kole u razliitim pod rujima nae zemlje jo uvijek djeluju u ne jednakim materijalnim uvjetima.
Prema iskazima kola najbolji se uvjeti za rad pruaju uenicima u nekim specijaliziranim uionicama i kabinetima predmetne nastave (razliiti od kole do kole). Dobru opremljenost informatike uionice kao prednost istaknulo je devet kola, jednako kao i dobru portsku dvoranu. Nadalje, kole su navele kao neke od zadovoljavajuih uvjeta u koli i dobro opremljenu knjinicu, izgled kole, prostrane uionice, dobre uvjete u matinoj koli, rad u jednoj smjeni, smjetaj kole, dobru opremljenost sredstvima i pomagalima, dobru kolsku kantinu. Na pitanje to od materijalnih i smjetajnih uvjeta u koli treba najvie poboljanja, najvie je kola (12 kola) navelo premalo uionikog prostora. Deset kola kao nedostatak navodi nedovoljno obnavljanje kolskog inventara i slabu opremljenost nekih kabineta. Takoer, devet kola navodi da poboljanje trai sportska dvorana/igralite, bilo da se radi o tome da ih uope nema ili da se trebaju obnoviti. Neto manji broj kola istaknuo je potrebu za informatizacijom kole, koja varira, ovisno o koli, od nabavke raunala za kolu do zamjene starije opreme modernijim raunalima. Tipini su odgovori sadrani u sljedeim citatima:
65
opremljenost kole, nezadovoljavajui prostorni uvjeti, Nedovoljna sta rost pojedinih kolskih zgrada, nedostatak kabinetske nastave. Velik broj kola dakle izraava nezadovoljstvo esencijalnim materijalnim okolnostima te se moe zakljuiti da veina ispitanih kola nema zadovoljavajuu razinu pedagokog standarda. Takoer, u nekoliko sluajeva (4 kole) navodi se velika razlika u materijalnim uvjetima u kojima djeluju matina kola i podrune kole, pri emu su podrune kole u nepovoljnijem materijalnom poloaju. Stoga neke kole navode kao nunost bolje opremanje postojee podrune kole ili ak izgradnju nove podrune kole. prostore (dio matine kole i tri podrune kole) mogli bismo Pojedine ocijeniti ocjenom odlian, dok uvjete rada u jednoj podrunoj koli ocjenjujemo ocjenom nedovoljan. To govori o velikim razlikama kad je rije o prostornim uvjetima u naih osam objekata u kojima se odvija nastava.
Manji broj kola smatra da treba bolje opremiti knjinicu, omoguiti rad koli u jednoj smjeni, osigurati uvjete za rad s uenicima prema individualnim sposobnostima i potrebama, nabaviti opremu za rad s uenicima s posebnim potrebama, urediti prostor za produeni boravak uenika u koli i osloboditi vie prostora za drutvene aktivnosti uenika. Jedna je kola ak navela i problem s manjkom pitke vode u koli, to svakako ukazuje na nedostatnost minimalnih uvjeta za rad, to je izrazito vano, pogotovo u radu s djecom. Manji je broj kola kao problem naveo smjetaj kole na opasnim prometnicama. Priloena slika saeto prikazuje najvanije imbenike uvjeta prostora i oprem ljenosti kole navedene u kolskim obrascima za samovrednovanje kola. Neke su kole pojedine komponente smatrali svojom prednou, dok su ih druge kole navodile kao slabe toke koje trae poboljanja ili sasvim nedostaju u koli.
prijevoz do kole siguran okoli prilaz koli
okoli kole urednost i istoa izgled, estetika veliina i broj uionica sportska dvorana kantina
smjetaj kole
oprema za kabinetsku nastavu informatika oprema
MATERIJALNI I FIZIKI UVJETI RADA KOLE
sportska oprema nastavna pomagala knjinica i itaonica klimatizacija
prostor
opremljenost
66
Zakljuak
Solidni materijalni uvjeti u kojima kola djeluje te dobra opremljenost kole preduvjet su normalnog funkcioniranja kole. Posredno i neposredno ti uvjeti utjeu na razne aspekte kolskog iskustva, kako uenika, tako i svih zaposlenika kole. Razliita istraivanja pokazuju da su uvjeti u kojima kola djeluje i kolski kontekst vani iz vie razloga (Scheerens i Bosker, 1997): kola treba biti siguran prostor koji titi socijalnu i fiziku sigurnost uenika i uitelja; dobro opremljena kola sa suvremenom nastavnom opremom moe utjecati na uinkovitost uenja, ali i na poticanje uenikog interesa za predmet, koji se prezentira na zanimljiviji i pristupaniji nain; uredan i poticajan okoli moe pozitivno utjecati na motivaciju za rad i uenika i uitelja; bolja materijalna opremljenost kole moe poveati obrazovne mogunosti manje privilegiranim uenicima.
Rezultati analize samoevaluacijskih obrazaca kola koje su sudjelovale u istraivanju potvruju da izmeu kola u Hrvatskoj postoje bitne razlike u materijalnim uvjetima u kojima djeluju. Ti uvjeti poprilino variraju ovis no o geografskom podruju te drutvenom kontekstu u kojem se odreena kola nalazi. Takoer, ini se da ti uvjeti u prosjeku zahtijevaju poboljanja. Zbog toga treba nastojati osigurati ujednaene uvjete, pa tako i materijalne, za sve kole, da bi se osiguralo uenicima u razliitim dijelovima zem lje podjednake mogunosti za razvoj i napredovanje u obrazovanju i socijalizaciji. Upravo iz tog razloga uvjeti rada u odgojno-obrazovnim ustanovama u Hrvatskoj odnedavno su regulirani novim dokumentom Dravni pedagoki standard osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanja. Da bi se postavljeni standardi mogli ostvariti, nuno je potrebno osiguravati dodatna sredstva za opremanje velikog broja kola. Ravnatelji se tako nalaze pred novim izazovima nalaenja sredstava iz razliitih izvora.
5.2. Rukovoenje kolom i kvaliteta kole

Rukovoenje se smatra kljunim imbenikom kvalitete kole. Uloga je ravnatelja presudna. Ravnatelj je osoba nadlena za motiviranje i mobiliziranje intelektualnih i socijalnih potencijala kole. kola ne moe biti izvrsna bez izvrsnog ravnatelja. Istovremeno i potencijalno dobar kolektiv najvjerojatnije e biti neuspjean zbog loeg rukovoenja. to ini rukovoenje kolom dobrim? Iako je literatura o rukovoenju u obrazovanju opsena i manje-vie otkriva koja su poeljna obiljeja uspjenog ravnatelja, ne postoje jednostavni niti univerzalni recepti za uinkovito rukovoenje kolama.
67
U naoj su obrazovnoj stvarnosti zahtjevi koji se postavljaju pred ravnatelje brojni i znaju biti vrlo sloeni. Upravljanje kolama poprima razliite oblike zbog razliitih okolnosti i razliitih potreba kola. Da bi uspjeno obavljali svoju funkciju, ravnatelji bi morali posjedovati liderska obiljeja linosti i menaderske sposobnosti, morali bi imati integrirana znanja i vjetine iz psihologije i pedagogije, ali i ekonomije, prava i odnosa s javnou, kao i spretnost u komuniciranja s osnivaem kola i nadlenim ministarstvom. U sklopu samoanalize rada kole timovi za kvalitetu trebali su odgovoriti na tri pitanja koja su se odnosila na rukovoenje kolom. Koliko je uinkovito rukovoenje kolom? Koji su aspekti rukovoenja najbolji i zato?
Koje bi aspekte rukovoenja trebalo mijenjati i to se poduzima? Pri procjeni uinkovitosti rukovoenja trebalo je najprije raspraviti i analizirati koliko kola ostvaruje postavljene ciljeve, kako koristi svoje financijske, materijalne i ljudske resurse te koliko se u koli potiu nove ideje i inicijative, kreativno rjeavanje problema, meusobna suradnja, poticanje autonomije i kreativnosti pojedinaca i timova. Prosjena procjena od 4,5 na ljestvici od pet stupnjeva pokazuje da je rukovoenje procijenjeno najboljim aspektom rada kola. Pitanje Na temelju kojih ste pokazatelja tako procijenili? dalo je veliku raz nolikost odgovora. Kvalitativna analiza ovih odgovara daje zanimljivu sliku o tome kako se vidi uinkovito rukovoenje osnovnim kolama u hrvatskom obrazovnom kontekstu iz perspektive samih kola. Obrazloenja su sljedea: ostvaruje dobru suradnju s djelatnicima, osigurava dobre Ravnatelj radne uvjete i ostvaruje suradnike odnose s uenicima na svim raziefikasno koristi raspoloive financijske, materijalne i ljudRavnatelj ske resurse. Ciljevi kole unaprijed se planiraju i efektivno se ostvarupotie ukljuivanje u nove projekte i radi na ostvarivanju teRavnatelj kuih. se redovito struno usavrava i to omoguuje drugim djeRavnatelj latnicima. se inovativnost, kreativnost, autonomija, meusobna suradnja i Potie podjela odgovornosti. nama i roditeljima.
ju (rad u jednoj smjeni, garderobni ormarii, produeni boravak, top li obrok, nove uionice, uionica na otvorenom, humanitarne akcije).
koli je stvoreno dobro ozraje, visok stupanj tolerancije, svi se proU blemi rjeavaju miroljubivo.
68
Odgovori na pitanje Koji su aspekti rukovoenja najbolji i zato? otkrivaju da se najbolji aspekti rukovoenja u naim kolama mogu grupirati u etiri kategorije: 1. Pozitivno kolsko ozraje meuljudski odnosi. Naglaavaju se kolegijalni i prijateljski odnosi, uzajamno razumijevanje, meusobna suradnja, podrka i pomo, sloboda izraavanja miljenja, zalaganje za prava drugih. 2. Razvoj ljudi. Uvaavanje i vrednovanje dobrih rezultata, prihvaanje novih ideja, poticanje autonomije, kreativnosti i inovativnosti pojedinaca, poticanje permanentnog strunog usavravanja.
3. Razvoj kole. Efektivnost i efikasnost rukovoenja kolom, dobro kori tenje ljudskih resursa, aurno i efikasno rjeavanje problema, provoenje novih projekata, dobra organizacija rada u koli, unapreivanje nastavnog procesa, dobri rezultati, dobro upravljanje novanim sredstvima, dobra komunikacija s vanim dionicima, osiguranje strunih uitelja za sve predmete, tenja za ekipiranjem strunog tima u koli. 4. Osobine ravnatelja. Suradniko rukovoenje, spremnost na razgovor, problematine se situacije s lakoom rjeavaju, fleksibilnost i otvorenost za nove inicijative. Odgovori na pitanje Koje bi aspekte rukovoenja trebalo mijenjati i to se poduzima? ukazuju na dodatne mogunosti uinkovitijeg rukovoenja.
odrediti ciljeve kod koritenja financijskih i materijalnih reUnaprijed sursa, poveati ulaganja u opremljenost kole, poveati angairanost povezati razrednu i predmetnu nastavu; poraditi na boljoj meuBolje sobnoj suradnji i rjeavanju problema u okviru strunih aktiva; daljnja modernizacija uionica novim nastavnim sredstvima; unapreenje organizacije deurstva uenika i uitelja; vei nadzor nad radom uitelja i vea pomo pripravnicima; lokalno-regionalne samouprave u rjeavanju kolskih problema. Bolja selekcija pri zapoljavanju.
komunikaciju izmeu uitelja, ostvariti ravnopravan odnos Ujednaiti rukovodstva kole prema svim zaposlenicima (upozoriti jednako svakog djelatnika u sluaju potekoa i propusta u radu), osigurati smjenski rad za djelatnike strune slube da bi se poboljala dostupnost za uenike, uitelje i roditelje.
strategiju razvoja kole, jasnije odrediti ciljeve razvoja i pratiRazviti ti njihovu realizaciju. Ravnateljima se nadalje dosta zamjera neravnomjerno dijeljenje zaduenja. Smatra se da preoptereenost zaduenjima i visoko postavljeni ciljevi dovode do iscrpljenosti i manjeg zadovoljstva nego to bi to bilo da su zahtjevi manji. Sumirana analiza o uinkovitosti rukovoenja u naim osnovnim kolama saeta je u priloenoj slici. Prikazane su dominantne kategorije koje navode kolski timovi za kvalitetu.
69
autonomija rada uitelja poticanje inovativnosti i kreativnosti poticanje suradnje i timskog rada struno usavravanje organizacija rada, delegiranje osobna obiljeja strunost
nove ideje i inicijative
razvojne aktivnosti i angaman koritenje nancijskih sredstava osiguravanje uvjeta rada
vizija i planiranje razvoja
razvoj ljudi USPJENO RUKOVOENJE
razvoj kole
upravljanje resursima
osobine ravnatelja
kolsko ozraje
meuljudski odnosi suradnja
odnos prema suradnicima
zadovoljstvo
Navedeni stavovi o uspjenom rukovoenju koji su proizali iz nae analize, sukladni su podacima iz strune literature koji navode naine kojima ravnatelji mogu facilitirati, poticati i olakavati planiranje razvoja i razvoj svoje kole (West-Burnham, 1997). Smatra se da uspjean ravnatelj uspijeva izgraditi zajedniku viziju kole i moe inspirirati i motivirati ostale k ostvarivanju dogovorenih ciljeva. Uspjean ravnatelj gradi suradniku zajednicu koja ui, koristi otvorenu, potenu komunikaciju, trai i potie aktivnosti koje doprinose zajednikom cilju, uspjenijem uenju svojih uenika. Uspjean ravnatelj stvara i podrava profesionalno ozraje koje osigurava trajno struno usavravanje i napredovanje svih lanova kolske zajednice. Uspjean ravnatelj postavlja visoka, ali ostvariva oekivanja za uitelje, uenike i cijelu kolu te potie aktivnosti koje vode ostvarivanju visokih oekivanja. Uspjean ravnatelj pravedno delegira zadatke i zaduenja i vlastitim primjerom potie pouzdanost i odgovornost. Uspjean ravnatelj spremno preuzima rizike i tolerira rizike koje preuzimaju drugi, a koji su u funkciji smislenih i eljenih promjena. Uspjean ravnatelj podrava nove inicijative i osigurava resurse za njihovu podrku. Uspjean je ravnatelj struan, ima znanja i dobre komunikacijske vjetine. On uinkovito primjenjuje svoje znanje i vjetine da bi osnaio svoju kolu i odupro se negativnim pritiscima.
70
Uspjeni ravnatelji intenzivno surauju da bi prepoznali ire drutvene potrebe, potrebe svojih lokalnih zajednica, svoje kole i svojih uenika i planiraju kako na najbolji nain zadovoljavati te potrebe. Razumijevajui presudnu vanost uloge ravnatelja za kvalitetu rada kole, u hrvatskom se obrazovnom kontekstu pokazuje izrazito vanim uspostavljanje kvalitetnog inicijalnog osposobljavanja i sustavnog kontinuiranog usavravanje ravnatelja za obavljanje sloenih poslova upravljanja kolom.
5.3. Kvaliteta nastave kao pokazatelj kvalitete obrazovanja i kolske uinkovitosti

Veina ljudi, posebice roditelja, uitelja, kolskih ravnatelja, pa i uenika, vjeruje da je kvalitetna nastava vana. U strunim raspravama o kvaliteti obrazovanja, kao i u razliitim modelima uinkovitosti kole, kvaliteta nastave uvijek se razmatra kao vaan pokazatelj kvaliteteobrazovanja ikolske uinkovitosti (Scheerens i Bosker, 1997). Tome se pojmu pridaje veliko znaenje upravo zbog pretpostavljenog utjecaja koji kvaliteta nastave ima na ishode koje uenici ostvaruju. Vjeruje se da uenici koji su izloeni kvalitetnoj nastavi postiu bolje obrazovne rezultate i bolje napreduju od uenika koji su izloeni manje kvalitetnoj nastavi, bez obzira na prijanja postignua i sposobnosti tih uenika.
Kvaliteta nastave klju an je imbenik kvalite te obrazovanja; kvalitet na nastava znatno pri donosi pozitivnim obra zovnim ishodima.
Velik broj obrazovnih istraivanja provedenih razliitom metodologijom i u razliitim obrazovnim kontekstima (Teddlie i Reynolds, 2000), doista i pokazuju da neki uitelji vie doprinose napretku svojih uenika od drugih uitelja, kao i to da su za razlike u obrazovnim postignuima uenika vie odgovorni procesi u razredu, nego kolske varijable (npr. materijalna opremljenost kola, kolska klima). Tome je tako jer se uenje upravo odvija u razredima, u svakodnevnoj neposrednoj interakciji uenika i uitelja. Istraivanja meutim nisu sasvim jednoznana u odreivanju toga koja su to posebna obiljeja uitelja ili nastave koja zasigurno imaju pozitivne uinke, potiu uenje i sveukupan razvoj uenika. Sva istraivanja meutim polaze od toga da je kvaliteta nastave sloen koncept, koji se ne moe zahvatiti bez jasnog povezivanja s konceptom kvalitete uitelja, odnosno razmatranja razine kvalificiranosti uitelja, njihovih profesionalnih iskustava i pristupa pouavanju. Kvaliteta nastave takoer se ne moe razmatrati izdvojeno od drugih elemenata koji odreuju obrazovne ishode osobnih obiljeja i iskustava uenika, ireg obrazovnog konteksta i kolskog okruenja u kojem se uenje i pouavanje odvija. Svi su ovi elementi meusobno povezani i zajedno mogu, ukoliko su povoljni, pridonositi kvaliteti i uinkovitosti kola. U sklopu samoanalize rada kole timovi za kvalitetu trebali su odgovoriti na tri pitanja koja su se odnosila na kvalitetu nastave:
71
Koliko je u vaoj koli openito dobra i uinkovita nastava, pouavanje i poticanje uenika (i na temelju kojih pokazatelja tako procjenjujete)? Koja su najbolja obiljeja pouavanja u vaoj koli i zato? to treba poboljati i to se poduzima
Kako i na temelju ega kole procjenjuju kvalitetu nastave? Pri procjeni kvalitete nastave u koli trebalo je analizirati i raspraviti koliko je nastava zanimljiva, motivirajua, uinkovita u poticanju uenika, koliko zadovoljava individualne potrebe uenika, koliko koristi naela aktivnog uenja i potie vjetine samostalnog, angairanog, samoregulirajueg uenja. Prosjena procjena od 3,9 na ljestvici od pet stupnjeva pokazuje da veina kola procjenjuje kvalitetu nastave u svojim kolama vrlo dobrom. Tek jedna kola daje si u ovome podruju izvrsnu ocjenu, a etiri kole (od 19) smatraju da je nastava u njihovim kolama osrednja. Navedene ocjene sugeriraju da kole, iako kvalitetu vlastite nastave procjenjuju pozitivno, uviaju prostor za promjene i daljnje unapreivanje rada. Navedene ocjene kvalitete nastave kole temelje velikim dijelom na analizi uenikih postignua i praenju njihova napredovanja u svladavanju nastavnih sadraja. Uspjeno svladavanje postavljenih zahtjeva, dobre ocjene i opi uspjeh uenika, smanjenje broja zakljuenih negativnih ocjena i popravnih ispita kole smatraju pokazateljima kvalitetnog rada uitelja i uspjenosti pouavanja. Osim praenja uenikih postignua, po miljenju kola, o kvaliteti nastave svjedoi i uspjeh uenika pri upisu u srednje kole, odnosno njihov uspjeh u daljnjem kolovanju. Vaan su izvor informacija o kvaliteti nastave za kole takoer i rezultati uenika na gradskim, upanijskim i dravnim natjecanjima i smotrama. Moe se zakljuiti da kole koje ostvaruju dobre rezultate na natjecanjima i smotrama, kao i kole u kojima se znatan dio djece upisuje u srednje kole s gimnazijskim programima, sebe smatraju kvalitetnima i uspjenima. Iako su postignua i uspjeh uenika zasigurno vani pokazatelji toga koliko je kvalitetno i uinkovito pouavanje i uenje u koli, oni nisu i jedini valjani pokazatelji kvalitete nastave. Radi se o posrednim pokazateljima, koji osim o kvaliteti nastave ovise i o nizu drugih imbenika, primjerice o sposobnostima i prijanjim postignuima uenika, njihovoj motivaciji, vjetinama uenja, obrazovnim aspiracijama, razrednoj klimi, uiteljevim kriterijima vrednovanja itd. Osim to su posredni, ti su pokazatelji i suvie ogranieni, budui da svode cjelokupni sloen proces uenja i pouavanja samo na uski dio poeljnih ishoda obrazovanja, i to onih obrazovnih koji se tiu stjecanja znanja iz pojedinih podruja kolskog uenja. Tek su neke kole naglasile da, osim na temelju uspjeha i postignua uenika, o kvaliteti nastave zakljuuju i na temelju pozitivnog odnosa koji uenici izgrauju o koli i uenju, njihove motivacije za uenje, interesa za sadraje koji se ue, zadovoljstva kolom i uiteljima i slino. Takve informacije uiO kvaliteti nastave ko le zakljuuju na teme lju obrazovnih rezultata uenika njihova kol skog uspjeha, uspjeha pri upisu u srednje ko le i uspjeha na natjeca njima i smotrama. kole procjenjuju kva litetu nastave vrlo do brom, ali uviaju pro stor za unapreivanje vlastitog rada.
72
telji prikupljaju u neposrednom radu s uenicima, ali i iz razgovora s roditeljima i kolegama uiteljima i strunim suradnicima. Osim ovih impresionistikih uvida koje kole dobivaju u svakodnevnim razgovorima, neke kole miljenja o nastavi prikupljaju putem povremenih anketa za uenike, roditelje i uitelje. Takve se informacije mogu smatrati kvalitetnijima jer uzimaju u obzir stavove i razmiljanja razliitih zainteresiranih strana, ukljuuju viestruke perspektive i daju objektivniju sliku stanja u koli.
Osim razmatranja obrazov nih rezultata kao pokazatelja kvali tete nastave potrebno je razviti i mjeriti nepo sredne pokazatelje kva litete samog procesa uenja i pouavanja.
Potrebno je takoer razraditi i neke neposredne pokazatelje kvalitete nastave, temeljene na (samo)opaanju i analizi samog nastavnog procesa. Primjerice, mogue je razviti protokole za opaanje toga koliko se na nastavi uspjeno upravlja razredom, koliko se kvalitetno strukturira sat, osigurava poticajno ozraje za uenje, potie razvoj vjetina uenja i slino. Takvim pristupom mogu se cjelovitije obuhvatiti svi elementi koji tvore kvalitetno i uinkovito pouavanje. Ovakvi se postupci mogu standardizirati i koristiti za sustavno praenje kvalitete odgojno-obrazovnog rada u naim kolama. Koja su najbolja obiljeja pouavanja? Kvalitativna analiza odgovora kola na pitanje o najboljim elementima pouavanja u njihovim kolama saeto je prikazana na priloenoj slici i daje zanimljiv pregled toga to kole u hrvatskom obrazovnom kontekstu podrazumijevaju pod kvalitetnom nastavom, posebice pod kvalitetnim koritenjem najuinkovitijih metoda.
Projektna nastava Izvanuionika nastava Integrirana nastava Problemska nastava Istraivako uenje
Suvremeni metodiki pristupi
Metodika raznolikost
Suradniko uenje
KVALITETA NASTAVE
Vrednovanje za uenje Praenje napredovanja Uinkovita povratna informacija ueniku
Prilagodba pristupa u redovitoj nastavi Izborna nastava
Formativno vrednovanje
Individualizacija nastave
Dopunska nastava
Dodatna nastava
kole najpozitivnijom odlikom pouavanja u vlastitoj koli vide postupno naputanje tradicionalnih obrazaca predavake (frontalne) nastave te uvoe-
73
Postupno uvoenje suvremenih metodi kih pristupa i uspostava metodike raznolikosti unutar pojedinih na stavnih sati kole dre najpozitivnijim obilje jem pouavanja.
nje novih metoda i strategija pouavanja i uspostavu metodike raznoliko sti u svakodnevnom radu. Po miljenju kola velik dio uitelja pokazuje sprem nost za koritenje suvremenih pristupa pouavanju te je u nastavi u sve veoj mjeri zastupljeno suradniko uenje i timski rad, istraivako uenje, projekt ni rad, problemska nastava, izvanuionika ili terenska nastava, integrirana nastava. Uitelji nastoje unutar svakog pojedinog nastavnog sata izmjenjivati razliite aktivnosti, inei nastavu dinaminijom i zanimljivijom za uenike.
nastavi se koriste razliiti oblici rada (frontalni rad, individualni U rad, rad u paru/grupi) razliite metode rada (razgovor, diskusija, deba-
ta, demonstracije, praktini rad, istraivanje, scenski rad), organiziraju se otvoreni dani, projektni dani, terenska nastava, uenici posjeuju razliita kulturna dogaanja Upravo ta raznovrsnost ini nastavu zanimljivom i motivira uenike za rad i usvajanje novih sadraja.
Takva nastava stavlja uenika u sredite nastavnog procesa, a uitelj zauzima facilitatorsku ulogu. eli se aktivirati uenike, kako u pripremi za nastavu, tako i tijekom samog nastavnog procesa, potaknuti razvoj vjetina samostalnog i samoregulirajueg uenja i osloboditi njihove kreativne potencijale. Po miljenju uitelja uenici upravo i ostvaruju najbolje rezultate u situacijama uenja koje od njih zahtijevaju aktivni angaman, kreativnost, praktino djelovanje i primjenu znanja u podrujima koja uenici mogu povezati sa svojim interesima te koja doivljavaju relevantnim za vlastiti ivot. Takve situacije uenja djeluju motivirajue za uenike i omoguuju im ostvarivanje uspjeha, to jaa njihov osjeaj kompetentnosti i samoefikasnosti. imaju najbolja postignua u podrujima gdje na zanimljiv, Uenici drugaiji i raznovrsniji nain savladavaju nastavno gradivo ne samo frontalnom nastavom i faktografijom, ve i istraivakim projektima, terenskom nastavom, grupnim radom, radom u paru... nost, kao i u svim situacijama u kojima mogu zorno doivjeti i iskusiti ono to se ui, recimo putem samostalnog istraivakog rada.
su najuspjeniji kad se radi u grupama, jer se tad dobro usmeUenici no izraavaju i omoguava im se da do izraaja doe njihova kreativOsim uvoenja novih nastavnih metoda i metodike raznovrsnosti kole kljunim pozitivnim obiljejem pouavanja smatraju pokuaje individualizacije nastave, odnosno prilagodbe procesa uenja i pouavanja osobitostima pojedinih uenika ili skupina uenika. esto pod individualizacijom nastave kole misle na organiziranje dodatne, dopunske i izborne nastave, a tek ponekad i na individualizaciju u redovitoj nastavi, kad uitelji prepoznaju i nastoje uvaiti individualne razlike meu uenicima te ulagati napore u zadovoljavanju individualnih potreba uenika koritenjem razliitih pristupa pouavanja, davanjem razliitih zadataka i slino. Individualizacija nastave posebice ima svoje znaenje u kolama s malim brojem uenika u razrednim odjeljenjima. u velikoj mjeri zadovoljava individualne potrebe uenika jer Nastava se vodi briga o razliitim sposobnostima i sklonostima uenika na sljedee naine: organiziran je rad s potencijalno darovitim uenicima,
74
nastavi se provode diferencirani oblici rada i individualizacija na teU melju inicijalnih provjera i suradnje uitelja i strunih suradnika.
Dio kola ispravno pre poznaje formativno vrednovanje vredno vanje za uenje inte gralnim dijelom kvali tetne nastave.
organizirana je dopunska nastava, organizirana je dodatna nastava, postoji izborna nastava, dio uenika pohaa nastavu po individualiziranom pristupu ili po prilagoenom programu.
Nadalje, dio kola smatra kvalitetno i jasno vrednovanje, posebice formativno vrednovanje rada uenika koje se kontinuirano provodi tijekom kolske godine, vanim elementom kvalitete nastave u njihovim kolama. Vrednovanje se u tim kolama oblikuje kao povratna informacija uenicima o njihovim postignuima, uloenom trudu i napredovanju u odnosu na inicijalno stanje. se brojane ocjene i opisno praenje. Opisno se vrednovanje Koriste vie koristi u razrednoj nastavi kao nain praenja i poticanja uenika. Ocjenjuju se razliite komponente uenikog rada postoje usmene i pismene provjera znanja, vrednuje se napredovanje uenika, zalaganje u nastavi, snalaenje u konkretnim situacijama...
Na kraju, kole prepoznaju da kvalitetna nastava zahtijeva kvalitetnu pripremu i intenzivnu suradnju meu uiteljima te esto, uz strunost uitelja, upravo njihov timski rad navode kao prednost vlastite kole. Za te je kole za kvalitetu nastave kljuno zajedniko planiranje i osmiljena priprema nastave te razmjena vlastitih iskustva. i aktivnosti zajedniki se planiraju jednom mjeseno, poveProgram zuju se teme kroz razliite predmete (integracija), a uitelji svakodnevno samostalno dogovaraju tjedne ili dnevne korelacije.
Kako unaprijediti kvalitetu nastave? kole uviaju etiri osnovna smjera za unapreivanje kvalitete nastave (poredano po estoi): 1. Koritenje najuinkovitijih metoda; 2. Praenje i unapreivanje kvalitete rada uitelja; 4. Uspostavljanje tjenje suradnje s roditeljima. Koritenje najuinkovitijih metoda kole najvei prostor za unapreivanje kvalitete nastave vide u daljnjem unapreivanju metoda kojima se uitelji slue u svakodnevnom radu. Nuno je ee i osmiljenije provoenje problemske, istraivake i integrirane nastave, poveanje koritenja projektne, izvanuionike ili terenske nastave (ustroj uionice na otvorenom), kao i osuvremenjivanje rada uporabom multimedijske prezentacije i obrade nastavnih sadraja. kole podrazumijevaju da su takvi pristupi vani zbog svog motivacijskog uinka na uenike, kao i zbog uinka tih pristupa na razvijanje razliitih kompetencija, praktinih vjetina te vjetina samostalnog i samoregulirajueg uenja.
3. Unapreivanje materijalnih i organizacijskih uvjeta rada;
75
Individualizaciju nasta ve kroz ponudu dodatne, dopunske i izborne na stave kole dre pozitiv nim trendom. Premalo se naglaava individu alizacija pristupa razli itim uenicima tijekom redovne nastave.
Nadalje, kole uviaju da je posebice potrebno unaprijediti rad u dopunskoj i dodatnoj nastavi, rad s darovitima, kao i s uenicima koji nastavu pohaaju po individualiziranim ili prilagoenim programima te omoguiti vie izborne nastave. Time se uenicima omoguuje uenje, vjebanje i ponavljanje u koli te im se prua potrebna pomo i podrka u napredovanju. Osim unapreivanja nastave ovim oblicima individualiziranih pristupa raz liitim skupinama uenika, potrebno je jo vie insistirati na prilagoavanju redovite nastave individualnim potrebama uenika, a za to je, po miljenju kola, preduvjet smanjenje broja uenika u razrednim odjeljenjima. Na kraju, vano je uspostaviti kvalitetno formativno vrednovanje uenikih postignua, koje moe poticati kod uenika kontinuirano uenje te ih motivirati za uenje radi znanja, a ne radi ocjena. Praenje i unapreivanje kvalitete rada uitelja kole smatraju da je za kvalitetnu nastavu kljuno osigurati kontinuirano i kvalitetno struno usavravanje uitelja, ravnatelja i strunih suradnika. Vea skrb za profesionalni razvoj kolskog osoblja potrebna je posebice u kolama u manjim sredinama u kojima je struna zastupljenost nastave, kao i fluktuacija uitelja, ve sada arini problem osiguravanja kvalitete nastave. Veina kola suoava se, nadalje, s problemom nejednake kvalitete rada uitelja te ga nastoji rijeiti ukljuivanjem svih uitelja u programe strunog usavravanja (posebice u one koji osposobljavaju uitelje za koritenje suvremene nastavne tehnologije), ili ponegdje uspostavljanjem sustava praenja i vrednovanja rada uitelja od strane kolega (drugih uitelja, strune slube) ili uenika i roditelja. Dio kola naglaava i vanost uspostavljanja bolje suradnje uitelja unutar kole. Potrebno je vie komunikacije izmeu razredne i predmetne nastave te vie dogovaranja i suradnje u osmiljavanju i provoenju nastave izmeu uitelja razliitih predmeta, kao i vie kontakata sa srednjim kolama u koje se uenici upisuju. Po miljenju kola jedino se tako mogu valjano analizirati postignua i uspjesi uenika te pratiti njihovo napredovanje. Unapreivanje materijalnih i organizacijskih uvjeta rada Nedovoljna opremljenost kola nastavnim sredstvima i pomagalima te skuenost prostora veini je kola problem. Postupno proirenje i opremanje uionikih i kabinetskih prostora stoga je prioritetno podruje suradnje s osnivaima kola. Rad u jednoj smjeni takoer se smatra rjeenjem dijela problema, koje e neke od kola sudionica uskoro osigurati. Uspostavljanje tjenje suradnje s roditeljima Dva su elementa suradnje s roditeljima koje treba unaprijediti u cilju osiguranja kvalitetnije nastave: a) poveati ukljuenost roditelja u procese uenja i pouavanja b) poboljati komunikaciju kole i roditelja
76 Zakljuak
Raznolikost i mnotvo odgovora kola o imbenicima kvalitete nastave u njihovim kolama potvruju da kole smatraju da je kvaliteta nastave sloen, viedimenzionalan pojam, koji se ne moe vrednovati pomou jednog, opeg pokazatelja. kole razumiju postojanje meuovisnosti kvalitete procesa uenja i pouavanja i razliitih kontekstualnih i ulaznih imbenika kolske uinkovitosti (prije svega materijalnih uvjeta rada, kvalificiranosti uitelja i osobnih obiljeja uenika). Prikazana miljenja kola o pokazateljima kvalitete nastave umnogome se poklapaju s prikazima u novijoj literaturi o imbenicima nastavnog procesa koji imaju najvei utjecaj na uenje i koji znatno doprinose kolskoj uinkovitosti (npr. Cotton, 1995; Levine i Lezotte, 1990; Sammons, Hillman i Mortimore, 1995). Najee se navode sljedei imbenici: Usmjerenost na uenje i pouavanje. Uinkovite kole jasno su usmjerene na postizanje zadanih obrazovnih standarda i na napredovanje uenika u ostvarivanju istih. Vrijeme posveeno uenju. Uinkovite kole svako dostupno vrijeme koriste kao priliku za uenje i razvoj. Bitno je ne rasipati vrijeme za uenje, jer se pokazuje da je koliina vremena koje je posveena uenju i radu vaan prediktor postignua uenika. Strukturirano pouavanje. Uitelji u uinkovitim kolama detaljno planiraju i osmiljavaju svaki nastavni sat. Jasno postavljaju i komuniciraju cilj cijelog predmeta i svakog nastavnog sata. Dobro strukturiraju sat (orijentirani su na zadatak). Koriste razliite metode i pristupe po odreenom redu, koji osigurava ovladavanje nastavnim sadrajima i vjetinama koje se ue. Konstantno kod uenika provjeravaju razumijevanje da bi prilagodili pouavanje. Ostavljaju dovoljno vremena za vjebu i ponavljanje. Razliite strategije pouavanja. U uinkovitim kolama uenici su angairani na nastavi i aktivno sudjeluju u istraivanju, propitivanju, analizi informacija, sintetiziranju i objanjavanju ideja, postavljanju i testiranju pretpostavki i oekivanja, stvaranju novih ideja itd. Nastava potie koritenje viih razina kognitivnih procesa i znanja, posebice u suradnikom okruenju tijekom razrednih rasprava, u radu u skupinama ili u paru. Prilagodba pouavanja razliitim skupinama uenika. U uinkovitim kolama uitelji pouavaju sve uenike, ali prilagoavaju pristupe i zadatke razliitim skupinama uenika, posebice onima koji imaju potekoa u ostvarivanju zadanih ciljeva. Uitelji razliite koritene metode i pristupe pouavanja prilagoavaju ne samo ovisno o prvotnim kapacitetima uenika nego i na temelju dostignute razine znanja tijekom procesa uenja. Pozitivno, sigurno i poticajno okruenje za uenje. Mirna i radna atmosfera preduvjet je uspjenog uenja i pouavanja. Pozitivno okruenje za uenje uspostavlja se postavljanjem jasnih pravila dogovorenih od strane uitelja i uenika. Pozitivno okruenje za uenje pretpostavlja da uitelj uspostavlja mnoge interakcije s uenicima, ohrabruje, cijeni doprinos svakog uenika te njeguju strpljenje, smirenost, odlunost, pravednost, en-
77
tuzijazam, tolerantnost, razumijevanje, uinkovito komuniciranje, iskreni interes za uenike. Promoviranje razvoja vjetina uenja. Kvalitetni uitelji potiu refleksivnost i samoregulaciju uenja te izravno pouavaju kognitivne i metakog nitivne strategije uenja. Uenici ue kako uiti, kad, kako i zato primijeniti odreenu strategiju uenja te kako vrednovati vlastito uenje. Uenici razgovaraju s uiteljima o vlastitim procesima uenja. Uitelji motiviraju uenike koritenjem otvorenih pitanja i poticajnih komentara koji usmjeravaju uenikovo miljenje. Visoka oekivanja. Uinkovite kole i uitelji postavljaju visoka oekivanja za sve svoje uenike, jasno ih komuniciraju te oblikuju pouavanje i postavljaju zadatke tako da odgovaraju tim oekivanjima, pa pomau uenicima i ohrabruju ih u ostvarivanju tih oekivanja. Pozitivna potkrepljenja. Pozitivna informacija o napredovanju uenika u uenju ima pozitivan uinak na daljnje uenje. Pozitivno se mogu potkrep ljivati i druga pozitivna ponaanja u razredu i koli. Kontinuirano, svakodnevno praenje postignua i napredovanja uenika. Kvalitetni uitelji kontinuirano biljee informacije o uenikim postignuima i ponaanjima i pravovremeno razgovaraju o tim zabiljekama i opaanjima s uenicima. Uenici dobivaju jasnu i informativnu poruku o tome u kojim su podrujima ostvarili oekivane obrazovne ishode, a u kojim podrujima jo nisu zadovoljili standarde. Uitelji izbjegavaju kritiziranje kad uenici postiu loe obrazovne rezultate. Pregled imbenika koji odreuju kvalitetu nastave ovdje prikazan zasigurno nije sveobuhvatan popis svih elemenata kvalitetne i/ili uinkovite nastave, niti je detaljno razraen u pokazatelje na temelju kojih se moe opaati i mjeriti koliko je nastava u pojedinoj koli kvalitetna. On predstavlja tek poticajan pogled na ono to bi nastava trebala biti svakog radnog dana i svakog nastavnog sata, kao i svojevrsni referentni okvir za vrednovanje onoga to nae kole smatraju pokazateljima kvalitete vlastite nastave.
5.4. Kvaliteta nastavnog plana i programa

Jedan od imbenika koji se smatraju najvanijima za kvalitetno obrazovanje jest kvaliteta kurikuluma (Scheerens i Bosker, 1997), odnosno, u naem sluaju, jo uvijek nastavnih planova i programa. Aktualni nastavni plan i program za osnovnu kolu (MZO, 2006) koji se koristi u naim kolama od 2006. godine odreuje temeljne odrednice odgojno-obrazovnoga i nastavnog rada, ciljeve i zadae odgoja i obrazovanja u osnovnoj koli, definira nastavni plan za provedbu nastavnoga programa, odreuje odgojno-obrazovni, kolski i nastavni rad, oblike, metode i sredstva izvannastavnoga i izvanuionikog rada, rad s darovitim uenicima i s uenicima s posebnim potrebama, odreuje nositelje odgojno-obrazovne
78
djelatnosti u osnovnoj koli (ravnatelji, uitelji, razrednici), djelatnosti strunih suradnika te integrativne odgojno-obrazovne sadraje za osnovnu kolu. Njegovi su ciljevi postaviti okvir za osiguranje sustavnog naina uenja o svijetu, prirodi, drutvu, ljudskim dostignuima, o drugima i sebi; poticati i kontinuirano unapreivati intelektualni, tjelesni, estetski, drutveni, moralni, duhovni razvoj uenika, u skladu s njegovim sposobnostima i sklonostima; stvoriti mogunosti da svako dijete ui i bude uspjeno; osposobiti uenike za uenje, nauiti ih kako uiti i pomoi im u uenju; pripremiti uenike za mogunosti i iskuenja koja ih ekaju u ivotu; pouiti uenike vrijednostima dostojnih ovjeka. Nastavni plan i program za osnovnu kolu u hrvatskom je obrazovnom sustavu ujedno i dokument koji propisuje to (a manje i kako) treba raditi u kolama u sklopu 22 definirana predmetna programa. Ovim se Nastavnim planom i programom u odnosu na prethodni nastojalo rasteretiti gradivo u svim nastavnim predmetima, osuvremeniti odgojno-obrazovne sadraje, poveati predmetno i meupredmetno povezivanje sadraja na horizontalnoj i vertikalnoj razini, uravnoteiti raspodjelu po razredima, preciznije uob liiti odgojno-obrazovne ciljeve i zadae prema razvojnim razinama uenika.Uz udbenike nastavni je plan i program za uitelje u hrvatskim osnovnim kolama najkoriteniji resurs. Prema istraivanju Baranovi i suradnika (2006) velika se veina uitelja u pripremanju nastave redovito koristi nastavnim programom. Pri planiranju i izradi novoga nastavnog plana i programa (kurikuluma) kreatori obrazovne politike trebali bi sluati glas kola te uvaavati njihove primjedbe i prijedloge. Stoga je jako vano da uitelji i kole promiljaju o nastavnim planovima i programima te da ih kritiki vrednuju i daju prijedloge za poboljanje. Pitanja u svezi s nastavnim planom i programom u samoevaluacijskom upitniku imala su za cilj ispitati kako vide postojei nastavni plan i program po kojemu organiziraju i provode odgojno-obrazovni rad.
kolski timovi za kvalitetu u samoevaluacijskom su upitniku odgovarali na sljedea pitanja koja se tiu kvalitete nastavnog plana i programa: Koliko su nastavni plan i nastavni program usklaeni s razvojnim potrebama, sposobnostima i interesima vaih uenika? (Koliko program zadovoljava individualne potrebe uenika? Koliko je program zanimljiv i koliko motivira uenike na uenje? Koliko su sadraji koji se ue vani za snalaenje u ivotu?)
Kako to znate? Na temelju kojih pokazatelja tako procjenjujete? Koja su najbolja obiljeja postojeeg nastavnog plana i programa i zato? Koje aspekte nastavnog plana i programa u razrednoj nastavi treba poboljati i to po vama valja poduzimati? Rezultati i zapaanja posebno su prikazani za razrednu i za predmetnu nastavu.
79
Procjena nastavnog plana i programa u razrednoj nastavi

Usklaenost nastavnog programa s razvojnim potrebama, sposobnostima i interesima uenika
kolski timovi za kvalitetu usklaenost su nastavnog plana i programa za raz rednu nastavu s potrebama, sposobnostima i interesima uenika procijenili srednjom ocjenom 3,5 na ljestvici od pet stupnjeva. Jedna je kola dala ocjenu dovoljan, jedna izvrstan, dok su ostale kole dale ocjenu 3 ili 4. Tak ve procjene, koje govore o nepotpunoj usklaenosti nastavnih programa s razvojnim mogunostima i potrebama djece mlae kolske dobi, sugeriraju da kole uviaju vaan prostor za unapreenje programa razredne nastave.
Najbolja obiljeja postojeeg nastavnog plana i programa
Najboljim obiljejima postojeeg nastavnog plana i programa u razrednoj nastavi kole smatraju sljedee elemente: Omoguena je korelacija, odnosno unutarpredmetna i meupredmetna povezanost nastavnih sadraja.
je potpuno proimanje nastavnih sadraja koristimo holiPrisutno stiki pristup! korelacija (vertikalna i horizontalna) meu nastavnim predmePostoji tima i sadrajima to omoguava integrirane dane i tjedne, odnosno sadraje koje uenici mogu usvajati iskustvenim uenjem. Izuzetak su pojedini sadraji nastave prirode i drutva (npr. povijesni sadraji) koji su uenicima preteki.
Uitelju se ostavlja znatna sloboda i prua autonomija u provedbi plana i programa, odnosno u izboru metoda rada, ime se oslobaa kreativnost uitelja u nastavnom procesu.
daje slobodu uiteljima u organizaciji obrazovnog rada i Program omoguuje kreativnost uitelja.
Nastavni program pridaje vanost stjecanju vjetina i razvoju sposobnosti uenika. Omoguen je timski rad, zahtijeva se primjena znanja, iskustveno uenje, istraivako uenje, projektna nastava, izvanuionika nastava. plan i program omoguava terensku nastavu, grupni i samoNastavni stalni rad, izmjene u rasporedu sati prema konkretnoj potrebi nastave. samostalno i aktivno uenje; potie iskustveno uenje; ukljuePotie na zornost u pouavanje. vie samostalnosti od uenika, istraivakog rada, ukljuivanje i Trai roditelja kao pomagaa djeci, omoguavaju vie izleta i izvanuioniProgram doputa znatnu individualizaciju nastave, odnosno fleksibilno prilagoavanje procesa uenja i pouavanja individualnim potrebama i sposobnostima uenika. ke nastave.
Uitelj je kreator u svom razredu, a uenici aktivnije ukljueni u rad.
80
mogunost prilagoavanja programa individualnim potrebaPostoji ma uenika. Omoguuje se kreativnost i daje slobodu uiteljima u izje uglavnom usklaen s razvojnim potrebama djece i pravilProgram nom metodikom obradom sadraji se mogu koristiti u svakodnevnom ivotu, program zadovoljava individualne potrebe uenika.
Aspekti postojeeg nastavnog plana i programa koji trae poboljanja
boru metoda i naina rada.
Analiza miljenja kola o aspektima postojeeg nastavnog plana i programa u razrednoj nastavi koji trae poboljanja jasno ukazuje na nekoliko spornih toaka. Najvie zapaanja kola o nedostacima postojeeg plana i programa odnosi se na potrebu za daljnjim smanjivanjem irine nastavnih sadraja, posebice u nekim predmetima (Prirodi i drutvu za 3. i 4. razrede). Program tih predmeta nije prilagoen sposobnostima djece. Nastavne su teme esto preopirne, optereene injenicama i znanjima koja nisu primjenjiva i relevantna za svakodnevni ivot. Potrebno je sprijeiti preoptereenosti uenika. Redukcija bi nastavnih sadraja vodila i veim mogunostima koritenja modernijih metodikih pristupa i oslobaanju prostora kreativnom radu, praktinom radu, projektnoj nastavi i sl. programi i sadraji koje uenici trebaju usvojiti jo su uvijek Nastavni preopirni, trebalo bi ih reducirati te jo vie povezati sa ivotnim situje nekih predmeta preopirno niu se suvine injenice koGradivo je bi trebalo skratiti. Treba osigurati vie nastavnih sati za pojedinu programu ima dosta injenica koje nisu potrebne, a ue se na tetu U ivotnih injenica koje su stvarno potrebne. nastavnu temu da bi se pruila mogunost uenicima da aktivnije sudjeluju u nastavi (seminarski radovi, prezentacije, projekti, plakati....) acijama, a terminologiju u udbenicima pribliiti uzrastu djece.
apstraktni pojmovi i dalje stvaraju nepotrebno optereenje ueNeki nicima. Vezano uz potrebu rastereenja nastavnog programa, po miljenju kola, potrebno je u nastavnom planu osigurati vrijeme za utvrivanje nauenih sadraja i vjebu. je manje nastavnih sadraja da bi se znanja mogla bolje utvrPotrebno diti. Potrebno je vie vjebe za utvrivanje steenog znanja i da bi se je prostora ostavljeno za uvjebavanje bazinih vjetina. PrePremalo malo je sadraja za uvjebavanje tako da uenici zadre dosta podataka samo u kratkoronom pamenju. U cilju boljeg usklaivanja programa s razvojnim potrebama i mogunostima uenika potrebno je uvesti veu individualizaciju programa i uspostauenici i uitelji mogli kreativnije ponaati u nastavnom procesu.
81
viti programe za djecu s posebnim potrebama (darovitu djecu i djecu s potekoama u uenju). je primjeren prosjenim uenicima, a ne zadovoljava potrebe Program darovitih. Potrebna je individualizacija nastavnog programa i vea izbornost predmeta i sadraja.
Programi nekih predmeta nisu meusobno usklaeni, a uoljiva je i neusklaenost programa razredne i predmetne nastave. u vremenu (stoljea i tisuljea), a u matematici se ui samo do 1000.
mjesenih je planiranja vidljivo da pojedini nastavni planovi nisu Iz usklaeni. Npr. u 3. razredu iz Prirode i drutva trai se snalaenje
Satnica je odgojnih predmeta premalena i neodgovarajua potrebama djece mlae kolske dobi. Procjena nastavnog plana i programa u predmetnoj nastavi
Usklaenost nastavnog programa s razvojnim potrebama, sposobnostima i interesima uenika
U predmetnoj nastavi kole su usklaenost plana i programa s potrebama, sposobnostima i interesima uenika ocijenile prosjenom ocjenom od 3,4. Sve su procjene kola bile ili 3 ili 4, uz neto vie osrednjih ocjena. Usporedimo li ove procjene s procjenama usklaenosti plana i programa u razrednoj nastavi, moemo uoiti slinost tih prosjenih ocjena, koje sugeriraju da kole vide i jedne i druge programe podjednako (ne)primjerenim razvojnim mogunostima i potrebama djece. Ipak, moe se ustanoviti da kod procjena programa predmetne nastave, za razliku od programa razredne nastave, uope nisu zabiljeene ekstremne procjene, to govori o veoj ujednaenosti procjena kola kad se radi o programima u viim razredima osnovne kole.
Najbolja obiljeja postojeeg nastavnog plana i programa
Razmatrajui najbolja obiljeja postojeeg nastavnog plana i programa u predmetnoj nastavi, kole daju sline odgovore onima o pozitivnim obiljejima razredne nastave, ali stjee se dojam da svoju prosudbu temelje velikim dijelom na usporedbi s prijanjim programima koji su postojali u predmetnoj nastavi. Izdvaja se nekoliko najistaknutijih pozitivnih obiljeja nastavnog plana i programa. Postoji vea fleksibilnost, odnosno mogunost prilagoavanja programa, kao i oblika i metoda rada individualnim potrebama uenika. mostalni i skupni rad...
je prilagoen dobi uenika... nudi zanimljive teme primjeProgram rene uzrastu uenika; moe se prilagoditi svakom ueniku; potie sa-
Ostavljena je vea sloboda uitelju u realizaciji programa te omoguena njegova kreativnost. Uitelj ima slobodu u kreiranju nastavnih tema, u pristupu obradi nastavne teme i dubini obrade pojedine teme.
82
Program je rastereen u odnosu na prijanji nastavni su sadraji poneto smanjeni i bolje rasporeeni.
je ipak bolje rasporeeno i rastereeno (iako to jo nije doGradivo voljno).
Program tei meupredmetnoj povezanosti (korelaciji) i potie suradnju meu uiteljima. sadraji meusobno se sve vie povezuju horizontalno i verNastavni tikalno kroz zajedniko integracijsko-korelacijsko i tematsko planiranje.
Obrauju se sadraji i predlau metode i postupci koja pobuuju interes uenika, djeluju motivirajue i jaaju vjetine samostalnog uenja, istraivanja i kreativnog rada.
su obiljeja programa: zanimljiv i motivirajui, moderan priNajbolja stup u radu, kreativnost, upuuju na samostalno istraivanje, daje tesadri sadraje koji potiu kreativnost, znatielju i osobni Program napredak te koji su primjenjivi u svakodnevnom ivotu. melj za uspjean nastavak kolovanja.
se zorno uenje i potie se na istraivaki rad. Vie se motiviraUvodi ju uenici i nastoji se usredotoiti na bitno. Aspekti postojeeg nastavnog plana i programa koji trae poboljanja Problematini aspekti postojeeg nastavnog plana i programa u predmetnoj nastavi slini su onima u razrednoj. Potrebna poboljanja programa predmetne nastave kole mogu se svrstati u nekoliko kategorija. Potrebno je daljnje smanjivanje opsega nastavnih sadraja, ali i teine pojedinih programa pojedinih predmeta. U programu treba ostaviti dovoljno vremena za vjebu i praktian rad (terensku nastavu, projektni rad). Rastereenje nastavnih programa treba osigurati stjecanje temeljnih znanja i vjetina i dati solidnu osnovu za prijelaz u vie razine obrazovanja. Prednost treba dati aktivnom uenju, samoregulaciji uenja, istraivakom pristupu i sadrajima koji uenicima olakavaju snalaenje u svakodnevnim ivotnim situacijama. trai prevelik opseg gradiva (nedovoljno smanjeni sadraPoboljanja ji). Uenicima treba dati osnove, a ne ii u irinu... treba stvoriti dob re temelje za prelazak uenika u vie razrede. U pojedinim podrujima uenici se teko snalaze u gradivu previe je injenica koje nisu od vanosti.
plan i program nisu u potpunosti usklaeni sa sposobnostiNastavni ma uenika u nekim predmetima nastava se svodi na gomilanje ipovijesti u 5. razredu neprilagoeni su uenikim spoznajSadraji nim mogunostima. njenica, pretekih ili potpuno nepotrebnih pojmova...
83
panje treba posvetiti temeljnom znanju... premalo je tema za priVie premu za ivot... potrebno je vie suodnosa meu predmetima i prilagoavanja programa stvarnim potrebama uenika... Nadalje, programi su nedovoljno usklaeni s razvojnim potrebama uenika. Programi trebaju djecu osposobljavati za nastavak kolovanja i uinkovito funkcioniranje izvan kole, biti usmjereni na stjecanje vjetina i razvoj sposobnosti. Programi osim toga ne udovoljavaju dovoljno individualnim potrebama uenika. Potrebno je uspostaviti mogunosti individualizacije programa prema sposobnosti uenika i unapreivati program prema stvarnim potrebama uenika. Posebice se potrebnim ini bolje definirati program i podrku uenicima s posebnim potrebama te bolje osmisliti dopunsku i dodatnu nastavu. bi bilo urediti nastavne programe tako da svi uenici ne Poboljanje moraju uiti sve. Mislimo da bi na primjer podjela u sedmom razrematematiku i kemiju treba pribliiti uenicima jer im ostaje Fiziku, dosta upljina u znanju i razumijevanju gradiva... Dopunska nastava bi i program nisu prilagoeni razliitim interesima uenika, ve svi Plan moraju znati sve nemogunost izbora sadraja i predmeta, premalo praktinog i istraivakog i stvaralakog rada (npr. neki uenici koji tee savladavaju gradivo postiu bolje rezultate na terenskoj nastavi, likovnoj i tehnikoj kulturi). to rijeila na primjeren nain za dobre uenike ili popodnevni ciklus dodatne nastave za sve zainteresirane uenike. du na tzv. A, B i C program bila bolja, uinkovitija i vie motivirala uenike.
Meupredmetna korelacija nije dovoljno prisutna, nastavni sadraji nisu usklaeni u razliitim predmetima i razredima.
je korelacija nastavnih sadraja po razredima esto se ista ili Loa slina tema protee od 5. do 8. razreda u razliitim predmetima bez su korelacije i integracije u veoj mjeri kako je propisano Neizvedive HNOS-om zbog neusklaenosti plana i programa po predmetima. stvarne mogunosti povezivanja.
nastojanjima za horizontalnim i vertikalnim povezivanjem Unato nastavnog gradiva kroz zajedniko integracijsko-korelacijsko planiranje uitelji naglaavaju meupredmetnu nepovezanost nastavnih cjelina.
Zakljuak Analiza odgovora kola u samoevaluacijskim izvjeima upuuju na razliite pristupe i razliite stupnjeve temeljitosti u procjenjivanju nastavnih planova i programa. Neke su kole dale doista vrijedan prilog analizi ove teme.
84
Openitu usklaenost nastavnog plana i programa s razvojnim potrebama, sposobnostima i interesima djece kole su procijenile neto viom ocjenom od osrednje pri emu je samo jedna kola dala ocjenu odlian. To je, ini se, relativno niska ocjena za svje nastavni plan i program koji je imao velike ambicije. Prema odgovorima kola moe se zakljuiti da su novim programom u raz rednoj nastavi ostvareni neki pozitivni pomaci u odnosu na prethodni nastavni plan i program. Istie se vea povezanost sadraja unutar i izmeu predmeta. Vea se vanost pridaje stjecanju vjetina i razvoju sposobnosti uenika, program doputa znatnu individualizaciju nastave, a uitelji imaju dojam vee slobode i autonomije u provedbi plana i programa. U predmetnoj se nastavi istie vea fleksibilnost u smislu prilagoavanja programa individualnim potrebama uenika, obrauju se neki sadraji koji djeluju pozitivno motivacijski i pobuuju vei interes uenika jer je naglaeniji istraivaki i kreativni rad. Program je rastereen u odnosu na prijanji i programski su sadraji bolje rasporeeni. I u predmetnoj se nastavi istie vea sloboda uitelja u provedbi programa, to moe utjecati na kreativniji rad uitelja. kole meutim istiu i niz nedostataka postojeeg nastavnog plana i programa. U razrednoj se nastavi i nadalje osjea potreba za daljnjim smanjivanjem irine nastavnih sadraja i potreba za sprjeavanjem preoptereenosti uenika koja nadilazi njihove razvojne kapacitete. Smanjivanje sadraja omoguilo bi koritenje modernijih metodikih pristupa. ini se da nije ostavljeno dovoljno vremena za utvrivanje nauenih sadraja i za vjebu, posebno za djecu koja sporije ue, dok istovremeno darovita djeca ne dobivaju prikladnu podrku i poticaje. U predmetnoj nastavi takoer se istie potreba za daljnjim smanjivanjem opsega i zahtjevnosti pojedinih predmeta. Primjedbe su usmjerene i na zapaanja da programi nisu usklaeni s razvojnim potrebama uenika, to jest da kreatori nisu prilagoavali programe i zahtjeve zakonitostima emocionalnog i kognitivnog razvoja uenika razliite dobi. Programi isto tako ne udovoljavaju dovoljno individualnim potrebama uenika. Poseban je problem prelazak iz razredne u predmetnu nastavu zbog nekoordiniranosti programa, no taj je problem prisutan i kasnije jer nastavni sadraji nisu usklaeni u razliitim predmetima i razredima. Kurikularni pristup koji je praktiki uveden novim Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (2008) uvodi dodatne elemente u odnosu na postojei Nastavni plan i program. Ti su elementi dosta vani, jer se, izmeu ostaloga, tiu opisa pristupa, naina i metoda pouavanja te praenja i vrednovanja napredovanja i postignua uenika. kole su u provedenoj analizi rijetko navodile neke prijedloge u svezi s tim vanim aspektima obrazovnog rada, ve su vie komentirale ono to je ve godinama prisutno u nastavnim programima. Iako je nastavnim planom i programom iz 2006. godine oito napravljen odreen iskorak, on ipak nije dovoljan budui da kole navode vana pod
85
ruja u kojima treba napraviti poboljanja. Trai se jo vea povezanost predmetnih planova kako horizontalna, tako i vertikalna. kole od buduih nastavnih planova i programa oekuju daljnje rastereivanje uenika od nepotrebnih sadraja te vie povezivanja sa stvarnim ivotnim situacijama i buduim potrebama uenika. U svezi je s rastereivanjem i poveanje prostora za individualizirani pristup u nastavi te za temeljitiji pristup pojedinim temama kroz vie vjebe i praktinoga rada. S obzirom na prijedloge kola za poboljanje potrebno je u kurikularnim promjenama koje su u tijeku nastaviti sa zapoetim inicijativama te ih jo odlunije i dosljednije primijeniti. Takoer se pokazuje vrlo vanim dodatno educirati uitelje da bi se promjene koje e donijeti novi kurikulum mogle to uinkovitije primijeniti u svakodnevnom odgojno-obrazovnom radu.
5.5. Podrka uenicima u kriznim situacijama

kolsko iskustvo vano je za uenike zbog znanja, vjetina ili kompetencija koje stjeu u koli, ali i zbog razvoja cjelokupne integrirane linosti, pa tako i socijalnog i emocionalnog sazrijevanja. esto se zaborave poneka konkretna znanja koja smo usvojili, ali osjeaji koje povezujemo uz kolska iskustva traju dulje. Tako je za kvalitetu obrazovanja vano kako se uenik i kola nose s nestandardnim situacijama ili tekoama, odnosno, mogu li se uenici u takvim situacijama pouzdati i u podrku kole. Istraivanja (Cooper, 2009; Dimmitt, 2009) i iskustva pokazuju da uspjene kole imaju dobro razraen sustav savjetodavne potpore za uenike. Moe se raditi o pomoi pri uenju, savjetovanju djeteta, emocionalnoj podrci u tekim situacijama ili jednostavno o brizi i praenju napredovanja uenika na redovitoj osnovi. Takva skrb za uenike ne potie samo bolji uspjeh u kolovanju, ve i razvijanje socijalnih i komunikacijskih vjetina, povjerenja u druge te openito olakava uenicima iskustvo kolovanja. U samoevaluacijskom obrascu kole su odgovarale na sljedea pitanja vezana uz podrku uenicima: Kako je organizirana podrka uenicima u kriznim situacijama? (briga, savjetovanje, pomo pri uenju, emocionalna podrka...) Na osnovi ega tako procjenjujete? Koja su najbolja obiljeja savjetovanja i podrke koju pruate vaim uenicima i zato? to najvie treba poboljati i to poduzimate? Od 19 kola veina kola, njih 14, smatra da je podrka uenicima u njihovoj koli vrlo dobro organizirana. etiri kole navode da je u njihovoj koli podrka uenicima izvrsno organizirana, a najniu ocjenu, dobar, dala je
Uspjene kole imaju dobro razraen sustav potpore za svoje ue nike.
86
sebi samo jedna kola. Takve ocjene pokazuju da su kolski timovi za kvalitetu prilino zadovoljni sustavom podrke uenicima u kriznim situacijama. Timovi su takve ocjene donijeli na temelju svakodnevne prakse u radu s uenicima te na osnovi razgovora s roditeljima o njihovim procjenama tog aspekta kole. kole su takoer svoje procjene temeljile na nekim objektivnim pokazateljima, kao to je broj strunih suradnika za pomo djeci (pedagog, psiholog, defektolog, logoped). Kao najbolje obiljeje podrke uenicima u kriznim situacijama veina kola istie imbenike koji se tiu meuljudskih odnosa: dobru komunikaciju izmeu uenika i zaposlenika kole, odnos povjerenja i pomoi, empatiju uitelja te injenicu da pri podrci ueniku kola djeluje timskim pristupom. To pokazuje da se kole u pruanju podrke uenicima oslanjaju veinom na osobnu razinu odnosa uitelj uenik. To moe znaiti da se podrka uenicima veinom odvija na individualnoj razini, situacijski, prema konkretnoj potrebi, odnosno da nije organizacijski ureena. Kako jedna kola navodi, uenicima nude: utjeha, savjet, povjerenje, kontinuirano praenje napredoRazgovor, vanja i pruanje potpore prema potrebi; razumijevanje potreba djeteta; poticanje, pohvala; iskrenost, suosjeanje, bodrenje, savjetovanje, ohrabrivanje; razvijanje tolerancije na razliitosti; radionice, parlaonice; podrka uenicima u dobrome; vjebanje nenasilne komunikacije
Neke kole kao primjer dobre prakse u ovom kontekstu podrke uenicima istiu i suradnju s vanjskim partnerima roditeljima i lokalnom zajednicom:
smo povezani s Gradskim uredom za prosvjetu, Centrom za Dobro socijalnu skrb, Savjetovalitem za brak i obitelj, kolskom medicinom, Zavodom za zapoljavanje, drugim osnovnim i srednjim kolama, itd.
Neke kole kao svoju prednost istiu i posebne programe koji se u koli provode (razliite radionice, kole bez nasilja, profesionalna orijentacija i dr.), a tri kole istiu dobru ekipiranost strunih slubi za pomo djeci. Na pitanje to najvie trai poboljanja po pitanju pruanja podrke uenicima, vei broj kola izraava potrebu za zapoljavanjem dodatnih strunih suradnika te smatra da treba bolje objasniti uenicima ulogu tih suradnika (esto se uenici za pomo obraaju razredniku, iako postoji npr. kolski psiholog). Od opih mjera kole takoer navode da je potrebno smanjiti broj uenika u razredu kako bi se kvalitetnije radilo s uenicima te smatraju da treba poboljati suradnju izmeu uenika i uitelja. U svezi s tim vie je kola navelo da je potrebna edukacija uitelja kako bi razvili bolje razumijevanje i kvalitetniji odnos s uenicima, ali i roditeljima. Od roditelja pak kole oekuju vei angaman u rjeavanju problema svoje djece. kolski timovi za kvalitetu takoer istiu da je pri pruanju podrke uenicima vano da i sami uenici daju svoj doprinos. Smatraju da je uenicima po-
87
trebno vie discipline i bolja komunikacija, i meusobno, i s uiteljima. kole smatraju da je potrebno pouiti uenike nenasilnom rjeavanju sukoba, a povuenijim uenicima pruiti ohrabrenje i pomo. Na priloenoj slici prikazane su najee isticane komponente pruanja podrke uenicima.
redovito praenje uenika
krizne intervencije
PODRKA UENICIMA
roditelji, obitelj struni suradnici
prepoznavanje problema
uitelji
Istie se vanost trajnog praenja rizinih ponaanja i problema s kojima se uenici suoavaju. Ovakav bi pristup trebao olakati i eventualno osigurati prepoznavanje problema koje zajedniki, timski moraju rjeavati i uitelji i struni suradnici, ali svakako i roditelji uenika, odnosno uenik i njegova obitelj, uz podrku kole. U kolama bi morao postojati osposobljen tim za krizne intervencije koji moe promptno djelovati u suradnji s vanjskim ekspertima u sluaju nenadanih incidentnih situacija.
Zakljuak
Izvjea kolskih timova za kvalitetu pokazuju da su kole u prosjeku zadovoljne podrkom koju pruaju uenicima. Moe se primijetiti jo uvijek nedovoljna ekipiranost strunih suradnika u koli budui da veini kola nedostaje barem neki struni suradnik. kole posebno istiu potrebu zapoljavanja kolskih psihologa. Takoer kole koje su sudjelovale u samovrednovanju iskazuju velik trud da unaprijede komunikaciju uenika i uitelja, ali i izraavaju potrebu da se uitelji, roditelji i sami uenici dodatno educiraju. Uvidom u literaturu o pruanju podrke uenicima (Dahir i Stone, 2009) te u izvjea hrvatskih kola, moemo zakljuiti da: uspjene kole imaju razvijen poseban nain postupanja u situacijama kada uenik ima problema s uenjem ili osobnih problema;
88
kola bi trebala u sklopu svojih programa prevencije rizinih ponaanja raz raditi fokusirani sustav djelovanja za rjeavanje problema i na individualnoj i na grupnoj razini; u idealnom sluaju uitelji bi trebali posvetiti dodatno vrijeme i panju pro blematinim uenicima; potreban je osnovni konsenzus o vrijednostima i kohezija izmeu uitelja, odnosno kvalitetna i usklaena komunikacija i suradnja meu njima da bi kola djelovala kao cjelina prema ueniku i da bi pravila bila jednostavna i jasna.
5.6. Izvannastavne aktivnosti uenika

Veina kola osim obvezne nastave svojim uenicima omoguuje i izvan nastavne sadraje. Ti su sadraji fakultativne naravi, a mogu biti sportske, umjetnike, kreativne, ekoloke, prirodnjake, novinarske i druge aktivnosti. Uenici se mogu pridruiti razliitim grupama da bi ostvarili i produbili svoje osobne interese i afinitete. Sudjelovanje u razliitim aktivnostima, bilo u koli ili izvan nje, vano je jer omoguuje uenicima stjecanje novih znanja, vjetina, fizike sposobnosti i kondicije, profiliranje vlastitih interesa ili otkrivanje nekih novih. Uenicima se time omoguuje kvalitetno i konstruktivno provoenje obino nestrukturiranog slobodnog vremena. Ponueni izvannastavni sadraji osim svega navedenog razvijaju i prijateljstva, komunikacijske vjetine, timsko djelovanje, kako meusobno, tako i s uiteljima. U samoevaluacijskim izvjeima kole su opisale kako vide taj aspekt kolskog ivota odgovarajui na sljedea pitanja: Kako su organizirane izvanprogramske, izvannastavne kolske aktivnosti uenika? Na temelju kojih pokazatelja tako procjenjujete? Navedite konkretne aktivnosti i projekte u kojima uenici sudjeluju. Koja su najbolja obiljeja izvannastavnog programa i aktivnosti i zato? to treba poboljati i to poduzimate? Veina je kola, deset od 19, na pitanje kako su organizirane izvannastavne aktivnosti u koli odgovorila da su one organizirane vrlo dobro. est kola smatra da su organizirane izvrsno, a tri kole navode ocjenu dobar. kole su oito zadovoljne svojim izvannastavnim aktivnostima, a svoje procjene temelje na broju i raznovrsnosti ponuenih programa i broju uenika koji u njima sudjeluju. Kao najbolja obiljeja izvannastavnog programa kole istiu motiviranost za sudjelovanjem uenika i uitelja, autonomiju uenika pri izboru aktivnosti, velik broj aktivnosti koje se nude, vanost koji ti programi imaju na osobni razvoj uenika, a neke kole navode kao prednost i mogunost ukljuivanja u aktivnosti djece s posebnim potrebama. Iskazom jedne kole najbolja su obiljeja izvannastavnog programa:
89
mogunost zadovoljavanja specifinih interesa; razviRaznovrsnost janje komunikacijskih vjetina; sklapanje prijateljstava; korisno provoenje slobodnog vremena; prevencija ovisnosti; poticaj za daljnje napredovanje; budui profesionalni izbor; unapreivanje zdravlja; mogunost neformalnog pristupa uenicima.
Na pitanje to trai poboljanja po pitanju izvannastavnih aktivnosti, vie je kola navelo problem s uenicima putnicima, kojima je problem dolaziti ili ostajati u koli izvan nastave, zatim optereenost uenika kolskim sadrajima zbog kojih nemaju vremena za dodatne aktivnosti te probleme sa satnicom. Neke kole naime rade u dvije smjene ili dijele prostor s jo nekom ustanovom, te je izvoenje dodatnih sadraja za uenike teko organizirati zbog nepovoljnih uvjeta (prostor i vrijeme). Neke kole predlau sljedea rjeenja: rasporeda odravanja aktivnosti; osiguravanje prostorUsklaivanje nih uvjeta; smanjenje omjera izvannastavnih i nastavnih sati; stavljanje svih izvannastavnih aktivnosti i grupa u raspored.
Posebno se istie problem podrunih kola u kojima su uvjeti za izvannastavne aktivnosti znatno loiji nego u matinoj koli. Nekoliko je kolskih timova za kvalitetu navelo da su potrebna vea financijska sredstva za organizaciju i poboljanje izvannastavnih aktivnosti u koli.
Zakljuak
kolski timovi za kvalitetu uglavnom su izrazili zadovoljstvo organizacijom i koliinom izvannastavnih aktivnosti te brojem uenika koji u njima sudjeluju. Unapreivanje tih aktivnosti, kako navode kole, tie se uglavnom materijalnih uvjeta u kojima kola djeluje. kole smatraju da bi trebale osigurati vie materijalnih sredstava za organizaciju izvannastavnih aktivnosti, ali i za izgradnju ili ureenje posebnih prostora ili objekata u kojima bi se te aktivnosti odravale. kole navode prijedloge za poboljanje organizacije sustava izvannastavnih aktivnosti: vea financijska potpora kolama za organizaciju izvannastavnih aktivnosti; smanjenje optereenja kolskim obvezama za uenike i integriranje izvan nastavnih aktivnosti u satnicu; suradnja s vanjskim partnerima i roditeljima pri izvoenju izvannastavnih aktivnosti; ukljuivanje to veeg broja uenika u dodatne aktivnosti; organizacija izvannastavnih aktivnosti i za vrijeme kolskih praznika.
5.7. Poticanje samoinicijativnosti i poduzetnosti uenika

Brze promjene u dananjem drutvu, razvoj novih potreba i poveanje raz nolikosti uvjeta ivota na svim poljima zahtijevaju od pojedinca razvoj novih vjetina, znanja i kompetencija. Jedna je od kljunih kompetencija defi-
90
niranih europskim kompetencijskim okvirom (Key Competences For Lifelong Learning, 2007) i samoinicijativnost i poduzetnitvo, jer se smatra da je kod uenika vano razviti vjetine koje e mu u budunosti omoguiti ekonomsku neovisnost, zapoljavanje i dobrobit. Kod uenika je potrebno razvijati samoinicijativnost, poduzetnost i motiviranost za postizanje visokih ciljeva.
Uenici trebaju specifi ne kompetencije kako bi se nosili s novim zahtje vima suvremenog ivota poduzetnitvo je jed na od kljunih kompe tencija.
Poduzetnitvo i samoinicijativnost kod uenika ne moe se razviti samo tradicionalnim uenjem, ve zahtijeva nove pristupe i metode. Budui da je europski kompetencijski okvir, time i kompetencija poduzetnitvo, uveden tek nedavno, treba uzeti u obzir da i uitelji takoer trebaju nove kompetencije i kontinuirano uenje kako bi bili spremni na nove zahtjeve kolovanja. Uitelji trebaju suraivati meusobno, ali se i povezati s lokalnom zajednicom da bi uenici svoje kompetencije razvijali na praktinim primjerima. U samoevaluacijskim obrascima ispitali smo sljedee: Koliko se u vaoj koli uenici dobro pripremaju za svoju neovisnost u budunosti (za poduzetnost i poduzetnitvo kao kljune kompetencije u europskom obrazovanju)? Na temelju kojih pokazatelja tako procjenjujete? Navedite konkretne aktivnosti i projekte kojima se potie poduzetnost uenika. to se u tom pogledu jo moe poduzimati? Od 19 kola najvie je kola (njih 10) kolsko pripremanje uenika za neovis nost u budunosti ocijenilo ocjenom 3, sedam kola ocjenom 4, dvije kole ocjenom 2. Ova je prosjena ocjena (3,3) najnia za sva podruja koja su se analizirala u samoevaluacijskom upitniku, to upuuje na relativno loe stanje poticanja poduzetnitva u naim kolama. kolski timovi za kvalitetu svoje su procjene temeljili na konkretnom iskus tvu i broju projekata i akcija u koli koje potiu poduzetnitvo. Tako pojedini timovi za kvalitetu navode da kole organiziraju neke aktivnosti koje raz vijaju poduzetnike kompetencije rad u zadrugama, skupljanje sekundarnih sirovina, humanitarne akcije, prodajne izlobe i slino. Primjer odgovara razliitih poduzetnikih aktivnosti jedne kole: starih plastinih boca za nabavku potronog materijala za Skupljanje tjelesnu kulturu te za doniranje dupina Debby, akcije prikupljanja humanitarne pomoi, prodavanje estitki, Boini sajam, sudjelovanje u humanitarnim akcijama ire zajednice.
Generalno gledajui, kole nisu zadovoljne brojem projekata i poticanjem poduzetnitva u koli. Takoer smatraju da su za to potrebna dodatna materijalna sredstva i edukacija uitelja za poticanje razvoja ove kompetencije te bolje veze s lokalnim gospodarstvenicima i tvrtkama da bi uenici mogli vid jeti znaenje poduzetnitva u praksi. kole takoer navode da obrazovni sustav kroz slubeni plan i program rada ne prua dovoljno mogunosti za pripremanje za neovisnost te da uitelji trebaju imati vie slobode u radu da bi mogli uvesti rad na projektima, terensku i praktinu nastavu ili timski rad. Takoer navode da je potrebno ue-
91
nicima dati vie mogunosti da sami osmisle projekte i aktivnosti vezane uz poduzetnitvo koje bi eljeli provesti: participaciju uenika u organizaciji aktivnosti ekonomskog Poveati karaktera. Prijavljivanje na natjeaje na razini drave, upanije, EU. Organizirati tematske prodajne izlobe (prodaja likovnih radova, osmiljavanje i prodaja kalendara i sl.).
Na slici su prikazane komponente koje kole smatraju potrebnima za poticanje poduzetnosti uenika.
teorijska znanja edukacija uitelja praktian rad
POTICANJE PODUZETNOSTI UENIKA

materijalni uvjeti suradnja s vanjskim partnerima eksibilnost plana i programa
Zakljuak
Prema nalazima samoevaluacijskih izvjea poticanje poduzetnitva, odnos no razvoj vjetina koje uenicima mogu omoguiti ekonomsku neovisnost, jo uvijek se nedovoljno prakticira u naim kolama. Iako su uenici ukljueni u razliite projekte kola, kolski timovi za kvalitetu izraavaju potrebu za uvoenjem dodatnih aktivnosti kojima bi uenici, ali i uitelji, osnaili svoje kompetencije poduzetnitva. Da bi se potaknuo razvoj poduzetnitva kod uenika kole, predlau sljedee: edukaciju uitelja za kompetenciju poduzetnitvo, upoznavanje s konceptom, razumijevanje potreba; praktian rad, odnosno provoenje projekata koje za osnovni cilj imaju poticanje poduzetnitva kod uenika; promjenu plana i programa rada koja doputa vie slobode uiteljima u obogaivanju nastave drugaijim metodama, radionicama i timskim radom; intenzivniju suradnju s lokalnom zajednicom i strunjacima u razliitim podrujima. osiguravanje dodatnih financijskih sredstava za odvijanje poduzetnikih projekata.
92
5.8. Suradnja s vanjskim partnerima roditeljima i lokalnom zajednicom

Dobra suradnja rodi telja i lokalne zajedni ce sa kolom je va na za uspjeno djelova nje kole.
Veliko znaenje za uenike i kolu te za uspjenost procesa odgoja i obrazovanja ima dobra suradnja kole sa svim bliskim dionicima, sa svima koji su vitalno zainteresirani za kvalitetu rada kole, a to su prvenstveno roditelji uenika i lokalna zajednica u kojoj kola djeluje. tovie, i u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli navodi se: Odgojno-obrazovna djelatnost u kolskoj ustanovi temelji se na partnerstvu svih odgojno-obrazovnih imbenika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini (lanak 4. Naela obrazovanja na razini osnovnog i srednjeg obrazovanja). Istraivanja pokazuju da je za efikasnost kole i za postignua uenika nuan kontinuitet u uenju kod kue i u koli, kao i aktivno sudjelovanje roditelja u ivotu kole. Naime, djeca iji roditelji na razliite naine pridonose ivotu kole, motiviranija su za uenje i postiu bolje rezultate (Finn, 1998). Vano je odgojno i obrazovno usklaeno djelovati u koli i kod kue, stoga se roditelji potiu na ukljuivanje u kolske aktivnosti, redovitu komunikaciju s uiteljima i ravnateljima i aktivno sudjelovanje u Vijeu roditelja. kola stoga mora osigurati redovite informacije o zbivanjima u koli, kao i izvjetavanje o napredovanju svakog pojedinog uenika te aktivnije ukljuivanje roditelja u obrazovni proces. kola mora prihvatiti i angairati roditelje kao partnere, uvaavati njihova miljenja i sugestije te izdvojiti vrijeme za redovite posjete uiteljima. Takoer, vano je da je kola zadovoljna komunikacijom s roditeljima i angamanom roditelja u koli, da se uitelji mogu pouzdati u roditelje te da s roditeljima mogu lako uspostaviti kontakt. Jasno da je vano i obrnuto da su roditelji zadovoljni komunikacijom i suradnjom s uiteljima te da im bez potekoa mogu pristupiti. Istraivanje kola otvorena roditeljima, provedeno u Hrvatskoj, pokazuje da razmjerno velik postotak roditelja eli pridonijeti jo vie ukljuivanjem u odgojnoobrazovni proces (Marui i sur., 2006). Navedeno istraivanje pokazuje da i nastavnici izraavaju elju za veim ukljuivanjem roditelja, a sukladni rezultati dobiveni su i u istraivanjima izvan Hrvatske (Eccles i Harold, 1993). Osim suradnje s roditeljima za kolu je vana i suradnja s lokalnom zajednicom. Ona financijski pomae kolu u njezinim aktivnostima i projektima, ukljuuje uenike u ivot mjesta, pomae izvoenje izvanuionike nastave, a suradnja kole s drugim kolama obogauje kolsko djelovanje i omoguuje razmjenu ideja i iskustava ili dogovaranje zajednikih projekata. kolski timovi za kvalitetu odgovarali su u upitniku za samoevaluaciju na sljedea pitanja: Koliko dobro kola surauje s roditeljima/lokalnom zajednicom? Na temelju kojih pokazatelja tako procjenjujete? Koja su najsnanija obiljeja suradnje i zato? to najvie treba poboljati i to poduzimate?
93
Veina kola, 11 od 19, smatra da je suradnja s roditeljima openito vrlo dob ra. Jednak broj kola toj suradnji daje ocjenu dobar i izvrstan (etiri kole). Dakle, prosjeno kole ocjenjuju suradnju s roditeljima ocjenom vrlo dobar (4,0). To pokazuje da su kole uglavnom zadovoljne suradnjom, ali i da postoji prostor da se taj odnos jo vie unaprijedi. to se tie suradnje s lokalnom zajednicom, zadovoljstvo kola takoer je relativno visoko prosjena je ocjena te suradnje 3,9. Veina kola (12 od 19) toj suradnji daje ocjenu vrlo dobar, tri kole ocijenile su je ocjenom dobar, a jedna ocjenom dovoljan. Ove ocjene pokazuju da postoji potreba da se suradnja s lokalnom zajednicom, posebno u nekim sredinama, znatno pobolja. Najbolja su obiljeja suradnje s roditeljima, prema kolskim timovima za kvalitetu, sljedea: motivacija roditelja da sudjeluju u aktivnostima kole, redovitost prisustvovanja roditeljskim sastancima i individualnim informacijama, kao i dobra i otvorena komunikacija izmeu roditelja i uitelja. Jedna kola, primjerice, navodi kao najbolje elemente suradnje sljedee: su obiljeja suradnje: veina roditelja rado dolazi u kolu i priNajbolja hvaa suradnju, roditelji se vole ukljuiti u razne akcije rad u razredu, dolaziti na individualne razgovore tako dugo dok osjeaju da ih se razumije i prihvaa. Djeca su sigurnija i bolja dok su roditelji zadovoljni kolom; vei doprinos strune slube u radu s roditeljima problematine djece; pravovremeno obavjetavanje roditelja o eventualnim problemima i slabim ocjenama; dobra priprema roditeljskih sastanaka; individualni razgovori omoguavaju bolje praenje i motiviranje uenika; zajedniko djelovanje.
Na priloenoj su slici prikazani elementi suradnje roditelja i kole koje kole smatraju najvanijima.
informiranost
motivacija za suradnju
RODITELJI
sudjelovanje u aktivnostima kole
sadrajnost
komunikacija sa kolom
redovitost
94
Prema iskazu kola suradnja kole s roditeljima moe biti jo bolja. Potrebno je ee ukljuivanje roditelja u ivot kole, samoinicijativno dolaenje na razgovore u kolu i vee ukljuivanje roditelja u izvannastavne aktivnosti. kole takoer smatraju da bi roditelji na razgovorima trebali vie biti zainteresirani za ope napredovanje uenika, ponaanje, osobine, a ne samo za ocjene, to je pogotovo sluaj pri kraju kolske godine. Nekoliko je kola navelo kako je potrebno da roditelji budu bolje informirani o koli: je informiranje roditelja putem web-stranica, kao i traenje Potrebno novih oblika uspostavljanja suradnje s roditeljima koji rjee dolaze u kolu (pismo roditeljima); Poticanje neformalnih druenja roditelja, uitelja, uenika; Ponovno aktiviranje projekta kola za roditelje.
Najbolja su obiljeja suradnje s lokalnom zajednicom, prema kolama, financijsko podravanje razliitih kolskih inicijativa i projekata, odravanje zajednikih manifestacija i suradnja s razliitim ustanovama te meusobna pomo i podrka: smo u zajedniki projekt Voda koja ivot znai, zajedniUkljueni ki pripremamo i realiziramo kulturna dogaanja u naoj sredini. U lokalnoj zajednici kola ima potporu i suradnike za provedbu svih planiranih projekata.
Komponente suradnje lokalne zajednice i kole kako ih vide kole prikazane su na priloenoj slici.
informiranost o koli
suradnja s razliitim udrugama i ustanovama
zajedniko planiranje aktivnosti
LOKALNA ZAJEDNICA
nanciranje
zajedniki projekti
U cilju to bolje suradnje s lokalnom zajednicom kole predlau veu financijsku potporu kolama, rad na kvalitetnijoj komunikaciji i razumijevanju i informiranju lokalne zajednice o problemima kole te uspostavljanje vie projekata u suradnji s lokalnom zajednicom. Naglaava se vanost surad-
95
nje i s osnivaem kole, ali i s razliitim udrugama civilnog drutva i drugim ustanovama koje djeluju u lokalnoj zajednici. kole izraavaju i potrebu za uspostavljanjem jae suradnje i druenjem s drugim osnovnim, ali i srednjim kolama, kako iz blieg okruenja, tako i iz Europske Unije. Posebno se naglaava vanost razmjene dobre prakse i vlas titih pozitivnih iskustava.
Zakljuak
Analiza samoevaluacijskih izvjea pokazuje da su kolski timovi za kvalitetu uglavnom zadovoljni suradnjom s roditeljima i lokalnom zajednicom, ali i da vide prostor za poboljanja te suradnje. Moe se zakljuiti da uspjena suradnja roditelja i lokalne zajednice sa kolama ima sljedee karakteristike: redovito prisustvovanje roditelja na roditeljskim sastancima i individualnim informacijama u koli; redovito informiranje roditelja od strane kola o napredovanju i razvoju uenika; ukljuenost roditelja u izvannastavne aktivnosti kole, radionice, priredbe; kvalitetna komunikacija roditelja i lokalne zajednice sa kolom; jasno definirane odgovornosti kole i roditelja; otvorenost kole prijedlozima roditelja, i obrnuto; obraanje posebne panje na roditelje djece s potekoama u ponaanju ili roditelje s kojima je teko uspostaviti kontakt; otvorenost lokalne zajednice suradnji sa kolama; ukljuivanje uenika u ivot mjesta ili opine kroz razliite aktivnosti; suradnja izmeu kole i drugih kola; suradnja kole i razliitih institucija i udruga.
6. Analiza prednosti, nedostataka, mogunosti i zapreka u radu kola

Zrinka Risti Dedi, Petar Bezinovi, Iva Odak, Damir Rister
SWOT-analiza je postupak koji se esto koristi u stratekom planiranju, jer se pokazuje upotrebljivom i vrlo korisnom metodom. Ona na jednostavan nain sistematizira i olakava uoavanje unutarnjih prednosti i nedostataka kole, a i razvojnih mogunosti i vanjskih zapreka koje prijee njezin razvoj. U naem samoevaluacijskom pristupu kole su trebale odgovoriti na pitanja o tome to ih ini dobrom kolom, koji su im najjai kapaciteti, ali i koje su najvanije interne slabosti i nedostaci koji onemoguuju razvoj kole. kole su takoer na osnovi procjene svojih kapaciteta i unutarnjih potencijala producirale ideje o svojim razvojnim mogunostima, a isto su tako navodile i s kojim se vanjskim zaprekama koje onemoguuju njihov razvoj suoavaju. Korisnost SWOT-analize ovisi o tome kako je postupak organiziran, koji su sudionici ukljueni i koliko su angairani. Za dobru provedbu analize potrebno je ukljuiti ljude koji dobro poznaju svakodnevni ivot kole, koji razumiju njezino unutarnje funkcioniranje i kontekst u kojemu kola djeluje. Potrebno je ukljuiti razliite pojedince i interesne skupine koje su vitalno zainteresirane za dobrobit i razvoj kole. To su prije svih ravnatelji, uitelji, uenici i njihovi roditelji. Razliite skupine naime vide kolu iz razliitih perspektiva. Vano je uvaiti i razumjeti svaku od tih perspektiva i pokuati ih iskoristiti radi zadovoljavanja potreba i interesa svih. U naem se projektu SWOT-analiza mogla provoditi individualno i grupno. Za provedbu postupka trebalo je delegirati komunikativnog voditelja, facilitatora procesa. Njegova je uloga bila sudionicima detaljno objasniti postupak, obrazloiti oekivane rezultate analize i odrediti vrijeme za popunjavanje SWOT-tablice. Uz pretpostavku dobre motiviranosti sudionika mogao se oekivati velik broj produciranih tvrdnji i ideja. Sve je te tvrdnje i ideje bilo potrebno naknadno vrednovati i saeti. Poeljno ih je u svakom polju SWOT-tablice saeti na nekoliko najvanijih. Rezultati SWOT-analize trebali bi inicirati traganje za odgovorima na sljedea pitanja: 1. Kako jaati postojee kapacitete i pozitivne snage kole? 2. Kako otklanjati slabosti i nedostatke?
Korisnost SWOT-analize ovisi o organizaciji po stupka, odabiru sudio nika, njihovoj motivaciji i angamanu.
98
3. Kako iskoristiti razvojne mogunosti, neiskoritene potencijale kole? 4. Kako otkloniti ili barem minimizirati zapreke i opasnosti koje prijete raz voju kole? Vano je da sumirane tvrdnje i ideje budu rezultat zajednikog dogovora, da budu jasne i specifine te da potiu poeljne promjene. SWOT-analiza je, uz analizu potaknutu samoevaluacijskim upitnikom, bila podloga za definiranje razvojnih prioriteta kola. U Privitku 9.5 priloen je scenarij radionice pod nazivom Koritenje rezultata SWOT-analize za definiranje razvojnih prioriteta kole. U nastavku su prikazani saeti rezultati provedenih SWOT-analiza u ukljuenim kolama.
6.1. Analiza prednosti kola

U SWOT-analizi pod prednostima se podrazumijevaju unutarnji imbenici kole koji pomau ostvarivanju misije kole, omoguuju postizanje pozitivnih obrazovnih i odgojnih rezultata kole te osiguravaju osnovu za njezin razvoj.
Analizom prednosti kolemogu sagledati vlastite snage i resurse te dobiti potvrdu ve postojeih vrijednosti.
Analiza prednosti koje kola posjeduje vaan je dio procesa samoanalize i utvrivanja razvojnih ciljeva kola. U sklopu provedenih SWOT-analiza kole su vlastite prednosti identificirale odgovaranjem na sljedea pitanja: Koje su dobre strane vae kole? Zbog ega je dobro biti uenik u vaoj koli? to je u vaoj koli bolje nego u drugim kolama? Analiza prikupljenih SWOT-analiza 19 kola pokazuje da velika veina kola kao vlastite prednosti istie: materijalne uvjete rada, kvalitetu uiteljskog kadra i strunih slubi kole, raznolikost ponude izvannastavnih i projektnih aktivnosti i pozitivno kolsko ozraje. Pod povoljnim materijalnim uvjetima rada najee se podrazumijeva relativno dobra opremljenost nastavnom opremom i tehnikim pomagalima, postojanje ureene i funkcionalne portske dvorane, informatike uionice, kolskog dvorita te voenje brige o istoi, urednosti i ugodnosti kolskog prostora. Pod kvalitetom uiteljskog kadra i strunih slubi kole najee se spominje prikladna kvalifikacijska struktura uitelja, odnosno struna zastupljenost nastave te mogunosti kontinuiranog strunog usavravanja i napredovanja.
99
Pod raznolikou ponude izvannastavnih i projektnih aktivnosti kole navode ponudu sportskih, umjetnikih i drugih aktivnosti, ponudu izborne nastave i programa za darovite uenike, rad kolskih zadruga i sudjelovanje kola u projektima (npr. ekokole). Pod pozitivnim kolskim ozrajem podrazumijevaju se prije svega dobri meuljudski odnosi meu zaposlenicima, pozitivna radna atmosfera, kvalitetna komunikacija te suradniki i timski rad u koli. Znatan dio kola prednostima svojih kola smatraju i sljedee imbenike: optimalnu veliinu kole (mali ukupni broj uenika u koli, odnosno mali broj uenika po razrednim odjeljenjima) kvalitetnu suradnju kole i roditelja otvorenost za inovacije u kolskoj i nastavnoj praksi. Konano, manji dio kola vlastitim kljunim prednostima dri povoljnu lokaciju kole (udaljenost od velikih prometnica), rad u jednoj smjeni i kvalitetno rukovoenje. Analiza prednosti koje su kole identificirale u SWOT-analizi pokazuje da velika veina kola ve posjeduje vane resurse i preduvjete potrebne za uspjeno djelovanje te da ih ispravno prepoznaju kao kljune. Analiza drugih kategorija u SWOT-analizi daje odgovore na to koji uvjeti za kvalitetan rad kola jo nisu zadovoljeni te koji potencijali nisu dostatno prepoznati i iskoriteni.
6.2. Analiza nedostataka kola

U SWOT-analizi pod nedostacima se podrazumijevaju unutarnji imbenici kole koji ne pomau ostvarivanju misije kole, onemoguuju postizanje pozitivnih obrazovnih i odgojnih rezultata kole te na neki nain blokiraju njezin razvoj. Analiza nedostataka kole vaan je dio procesa samoanalize i utvrivanja raz vojnih prioriteta i ciljeva kola. Analizom svojih nedostataka kole mogu jasnije uoiti to valja mijenjati, otklanjati, popravljati. U sklopu provedenih SWOT-analiza kole su vlastite nedostatke prepoznavale odgovaranjem na sljedea pitanja: Koje su sve mane, nedostaci, loe strane u radu kole? to bi valjalo ukloniti, svakako promijeniti? kole su vrlo fluentno producirale velik broj svojih slabosti i nedostataka u organizaciji i radu. Uoljive su razlike u koliini percipiranih nedostataka meu kolama. Neke kole, koje su ak bolje po svojim rezultatima i organizacijskim obiljejima, istiu znatno vie vlastitih negativnosti i problema od nekih drugih, objektivno manje uinkovitih kola. Radi se oito o osvijete-
100
nosti i samokritinosti timova za kvalitetu u tim kolama, o njihovoj snazi i spremnosti da se sebi priznaju vlastite slabosti. Ovakav je pristup zacijelo pozitivan u onoj mjeri u kojoj je realistian i temeljen na argumentima i injenicama. Tek razumijevanjem vlastitih mana i slabih toaka dolazimo u povoljan poloaj za osmiljavanje i pokretanje poeljnih inicijativa i promjena.
Analiza vlastitih nedo stataka iziskuje hra brost i visoku razinu samokritinosti.
Uoene mane, nedostaci ili loe strane u radu kole mogu se prema uestalosti svrstati u nekoliko dominantnih kategorija: Loa opremljenost kole, loi materijalni uvjeti, nedostatak prostora Nedostatak strunih kadrova (uitelja i strunih suradnika) Organizacijski problemi Problemi nastave, ocjenjivanja i vrednovanja rada uenika Problemi podrunih kola Loa motivacija, neodgovornost Neadekvatna odgojna funkcija kole Problemi u komunikaciji s roditeljima Zanimljivo je da se sline ili identine teme nalaze i u kategoriji prednosti i u kategoriji nedostataka u SWOT-analizi. Najee su teme materijalni uvjeti, odnosno opremljenost kole te kadrovska, odnosno struna ekipiranost. Oito je da postoje bitne razlike meu kolama u materijalnim i kadrovskim uvjetima. Neke su kole ponosne na svoje uvjete i ljudske resurse, dok neke druge kole upravo to vide svojim najveim nedostacima. Loa opremljenost kole najee se vezuje uz nedostatak financijskih sredstava i s tim povezanu materijalnu i tehniku neopremljenost. kole naglaavaju nedovoljnu opremljenost informatikom opremom, nedostatak specijaliziranih uionica, lou opremljenost uionikih prostora, neadekvatan inventar (klupe, stolice). Velik broj kola nema sportsku dvoranu, neke pak istiu neureene svlaionice u dvorani. Neke kole problematinim vide lou opremljenost kolske knjinice i nepostojanje itaonice. Velik je broj kola nezadovoljno kolskim okoliem, prilazom koli, neureenim i neograenim kolskim dvoritem, unitenom fasadom kole Poseban je problem opremljenost podrunih kola. Neke podrune kole imaju problem s pitkom vodom i kanalizacijom, nedovrenim zgradama i dotrajalim namjetajem. Velik broj kola ima problema s nedostatkom prostora, uionica, dvorana. Poneke istu zgradu dijele s jo jednom kolom. Broj je uenika prevelik za veliine uionica i nedovoljan je broj uionica za rad u jednoj smjeni. Uenici nemaju prostor za druenje u vrijeme kada su u koli, a nema nastave, nedostaje prostora za izvannastavne, dopunske i dodatne aktivnosti, nema dnevnog boravka za uenike niih razreda. Kvaliteta uiteljskog kadra i strunih slubi smatra se prioritetom, pa se tako otvaraju problemi kad kola nema uitelja koji mogu struno i kvalitetno pokriti nastavu ili kad postojei uitelji ne rade dobro. kole se esto ale na nedostatak profila strunih suradnika. Devet od 19 ukljuenih ko-
101
la ima potrebu za zapoljavanjem psihologa, nekoliko njih defektologa logopeda, pedagoga. Kao svoj velik nedostatak kole vide nestruno zastupljenu nastavu, problem zapoljavanja nestrunog kadra i estu fluktuaciju kadrova. Fluktuacija uitelja dovodi do estih promjena uitelja i razrednika to se procjenjuje vrlo nepovoljnim za uenike. U nekim kolama nedostatak financijskih sredstava onemoguuje kontinuirano struno usavravanje i napredovanje uitelja. Potekoe u radu kole pripisuju se takoer i dvosmjenskom radu (u sedam od 19 kola) i preveliku broju uenika. Problemi s loim uvjetima rada, materijalnim potekoama ili sa smjenskim radom mogu se u odreenoj, ili ak veoj mjeri pripisati eksternim izvorima osnivaima kola, lokalnoj zajednici ili nadlenom ministarstvu, koji ne osiguravaju zadovoljavanje realnih potreba kola. No, postoji i niz nedostataka i slabosti koji se mogu i moraju pripisati internoj, nedovoljno dobroj organizaciji rada i nastave u koli. kole koje su sudjelovale u ovome projektu vrlo su samokritino navele velik broj vlastitih nedostataka i u njima se vjerojatno, u veoj ili manjoj mjeri, mogu prepoznati sve nae kole. Ovi se nedostaci mogu svrstati u nekoliko potkategorija. Prva se skupina odnosi na nepostojanje stratekog promiljanja o koli i njezinu razvoju. Nedefinirana misija, vizija i razvojna strategija, kao i nepostojanje dobro osmiljenog razvojnog plana, opravdano se vide vanim nedostacima kole. Kao ozbiljan se problem navodi i neprepoznavanje i nerjeavanje prioriteta, kao i formalistiki, povran pristup rjeavanju zadataka koji je oito prisutan u naim kolama. Druga se skupina odnosi na organizacijske nedostatke. Timovi za kvalitetu uoavaju slabosti u organizaciji poslova. Smeta im nejednaka i nepravedna angairanost i optereenost zaposlenika. Uiteljima tako smetaju iznenadna, nepredviena i neplanirana zaduenja. Struni suradnici ale se na veliku rasprenost poslova to smanjuje kvalitetu rada i vrijeme posveeno neposrednom radu s uenicima. Planirano izvravanje zadataka esto im ometaju neplanirani operativni poslovi. Uitelji se takoer ale i na loe organiziranje rasporeda, neadekvatne strukture razreda, prekratke velike odmore. Trea se velika skupina nedostataka odnosi na konkretne probleme s nastavom. Uitelji se tako osjeaju nesigurnima u provedbi rastereenja nastavnog programa zbog straha od rezultata vanjskog vrednovanja. Nadalje, nedovoljnom smatraju koordiniranost i suradnju meu predmetima, posebno problematinim smatraju nekoordiniranost izmeu razredne i predmetne nastave. Nedovoljnom se smatra i vertikalna povezanost i usklaenost s predkolskim ustanovama. Slabije rezultate uenja u nekim predmetima objanjavaju nedostatnom opremljenou, ali jo i vie nedovoljno odgovornim odnosom uitelja prema radu. Smatra se da je u radu s uenicima premalo zastupljena terenska nastave, premalo je praktinog rada, premalo dopunske i dodatne nastave, kao i izvankolskih sadraja. U nekim kolama svoju dopunsku nastavu smatraju nekvalitetnom. kole u manjim mjestima kao nedostatak istiu i nedovoljnu
102
posjeenost ustanovama za kulturu kazalitima, kinima i muzejima. U nekoliko kola problematinim vide nedostatak sadraja i aktivnosti za uenike koji ne pohaaju vjeronauk. U nekim se kolama naglaava preoptereenost uenika nastavnim sadrajima i izvannastavnim aktivnostima, dok se u podrunim kolama, upravo obrnuto, istie nedostatak izvannastavnih, slobodnih aktivnosti uenika. Posebno se naglaava problematika rada s uenicima s posebnim potrebama, osobito s onima koji su integrirani u redovitu nastavu. Poneki uenici s potekoama u ponaanju remete rad i nesmetano odvijanje nastave, a istovremeno suradnja s njihovim roditeljima nije zadovoljavajua. Neki timovi za kvalitetu smatraju da bi ti uenici vie postigli u posebnoj ustanovi. Navodi se i nedovoljna osposobljenost i pripremljenost uitelja za rad s uenicima s posebnim potrebama, kao i nedostatak materijala za rad s tom populacijom. Ne postoji dobro organiziran rad s grupom djece s potekoama u ponaanju. Posebno se apostrofira nedostatan rad i nepripremljenost za rad s darovitim uenicima. Ocjenjivanje i vrednovanje rada uenika esto se smatra slabou kole. Neujednaeni su kriteriji, neki su uitelji prestrogi, neki preblagi, to uenicima smeta i demotivira ih za rad. Ocjene se smatraju nerealnima i nepravednima, tako da na pojedine uitelje reagiraju i uenici i roditelji. Nedovoljna je vertikalna povezanost i usklaenost kriterija ocjenjivanja u raz rednoj i predmetnoj nastavi. Neki predlau i vrednovanje rada uitelja da bi se empirijski provjerile i potvrdile razlike u kvaliteti rada pojedinih uitelja. Funkcioniranje podrunih kola javlja se kao specifian problem. Zbog malog broja uenika u pojedinim odjelima podrunih kole teko je organizirati nastavu tjelesne i zdravstvene kulture te razliitih oblika dopunskog i izvannastavnog rada. U kolama se radi s kombiniranim odjelima u esto neadekvatnim prostorima. Puno novca odlazi na odravanje zgrada i prijevoz uenika. Poneke su podrune kole prostorno jako udaljene, a malo uitelja ivi u mjestu rada tako da gotovo svi putuju na posao, a neki dopunjuju rad i u drugoj koli. Te su kole i loije opremljene knjinim fondom i didaktikim sredstvima. Loa motivacija i s njom povezana neodgovornost duboki su problemi i slabosti koje invalidiraju bilo kakve pokuaje pokretanja i oivljavanja kolskog ivota. Dijelovi uiteljskog vijea osjeaju se nespremnim za promjene. Nemaju elje i volje za strunim usavravanjem, neodgovorno pristupaju radnim obvezama, pa ak ima i uitelja koji svojim ponaanjem i radom rue ugled kole. Otvara se posebno pitanje kako motivirati takve zaposlenike, ili kako ih, prema potrebi, sankcionirati. Kod nekih uitelja i uenika prevladava takozvana ekstrinzina motivacija, uitelji prije svega rade za novac, a uenici za ocjene. kole uoavaju vlastite nedostatke i u svojoj odgojnoj ulozi. Vlastite pedagoke mjere esto se smatraju neuinkovitima. Postojee mjere ne pomau podizanju kulturnog ophoenja uenika, njihovoj disciplini i motiviranju za postignua i napredovanje u radu. este su pojave nasilnog ponaanja po-
103
jedinih uenika, unitavanja kolske imovine, neodgovornosti prema zelenim povrinama i nebriga za urednost prostora. kole smatraju problematinim nepostojanje pravila ili pak nedosljednost pri provoenju pravila ponaanja. Posebno se neetinim izdvaja nametanje kolektivne, umjesto individualne krivnje. Odnosi s roditeljima ponekad nisu dobri i to kole vide kao slabost i nedostatak u svome radu. Roditelji su nedovoljno ukljueni u organizaciju i rad nekih kola. Ne surauju, slabo se odazivaju na zajednike aktivnosti (priredbe, radionice i sl.), esto su odsutni i ne komuniciraju s razrednicima i uiteljima. Nekoliko je kola u projektu svoju SWOT-analizu provelo i s uenicima, uiteljima, roditeljima, administrativnim osobljem i strunim suradnicima. Ovakav je pristup omoguio analizu iskustava sa kolom i doivljaj kole iz razliitih, ali vrlo relevantnih perspektiva. Prikupljen je bogat izvor informacija koji je posluio za detaljnu analizu potekoa s kojima se kola suoava iz perspektive razliitih dionika. Velik broj produciranih nedostataka trebalo je reducirati te prepoznati i probrati one koji su najizraeniji i koje bi najurnije valjalo otklanjati. Analiza nedostataka i slabosti koje su kole identificirale u SWOT-analizi pokazuje da neke kole vrlo dobro prepoznaju vana podruja svoga djelovanja koja bi valjalo mijenjati i unapreivati. Zadatak tima za kvalitetu bio je prouiti sve podatke iz SWOT-analize i na osnovi pomnog razmatranja odrediti prioritetne nedostatke koje bi kola morala otkloniti i to uvrstiti u svoj razvojni plan.
6.3. Analiza razvojnih mogunosti kola

Nakon analize prednosti i nedostataka kole su razmatrale mogunosti za poboljanje svoje kvalitete, to je posebno vano za odreivanje prioritetnih ciljeva i razvojnog plana kole. Razvojne mogunosti u SWOT-analizi obuhvaaju imbenike koji mogu pomoi djelotvornijem ostvarenju ciljeva i misije kole. Radi se dakle o povoljnim prilikama koje organizacija (kola) moe iskoristiti da bi ostvarila svoje ciljeve. U naoj analizi kole su pod pojmom mogunosti nabrajale sve situacije i ideje za poboljanje funkcioniranja kole, ime su obuhvaeni i neki imbenici koji uobiajeno ne spadaju u tu kategoriju. Primjerice, kole su navodile i unutarnje faktore (npr. bolja komunikacija uenika i uitelja), kao i one vanjske nad kojima kola nema neposrednu kontrolu (npr. vea autonomija kole). U provedenoj SWOT-analizi kategorija mogunosti predstavljena je sljedeim pitanjem: Nabrojte sve neiskoritene mogunosti, neiskoritene potencijale koji bi vau kolu uinili jo boljom?
104
Odgovore moemo klasificirati u nekoliko kategorija. kole naime smatraju da prostora za napredovanje ima u sljedeim podrujima: materijalni uvjeti suradnja i komunikacija organizacija rada kole kvaliteta procesa uenja i pouavanja odgoj i obrazovanje uenika kontinuirano obrazovanje zaposlenika kole poticanje novih ideja i inovativnosti. Pod materijalnim uvjetima kole razumijevaju poboljanja okolia i fizikih uvjeta koji su nuni za rad. Najee se radi o ureenju uionica, izgradnji/ ureenju portskih dvorana, proirenju kole, ureenju dvorita ili o prenamjeni prostora u pojedinim podrunim kolama. Vie kola navodi i potrebu za ekolokom osvijetenosti u odnoenju s okolinom te predlae ureenje kolskog okolia za nastavni rad i realizaciju programa ekolokog odgoja i odgoja za odrivi razvoj. U poboljanje materijalnih uvjeta spada i bolje opremanje kolske knjinice, informatike uionice te drugih uionica informatikom opremom, kao i ureenje ormaria za uenike, ureenje sanitarnih vorova i svlaionica u dvorani. Predloena je i bolja opremljenost uionica suvremenom opremom, kao to su video i DVD-ureaj u svakoj uionici, a na razini kole i videonadzor da bi se poveala materijalna i fizika sigurnost u koli. Predloene su i neke ideje koje ne zahtijevaju velike materijalne izdatke, a ine boravak u koli ugodnijim, kao to su koritenje raz glasa (glazbe) u koli, bojenje zidova ivim bojama te cvijee u uionicama i dvoritu kole. Prema miljenju kola brojne su mogunosti za poboljanje po pitanju suradnje kole s vanjskim partnerima i komunikacije openito. Naime, kole istiu potrebu za boljom i eom suradnjom s roditeljima, s lokalnom zajednicom, medijima (prezentacija kole), osnivaima kola, s vanjskim suradnicima kola, s policijom (regulacija prometa), s nevladinim udrugama, s Agencijom za odgoj i obrazovanje, sa kolskim lijenicima. kole smatraju da se roditelji mogu jo vie ukljuiti u aktivnosti kole jer je potrebno zajedniki i usklaeno djelovati u radu s djecom. Kao potreba se navodi unapreenje komunikacije izmeu roditelja i uitelja, uitelja i uenika, uenika meusobno te uitelja meusobno. Osim toga, predlae se ukljuivanje uenika u donoenje odluka preko rada uenikog vijea te ukljuivanje uenika u ureenje kolskog dvorita, vie suradnje s predkolskom ustanovom i na relaciji razredna predmetna nastava, vie koritenja oblinjih sportskih terena i sportskih dvorana te openito vie druenja i zabave za cijeli kolektiv. Treba istaknuti i da je vie kola izrazilo elju za druenjem s drugim kolama iz Hrvatske i Europske Unije te za posjetima drugim kolama. kole vide i mogunosti za poboljavanje organizacije rada kole. Pod tim se navodi potreba za adekvatnijim usklaivanjem satnice s aktivnostima dje-
105
ce (raspored), smanjenje same satnice, smanjenje broja uenika u odjelima, uvoenje mogunosti legalnog pohaanja vie izborne nastave, ostvarivanje mogunosti za produeni boravak i jednosmjenski rad, vie izvannastavnih i izvankolskih aktivnosti te njihova bolja organizacija. Nadalje, predlae se poveanje broja programa poput izvanuionike nastave, dodatnog rada, uvoenje vie stranih jezika, meurazrednih natjecanja i kvizova znanja, organiziranje zajednikih izleta djece i roditelja. Neke od kola navele su i potrebu uvoenja predkolskog minimuma radi bolje socijalizacije i priprem ljenosti za kolu, mogunost za bolju organizaciju rada kolske knjinice i sustava prehrane te organizaciju aktivnosti za uenike tijekom praznika. Neke su od kola predloile prilino velike promjene, koje ne ovise neposredno o koli, kao to su vea autonomija kole u izboru programa i vea financijska autonomija. kole su predloile i razliite ideje za unapreenje kvalitete uenja i pouavanja. U to moemo ubrojiti prijedloge kao to su koritenje suvremenih nastavnih metoda, ukljuivanje roditelja u nastavu i izvannastavne aktivnosti, bolje koritenje tehnikih pomagala od strane uitelja, provoenje stvarnog, a ne formalnog povezivanja (korelacije) meu predmetima, vie koritenja raunala u nastavi te openito bolje koritenje nastavnih resursa. Po miljenju kola mogunosti za napredak ima i u podruju odgoja uenika. Poboljanje odgojnog aspekta kole mogue je ostvariti pruanjem vee podrke uenicima, s vie razgovora s uenicima, nagraivanjem uspjenosti i zalaganjem u radu, pouavanjem djece kako uiti i lake svladavati gradivo te radom na veem potivanju uitelja. kole takoer navode kako je vano insistirati na potivanju pravila od strane uenika te razvijanju svijesti uenika o potrebi boljeg uvanja imovine kole i okolia. Uenicima je po miljenju kola mogue pomoi i unapreenjem samog obrazovnog procesa. To podrazumijeva jo vie rada s darovitim uenicima, pojaanje individualiziranog pristupa ueniku, pojaanje timskog rada, ukljuivanje veeg broja uenika u aktivnosti i projekte koji se provode u koli, poticanje uenika na ukljuivanje u dodatnu nastavu i na ukljuivanje u razna natjecanja u koli. Po miljenju kola potrebno je takoer pridavati vie panje uenju stranih jezika i informatizaciji te ee vrednovati znanje uenika da bi sprijeili kampanjsko uenje i dobili ee informaciju o uenikovu postignuu i uinkovitosti nastavnikog rada. kolski timovi za kvalitetu istaknuli su u svojoj analizi mogunosti i vaan segment usavravanja i napredovanja zaposlenika kole. To obuhvaa formalne uvjete za rad (strunost) te procesne i komunikacijske odlike uitelja i suradnika (usvajanje novih nastavnih metoda, rad na komunikaciji s djecom). Neki su od tih prijedloga, na primjer, poboljanje strunih kompetencija uitelja, pomlaivanje uiteljskog kadra, podizanje kvalitete rada pojedinih uitelja, uvoenje postupaka za vrednovanje zaposlenika. Predlae se i mogunost nagraivanja uitelja, pokretanje postupka za evidenciju aktivnosti zaposlenika, rad na pravednosti ocjenjivanja i uvaavanju uenika, odgovornije pripremanje za nastavu te osposobljavanje uitelja za rad s djecom s posebnim potrebama.
106
kole su kao neke od mogunosti navele skup prijedloga koji se mogu podvesti pod kategoriju poticanje novih ideja i inovativnosti. Takve ideje ne utjeu na sutinsko funkcioniranje kole, ali ine kolsko iskustvo kreativnijim, zanimljivijim, ivopisnijim i ugodnijim. kole su kao takve mogunosti predlagale izdavanje kolskog lista, ureenje mrenih stranice kole, omoguavanje uenicima i uiteljima vee kreativnosti, organiziranje vie radionica i predavanja za roditelje s ciljem ispravljanja pogreaka u odgoju, prikupljanje sredstava razliitim kolskim aktivnostima za organiziranje terenske nastave, anketno praenje zadovoljstva uenika prehranom u koli, izradu godinjaka za 8. razrede, informacije o ocjenama putem SMS-a, uenje uz igru, vie filmova i emisija u sklopu nastave te organiziranje dobrotvornih akcija za uenike slabijeg imovnog stanja. Iz navedenoga je oito da su kole bile vrlo produktivne u generiranju ideja i prijedloga o mogunostima unapreivanja razliitih podruja rada. Ovak vo generiranje temeljna je podloga za probir prioritetnih razvojnih podruja i odreivanje konkretnih ciljeva koje bi u specifinom podruju valjalo ostvariti.
6.4. Analiza zapreka u radu kola

Zapreke razvoju vaan su dio SWOT-analize i jedan od imbenika koji svakako treba uzeti u obzir pri stratekom planiranju, odnosno izboru ciljeva razvoja i metoda ostvarivanja tih ciljeva. Budui da se radi o zaprekama i opasnostima koje su uzrokovane vanjskim imbenicima, uglavnom su neovisne o samoj koli. Razumijevanje ovih zapreka vano je da bi se valjano odredile strategije i taktike za njihovo minimiziranje i otklanjanje. U samoevaluacijskom obrascu u sklopu SWOT-analize postavljeno je pitanje: Koje sve okolnosti ugroavaju i sprjeavaju va optimalni razvoj? kole su davale odgovore razliite iscrpnosti, ponekad mijeajui vanjske i unu tarnje zapreke i nedostatke. Ponekad se problemi koje kole ne mogu ili ne znaju samostalno rijeiti pripisuju razliitim vanjskim izvorima i smatraju se eksternom opasnou. Postoje meutim realni problemi koji su izvan ingerencije i kompetencije kola, a koji u velikoj mjeri negativno utjeu na rad kola. Ovdje su navedeni osnovni problemi i zapreke koje istiu kole u svojim SWOT-analizama, a na koje misle da ne mogu utjecati. Sklop kljunih zapreka kvalitetnom radu koje kole navode odnosi se na iri drutveni kontekst i status znanja i obrazovanja u drutvu. Pred kole se postavljaju visoki zahtjevi i oekuje se da one nose glavnu odgovornost za obrazovanje, odgoj i ponaanje mlade generacije. Istovremeno, profesija se podcjenjuje, a u javnosti nadvladava stav po kojemu obrazovanje nije vano jer se i bez toga ovjek moe obogatiti i odlino ivjeti. Znanje se komercijalizira, uenici se tretiraju kao proizvod, a u nainu razmiljanja prevladava-
107
ju trine i dogmatske vrijednosti koje po svojoj naravi negiraju osnovno humano znaenje obrazovanja. Opa ekonomska kriza dovodi do sve loijih socijalnih prilika u velikom broju obitelji. Drutveno raslojavanje i uoljive socijalne razlike koje djeca ponekad bolno doivljavaju, dovode do socijalne patologije, sve izraenijih rizinih i delinkventnih ponaanja uenika, koritenja alkohola i ostalih sredstava ovisnosti. Srozavanje uiteljske profesije kole smatraju velikom drutvenom opas no u. Zemlja koja ne cijeni obrazovnu struku i ne ulae dovoljno u obrazovanje svojih graana nuno retardira u svim podrujima ivota. S tim u svezi kole zabrinjava i smanjena zainteresiranost javnog sektora i gospodarstva za konstruktivno sudjelovanje u aktivnostima kola i za pomaganje kolama. Problemi koje kole esto istiu, a koji se javljaju kao teko premostive zapreke nesmetanu radu kola odnose se na openito nedostatno financiranja sustava obrazovanja. Zbog ovog se razloga ponekad ne mogu zadovoljiti nuni pedagoki standardi. Nedostatno je financiranje i razlog potplaenosti uitelja, a takoer ne postoji kvalitetan i pravedan sustav nagraivanja i materijalnog motiviranja kolskih djelatnika. Ova se potplaenost vidi i kao zapreka privlaenju kvalitetnog strunog kadra u obrazovanje. kole takoer istiu neadekvatnost i nedefiniranost propisa, nepostojanje regulatornih podzakonskih akata, pravilnika i normi. Istovremeno, uitelji su preoptereeni nametnutim administrativnim poslovima koje oni ne vide pretjerano smislenima. Navedene se primjedbe uglavnom odnose na glavnog financijera i kreatora obrazovne politike, a to je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta. Ministarstvu se mogu pripisati i problemi koje kole istiu, a koji su vezani uz neadekvatnost postojeih planova i programa. Smatra se da su uenici preoptereeni posve nepotrebnim sadrajima te da kolovanje openito nije usklaeno sa stvarnim ivotom. Zbog toga kola ne vri svoju osnovnu funkciju, a ta je adekvatno pripremanje uenika za budunost. S tim u svezi este su i primjedbe o nedovoljnoj koherentnosti programa i nepostojanju potrebne horizontalne i vertikalne povezanosti sadraja meu predmetima. Primjedbe koje se uglavnom odnose na osnivae kola vezane su uz neadekvatnost uvjeta za rad kola. esti su problemi sa kolskom zgradom, manjkom opreme i prostora. I nadalje postoje problemi s prijevozom uenika. Neke se kole ale na lou lokaciju, blizinu brzih prometnica, buku s ulice, kao i blizinu bunih kafia. Kao posebno vanu zapreku nekoliko kola istie teku komunikaciju s elnicima lokalne zajednice koji ne razumiju teinu problema s kojima se kole suoavaju. esto se kao zapreke kvalitetnom radu s djecom navode stavovi i ponaanje roditelja. Neke je roditelje jednostavno teko uloviti, ne surauju sa kolom iako je to u vitalnom interesu njihove djece i njih samih. Neki roditelji pak imaju nerealna oekivanja, nekritini su i ponekad vre neugodan, ak i agresivan pritisak na uitelje, najee zbog ocjena.
108
Posebno velik problem u radu ini nedostatak kunog odgoja kod djece, nepoznavanje osnovnih kulturnih obrazaca ponaanja i komunikacije te ne uvaavanje drugih ljudi i svijeta oko sebe. Zaputenost nekih uenika pripisuje se nepovoljnoj obiteljskoj dinamici te neprilinim stavovima i ponaanju roditelja. Uoljive su slabe radne navike, nedisciplina, nepotivanje uitelja. Osjea se porast nasilja prema drugim uenicima i imovini. Posebno se velikim problemom i zaprekom smatra nedostatak intrinzine motivacije uenika za uenje. Negativan odnos prema znanju, uenju i koli takoer se ui u obitelji. Loa obrazovna struktura roditelja i loe socijalne prilike u obitelji tijesno su povezane sa kolskim neuspjehom i rizinim ponaanjima uenika. Ponekad se kola osjea nemonom. Ovaj aspekt rada s depriviranom djecom, motiviranje i dodatno prilagoeno pouavanje i uenje, velik je izazov koji kole, unato nepovoljnim vanjskim okolnostima, ustrajno pokuavaju same rjeavati najbolje to mogu. kole se dosta kritiki odnose i prema ulozi medija. Smatraju da mediji vre lo utjecaj na uenike propagiranjem estradnog i konzumeristikog sustava vrijednosti koji je u naelu usmjeren podcjenjivanju vanosti i vrijednosti znanja i obrazovanja. Medijima se zamjera i neprimjereno izvjetavanje o kolstvu i podcjenjivanje uiteljske struke. Ovi bi se problemi eventualno mogli rijeiti promijenjenom ureivakom politikom u neovisnim medijima i dodatnim obrazovanjem novinara koji se bave izvjetavanjem o obrazovanju. SWOT-analiza je i u ovom projektu pokazala svoju iskoristivost. kolama je pomogla iskristalizirati gorua pitanja, otvoriti nove teme, definirati prioritete i dati smjer daljnjeg djelovanja, a kreatorima obrazovne politike i osnivaima kola ove primjedbe mogu dati smjernice za potrebne fokusirane aktivnosti.
7. Razvojni prioriteti i razvojni planovi kola

Petar Bezinovi
7.1. Razvojni prioriteti

Na osnovi analize rada kole i SWOT-analiza timovi za kvalitetu definirali su razvojne prioritete svojih kola. Cilj je bio izabrati nekoliko kljunih pod ruja na koje bi se trebalo odluno fokusirati i ije bi rjeavanje znatno unaprijedilo rad kole. Iako je u naem projektu sudjelovalo svega 19 kola, one su producirale velik broj razvojnih prioriteta. Premda se neke teme u raznim kolama ponavljaju, uoljiv je znatan raspon razliitih razvojnih potreba kola. I ovaj podatak svjedoi o razliitosti kola i razliitosti uvjeta u kojima djeluju. Definirani prioriteti mogu se podijeliti na prioritetna podruja koja kole ne mogu rijeiti vlastitim nastojanjima te na ona koja su u potpunosti u nadlenosti kola i koja se relativno lako mogu rijeiti unutarnjim organizacijskim promjenama. Prioritetne potrebe koje ne moe ostvariti samostalno, vlastitim resursima, izrazilo je oko polovice ukljuenih kola, dok su sve kole istakle brojne prio ritete koje ipak mogu rjeavati svojim unutarnjim snagama. Prioriteti koje kole ne mogu ostvariti samo vlastitim nastojanjima Ovi se prioriteti odnose na materijalna ulaganja i za njihovo je ostvarivanje nuna podrka drave, osnivaa lokalne samouprave, zainteresiranih investitora ili pak dobronamjernih sponzora. Iako je naglasak projekta bio na unutarnjem osnaivanju i traganju za vlastitim neiskoritenim resursima, ipak se pokazuje da postoje vani problemi koji optereuju kole, a koje one ne mogu same rijeiti. kole istiu sljedee infrastrukturne prioritete: Izgradnja nove kolske zgrade ili obnova dotrajale zgrade podrune kole Rekonstrukcija prostora kola rasporediti i popuniti ukupni kolski prostor proiriti prostor za rad kolske knjinice, poveati kapacitet uionica dograditi kolu (uionice) za rad u jednoj smjeni rijeiti problem grijanja i/ili prekomjernog zagrijavanja prikljuiti kolu na kanalizacijsku mreu Izgradnja kolske sportske dvorane
kole esto svojim pri oritetima razvoja sma traju poboljavanje uvjeta rada koje ne mogu ostvariti svojim nastojanjima, ve ovise o znatnijim materijalnim ulaganjima. No, isto ta ko istaknuti su i brojni razvojni prioriteti koje kole mogu samostalno rjeavati.
110
Fasadiranje kolske zgrade Ureenje kolskog dvorita, vanjskih igralita i okolia kole Rjeavanje problema prometne signalizacije i ureivanje prometa u okolici kola Kao razvojni prioritet pojedine kole istiu i kadrovsko ekipiranje, prije svega zapoljavanje strunih suradnika, psihologa, defektologa logopeda i pedagoga, koje je takoer izvan nadlenosti i moi kola. Uz vea materijalna ulaganje vezuje se i opremanje kola nunom informatikom opremom, uilima za rad ili knjinim fondom: Potpuna informatizacija kole uvesti raunalo i LCD-projektor u svaku uionicu Opremanje nove informatike uionice Kontinuirano obnavljanje i osuvremenjivanje nastavne opreme i tehnologije Rad na materijalnoj opremljenosti promjena namjetaja u uionicama i kabinetima Opremanje nastavnim sredstvima i pomagalima Ulaganje u knjini fond opremanje kolske knjinice lektirom Prioriteti koje kole mogu ostvariti vlastitim nastojanjima Ovi se prioriteti mogu grupirati u vie kategorija koje se u nastavku opisuju.
Meuljudski odnosi, ozraje, komunikacija, suradnja
Podruje meuljudskih odnosa i unapreivanje komunikacije na svim razinama i meu svim skupinama sudionika najee je navedeno kao razvojni prioritet kola. Neke kole navode da je veina njihovih problema uzrokovana loom komunikacijom izmeu uenika uitelja roditelja. Stoga istiu vanost podizanja razine svijesti o nunosti promjene naina komuniciranja i veeg meusobnog uvaavanja svih u sustavu. Rad na komunikaciji i razvijanju socijalnih vjetina javlja se tako kao vaan prioritet i razvojni cilj kola. Najvaniji prioriteti koje kole navode za poboljanje komunikacije ukljuuju sljedee: Razvijanje osjeaja zajednitva, entuzijazma i timskog rada radi ostvarivanja zajednike vizije Poboljanje kvalitete meuljudskih odnosa na svim relacijama odgojnoobrazovnog procesa Razvijanje komunikacije meu svim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa: uitelja, uenika, roditelja, ostalih zaposlenika.
Organizacija, reorganizacija rada
kole uoavaju niz moguih i potrebnih organizacijskih promjena i pomaka. To se posebno odnosi na prelazak na jednosmjensku nastavu koju istie nekoliko kola, ali i na drugaiju organizaciju nastave i formiranje strunih timova:
111
Organizacija nastave u jednoj smjeni Organizacija izborne nastave i izvannastavnih aktivnosti u poslijepodnevnim satima Organizacija aktivnosti za uenike koji nisu ukljueni u izbornu nastavu (vjeronauk) Reorganizacija nastavnog dana prilagodba uenicima putnicima Unapreenje organizacije deurstva uenika i uitelja Organizirati kolske timove za kvalitetu za pojedina podruja rada Organizirati strune timove za organizaciju i provedbu kulturne i javne djelatnosti kole U podruju skrbi za uenike jo se naglaava prioritetno podruje vezano uz bolju organizaciju i podizanje kvalitete prehrane uenika u koli.
Poboljanje, unapreivanje nastave
kole su svjesne da je podizanje kvalitete nastave vaan prioritet. Pri tome predlau razliite oblike i pristupe tom problemu: Povezivanje kolskog rada sa stvarnim ivotom Podizanje kvalitete pouavanja poticanjem kreativne i inovativne nastave uz uvoenje alternativnih rjeenja Poboljanje terenske nastave Poboljanje ponude izborne nastave Provedba projekta uinkovitog itanja i razvijanja tehnika itanja Rad na razvoju uenikovih radnih navika kole istiu i vanost unapreivanja rada kolske knjinice za poboljanje nastave. Smatraju da knjinicu treba uiniti sreditem zbivanja u koli, odnos no postii da knjinica slui kao prikuplja informacija i vaan posrednik znanja.
Struno usavravanje uitelja
kole istiu da je upravo struno usavravanje uitelja najbolji i najvaniji put k ostvarivanju prioriteta unapreivanja nastave i kvalitetnijeg rada s uenicima. Istiu sljedee: Kontinuirano struno usavravanje svih uitelja struno, informatiko, menadmentsko Rad na poticanju samopouzdanja uitelja proirivanjem njihovih kompetencija Struno osposobljavanje svih uitelja za primjenu suvremene digitalne nastavne tehnologije i ope koritenje informatike opreme
Podrka uenicima
Podizanje kvalitete kolskih iskustava uenika trebao bi biti sredinji prioritet kola. Neke kole posebno snano istiu vanost usmjerenosti na uenika i fokusiranja cjelokupne kolske prakse na poboljavanje iskustava ueni-
112
ka sa kolom. Naglaava se vanost partnerskih odnosa s uenicima i stvaranje pozitivnog i poticajnog okruenja za uenike. S tim u svezi kole naglaavaju vanost izmjene naina i metoda pouavanja koje bi trebale biti usmjerene na razvoj kljunih kompetencija i na poeljne ishode obrazovanja. Kao prioritet tako se istie podizanje kvalitete znanja i vjetina uenja posebno usmenog izraavanja, osnovnih raunskih vjetina i koritenja uila. Malo kola navodi kao prioritet razvoj vjetina uenja, odnosno znanja o tome kako uiti. Ova je kompetencija vana za cjeloivotno uenje i sastavnica je europskog kompetencijskog modela. Valjalo bi je razvijati od prvih dana kolovanja i relevantna je upravo za osnovne kole. Istovremeno kole istiu prioritetnu vanost rada na razvoju samoinicijativnosti uenika i njihovoj poduzetnosti (kompetencija poduzetnitva). Iako se ova obiljeja mogu tretirati kao dio razvoja linosti i samopotovanja uenika, kole istiu njihovu vanost u kontekstu globalizacijskih promjena i poveane kompetitivnosti na tritu rada. Razvijanje poduzetnikog duha kod mladih ljudi kao nunost suvremenog naina ivota Razvijanje poduzetnikog duha uenika aktivnim ukljuivanjem u rad Uenike zadruge
Praenje napredovanja, vrednovanje, ocjenjivanje
Podruje ocjenjivanja, odnosno vrednovanja uenja i napredovanja uenika, posebno je delikatno podruje koje neke kole smatraju neprikladnim. Stoga predlau da to podruje bude prioritet koji bi u skoroj budunosti valjalo bolje razviti. Prema navodu jedne od kola prioriteti su: sustava ocjenjivanja i vrednovanja postignua uenika; Unapreivanje definiranje jedinstvenih kriterija ocjenjivanja. Boljim informiranjem i isticanjem oekivanih ishoda motivirati uenike, utjecati na razvoj radnih navika koje potiu samostalno uenje.
Jedna kola uz valjano vrednovanje postignua uenika kao svoj prioritet navodi i vrednovanje rada uitelja, strunih suradnika, ravnatelja i cijele kole.
Odgojno djelovanje kole
Odgojni su problemi takoer vano podruje u kojemu neke kole vide potrebe za promjenama. Prioritetnim istiu vanost odgojnog djelovanja i raz voja samostalnosti i osjeaja odgovornosti kod uenika. U ovom podruju navode i ove prioritete: Raditi na kulturi ponaanja uenika i potivanju pravila Daljnji rad na odgojnoj djelatnosti usmjeravanjem na prava, ali i obveze i odgovornost prema sebi i drugima Poboljati disciplinu uenika na nastavi i uope u koli Sprijeiti/smanjiti izbjegavanje nastave Smanjivati i prevenirati nasilje meu uenicima
113
Slobodne i izvannastavne aktivnosti uenika
Izvannastavne aktivnosti vide se kao mogunost osuvremenjivanja programa i zadovoljavanje interesa veeg broja uenika. One bi trebale ponuditi sadraje i aktivnosti koje e donijeti potrebnu ivost u rad kole i koje e dodatno obogaivati kolska iskustva uenika. Neke kole procjenjuju da je veina izvannastavnih aktivnosti prilino tradicionalna, neprilagoena interesima uenika, da je stvarna mogunost izbora aktivnosti samo formalna, jer se to u praksi esto svodi samo na rad uitelja s uenicima kojima ve predaju (posebno u razrednoj nastavi). Zato kole predlau sljedee prioritete u ovom podruju: Poboljanje kvalitete rada u izvannastavnim aktivnostima i bolje organiziranje slobodnog vremena uenika (vremenski i sadrajno); poveanje broja izvannastavnih aktivnosti i broja ukljuenih uenika; bolje organiziranje i odravanje izvannastavnih aktivnosti; uvoenje vie aktivnosti i radionica za svrsishodno provoenje slobodnog vremena Poveanje broja izvannastavnih aktivnosti i dodatnog rada s nadarenim uenicima Kvalitetnije provoenje slobodnog vremena uenika putnika do organiziranog prijevoza
Suradnja kole s vanjskim partnerima
Suradnja je s vanjskim partnerima vana jer je kola vaan akter drutvenog ivota u zajednici. Od kole se oekuje da ona zadovoljava vitalne interese zajednice, a to je odgoj i obrazovanje djece. S druge strane opravdano je takoer oekivati da ta ista zajednica koli prua kontinuiranu podrku i pomo da bi ona svoje zadae mogla obavljati na ope zadovoljstvo. Posebno se vanom ini suradnja s roditeljima te suradnja s lokalnom zajednicom i osnivaima kola.
Suradnja s roditeljima
Iznimna je vanost dobrih odnosa i intenzivne komunikacije kole i roditelja. Za uspjeh uenika i kole vano je planirati i koordinirati aktivnosti s roditeljima, odnosno obiteljima uenika. Zajednika nastojanja rezultiraju najboljim ishodima. Velik broj kola istie ovu suradnju svojim prioritetnim ciljem. Roditelje se eli vie ukljuiti u rad kole i kolske aktivnosti, bolje s njima suraivati. Predlau se i konkretne aktivnosti koje bi trebale posluiti kvalitetnijim odnosima i zbliavanju, poput akcije ureenja vanjskih i unutarnjih prostora kole, radionica o njegovanju lokalnih obiaja i slino. Posebno se istie i potreba za organiziranjem kole za roditelje putem odravanja edukacijskih programa o razvoju djece i odgojnom djelovanju.
114
Suradnja s osnivaem, lokalnom zajednicom i drugim kolama
Od svojih osnivaa (lokalne uprave) kole oekuju prije svega bolju materijalnu podrku, ali isto tako i razumijevanje za konkretne probleme koji se tiu unapreivanja kolskih procesa, uenja i pouavanja, angairanja deficitarnih kadrova. Posebno se naglaava rjeavanje problema velikog broja uenika putnika i nekvalitetnog prijevoza tih uenika. Vezano uz razliite oblike suradnje, kole iskazuju i potrebe povezivanja i razmjene iskustava sa kolama iz drugih krajeva Hrvatske i Europske Unije. Oito je dakle da kole imaju raznovrsne prioritete i da su njihove razvojne potrebe razliite. Da bi unaprijedile svoje djelovanje u prioritetnim podruji ma, kole su se u projektu suoile s izazovom iznalaenja i osmiljavanja na ina ostvarivanja svojih prioritetnih ciljeva. U tu su svrhu izradile kolske raz vojne planove i razvojne projekte s kojima su specificirale naine i sredstva za ostvarivanje prioritetnih ciljeva.
7.2. Razvojni planovi i projekti kola

Nakon to su izradile detaljne samoanalize i SWOT-analizu, kole su definirale manji broj prioritetnih podruja koja je trebalo detaljnije razraditi i konkretizirati. Ti su prioritetni ciljevi razraeni kolskim razvojnim planom (vidi 5.2.5. kolski razvojni plan). To je znailo da je navedena prioritetna podruja trebalo operacionalizirati, preoblikovati u konkretne ciljeve i projekte ija se ostvarenost moe mjeriti i provjeravati. Ostvarivanje ciljeva trebalo je briljivo planirati definiranjem odgovarajuih metoda i postupaka. kolski razvojni plan sadri paljivo procijenjene financijske, organizacijske i ljudske resurse, realistinu vremensku projekciju i imena odgovornih osoba. Svoje planove koje je izradio kolski tim za kvalitetu, kole su dodatno ras pravile i sa svojim kritikim prijateljem. U nastavku je kao primjer prikazan jedan dio razvojnog plana jedne od kola u projektu. Ovaj je plan uzet za primjer jer definira relevantan cilj koji je vaan svim kolama i jer nudi bogate aktivnosti za ostvarenje toga cilja. kola je planirala u sklopu prioritetnog podruja pruanja podrke uenicima smanjiti i prevenirati nasilje meu uenicima. U tu je svrhu zamiljen zah tjevan niz aktivnosti koji praktiki ukljuuje angaman cijele kole. Zamiljeno je da strune slube provode svoj program s uenicima, uiteljima i roditeljima, zatim obavljanje tematskih sastanaka razrednih odjela i roditeljskih sastanaka, a planirani su takoer i sastanci Uiteljskog vijea, Vijea roditelja i uenika na kojima bi se raspravila problematika pojavnosti nasilnog ponaanja meu uenicima. Zamiljene su i bogate metode i aktivnosti koje imaju niz relevantnih ciljeva: definirati vrijednosni odnos, propise i pravila ponaanja pomou Etikog kodeksa za uenike i zaposlenike, educirati nove uitelje o UNICEF-ovu projektu prevencije nasilja, senzibilizirati
115
kolsku zajednicu putem tematskih predavanja, neposredno utjecati na rizine skupine putem odgovarajuih radionica te poticati toleranciju putem zanimljivih drutvenih aktivnosti za uenike. Oekuje se da bi provedba ovog razvojnog plana trebala rezultirati vanim regulatornim dokumentom Etikim kodeksom kao i reduciranjem broja sukoba i nasilnih oblika ponaanja uenika. Uinci bi se ovog segmenta kolskog razvojnog plana provjerili evidencijom broja nasilnih akata prema Protokolu o postupanju u sluaju nasilja i ispitivanjem miljenja uenika, zaposlenika i roditelja o promijenjenom ozraju u koli. Prikaz dijela kolskog razvojnog plana jedne osnovne kole9
Prioritetno podruje Metode i aktivnosti za ostvarivanje ciljeva Podrka uenicima Cilj: Smanjiti i prevenirati nasilje meu uenicima Organizirati edukaciju novih uitelja za UNICEF-ov projekt: Za sigurno i poticajno okruenje u kolama i provedba projekta Osnovati i educirati grupu medijatora uenika i grupu vrnjake pomoi Osnovati vijee uenika za izradu etikog kodeksa Izraditi Etiki kodeks za uenike i zaposlenike Izraditi vrijednosti, pravila i posljedice za svaki razredni odjel Organizirati roditeljske sastanke na temu nasilja Organizirati radionice o nenasilju za rizine skupine uenika Organizirati radionice i predavanja za uenike i uitelje na temu Tolerancija i predrasude Program rada strune slube kole s uenicima, uiteljima i roditeljima Sati razrednog odjela Roditeljski sastanci Sastanci Vijea roditelja i uenika Sastanci Uiteljskog vijea Neformalna druenja s roditeljima Tijekom k. god. 2008/2009. Struna sluba Uiteljsko vijee Vijee roditelja Vijee uenika Roditelji Uenici Vanjski suradnici Ostali djelatnici kole Rezultati ankete o nasilju meu uenicima Evidencija broja konflikata i nasilja prema Protokolu o postupanju u sluaju nasilja Postojanje Etikog kodeksa za uenike i zaposlenike Anketa za zaposlenike, roditelje i uenike o klimi u koli
Nuni resursi
Datum do kojega e se cilj ostvariti Nadlena tijela / ukljuene osobe
Mjerljivi pokazatelji ostvarivanja ciljeva
Kao primjer preuzet je dio razvojnog plana jedne kole. Valja meutim naglasiti da su i ostale kole razradile relevantne i zanimljive razvojne planove.
116
Prikazani plan o smanjivanju i prevenciji nasilja meu uenicima samo je dio razvojnog plana jedne kole u ovom projektu. On opisuje jasan i lako provjerljiv cilj, kao i aktivnosti koje valja poduzimati. U ovom kontekstu sadri kratkoronu (jednogodinju) strategiju redukcije nepoeljnog ponaanja uenika koja moe rezultirati i nizom dodatnih pozitivnih ishoda: kvalitetnijim odnosima meu uenicima, veim zadovoljstvom uenika i uitelja, veim fokusiranjem na uenje i kreativne aktivnosti itd. kolski razvojni plan slui kao vodi za ostvarivanje eljenih ciljeva, kao sredstvo za planiranje razvoja te kao mjera dinamike razvoja. Meutim, da bi se mogao realizirati s veom pouzdanou, ovaj je plan jo potrebno dodatno razraditi u obliku razvojnog projekta10. U tu je svrhu potrebno detaljnije definirati i sljedee: Kronoloki planirati sve kljune aktivnosti sa specifikacijom datuma izvedbe Kada e se tono odrati pojedine aktivnosti (radionice, edukacijski programi, kada e se zapoeti i zakljuiti izrada Etikog kodeksa, itd.)? Detaljno opisati scenarij provedbe svake pojedine aktivnosti to je cilj svake aktivnosti (radionice, edukacijskog programa, itd.)? Koji su oekivani ishodi? Kakav je sadraj aktivnosti? Kako e se aktivnosti (radionice ili edukacijski programi) provesti? Tko e ih voditi? Tko e u njima sudjelovati? Kako e se evaluirati uinci pojedinih aktivnosti? Provesti analizu rizika za svaku planiranu aktivnost Postoje li skrivene zamke? Postoje li neke potekoe koje nismo predvidjeli? Izraditi plan otklanjanja ili minimiziranja rizika Kako sprijeiti ili smanjiti opasnosti za provedbu planiranih aktivnosti? Za svaku aktivnost specificirati materijalne, organizacijske i ljudske resurse Koliko kota svaka planirana aktivnost? Jesu li planirana sredstva dostupna? Tko e sve biti ukljuen? Tko je odgovoran za organizaciju, provedbu i ostvarivanje ciljeva aktivnosti? Definirati nadlenosti i hijerarhiju odgovornosti. Delegiranje odgovornosti, tko kome odgovara?
10
Skica za razradu razvojnog projekta prikazana je u opisu provedbe projekta (4.2.6. Provedba razvojnih planova kolski razvojni projekti, str. 61).
117
Na kraju provedbe ovoga projekta korisno bi bilo o ishodima informirati kolsku zajednicu i javnost. Iskustva naeg projekta samovrednovanja kola pokazuju velike kvalitativne razlike u razvojnim planovima i razraenim projektima kola. Pokazuje se da je veini kola potrebna dodatna edukacija o stratekom planiranju i voenju razvojnih projekata. Pogreke se javljaju ve prilikom definiranja eljenih ciljeva koji su esto preiroko ili preambiciozno postavljeni (npr. Razvoj kompetencija i samopouzdanja uitelja). Iako mogu biti relevantni, nedovoljno ili nejasno specificirani ciljevi onemoguuje njihovu ostvarivost. Ponekad su ciljevi definirani tako da nije mogua njihova provjerljivost, odnosno mjerenje i vrednovanje stupnja njihove ostvarenosti (npr. Edukacija uitelja koji svojim postupcima potiu uenikovo negativno ponaanje). Potrebne aktivnosti za ostvarivanje ciljeva esto nisu dovoljno detaljno planirane tako da nije jasno na koji e nain ba one dovesti do eljenih uinaka. Isto vrijedi i za planiranje raspoloivih organizacijskih, financijskih i ljudskih resursa. Poseban je problem definiranje mjerljivih dokaza o ostvarenosti postavljenih ciljeva. Razvojni planovi koje su kole razradile pruaju uvid u brojne mogunosti svrhovitog inovativnog planiranja i samostalnog kreiranja razvoja razliitih kola, no da bi se oni zaista i realizirali u praksi, ini se potrebnim pruiti kolama dodatnu podrku u planiranju, praenju i provjeri ostvarenosti ciljeva. U tu svrhu potrebno je razviti posve novi konceptualni i organizacijski pristup praenju kvalitete obrazovanja u hrvatskim kolama.
8. Samovrednovanje kola iz perspektive kritikih prijatelja

Petar Bezinovi, Zrinka Risti Dedi
8.1. Analiza procesa samovrednovanja kole iz perspektive kritikih prijatelja

Kritiki prijatelji obavili su najmanje dva posjeta kolama, a nekoliko je kritikih prijatelja posjetilo kole i vie puta. Tijekom posjeta kolama raspravljali su s ravnateljima i timom za kvalitetu o radu na projektu. Cilj rasprava bio je analizirati to je za kolu znailo uvoenje samovrednovanja i kako bi se samovrednovanje moglo uinkovitije koristiti na razini pojedinih kola i razini cijelog sustava obrazovanja11. Kritiki su prijatelji opirno i detaljno opisali svoja zapaanja i dojmove o procesu samovrednovanja koja su veinom, iako ne i sva, pozitivna. Veina kritikih prijatelja svoju komunikaciju sa kolama procjenjuje vrlo uspjenom. Raspravu s ravnateljima, timovima za kvalitetu, procjenjuju konstruktivnom, dinaminom i otvorenom. To se moe iitati iz nekih od priloenih iskaza: procjenjujem vrlo uspjenim i komunikacijski vrlo ugodnim. Posjet Na to je najvie utjecalo zadovoljstvo zbog osjeaja dobro i kvalitetno ostvarenoga posla u ovome Projektu (puno pokrenutih ili ve zavrenih aktivnosti); takoer sam posjet doivjela uspjenim i zbog pozitivne suradnje koja se razvila s lanovima tima i ravnateljicom kole. no. Posebno bih istaknula aktivno sudjelovanje predstavnika uenika i roditelja koji su s izrazitim zanimanjem pratili i davali svoj doprinos raspravi. kolski tim za kvalitetu odavao je dojam visoke motiviranosti. Izrazili su zadovoljstvo dosadanjim postignuima.
je bio izrazito dinamian te je rasprava bila fokusirana na proSusret ces samovrednovanja uz refleksiju na sve do sada realizirano i planira-
Izvjea kritikih prijatelja svjedoe o visokoj motivaciji, zanimljivoj dinamici i sazrijevanju rada na razvojnim projektima: odnosno trei posjet ovoj koli bio je daleko uinkovitiji i konDrugi, kretniji od prethodna dva sastanka. lanovi tima za kvalitetu izbrusili su svoje prijedloge za projekte unapreivanja, grafiki i stilski ih
11
Upute kritikim prijateljima za posjete kolama i izradu izvjea priloene su u Privicima 11.5. (str. 264) i 11.7. (str. 267).
120
jednoobrazno uredili prema zadanom predloku i time je prvenstveno osigurana preglednost u zavrnoj analizi istih. Neki su projekti uz malo promjena odmah usvojeni i ve se krenulo u njihovu realizaciju, dok su neki zahtijevali vie dogovora, argumentacije za upuenu kritiku, odnosno savjeta za doradu. To nas upuuje na zakljuak da su se pojedini lanovi tima za kvalitetu ve podosta identificirali s prijedlogom projekta za koji su zadueni, a neki su ak i uporno ustrajali na provedbi svojih ideja unato drugaijem stavu ostalih. Meutim, ovaj posjet koli generalno se moe ocijeniti kao visoko produktivan i konstruktivan, proao je u prijateljskom i suradnikom ozraju i rezultirao dogovorima koje smo zajedniki prihvatili. Mislim da je tijek diskusije jasno pokazao stupanj motivacije i elju da se to prije zapone s rea lizacijom razvojnog plana. Radno ozraje u veini kola bilo je vrlo pozitivno: ozraje u koli i timu za kvalitetu meu lanovima tima Pozitivno vladaju sloboda izraavanja, fleksibilnost, kreativnost i entuzijazam; da je kola po zavretku samoevaluacijskog izvjea i aktiviMislim ranjem cijelog tima za kvalitetu u cijelosti osvijestila vanost i potrebu samovrednovanja za unapreivanje kvalitete rada kole. U dinamici odnosa meu lanovima ueg tima (ravnatelj, pedagoginja) opaaju se kvalitativne promjene k suradnikom ozraju. Vrlo pozitivan doprinos u timu dala je knjiniarka kole te predstavnik roditelja. svaki je lan tima dragocjen, osjea svoju vanost u zajednikom radu na razvojnom planu i zajedniko zadovoljstvo u uspjenom ostvarenju.
Kritiki prijatelji zamjeuju da je projekt pokrenuo vlastite resurse za unapreivanje rada kola, uokvirio ve prije pokrenute aktivnosti i iskustva te ih povezao s novima. Ovi su uinci izraeniji u kolama koje su ve ranije bile ukljuene u razliite razvojne projekte. Neki kritiki prijatelji zamjeuju da je projekt potaknuo vri, sigurniji razvoj prema kolskoj autonomiji i veoj povezanosti s lokalnom sredinom. Zanimljiva su zapaanja kritikih prijatelja o postupnom napretku u procesu samovrednovanja: poetku proces samovrednovanja bio je nepoznato podruje za laU nove kolektiva. Ali pravovremeni protok informacija i osvjetavanje potrebe za to objektivnijem pristupu osobnome radu, potreba kritikoga osvrta (gledanje iz drugoga kuta), a ne kritizerstva, bili su motivacijski imbenici koji su potakli unutarnju potrebu za neke promjene osobnoga uiteljskoga neposrednog rada. nje novog ravnatelja u svojoj ulozi, ak mi se ini da mu je proces samovrednovanja proirio vidik o koli, njezinim prednostima i mogunostima unapreenja, pomogao uspostaviti bolje odnose s lanovima tima i strunim suradnicima i dao poticaj za rad na sebi i drugima, to su dva vana podruja rada ravnatelja.
da je u ovoj koli uinjen velik pomak u procesu samoProcjenjujem vrednovanja. Tijekom vremena izgubio se poetni problem: snalae-
121
Praenje i podrka samovrednovanju kola od strane kvalificiranih i formalno angairanih kritikih prijatelja pri donosi dubljim uvidima i razradi kvalitetnijih razvojnih planova.
Proces samovrednovanja u kolama nije jednokratan posao. Za dublju samoanalizu, a posebno za razradu razvojnih planova i njihovu primjenu, potrebno je vrijeme, sazrijevanje i postupna nadgradnja. Od kola se ne moe oekivati da samo odgovaranjem na jedan samoevaluacijski upitnik obave kvalitetnu samoanalizu i pokrenu razvojne procese. Barem u prvim fazama uvoenja pristupa kole trebaju vru i trajniju strunu podrku. U naem projektu pokazuje se da je nazonost kritikih prijatelja snano promicala raz vojni proces i stimulirala razradu ideja za razvojne planove. i poticaja za napredovanje te povezivanja planiranih i provedenih aktivnosti s vizijom kole. Osjetilo se da lanovi kolskog tima sve vie preuzimaju aktivnu ulogu i odgovornost za planiranje, provedbu i praenje razvojnih aktivnosti, to je vano za razvoj procesa samovrednovanja.
da je od izrazite vanosti to je kolski tim nakon prvog poSmatram sjeta doradio svoj razvojni plan. Tijekom rasprave bilo je novih ideja
U ovaj su se projekt kole dragovoljno ukljuile i bilo je za oekivati da e prihvatiti samovrednovanje kao sredstvo za dublje analiziranje i pokuaj unapreenja kole, a ne kao nametnutu obvezu. je prihvaeno kao prilika za upoznavanje metodoloSamovrednovanje gije i vlastitih mogunosti, a u cilju bolje pripremljenosti za obveze konije shvaeno kao nametnuta obveza i upravo zbog Samovrednovanje toga je tako uspjeno krenulo. Uz kontinuiranu podrku i praenje (unutar i izvan kole) te razmjenu iskustva s drugim kolama ova kola ima sve preduvjete za kvalitetan razvoj sustava samovrednovanja U veini kola, prema miljenju kritikih prijatelja, samovrednovanje je prihvaeno od veine djelatnika, no u nekim kolama to ba i nije bio sluaj. je im Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli nalae.
lanova kolske zajednice (neki nastavnici i administrativno osob Dio lje) samovrednovanje je prihvatilo kao nametnutu obvezu koju treba
je mali dio zaposlenih samovrednovanje doivio kao nunu Zasigurno obvezu od koje se ne moe pobjei, no vjerujem da je veina ipak mosamovrednovanje je bio ukljuen tim za kvalitetu, dok drugi dionici U nisu. Za njih i za ravnateljicu samovrednovanje je prihvaeno kao priIako su se kritiki prijatelji vrlo pohvalno izraavali o provedenim postupcima u kolama, mora se meutim naglasiti da u nekoliko ukljuenih kola samovrednovanje nije provedeno posebno uspjeno. Kritiki prijatelji otvoreno i objektivno opisuju neuinkovite procese u tim kolama. tivirana da nakon samovrednovanja upotrijebe injenice i stvarne podatke kao temelj buduim razvojnim projektima.
odraditi, dok je dio nastavnika, potaknut energijom i motiviranou lanova tima za kvalitetu, samovrednovanje prihvatio kao mogunost za kvalitativno unapreenje rada kole.
lika i mogunost za dublje analiziranje i osnova za unapreivanje rada kole. Samovrednovanje ipak nije bio projekt cijele kole.
122
se pristupilo stihijski, nesustavno, s vremena na vriSamovrednovanju jeme. Tim za kvalitetu treba kontinuirano voenje i praenje. Ne po-
se nije sustavno pristupilo i nije se provodilo kontiSamovrednovanju nuirano. Mislim da je u pitanju nedostatak u organiziranosti. Naime,
stoji jasna organizacija i koordinacija njihova rada (tko, to, kako, do kada). Ravnatelj s vremena na vrijeme lovi konce i pokuava neto napraviti. U timu za kvalitetu istakle su se tri od sedam osoba u domeni razumijevanja samovrednovanja, produciranju dobrih ideja i svojim konstruktivnim raspravama. ravnatelj je i taj dio obveza preuzeo na sebe, a ini mi se da ih je mogao podijeliti sa strunom suradnicom koja bi po mojoj procjeni mog la dobro koordinirati rad tima za kvalitetu. uje i institut kritikog prijatelja, osobe izvan sustava pred kojom je lako istaknuti sve ono to se dobro radi, ali i tee rasprostrti i sagledati, recimo tako, prljavi ve. Imam spoznaja o radu slinog tima u jednoj srednjoj koli u kojemu je bilo vidljivo da se nastavnici nisu sprem ni suoiti s aspektima sustava koje treba priznati i koje treba popravljati. Zato? Zato to nisu bili kadri razlikovati ili to nisu imali dovoljno uvida? Dijelom je i to utjecalo, ali osnovni je razlog ipak bio taj da su se priklanjali ne-talasanju, vjerojatno svjesni da ni sami ne rade dovoljno dobro (ili, tonije, to ne osjeaju da su u tom poslu dobri, i to ga ne rade s gutom).
je velika promjena za nastavnike, jer se radi o noviSamovrednovanje ni u sustavu i u unapreivanju njegove uspjenosti. Novini koja uklju-
Samovrednovanje kola u ovom je projektu bilo temeljeno na dragovoljnom ukljuivanju i visokoj motivaciji ravnatelja. Oito je ipak da su procesi samovrednovanja u razliitim kolama bili vrlo razliiti. Ovakva situacija odraava injenicu da je svaka kola organizam za sebe koji odreuje specifina unutarnja dinamika i specifini kapaciteti za razvoj.
8.2. Pozitivni uinci samovrednovanja

Ve prilikom planiranja projekta ravnatelji su izrazili svoja oekivanja o tome koje bi pozitivne pomake samovrednovanje moglo donijeti u njihove kole. Javio se niz optimistinih oekivanja te je na kraju rada na projektu bilo zanimljivo utvrditi jesu li se, i koliko su se, takva oekivanja ostvarila. Kritiki prijatelji u raspravi sa kolskim timom za kvalitetu vrednovali su ostvarenost oekivanih uinaka i analizirali razloge koji su prijeili njihovo ostvarivanje. U priloenoj tablici prikazane su frekvencije procjena na ljestvici od 5 stupnjeva (1= uope nije ostvareno; 5 = u potpunosti ostvareno). Broj tokica oznaava broj procjena u odreenoj kategoriji ljestvice.
123
4

Pozitivni uinci Ozraje samovrednovanja, vie rasprave o vlastitoj kvaliteti
Novo ozraje, nove aktivnosti,

poveana motivacija ljudi Dobivanje slike objektivnog stanja Razvoj kritikog razmiljanja o sebi Jaanje komunikacijskih veza u koli Dovoenje uenika u sredite pozornosti Odreivanje strategije daljnjeg djelovanja Unapreivanje kvalitete, poboljavanje stanja u koli Vee zadovoljstvo uitelja, roditelja, uenika Poveanje odgovornosti djelatnika Uinkovitije rjeavanje potekoa u koli Vea autonomija kole

Kritiki prijatelji i timovi za kvalitetu uglavnom vide pozitivne uinke samovrednovanja. ini se da su se svi oekivani uinci u odreenoj mjeri i ostvarili, no u nekim je podrujima to ostvarenje vie, a u nekima manje izraeno. Neki uinci vjerojatno trae vie vremena za svoje ostvarenje, dok drugi zahtijevaju vie razliitih resursa. Prema estoi procjena u kategorijama 4 i 5 najvie se kao pozitivan uinak istie novostvoreno ozraje koje karakterizira uestalija rasprava o vlastitoj kvaliteti. To je dosta bitno jer je upravo poticanje aktivne i este rasprave o kvaliteti jedan od vanijih ciljeva samovrednovanja. Ovakve su rasprave nai me temelj kulture kvalitete i ukoliko su konstruktivno artikulirane i dobro voene, vode poeljnim promjenama. i strukturirana refleksija lanova kolskog tima za kvaKontinuirana litetu, uitelja, uenika, roditelja i drugih najvea je vrijednost ovog procesa.
Kritiki prijatelji uoavaju specifine hijerarhijske odnose u kolektivu i njihovim prepoznavanjem promiu kvalitetniju i fokusiraniju komunikaciju.
samovrednovanja oznaeno je trojkom jer se jo uvijek ras Ozraje pravljalo o tuoj kvaliteti i o nekoj opoj i nedefiniranoj skupini (kae
se mi ili mi uitelji, a ne ja). Neki su se lanovi tima za kvalitetu otvorili vie od drugih i razgovarali su o sebi, iako tek u naznakama. Uiteljici koja je govorila o svom radu sam rekao da je vrlo hrabra
124
te kako je teko govoriti o sebi, rasuivati o svojim postupcima ako na to nismo navikli. Bilo joj je drago to je to ula; mogu to interpretirati kao da joj je bilo lake kad je to ula od druge (nepoznate) osobe. Rasprava o vlastitom djelovanju u sklopu ovog projekta omoguuje i dobivanje slike objektivnijeg stanja u koli. Tome je, prema miljenju kritikih prijatelja, znatno pomoglo ukljuivanje u samoprocjenu gotovo svih dionika kolskog procesa. Posebno se naglaava uloga tima za kvalitetu koji je u gotovo svim kolama vrlo predano radio na provedbi projekta. Ukljueni su lanovi prepoznali potencijal procesa samovrednovanja kao priliku da zajedno otvore i rasprave pitanja koja su moda bila zanemarivana ili koja se nisu mogli artikulirati u svakodnevnom radu. Iako je samovrednovanje neosporno dalo novi pogled iz razliitih kutova na sliku postojeeg stanja, kritiki prijatelji opravdano smatraju da bi uoavanju objektivnijeg stanja znatno doprinijeli i rezultati vanjskog vrednovanja koji bi se mogli koristiti za jo sadrajniju samoanalizu. Jaanje komunikacijskih veza velik je broj kola stavilo kao vaan cilj u svojim razvojnim planovima. ini se da je ve samo sudjelovanje u projektu u nekim kolama potaklo unapreivanje meuljudskih odnosa na svim komunikacijskim razinama. Oko poveanja odgovornosti djelatnika prilino su podijeljena miljenja. Oito je da je u kolama tim za kvalitetu preuzeo najveu odgovornost za provedbu samovrednovanja, ali se smatra da odgovornost tima mora posluiti kao model cijeloj koli. Time je dodatno naglaena vanost formiranja tima kao angairane, proaktivne, savjesne i pouzdane skupine. za kvalitetu svojim djelovanjem pokazuje ostalima odgovornost Tim za preuzete zadae. Samovrednovanju je pristupio sa znatieljom, sustavno i odgovorno, teei unapreivanju postojeeg stanja. Tim e na staviti djelovanje u cilju realizacije razvojnoga plana i pokuat e ukljuiti ostale uitelje u daljnje aktivnosti. Stvoreno je ozraje suradnje meu lanovima tima na analizi postojeeg stanja, kreiranju naina djelovanja i podjeli obveza te dijeljenju zadovoljstva uinjenim. Ostali su uitelji manje motivirani (jo jedan posao vie).
U nekim se kolama ne vidi pomak u poveanju odgovornosti djelatnika. Kritiki prijatelji to komentiraju na sljedei nain: je veine djelatnika poveana, ali ne moemo rei da se Odgovornost to odnosi na sve, jer je proces samovrednovanja dobrovoljan i temelji se na unutranjim potrebama i unutranjoj motivaciji te time ne moe obuhvatiti manji dio djelatnika koji ne reagiraju (barem u ovoj fazi) na takve poticaje.
je visok stupanj razvijenosti kritikog miljenja kod lanoPrimijeen va tima za kvalitetu, ali to se ne moe rei za jedan dio uitelja kod kojih je prisutna indiferentnost i otpor. Ne primjeuje se poveanje odgovornosti kod veine uitelja.
125
postoji dio djelatnika koji teko prihvaa promjene. Nitko u Uvijek koli ne pokazuje otpor, ali u ostvarivanju preuzetih obveza ne ponaaju se svi jednako odgovorno. Prema iskazima kritikih prijatelja moe se zakljuiti da se najvaniji uinci i koristi samovrednovanja odnose na svjesno, strukturirano i (samo)praeno unapreivanje kvalitete, jaanje komunikacijskih veza, odreivanje strategije te isticanje vanosti dovoenja uenika u sredite pozornosti.
8.3. Zapreke uvoenju i provedbi samovrednovanja

Kada se uvode novine u obrazovni sustav, jako je vano razumjeti i predvid jeti sve potekoe i rizike koji mogu utjecati na uspjenost novih pristupa, u ovom sluaju samovrednovanja kola. Ve prilikom zajednikog planiranja projekta ravnatelji su raspravljali o moguim potekoama koje e se javiti prilikom uvoenja samovrednovanja u njihove kole. Zanimljivo je na kraju projekta vidjeti koliko su se esto oekivane potekoe i manifestirale. U raspravi s ravnateljima i timovima za kvalitetu kritiki su prijatelji nastojali utvrditi uestalost razliitih problema, potekoa ili zapreka koje su se javljale pri uvoenju samovrednovanja te ujedno i ponuditi odgovore na to kako bi se ove potekoe mogle najuinkovitije umanjiti i otkloniti. U priloenoj su tablici prikazane procjene o intenzitetu javljanja pojedinih potekoa. Na ljestvici od 5 stupnjeva (1 = uope nije zapreka; 5 = velika zapreka) oznaena je estoa procjena u svakoj kategoriji.
Zapreke samovrednovanju Nedostatak samokritinosti osoblja Preoptereenost ravnatelja Preoptereenost uitelja Stare navike, odugovlaenje, nepreuzimanje odgovornosti, lako emo Manjak iskustva u izradi projekata Otpor novinama, otpor promjenama Neprihvaanje od strane osoblja (uitelja, strunih suradnika, administracije) Strah od rezultata 1

Iz tablice je oito da se u razliitim kolama javljaju razliite zapreke uvoenju samovrednovanja. To potvruje shvaanje da se ne mogu postavljati univerzalni obrasci za sve kole, ve da svaka kola reagira na svoj nain. Tako na primjer nedostatak samokritinosti osoblja uope nije bio nikakva zapre-
126
ka u est kola (procjena 1), dok je u etiri kole on bio prilino velika zapreka (procjene 4 i 5). Osnovni se problemi vezuju uz injenicu da je samovrednovanje nov proces na koji ljudi u kolama nisu navikli.
uvoenju samovrednovanja mogao bi biti manjak iskustva u Zapreka izradi projekata, preoptereenost ravnatelja, strune slube i uitelja,
stare navike, nepreuzimanje odgovornosti, preuzimanje novih nametnutih dodatnih poslova te rad po sistemu lako emo. Ljudi se esto odueve novinama i spremni su ih brzo i lako prihvatiti, no to oduevljenje naalost ponekad brzo nestane.
U ovom je projektu u veini ukljuenih kola postojao velik entuzijazam ravnatelja i dijela uitelja, osobito lanova timova za kvalitetu. Radi se o ljudima koji su i inae najaktivniji nositelji razliitih kolskih aktivnosti. U elji za ubrzavanjem razvoja kola sami sebe stavljaju u poloaj angairanog pre uzimanja novih zadaa. Ta znatna optereenost potencijalno ih dovodi do sagorijevanja, to za posljedicu moe, nakon nekog vremena, imati pad motivacije, posebice ukoliko njihova nastojanja ne urode vanim rezultatima ili ukoliko ne dobiju oekivanu podrku suradnika. Loa podrka suradnika, odnosno (ne)spremnost uitelja na samoanalizu najee je spominjana zapreka u obrazloenjima kritikih prijatelja i timova za kvalitetu. potekoa kod dijela uitelja jesu stare navike uvjerenje da Najvea se ne mora ba sve raditi to se ponudi i da ne treba prednjaiti, jer je ionako mnogo toga zadano, a oni trebaju samo izvriti ono to im je odreeno.
Kritiki prijatelji posebno naglaavaju nezainteresiranost nekih djelatnika i njihovo miljenje da je samovrednovanje samo gubljenje vremena. Javlja se i bojazan da e nakon odraenog jednokratnog samovrednovanja splasnuti entuzijazam te da kod pojedinih uitelja jednostavno ne postoji motivacija da se zapone s uvoenjem dogovorenih mjera za poboljanje i unapreivanje cjelokupnog odgojno-obrazovnog rada.
Pasivnost i nezainteresiranost ionako se nita ne moe promijeniti.
8.4. Analiza kolskih razvojnih planova

U sklopu rada na projektu kole su trebale razraditi ostvarive razvojne planove i s tim su imale dosta potekoa. Prvu inaicu razvojnih planova kole su izradile prije angamana kritikih prijatelja tako da su kritiki prijatelji naknadno trebali pomoi kolama u razradi inicijalnih planova i ideja. Iz izvjea kritikih prijatelja oito je da je gotovo svim kolama potrebna vanjska podrka i pomo u procesu razvojnog planiranja, stratekog promiljanja i izradi projekata za ostvarivanje dogovorenih ciljeva.
127
plan je redefiniran (usmjeren na specifine i mjerljive ciljeve), Razvojni ali jo nije zavren. Na njemu jo treba raditi. se kvalitativna razlika izmeu prvog razvojnog plana (koPrimjeuje ji je kola izradila prije prvog posjeta) i drugog. kolski tim je shvatio smisao razvojnog plana i potrebu za njegovim praenjem, preispitivanjem i doradom. Razvojni ciljevi kole su konkretniji te su svjes no i smisleno povezani s vizijom i misijom kole. Prepoznati su kratkoroni i dugoroni ciljevi. Vie ima navedenih osoba odgovornih za provedbu aktivnosti. Uitelji su podijeljeni u razliite timove vezane uz realizaciju temeljnih razvojnih projekata te time ravnateljica nastoji djelovati na smanjenje preoptereenosti uitelja.
Kritiki su prijatelji na ljestvici od 5 stupnjeva (1 = ne zadovoljava kriterij; 5 = u potpunosti zadovoljava kriterij) trebali procijeniti kako su u razvojnim planovima postavljeni ciljevi koje kola eli ostvariti i kako je razraen plan za ostvarivanje tih ciljeva. Procjene su prikazane u priloenoj tablici12. Broj tokica oznaava broj procjena u odreenoj kategoriji ljestvice.
Razvojni ciljevi kole Relevantnost postavljenih ciljeva (Odnose li se ciljevi na razvojne prioritete kole?) Ostvarivost postavljenih ciljeva (ishoda) Specifinost, konkretnost postavljenih ciljeva (ishoda) Mjerljivost postavljenih ciljeva (ishoda) Vremenska definiranost ciljeva
Razvojni plan kole Obrazloenje razloga zato se pojedini ciljevi (ishodi) ele ostvariti Definiranje faza rada na ostvarivanju pojedinih ciljeva (ishoda) Planiranje postupaka za ostvarivanje ciljeva (ishoda) Planiranje trokova, osiguravanje sredstava za ostvarenje cilja Delegiranje zadataka suradnicima Vremensko planiranje ostvarivanja ciljeva Definiranje mjerljivih dokaza o ostvarivanju ciljeva
12
Prikazane su procjene 17 kritikih prijatelja. Dvojica kritikih prijatelja svim su kategorijama procjene pridali najviu ocjenu, to procjenjujemo nerealnim.
128
Oito je da su kole, prema procjeni kritikih prijatelja, relativno dobro definirale svoje razvojne ciljeve i nakon dodatne rasprave uglavnom dobro raz radile planove za ostvarivanje tih ciljeva. Neke su kole bile vrlo uspjene, neke manje. Procjene na ljestvici od 2 ili 3 upuuju da kole i nakon posljednjeg posjeta kritikog prijatelja jo moraju raditi na razradi pojedinih dijelova svojih razvojnih planova. Neke su kole imale problema s preciznim i mjerljivim definiranjem svojih ciljeva. To je esto vezano uz injenicu da su neki kompleksniji ciljevi dois ta i tee mjerljivi. je ciljeva i aktivnosti relativno kratkoroan, pa je i jasnoa njihoDio ve definiranosti visoka. No, dio se ciljeva odnosi na malo tee mjerljive aspekte unapreivanje komunikacije roditelja s uiteljima (ili, bolje, uitelja s roditeljima) te razvijanje komunikacijskih vjetina i stvarna mjera njihove realizacije malo je udaljenija u vremenu, pa stoga i u ovome trenutku manje jasna i specifina. lje vremensko planiranje svakako e pomoi steeno iskustvo (premda je odstupanje od nekih rokova ponekad uvjetovano imbenicima izvan kolske mogunosti utjecaja). Za sastavnicu mjerenja ostvarenosti ciljeva takoer je potrebno razvijati i vjebati takav nain planiranja i djelovanja koji je usmjeren na mjerljivost (to je u dosadanjemu pristupu bilo manje zastupljeno). ljen proces provedbe. Neki e ciljevi biti mjerljivi tek nakon prethodno provedenih aktivnosti te su u ovom planu vremenski samo okvirno naznaeni.
plan kole sveobuhvatan je i vrlo svrhovit, usmjeren ostvariRazvojni vanju zajednikih ciljeva koje su procijenjeni vanima. Za budue bo-
zbog kojih se pojedini ciljevi ele ostvariti jasno su definirani, Razlozi meutim to su ciljevi koji se provode dulje vrijeme kroz dobro osmi
Na pitanje moe li se konkretan razvojni plan kole preporuiti kao primjer ostalim kolama, 15 od 19 kritikih prijatelja odgovorilo je potvrdno. Vano je meutim naglasiti da se razvojni planovi kola meusobno nuno razlikuju zbog toga to je svaka kola ivi organizam sa svojim specifinostima, potrebama i idejama. Samovrednovanje upravo potie autentino razmatranje vlastitih okolnosti i suoavanje s problemima i njihovim rjeavanjem na specifian nain, karakteristian za pojedinu kolu. Primjeri razvojnih planova mogu eventualno posluiti kao modeli, no svaka kola mora prepoznati svoje posebne potrebe i prema tome planirati i graditi svoju razvojnu politiku. Iako su kole imale odreene potekoe u razradi svojih razvojnih planova, veina je kola te potekoe prebrodila u suradnji s kritikim prijateljima. U sklopu ovog projekta nije praeno koliko su razvojni planovi doista ostvareni, s obzirom na to da od postavljanja razvojnih planova do kraja projekta uglavnom nije proteklo dovoljno vremena za njihovu kompletnu provedbu. No, ipak, ve su tijekom rada na projektu samovrednovanja opaeni pozitivni uinci sustavne samoanalize i pripreme razvojnih planova.
129
8.5. to je najvie pomoglo kolama u projektu

U raspravi sa kolskim timom za kvalitetu kritiki su prijatelji trebali utvrditi to je u pojedinoj koli najvie pomoglo uvoenju i promicanju samovrednovanja. Ova su iskustva vrlo vana jer mogu dati smjernice i ideje kreatorima obrazovne politike i drugim kolama kako uinkovitije provoditi i koris titi samovrednovanje. Prema analizi i komentarima kritikih prijatelja najvie se istie uloga kljunih aktera samovrednovanja. Uvoenju i promicanju samovrednovanja najvie je pomoglo prihvaanje i puni angaman od strane ravnatelja i lanova tima za kvalitetu. Uloga ravnatelja Gotovo svi kritiki prijatelji snano istiu ulogu ravnatelja za promicanje ideje o vanosti samovrednovanja. partnerski odnosi meu kolskim subjektima. sti.
Najvie je pomogla pre danost i vjerovanje u ideju samovrednovanja od strane ravnatelja. Oni su bili motor uvo enja ovog procesa.
da je uvoenju samovrednovanja najvie pomoglo sljedee: Mislim otvoren, demokratian pristup ravnateljice unutar kojega su se razvili ravnateljica s jasno postavljenim ciljevima i umijeem voMotivirana enja prema njihovu ostvarivanju, s jasnom vizijom kole u budunobih istaknula vanost pristupa ravnatelja (podravajui, struPosebno an, demokratian). koji se kontinuirano trudi poboljati uvjete rada u svakom Ravnatelj podruju.
Uloga tima za kvalitetu Uz ulogu ravnatelja naglaava se da je odluujuu ulogu u promicanju samovrednovanja imao odabir dobrog tima za kvalitetu. ne znai da je bilo dovoljno izvriti izbor osoba koji imaju adeTo kvatna znanja, ve i osoba koje imaju izgraen pozitivan sustav vrijednosti s velikom dozom motivacije. Svi unutar tima imali su prihvatljive, ali i jasne i razumljive uloge. Tim je funkcionirao na optimalan nain jer se razmjena razliitih ideja, stajalita ili prijedloga odvijala po potrebi, a ne samo u okviru sastanaka tima. Dakle, jednu od kljunih uloga imala je i adekvatna komunikacija.
Motiviranost i pozitivna radna energija lanova tima za kvalitetu i timski rad dijela uitelja u projektu, izraena kreativnost u pristupu tima, konstruktivno ozraje, djelotvorna suradnja, motivirani radni timovi, zajedniki trud u pozitivnom ozraju u koli dodatni su komentari koji se odnose na ulogu tima za kvalitetu. Oito je dakle da je uz pokretaku snagu ravnatelja kljuno odabrati pravi tim, grupu angairanih i predanih ljudi koji svojim ponaanjem uvlae
130
druge i stvaraju dinamino i promjenama sklono kolsko ozraje. Zanim ljivo je zapaanje o dragocjenom doprinosu motiviranih pojedinaca koji su sprem no prihvatili i jaali inicijative tima za kvalitetu. Spremnost i ukljuenost uitelja Oito je da samovrednovanje u kolama mijenja ozraje te je stoga vano potaknuti i iskoristiti spremnost veine uitelja, a ne samo tima za kvalitetu, na prihvaanje otvorene rasprave o samovrednovanju. je pomoglo to to se ulo za mogunost samovrednovanja. Najvie Uiteljima je ovaj projekt neto posve novo, iznenaeni su da mogu
raspravljati i o svojemu radu i prireivati planove za poboljanje. Naviknuti na direktivnost i ispunjavanje zadaa dosad nisu razmatrali mogunost da i sami mogu progovoriti o svojim problemima, dobrim stranama i nedostacima te planirati kako iskoristiti svoje dobre strane, odnosno kako ispraviti pogreke.
elja za promjenom Meu ostalim imbenicima koji su vani za olakavanje uvoenja i provedbe samovrednovanja posebno se istie svijest o potrebi uvoenja promjena. elja za kvalitativnim pomacima u radu potakla je okupljanje oko zajednikog cilja napretka kole i sveukupnih odnosa. Ova je elja za promjenama temelj svih pokuaja unapreivanja kolske prakse. Ukoliko ona ne postoji, nikakav se napredak ne moe ni oekivati. Otvorenost za nove ideje i projekte Samovrednovanje se lake prihvaa i uspjenije provodi u kolama koje ve imaju iskustva s razliitim projektima i koje su otvorene za nove ideje i projekte. Kritiki prijatelji naime istiu da je u takvim kolama ovaj pristup dob ro prihvaen i uspjeno realiziran. Od ostalih imbenika kritiki prijatelji navode sljedee: Informiranost o tijeku cijeloga projekta i redoslijedu aktivnosti. Dobar protok informacija s jasnim informiranjem svih sudionika o svim etapama projekta. Vano je pravovremeno znati to se radi (problem) i zato (cilj) se radi.
Strukturirani radni materijal s jasno definiranim ciljevima i prioritetima;
Suradnja s vanjskim partnerima lokalnom zajednicom i roditeljima; velika zainteresiranost i angaman roditelja i uenika; Posjeti i savjeti kritikog prijatelja. Po iskazima nekih kola tek s ulas kom kritikog prijatelja u kolu pokrenut je valjan proces samoanalize i raz vojnog planiranja.
131
8.6. Preporuke kritikih prijatelja za lake uvoenje i provedbu samovrednovanja

Jedan je od vanijih ciljeva projekta bilo utvrditi naine, metode ili aktivnosti koje bi u kolama valjalo poticati i koristiti radi lakeg provoenja samovrednovanja. Na osnovi iskustva rada sa kolama i rasprava s timovima za kvalitetu kritiki su prijatelji dali niz korisnih ideja i prijedloga. Dio preporuka odnosi se na organizaciju sustavne podrke kolama u procesu samovrednovanja. Kritiki prijatelji smatraju potrebnim: Dodatno pravno utemeljiti samovrednovanje; utvrditi normativno-pravni okvir pravilnikom o samovrednovanju i drugim prateim dokumentima. zine djelatnosti!
ne postoji jasno propisana podzakonska obveza koja bi osigurala Sad pouzdano i regularno samovrednovanje kola u svim domenama nje-
Uspostaviti instituciju obrazovnog sustava u ijoj su nadlenosti poslovi unapreivanja metodologije samovrednovanja, kontinuirane podrke kolama u samovrednovanju i evaluacija kolskog samovrednovanja. pomo i podrku kolama u procesu usvajanja metodoKontinuiranu logije samovrednovanja i u ostvarivanju visokih standarda uenja i pouavanja trebala bi koordinirati jedna institucija ili manja organizacijska jedinica unutar institucije koja bi bila usko specijalizirana bavila bi se podrkom kolama u domeni samovrednovanja.
Osigurati potporu osnivaa kola, kolskih odbora, lokalne zajednice i roditelja. ju, ije bi uporite trebala biti obrazovna politika temeljena na potrebama i zahtjevima struke...
je osigurati podrku lokalne zajednice i osnivaa koji nuno Potrebno treba imati razvijenu viziju razvoja sustava kolstva na svom podru-
Postaviti jasne indikatore i kriterije kvalitete odgojno-obrazovnog rada. Indikatori slue kolama za usporedbu i postavljanje razvojnih ciljeva.
kvalitete svakog rada nuno podrazumijeva postavljanje Vrednovanje jasnih kriterija procjene i nepristranost ocjenjivaa. Rezultati odgojno-obrazovnog rada zasigurno spadaju u skupinu tee mjerljivih ishoda, dugorono razluivih, ali neposredno teko procjenjivih. Statistiki pokazatelji usvojenosti nastavnog gradiva ne govore nita o kvaliteti ostalih podruja razvoja mladih narataja, stupnju zadovoljstva i motivacije svih sudionika nastave.
Pravodobno i podrobno informirati kole o samovrednovanju i projektu samovrednovanja; tiskati prirunike i materijale za samovrednovanje koji sadre upute, protokole, zadatke za provedbu itd.; izraditi web-stranicu koja sadri sve materijale i baze instrumentarija potrebnih za provoenje samovrednovanja.
132
Organizirati struno usavravanje timova za kvalitetu, nastavnika, ravnatelja, strunih suradnika za svaku pojedinu fazu samovrednovanja (prikup ljanje podataka za samoanalizu i samovrednovanje, obrada podataka, koritenje podataka za izradu razvojnih planova, izrada razvojnih planova, izrada projekata, evaluacija projekata). Organizirati meusobne posjete kola i razmjene iskustava kola ukljuenih u samovrednovanje. Iznositi primjere dobre prakse samovrednovanja u kolama; prezentirati iskustva eksperimentalnih kola drugim kolama. Organizirati sustavno osposobljavanje kvalitetnih kritikih prijatelja kao podrke kolama u procesu samovrednovanja.
prijatelji su dobra podrka, ali oni moraju biti snani i s kvaKritiki litetnim kompetencijama za tu ulogu.
Osigurati bolje informiranje kritikih prijatelja o procesu samovrednovanja i funkcioniranju kole kojoj su kritiki prijatelji.
prijatelji bi trebali dobiti bolje sadrajne smjernice i vie irih Kritiki kontekstualnih informacija da bi i sa svoje strane pripomogli eljenom usmjeravanju procesa, i djelovali kompetentnije.
Uspostaviti mreu suradnje kritikih prijatelja. Uspostaviti superviziju rada kritikih prijatelja. Osigurati financijska sredstva za kvalitetno provoenje cijelog procesa samovrednovanja kola. Samovrednovanja definirati i ugraditi u godinji plan i program rada kola (zajedniki okvir, kriteriji, primjena instrumenata, vremenske odrednice, nositelji). Samovrednovanje definirati kao obvezu u tjednom zaduenju djelatnika. Drugi se dio preporuka i savjeta odnosi na olakavanje i reguliranje samovrednovanja u samim kolama: Samovrednovanje se mora temeljiti na povjerenju i timskom radu, mora se postaviti kao vlastiti izbor, kao dobra prilika za dublje i cjelovitije analiziranje i pokuaj unapreenja rada kole.
kole nikako se ne smije poistovjeivati s kontrolom, Samovrednovanje natjecanjem, suparnitvom, nadzorom i bilo kojim oblikom osobne nelagode, odnosno procjene uspjenosti od strane vanjskih imbenika.
Promjene ne smiju biti nametnute ve trebaju dolaziti iznutra, prilagoene potrebama kole, planirane i pokrenute iz same kole. proces samovrednovanja temelji se na pretpostavci da su Cjelokupan najvanije one promjene koje dolaze iznutra kao i da su ljudi posebno predani onome u to se dobrovoljno ukljuuju. Iz toga proizlazi da je dobrovoljnost jedan od najvanijih faktora, a da bi se taj element
133
ostvario, potrebno je educirati nastavnike i sve ostale imbenike obrazovnog procesa da bi se dolo do: stvaranja zajednike vizije unapreenja kole; sudjelovanja uitelja u voenju kole, a posebno uvoenju promjena, i do prilagoenih programa promjena koji odgovaraju specifinim uvjetima svake pojedine kole. Samovrednovanje mora biti postupno i paljivo pripremljeno. Mora se shvatiti kao trajni proces i osvijestiti da se kvalitativne promjene ne dogaaju preko noi te da je kolama potrebno vie vremena za pokretanje poetnih aktivnosti na samovrednovanju. mi se jo ini da je vana dobra i paljiva priprema za samoOsobno vrednovanje te da ne treba uriti, nego pruiti svima djelatnicima mogunost za promiljanje, razumijevanje i prihvaanje ovoga procesa.
Naglaava se vanost edukacije cijelog kolektiva u samim kolama. Djelatnike treba detaljno upoznati sa znaenjem, smislom i koristima koje samovrednovanje moe donijeti koli. Smatra se da bi bilo dobro kada bi se uiteljska vijea, kolski timovi za kvalitetu i strune slube dodatno educirale za provoenje samovrednovanja. bi samovrednovanje uspjelo, potrebno je osvijestiti kod ljudi poDa trebu za samovrednovanjem, vana je edukacija i senzibiliziranje svih prosvjetnih djelatnika za znaenje i potrebu samovrednovanja kola.
Samovrednovanje mora biti temeljeno na odgovornosti svih lanova kolske zajednice: podupiranju osnaivanja kvalitete potrebno je podijeliti zajedniU ku odgovornost izmeu svih aktivnih dionika kolske zajednice (nakolama bi trebalo poticati preuzimanje osobne odgovornosti (od U uenika, djelatnika do ravnatelja) za sve svoje postupke i provedbu stavno osoblje, uenici, roditelji, administrativno osoblje, rukovodstvo kole, osniva i lokalna zajednica).
preuzetih zadaa. U tom je smislu korisno raditi radionice s ciljem raz janjavanja oekivanja, uloga i granica odgovornosti.
Kritiki prijatelji daju i konkretne prijedloge kako provesti samovrednovanje u kolama. definirati prioritetne i/ili najvee probleme te izraditi detaljan Treba plan rjeavanja (odrediti nositelje aktivnosti, vanjske suradnike, odrediti vrijeme ostvarenja, pripremiti pokazatelje za vrednovanje postignua). Istovremeno bi bilo dobro provesti i neke manje aktivnosti koje daju dobre rezultate i koje bi bile motivacija za provoenje teih i/ili dugotrajnijih aktivnosti. Sve to je uinjeno treba biti transparentno i pri tome treba vrednovati objaviti i to je dobro uinjeno, a to nije uspjelo, zbog ega i to dalje.
134
8.7. Osobna refleksija kritikih prijatelja na vlastitu ulogu u procesu samovrednovanja

Nakon sudjelovanja u procesu samovrednovanja u kolama kritiki prijatelji u izvjeima su se osvrnuli i na vlastitu ulogu u tome procesu. Opisali su doivljaj uloge kritikog prijatelja i dali svoje vienje potrebnih kompetencija za uspjeno obavljanje te uloge. Opisi vlastitih iskustava s ulogom kritikog prijatelja daju pregled vrlo razliitih, individualnih, bogatih i emocionalno obojenih doivljaja procesa samovrednovanja, koji svjedoe o visokoj razini ukljuenosti i predanosti kritikih prijatelja svojoj ulozi te o specifinoj dinamici odnosa kritikih prijatelja i kola koja se razvijala tijekom sudjelovanja u projektu i provedbom procesa samovrednovanja. Razliita iskustva osoba u ulogama kritikih prijatelja nastala su prije svega kao posljedica razliitih osobnih karakteristika i iskustava kritikih prijatelja u obavljanju slinih uloga te kao posljedica specifinosti samih kola. Ta su iskustva od strane svih kritikih prijatelja ocijenjena kao pozitivna i vrijedna. O tome govore sljedei isjeci: i struno mi je ovo bilo vrlo korisno i pozitivno iskustvo; kao Osobno to su i inae lijepa iskustva sudjelovanja u nekome poboljanju, razvoju. Osjeala sam se ugodno i korisno. Povremeno sam imala dvojbe kako postupiti kada sam imala neko drugo vienje, prijedlog ili primjedbu izrei ili ne? Je li korisniji moda i slabiji prijedlog kole jer je iznutra, pa donosi vee zadovoljstvo i motivaciju, ili moj prijedlog izvana?
iskustva s ulogom kritikog prijatelja iznimno su pozitivna. Moja Imala sam priliku suraivati s kvalitetnim kolskim timom te sam do-
a istovremeno dobronamjerno sagledati rad jedne kole, uoKritiki, iti potrebe za odreenim promjenama i zajedno s grupom visoko motiviranih osoba koje su dio obrazovnog procesa sudjelovati u korigiranju uoenih nedostataka, izradom razvojnog plana i utvrivanjem specifinih ciljeva, izuzetan je doivljaj. Jo je vee zadovoljstvo kada osjeti da si dio tima koji prihvaa sugestije koje mogu biti kvalitetna pomo za dostizanje cilja kojem se tei.
bila novi uvid koji je proirio i produbio moja profesionalna iskustva. S obzirom na to da imam iskustva vezana za ovu ulogu u srednjim kolama, to mi je znatno olakalo pristup u ovoj koli, ali i potvrdilo da do istih ili slinih ciljeva moemo izabrati razliite putove. Osjeala sam se odlino, u potpunosti prihvaeno, sigurno i ukljueno.
Unato opoj pozitivnoj ocjeni iskustva s ulogom kritikog prijatelja kvalitativna analiza opisa tih iskustava ukazuje na postojanje poetnih potekoa, nejasnoa i zbunjenosti kod veine kritikih prijatelja. Tipini su izrazi koriteni za opis poetka obavljanja uloge bili sljedei: mene oekuje.
poetku sam bila vrlo zbunjena jer nisam imala dovoljno informaci Na ja o samovrednovanju, nisam znala o emu se tono tu radi i to se od
135
U prvim trenucima bila sam vrlo zabrinuta i zbunjena. poetku sam osjeala veliku odgovornost i sumnju jesam li ja doras U la ovome.
Dublja analiza opisa poetnih iskustava kritikih prijatelja s njihovom ulogom ukazuje na tri vana momenta koja iz njihove perspektive uvjetuju uspjenost provedbe procesa samovrednovanja kola. Prvi se moment odnosi na razliitu spremnost i osposobljenost kritikih prijatelja za obavljanje te uloge, odnosno na to da poetne potekoe i zbunjenosti kritikih prijatelja proizlaze upravo iz nepostojanja relevantnog iskustva s obavljanjem te uloge, nepostojanja specifine pripreme ili treninga za njezino obavljanje, kao i iz nejasnoa same uloge.
Nije bilo jednostavno... Imala sam peh..... Morala sam se snalaziti tijekom oba posjeta koli...
Pokazuje se da su se kritiki prijatelji koji su proli supervizijske treninge u sklopu nekih drugih projekata i aktivnosti kola u kojima rade, ili koji su imali neka druga savjetodavna iskustva (npr. kao kritiki prijatelji u srednjim kolama), osjeali znatno osnaeniji za obavljanje te uloge od kolega koji takva iskustva nisu imali. Lake su uspostavljali odnose sa kolama te su sigurnije zapoinjali svoju ulogu. Stoga se ini nunim za uspjeno obavljanje uloge kritikog prijatelja osigurati njihovu kvalitetnu pripremu pruanjem svih vanih informacija o procesu samovrednovanja i o koli u koju dolaze, uenjem stratekog planiranja, vjebanjem socijalnih vjetina, igranjem uloga i slino. Drugi se moment odnosi na vrijeme ulaska kritikog prijatelja u kolu. Iskustva kritikih prijatelja pokazuju da su potekoe u radu imali ponajvie kritiki prijatelji koji nisu bili prisutni u koli od samog pokretanja procesa samovrednovanja, ve su se pridruili u nekoj kasnijoj fazi provedbe ciklusa. Iz perspektive kritikog prijatelja za uspostavu kvalitetnih odnosa sa kolom i zapoinjanje kvalitetnog rada na samovrednovanju kljuno je da kritiki prijatelj prati razvoj samovrednovanja u koli od samih zaetaka tog procesa i sudjeluje odmah u svim njegovim fazama. Trei se moment odnosi na potrebu osiguravanja meusobne podrke, savjetovanja i supervizije kritikih prijatelja. Upitani o tome to im je nedostajalo u procesu obavljanja uloge kritikih prijatelja, upravo je nepostojanje grupne podrke i razmjene iskustava meu kritikim prijateljima najee spominjan nedostatak, uz manjak broja posjeta kolama i vremena za obavljanje posjeta.
Unato navedenim problemima na kraju procesa samovrednovanja kritiki prijatelji osjeali su zadovoljstvo obavljenim poslom. Sljedea izjava najbolje govore o tome: konanici sam ponosna na sebe, kako god to zvualo. Proces je ...U pokrenut, otvorili su se putovi suradnje meu lanovima tima, steene su mnoge nove spoznaje o koli i proizvedene ideje o tome to i kako unaprijediti. Mislim da se moj prvi mai nee baciti u vodu...
136
8.8. Kompetencije potrebne za kvalitetno obavljanje uloge kritikog prijatelja kole

Da bi mogao poveavati kapacitet kole za samo vrednovanje i za potrebne promjene, kri tiki prijatelj mora imati niz poeljnih osobnih i visokostrunih kompe tencija.
Sudjelovanje u razliitim fazama procesa samovrednovanja u kolama omoguilo je kritikim prijateljima stjecanje uvida o kompetencijama potrebnim za kvalitetno obavljanje te sloene uloge. Upitani da nabroje koje kompetencije smatraju vanim za obavljanje uloge kritikog prijatelja kola, kritiki prijatelji snano istiu presudnost posjedovanja razliitih socijalnih vjetina i osobnih kompetencija. Pod njima prije svega naglaavaju: komunikacijske vjetine, tolerantnost i suradnitvo, vjetine timskog rada, dobronamjernost, umijee motiviranja drugih i stvaranja poticajnog ozraja, strpljivost, otvorenost, spremnost na konstruktivnu kritiku, objektivnost, nepristranost. Takoer istiu vanost dobre informiranosti i uih strunih kompetencija: izvrsno poznavanje hrvatske obrazovne politike, poznavanje kolskog sustava i funkcioniranja kole kao institucijske jedinice toga sustava, pedagoko-psiholoke-didaktiko-metodike kompetencije, iskustvo rada u koli. Znatan dio ispitanih smatra vanim i iskustvo kritikog prijatelja u podruju stratekog planiranja, menadmenta i upravljanja kvalitetom. Konano, uz orijentiranost na cjeloivotno uenje i posjedovanje organizacijskih vjetina, dio ispitanih navodi kritiko i kreativno razmiljanje kao temeljnu kompetenciju potrebnu za provoenje aktivnosti kritikog prijatelja. Po njima, kritiki prijatelj mora moi sagledati problem iz razliitih perspektiva, kritiki se osvrnuti na razliite elemente problema te kreativno i fleksibilno djelovati u pronalaenju rjeenja koja se mogu primijeniti u pojedinoj koli. Iz svih komentara vidljivo je da je obavljanje poslova kritikog prijatelja visokostruni posao koji zahtijeva niz poeljnih ljudskih osobina i strunih kompetencija. ini se izuzetno vanim da se za kritike prijatelje angairaju iskusni i dokazani prosvjetni djelatnici za koje bi se trebalo organizirati dodatno specijalistiko usavravanje koje u sebi sadri teme iz podruja psiholokog savjetovanja i edukacijske supervizije.
9. Zakljuna razmatranja o samovrednovanju kola

Petar Bezinovi
O znaenju samovrednovanja
Samovrednovanje kola uvodi se u hrvatsko obrazovanje s ciljem poticanja kola na preuzimanje vee odgovornosti za vlastito djelovanje i za podizanje kvalitete kolskog obrazovanja. Ono se u europskoj i iroj svjetskoj praksi koristi kao snaan mehanizam kojim se u okviru nacionalnih obrazovnih sustava jaa autonomija kola i istie pravo kola na vlastitu razvojnu politiku i odluivanje o vlastitom razvoju. Ovakav se pristup ini posve loginim i valjanim u obrazovnim sustavima u kojima su definirani jasni indikatori kvalitete kola i jasni standardi obrazovnih postignua uenika te u kojima postoji dobro razraen sustav podrke kolama i nadzor nad radom kola. Od kola se u takvim sustavima oekuje da u skladu s vlastitim organizacijskim i ljudskim resursima stvaraju povoljne uvjete za najbolji razvoj svakog svog uenika te za ostvarivanje, a po mogunosti i za premaivanje postavljenih standarda. Uvoenje samovrednovanja u hrvatsko kolstvo postavlja se kao zakonska obveza kola. Ova bi obveza mogla potaknuti vane procese unapreivanja kvalitete kolskog obrazovanja, no da bi se takve pozitivne promjene pokrenule, potrebno je ostvariti odgovarajue uvjete i u samim kolama i u sustavu podrke kolama. elje za promjenama u obrazovanju esto su naime voene snanim i vanim idejama, no rijetko ih prati odgovarajua izgradnja kapaciteta potrebnih za primjenu ideja i ostvarivanje eljenih ciljeva. Velike se promjene preesto pokuavaju ostvariti s puno dobre volje, ali i s loe planiranim ili nedostatnim resursima (Fullan, 2001). Posljedica su toga polovini uspjesi ili neuspjesi edukacijskih inicijativa i projekata (Sarason, 1990). Samovrednovanje kola vaan je pristup, no da bi se postigla njegova ira i kvalitetnija implementacija, potrebno je dobro razumjeti sve vanije okolnosti koje mogu poticati ili onemoguavati njegovo prihvaanje i primjenu u kolama. Iskustva naeg projekta pruaju jasnu sliku o pozitivnim potencijalima samovrednovanja, ali i o potekoama s kojima se kole suoavaju pri uvoenju novog pristupa. Na osnovi prikupljenih iskustava mogu se dati prijedlozi kako unapreivati kvalitetu kolskog samovrednovanja i kako ga koristiti za kontinuirano unapreivanje rada kola.
138
O projektu ukljuene kole i postupak

U projektu je sudjelovalo 19 kola iji su ravnatelji uglavnom bili voditelji upanijskih strunih vijea ravnatelja osnovnih kola, no ukljuile su se i neke druge kole iji su ravnatelji bili posebno zainteresirani za sudjelovanje u projektu. Iako se moe initi da je uzorak kola malen, valja naglasiti da su prikupljeni podaci i iskustva ovih kola omoguile dublje uvide u neke zajednike i ope probleme osnovnih kola u Hrvatskoj. Ukljuene su kole iz velikih gradskih sredita, iz manjih gradova i mjesta, ali i sa sela i iz posve malih naselja. U projektu su sudjelovale kole iji uenici dolaze iz vrlo razliitih socio-ekonomskih okruenja. Vano je istaknuti da ukljuene kole rade u vrlo razliitim uvjetima. Neke su izvrsno opremljene i kadrovski i materijalno, dok su neke kole u znatno loijem poloaju, s optereujuim materijalnim i kadrovskim problemima. Pokazuje se da geografski i demografski kontekst u kojemu kola djeluje snano odreuje njezin rad. Rad je kola takoer odreen i vrlo razliitom unutarnjom dinamikom kolskih kolektiva, meuljudskim odnosima, dominantnim kulturnim obrascima, socijalnom strukturom uitelja, okruenja i uenika. I stoga, bez obzira na to to sve kole provode manje-vie isti zadani nastavni plan i program, one su meusobno prilino heterogene po svojem djelovanju i po svojim raz vojnim potrebama. kole su se u projekt ukljuile u vremenu kad je samovrednovanje kola bilo tek najavljeno i nije jo bilo zakonski regulirano (rujan 2007. godine). Osnovni je motiv ravnatelja koji su se odluili na sudjelovanje u projektu bio interes za bliim upoznavanjem i iskuavanjem metodologije samovrednovanja. Agencija za odgoj i obrazovanje smatrala je poeljnim upravo voditelje upanijskih strunih vijea ravnatelja upoznati s novim pristupom da bi oni mogli lake, temeljem vlastitih iskustava, pomagati kolegama u svojim upanijama u samovrednovanju njihovih kola kad ono postane opa obveza. U projektu je koritena metodologija samovrednovanja kola koja je razvijena i testirana u Institutu za drutvena istraivanja u Zagrebu jo 2003. godine13. kole su za potrebe rada na projektu ustrojile timove za kvalitetu, a naknadno su im dodijeljeni i kritiki prijatelji. Samoanaliza je izvrena samoevaluacijskim upitnikom i SWOT-analizom. Na osnovi prikupljenih uvida kole su definirale svoje prioritetne ciljeve raz voja i razradile kratkorone razvojne planove. Uz podrku kritikih prijatelja neke su kole napravile iskorak prema razradi konkretnih razvojnih projekata na osnovi razvojnih planova koje su u meuvremenu zapoele provoditi.
13
Ovu je metodologiju kasnije praktiki preuzeo Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja i koristi je u sklopu projekata koritenja rezultata nacionalnih ispita za samovrednovanje kola.
139
Prihvaenost samovrednovanja u kolama

Samovrednovanje je u veini ukljuenih kola dobro prihvaeno. Unijelo je novu dinamiku, pokrenulo razvojne procese i otvorilo brojna pitanja. Predstavljalo je novinu koja je kod nekih djelatnika u kolama izazvala zbunjenost i neprihvaanje, dok su je neki drugi doekali s oduevljenjem. Ukljueni uenici pristup su prihvatili kao priliku da se uje i njihov glas, dok je roditeljima ono bilo vrijedan pokazatelj da kola angairano nastoji unaprijediti svoj rad i osiguravati njihovoj djeci ugodnije kolsko okruenje i kvalitetnije obrazovanje. U svakom sluaju samovrednovanje je za kole predstavljalo novi izazov. O koli je trebalo razmiljati na novi nain, trailo se slobodno iskazivanje mi ljenja, uoavanje nedostataka, definiranje prioriteta, planiranje razvoja, pokretanje razvojnih projekata kole su koristile predloene obrasce, no neke su uinile puno vie od zadanih aktivnosti i samoinicijativno krenule u kreativnu eksploraciju vlastitih kapaciteta i mogunosti. Provedena su i prava mala akcijska istraivanja da bi se dolo do valjanih informacija o tome kako se kola vidi iz razliitih perspektiva i do prijedloga o tome to bi valjalo poduzimati. Otkrivanje neprepoznatih ili zanemarenih unutarnjih resursa, otkrivanje neiskoritenih razvojnih mogunosti i zajedniko planiranje razvoja, dalo je novu kvalitetu grupnoj dinamici, jaanju kolektiva i osjeaju zajednitva. Svojim angamanom i doprinosom ukljuene su kole dale bitan doprinos ideji o vanosti i mogunostima unapreivanja naeg osnovnokolskog odgoja i obrazovanja.
Samovrednovanje kao izazov

Pred hrvatskim je kolstvom i pred svakom pojedinom kolom velik izazov koji se svodi na aktivno traganje za nainima kako ostvarivati trajni i zamjetljiv razvoj, kako potvrivati vlastitu kvalitetu. Samovrednovanje je pristup koji kolama otvara velike razvojne mogunosti. Ono unosi novo ozraje, trai slobodno preispitivanje vlastite stvarnosti i traganje za novim, kreativnijim, fleksibilnijim, boljim pristupima odgoju i obrazovanju. Ono doprinosi razvoju nove kulture kvalitete shvaanju da je kvaliteta obrazovanja bitno obiljeje akademskog etosa i da je intelektualni nemir i traganje za boljim nainima svakodnevna dunost svih ukljuenih u obrazovni proces. Samovrednovanje je proces samorefleksije, stjecanja uvida u vlastitu stvarnost. Ukoliko je dragovoljno, znatieljno, otvoreno i iskreno, ono vodi boljem samorazumijevanju i otkrivanju unutarnjih resursa koji mogu pomoi boljoj organizaciji, jaanju vlastitih kapaciteta i uinkovitijem djelovanju.
140
Cilj je samovrednovanja, izmeu ostaloga, i razvoj kole kao dinamine organizacije koja ui, koja je neprestano u traganju za vlastitim putovima raz voja i ostvarivanja boljih rezultata.
Spremnost za samovrednovanje u kolama

Informacije prikupljene od kola i njihovih kritikih prijatelja opisuju dinamiku pokrenutu inicijalnim samovrednovanjem i pruaju niz vrijednih uvida. Do izraaja dolaze razlike u spremnosti kola za samovrednovanje i znatne razlike u njihovim kapacitetima za primjenu i koritenje samovrednovanja. Neke kole vrlo lako usvajaju novi pristup, vjeto koriste ponuenu metodologiju, pokreu samoanalizu iz razliitih perspektiva, stvaraju vibrantno ozraje vlastitog preispitivanja i traganja za boljim nainima vlastitog djelovanja. S druge pak strane postoje kole koje ni uz najbolju volju ne uspijevaju potaknuti entuzijazam i inicijativu te se cijeli postupak samovrednovanja odrauje po zadanim protokolima, ali bez pretjeranog interesa, bez vanih uvida i bez orijentiranosti na potrebne promjene. Valja naglasiti da se ova zapaanja odnose na kole koje su sudjelovale u projektu, dakle na kole koje vode dobro motivirani ravnatelji i koje su za podrku imale i angairane kritike prijatelje. Opravdano se moe oekivati da jednokratno samovrednovanje koje je nametnuto svim kolama na jednak nain nee pokrenuti razvojne procese i znatnije promjene u veini kola. Samovrednovanje je sloen kolski proces koji za ostvarivanje dugoronijeg napretka trai velik angaman, detaljnu pripremu i dovoljno vremena.
Kljune odrednice samovrednovanja

Prema iskustvima provedenog projekta tri su kljune skupine imbenika nune za provedbu kvalitetnog samovrednovanja: 1. Unutarnji kapaciteti kole; 2. Metodoloki okvir; 3. Vanjska podrka. Da bi se samovrednovanje u kolama kvalitetno provodilo, nuno je razvijati kapacitete i kvalitetu svih triju podruja. 1. Unutarnji kapaciteti kole Kvaliteta samovrednovanja u najveoj mjeri ovisi o sposobnostima, motivaciji i angamanu najodgovornijih ljudi u koli koji bi svojim entuzijazmom i pokretakom snagom trebali promicati samovrednovanje kao zajedniki proces cijele kole.
141
METOGOLOGIJA SAMOVREDNOVANJA
prirunici, indikatori, standardi, mjerni postupci
KAPACITETI KOLE
rukovoenje tim za kvalitetu ozraje kultura kvalitete ukljuivanje svih organizacijsko uenje razvojno planiranje razvojni projekti
VANJSKA PODRKA
edukacija kritiki prijatelji, supervizija praenje razvoja
Da bi se samovrednovanje uinkovito koristilo kao sredstvo za unapreivanje kvalitete kole nuno je jaanje unutarnjih kapaciteta kole. Unutarnji, organizacijski kapacitet kole u kontekstu samovrednovanja moe se shvatiti kao spremnost kole na pokretanje i ostvarivanje uinkovitih promjena. Izuzetno je vano razumjeti da je samovrednovanje kola visokostruni posao kojemu valja ozbiljno pristupiti na organiziran i dobro promiljen nain. Provedba samovrednovanja trai kompetentne osobe koje e moi samokritino i sustavno analizirati vlastiti rad i rezultate svoga djelovanja i vjeto koristiti uvide za vlastiti razvoj (transformacijski kapacitet). Spremnost kole ovisi o nizu meusobno isprepletenih imbenika. Analize na osnovi provedenog projekta upuuju da je za uspjeno samovrednovanje u kolama potrebno zadovoljiti sljedee elemente: Uinkovito rukovoenje i upravljanje procesima posjedovanje sposobnosti i kapaciteta za motiviranje suradnika, delegiranje obveza i nadlenosti, organiziranje optimalnih uvjeta rada, djelotvorno koritenje resursa, poticanje i odravanje dinamike samoevaluacijskog procesa, integriranje i koordiniranje inovacija u fokusirane razvojne programe, praenje i kontinuirano vrednovanje pokrenutih aktivnosti i projekata, jaanje transformacijskih kapaciteta kole; Angairano, kompetentno i usklaeno djelovanje tima za kvalitetu grupe visoko motiviranih, dobro upuenih i kreativnih suradnika; Stvaranje ozraja povjerenja, otvorene i potene komunikacije, protonosti informacija, podravajuih i kolegijalnih meuljudskih odnosa, tenje za razvojem i ostvarivanjem boljih rezultata, zajednikog odluivanja i djelovanja, nezadovoljavanje prosjenou poticanje i razvijanje nove kulture kvalitete; Organiziranje samovrednovanja kao kolektivnog kolskog procesa, ukljuivanje i ohrabrivanje svih sudionika u iskazivanju svojih miljenja i ideja i doprinosu zajednikom napretku; Poticanje organizacijskog uenja otvorenosti za nova iskustva, spremnosti na cjeloivotno uenje i struno usavravanje, prihvaanje i usvajanje tehnolokih inovacija, tenje za organiziranjem fleksibilnijeg, ekonominijeg i uinkovitijeg pristupa uenju i pouavanju;
Jaanje unutarnjih ka paciteta kole najbri je put k unapreivanju kvalitete kola.
142
Planiranje razvoja na osnovi koritenja valjanih analitikih postupaka i pre poznatih razvojnih potreba kole, strateko, dugorono promiljanje i ostvarivanje vizije; Planiranje i provedba razvojnih projekata koji jame ostvarivanje postavljenih ciljeva. Nabrojeni imbenici, odnosni poeljni uvjeti za kvalitetno samovrednovanje, svaki su za sebe vrlo kompleksni i zahtjevni. Za razvoj organizacijskih kapaciteta kole potrebno je prije svega jaanje individualnih strunih kapaciteta pojedinaca (ljudski kapital) i jaanje kolektiva (socijalnog kapitala), i to stvaranjem poticajnog ozraja i pokretanjem zajednikih aktivnosti usmjerenih k ciljevima. Kvalitetu kole ine ljudi te je stoga njihovo osnaivanje najbolji put ka kvalitetnoj koli. 2. Metodoloki okvir Provedba samovrednovanja trai jasnu strukturu koja odreuje to valja initi te zato, kako, tko i kada to treba initi. Metodoloki okvir u sklopu samovrednovanja mora nuditi sredstva za pokre tanje procesa, aktivnosti i zadataka. Mora biti usmjeren na relevantna pod ruja rada kole i omoguavati prikupljanje valjanih i objektivnih informacija koje koli slue za dublju samoanalizu i iniciranje postupaka za otklanjanje eventualnih nedostataka i unapreivanje razvoja. Metodoloka podloga samovrednovanja najee se nudi u obliku prirunika ili vodia kroz samovrednovanje koji specificira sve faze samovrednovanja i predlae odgovarajue postupke. U sklopu prirunika za samovrednovanje koji bi se sustavno koristio u hrvatskim osnovnim kolama izuzetno je vano definirati mjerila (indikatore i kriterije) kvalitete kola koji bi sluili kao uporita za samoanalizu. Pomou jasnih mjerila kole mogu lake preispitivati svoje procese, uoavati podruja za promjene i unapreivanje prakse. Definiranje indikatora kvalitete kola predmet je brojnih analiza i razliitih pristupa, no usporedbom razliitih kategorizacija iz literature i iz prakse inspekcijskih slubi u raznim zemljama moe se uoiti prilina slinost ili preklapanje definicija i dimenzija (Hofman, Dukstra i Hofman, 2005). Europski sustav mjerila kvalitete obrazovanja (European Education Quality Benchmark System, 2EQBS) predlae okvir koji bi omoguio meunarodne standarde kvalitete kolskog obrazovanja (Snyder, 2007). Predlau se etiri podruja kolskog obrazovanja kao najvanija za praenje i unapreivanje: 1. Kontekst se bavi nacionalnom, regionalnom i lokalnom obrazovnom politikom, zakonskom regulativom i smjernicama za organizaciju i aktivnosti kole, 2. Uenje i pouavanje odnosi se na pedagoke vrijednosti i praksu. Sadri est podruja indikatora: (1) Pouavanje, (2) Uenje, (3) Kurikulum, (4) Praenje napretka, ispitivanje i ocjenjivanje uenika, (5) Sredstva za uenje, (6) Tehnologija i mediji.
143
3. Organizacija i administracija ispituje kolsku infrastrukturu. Sadri sedam podruja indikatora: (1) Raspodjela radnih obveza i zadataka, (2) Struktura osoblja, (3) Kadrovska politika, (4) Koritenje resursa, (5) Informacijski sustav, (6) Donoenje odluka, (7) Partnerstva i suradnja. 4. Rukovoenje i razvoj bavi se dinamikim elementima kole s ciljem razumijevanja kako kreirati inovativne pristupe da bi se najbolje odgovorilo na velike promjene drutvene i tehnoloke promjene (dinamika radne kulture i promjene). Sadri osam podruja indikatora: (1) Misija, vizija i ciljevi, (2) Radna kultura, (3) Strateko planiranje, (4) Razvoj ljudskih resursa, (5) Razvoj kurikuluma, (6) Inovacije, (7) Timski rad, (8) Vrednovanje i kontinuirani razvoj. Navedeni sustav samo je jedan aktualni primjer kategorizacije indikatora kvalitete kola i kolskog obrazovanja. ini se da je sve relevantne dimenzije i kriterije iz ovog i ostalih pristupa mogue smjestiti u CIPO-model (Context-Input-Process-Output Model Scheerens, 1989). Unutar tog modela definirani su (1) indikatori ireg konteksta u kojemu kola djeluje, (2) indikatori ulaznih imbenika (npr. uvjeta rada, obiljeja uenika, kvalificiranost i motiviranosti osoblja), (3) indikatori procesa (npr. uenja i pouavanja na kolskoj razini i razini razrednog odjela) i (4) indikatori razliitih ishoda (npr. kolskih postignua uenika, rezultata na ispitima, kompetencija uenika, zadovoljstva kolom) koji mogu biti pokazatelji uinkovitosti kole14. Metodoloki okvir takoer bi trebao ponuditi postupke i sredstva za internu evaluaciju razliitih aspekata rada i djelovanja kole. U tu se svrhu mogu raz viti ili prilagoditi razliiti kvantitativni postupci (upitnici, testovi, ljestvice procjene, ek-liste) i kvalitativni postupci (intervjui, fokus grupe, opservacije, foto, video i slikovne evaluacije, analiza dokumenata i sl.). Razliiti su instrumenti pogodni za razliite svrhe. Mogu se koristiti za prikupljanje podataka od razliitih sudionika npr. uitelja, uenika i roditelja. Njima se mogu ispitivati razliiti indikatori kolskog konteksta, ulaznih varijabli, procesa i ishoda obrazovanja. Jako je vano da su postupci (instrumenti) lako primjenjivi i da daju korisne podatke. Iako kole mogu razvijati i vlastite postupke prilagoene razliitim potrebama, vano je istaknuti da bi se ti postupci prije uporabe trebali podvrgnuti rigoroznoj analizi kako bi se utvrdile vane dimenzije njihove prikladnosti za koritenje: (1) fokus i svrha instrumenta; (2) pouzdanost instrumenta; (3) raz liiti aspekti valjanosti instrumenta; (4) standardi i norme za koritenje; (5) prilagoenost za razliite obrazovne razine; (6) preporuke za koritenje prikupljenih rezultata za unapreivanje rada. 3. Vanjska podrka Da bi se jaali unutarnji kapaciteti kola, nuno je potrebno izgraditi i vanjske kapacitete, tj. oblike podrke samovrednovanju kola. Iskustva naeg pro jekta pokazuju da je kolama nuno potrebna vanjska podrka, posebice
14
Detaljnije opisano u poglavlju 2.2. Samovrednovanje i upravljanje kvalitetom u ob razovanju
144
u inicijalnim fazama rada na samovrednovanju. Ova vanjska podrka nije oblik vanjske kontrole, ve kolegijalna podrka koja ima za cilj pomaganje u snalaenju i koritenju samovrednovanja za razvoj kola. Ukljuenost kritikih prijatelja pokazuje se vrlo korisnom. Ona mobilizira, podie razinu odgovornosti, otvara dijalog, potie kolu na preispitivanje i samoanalizu, osigurava veu uinkovitost u samovrednovanju i praenju vlas titog rada. Za ostvarivanje kvalitetnog samovrednovanja kola nuno je osigurati sustav kolegijalne vanjske podrke. Vano je istaknuti da kritiki prijatelj mora posjedovati ekspertizu u radu s razliitim skupinama i u razliitim okolnostima. On mora biti visoko kvalificirana osoba koja duboko razumije smisao obrazovanja, izvrsno poznaje obrazovnu politiku, kolski sustav i funkcioniranje kole, ima razvijene pedagoko-psiholoke-didaktiko-metodike kompetencije i ima iskustvo rada u koli. Za obavljanje sloenih poslova kritikih prijatelja svakako bi valjalo organizirati njihovo sustavno osposobljavanje i usavravanje, uspostaviti superviziju njihova rada te organizirati mreu suradnje i meusobne razmjene iskustava. Osim osiguravanja kritikih prijatelja vanjska bi podrka kolama trebala takoer sadravati i edukacije, odnosno struno usavravanje ravnatelja, timova za kvalitetu, ali i nastavnikih vijea o samovrednovanju, njegovu smislu, znaenju i metodologiji rada. Vanjska se podrka moe ostvarivati i aktivnom suradnjom kola, meusobnim posjetima i razmjenom iskustava o samovrednovanju, poduzetim aktivnostima i inovacijama, propalim pokuajima, ali i uspjesima i dobrim iskus tvima. Na kraju, za unapreivanje kvalitete kola vano je da su one u svojim pokuajima unapreivanja vlastite kvalitete snano struno podrane i praene od kreatora obrazovne politike, od osnivaa kola i strunih agencija, ali i od ustanova visokog obrazovanja u podruju obrazovanja i osposobljavanja nastavnika i strunih suradnika, kao i od znanstvenih institucija koje se bave obrazovanjem u podruju metodoloke podrke. Zakljuno se moe konstatirati da je provedeni projekt potvrdio potencijalnu vrijednost i korisnost samovrednovanja kao novog pristupa unapreivanju kvalitete u hrvatskim kolama. Iako su prikupljena i prikazana iskustva svega 19 kola, ona pruaju obilje vrijednih informacija. Samovrednovanje kola moe utjecati na stvaranje konstruktivnog kolskog ozraja kojega karakterizira zajednika vizija, tenja k razvoju i poduzimanje vlastitih inicijativa za ostvarivanje eljenog napretka. Samovrednovanje moe potaknuti oivljavanje vrijednosti organizacijskog uenja, preuzimanja rizika, kritike introspekcije, eksperimentiranja i inovativnosti na svim razinama organizacije. Ono moe poveati angaman uitelja i uenika i njihov utjecaj i doprinos donoenju vanijih odluka u koli. Ovakvi inkluzivni procesi donoenja odluka mogu otkrivati skrivenu krea
145
tivnost i ljudske kapacitete koji mogu znatno pridonositi brem i sveobuh vatnijem ostvarivanju eljenih ciljeva. Samovrednovanje moe biti uinkovito ukoliko postane redovita praksa dub ljeg preispitivanja vlastite prakse u kolama, ukoliko se shvati kao sredstvo razvoja, a ne kao birokratsko odraivanje nametnutih obveza. Pred hrvatskim je obrazovanjem nov izazov poticanje kola na preuzimanje vee odgovornosti za vlastiti rad i vlastiti razvoj. Da bi se to ostvarivalo, prvenstveni je zadatak jaanje unutarnjih kapaciteta kola. Samovrednovanje sa snanom vanjskom podrkom moe biti dobro sredstvo za ostvarivanje takvih ciljeva.
III. dio Prva iskustva kola sa samovrednovanjem
10. Izvjea kola o provedenom projektu
U nastavku su prikazana izvjea kola o iskustvima sa samovrednovanjem. Sva izvjea imaju slinu strukturu. U prvom su se dijelu kole ukratko predstavile, opisale su svoja osnovna obiljeja i svoje specifinosti, a nakon toga opisale su svoja iskustva sa samovrednovanjem, svojim razvojnim prioritetima i planovima za budunost.
10.1. O Andrije Palmovia, Rasinja

Krunoslav Belaj, Vesna Mili
kolska ulica 15, 48312 Rasinja Telefon: 048/837-020 E-adresa: os-rasinja-001@skole. htnet. hr Web-adresa: www.os-apalmovica-rasinja.skole.hr kolski tim za kvalitetu Ravnatelj kole Struni suradnik Voditeljica SV Voditeljica Aktiva RN Voditelj UZ Ostali lanovi Tima: Krunoslav Belaj Sonja Geci Anita Bakovljanec Ljiljana Zagrajski Krunoslav Havai Irena Jakopanec predstavnica Vijea roditelja Kristina Jakopovi uiteljica engleskog jezika Jasna Belaj uiteljica RN, roditelj Vinica Sesvean uiteljica hrvatskog jezika Dajana Kuan uiteljica RN, voditeljica P Vesna Mili, dipl. geograf, via savjetnica, Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb
Kritiki prijatelj kole
Rije ravnatelja Temeljna je zadaa svih zaposlenih u sustavu odgoja i obrazovanja trajni raz voj i unapreivanje rada i podrke naim uenicima. Moja kola ukljuila se u ovaj projekt upravo iz tih razloga. eljeli smo potaknuti u naem kolektivu stalno preispitivanje koliko je naa kola u tome uspjena i moemo li sustavnim radom i praenjem realizacije pojedinih projekata to stanje popraviti. Zajednikim radom na ovom projektu svi smo obogatili svoje profesionalno i ivotno iskustvo.
Krunoslav Belaj, ravnatelj eljeli smo potaknuti stalno preispitivanje koliko je naa kola uspjena i kako moemo to stanje jo popraviti.
150
III. DIO: PRVA ISKUSTVA KOLA SA SAMOVREDNOVANJEM
Rije kritikog prijatelja kole Suradnja s ravnateljem i timom za kvalitetu odvijala se u skladu s temeljnim naelima, zadacima i nadlenostima djelovanja kritikog prijatelja te rezultirala velikim napretkom u radu u vrlo kratkom vremenu. Zajednikim radom redefinirani su razvojni prioriteti, definirani i ralanjeni razvojni ciljevi te stvoren razvojni plan kole. Tim za kvalitetu istakao se motiviranou, razvijenou vjetine samoprocjenjivanja, otvorenou za ponovna ispitivanja i prihvaanja drugih i drugaijih ideja i prijedloga te tenjom prema boljim i ostvarivim rjeenjima. Ozraje u kojem se odvijao zajedniki rad bilo je izrazito ugodno, konstruktivno, poticajno i produktivno. Ponekad su, u elji da se pojedini koraci u radu dobro obave, dogovoreni rokovi bili pomaknuti. Obiljeja kole kolsko podruje nae kole smjeteno je sjeverozapadnom dijelu Koprivniko-krievake upanije, povrine 110 km 2 najveim dijelom u sastavu opine Rasinja, a manjim dijelom u opini Legrad. U 23 naselja ivi 3900 stanovnika. itav je prostor u posljednjih pedeset godina izgubio vie od 50% stanovnitva. Matina kola u Rasinji i podrune kole u Kutnjaku, Kuzmincu, Subotici Podravskoj i Velikom Pogancu broje ukupno 318 uenika. Poetkom osamdesetih godina zatvorena je osmogodinja kola u Velikom Pogancu i podrune kole u Dugoj Rijeci, Prkosu i Ivanecu zbog malog broja upisanih uenika. U koli je ukupno zaposleno 46 djelatnika, i to 35 uitelja i strunih suradnika i 11 ostalih djelatnika. kola ima 19 razrednih odjela, a prosjean je broj uenika po razrednom odjelu 17. Od najvanijih uspjeha naih uenika na dravnoj razini valja spomenuti uspjehe u atletici, ahu, na LiDraNu, Europa u koli, Najljepi kolski vrtovi i na smotri kolskih zborova. Posebnosti kole Naa kola spada u red tipino ruralnih kola, vie od 65% uenika jesu uenici putnici. Od izbornih programa gotovo svi uenici predmetne nastave polaze izbornu nastavu iz informatike, ukupno 157 uenika u 8 skupina. Izborni program rimokatolikog i pravoslavnog vjeronauka pohaa 311 uenika u 21 skupini, a izborni program njemakog jezika pohaa 50 uenika u 4 skupine. Osim redovnih programa kola ima raznovrsne i bogate izvan nastavne i izvankolske aktivnosti. Najzanimljiviji su programi kolske uenike zadruge Kupina, koja proizvodi jabuni ocat i razne pekmeze od voa, a tu su jo i sekcije malih vezilja i keramiara. Okoli matine, a i podrunih kola, primjereno se ureuje, pa je u sklopu matine kole u Rasinji jedan od najljepih kolskih vrtova u zemlji s jedinstvenom zbirkom etinjaa te ljekovitim i ukrasnim biljem. U podrunoj koli u Kutnjaku podignut je novi vonjak uz pomo roditelja. Uenici i uitelji likovne kulture oslikali su hodnike matine kole, a u kolskom parku postavljena je velika drvena skulptura Sv. Franje Asikog, rad biveg uitelja likovne kulture.
Vesna Mili, kritiki prijatelj Via savjetnica u Agen ciji za odgoj i obrazova nje, Zagreb
151
Partnerstva kole Opina Rasinja svakako je nezaobilazan partner koji prati gotovo sve projekte nae kole. Moramo spomenuti i korektnu suradnju s opinom Legrad. Naravno da je kvalitetna suradnja uspostavljena i s naim osnivaem Koprivniko-krievakom upanijom te s nadlenim ministarstvom i agencijom. kola njeguje i razvija partnerske odnose s osnovnim i srednjim kolama u susjedstvu te ustanovama kao to su: Centar za socijalnu skrb, Obiteljski centar, Zavod za javno zdravstvo, kolska medicina, Gradska knjinica i muzej u Koprivnici, Razvojna agencija i druge sline ustanove. Partneri su kole i brojne mjesne i lokalne udruge graana, a posebno dobru suradnju ostvarujemo s Hrvatskim Crvenim kriem, Hrvatskim autoklubom, Hrvatskim planinarskim drutvom Bilo Koprivnica itd. Vrijedno je i spomenuti suradnju s lokalnim privatnim poduzetnicima koji uz roditeljsku podrku takoer potiu i materijalno prate dogaanja u koli. Razvojni prioriteti kole kola ima svoje razvojne prioritete usklaene s planovima lokalne i regionalne samouprave, koje smo dodatno definirali u naem timu za kvalitetu, a to su: proirenje prostora za rad kolske knjinice i dogradnja uionica za rad u jednoj smjeni, gradnja nove zgrade podrune kole u Subotici Podravskoj, gradnja kolske sportske dvorane u sklopu matine kole. Stalno obnavljanje i osuvremenjivanje nastavne opreme i tehnologije, opremanje nove informatike uionice, jo kvalitetnije struno usavravanje uitelja, ravnatelja i strunih suradnika, vea ukljuenost roditelja u rad i razvoj kole.
kolski tim za kvalitetu Stoje slijeva: Jasna Belaj, Kornelija Havai, Krunoslav Belaj, Vesna Zamljaanec, Krunoslav Havai, Ljiljana Zagrajski; Sjede slijeva: Anita Bakovljanec, Kristina Jakopovi, Sonja Geci, Vinja Sesvean, Dajana Kuan
152 Razvojni plan kole
kolski tim za kvalitetu razradio je sljedee razvojne planove kole: 1. Poboljanje uvjeta rada dogradnja prostora za kolsku knjinicu, gradnja P Subotica Podravska, dogradnja kolske sportske dvorane u Rasinji 2. Unapreivanje kvalitete nastave kvalitetnije struno usavravanje uitelja, ravnatelja i strunih suradnika 3. Suradnja s vanjskim partnerima sveobuhvatnije ukljuivanje roditelja u ivot i rad kole Vizija razvoja kole Osim temeljne funkcije ova je kola ve uvelike prepoznatljiva u lokalnoj i iroj zajednici kao centar izvrsnosti, ona je glavni kulturni i opedrutveni promotor ovog kraja. Potrebno je nastaviti jaanje ove njezine osnovne i ire drutvene uloge. Budui razvoj ova kola temelji na kvalitetnom i struno profiliranom prosvjetnom kadru, ali i jaanju odgovarajuih strunih timova koji su koli potrebni. Jaanje i usklaivanje razvojnih planova s lokalnom zajednicom, osnivaem i nadlenim ministarstvom formula je za uspjeh. kola mora biti priznata i prepoznatljiva u sredini u kojoj djeluje pa pozitivni rezultati nee izostati.
153
10.2. O Antuna Mihanovia, Osijek

Josip Manduri, Marina Nit
O Antuna Mihanovia, Osijek Gundulieva 5A, Osijek Telefon: 031/202-744 E-adresa: os-osijek-004@skole.htnet.hr Web-adresa: http://www.os-amihanovica-os.skole.hr kolski tim za kvalitetu Ravnatelj kole Struni suradnik pedagog Struni suradnik psiholog Struni suradnik defektolog Uiteljica razredne nastave Predmetni uitelji Predsjednica Vijea uenika lan kolskog odbora Predsjednica Vijea roditelja Roditelji Predstavnik osnivaa Kritiki prijatelj Josip Manduri, dipl. teol., dipl. iur Gordana Runje, nastavnik razredne nastave i dipl. pedagog Mr. spec. Silvija Mihaljevi, kliniki psiholog Sanda Zlatari, prof. rehabilitator Marija Vuak, nastavnik razredne nastave Ksenija Mogu, prof. matematike i fizike Tomislav Kralj, prof. PTO Iva Iakovi, 8.a Krunoslav Iakovi Mirta Kotromanovi Marko Pipuni, Ivica kojo Davor Brust, voditelj Odsjeka za prosvjetu, tehniku kulturu, djecu i mlade Marina Nit, via savjetnica u Agenciji za odgoj i obrazovanje, Podrunica Osijek
Rije ravnatelja kola, kao ustanova od posebnog znaenja za drutvo, ima obvezu i potrebu trajnog razvoja i unapreivanja da bi bila spremna odgovoriti na sve potrebe uenika i pruiti im potrebna znanja, vjetine i kompetencije za samostalno uenje i ivot. Zato treba neprestano traiti odgovor na pitanje: U emu moemo biti jo bolji? Ukljuivanjem u projekt samovrednovanja svi uenici, roditelji i zaposlenici kole dobili su priliku dati svoj doprinos u poveanju kvalitete ivota i rada kole. Zato smo u provedbu projekta samovrednovanja ukljuili sve uenike, roditelje i zaposlenike kole koji su kroz SWOT-analizu imali priliku rei svoje miljenje o prednostima, nedostacima, mogunostima i potekoama u radu kole. Dobili smo mnotvo ideja i prijedloga koje smo ugradili u razvojni plan kole. Imenovanjem tima za kvalitetu i kritikog prijatelja dobio sam trajnu pomo u unapreivanju kvalitete rada kole. Izraavam svoje zadovoljstvo sudjelovanjem u projektu.
Josip Manduri, dipl. teol., dipl. iur
154
Rije kritikog prijatelja kole Redovito sam upoznata s vanim aktivnostima koje se provode u koli. kolski razvojni plan nastao je kao rezultat temeljito provedene i obraene SWOT-analize. Opsean je i obuhvaa nekoliko podruja djelovanja. Zahtijeva mnogo energije svih uenika i djelatnika kole, ali kako su neke aktivnosti ve u tijeku, a neke je predvieno provesti tijekom ove i iduih kolskih godina, mislim da nee biti veih potekoa u njihovoj provedbi. Sama sam se aktivno ukljuila u profesionalno osnaivanje uitelja na pod ruju vrednovanja tako da sam odrala viesatno interaktivno predavanje o subjektivnim i objektivnim imbenicima u ocjenjivanju. Iako kola ve dugo dobro funkcionira, prepoznaje se elja i tenja za stalnim osuvremenjivanjem i napredovanjem u svim podrujima. Pravo je zadovoljstvo biti kritiki prijatelj u ovakvoj koli. Obiljeja kole O Antuna Mihanovia smjetena je u neposrednoj blizini centra grada. Dio uenika stanuje u prigradskim naseljima Podravlje i Tvravica te svakodnevno putuju u kolu organiziranim prijevozom. U k. god. 2008/2009. nastavu pohaa ukupno 444 uenika rasporeenih u 18 odjela. kola radi u jednoj smjeni i ima organiziran produeni boravak za dvije skupine uenika. Zaposleno je ukupno 47 djelatnika: 30 uitelja, pedagog, psiholog, defektolog, knjiniar, ravnatelj i 12 osoba u administrativno-tehnikoj slubi. Zbog sudjelovanja u razliitim projektima kola nosi sljedee nazive: Meunarodna ekokola, GLOBE-kola, kola bez nasilja, Kvalitetna kola. Uenici kole redovito sudjeluju na susretima i natjecanjima na kolskoj, upanijskoj i dravnoj razini te postiu zapaene rezultate. Posebnosti kole kola je ukljuena u sljedee projekte: Za sigurno i poticajno okruenje u koli, Kvalitetna kola, Ekokola, GLOBE-projekt. Organizirano je ukupno 16 skupina dodatne nastave i 19 skupina izvannas tavnih aktivnosti kojima je obuhvaeno ukupno 363 uenika. 330 uenika ukljueno je u razliite sportske, umjetnike i tehnike izvankolske aktivnosti. Za uenike s posebnim potrebama organizirano je terapijsko jahanje u udruzi Mogu u Osijeku, osobni asistent za uenike s ADHD-om, Ples pisanja, Rehabilitacija putem pokreta i Sluno integracijski trening. kola ima ueniku zadrugu koja se zove LIPA sa sljedeim sekcijama: keramika, batik, konstruktori, slikarstvo, zlatovez. Partnerstvo kole kola uspjeno surauje s Agencijom za odgoj i obrazovanje Podrunica Osijek, razliitim udrugama graana, portskim klubovima i drutvima. kola je sjedite etiriju upanijskih strunih vijea i domain mnogobrojnih seminara za uitelje i strune suradnike koje organizira Agencija za od-
Marina Nit, via savjetnica, AZOO, Osijek.
155
goj i obrazovanje te sjedite za polaganje strunih ispita za uitelje razredne nastave. S udrugom Vaga sudjelujemo u projektu Optimalnom teinom do zdravlja, s udrugom Breza u projektu Zemlja djece zemlja bez granica. Suraujemo s Drutvom za psiholoku pomo Sunce, Centrom za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, udrugom Roma Luna iz Belog Manastira, Drutvom naa djeca, Crvenim kriem, Centrom za socijalnu skrb, policijom, Sklonitem za ene rtve obiteljskog nasilja, Domom za djecu Klasje, udrugom okaka grana, Centrom za odgoj i obrazovanje Ivan tark, galerijama, muzejima i drugim ustanovama. Uenici rado sudjeluju u humanitarnim akcijama koje su organizirane u koli s ciljem pomoi onima koji su u potrebi. Razvojni prioriteti kole Nakon izrade samoevaluacijskog izvjea poboljanja je potrebno uiniti u sljedeim prioritetnim podrujima: 1. Podrka uenicima: smanjivanje i preveniranje nasilja meu uenicima 2. Uvjeti rada: briga o prehrani uenika u koli, poveanje dostupnosti lektire i opremljenosti kolske knjinice 3. Slobodne aktivnosti uenika: poveanje broja skupina izvannastavnih aktivnosti i dodatnog rada s nadarenim uenicima, poboljanje kvalitete rada u izvannastavnim aktivnostima i organiziranje slobodnog vremena uenika 4. Postignua uenika: unapreivanje sustava ocjenjivanja vrednovanja pos tignua uenika.
kolski tim za kvalitetu
Organizirati edukaciju novih uitelja za UNICEF-ov projekt: Za sigurno i poticajno okruenje u kolama i provedba projekta Organizirati radionice o nenasilju za rizine skupine uenika Izraditi vrijednosti, pravila i posljedice za svaki odjel Osnovati vijee uenika za izradu etikog kodeksa Izraditi etiki kodeks za uenike i zaposlenike Organizirati roditeljske sastanke na temu nasilja Osnovati i educirati grupu medijatora uenika i grupu vrnjake pomoi
Osmisliti program za ispraaj uenika osmih razreda
Organizirati radionice i predavanja za uenike i uitelje na temu tolerancija i predrasude Organizirati natjecanje u pjevanju za uenike Formirati Povjerenstvo za brigu o pravilnoj prehrani uenika
Suraivati s udrugom Vaga u projektu Optimalnom teinom do zdravlja (predavanja za uenike, roditelje i uitelje o pravilnoj prehrani) Izraditi jelovnik u suradnji sa kolskom lijenicom, doktorom nutriciologom, roditeljima i uiteljima Opremiti kolsku kuhinju novim tednjakom i toplim kupkama Utvrditi broj primjeraka obvezne kolske lektire u kolskoj knjinici Prikupljanje knjiga od uenika
Iz vlastitih prihoda kole i donacijama nabaviti vei broj lektirnih naslova Ukljuiti roditelje u akciju opremanja kolske knjinice
Predstavljanje uenicima sadraja izvannastavnih aktivnosti i dodatnog rada s uenicima
Ukljuiti roditelje u izbor aktivnosti u koli (anketom na poetku kolske godine) Edukacija uitelja za voenje izvannastavnih aktivnosti i dodatnog rada Formirati razliite klubove uenika u koli Osnovati kolski ueniki bend
Ukljuiti roditelje i vanjske suradnike u voenje razliitih aktivnosti u koli Osmisliti radionice i druge aktivnosti u koli u vrijeme uenikih praznika
Organizirati kreativne radionice za uenike Izraditi kriterije ocjenjivanja
Organizirati predavanja i radionice za uitelje na temu ocjenjivanje Na sjednicama razrednih vijea raditi na ujednaavanju kriterija ocjenjivanja Informirati uenike i roditelje o kriterijima i elementima ocjenjivanja za svaki predmet Organizirati izvoenje nastave predmetnih uitelja u razrednoj nastavi
157
Primjenjivati razliite oblike ispitivanja znanja koristei individualni pristup Vjebati uenike u samoprocjeni Razvijati kod roditelja realna oekivanja u ocjenjivanju Misija kole Mi smo kola ljubavi: volimo svako dijete, potujemo njegovu osobnost, prihvaamo njegove sposobnosti i uvaavamo razliitosti. elimo da kola uenicima postane drugi dom u kojem e se osjeati sigurno, prihvaeno i voljeno.
158
10.3. II. O akovec

Vinko Grgi, Stjepan Hranjec
akovec, Trg pape Ivana Pavla II. 1 Telefon: 042 390 120 E-adresa: II.osnovna.skola1@ck.t-com.hr; os-cakovec-002@skole.htnet.hr Web-adresa: www.os-druga-ck.skole.hr kolski tim za kvalitetu Ravnatelj kole Struni suradnik Uiteljica predsjednik kolskog odbora Uiteljica Uitelji mentori Vinko Grgi, prof. Sonja Klari, dipl. ped. Snjeana Odak Hrka, prof. Cilika Tarandek, dipl. uit. Julijana Maretko, prof. Danilo Podrebarac, prof. Gordan Bartoli, prof. Edita anta Lesjak, dipl. uit. Vlatko Pasari, dipl. uit. Mirjana Zvonarek, dipl. iur. Mateja Kerovec, uenica 8. b razreda prof. dr. sc. Stjepan Hranjec, Uiteljski fakultet Sveuilita u Zagrebu Podrunica u akovcu
Uiteljica razr. nastave Uitelj matematike lan vijea roditelja lan vijea uenika Kritiki prijatelj
Rije ravnatelja Projekt samovrednovanja bio je izazov prvenstveno za mene, a poslije i za moje suradnike. Saznati to drugi misle o tebi, o nama i to napraviti da rad kole u cjelini bude bolji, vrijedilo je rada i odricanja cijeloga tima. Projekt je mobilizirao sve lanove tima te nas potaknuo na zajedniki rad i uvaavanje, a u relativno kratkom vremenu pokrenuo vrijedne promjene koje smo poeli ostvarivati. Rije kritikog prijatelja kole Samovrednovanje kole bilo je odgovorno i objektivno, uz puni angaman ravnatelja, pedagoginje i lanova tima za kvalitetu. Upravo takav angaman pretpostavka je da su obuhvaeni svi relevantni imbenici i da se projektu samovrednovanja u koli prilo studiozno. Moja suradnja sa svim lanovima tima bila je izvrsna. Obiljeja kole
Prof. dr. sc. Stjepan Hranjec, kritiki prijatelj
Vinko Grgi, prof., ravnatelj
kola je smjetena u junom dijelu grada. U sreditu je kolskog okruenja, locirana je izvan glavnih prometnica.
159
Ima 400 uenika, 35 uitelja, dva struna suradnika, ravnatelja i 11 ostalih radnika. Prosjean je broj uenika u razrednom odjelu 22. Uenici postiu dobre rezultate u gotovo svim podrujima, a naroito se istiu u tehnikoj kulturi i sportskim natjecanjima. Posebnosti kole kola odrava tradicionalni festival za uenike pod nazivom Pjevamo i pleemo. Ukljuena je u sljedee projekte: GLOBE, akovec proces, 350 godina franjevaca u akovcu, u meunarodni projekt suradnje pet kola Srednje Europe u kojem su uz nas kole iz Maarske, eke, Austrije i Slovake. kola sudjeluje u Djejem forumu i Gradskom vijeu mladih, a uenicima se nudi sudjelovanje u brojnim sportskim, glazbenim i plesnim aktivnostima. Partnerstvo kole kola ima dobre odnose s osnivaem Gradom akovcem, te bez potekoa rjeava veinu potreba u cilju unapreenja ukupnog rada kole. Grad je ve pomogao u ovome projektu u dijelu potpune informatizacije i rjeenja prekomjernog krovnog svjetla. kola ima dugogodinji status vjebaonice Visoke uiteljske kole. Suradnja je sa svim agencijama Ministarstva stalna i obostrana, a takoer i s nakladnicima udbenika. kola je redovito domain brojnim seminarima i strunim skupovima na razini upanije i ire regije. Razvojni prioriteti kole Samoanaliza je provedena anketom meu uenicima, raspravom i razmjenom miljenja izmeu uitelja i roditelja. Nastavu je potrebno organizirati u jednoj smjeni, a izbornu nastavu i izvannastavne aktivnosti u poslijepodnevnim satima. Rijeiti problem prekomjernog zagrijavanja kolskog hodnika (efekt staklenika), potpuno informatizirati kolu i educirati uitelje za rad s opremom, poboljati suradnju s roditeljima u smislu edukacije i odgojnog djelovanja. Razvojni plan kole Potpuna informatizacija kole uvoenjem raunala i LCD-projektora u svaku uionicu i promjena svih raunala u uionici informatike u suradnji s Gradom i vlastitim sredstvima od prihoda kolske portske dvorane. Osposobljavanje uitelja u koli odravanjem dvaju seminara i radionice za primjenu raunala i multimedije. U suradnji s Gradom rjeavanje problema prekomjernog zagrijavanja kolskog hodnika (efekt staklenika previe krovnog svjetla). Rijeiti tijekom zimskih praznika ugradnjom pominih zavjesa. Organizacija nastave u jednoj smjeni, a izborne i izvannastavnih aktivnosti u poslijepodnevnim satima. kola je ve prela djelomino na rad u jednoj smjeni s uenicima viih razreda, a u idue etiri godine svi bi uenici ili u jednu smjenu zbog demografskog opadanja broja stanovnitva. Bolja suradnja s roditeljima u smislu edukacije i usklaivanja odgojnog djelovanja razrednici i razredna vijea, Vijee roditelja, tribine za roditelje i struna predavanja.
160
Vizija razvoja kole Rad u jednoj smjeni, s ciljem ostvarivanja cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada. Potpuna informatizacija i suvremena opremljenost. Otvorenost prema uenicima, partnerski odnos s roditeljima i vea uloga kole u kulturnom ivotu lokalne zajednice.
161
10.4. O Davorina Trstenjaka, Zagreb

Darko Cindri, Blaenka Juri-Mra
Zagreb, Krka 3 Telefon: 01/6170-626 E-adresa: os-dtrstenjak-zag@skole.htnet.hr Web-adresa: www-os-dtrstenjaka-zg.skole.hr kolski tim za kvalitetu Ravnatelj kole Koordinator tima Darko Cindri, darko.cindric2@skole.hr Vanja Praznik, dipl. pedagog Klara Maduni, struni suradnik, psiholog Beata Doko, knjiniar Ksenija Gojmerac, uiteljica razredne nastave Lidija teko, uiteljica razredne nastave Ivana Bracanovi, prof. matematike lan Vijee roditelja Kritiki prijatelj kole dr. sc. Neven Hrvati, izv. prof., Odsjek za pedagogiju, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu Blaenka Juri-Mra, dipl. pedagog, ravnateljica O Fran Galovi, Zagreb
Rije ravnatelja Ukljuivanje kole u projekt samovrednovanja vrijedno je i dragocjeno iskus tvo. Radom na projektu potvrdili smo naa prethodna razmiljanja o tome u kojem je smjeru potrebno poboljati odnose unutar kole, kako na kolskoj razini, tako i na razini ostalih sudionika u procesu razvoja kole. Ukljuivanje u eksperimentalni projekt samovrednovanja za kolu je bio svojevrs ni izazov koji su svi sudionici dragovoljno prihvatili. Prihvaanjem rada u projektu pokazali smo da moemo sudjelovati u projektu u kojemu moemo prepoznati korist za daljnji napredak nae kole. Sam rad nije bio posebno zahtjevan. Sve etape projekta dobro su zamiljene i nisu pretjerano zahtjevne. Dakako, rad na projektu iziskuje dodatni napor, ali sve se moe uskladiti ako za to postoji interes. Rije kritikog prijatelja kole Osnovna kola Davorina Trstenjaka ukljuila se u projekt na poticaj prethodne ravnateljice Zdenke kare i uz potporu strunog tima kole. Iako je dolo do personalne promjene ravnatelja, sadanji ravnatelj Darko Cindri vrlo je uspjeno nastavio rad u projektu samovrednovanja. Zbog razloga kas nijeg ukljuivanja u projekt i navedene personalne promjene moja uloga kritike prijateljice bila je neto izmijenjena u odnosu na postavljene zadae u projektu u prvom i drugom posjetu. Oba posjeta koli procjenjujem uspjenim, s naglaskom na drugom susretu kada je bila nazona veina lanova tima za kvalitetu. Zajedno smo radili korak po korak. Mislim da je kola po zavretku samoevaluacijskog izvjea i aktiviranjem cijelog tima za kvalite-
Darko Cindri,uitelj mentor, ravnatelj.
Blaenka Juri-Mra, kritiki prijatelj kole.
162
tu u cijelosti osvijestila vanost i potrebu samovrednovanja za unapreivanje kvalitete rada kole. U koli postoje kvalitetni ljudski resursi (uitelji, struni tim i roditeljska potpora), intrinzina motivacija svih dionika, suradniko ozraje te otvorenost za nove ideje i projekte. Vrlo pozitivan doprinos u timu daje bibliotekarka kole te predstavnik roditelja. U tijeku susreta redefinirali smo razvojni plan usmjerivi ga na specifine i mjerljive ciljeve. Procjenjujem da je u ovoj koli uinjen velik pomak u procesu samovrednovanja. Koris ti od ulaska u projekt imaju svi: uenici, uitelji, roditelji. Mislim da je projekt koristio i ravnatelju u snalaenje u njegovoj ulozi, proirio mu gledanje na kolu, njezinim prednostima i mogunostima unapreenja, pomogao uspostaviti bolje odnose s lanovima tima i strunim suradnicima i dao poticaj za rad na sebi i drugima, to su dva vana podruja rada ravnatelja. Nisam mogla procijeniti koliko su duboko ukljueni svi dionici kole, ali strukturiran je tim i pojavljuju se ideje o tome kako neto rjeavati i poboljavati, npr. zadovoljavanje interesa uenika u slobodnim aktivnostima uvesti neke nove prema analizi potreba; dominacija kolskog zbora u odnosu na druge aktivnosti, to tu uiniti? Pedagoginja je uoila potrebu vee pomoi mlaim uiteljima poetnicima. Kako poboljati sliku uenika o koli i poveati osjeaj pripadnosti (izrada bedeva, zastave kole i sl.)? Komunikacija meu svim dionicima prioritetno je podruje, ali e prvo razraditi komunikaciju meu uiteljima jer je to glavni prioritet. Prvi zadatak u tom planu bit e osnivanje Kluba uitelja na razini kole (vrlo specifian cilj). U ulozi kritike prijateljice osjeala sam se prihvaenom i ukljuenom, rados na to mogu sudjelovati u projektu s onu stranu zrcala. Nedostajalo mi je iskustvo, nisam prola specifinu edukaciju za tu ulogu, ali sam imala divan uzor u kritikoj prijateljici moje kole Suzani Hitrec. Uz uenje na osobnom iskustvu koristila sam i upute za rad kritikog prijatelja iz Prirunika. U konanici sam ponosna na sebe. Proces je pokrenut, otvorili su se putovi suradnje meu lanovima tima, steene su mnoge nove spoznaje o koli, pro izvedene ideje o tome to i kako unaprijediti. Zahvalna sam to sam bila dionik toga procesa. Obiljeja kole O Davorina Trstenjaka osnovana je 1956. godine. kola se nalazi na podruju Gradskog vijea Trnje. Osim matine kole na lokaciji Savska 77 radi i podruna kola. U koli se ove kolske godine koluje 425 uenika. kola ima organiziran rad u dvije smjene za potrebe uenika predmetne nastave i u jednoj smjeni za potrebe uenika u razrednoj nastavi. U koli se provodi produeni boravak za uenike od 1. do 3. razreda. Sva je nastava struno zastupljena, a provode je 43 uiteljice/uitelja te 3 struna suradnika. Od samih poetaka svoje djelatnosti kola je vjebaonica dananjeg Uiteljskog fakulteta, Filozofskog fakulteta te Prirodoslovno-matematikog fakulteta. Generacije studenata prisustvovale su velikom broju uzornih i javnih predavanja, na strunoj pedagokoj praksi te na ostalim oblicima nastave i tako stekli vjetine za daljnji rad u svojim buduim kolama.
163
Od posebnosti valja spomenuti i integraciju sluno oteenih uenika iz poliklinike Suvag u redovni nastavni proces. Suradnja s poliklinikom traje ve 24 godine. U kolskom prostoru djeluje i Centar Dugave u sklopu kojega radi jedna grupa produenog strunog postupka za uenike predmetne nastave. U prostorima kole djeluje Glazbena kola I. Zajca, nekoliko portskih klubova te kola stranih jezika. Valja spomenuti da u naoj koli radi nekoliko uiteljica/uitelja mentora i savjetnika, a neki su od uitelja i autori i koautori udbenika iz Hrvatskoga jezika i Matematike za uenike od 1. do 4. razreda osnovne kole. Posebnosti kole Osim uobiajenih izvannastavnih aktivnosti te provedbe dopunske, dodatne i izborne nastave kola svake kolske godine sudjeluje u nekom projektu u koji se ukljuuju uenici i uitelji kole. Tijekom ove kolske godine kola sudjeluje u UNICEF-ovu projektu kole za Afriku. U projektu Bistrii ukljuena je Udruga Suncokret. Projekt je zamiljen kao dvogodinji, a ukljuuje rad s nadarenim uenicima 5. razreda. U sklopu izvannastavnih djelatnosti kola je ukljuena u projekt Flick the switch u suradnji s Fakultetom strojarstva i brodogradnje. U okviru projekta ispituje se mogunost efikasnije energetske uinkovitosti toplinskih postrojenja kole. Na neki su nain i uenici kole ukljueni u projekt jer se dodatnom edukacijom ue kako doprinijeti efikasnijem ouvanju toplinske i elektrine energije. Svi projekti u koje je kola ukljuena verificirani su ili od strane nadlenog ministarstva ili od strane osnivaa kole. kola redovito dobiva priznanja za sudjelovanje u projektima, a istiemo priznanja s natjecanja ili sudjelovanja u natjecanjima kao to je primjerice LiDraNo. Partnerstva kole kola ima dobro razvijenu suradnju s lokalnom zajednicom Gradskim vijeem Trnje. Tako e na kraju ove kolske godine u znatnom iznosu Gradsko vijee Trnje sudjelovati u sanaciji i rekonstrukciji kolskog igralita i parka ime emo dobiti primjerene uvjete za odvijanje nastave i ostalih aktivnosti. Od ostalih subjekata, koji mogu sudjelovati u razvoju kole, istiemo suradnju s tvrtkama Ingra i Ulix. Zahvaljujui donacijama u koli je zapoet projekt ureenja uionica. Budui da je projekt opsean i nije ga mogue realizirati u jednoj kolskoj godini, namjeravamo ostvariti suradnju s jo nekim tvrtkama iz okruenja koje bi mogle prepoznati vrijednost projekta. Razvojni prioriteti kole Radom u projektu samovrednovanja dolo smo do sljedeih spoznaja: a) razvoj prioriteta na koje moemo sami utjecati komunikacija na razini djelatnici djelatnici komunikacija na razini djelatnici uenici komunikacija na razini djelatnici roditelji.
164
Kao prioritet odredili smo rad na komunikaciji uitelji uitelji o emu smo vie i opsenije opisali u Razvojnom planu kole. Dakako, nastavit emo s radom i na sljedeim razinama za to predviamo rok od najmanje sljedee dvije kolske godine. b) razvoj prioriteta na koje ne moemo sami utjecati opremanje kole opremanje i rekonstrukcija prostora kole Za rad na ovom dijelu trait emo podrku osnivaa, lokalne zajednice i ostalih zainteresiranih za razvoj kole.
kolski tim za kvalitetu: Lidija teko, Darko Cindri, Ivana Bracanovi, Beata Doko, Klara Ma duni, Neven Hrvati, Vanja Praznik
Razvojni plan kole Budui da sve raspoloive snage valja uloiti na jedan dio razvojnih prioriteta, za ovu kolsku godinu odluili smo intenzivno raditi na dijelu koji smo imenovali komunikacija na razini djelatnici djelatnici. Stoga smo osmis lili projekt Dobra kola za dobre ljude u kojemu emo nastojati poboljati odnose u koli. Spomenut emo neke od aktivnosti kojima emo se baviti u sklopu projekta: radionice i seminari, drukija organizacija sjednica Raz rednih i Uiteljskog vijea, osnivanje kluba uitelja, odlazak na vikend-izlete i slino. Nositelj je projekta kolski tim za kvalitetu, a napredak u odnosu na inicijalno stanje bit e ispitan na kraju kolske godine anketom, analizom uspjeha i slinim metodama. Vizija razvoja kole kolu vidimo u skladu sa sloganom koji smo izabrali Dobra kola za dobre ljude. elimo kolu u kojoj e svi sudionici u obrazovnom procesu raditi i ivjeti u skladu sa sloganom. U elji da uspijemo, projekt koji smo zamislili proirit emo i u sljedee dvije kolske godine. Jednako tako elimo poboljati uvjete rada u koli u suradnji s osnivaem i lokalnom samoupravom.
165
10.5. O Draganii
Marica Juri, Andreja Navijali
Draganii 35 Telefon: 047/ 715-196 E-adresa: os-draganic-001@skole.htnet. hr Web-adresa: www.os-draganici.skole. hr kolski tim za kvalitetu Ravnateljica kole Struni suradnik pedagog Struni suradnik knjiniar Uiteljice razredne nastave Uiteljica predmetne nastave Vjerouitelj i sveenik lan Vijee roditelja Uenici Kritiki prijatelj kole Marica Juri, dipl. uitelj razredne nastave s pojaanim programom iz nast. predmeta matematika Duanka Mihali Alenka Bujan Barbara iljevinac, Katica Golub Vesna Koan Nenad Krajai urica Prstac; Ignac Husnik, Nada otar Vedran Biljan, Nikolina Buneta,, Filip Romi Andreja Navijali, prof. psihologije, ravnateljica O Grabrik, Karlovac
Rije ravnatelja Prve informacije o projektu samovrednovanja dobila sam na strunom skupu za ravnatelje u 1. mandatu koji se odravao u ibeniku 30. i 31. listopada 2007. Projekt samovrednovanja prezentirao nam je g. Vlade Matas, savjetnik za ravnatelje. Ve prva pitanja koja se postavljaju u projektu: Kakva je naa kola, Koliko smo dobri i Kako to znamo, bila su mi dovoljan motiv da O Draganii prijavim za eksperimentalno provoenje. Ta su me pitanja zaintrigirala jer svi smo mi skloni misliti o sebi i svojem radu u najboljem svjetlu, a mogunost samovrednovanja otvarala je prostor da svi dionici odgojno-obrazovnog procesa kau svoje miljenje o naoj djelatnosti. Po povratku sa skupa upoznala sam s time svoje Uiteljsko vijee, kolski odbor i Vijee roditelja. Imenovala sam tim za kvalitetu od ljudi koji se u koli istiu svojim kvalitetnim pedagokim radom, strunih suradnika, predstavnika roditelja i uenika starijih razreda. Za kritikog prijatelja odabrala sam prof. Andreju Navijali, ravnateljicu O Grabrik iz Karlovca, koja je takoer ukljuena u projekt samovrednovanja. Tim za kvalitetu nije se sastajao preesto. Sastanke smo sazivali prema potrebi da se odradi koja od zadaa prema vremeniku provoenja projekta. Na prvom sastanku, bez prisutnosti ravnateljice, tim za kvalitetu odradio je samoevaluacijsko izvjee, na drugom sastanku raspravljao je o SWOT-analizi, definirao prioritetna podruja i razvojni plan kole. Na treem sastanku prokomentirali smo primjedbe doMarica Juri, ravnateljica
166
bivene na dotad obavljen posao samovrednovanja, kada je sastanku nazoio i na kritiki prijatelj, a posljednji sastanak posvetili smo vrednovanju samovrednovanja u naoj koli. U vrijeme ovoga projekta samovrednovanje nije bila zakonska obveza kole, ali to vidjela sam kao mogunost da se rad kole ocijeni kako bi se osvijestili nedostaci i otvorile mogunosti za unapreenje. Rije kritikog prijatelja kole Kritiki prijatelj je vanjski lan tima za kvalitetu. Njegova uloga nije nimalo laka ni jednostavna. Odreena je injenicom da svojim pitanjima usmjerava rad tima na kljuna razvojna pitanja kole. Nastojala sam biti neovisni vanjski promatra, ali i prijatelj kole koji e koli pomoi na putu k vioj razini kvalitete odgojno-obrazovnog rada. Samokritino sagledavanje vlastitog rada teko je za sve lanove tima, posebno pred osobom koja nije lan njihova kolektiva te sam stoga nastojala istak nuti svoju dobronamjernost kako bi zajedniki postavili prioritete i dogovorili realan razvojni plan.
Andreja Navijali, prof., kritiki prijatelj kole
Tim za samovrednovanje i ravnateljica kole pokazali su veliku odgovornost u provoenju ovog projekta. Rasprava koja je voena ukazala je na elju da se unaprijedi rad kole. kola je ve ukljuena u razliite projekte (Ekokola, kola bez nasilja...) koji idu u prilog unapreenju odgojno-obrazovnog procesa. Tijekom rasprave bilo je potrebno usmjeravati raspravu jer su se naglaavali i problemi koji nisu bili vezani uz postavljene ciljeve. Sastanci tima bili su dobro pripremljeni, a ravnateljica je poticala raspravu tijekom koje je postavljen konkretan i ostvariv razvojni plan usmjeren na organizaciju nastave. Samokritino preispitivanje vlastitog rada dovodi do kvalitetnih promjena kako u organizaciji nastave tako i u metodikom radu. Moje iskustvo u radu tima za kvalitetu bilo je izuzetno pozitivno. Omoguilo mi je usporedbu rada dvaju timova za kvalitetu i dviju uloga ravnateljice i kritikog prijatelja, to se pokazalo korisnim za oba procesa samovrednovanja. Obiljeja kole Osnovna kola Draganii nalazi se u Opini Dragani, u Karlovakoj upaniji, na njezinu sjeverozapadnom dijelu gdje granii sa Zagrebakom upanijom. Opina Dragani izdvojila se iz tadanje Opine Karlovac 1992. godine. Prema posljednjem popisu stanovnitva Opina ima manje od 3000 stanovnika, pri emu je broj stanovnika u neprekidnom padu, to se odraava i na broj uenika u naoj koli. Upisno podruje kole pokriva podruje Opine, a u nau kolu upisuju se i uenici iz susjednog dijela Jastrebarskog, iz naselja eglje i Guci Draganiki koji administrativno ne pripadaju Opini Dragani, ali su dio upe Draganii i od pamtivijeka gravitiraju prema Draganiu. Mjesto Draganii protee se uz dravnu cestu, staru karlovaku, koja je vrlo prometna unato autocesti koja kroz Opinu prolazi junije od naseljenog dijela. Osim ceste i autoceste kroz mjesto prolazi i eljeznika pruga (Rijeka
167
Karlovac Zagreb) tako da je mjesto dobro povezano i s Karlovcem, upanijskim sreditem, ali i s naim glavnim gradom Zagrebom u kojem je zaposlenje naao velik broj mjetana i kamo svakodnevno putuju. Cijelo je mjesto razvueno 10-ak kilometara uz cestu, ali i zapadno gdje se prostiru breuljci, zadnji obronci Pljeivice, i istono gdje je pak ravnica koja se prostire sve do Draganike ume. Tom ravnicom protjeu rijeke Stojnica i Kupina, jedina lijeva pritoka rijeke Kupe. Osnovna kola Draganii pored matine u svom sastavu ima i jednu podrunu kolu P Mrzljaki. kolovanje djece ima dugu tradiciju u naemu mjestu. Budui da stanovnici Opine Dragani nikada u svojoj prolosti nisu bili kmetovi, a svoje slobode i pravice temelje na Povelji ugarskog kralja Bele IV. iz 1264. godine, o kolovanju nadarene djece vrlo se rano poelo voditi rauna. Zapisi o organiziranom kolovanju seu jo u 16. stoljee, a prva kola bila je uz upni dvor. Kasnije su graene samostalne zgrade za potrebe kolske djelatnosti, koje su kroz burno vrijeme prolosti mijenjale mjesto i izgled. Sadanja zgrada matine kole izgraena je k. godine 1955/56, 1970/71. dograena je sportska dvorana, svlaionice i 7 uionica. kolska zgrada i okoli renovirani su 2004. godine. Zgrada podrune kole izgraena je tijekom Drugog svjetskog rata, tonije 1943/44, putena u rad 1946. i neko je vrijeme bila samostalna kola u vrijeme kada je obvezno bilo etverogodinje osnovno kolovanje. Zgrada podrune kole renovirana je 2001. godine. Danas O Draganii polazi 210 uenika u 12 razrednih odjela: 10 je istih razrednih odjela u matinoj koli od 1. do 8. razreda i 2 kombinirana razredna odjela u podrunoj koli koju polazi 29 uenika. Nai razredni odjeli imaju od 14 do 24 uenika. U koli je ove godine 8 uenika koji nastavu polaze po prilagoenom programu, a moe se slobodno rei da jednu treinu uenika ine uenici putnici. Trenutano su u koli zaposlena 42 radnika. Od toga je 19 uitelja predmetne nastave, 6 uiteljica razredne nastave i tri struna suradnika na pola radnog vremena. To su knjiniar, pedagog i psiholog. Knjiniarka radi drugu polovicu radnog vremena kao uiteljica geografije, a ujedno je i voditeljica upanijskog strunog vijea uitelja geografije. Radno mjesto psihologa imamo naalost nestruno zastupljeno, ve vie od godinu dana uzalud raspisujemo natjeaj. Naa pedagoginja putuje iz Zagreba i radi u jo jednoj koli u Karlovakoj upaniji tako da je kod nas samo dva ili tri dana u tjednu. Ostali su zaposlenici administrativno i tehniko osoblje, a 6 uiteljica nalazi se na porodiljnom dopustu. Veina uitelja predmetne nastave takoer radi na vie kola da bi skupili satnicu za puno radno vrijeme. Sve su to obiljeja koja na neki nain uvjetuju ivot, rad i postignua nae kole. Posebnosti kole U naoj se koli ve desetak godina provodi vie programa. Tako smo od 1999. godine ukljueni u meunarodni program GLOBE i ove godine slavimo deseti roendan GLOBE-programa u naoj koli. Uenici koji sa svo-
168
jom mentoricom provode program redovito sudjeluju na upanijskim i dravnim smotrama na kojima postiu zapaene rezultate. Od 2000. godine u koli djeluje Uenika zadruga Sunce koja je vie puta sudjelovala i na dravnim smotrama, a istraivaki su radovi i nagraivani. 2003. godine stek li smo status meunarodne ekokole, koji se obnavlja svake dvije godine, a upravo se nalazimo pred treom obnovom statusa. kolske godine 2005/06. u koli smo poeli provoditi projekt Za sigurno i poticajno okruenje u kolama te imamo i UNICEF-ovo priznanje kola bez nasilja. U projektu smo ve tri godine i sada nam takoer predstoji obnova statusa. Svake godine sudjelujemo u mnogim upanijskim natjecanjima, esto s osvojenim mjestima od 1. do 3. Nekoliko su puta uenici nae kole sudjelovali i na dravnim natjecanjima (matematika, engleski jezik, kemija, istraivaki radovi iz biologije). Matinu i podrunu kolu prijavljivali smo i na natjeaj Hrvatskog radija te je i jedna i druga dobila priznanje Najljepi kolski vrt jer i oko jedne i oko druge kole imamo velik okoli i park, a pri matinoj koli podigli smo jabunjak. Uenici nae kole voeni svojim predmetnim uiteljima mentorima rado se javljaju na likovne i literarne natjeaje kao to je: Goranovo proljee, Europa u koli, Smotra djejeg kajkavskog pjesnitva Dragutin Domjani u Svetom Ivanu Zelini, Zbor malih pjesnika u Zlataru, Sfera, Dua moja hrvatski je kraj u Babinoj Gredi, Volim svoju obitelj, Dobrota u nama i oko nas, Volim Hrvatsku natjeaj Hrvatske turistike zajednice i mnogi drugi. Na tim natjeajima dobili smo niz priznanja, ali i novanih nagrada. 2000. godine kola je za cjelokupan svoj rad i postignua dobila ministrovo priznanje. Partnerstvo kole U ostvarenju svojih odgojno-obrazovnih zadaa kola surauje s udrugama i institucijama u mjestu. Posebno treba istaknuti suradnju s Kulturno- umjetnikim drutvom Sveti Juraj Dragani, Nogometnim klubom Dragani, kick boxing klubom Puma Dragani, ahovskim klubom Dragani, Udrugom hrvatskih ratnih vojnih invalida i veterana domovinskog rata, s Turistikom zajednicom Opine Dragani, Udrugom Zraka iz Dragania i Udrugom Bour iz Karlovca. Takoer suraujemo s naom Opinom Draganii i upnikom kao predstavnikom nae upe u obiljeavanju vjerskih blagdana. Dan nae kole vee se uz zatitnika nae upe Svetoga Jurja, dakle 23. travnja kada je ujedno i dan opine te je suradnja na toj razini neophodna. Pojedini su privrednici s podruja Opine nai ekokumovi koji nas podravaju u aktivnostima.
169
Razvojni prioriteti kole SWOT-analizu proveli smo samo s uiteljima. Uitelji su najprije izradili individualne SWOT-analize, zatim su izradili grupne, a onda je tim za kvalitetu napravio zajedniku novu tablicu SWOT-analize iz kojih su generirana tri prioritetna razvojna cilja. Kao ciljeve smo naveli reorganizaciju nastavnog dana, bolju iskoristivost kolskog okolia te veu ukljuenost i aktivnost strune slube u prevenciji, radu s roditeljima i uenicima. Spomenuti su ciljevi razumljivi ako znamo da velik broj naih uenika ine uenici putnici i da nam velik dio organizacije ovisi o autobusnim linijama. Neki su prostorni kapaciteti takvi da svi uenici ne mogu imati obrok istovremeno, pa imamo dva velika odmora po 10 minuta ve dulje vrijeme. kolu okruuje prostran okoli s njegovanim parkom ispred kole i u tom okoliu ima mogunosti za razliite sadraje, igralita i sl. Uitelji su kao problem uoili i problem strune slube jer tada nikako nismo uspijevali zaposliti psihologa, a pedagoginja radi samo na pola radnog vremena, pa prema tome postoji kontinuirana potreba za pomoi pri rjeavanju pojedinanih sluajeva, radu s uenicima po prilagoenu programu te u provoenju projekata. Razmiljajui da svojim razvojnim projektom moramo postii rezultat u nekom odreenom vremenu, i po mogunosti vlastitim snagama uz to manje materijalnih sredstava, odluili smo se za poboljanje kolskog ozraja reorganizacijom nastavnog dana. Cilj koji elimo ostvariti mora biti jednostavan i ostvariv. Razvojni plan kole Na sastanku tima za kvalitetu odluili smo da emo najlake i najbre ostvariti reorganizaciju nastavnog dana u funkciji postizanja boljeg kolskog ozraja jer e na taj nain bolje biti zadovoljene potrebe uenika. Budui da moramo uvaavati uenike putnike i vozni red, odluili smo se za raniji poetak nastave od 15 minuta. Time dobivamo vrijeme za dulje velike odmore, kvalitetnije obroke naih uenika i kvalitetnije provoenje slobodnog vremena. Tijekom odmora bit e pojaana deurstva uitelja da bi se suzbilo negativno ponaanje uenika. kolsko zvono reprogramirat emo na manje agresivan zvuk. Tako emo unutar poludnevnog boravka uenika u koli imati dovoljno vremena za ostvarivanje nastavnih ciljeva i zadaa tijekom redovite i izborne nastave, a opet zadovoljiti potrebu uenika za igrom i druenjem sa suuenicima. Sve aktivnosti bit e odraene tako da uenici putnici imaju dobru vezu za dolazak i odlazak svojim kuama. Takav projekt ne iziskuje materijalne trokove, moemo ga realizirati vlastitim snagama. O naim namjerama obavijestili smo Uiteljsko vijee i sve roditelje na roditeljskom sastanku, uenike, dobili doputenje kolskog odbora, a obavijestili smo i Ured dravne uprave u Karlovakoj upaniji i naega osnivaa Karlovaku upaniju. Na mali projekt eksperimentalno smo provodili tijekom mjeseca lipnja i on je zavrio anketom koja je trebala pokazati koliko su uenici zadovoljni novom organizacijom rada. Tako je i uinjeno. Meutim, anketa je pokazala da su uenici zadovoljniji svojevrsnim rastereenjem tijekom dana, ali im se ne svia ranije ustajanje i dolazak u kolu 15 minuta ranije. Zbog toga je daljnje provoenje projekta ostavljeno za vrijeme kada e vozni red naega prijevoznika biti bolje prilagoen tim naim potrebama.
170 Vizija razvoja kole
U prethodnom razvojnom planu kole, koji smo naveli u organizacijskom smislu, vizija je razvoja nae kole produeni boravak i cjelodnevna nastave. Budui da radimo samo u jednoj prijepodnevnoj smjeni, imamo moderno opremljenu kuhinju s blagovaonicom, sportsku dvoranu, informatiku uionicu, velik okoli s vanjskim sportskim igralitem, imamo sve preduvjete da se ve sutra uvede produeni boravak za uenike razredne nastave iji roditelji imaju potrebu za takvim oblikom zbrinjavanja djece. Sljedei korak vidimo u uvoenju cjelodnevne nastave za sve uenike od 1. do 8. razreda. Pri tome bi obrazovni predmeti bili u rasporedu ujutro, a nakon stanke za ruak izborna nastava, dodatna i dopunska nastava i izvannastavne aktivnosti. Sada je izborna nastava integrirana u redoviti raspored, sat razrednog odjela i razliite druge aktivnosti, kojih je u koli mnogo, uglavnom su 7. ili 8. sat, a diktira ih autobusni prijevoz. Velik bi pomak u organizaciji bio i vlastiti autobus koji bi koli bio na raspolaganju za sve druge aktivnosti (posjeti kinu, kazalitu, terenska nastava i dr.). Osim toga nadamo se struno zastupljenoj nastavi u svim predmetima i popunjavanju radnog mjesta psihologa strunim kadrom. Od poboljanja materijalnih uvjeta bilo bi potrebno dograditi kolsku knjinicu itaonicom u kojoj bi uenici mogli imati neke specifine oblike nastave ili je koristiti za internetsko traenje podataka, pisanje zadaa, spremanje seminarskih radova i dr. Meutim, to ne moemo ostvariti bez potpore resornog ministarstva i naeg osnivaa.
171
10.6. O Frana Galovia, Zagreb

Blaenka Juri-Mra, Suzana Hitrec
Zagreb, kolski prilaz bb Telefon: 01/6671 733 E-adresa: os-zagreb-096@skole.t-com.hr Web-adresa: www.os-fgalovica-zg.skole.hr/ kolski tim za kvalitetu Ravnateljica kole Strune suradnice Uiteljice razredne nastave Uiteljica matematike Uiteljica prirode i biologije Uiteljica kemije Uitelj informatike Roditelj Uenik Predstavnik lokalne zajednice Kritiki prijatelj kole Blaenka Juri-Mra Sonja Srebai, pedagoginja Sanja Avdagi, logopedica Mihaela Plee Marija Vlahovec Dragica Lui ura Bernat Daria Steiskal Darko Martinko Josip Margaleti Fran Pruset, predsjednik Vijea uenika Mario Kranjina Suzana Hitrec, ravnateljica Upravne i birotehnike kole u Zagrebu
Rije ravnateljice Osnovna kola Frana Galovia, od poetka djelovanja kao samostalna kola 1990. godine (prethodno je od 1980. bila u okviru Osnovne kole Josip Kra) svoje djelovanje usmjeravala je na postizanje visokih standarda izvrs nosti. Vodila se kontinuirana skrb o strunom usavravanju uitelja te o selekciji i zapoljavanju najkvalitetnijih uitelja. Uiteljima se osiguravala potrebna oprema, sredstva i pomagala. Meu prvim kolama imali smo informatiku uionicu i zaposlenog informatiara. Uenici su postizali vrhunske rezultate na dravnim smotrama i natjecanjima iz hrvatskog jezika, matematike, kemije, biologije, engleskog jezika, fizike, geografije, lutkarstva, literarnog izraza, podruja kolski list, informatike, robotike i drugog. Na tom putu k izvrsnosti bilo je uspona i padova vezano i za neposredna drutvena zbivanja. Suoeni s ponudom sudjelovanja u projektu samovrednovanja zanimalo nas je dobiti uvid u trenutni status nae kole kod uenika, roditelja, uitelja. eljeli smo nai novi poticaj za osobni i profesionalni razvoj naih uenika, uitelja, strunih suradnika, ravnateljice i kole kao zajednice.
Blaenka Juri-Mra., ravnateljica eljeli smo nai novi poticaj za osobni i pro fesionalni razvoj naih uenika, uitelja, stru nih suradnika, ravnate ljice i kole kao zajed nice.
172
Proces samovrednovanja zahtijevao je kritiko promiljanje svih sudionika: uitelja, roditelja, uenika. Prikupljene informacije u projektu dale su novo vienje naeg rada. Neke su uitelje potaknuli na kvalitetniji samouvid, a druge na osvjetavanje visoke osobne kvalitete. Svi su djelatnici prepoznali mogunost poboljanja rada s ciljem vee uinkovitosti. lanovi tima vrlo su zadovoljni strunou kritike prijateljice Suzane Hitrec, njezinim dobronamjernim i poticajnim pristupom. U timu za kvalitetu usuglaeno je promiljanje o vrijednosti i vanosti samoprocjenjivanja u cilju poboljanja kvalitete rada kole. Naglaena su nastojanja k osnaivanju razrednih zajednica, odgajanju uenika za kvalitetan suivot, nenasilno rjeavanje sukoba, odnos no formiranje razrednog odjela i njihovih roditelja kao terapijske zajednice. Smatram da bi svi uitelji na svojim upanijskim skupovima trebali proi svojevrsnu izobrazbu za samovrednovanje. Vana je razmjena iskustava s drugim kolama i osjeaj da smo slini, ali i razliiti. Iskustvo samovrednovanja osoban je in, i za pojedinca, i za kolu. Ne mogu se prepisati razvojni planovi, ali mogu koristiti kao poticaj. Kritika prijateljica potaknula je inicijative: obnova web-stranice; uspostava kolskog sustava informiranja roditelja i medija o naem radu; skupljanje materijala kojima emo moi dokumentirati proces samovrednovanja i njegove uinke; kolegijalno /uiteljsko meusobno posjeivanje nastave. Procjenjujemo da je postignut znatan uinak u planskom dovoenju uenika, uenja i napredovanja u fokus interesa. Rije kritikog prijatelja kole Moja su iskustva s ulogom kritikog prijatelja iznimno pozitivna. Imala sam priliku suraivati s kvalitetnim kolskim timom te sam dobila novi uvid koji je proirio i produbio moja profesionalna iskustva. S obzirom na to da imam iskustva vezana za ovu ulogu u srednjim kolama, to mi je znatno olakalo pristup u ovoj koli, ali i potvrdilo da do istih ili slinih ciljeva moemo doi izborom razliitih putova. Osjeala sam se odlino, u potpunosti prihvaeno, sigurno i ukljueno. S lanovima tima ostvarila sam otvorenu komunikaciju u kojoj smo uspjeli ostvariti ne samo zadane ciljeve nego i osvijestiti vanu povezanost izmeu osnovnokolskog i srednjokolskog sustava te zajedniki doi do novih ideja. Procesu samovrednovanja kola je izrazito ozbiljno i motivirano pristupila. U tome je kljuan angaman ravnateljice u smislu zainteresiranosti, prepoznavanja koristi za svoju kolu te poticanja lanova tima i cijelog kolektiva. lanovi kolskog tima pokazali su osobnu motivaciju i inicijativu u samovrednovanju te se iz toga moe prepoznati da su dobro izabrani. U samovrednovanje su aktivno ukljueni uenici (i to svih dobnih skupina/razreda), svi uitelji te roditelji i predstavnici lokalne zajednice. Najvaniji uinci i koristi samovrednovanja odnose se na svjesno, strukturirano i (samo)praeno unapreivanje kvalitete, jaanje komunikacijskih veza, odreivanje strategije te osmiljeno dovoenje uenika u sredite pozornosti. Uenici bez obzira na svoju mladu dob zaista sudjeluju u donoenju nekih stratekih odluka kole te im se daje povjerenje i odgovornost za aktivan doprinos u procesu. Jedan je uenik sedmog razreda na drugom susretu s kri-
Suzana Hitrec, kritiki prijatelj kole O Frana Galovia je kola otvorena za pro mjene te je aktivno bav ljenje samovrednova njem ve u poetnim fazama rezultiraloznat nim poboljanjem rada.
173
tikom prijateljicom istaknuo da treba raditi malo po malo i time izrazio svoje duboko razumijevanje procesa. kola se tijekom ovog procesa intenzivnije povezala s lokalnom zajednicom te je time aktivno doprinijela rjeavanju prometno-sigurnosnog problema. Kontinuirana i strukturirana refleksija lanova kolskog tima za kvalitetu, uitelja, uenika, roditelja i drugih najvea je vrijednost ovog procesa. Moj je dojam da kola nije pristupila samovrednovanju kao (nametnutoj) obvezi koju eli formalno ispuniti, ve zaista kao procesu analiziranja, unapreivanja te praenja kvalitete rada kole kao cjeline i kvalitete rada uitelja, ravnateljice i uenika. Obiljeja kole kola je smjetena u sredinjem dijelu naselja Dugave u kojem ivi oko 20000 stanovnika. Uenici pohaaju dvije osnovne kole (obje u istoj zgradi). Struktura stanovnitva prema strunoj spremi roditelja: prevladava srednja (oko 50%), via, visoka i doktorat znanosti oko 30% te oko 10% nekvalificiranog i polukvalificiranog stanovnitva. Stambene su prilike obitelji preteito iznad dravnog standarda (obiteljske kue i vei stanovi). Ukupan je broj uenika u koli 612 u 25 razrednih odjela. Broj se uenika u odjelima kree od 17 do 30. Uoavamo porast samohranih roditelja (smrt, rastava, odvojeni ivot) s 8% prije desetak godina na 12% ove kolske godine. Takoer je u porastu broj uenika s posebnim potrebama (46 uenika s tekoama u raz voju, 36 darovitih, 62 uenika visoko natprosjena i natprosjena; ukupno 144 ili 24%). Nastava je u potpunosti struno zastupljena. U koli je zaposlen 41 uitelj s punim radnim vremenom i 4 s nepotpunim radnim vremenom. Od njih je u zvanju mentora 1 uiteljica i 3 u zvanju savjetnika, dok je dvoje u postupku napredovanja. U koli rade tri struna suradnika: pedagog, defektolog logoped, bibliotekar te postoji potreba za psihologom radi pruanja strune pomoi uiteljima, uenicima i roditeljima, posebno darovitim uenicima. Trenutno imamo psihologa volontera. Suradnja s roditeljima uglavnom je dobra, ali u tom podruju ima jo puno prostora za unapreenje. S lokalnom smo zajednicom ove godine uspostavili blii kontakt upravo zahvaljujui projektu samovrednovanja. Jedno je od podruja u razvojnom planu suradnja s lokalnom zajednicom. Posebnosti kole kola je prepoznatljiva po radu s darovitim uenicima, ali i po uvaavanju raz liitih potreba uenika. S uenicima s tekoama radi defektolog i asistent u nastavi. Za rad s bistriima educirali smo uitelje na razini Uiteljskog vijea i seminarima izvan kole, a suraujemo i s Jasnom Cvetkovi-Lay, specijalisticom za darovite. Uenje stranih jezika od rane kolske dobi viegodinja je tradicija. Od IV. razreda uenici ue drugi strani jezik (njemaki) kao izborni. U koli njegujemo lutkarstvo, filmsko stvaralatvo, djeluje i folklorna skupina te kolska prometna jedinica. Vrhunske rezultate s darovitim uenicima postie uitelj informatike (sudjelovanje na dravnim natjecanjima iz robotike i na sajmovima inovacija). Od 1992. godine kola je sjedite povjerenstva za strune ispite uitelja razredne nastave. Povezani smo s
174
visokokolskim institucijama u cilju organizacije studentskih vjebi iz geo grafije (od 1993. god.) i kinezioloke metodike (od 1994. god.). U tijeku je proces uspostave suradnje s Uiteljskim fakultetom radi formiranja vjebaonice za likovnu kulturu, matematiku te prirodu i drutvo. Suraujemo s Britanskim savjetom u prijemu skupina uitelja i ravnatelja iz Velike Britanije u vezi s radom s darovitim uenicima, ranim uenjem stranih jezika, poticanjem kreativnosti i sl. Ove su godine u tijeku projekti: UNICEF Za sigurno i poticajno okruenje u kolama; CAP-projekt prevencije nasilja nad djecom, Projekt samovrednovanja i Projekt rada s darovitim uenicima. Za roditelje je pokrenuta kola otvorena roditeljima. Uz navedeno ove godine poinje realizacija kole za roditelje. Uitelji, struni suradnici i ravnateljica trajno se struno usavravaju sudjelujui u brojnim edukacijama izvan kole: Medijacija (4), ICT stjecanje ECDL-diplome (7), itanje i pisanje za kritiko miljenje (3), Korak po korak vii stupnjevi (2), Usavravanje u kolskom menad mentu. U svrhu razvoja zdravih navika uenika realizira se projekt Vikendom u sportske dvorane financiran od strane Grada Zagreba. Pokrenute su brojne inicijative za unapreivanje organizacije slobodnog vremena, npr. osnivanje debatnog kluba te tribina Kluba navijaa Bad Blue Boys na temu Razlika navijaa i huligana. Partnerstvo kole Odnosi s lokalnom zajednicom bili su izrazito slabi od osnutka kole. To smo podruje odluili unaprijediti, tim vie to smo lokalnu zajednicu identificirali u SWOT-analizi kao neiskoritenu mogunost potpori koli. Od ostalih institucija imamo razvijenu suradnju s visokokolskim institucijama, AZOO, Zavodom za zapoljavanje (sektor profesionalne orijentacije), VI. policijskom upravom i Prometnom policijom, kolskom medicinom i nevladinim udrugama (Mali korak, Korak po korak, Suncokret). Suradnja s Centrom za socijalni rad opine Novi Zagreb postoji, ali ne zadovoljava nae potrebe i oekivanja.
Tim za kvalitetu u akciji
175
Razvojni prioriteti kole Tijekom samoanalize uvidom u miljenja svih sudionika ustanovili smo da su prioritetna podruja: unapreivanje kulture ponaanja uenika i potivanje pravila te razvoj samostalnog rada i odgovornosti uenika. No tijekom rasprava uoili smo da su nam jako vani roditelji u lancu podrke uenicima i koli te lokalna zajednica. U skladu s time razradili smo ta podruja kao male razvojne planove. U lokalnoj zajednici pojavio se problem vertikalne i horizontalne prometne signalizacije naselju Buzin te ureivanje prometa u okolici kole. Razvojni plan kole Razvojni plan kole sastoji se od tri podruja: unapreivanje kulture ponaanja uenika i potivanje pravila; unapreivanje suradnje s roditeljima; unapreivanje suradnje s lokalnom zajednicom. Sadraje rada u prvom projektu uspjeno smo integrirali s projektom UNICEF-a Za sigurno i poticajno okruenje u kolama. U okviru tog projekta u tijeku je edukacija uitelja i roditelja za prevenciju nasilja meu uenicima, razvoj socijalnih vjetina svih sudionika, utvrivanje pravila na razini kole i razrednih zajednica, sandui povjerenja i dr. Uenici su aktivno ukljueni u sve aktivnosti, pa i u tim za kvalitetu. Vei dio aktivnosti s uenicima odvija se unutar Vijea uenika. Za roditelje smo organizirali s nevladinom udrugom Korak po korak edukaciju u okviru projekta kola otvorena roditeljima. Radionice iz pod ruja osposobljavanja roditelja za kvalitetno roditeljstvo izvode razrednici, struna suradnica kole i ravnateljica. Psihologinja volonterka radi na projektu s darovitim uenicima i njihovim roditeljima, lan je Tima za UNICEF te trajno radi na unapreivanju socijalnih vjetina uenika u okviru razrednih zajednica. Za unapreivanje suradnje s lokalnom zajednicom uspostavljeni su kontakti i odraene sve pripreme za radove koji e se izvoditi u proljetnom razdoblju. Vizija razvoja kole Vienje razvoja kole moemo izraziti pomou objavljene vizije i misije kole u kolskom kurikulumu za k. god. 2008/2009. Vizija kole: Sretno dijete koje raste u sigurnom i poticajnom okruenju za razvoj svojih mogunosti. Moto je O Frana Galovia: Svaki uenik ne mora biti odlian ak, ali moe postati odlian ovjek. Misija kole: Odgojem i kvalitetnim obrazovanjem osposobljavati uenike za samostalan i odgovoran ivot, potivanje osnovnih ljudskih prava i usvajanje vrijednosti rada, suradnje, zajednitva i tolerancije. Cilj: Stjecanje trajnog i primjenjivog znanja te osposobljavanje uenika za cjeloivotno uenje i osobni razvoj to je pretpostavka ostvarenja ivota u drutvu znanja. Osposobljavanje uenika za ivot u europskom kontekstu.
176
Strategija razvoja: Kreativni pristup, odabir i primjena nastavnih naela, metoda i oblika rada koje e kod svakog uenika rezultirati razvojno i poticajno na svim podrujima njegove osobnosti. Prvi je cilj prijava kole za Centar izvrsnosti u podruju rada s darovitim uenicima jer imamo sve pretpostavke predviene prijedlogom novog Pravilnika o radu s darovitima. Drugi je cilj osnaivanje roditelja za suradnju sa kolom i podrka roditeljstvu kao jednom od najizazovnijih zadataka dananjeg drutva. Vidimo svoju kolu i kao stup zajednice (lokalne) jer su aktivnosti koje kola organizira, sama ili uz pomo vanjskih suradnika, zapravo jedine strukturirane aktivnosti za mlade u naselju. Aktivnosti koje u tom smislu planiramo poduzimati: profesionalni razvoj svih djelatnika kole, edukacija za roditelje, timski rad uitelja, zapoljavanje strunog suradnika psihologa, zapoljavanje kvalitetnih novih djelatnika, unapreivanje kvalitete nastave i izvannastavnih aktivnosti, unapreivanje odgojnog djelovanja razrednika, organiziranje vrnjake potpore i medijacije meu uenicima, preveniranje nasilja nad djecom i meu djecom. Cilj koji bismo eljeli postii za svakog naeg uenika jest kolski uspjeh te pozitivna slike o sebi (samopotovanje). Na razini kole elimo sustavno razvijati pozitivnu kolsku kulturu i klimu te biti kola koja ui.
177
10.7. O Garenica
Dejana Vitez, Vesela Trnski
Garenica, Kolodvorska 4 Telefon: 043 531 109 E-adresa: os-garesnica-001@skole.t-com.hr Web-adresa: www.os-garesnica.skole.hr/ kolski tim za kvalitetu Ravnateljica kole Struni suradnik Uiteljice razredne nastave Uiteljice predmetne nastave Predstavnice roditelja Predstavnica lokalne zajednice Kritiki prijatelj kole Dejana Vitez, dipl. pedagog eljka Gruji, prof. Ana Balog tefanija Anal Lovorka Gereci Katica Kova Milena Deli,dipl. oecc. Melita Lozina Gordana Mlinari Vesela Trnski, prof., proelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Bjelovarsko-bilogorske upanije
Rije ravnateljice kola djeluje u veoma specifinom okruenju: (pre)velika smo kola (s obzirom na broj uenika, zaposlenika, podrunih kola, upisno podruje...) u okruenju etiriju malih osnovnih kola. Kompleksnost se odraava u svim elementima: obrazovna struktura roditelja, ujedno i obrazovne potreba uenika, etniki sastav stanovnitva, socio-kulturne potrebe i navike... Velik je pedagoki izazov usuglasiti razliitost ovih i mnogih drugih imbenika u cilju razvoja kole. Trajno opredjeljenje kole jest unapreivanje odgojno-obrazovnog rada po svim elementima, naravno usklaeno s mogunostima: struno usavravanje odgojno-obrazovnih djelatnika: ulaganje u osobni i profesionalni razvoj uitelja i strunih suradnika pomou raznih oblika edukacije na kolskoj, dravnoj, pa i na meunarodnoj razini dinamika i kvaliteta meuljudskih odnosa opremanje kole sukladno zahtjevima struke suvremenog doba zadovoljavanje potreba uenika za nadgradnjom obrazovnih sadraja (sadraji za uenike izvan redovite nastave) podrka uenicima u zadovoljavanju kulturnih, emocionalnih i drugih raz vojnih potreba
Dejana Vitez, dipl. pedagog Svi sudionici procesa nalaze se na istom pu tu, okupljanju s istim ciljem: uoiti vlastite prednosti i nedostatke i eljeti biti bolji.
178
edukacija roditelja za suradnju sa kolom ukljuivanje roditelja u rad kole
U projekt smo se ukljuili iz sljedeih razloga:
utvrditi (ne)usklaenost oekivanja od kole na relacijama uitelj uenik roditelj saznati kako nas vide uenici i roditelji potvrditi kvalitete koje imamo uoiti i sagledati nedostatke koje da sada nismo osvijestili uoene nedostatke, zajedno s uenicima i roditeljima, sustavno pokuavati otklanjati Iskustvo sudjelovanja u ovom projektu veoma je dragocjeno iz nekoliko raz loga:
svi sudionici procesa nalaze se na istom putu, okupljanju s istim ciljem: uoiti vlastite prednosti i nedostatke, eljeti biti bolji u ovom projektu nema suprotstavljenih strana, svi smo na istoj strani metodologija rada na ovom projektu omoguila nam je svladavanje novih vjetina i dala nove alate za uoavanje i unapreivanje razliitih pedagokih pojava uitelji su uoili i osvijestili elje i potrebe uenika za promjenama, napredovanjem uitelji su sagledali probleme oima uenika uenici su osvijestili osjeaj vlastite odgovornosti i vanost: njihovo je mi ljenje vano uiteljima svi su sudionici za jedan korak napredovali u razvoju osobne empatinosti. Rije kritikog prijatelja kole Ovo je za mene bio jedan vrlo kreativan i ugodan posao. Tim za kvalitetu i ravnateljica upoznali su me sa svim etapama rada i pritom o svemu traili moje miljenje. Osjeala sam se kao dobrodola i kao osoba ije se miljenje cijeni i uvaava. U cijelom poslu najvie me se dojmilo zajednitvo i angairanost uitelja, roditelja i uenika okupljenih oko zajednikog cilja. Samovrednovanje kole ocjenjujem izrazito pozitivno. Nije shvaeno kao neka obveza, ve kao projekt za boljitak kole oko kojeg su okupljeni i maksimalno angairani nastavnici, roditelji i uenici, lokalna zajednica. Realizacija razvojnog plana ve sada pokazuje mjerljive rezultate, to raduje sve imbenike u obrazovnom procesu. Obiljeja kole Povijest kole duga je 180 godina. Upisno podruje: kolu pohaaju uenici iz grada Garenice i 16 mjesta i naselja koja pripadaju gradu.
Vesela Trnski, prof., kritiki prijatelj
kola broji 862 uenika: od 1. do 4. razreda imamo 396, a od 5 do 8. razreda 466 uenika. Sveukupno 43 razredna odjela.
179
Organizacijska struktura
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
Matina kola u Garenici sa 662 uenika i 26 razrednih odjela Podruna kola Gareniki Brestovac sa 44 uenika i 4 razredna odjela Podruna kola Zdenac s 13 uenika i jednim trorazrednim odjelom Podruna kola Veliki Paijan s 35 uenika i 3 razredna odjela, dva redovita i jedan kombinirani Podruna kola Tomaica sa 16 uenika i dva kombinirana razredna odjela Podruna kola Hrastovac s 23 uenika i dva kombinirana razredna odjela Podruna kola Kanika Iva s 28 uenika i dva kombinirana razredna odjela Podruna kola Kapelica s 41 uenikom i dva redovita te jednim kombiniranim razrednim odjelom Osnovna glazbena kola Mladen Pozaji s 46 upisanih uenika od 1. do 6. razreda u tri odjela: klavir, gitara i harmonika.
Ukratko: od 43 razredna odjela 33 su redovita i 10 je kombiniranih (9 dvoraz rednih i jedan trorazredni odjel). Prosjean broj uenika u matinoj koli, po razrednom odjelu, iznosi 26, a u podrunim kolama 12. Sedam podrunih kola smjeteno je u istoimenim naseljima koja okruuju sredinje mjesto Garenicu. kole su smjetene u opsegu od oko 100 km u odnosu na matinu kolu. Svako od ovih mjesta i naselja ima izrazito naglaene posebnosti s obzirom na etniko podrijetlo, socio-ekonomske parametre, obrazovnu strukturu, kulturne i ostale navike i potrebe stanovnitva. Po obrazovnim postignuima uenika kola se ubraja u uspjenije u Bjelovarsko-bilogorskoj upaniji. Gotovo svaku godinu imamo iznadprosjene uspjehe uenika koji se ogledaju u plasmanu na dravnu razinu u podrujima: LiDraNo, Glazbene sveanosti hrvatske mladei, fizika, astronomija, likovno stvaralatvo, raketni modelari, port (nogomet, rukomet, atletika). U koli je uposleno ukupno 89 djelatnika. Od toga 63 uitelja, 3 strune suradnice pedagoginja, defektologinja i knjiniarka, ravnateljica i 23 djelatnika administrativne i pomono-tehnike slube. Posebnosti kole
Posebne inicijative
U naoj se koli ve nekoliko godina uoi Uskrsa provodi zajednika akcija uenika i uitelja pod nazivom Dar od srca. Smisao je akcije u prigodi blagdana Uskrsa darivati neku od kola u upanijama koje su ratom pogoene ili razorene.
180
Na je dar od srca u pravilu oprema za potrebe uenika i kole: portska oprema, nastavna pomagala, lektira i sl. upanije i kole koje smo do sada darivali: 1. 2. 3. 4. 5. Vukovarsko-srijemska upanija: VI. O Vukovar ibensko-kninska upanija: O kabrnja Poeko-slavonska upanija: O Lipik Sisako-moslavaka upanija: O Ivan Goran Kovai, Gora Liko-senjska upanija: O An Frankopan, Kosinj
Uoi Boia redovito se sjetimo onih koji su u potrebi: posjeti domovima za stare i nemone te domovima za nezbrinutu djecu. U prigodi Boia i Uskrsa organiziramo prigodne izlobeno-prodajne sajmove u suradnji s roditeljima. Na kraju kolske godine organiziramo portske susrete i meukolska natjecanja uenika naih podrunih kola. Paleta 2003. likovna kolonija akademskih slikara Likovne izlobe uenikih radova u Gradskih galeriji Projekte kole mogue je vidjeti na web-stranici kole. Izdvajamo: 1. Monografija Put dug 175 godina, izdana 2002. godine u prigodi 175e obljetnice 2. Projekti na kojima rade uenici 14. razreda: Projekt Nae mjesto nekad i sad P Hrastovac Projekt Etno kutak P Tomaica Projekt kolske novine P Kanika Iva Projekt kolarac zidne novine P Kapelica Projekt Fenofaze ume 2. razred 3. Izdvajamo neke od projekata uenika 58. razreda: uro Sudeta na zaviajni knjievnik Razlikovni rjenik garenikog kraja Meunarodna astronomska godina Javna rasvjeta grada Garenica Ureivanje web-stranice kole Projektni dan u organizacijskoj formi terenske nastave za uenike 58. raz reda. Teme do sada: Ilova na razmeu prolosti i sadanjosti Dan Europe Nikola Tesla Dan sunca Skriveno blago naeg zaviaja
181
Priznanja
kola je 2008. dobila status kole bez nasilja u okviru istoimena UNICEF-ova projekta Zlatna plaketa portske zajednice Bjelovarsko-bilogorske upanije za 2008. godinu za osvojeno 1. mjesto u Republici Hrvatskoj u malom nogometu. kola je nagraena poveljom Grada Garenice priznanje je dodijeljeno 2003. godine u prigodi Dana Grada. Istim su priznanjem do sada, kao pojedinci, nagraeni uitelji: Marica Balen (2001), uiteljica razredne nastave Ivan Klar (2001), uitelj tehnike kulture Zdenka Rozina (2002), uiteljica biologije i prirode Antun Rozina (2004), uitelj TZK Katica Kova (2005), uiteljica geografije Ivan Kova (2006), uitelj TZK Mato Gereci (2008), uitelj likovne kulture Partnerstva kole kola uspjeno surauje s lokalnom zajednicom. 1. Bjelovarsko-bilogorska upanija, kao osniva kole, osigurava uvjete za redovit rad kole i financijski prati potrebe razvoja. Od financijskih ulaganja od strane upanije izdvajamo sljedee: ulaganja u dovrenje i opremanje 2. kata matine kole u Garenici izgradnja zgrade Podrune kole Veliki Paijan Bjelovarsko-bilogorski upan u vie je navrata upriliio susret s najus pjenijim uenicima i uiteljima kole. 2. Grad Garenica, iako nije osniva kole, financijski prati pojedine kolske programe: susrete i natjecanja uenika na opinskoj i meuopinskoj razini, kolsku prehranu za socijalno ugroene uenike, materijalne uvjete rada u pojedinim podrunim kolama. Grad je osigurao zemljite za izgradnju nove podrune kole u Velikom Paijanu. Gradonaelnik je u vie navrata upriliio susret s najuspjenijim uenicima i uiteljima. 3. Suradnja s drugim kolama: Izdvajamo suradnju P Kanika Iva i P Veeslavec (Koprivnikokrievaka upanija) meusobno dopisivanje uenika. 4. S institucijama u mjestu izdvajamo suradnju s Hrvatskim Crvenim kriem Gradsko drutvo Garenica, iji pomladak i mlade djeluju i u koli. U listopadu svake godine u okviru akcije Solidarnost na djelu znatan dio prikupljenih sredstava usmjerava se u nau kolu i koris ti za nabavu nastavne opreme. Istiemo i suradnju s MUP-om IV. policijskom postajom u Garenici, koja nizom sadraja i akcija preventiv-
182
nog karaktera sudjeluje u realizaciji kolskih programa i edukaciji uenika, uitelja, ali i roditelja. 5. Gospodarstvenici s podruja grada pomau koli u realizaciji kole u prirodi, portskih susreta uenika 14. razreda, ureenja kolskog okolia, itd. Istiemo veliki projekt Ureenje ekoparka. 6. Roditelji uenika ukljuuju se u rad kole kao gosti u razredu, sudionici radionica, sudionici sajmova, organizatori terenske nastave i naroito radom u Vijeu roditelja.
Razvojni prioriteti kole Samoanaliza je provedena na sljedei nain: Zbog veliine kole i sloene organizacije rada SWOT-analizu smo tijekom oujka 2008. proveli na sljedei nain:
1. Uenici
SWOT-analiza provedena s uenicima 48. razreda na razini razrednog odjela (oko 500 uenika, 28 razrednih odjela). Analizu su proveli razredni uitelji/razrednici prema uputama ravnateljice. Time je dobiveno 28 SWOTanaliza.
2. Uitelji
SWOT-analiza provedena je s uiteljima prema ciljanim skupinama utvrenim na temelju odreenih zajednikih poveznica. a) Uitelji razredne nastave bili su podijeljeni prema mjestu rada matina i 7 podrunih kola. Zato? zato to rade u veoma razliitim uvjetima rada (od izrazito dobrih do izrazito loih uvjeta)
183
zato to je populacija uenika koja pripada svakom upisnom podruju veoma specifina s obzirom na socio-ekonomske, obrazovne, kulturne, etnike parametre zato to su, uvjetovano prethodnim, obrazovne potrebe uenika i roditelja veoma razliite i uitelji se susreu s bitno razliitim problemima zato to svi uenici kole nemaju jednake obrazovne anse Time je dobiveno 8 SWOT-analiza. b) Uitelji predmetne nastave bili su podijeljeni prema nastavnom predmetu ili skupinama srodnih predmeta, tj. strunom aktivu jer u tome imaju vrlo jasnu poveznicu iste uvjete rada, isti predmet, iste prednosti i nedostatke. Time je dobiveno 10 SWOT-analiza. c) Struni suradnici pedagoginja, defektologinja, knjiniar inili su posebnu ciljanu skupinu. Time je dobivena 1 SWOT-analiza
3. Roditelji
SWOT-analiza je raena na razini Vijea roditelja koje broji 43 lana. Pozivu da odradi ovaj posao odazvalo se 22 roditelja te su tako dobivene 22 SWOT-analize.
4. kolsko povjerenstvo
lanovi su kolskog povjerenstva u oujku i travnju 2008. takoer podijeljeni, prema skupinama koje predstavljaju, te su obradili prikupljene podatke 69 SWOT-analiza. Dobivene su 3 SWOT-analize razina uenici, razina uitelji, razina roditelji.
5. Ravnateljica
Nakon rasprave na razini kolskog povjerenstva u travnju i utvrivanja estoe pojedinih kriterija vrednovanja, ravnateljica je sastavila konanu SWOT-analiza na razini kole (svibanj). kolsko povjerenstvo je na temelju svih ovih pokazatelja popunilo obrazac za samovrednovanje kole. Zakljuci tog obrasca kao i SWOT-analize raspravljeni su na sjednici Uiteljskog vijea i zakljueno je da u razvojni plan kole uu dvije aktivnosti koje su neovisne jedna o drugoj, a vremenski ih je mogue odraditi u kontinuitetu. Rije je o dvama podrujima: 1. Kao prvo prioritetno podruje odreeno je: Poboljanje kvalitete uenja ulaganjem u knjini fond Prioritetan cilj: Opremanje kolske knjinice lektirom, razdoblje rujan prosinac 2. Kao drugo prioritetno podruje odreeno je: Podizanje kvalitete kolskih iskustava uenika uenici partneri kole Prioritetan cilj: Ureenje kolskog dvorita, razdoblje oujaklipanj
Dva projekta ine cjelinu kolskog razvojnog plana koji se odnosi na poboljanje kvalitete uenja i kolskih iskustava uenika 1. Kratkoroni razvojni plan podrazumijeva opremanje kolske knjinice s vie od sto naslova lektirnih djela, a iz toga proizlaze uinci odnosno ciljevi: podizanje kvalitete nastave hrvatskog jezika programsko podruje medijska kultura; podizanje interesa uenika za itanjem lektirnih i drugih knjievnih djela, sluenje internetom 2. Ureenjem kolskog dvorita na nain kako to vide uenici, ponuditi kvalitetnije sadraje za provoenje slobodnog vremena; smanjiti unitavanje kolske imovine Ova dva projekta trebaju se realizirati u tijeku ove kolske godine, a mjerljive uinke oekujemo tek u budunosti. Vizija razvoja kole U budunosti se vidimo kao mjesto u kojem uenici ele boraviti jer nalaze niz kvalitetnih sadraja za sebe. elimo ponuditi prepoznatljiv razvojni kolski kurikulum kao alat za ostvarenje ove vizije. to emo poduzeti? Unapreivanje postojeih resursa: suvremene informatike uionice, moderno opremljene uionica za kemiju i biologiju, uionice s interaktivnom ploom i tzv. sustavim MIMIO, likovna kultura, kabinet za astronomiju, portske dvorane... Razvijati i dalje zadovoljavati potrebe uenika na pod rujima na kojima kao kola ostvarujemo iznadprosjene rezultate. Opremanje neopremljenih prostora opremom i to tempom kojim to inimo posljednjih godina u cilju osuvremenjivanja odgojno-obrazovnog procesa i unapreivanja djelatnosti u cjelini. Ulaganje u struno usavravanje uitelja, poveavati kompetencije uitelja za zahtjeve suvremene nastave. Sve navedeno na najbolji nain prezentirati roditeljima i uenicima, proirivati broj programa koje nudimo uenicima radi zadovoljavanja njihovih odgojno-obrazovnih potreba.
185
10.8. O Grabrik, Karlovac

Andreja Navijali, Mladen Barei
Adresa: Maksimilijana Vrhovca bb Telefon: 047/422-962 E-adresa: os-karlovac-005@skole.htnet.hr Web-adresa: www.os-grabrik.hr kolski tim za kvalitetu Ravnateljica kole Koordinator Struna suradnica Predmetne uiteljice Uiteljice razredne nastave Struna suradnica Predstavnici roditelja Predstavnica osnivaa Uenici Andreja Navijali, prof. psihologije Denis Plaveti, prof. engleskog jezika i povijesti Ivana Belavi-Gosta, prof. psihologije Darija Begedin, prof. hrvatskoga jezika Nada krti, prof. engleskog i njemakog jezika Snjeana Pletikosi, diplomirana uiteljica razr. nast. Gordana Beeni, uiteljica razredne nastave Jovita Legat-Papraarovski, dipl. knjiniar Vesna Maravi-Hrnjak, dipl. psiholog Marina Gojak, dipl. pedagog mr. sc. Hrvojka Boi, prof. hrvatskoga jezika, proelnica Ureda za prosvjetu i kulturu grada Karlovca Ivana Paljug Lovro urija Lorena Kovaevi Mladen Barei, prof. psihologije, specijalist za raz voj ljudskog resursa, Zagrebaka banka, Zagreb
Kritiki prijatelj
Rije ravnateljice Izloeni brzim tehnolokim promjenama u suvremenom drutvu, sve sloenijim zahtjevima koji se postavljaju pred pojedince te potrebom kole da prati te promjene poeli smo se baviti pitanjem kvalitete rada svoje kole. Projekt samovrednovanja dao nam je dodatni poticaj i razraenu metodologiju kako uitelji, roditelji i uenici mogu samostalno unapreivati kvalitetu kole. Rad na samovrednovanju procjenjujem izuzetno korisnim iskustvom. Aktivna uloga svih sudionika u kreiranju vlastitog napretka novina je u naem odgojno-obrazovnom sustavu. Zahtijeva spremnost da se uoe sve kvalitete kole, ali i suoi s problemima i otvoreno o njima progovori. Rasprave tima za kvalitetu potaknule su kritiki nain promiljanja i spremnost za unapreenje vlastitog rada. elja nam je razviti kolu s prepoznatljivim identitetom u kojoj e se u kreativnom i poticajnom okruenju omoguiti napredak svakog uenika u okviru njegovih sposobnosti, a onima najuspjenijima dati poticaj za ostvarivanje
Andreja Navijali, prof. psihologije
186
vrhunskih rezultata na osobnoj razini te tako njegovati uspjenost u okvirima ire drutvene zajednice. Uspjeni pojedinci temelj su razvoja i napretka svakog drutva. Rije kritikog prijatelja kole (Mladen Barei, prof. psihologije) Moj doivljaj uloge kritikog prijatelja u velikoj je mjeri odreen injenicom da sam ve imao prilike suraivati s ravnateljicom O Grabrik i time to smo oboje mogli procijeniti to i koliko mogu pridonijeti u ovakvoj ulozi. Openito govorei, raditi u timu za kvalitetu nije jednostavno. Ni za ljude iznutra, koji su procjenjivani, ni za nas izvana koji imamo prividno lagodnu poziciju da procjenjujemo druge. Kaem prividno jer shvatimo li odgovorno svoju ulogu, onda i ta pozicija moe biti zahtjevna. Bilo kako bilo, za ostvarenje svrhe ustanovljavanja ovakvih timova potrebno je iskreno i kritiki, prema danim smjernicama, sagledati vlastito ponaanje i ponaanje kolega ijem radu svjedoimo i o ijem radu imamo (ne)provjerene informacije od djece, roditelja, samih kolega. Naglaavam nastavniku komponentu zbog toga to su ocjene veine kategorija procjenjivanih prema Obrascu za samovrednovanje kole u biti posljedica iskazanih kvaliteta nastavnog osoblja i strunih suradnika. Ovo je velika promjena i za nastavnike jer se radi o novini u sustavu i u unapreivanju njihove uspjenosti. Novini koja ukljuuje i kritikog prijatelja, osobu izvan sustava pred kojom je lako istaknuti sve ono to se dobro radi, ali i tee rasprostrti i sagledati, recimo tako, prljavi ve. Lako je iskazati nespremnost u suoavanju s onim aspektima kolskog sustava koje treba priznati i koje treba popravljati. Lako je ne razlikovati ili biti indolentan, ne eljeti stei ili iskazati vie uvida; lako je ne talasati jer kontrolni mehanizmi ionako nisu odvie snani u ovom trenutku. Ovdje to sreom nije bio sluaj. Moje je iskustvo u radu s timom u O Grabrik vrlo pohvalno. Rasprave su bile ive i otvorene. Primjetna je bila iskrenost i izravnost u prepoznavanju svih elemenata i onih pozitivnih, i onih negativnih. To ne znai da nije bilo previda ili moda pogrenih interpretacija, no najvanije je da je inicijalni stav svih sudionika bio takav da je na njemu bilo mogue temeljiti konstruktivan rad. Za to je potrebna emocionalna zrelost i intelektualno potenje, a mislim da su to ovi ljudi imali. Tako je bilo mogue i prepoznati kljuna razvojna podruja i definirati naznake razvojnog plana, dovoljno specifine da se prepoznaje eljeno stanje, pojedinane odgovornosti, nain na koji e se do eljenog stanja stii i razdoblje u kojemu se to namjerava ostvariti. Tijekom vremena bit e potrebno revidirati i sam razvojni plan i pojedine njegove elemente, no mislim da je temelj kontinuiranog procesa unapreivanja sasvim dobro postavljen. Obiljeja kole O Grabrik smjetena je u novom dijelu Karlovca. Graena je po etapama. Razredna nastava poela je s radom 1986. godine, a izgradnjom druge eta-
187
pe 1991. godine poela je raditi kao samostalna osnovna kola. U posljednjoj etapi izgraena je portska dvorana namijenjena odravanju nastave tjelesne i zdravstvene kulture, portskih izvannastavnih aktivnosti te raznih kolskih dogaanja (portska natjecanja, priredbe i sl.). U upisnom podruju Osnovne kole Grabrik nema posebno udaljenih mjesta, pa djeca nisu vezana za gradski prijevoz. Nastava se odvija u specijaliziranim uionicama opremljenim suvremenim nastavnim sredstvima i pomagalima. Za uenike razredne nastave organiziran je produeni boravak. Ove kolske godine kolu pohaa 780 uenika rasporeenih u 32 razredna odjela, u dvije smjene. Razredna odjeljenja broje u prosjeku 24 uenika (najmanje 19, najvie 32 uenika). U koli je zaposleno 18 uitelja razredne nastave, 31 uitelj predmetne nastave i 4 struna suradnika (pedagog, psiholog, logoped, knjiniar). Na kraju k. god. 2007/2008. od 786 uenika IVIII. razreda 759 uenika uspjeno je zavrilo razred. Od toga je njih 433 odlino (55%), 239 vrlo dob ro (30,5%), 82 dobro (10,5%) i 1 dovoljan (0,1%). Odlinih uenika s prosjekom ocjena 5,00 bilo je 190, to iznosi 44% od ukupno ocijenjenih odlinih uenika. Prosjena je ocjena kole po opem uspjehu 4,31. Prosjena je ocjena razredne nastave 4,57, a predmetne nastave 4,05. Uenici nae kole pri prelasku u srednju kolu postiu jednako dobar uspjeh, to govori o dobrom predznanju steenom u osnovnoj koli. Velik broj uenika sudjeluje na kolskim, gradskim, upanijskim i dravnim natjecanjima u znanju i portu te postie zapaene rezultate. Prole kolske godine 12 uenika nae kole sudjelovalo je na dravnim natjecanjima iz razliitih podruja (hrvatski jezik, LiDraNo, geografija, mladi tehniari, aviomodelari, sigurno u prometu i tenis). Posebnosti kole O Grabrik veliku pozornost posveuje kvaliteti odgojno-obrazovnog rada s uenicima. Osim redovne i izborne nastave uenicima je omogueno sudjelovanje u velikom broju izvannastavnih aktivnost, dodatnoj nastavi te ukljuivanje u razliite projekte. Izvannastavne aktivnosti organiziraju se od prvog do osmog razreda prema interesima uenika i mogunostima kole. Ove kolske godine uenici su mogli birati izmeu 22 razliite grupe izvannastavnih aktivnosti. Najvie se uenika ukljuilo u neku od portskih aktivnosti, zatim slijede zbor, informatika, likovna grupa, ekoloka te dramsko-recitatorska grupa. Dodatna nastava organizirana je i u razrednoj i u predmetnoj nastavi. U razrednoj nastavi organiziran je dodatni rad iz hrvatskog jezika, prirode i drutva, matematike i engleskog jezika. U predmetnoj nastavi dodatni je rad organiziran iz hrvatskog jezika, matematike, geografije, povijesti, engleskog jezika, njemakog jezika, biologije i kemije. U koli se provode razliiti projekti u koje su ukljueni uitelji, uenici i roditelji:
188
Razvoj osobnosti i poticanje kreativnog miljenja uenika 4. razreda Daroviti za darovite Ekokola Preventivni program borbe protiv ovisnosti UNICEF-ov projekt Za sigurno i poticajno okruenje u kolama CAP-program prevencije zlostavljanja djece Nebo na poklon Samovrednovanje kola Sve aktivnosti u koli prezentiraju se javnosti pomou web-stranice i kolskog lista Grabri. Posebnu vanost ima kulturna i javna djelatnosti, koja obuhvaa rad s djecom, s roditeljima te suradnju s drugim kulturnim i obrazovnim ustanovama. Radionicama, predavanjima vanjskih suradnika, izlobama, projektima, portskim susretima nastojimo obiljeiti sve vanije datume i blagdane tijekom kolske godine, s posebnim naglaskom na boine blagdane, Dan kole (21. oujka) i ekoloki vane datume. Svim aktivnostima u koli nastojimo dati humanitarni karakter. Nai su uenici esti posjetitelji radionica i knjievnih susreta u Gradskoj knjinici i predstava u Gradskom kazalitu Zorin dom. Nastavnicima je omogueno struno usavravanje da bi se poboljala kvaliteta njihova rada, a time i same nastave. Velik broj uitelja ukljuen je u edukacije poput: itanje i pisanje za kritiko miljenje, ECDL-teaj te edukacije u okviru Preventivnog programa grada Karlovca, iji je nositelj naa kola. Partnerstva kole Bitna je odrednica djelovanja O Grabrik komunikacija s drugim institucijama i gospodarskim subjektima koji je mogu prepoznati kao svog partnera u razvoju kvalitetnih kadrova. Izvrsnu suradnju imamo s nadlenim institucijama i strunim slubama: Ministarstvom znanosti, obrazovanja i porta, Gradskim uredom za prosvjetu i kulturu, Uredom dravne uprave, upanijskim uredom za prosvjetu i kulturu, Agencijom za odgoj i obrazovanje, Hrvatskim zavodom za zapoljavanje Podruna sluba Karlovac Odsjek za profesionalno usmjeravanje, institucijama zdravstva i socijalne skrbi, drugim osnovnim i srednjim kolama te gospodarskim subjektima koji financijskim sredstvima prate na rad. Razvojni prioriteti kole Samoanalizu prednosti, nedostataka, razvojnih mogunosti i zapreka razvoju kole proveli smo u okviru SWOT-radionice za uenike, roditelje, djelatnike kole i lanove tima. Iz dobivenih rezultata odredili smo razvojne prioritete O Grabrik:
189
unaprijediti odnos uenik uitelj roditelj sprijeiti/smanjiti izbjegavanje nastave urediti okoli i unutranjost kole poticati samoinicijativnost i poduzetnost uenika bolje organizirati odravanje slobodnih aktivnosti (vremenski i sadrajno). Prioritetom smatramo unapreivanje odnosa uenik uitelj roditelj, stoga je predloen niz konkretnih mjera za poboljanje kvalitete meuljudskih odnosa (nabrojene u Razvojnom planu).
Razvojni plan kole Kao svoj primarni cilj odabrali smo unapreenje odnosa uenik uitelj roditelj. Cilj nam je popraviti i unaprijediti komunikaciju provoenjem niza aktivnosti. 1. Kvalitetnije informirati roditelje o dogaanjima u koli (npr. popis izvan nastavnih aktivnosti, projekti koji se odvijaju u koli, izvjee o svim aktivnostima u koli...). Sve izvannastavne aktivnosti objedinit emo na letku koji e se dijeliti roditeljima, a roditelje emo bolje informirati o aktivnostima u koli na roditeljskim sastancima (izvjea, prezentacije...). Takoer smo uveli individualne konzultacije za roditelje kod svih uitelja tako da roditelji informacije ne dobivaju samo od razrednika. 2. Definirati viziju, misiju i vrijednosti (ostvareno); raspravom u manjim grupama po strunim aktivima, na sastancima Vijea roditelja i Vijea uenika definirali smo viziju, misiju i vrijednosti te smo ih objavili na web-stranicama kole; cilj nam je bio definirati jasne smjernice naeg raz vojnog puta. 3. Izraditi Etiki kodeks kole (u fazi izrade) raspravom u manjim grupama (razredna vijea, Vijee roditelja, Vijee uenika, sati razrednog odje-
190
la) definirati prava i obveze svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa; Etiki kodeks bit e predstavljen svim djelatnicima, uenicima i roditeljima do kraja kolske godine. 4. Izradit e se interni prirunik za razrednike prirunik e sadravati radionice i predavanja koja e pomoi razrednicima da osmisle roditeljske sastanke i satove razrednog odjela s ciljem poboljanja komunikacije i osvjeivanja raznih problema s kojima se susreu djeca i roditelji u dananjem drutvu; rok je izrade kraj k. godine. 5. Dodatno e se educirati uitelji struno usavravanje na upanijskim vijeima i na sjednicama Uiteljskoga vijea (npr. razna predavanja o komunikaciji, didaktici, pedagogiji, psihologiji i metodici). Vizija razvoja kole kola kreativnog i poticajnog ozraja i suvremenih metoda kojima se oblikuje mladi ovjek koji je otvoren i spreman za susret s daljnjim obrazovnim, profesionalnim i ivotnim izazovima. Da bismo ostvarili svoju viziju, potrebno je: osigurati kvalitetno obrazovanje uenika koristei suvremene metode i oblike rada (terensku nastavu, grupni rad, timski rad, istraivaki rad, aktivno uenje i suradniku nastavu) te poticati razvoj ope kulture; poticati osobnu izvrsnost kod uenika i uitelja; poticati i pripremati uenike za cjeloivotno uenje te poticati i omoguavati kontinuirani profesionalni razvoj zaposlenika; stvarati toplo, sigurno i poticajno okruje za osobni razvoj uenika otvorenom komunikacijom kojom uimo jedni od drugih, pomaemo jedni drugima i aktivno sluamo jedni druge pazei pritom na individualnost uenika; poticati razvoj pozitivnih osobina kao to su iskrenost, odgovornost, ustrajnost, prijateljstvo, briga za druge, disciplina, njegovati moralne vrijednosti te nenasilno rjeavanje sukoba; njegovati stvaralatvo i kreativnost te pruiti svu dostupnu strunu pomo; posebno skrbiti za uenike s tekoama u uenju te za darovite uenike; usko suraivati s roditeljima i lokalnom zajednicom te poticati partnerske odnose; brinuti se o okoliu.
191
10.9. O Gripe, Split

Davor imi, Sreko Liste
Split, Stepineva 12 Telefon: 021/ 535-122 E-adresa. os-gripe@st.t-com.hr Web-adresa: www.os-gripe-st.skole.hr kolski tim za kvalitetu Ravnatelj kole Strune suradnice Davor imi Agnes Jelai, pedagoginja Dijana Borovina, defektolog
Uitelji
Manda oti, uiteljica razredne nastave Branka Baji, uiteljica razredne nastave Loredana Radi, uiteljica matematike i fizike Olga uni, uiteljica matematike i fizike Sran Crnjak, uitelj povijesti Ivanka ii, uiteljica engleskog jezika Mislav Vukovi eljka Knezovi Igor Speti Sreko Liste, prof., vii savjetnik za hrvatski jezik, Agencija za odgoj i obrazovanje, Split
Predsjednik Vijea uenika Roditelj Predsjednik vijea roditelja Kritiki prijatelj kole
Rije ravnatelja Osnovna kola Gripe u projekt samovrednovanja ukljuila se na prijedlog ravnatelja voena eljom za unapreenjem svog rada. Prva iskustva u samovrednovanju stekli smo k. god. 2005/2006. kada je struno-pedagoka sluba kole provela s uiteljima i roditeljima radionice samovrednovanja. elja za samovrednovanjem stalno je prisutna kod odreenog dijela uitelja koji su u razgovorima sa mnom i sa struno-pedagokom slubom stalno preispitivali svoj rad, svoje postupke, uspjenost sebe i svojih uenika. Kod jednog dijela uitelja takva elja nije postojala, odnosno nije javno izreena. Pogreke i nedostaci uglavnom su se traili u drugima, krivci su uvijek bili negdje izvan. Najee su bili krivi uenici, roditelji, drutvo. Upravo je na njihov rad bilo najvie prigovora roditelja i uenika. Uenicima i roditeljima, veini njih, uvijek su krivi uitelji. Potrebno je napomenuti da se kola naknadno ukljuila u projekt. Osnovni razlozi prijavljivanja u projekt: elja ravnatelja i struno-pedagoke slube za stalnim unapreivanjem rada Stvaranje pozitivnog ozraja u koli
192
Stvaranje svijesti kod svih imbenika o tome to dobro radimo, a to bismo mogli bolje Stvaranje partnerskih odnosa uitelj uenik roditelj Cijeli proces samovrednovanja i unapreivanja rada voditi pod strunim nadzorom (vodstvom)
Dati poticaj svim uiteljima za stalnim unapreivanjem i preispitivanjem uspjenosti Ukoliko kola eli napredovati i razvijati se, mora znati kakva je, i to u vlas titim oima i u oima drugih. Najtee je u cijelom projektu bilo njegovo predstavljanje Uiteljskom vijeu. Jedan je dio Uiteljskog vijea to razumio kao ponovno kontroliranje njihova rada od strane uenika i roditelja, jedna se kolegica otvoreno suprotstavila. Postavljala su se pitanja zato ba mi, moramo li u svemu biti prvi i slino. Uiteljima su objanjeni razlozi zbog kojih bismo se morali ukljuiti, o obvezi samovrednovanja koja e se uvesti novim zakonom o obrazovanju, objanjeno je da samovrednovanje nije isto to i vanjsko vrednovanje. Uiteljsko vijee prihvatilo je projekt. Imenovanje tima za kvalitetu izazvalo je neka pitanja. Samoinicijativno se nitko nije javio. Osim uitelja koji se istiu samoinicijativnou i zalaganjem u tim sam ukljuio i inertnije kolege. lanovi tima iz reda uitelja ozbiljnost su svoga posla shvatili tek dolaskom kritikog prijatelja. ak su se samoinicijativno sastali ranije. Provoenje SWOT-analize 1. Uitelji: Nedostaci su se uglavnom traili kod drugih Otpor provoenju SWOT-analize SWOT-analizu proveo ravnatelj
Najvee probleme vide u materijalnim uvjetima rada 2. Uenici:
Izuzetno ozbiljno i samokritino pristupili zadatku
Iznenaen sam bio dubinom kojom su uli u proces samovrednovanja i to su sve primijetili, iako, kao i uitelji, nisu preispitali sebe, vie su bili okrenuti zgradi i uiteljima 3. Roditelji: Pomogli su mi u uoavanju nekih nedostataka Metodom sluajnog uzorka
Pedagoka je sluba prema SWOT-analizi priredila poseban upitnik Uglavnom su rad kole visoko ocijenili Moja su iskustva u provoenju projekta za sada pozitivna. Bilo je potrebno uloiti dosta napora u razbijanje predrasuda, u objanjavanje ciljeva projekta.
193
Postojale su u poetku odreene nedoumice oko naina rada, naina provoenja analize i naina obrade podataka. Uglavnom su od ravnatelja svi sve oekivali. Rije kritikog prijatelja kole U koli sam bio etiri puta. Jednom sam razgovarao samo s ravnateljem kole, jednom s ravnateljem i pedagoginjom (odvojeno) te dva puta s lanovima tima za kvalitetu. Drugi posjet timu za kvalitetu je, po mojoj procjeni, bio sadrajniji i kvalitetniji jer se raspravljalo o odgojno-obrazovnoj djelatnosti, a ne o nekim vanjskim i prateim imbenicima kao to je to bilo tijekom prvoga sastanka s timom. Drugi put su se nastavnici posve usredotoili na uenike te na svoj rad i odnose. Valja primijetiti da se prije svega planira i preporuuje bolja komunikacija meu uiteljima (dakako i meu ostalim djelatnicima), meusobno informiranje o poslovima koje obavljaju, projektima u kojima sudjeluju itd. Poboljanje komunikacije trebalo bi rezultirati boljim meuljudskim odnosima te u konanici boljim rezultatima rada s uenicima. Uitelji, zaposleni u O Gripe, Split, savladali su planiranje i voenje projekata. Ve godinama su ekokola pa su nauili raditi timski, voditi i predstavljati rezultate svoga rada. To im je velika prednost. Vanjsko vrednovanje tek probija barijere nepovjerenja jer se uitelji boje rezultata, pa ak i rezultata na predmetnim nacionalnim ispitima (koji su u koli bili iznad dravnoga prosjeka u svim predmetima, a u nekim predmetima znatno iznad). Najvie je pomoglo da se ulo i za mogunost samovrednovanja. Uiteljima je ovaj projekt neto posve novo, iznenaeni su da mogu raspravljati i o svojemu radu i prireivati planove za poboljanje. Naviknuti na direktivnost i ispunjavanje zadaa dosad nisu razmatrali mogunost da i sami mogu progovoriti o svojim problemima, dobrim stranama i nedostacima te planirati kako iskoristiti svoje dobre strane, odnosno kako ispraviti pogreke. Rad na vlastitim resursima, ini se, ve je nakon kraeg vremena dobro uinio ovoj koli. Na razini sustava treba osigurati zakonsku podrku, ali i strunjake za podrku nastavnicima (uiteljima, strunim suradnicima, ravnateljima). Svrha je da krajnji korisnici (uenici i roditelji) imaju koristi od poboljanja. Svakako je potrebno promijeniti fokus sa sadraja na odnose i procese. Valja nauiti uitelje, ali i sve sudionike podrke uiteljima da uenje nije samo za uenike, ve i za njih te da mnoge stvari koje su znali trebaju odbaciti ako se dolo do novih spoznaja. Moja su iskustva sa zaposlenicima O Gripe vrlo pozitivna. Vjerujem da e otpori u hrvatskim kolama nestajati kada do uitelja budu dolazile pravodobne i podrobne informacije te poruke koje se ne mogu interpretirati, ve temeljiti na evidenciji. Iz razgovora s uiteljima nauio sam da ih se moe brzo i uinkovito potaknuti na osvjeivanje vlastitih misli u svrhu promilja-
Sreko Liste, prof., kritiki prijatelj
194
nja o razliitim rjeenjima. Uitelji ele da kola bude bolja, samo ih valja nauiti da postoje drugi/novi pogledi na neku situaciju i na rad. Obiljeja kole Osnovna kola Gripe osnovana je 1983. godine Razrednih odjela: 23 Zaposlenih: 58 Uitelja: 42 Struno-pedagoka sluba: 3 Smjetena na podruju Gradskog kotara Lokve Prosjean broj uenika po razrednom odjelu: 23 Najvei broj uenika u razrednom odjelu: 28 Najmanji broj uenika u razrednom odjelu: 17 Broj uenika opada iz godine u godinu, nema doseljavanja novih obitelji u kotar, roditelji su uenika uglavnom sa SSS, a zatim slijedi VS i VSS. Projekti: 1. Ekokola (od 1988. prva ekokola u Dalmaciji) 2. kola Armalove zaklade 3. Uitelji ukljueni u projekte: Korak po korak, itanje i pisanje za kritiko miljenje, Kvalitetna kola 4. UNICEF Za sigurno i poticajno okruenje u kolama 5. kola bez arhitektonskih barijera
6. Turistika kultura, eksperimentalna izborna nastava Splitsko-dalmatinske upanije 7. Samovrednovanje 8. Univerzalna portska kola, Hrvatski portski savez
9. Projekt Petra, Grad Split, Udruga Split zdravi grad Kratak demografski opis kole i kolske zajednice (obiljeja uenika), lokacija, broj uenika, broj nastavnika, veliina razrednih odjela, uspjenost uenika i sl. Posebnosti kole Projekti: 1. Ekokola (od 1988. prva ekokola u Dalmaciji) 2. kola Armalove zaklade 3. Uitelji ukljueni u projekte: Korak po korak, itanje i pisanje za kritiko miljenje, Kvalitetna kola 4. UNICEF Za sigurno i poticajno okruenje u kolama 5. kola bez arhitektonskih barijera
6. Turistika kultura, eksperimentalna izborna nastava Splitsko-dalmatinske upanije
195
7. Samovrednovanje
8. Univerzalna portska kola, Hrvatski portski savez
9. Projekt Petra, Grad Split, Udruga Split zdravi grad 2007. etvrti put obnovili status ekokole (bronani certifikat), oekujemo 2009. peto obnavljanje statusa. 2002. nagrada Grada Splita za 2001. godinu Izborna nastava: Odgoj za demokraciju i graanska prava, Turistika kultura, Palae i dvorci Splitsko-dalmatinske upanije, Njemaki jezik Uenicima se nude edukativne radionice u organizaciji Etnografskog muzeja, Muzeja hrvatskih arheolokih spomenika. Suradnja s Djejim odjelom Gradske knjinice Marka Marulia (redovita suradnja). Izdavaka djelatnost: u suradnji s lokalnom zajednicom izdajemo slikovnice bojanke ekolokog sadraja. Partnerstva kole Suradnja: 1. Kumovi u projektu ekokole: Poglavarstvo Grada Splita, Komunalno poduzee istoa, tvrtka SMS, Hrvatske vode, Hotel Split 2. Udruge: Split zdravi grad, PPP Lijepa naa, Sunce 3. Turistika zajednica Split
kola kvalitetno surauje s lokalnom zajednicom, posebno s udrugama koje promiu ekoloki i zdravstveni odgoj i rade na prevenciji ovisnosti te udrugama koje se bave slobodnim vremenom mladih. S istoom i ostalim splitskim ekokolama zajedniki obiljeavamo ekoloke datume, posebno Dan planeta Zemlje. Razvojni prioriteti kole Potrebno unaprijediti sljedea podruja rada: 1. kolsko ozraje razvijati komunikaciju meu svim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa, razvijati komunikacijske kompetencije svih vezanih za kolu: uitelja, uenika, roditelja, ostalih zaposlenika; kolu uiniti sigurnim mjestom za uenike i uitelje 2. kolska knjinica unaprijediti rad kolske knjinice, uiniti je centrom zbivanja u koli, krajnji cilj bila bi knjinica kao prikuplja informacija i posrednik znanja
3. Izvannastavne aktivnosti poveati broj izvannastavnih aktivnosti i broj ukljuenih uenika Do prijedloga unapreenja navedenih podruja dolo se samoanalizom provedenom meu uiteljima, uenicima i roditeljima kole (SWOT).
196
Utvreno je da je veina problema uzrokovana loom komunikacijom izmeu uenika, uitelja i roditelja. Ni uitelji ni uenici ni roditelji nisu zadovoljni dosadanjim aktivnostima knjinice i slau se da njezin rad treba unaprijediti. Veina je izvannastavnih aktivnosti tradicionalna, nisu prilagoene interesima uenika (izuzev portskih aktivnosti), uenici mogunost biranja imaju samo formalno, u praksi se to svodi na rad uitelja s uenicima kojima predaje (posebno u razrednoj nastavi). Zanimljivo je da su u tom pogledu uenici podijeljeni: dok jedni smatraju da je broj izvannastavnih aktivnosti znatan, dotle drugi smatraju da je izvannastavnih aktivnosti malo. Iako kola ve godinama vodi uenike na tzv. terensku nastavu, uenici smatraju da bi je trebalo biti jo vie. Zbog opsenosti razvojnog plana u dvogodinjem razdoblju na ovom e se podruju poeti raditi poetkom idue kolske godine uvoenjem novih izvannastavnih aktivnosti te promjenom organizacije rada. Analizom rezultata vanjskog vrednovanja potvrena je ispravnost Razvojnog plana, odnosno da je tim za kvalitetu tono predvidio koja podruja rada treba unaprijediti. Ukratko opisati koja bi podruja rada kole valjalo unaprijediti, kako je provedena samoanaliza, kako se dolo do toga, to je najvanije uiniti. Razvojni plan kole Razvojni plan napravljen je za dvogodinje razdoblje 20092010. Meutim, odmah nakon njegova prihvaanja uvidjelo se da je plan za dvogodinje razdoblje opsean te da je primjereniji petogodinjem razdoblju. Potrebno je unaprijediti prioritetna podruja: 1. kolsko ozraje 2. kolska knjinica 3. Izvannastavne aktivnosti kolsko ozraje: Informirati sve o kolskim aktivnostima (mediji, Dani kole, roditeljski sastanci, sastanci SV, mediji) Razvijati komunikacijske vjetine u odnosima uitelj uitelj, uitelj uenik, roditelj uitelj, uenik uenik. Projekt UNICEF Za sigurno i poticajno okruje u kolama, cilj je postati kola bez nasilja. (Iako je SWOT-analizom utvreno da je nasilja malo, uenici su se usporeivali s drugim kolama i ustvrdili da je meu njima znatno manje nasilja nego u drugim kolama te da se uglavnom pridravaju pravila kunog reda i etikih normi u meusobnim odnosima. Nisu meutim upoznati s vrstama nasilja jer nasiljem uglavnom smatraju fizike obraune.) Radionice u organizaciji struno-pedagoke slube u uiteljima i ostalim zaposlenicima
197
Rad na satima razredne zajednice Debate meu uenicima, izborna nastava Odgoj za demokraciju i graanska prava kolska knjinica: Prostor uiniti ugodnim: novi ormari, stolovi, LCD-projektor, novana sredstva osigurana Napraviti informatiki kutak (tri raunala), itaonicu posebna novana sredstva nisu potrebna Sat u kolskoj knjinici Unaprijediti suradnju knjinice predmetnih uitelja uenika u didaktikoj pripravi nastave, korelacija nastavnih sadraja Stvoriti naviku boravka uenika u knjinici predloiti nove programe i sadraje rada Izvannastavne aktivnosti: Predloiti nove programe Informirati uenike o programima koji ve postoje Omoguiti uenicima prijavljivanje prema interesima, a ne prema uiteljima (uitelji uglavnom rade s uenicima kojima predaju) Vizija razvoja kole kola sebe u budunosti vidi kao sigurno mjesto, ugodno uiteljima, uenicima i roditeljima, mjesto u kojem e uenici stjecati temeljne kompetencije za ivot i daljnje obrazovanje. kola mora stvarati uvjete kojima e motivirati uenike za stjecanje novih znanja, a kod roditelja stvarati osjeaj da su istinski suradnici kole. Razvojni je plan drugi korak onoga to kola ve nekoliko posljednjih godina radi, a to su razvoj komunikacijskih kompetencija i unapreivanje kvalitete nastave. Vanost je razvojnog plana u tome to su svi koraci objedinjeni na jednom mjestu i to je postignuta suglasnost svih za njegovo provoenje.
198
10.10. O Hum na Sutli

Biserka piljak, Nada utina piljak
49231 Hum na Sutli, Hum na Sutli 152/1 Telefon: 049/341-162; E-adresa: os-hum-na-sutli-001@skole.htnet.hr Web-adresa: www.os-vkovacica-humnasutli.skole.hr/ kolski tim za kvalitetu Ravnatelj kole Struni suradnik defektolog Struni suradnik Uiteljice razredne nastave Uiteljica razr. nast./roditelj Predmetni uitelji Uenik Predsjednik kolskog odbora Predsjednik Vijea roditelja Predstavnik lokalne zajednice Kritiki prijatelj kole Biserka piljak, prof. psihologije Marija Rebi, prof. defektologije Ivana Novak, apsolvent pedagogije Nives Mrkus, nastavnik razredne nastave Dunja poljar, mr. Jadranka Cesarec, diplomirana uiteljica Vesna Kuntek, prof. matematike Bogdanka olman, nastavnik hrvatskog jezika Danijel Javori Bari, 8.b Robert Boroveki Gordan piljak Paulina Bogovi (Opina Hum na Sutli) Nada utina piljak, ravnateljica Osnovne kole Janka Leskovara, Pregrada
Rije ravnatelja O Viktora Kovaia Hum na Sutli pogranina je kola. Mnogi su nai uenici iz mijeanih brakova, pa ve godinama uoavamo tendenciju upisa djece s naeg podruja u susjedne slovenske kole. Zbog toga smo izuzetno motivirani da unaprijedimo kvalitetu naeg rada te da po kvalitetnoj nastavi, aktivnostima i sadrajima koje u koli realiziramo, opremljenosti kole, budemo konkurentni kolama s druge strane Sutle. Htjeli bismo naim uenicima osigurati uspjean nastavak kolovanja, omoguiti im razvoj svih njihovih potencijala i to bolje ih pripremiti za suvremene potrebe drutva. Otvoreni smo za sve promjene u kojima vidimo mogunosti za na razvoj i napredovanje. Dosadanja iskustva s vrednovanjem pojedinih podruja i sudionika rada kole uglavnom su se odnosila na primjenu odreenih upitnika, njihovu analizu i izvjee o dobivenim rezultatima. Procjena nije bila cjelovita i nije bilaefikasno iskoritena za provoenje potrebnih promjena i unapreenje vlas titog rada. Rad na projektu samovrednovanja procjenjujem izuzetno korisnim iskus tvom. Postupak samovrednovanja omoguio je kritiku procjenu razliitih
Biserka piljak, prof. psih. Projekt samovredno vanja prepoznali smo kao mogunost da pre ispitamo gdje smo i ka mo bismo eljeli ii, to moramo mijenjati da bi smo postali bolji.
199
podruja rada nae kole. Prepoznali smo pozitivne stvari, ali i iskreno progovorili o podrujima na kojima ima puno prostora za promjene i unapreenje rada. Osvijestili smo potrebu stalne promjene i vanost unapreivanja vlastitog rada. Potaknuto je kritiko promiljanje i rasprave na svim razinama. Sastanci tima za kvalitetu i posjeti kritikog prijatelja omoguili su i potaknuli novi nain raspravljanja, kritikog promiljanja, produciranja dobrih ideja i poveanje motivacije za unapreivanje rada kole. Svi su lanovi tima ocijenili posjete kritikog prijatelja vrlo korisnima, jer su one znatno pomog le u kritikom preispitivanju, voenju dobre rasprave, usmjeravanju, stvaranju pozitivne klime. Najvie problema imali smo pri izradi razvojnog plana izboru prioritetnih podruja i definiranju razvojnih ciljeva. Pokazalo se da smo ih postavili preiroko i preambiciozno. Stoga smo radili izmjene u razvojnom planu i to tako da smo nastojali bolje razraditi ciljeve za prvo prioritetno podruje (ocjenjivanje i vrednovanje postignua uenika), a rad na drugom prioritetnom pod ruju odgodili smo za iduu godinu. Takoer smo imali potekoa u odreivanju mjerljivih pokazatelja ostvarenja ciljeva. Sada smo uglavnom zadovoljni realizacijom postavljenih ciljeva u razvojnom planu. Procijenili smo da je proces samoanalize i samovrednovanja zahtjevan, da trai veliku odgovornost i samokritinost, spremnost na promjene i unapreivanje rada. No, smatram da je kolama potrebno kontinuirano samovrednovanje kao osnova za kvalitetno unapreivanje rada. Rije kritikog prijatelja kole U procesu samovrednovanja kritiki prijatelj kole ima ulogu vanjskog lana tima za kvalitetu, no istovremeno treba biti i neovisan vanjski promatra i dobronamjeran suradnik. Budui da samovrednovanje iziskuje samokritinu i sustavnu analizu rada i djelovanja kole, tako i kritiki prijatelj treba stalno propitivati svoju ulogu u timu za kvalitetu. Suraujui s timom za kvalitetu u koli V. Kovaia iz Huma na Sutli, nastojala sam u procesu samovrednovanja biti neovisan promatra, ali i dobronamjeran prijatelj. Suradnja s ravnateljicom bila je vrlo bliska i otvorena. Sastanci tima za kvalitetu bili su dobro pripremljeni i dobro voeni. Konstruktivno se i otvoreno raspravljalo o svim podrujima koja su vana za provedbu procesa samovrednovanja. Detaljno je analiziran razvojni plan, dogovarana je i usuglaavana provedba postupaka koji mogu dovesti do unapreenja kvalitete rada. Aktivnosti su bile usredotoene na napredovanje uenika, njihova postignua i razvoj. Samokritino preispitivanje vlastitog rada moe dovesti do trenutka kada emo realno moi sagledati koliko i u emu smo dobri, gdje su nae prednosti i nai nedostaci, spoznati zapreke i pronai putove i mogunosti za njihovo rjeavanje. Ovakvo sustavno preispitivanje kroz provedbu projekta samovrednovanja moe dovesti do pronalaenja novih pristupa radu, poboljanja rada i ostvarivanja dogovorenih ciljeva.
Nada utina piljak, kritiki prijatelj Provedba samovred novanja iziskuje pozna vanje procesa i odnosa u kolama, trai kompe tentne osobe koje mogu samokritino i sustavno analizirati vlastiti rad, rezultate rada i djelova nja, trai dosljednost i upornost svih sudionika procesa. Upravo takve kvalitete uoila sam kod ravnateljice, strunih suradnica i ostalih la nova tima za kvalitetu u O V. Kovaia u Humu na Sutli.
200
Rad u timu za kvalitetu bio mi je dragocjeno iskustvo, obogatio me novim znanjem i spoznajama koje e mi biti korisni i u mojem buduem radu. Obiljeja kole O Viktora Kovaia smjetena je u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske, na samoj granici s Republikom Slovenijom, na podruju opine Hum na Sutli, koja se protee na 40 km 2 u Krapinsko-zagorskoj upaniji. U sastavu kole je sredinja kola i 5 podrunih kola P Drukovec, P Prilin, P Brezno, P Taborsko i P Lupinjak. Sredinja je kola smjetena u samom centru Huma na Sutli, tik uz rijeku Sutlu, dok su podrune kole smjetene u zaseocima Huma na Sutli, a udaljene su od sredinje kole 3 do 9 kilometara. Broj se uenika posljednjih godina znatno smanjio (u posljednje 4 godine imamo po jedan razredni odjel manje broj se smanjio za ukupno 86 uenika). kolske godine 2008/2009. upisano je u 400 uenika, u 26 razrednih odjela. U tri podrune kole, u kojima se broj uenika kree od 16 do 21, ustrojeni su kombinirani razredni odjeli razredne nastave. U predmetnoj nastavi imamo ukupno 8 odjela u kojima se broj uenika kree od 23 do 26. Uenici s tekoama u razvoju uspjeno se integriraju u redovne uvjete. Osim manjeg dijela uenika, koji dolaze iz sredita Huma na Sutli, veina je djece iz seoske sredine, a vie od 80% uenika predmetne nastave u kolu svako dnevno putuje kolskim autobusima. U koli je trenutano zaposleno 20 uitelja predmetne i 19 uitelja razredne nastave te tri struna suradnika (defektolog, pedagog i knjiniar). Ve smo niz godina kola bez ponavljaa te se svi uenici uspjeno ukljuuju u srednjokolsko obrazovanje. Uenici sudjeluju na mnogobrojnim natjeajima, susretima i smotrama likovnog, literarnog i glazbenog stvaralatva za koje svake godine dobivaju priznanja i nagrade. Postiu dobre rezultate na natjecanju iz biologije (dravna razina), kemije, fizike i ekologije. Posebnosti kole kola je 2005. godine dobila status meunarodne ekokole. Na tom podruju postie zapaene rezultate i na natjecanjima (nekoliko puta sudjelovali na dravnom kvizu, bili i dravni prvaci). Ekoloke aktivnosti kole prepoznatljive su i u okruju te se na njima temelji intenzivna suradnja s lokalnom zajednicom. U koli djeluje Uenika zadruga Glauta, koja kroz nekoliko razliitih sekcija promovira rad i poduzetnitvo uenika te su boini i uskrnji sajam zadruge gotovo tradicionalni u naem mjestu. Zadruga svoje proizvode prodaje i lokalnim poduzeima, obrtnicima, a surauje i s Turistikom zajednicom na izradi i promoviranju humskog suvenira. Radom u kolskim vrtovima uenici uzgajaju i njeguju cvijee, voe i povre koje se koristi u kolskoj kuhinji. U koli se velik naglasak stavlja na programe prevencije nasilja i ovisnosti u sklopu kojih se provode mnoge radionice za uenike i roditelje (kola za mlade i kola za roditelje).
201
Za uenike 8. razreda organizira se teaj plesa na kojem se uenici pripremaju za zavrni ples osmaa kojim se u posebno sveanom ozraju oprataju od osnovne kole u prisutnosti svih uitelja i roditelja. U posljednjem tjednu travnja organizira se program Otvorena vrata kole, kada u sklopu obiljeavanja i Dana Opine upoznajemo roditelje i lokalnu zajednicu s aktivnostima i radom kole, postignuima uenika, provedenim projektima. Povodom Dana kruha svake godine radimo na jednom projektu koji je vezan za tradiciju naeg kraja narodni obiaji, stara jela, ouvanje autohtonih biljaka. O Viktora Kovaia od k. god. 2007/2008. ima produeni boravak, za sada jo uvijek kao jedina kola u Krapinsko-zagorskoj upaniji. Za sudjelovanje uenika na razliitim natjecanjima, susretima i natjeajima kola dobiva priznanja i zahvalnice. Tradicionalno sudjelujemo na festivalima Kaj u rijei, pjesmi, slici i plesu u Krapini, Dani kajkavske rijei u Zlataru, a ukljuujemo se i na natjeaje likovnog i literarnog stvaralatva na regionalnoj i dravnoj razini. kola je dobila priznanja i za projekte koje smo proveli na razini kole ili za ukljuivanje u projekte na irim razinama. Partnerstva kole kola ostvaruje dobru suradnju s lokalnom zajednicom, prije svega u realizaciji sadraja na podruju kulture i ekologije. Opina Hum na Sutli sufinancira prehranu uenika slabijeg socijalnog statusa te sadraje iznad propisanog pedagokog standarda (plivanje uenika, kampiranje, kola u prirodi), a odreena sredstva izdvaja i za poboljanje uvjeta rada u sredinjoj i pod runim kolama. kola se ukljuuje u realizaciju razliitih projekata na razini opine, ove i prole godine sudjelovali smo u realizaciji projekta Voda je ivot. S Turistikom zajednicom suraujemo u organizaciji razliitih manifestacija na razini opine. Suradnju s drugim kolama ostvarujemo na razliitim podrujima: sudjelujemo u likovnim kolonijama kola iz Slovenske Bistrice i Rogatca (susjedne kole u Republici Sloveniji), zajedniki obiljeavamo djeji tjedan, sudjelujemo u kulturno-umjetnikom programu na Otvorenim vratima kole. Uenici kole Rogatec odazivaju se na razliita sportska natjecanja u naoj koli, posebno na Dan porta koji ve tradicionalno organiziramo povodom svjetskog dana porta. Na podruju sportskih aktivnosti suraujemo i s O Pregrada, O Krapinske Toplice, O Sveti Martin pod Okiem i nekim zagrebakim kolama. U suradnji s lokalnim poduzeima (Vetropack Straa, BDF servis, Straa plastika), poljoprivrednim gospodarstvima i obrtnicima vrlo uspjeno realiziramo izvan uioniku nastavu. Posebno je uspjena i kvalitetna suradnja s udrugom lovaca i ribia, koji za uenike nae kole organiziraju kvalitetna predavanja i aktivnosti na ouvanju prirode. Svake godine u sklopu profesionalne orijentacije uenici 8. razreda posjeuju lokalna poduzea i obrtnike, upoznaju se s procesom rada i kadrovskim potrebama. Bili smo ukljueni i u eksperimentalnu provedbu HNOS-a u suradnji s MZO-om.
202
Razvojni prioriteti kole U O Viktora Kovaia trebalo bi unaprijediti kvalitetu nastave, posebno u nekim predmetnim podrujima (matematika, povijest, engleski jezik). Tu prije svega mislimo na izmjenu naina i metoda pouavanja koje bi trebale biti usmjerene na razvoj kompetencija uenika i na oekivane ishode. U tom smislu treba mijenjati i poboljavati nain praenja i ocjenjivanja uenika. Boljim informiranjem i isticanjem oekivanih ishoda motivirati uenike, utjecati na razvoj radnih navika koje potiu samostalno uenje. Iz SWOT-analize proizlazi da treba kontinuirano provoditi struno usavr avanje nastavnika (struno, informatiko, menadmentsko), poboljavati ma terijalne uvjete rada, razvijati suradnju s lokalnom zajednicom i roditeljima, raditi na odgojnom podruju usmjeravati uenike na prava i obveze, kao i na odgovornost za vlastite rezultate, odgovornost prema sebi i drugima. Samoanaliza je provedena ispitivanjem i analiziranjem miljenja svih sudionika rada kole. Uenici i roditelji svoj su stav i miljenje o razliitim seg mentima rada iznosili ispunjavanjem upitnika. Uitelji su takoer prvo izvrili procjenu pomou upitnika. Nakon toga provedena je radionica na Uiteljskom vijeu, a poslije je napravljena SWOT-analiza. Rezultati SWOTanalize objedinjeni su posebno za razrednu, posebno za predmetnu nastavu. SWOT-analizu izradile su strune suradnice i ravnateljica. Nakon toga je, koristei sve prikupljene podatke, provedena rasprava na sastanku tima za kvalitetu, a na osnovi nje napravljeno je i samoevaluacijsko izvjee. Ukljuivanje u projekt samovrednovanja senzibiliziralo je uitelje na kritiko promiljanje i na drugim razinama tako da je i na sjednicama razrednih vijea, a posebice na Uiteljskom vijeu, svaka rasprava o rezultatima, postig nuima uenika i analiza uspjeha rezultirala i prijedlozima za mogua unapreenja i pozitivne promjene. Temeljem svega toga definirana su prioritet-
203
na podruja, a meu njima je istaknuta kvaliteta nastave. Budui da je rije o dosta irokom podruju, tim za kvalitetu prvotno je (vodei rauna o pod rujima koja su najslabije procijenjena u samoevaluacijskom izvjeu i u aktualnoj analizi uspjeha) za izradu razvojnog plana za idue razdoblje odabrao dva manja podruja ocjenjivanje i praenje postignua uspjeha te rad na raz voju radnih navika. Nakon detaljnije razrade i procjene vlastitih mogunosti odluili smo da emo ove godine raditi samo na aktivnostima za ostvarenje ciljeva na podruju ocjenjivanje i vrednovanje postignua uenika. Na sastanku tima za kvalitetu doraivali smo razvojni plan jer smo konstatirali da su ciljevi i nadalje preiroko postavljeni, da metode i aktivnosti za njihovo ostvarenje nisu dosta dobro operacionalizirane i da mjerljivi pokazatelji za njihovo ostvarivanje nisu precizno definirani. Razvojni plan kole Temeljem provedenog samovrednovanja ove smo godine izdvojili ocjenjivanje i vrednovanje postignua uenika kao prioritetno podruje za unapreenje rada kole. Ciljeve smo definirali prema onim segmentima na kojima bis mo eljeli poboljati kvalitetu i unaprijediti rad. Tako smo definirali ukupno 5 ciljeva te razradili metode i aktivnosti za njihovo ostvarenje: Usklaivanje i definiranje kriterija ocjenjivanja formirani su struni timovi uitelja po razredima u RN i predmetima u PN, koji su dobili svoje zadatke (ujednaiti kriterije i izraditi procjenu stupnja uenikih postignua odnosno usvojenosti znanja i vjetina za pojedinane ocjene). O tome e se izvijestiti na strunim vijeima, a struni suradnici objedinit e prikup ljene procjene te e se izraditi vodi (broura) o kriterijima ocjenjivanja po razredima ili/i predmetnim podrujima. Razvijanje kompetencija nastavnika dodatnim strunim usavravanjem planirali smo obradu teme na Uiteljskom vijeu te posebno predavanje i radionice na temu Kako unaprijediti ocjenjivanje znanja u koli. Pomou upitnika za uitelje dodatno smo istraili njihova oekivanja, potrebe i sugestije. Upitnikom moemo procijeniti razvoj kompetencija i zadovoljstvo uitelja. Ocjenjivanje znanja uenika prema oekivanim ishodima obrazovanja i prema individualnim odgojno-obrazovnim programima ovo je svakako najzahtjevnije podruje rada na kojem e trebati dugotrajno raditi. Tu smo predvidjeli zajedniku izradu zadataka objektivnog tipa, izradu zadataka prema individualiziranim programima i unapreivanje ocjenjivanja socijalnog i emocionalnog podruja uenikova funkcioniranja. eljeli bismo smanjiti utjecaj osobne jednadbe uitelja i poboljati prognostiku valjanost ocjene, ali prije svega kvalitetnim ocjenjivanjem potaknuti uinkovitije pouavanje usmjereno prema ishodima obrazovanja i utjecati na kvalitetu znanja. Smanjivanje stresa pri ocjenjivanju, poticanje motivacije i kvalitetnijeg rada uenika to planiramo ostvariti dobrim informiranjem uenika o kriterijima, nainima ocjenjivanja, terminima, analizom rezultata. Ostvarenje ciljeva provjerit e se upitnikom za uenike.
204
Razvijanje vertikalne povezanosti i usklaenosti kriterija ocjenjivanja u razrednoj i predmetnoj nastavi potrebno je stalno praenje postignua, analize te postavljanje novih ciljeva. eljeli bismo izbjei velike razlike u uspjehu uenika u RN, PN ili kasnije u srednjoj koli. Takoer bismo eljeli da uenici mogu to objektivnije procijeniti vlastite mogunosti i u skladu s tim postavljati realne ciljeve. Vizija razvoja kole kola sebe vidi kao dobro opremljenu modernu kolu koja svojim uenicima eli osigurati uspjean nastavak kolovanja, omoguiti im razvoj svih njihovih potencijala i to bolje ih pripremiti za suvremene potrebe drutva. eljeli bismo kolu u kojoj e se uenici dobro osjeati, imati mogunost raditi i napredovati na razliitim podrujima interesa, razvijati samopouzdanje. eljeli bismo uenike odgajati za strpljivost i toleranciju, razvijati suradnju i dobru komunikaciju izmeu uenika, uitelja i roditelja. Da bismo to ostvarili, trebamo unapreivati i razvijati razliita podruja rada: kvaliteta nastave, moderna tehnologija i metode uenja, materijalni uvjeti i opremljenost kole, rad s nadarenim uenicima, odgoj za toleranciju, rad na razvoju samopouzdanja, samopotovanja i odgovornosti, komunikacijske vjetine, ekologija i pozitivan odnos prema prirodi, sport. Da bi se kvaliteta nastave podigla na viu razinu, treba unaprijediti metode pouavanja, kvalitetu uenja, razinu znanja, sposobnost primjene znanja, razvijati samostalnost u uenju. Potrebno je stalno mijenjati i prilagoavati sadraje, oblike i metode pouavanja, poboljavati i osuvremenjivati uvjete rada. Trebalo bi detaljnije razraditi plan i program rada s nadarenim uenicima. Briga o nadarenima treba se unaprijediti tako da se zajedniki utvrde pod ruja rada za koji oni pokazuju najvee potencijale, interes i motivaciju. Treba kontinuirano raditi na dogovorenim podrujima, pri emu treba voditi skrb o njihovu optereenju. Nuno je ustrajno i kontinuirano raditi na odgojnom podruju. Trebalo bi na razini kole razraditi projekte kojima bi se razvijalo samopouzdanje uenika, kvaliteta komunikacije, kultura ophoenja s drugima u svim situacijama. Kod uenika treba razvijati odgovornost za vlastiti uspjeh, ali i odgovornost prema opem dobru, prirodi, radu, ivotu. Suradnju s roditeljima treba proiriti radom na projektima u kojima bi se mogla iskoristiti njihova profesionalna znanja. Odgojno-obrazovni proces odvija se u koraku s vremenom, stoga treba upotrebljavati modernu tehnologiju i metode uenja, razvijati informatiku pis menost ne samo kod uenika ve i kod uitelja. Radom na ekolokim sadrajima i portom treba poticati zdrav nain ivota.
205
10.11. O Katarina Zrinska, Meenani

Nenad Kljai, Vesna Mili
44 431 Donji Kukuruzari Telefon: 044/510-074 E-adresa: os.zrinska@email.t-com.hr Web-adresa: www.os-kzrinska-mecencani.skole.hr kolski tim za kvalitetu Ravnatelj Pedagoginja Defektologinja Uiteljica razr. nastave Uiteljica engleskog jezika Uiteljica hrvatskog jezika Profesor TZK Kritiki prijatelj Nenad Kljai Svjetlana Tufekovi Aleksandra Valjevac-aban Irena Mihali Aldina miri-Mulali Jasna Kapelec Hrvoje Alduk Vesna Mili, via savjetnica u Agenciji za odgoj i obrazovanje, Zagreb
Rije ravnatelja Nove generacije uenika uvjetuju promjene u odgojno-obrazovnom sustavu. Usklaivanje njihova naina razmiljanja, percepcije ivota uope i nastavnih programa, naina rada uitelja i cjelokupne organizacije rada kole naa je obveza i velik izazov. To je proces koji traje i trait e redovitu revalorizaciju. Na uiteljima je kao nositeljima odgojno-obrazovnog procesa, strunim suradnicima i ravnateljima da uine sve kako bi uenici stekli adekvatna znanja, vjetine i kompetencije po pojedinim obrazovnim razdobljima. Novim zakonom, kurikulumom i pedagokim standardom stvoreni su osnovni preduvjeti za to. Ostaje obveza Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta da osigura uvjete za permanentno struno usavravanje djelatnika kole kako bi se u osnovi dobre ideje pretoile u stvarnost. Uz sve to vrlo je vano podii opu razinu svijesti javnosti o promjenama u odgojno-obrazovnom procesu. Ukljuenost svih zainteresiranih u rad kole na taj bi se nain mogla poveati na zadovoljavajuu razinu. Sve su to mogunosti koje do kraja treba iskoristiti da bi podrka uenicima u realizaciji njihovih potreba bila to je mogue vea. Isto tako potrebno je da razvojni program kole bude usklaen s razvojnim programom lokalne zajednice. Cilj nam je optimalno iskoristiti sve kapacitete kole da bi naim uenicima pruili mogunost izbora u ivotu koji je tek pred njima. Proces samovrednovanja prepoznat je kao jedan od instrumenata koji e nam pomoi u ostva-
Nenad Kljai, ravnatelj
206
renju naeg cilja. To je i osnovni razlog ukljuivanja kole u ovaj eksperimentalni projekt. S obzirom na to da samovrednovanje novim zakonom postaje obveza, sudjelovanje u ovom projektu bit e nam od velike koristi u daljnjem radu kole. Ponovno se pokazalo da timski rad daje odline rezultate. Rad s kolegama u koje imate povjerenje ugodan je i motivirajui. U takvoj atmosferi stvaraju se nove ideje i otkrivaju do tada nepoznate dimenzije. Sve to vodi boljem razumijevanju i veoj toleranciji. Zahvaljujem gospoi Mili na velikoj pomoi. Rije kritikog prijatelja kole Uvaavanjem temeljnih naela djelovanja, zadataka i nadlenosti kritikog prijatelja kole, suradnja s ravnateljem i timom za kvalitetu bila je uspjena. Iako je zapoela relativno kasno (prosinac), nakon provedenog samovrednovanja i SWOT-analize zajednikim su radom i pojaanom aktivnou svih definirana razvojna podruja i ralanjeni razvojni ciljevi te stvoren razvojni plan kole. Tim za kvalitetu istakao se razvijenou vjetine samoprocjenjivanja i prepoznavanja prioriteta, otvorenou za ponovna preispitivanja, prihvaanja drugih i drugaijih ideja i prijedloga te spremnosti da preuzete obveze kvalitetno obavi. Ozraje u kojem se odvijao zajedniki rad bilo je konstruktivno, produktivno i poticajno, u znaku meusobnog uvaavanja i potivanja dogovorenih rokova i sadraja rada. Obiljeja kole Naa kola nalazi se u mjestu Meenani, Opina Donji Kukuruzari u Sisako-moslavakoj upaniji. kolu pohaa 155 uenika. Opi uspjeh uenika na kraju prole kolske godine bio je 3,5. Od 27 djelatnika 17 je uitelja. Imamo 8 odjeljenja u kojimaje od 15 do 24 uenika. Uenici su u najveem dijelu djeca doseljenika iz Bos ne i Hercegovine. Vei je broj obitelji s troje, etvero i vie djece. Nezapos lenost je velika, pa tako znatan broj obitelji ivi od socijalne pomoi i djejeg doplatka. Posebnosti kole Zbog smanjenih prostornih kapaciteta kole i velikog broja uenika putnika oteano nam je organiziranje dodatne i dopunske nastave. Stoga smo pokrenuli inicijativu meuuenike solidarnosti u kojoj bolji uenici bez obzira na razred koji pohaaju pomau uenicima koji postiu slabije rezultate. Uenici su u mogunosti izabrati informatiku kao izborni predmet ve od prvog razreda. Unutar uenike zadruge uenici su bili ukljueni u projekt kojem je bio cilj upoznavanje uenika i njihovih roditelja s mogunou iskoritavanja prirodnih resursa u njihovu okruenju, konkretno, prikupljanje samoniklog ljekovitog bilja. U okviru istoga projekta uenici su ukljueni u rad Pelarske udruge koja djeluje na podruju nae opine. Projekt e se nastaviti edukacijom uenika o gljivama.
Vesna Mili, kritiki pri jatelj Via savjetnica u Agen ciji za odgoj i obrazova nje, Zagreb
207
Pokrenuli smo projekt Banijski prsten koji bi se u suradnji s O Rude iz Zagreba bavio multimedijalnim projektima. Uenici aktivno sudjeluju u ureenju okolia kole. Preko programa Agencije za mobilnost i programe EU Comenius pokuavamo nai partnere iz zemalja EU za suradnju na zajednikim programima. S obzirom na mali broj uenika i kratko vrijeme rada kole uenici osim na upanijskim natjecanjima nisu imali zapaenijih rezultata. Iznimka su hrvai i hrvaice koji su u kratkom vremenu postigli odline rezultate na upanijskim, dravnim i meunarodnim natjecanjima. Od hrvake sekcije nae kole prole je godine nastao Hrvaki klub Zrin. Partnerstva kole Izravno suraujemo s Pelarskom udrugom Maslaak, O Rude. Sa kolama u naem okruenju u odlinim smo odnosima i elja nam je da se i one ukljue u projekt Banijski prsten. Sa svim institucijama s kojima smo u izravnom ili neizravnom odnosu suraujemo na obostrano zadovoljstvo. Sisako-moslavaka upanija kao osniva pomogla nam je u opremanju kole materijalno-tehnikim pomagalima, a Opina Donji Kukuruzari pomae u sufinanciranju uenike kuhinje i kole u prirodi. Razvojni prioriteti kole Prioritet nam je poboljanje meuljudskih odnosa na svim relacijama odgojno-obrazovnog procesa, a to bi rezultiralo poveanjem kvalitete rada. Drugi je na prioritet razvijanje poduzetnikog duha uenika aktivnim ukljuivanjem u rad uenike zadruge. Razvijanje poduzetnikog duha kod mladih ljudi namee se kao nunost suvremenog naina ivota. Ova dva prioriteta ine okosnicu razvojnog plana nae kole. Ukljuivanjem u projekt samovrednovanja proveli smo ankete i SWOTanalizu, koje su ukazale na prioritete. Ovaj projekt pomogao nam je da to objektivnije ocijenimo svoj rad. Razvojni plan kole 1. Unapreenja meuljudskih odnosa: Poboljanje meuljudskih odnosa na relaciji uitelj uitelj Poboljanje odnosa meu djelatnicima kole
Poboljanje meuljudskih odnosa na relaciji uitelj uenik 2. Razvijanje poduzetnikog duha:
Edukacija uenika i roditelja o prikupljanju samoniklog ljekovitog bilja i umskih plodova Edukacija uenika i roditelja o uzgoju pela i proizvodnji meda Projekt oblikovanja okolia kole
3. Ureenje vanjskog dijela kolskog prostora za potrebe uenika
Osnovna uloga kole u naem drutvu, bez obzira na sredinu u kojoj djeluje, uvijek je ista. Ipak, specifinosti pojedinih sredina odreuju i smjer razvoja kole. Na je cilj prepoznatljivost kole kao sredinje institucije u opini, stvaranje zaokruene cjeline s prepoznatljivim identitetom. Mjesto odravanja kulturnih, sportskih i svih ostalih drutvenih dogaanja. U okruenju u kojem radi kola ima vanu ulogu u otkrivanju i usmjeravanju uenikih potencijala te stvaranju rezidencijalnog statusa sadanjih i buduih generacija. To emo postii jo veom ukljuenou roditelja, uenika i ostalih partnera u rad kole. Usklaivanje razvojnih planova kole i lokalne zajednice pomoi e pozicioniranju svih zainteresiranih za rad kole na ope zadovoljstvo.
209
10.12. O Obrovac
eljko Modri, Darko Toki
Bana Josipa Jelaia 13, Obrovac Telefon: 023/689059 E-adresa: os-obrovac-001@skole.htnet.hr kolski tim za kvalitetu Ravnatelj Strune suradnice Uiteljica PN Uiteljica RN Predsjednik Vijea roditelja Uenici Kritiki prijatelj eljko Modri, prof. hrvatskog jezika i knjievnosti Ljiljana Veselinovi, diplomirana defektologinja Dijana Mari, diplomirani pedagog Ivana upan, prof. engleskog jezika i knjievnosti Biserka Karamarko, dipl. uiteljica eljko Branilovi Andrej Arai Martina upan Darko Toki, prof., ravnatelj Srednje kole Obrovac
Rije ravnatelja U dananjim vremenima kad su promjene u svim segmentima ivota gotovo svakodnevne, ukazala se potreba i za drukijim promiljanjem unapreenja ivota i rada kole. Ispalo je zgodno da se istovremeno s eksperimentalnim vanjskim vrednovanjem pojavio i projekt samovrednovanja kola. Budui da sam ve imao saznanja o ulozi samovrednovanja u nekim europskim zemljama, odluio sam da bi bilo zgodno prihvatiti sudjelovanje u ovom projektu, a uvoenje samovrednovanja kao zakonske obveze dalo je potvrdu da sam bio u pravu. Najdragocjenija iskustva stekao sam pri provoenju SWOT-analize (proveo sam je s uenicima viih razreda, njihovim roditeljima i uiteljima), a naroito u radu s roditeljima, jer sam shvatio da dobar broj njih ne zna kako kola funkcionira, kako je ustrojena, koja je uloga osnivaa, lokalne samouprave, koje su zakonske odrednice i slino. Zato su se susreti provedbe SWOT-analize pretvarali u ugodne i manje ugodne razgovore u kojima sam roditelje upuivao u bitne postavke ivota i rada kole, ali i dobivao dragocjene spoznaje i upute s njihove strane. Koris ne su bile i njihove inicijative i prijedlozi (nuenje pomoi u ureenju kolskih prostora, oivljavanje starih obiaja i zanata i sl.). Rije kritikog prijatelja kole S obzirom na ozbiljan pristup provedbi projekta od strane Osnovne kole Obrovac, cjelokupan posao na razradi i definiranju prihvatljivih razvojnih
eljko Modri, prof. Dobro je da se isto vremeno s eksperimen talnim vanjskim vred novanjem pojavio i pro jekt samovrednovanja kola.
210
ciljeva, uvjerenja sam da e projekt kao i provedba prihvaenih ciljeva biti u potpunosti realizirana. Svi lanovi kolskog tima za kvalitetu savjesno pristupaju svojoj obvezi, a prema osobnim saznanjima i svi drugi imbenici odgovorni za realizaciju projekta. Vjerujem da su moje dobronamjerne sugestije vrlo dobro prihvaene i u tom su smislu moja iskustva u radu sa kolom iskljuivo pozitivna. Obiljeja kole
Darko Toki, prof., Srednja kola Obrovac, kritiki prijatelj Iz svega vienog u koli neosporno je da se sve uinjeno moe isko ristiti kao poticaj za promjene i organiziranje jo kvalitetnijeg obrazo vanja.
Naa je kola jedina matina kola koja radi na podruju Grada Obrovca, koji je udaljen 45 km sjeveroistono od Zadra. U svom sastavu ima tri podrune kole (Karin, Kruevo i egar). kola u Kruevu je osmorazredna, Karin i egar su etverorazredne. Nae je podruje povratniko i od posebnog dravnog interesa. Struktura stanovnitva bitno je izmijenjena u odnosu na prijeratno razdoblje. kola u ovoj kolskoj godini ima ukupno 384 uenika u 23 razredna odjela, 15 uitelja razredne, 20 predmetne nastave i 3 strune suradnice. Razredni odjeli imaju velik raspon uenika (od 8 do 31). Uenici postiu zadovoljavajue uspjehe na kraju kolske godine, ali postoji jo velik prostor za poboljanje. Veina ih uspjeno upisuje eljene srednje kole i fakultete. Posebnosti kole Veina su uenika i uitelja nae kole putnici, pa je to razlog zato se sve aktivnosti dogaaju unutar vremena u kojemu su i jedni i drugi u koli. I pored toga prepoznatljivi smo po kolskom zboru (jedno je vrijeme bila aktivna i enska klapa), likovnom izriaju (uenici redovito sudjeluju na upanijskoj i dravnoj smotri likovnog stvaralatva), aktivna je sekcija raketnih modelara, prole smo kolske godine imali uenika na dravnom LiDraNu (u kategoriji pojedinanih scenskih nastupa). 2004. godine kola se ukljuila u UNICEF-ov projekt Stop nasilju meu djecom i dobila status kole bez nasilja. U listopadu 2008. godine obnovili smo taj status. Partnerstva kole kola je od poetka svoga rada (1995. godine) suraivala s raznim ustanovama i organizacijama. Do 2003. godine radili smo u zgradi srednje kole zajedno s njihovim uenicima i profesorima. To je bilo razdoblje iznimne suradnje, prijateljstva i dijeljenja zajednikih tekih povratnikih, ali i rados nih trenutaka. Lokalna zajednica aktivno je sudjelovala u obnovi zgrade matine kole u Obrovcu, koja je obnovljena sredstvima USAID-a (koji je bio partner grada). kolu smo opremili namjetajem, i to sredstvima koja je doniralo Veleposlanstvo Japana u Hrvatskoj. Uspjeno suraujemo sa svim slubama, institucijama i udrugama na podruju grada (Crveni kri, KUD Galeb Karin Gornji, Puko otvoreno uilite u Obrovcu, Djeji vrti Obrovac, Centar za socijalnu skrb u Obrovcu, Policijska postaja Obrovac i ostalima).
211
Razvojni prioriteti kole Svakako valja unapreivati kvalitetu kole na dvjema razinama. Jedna je razina materijalna (na nju moemo manje utjecati, ali je ipak provodimo), a ogleda se u stvaranju optimalnih prostornih uvjeta (izgradnja dvorane u Kruevu, nove kolske zgrade u Karinu i daljnja obnova zgrade u egaru) i opremanju kole nastavnim sredstvima i pomagalima. Druga je razina odgojno-obrazovna, a ogleda se u podizanju razine svijesti o nunosti promjene naina komunikacije, meusobnog uvaavanja svih u sustavu, odnosa prema materijalnim dobrima kole i slino. Svakako valja raditi i na jo boljoj suradnji izmeu roditelja i kole. Stvaraju se uvjeti da roditelji postanu aktivni sudionici ivota kole ukljuujui se na razne naine (akcije ureenja vanjskog i unutarnjeg prostora, radionica o njegovanju starih obiaja i ostale aktivnosti). Najvanije je uvjeriti uitelje, uenike i njihove roditelje da su promjene stalne, da su vremena bitno drukija i da doista zahtijevaju drukije pristupe svakoga od nas pojedinano, ali i nas kao zajednice.
Razvojni plan kole kolski tim za kvalitetu odluio je da u kolski razvojni plan za ovu i sljedeu kolsku godinu uu: 1. ie i urednije uionice i okoli kole 2. Izgradnja boljih meusobnih odnosa (uenici roditelji uitelji). Vizija razvoja kole Teko je i nemogue izdvajati kolu iz njezina okruenja. Onog trenutka kad socijalna i gospodarska slika Obrovca bude na puno vioj razini, i mi emo puno lake moi ostvarivati svoje zahtjeve i oekivanja u smislu poboljanja materijalnih, prostornih i ljudskih kapaciteta.
212
kolu prije svega vidimo kao mjesto u kojem e se svi dionici uiti toleranciji, prihvatljivosti, uspjenoj komunikaciji, mjestu novih spoznaja i stjecanja znanja. Vidimo je i kao ustanovu koja e imati optimalne prostorne uvjete u svim naseljima u kojima su nai uenici. Da bi se ta slika ostvarila, treba biti strpljiv, uporan i odluan, treba ustrajati na odgajanju, uvjeravanju, dokazivanju, pokazivanju osobnim primjerom. Treba jo poboljati suradnju sa svim nadlenim institucijama, slubama, ustanovama u uem i irem okruenju.
213
10.13. O Popovac
Jadranka Sabljak, Ruica Pain Ilakovac
Popovac, Vladimira Nazora 26 Telefon: 031/728-119 E-adresa: os-popovac@os.t-com.hr Web-adresa: os-popovac.skole. hr kolski tim za kvalitetu Ravnateljica kole Strune suradnice Naelnik opine lan poglavarstva opine upnik Uiteljice Roditelji Jadranka Sabljak Katarina Benovi, psiholog Marijana Kuna, knjiniar Zoran Kontak Oskar Mravlini Boidar Petrovi, predsjednik kolskog odbora Lidija Markovi Suzana Vencl Marija Beti Danijela Matkovi Vesna Kletu Nikolina Matkovi Davor Kletu Antonio Beti Ruica Pain-Ilakovac, dipl. pedagog, via savjetnica, Agencija za odgoj i obrazovanje, Osijek
Uenici
Kritiki prijatelj
Rije ravnatelja Osnovna kola Popovac nalazi se na podruju od posebne dravne skrbi. Povratkom, poslije mirne reintegracije, odluili smo da emo se truditi da nau kolu, bez obzira na to to je seoska, s malim brojem uenika, uinimo prepoznatljivom. Ukljuivali smo se u razliite projekte na dravnoj razini koje i danas provodimo (Ekokole, Za sigurno i poticajno okruenje u kolama, kole za djecu Afrike), a i sami smo realizirali vie projekata na kolskoj razini s ciljem poboljanja komunikacije u koli te razvijanja osjeaja pripadnosti koli. Svi uitelji smatraju da treba raditi na unapreivanju rada kole i omoguiti uenicima njihov optimalni razvoj. U projekt samovrednovanja ukljuili smo se jer smo eljeli neto novo. Htjeli smo spoznati svoje dobre, ali i loe strane, bez obzira na to koliko nam to teko palo. Drago nam je to su svi bili iskreni, saznali smo koje su nae prednosti i bilo nam je drago zbog toga. Nedostaci koje su naveli roditelji i uenici, prvo su nas okirali, neke ak i jako razljutili, ali su nam bili materijal za razmiljanje i raspravu. Saznali smo kako nas vide, ali i da nemaju visoko miljenje o radu svakoga uitelja, a tu sliku svakako elimo izmijeniti.
Jadranka Sab ljak Htjeli smo spoznati svoje dobre i loe strane bez obzira na to koliko nam to teko palo.
214
Formirali smo kolski tim za kvalitetu u koji smo imenovali uitelje, roditelje, uenike i predstavnike lokalne samouprave. Izabrali smo i kritikog prijatelja kole. Upoznali smo ih s rezultatima SWOT-analize. Rije kritikog prijatelja kole U Osnovnoj koli Popovac (tijekom uloge kritikoga prijatelja u projektu Samovrednovanje u osnovnim kolama) zapazila sam vrlo velik interes i motiviranost kole za ovaj proces i za vlastiti razvoj. kolski je tim za kvalitetu, uz izvrsno voditeljstvo ravnateljice, vrijedno i kvalitetno proveo sve etape projekta; osjetila sam izrazito pozitivan pristup i energiju te zalaganje za provedbu razvojnoga plana. Nakon SWOT-analize, koja je svojom svrhovitou otvorila mnoge izazove za djelovanje, postavljen je vei broj ciljeva koje su u koli eljeli ostvariti kako na poboljanjima uvjeta rada tako i na podizanju kvalitete odgojno-obrazovnoga procesa. Na primjeru ove kole odlino je vidljivo djelovanje samovrednovanja kao mehanizma razvoja jer su tijekom projekta ve ostvarene mnoge aktivnosti iz kojih je vidljivo (vee/manje ili potpuno) ostvarivanje postavljenih razvojnih ciljeva. Bili su ukljueni gotovi svi dionici (ili predstavnici) rada kole. Prema ovome je mogue predvidjeti uspjeno ostvarivanje i ciljeva koji jo nisu u potpunosti ostvareni. Smatram vrlo vanim postignutu bolju suradnja kole s roditeljima i osobito s lokalnom zajednicom. Ulogu sam kritikoga prijatelja doivjela kao potrebnu i korisnu za proces samovrednovanja. Uvjerila sam se da struna osoba izvan kole moe pridonijeti kvaliteti razgovora/rasprave o razvoju kole i pomoi u jasnijem oblikovanju predloenih ciljeva te naina i pokazatelja njihova ostvarivanja. Vano je uspostaviti meusoban odnos razumijevanja i otvorenosti ravnatelja, tima za kvalitetu i kritikoga prijatelja. U ovoj koli projekt je dodatno pokrenuo vlastite resurse za unapreivanje rada, uokvirio ve prije pokrenute aktivnosti i iskustva te ih povezao s novima; osnaio je djelatnike te potaknuo vri, sigurniji razvoj prema kolskoj autonomiji i veoj povezanosti s lokalnom sredinom. Obiljeja kole kola Popovac nalazi se u seoskoj sredini, osim matine kole u Popovcu imamo jo dvije podrune kole: osmogodinju u Kneevu te etverogodinju u Branjini. Imamo ukupno 190 uenika koji su rasporeeni u 16 razrednih odjela, istih i kombiniranih. Najmanji razredni odjel ima samo etiri uenika, a najvei 20. Nai uenici dolaze iz obitelji koje imaju znatnih financijskih potekoa, treina naih obitelji ivi od socijalne pomoi, tako da ekskurzije ne moemo organizirati, a terenska se nastava provodi ako za nju ne treba financijska potpora obitelji. Dvanaest uenika ima tekoa u uenju i svladavanju gradiva, ali su integrirani u redovitu nastavu, realizirajui posebne ili prilagoene programe. Desetak uenika ima ozbiljne bolesti (astma, alergije, dijabetes, epilepsija, oteenje govora) koje utjeu na njihov uspjeh u koli, sve je
Ruica Pain-Ilakovac, kritiki prijatelj
215
vie uenika s poremeajem u ponaanju, pa imamo dosta tekoa s odravanjem radne discipline na nastavi. Svi su uenici u obradi Centra za socijalnu skrb, ali postupak je jako spor. Veina je uenika motivirana za uenje u skladu sa svojim mogunostima, a i ocjene su u skladu s postignuima. Uenici koji su u naoj koli bili uspjeni obino takvi budu i u srednjoj koli. Posebnosti kole Uz dopunsku i dodatnu nastavu u koli poeli smo organizirati i radionice na temu Kako uiti i tzv. vrnjaku pomo za uenike kojima je potrebna pomo pri savladavanju gradiva. Uitelji s uenicima rade na nekoliko projekata tijekom kolske godine, koji se prezentiraju roditeljima i lokalnoj zajednici na kraju kolske godine. U naoj mjesnoj crkvi svake godine organiziramo sa upnikom sveanu misu posveenu domovini u koju se aktivno ukljuuju kolski zbor, uitelji i uenici. Tijekom zimskih praznika organiziraju se razliite kreativne radionice i igre, ali i pomo u uenju. Organiziraju se projektni dani, 14. studenoga dan je posveen ekologiji i zdravoj prehrani s praktinom radionicom u kolskoj kuhinji, posljednji dan nastave u prvom polugoditu odrava se projektni dan posveen nenasilju kada se u okviru radionice uenici ue pravilnoj komunikaciji koja je ugodna svima. Dan prije proljetnih praznika projektni je dan posveen prevenciji ovisnosti. Ukljuili smo i roditelje, uz uenike, u rad kreativnih radionica vezanih uz obiljeavanje blagdana ili obiaja, nakon ega uratke izlaemo na prodajnim tandovima, a prikupljena sredstva koristimo za realizaciju terenske nastave. Formirali smo i kolske timove: tim za kulturnu i javnu djelatnost, tim za port, tim za zabavu, razonodu i medijsku kulturu, tim za humanitarnu djelatnost i prevenciju ovisnosti, tim za ekologiju, tim za kulturno i tehniko stvaralatvo. Svaki tim ima svoga voditelja, a voditelji su izabrali bliske suradnike, izradili su svoje godinje programe koji su sastavni dio godinjeg programa kole. kola je etvrti put obnovila status ekokole, potvrdili smo i produili status kole bez nasilja. Dobili smo Povelju upanije osjeko-baranjske za rad s djecom na podruju ekologije. Naa je web-stranica dobila priznanje i nagradu jer je odabrana kao jedna od desetak najboljih stranica u Hrvatskoj. Njegujemo i tradiciju naega kraja, povratkom u Baranju 1997. godine prikupljali smo sve odbaene stare stvari s tavana naih kua i u koli stvorili lijepu etnozbirku koja je stalno smjetena u kolskom predvorju. Pokrenuli smo obiaj fanika (maskenbala) u naem selu koji smo povezivali uz ekologiju, svake godine izraujemo ekoloke maske i kostime, a suraujemo i s udrugom Maska, koja je kasnije nastala u naem selu i zajedno s njima organiziramo maskenbal.
216 Partnerstva kole
Lokalna samouprava pomae koli u radu, financira pojedine kolske projekte/kolsko igralite, uionicu na otvorenom, predkolski minimum, projekt Ekokola, suradnju sa kolom u Maarskoj. Na nau se Opinu moemo uvijek osloniti. kola svojim izvannastavnim radom obogauje ivot sela. Imamo dobru suradnju i s naom Crkvom i upnikom koji je lan kolskog tima za kvalitetu. On tijekom euharistije obavijesti mjetane o svim vanim dogaanjima u koli i pozove ih da se ukljue u aktivnosti kole. Suraujemo sa svim kolama u upaniji, a naravno i sa svim srednjim kolama te njihovi predstavnici dolaze u koli radi profesionalnog informiranja naih uenika. Uenici su ukljueni u nogometni turnir Kruna kup pekarnice Kruna ime im je omogueno druenje i s drugim uenicima u upaniji. Suraujemo s O Lipo u Maarskoj, za sada kao sudionici na kolskim priredbama i portskim susretima. S udrugom Maska iz Popovca zajedno organiziramo seoski maskenbal. Suraujemo i s Turistikom zajednicom i redovito se ukljuujemo u njihove projekte. Razvojni prioriteti kole Organizirati kolske timove za kvalitetu za pojedina podruja rada Nastavu usmjeriti na uenika i njegovo postignue Dovretak kolske zgrade te izgradnja portske dvorane i vanjskih igralita Opremanje kole potrebnim uilima za rad i osposobljavanje uitelja da se njima koriste Zapoljavanje defektologa i pedagoga Pokretanje barem predkolskog minimuma Organizirati kolu za roditelje
Poticati uitelje da se struno usavravaju i napreduju u struci Unaprijediti suradnju s roditeljima i uvesti vie aktivnosti i radionica za svrsishodno provoenje slobodnog vremena uenika
Poboljati disciplinu uenika na nastavi i uope u koli, posebno P Kneevo Vrednovati postignua uenika, ali i rad uitelja, strunih suradnika, ravnatelja, kole Razvojni plan kole Razvojni plan kole izradili smo jo poetkom 2008. godine, ali smo ga nekoliko puta analizirali i razraivali. U na razvojni plan ugradili smo poboljavanje uvjeta rada kole te tu planiramo izradu ograde oko podrune kole
217
u Kneevu, asfaltiranje igralita te ureenje dvorita podrune kole. Uz pomo lokalne samouprave te nogometnog kluba zavreno je igralite, a ostali nas poslovi tek oekuju. Planiramo i izgradnju portske dvorane u Popovcu, u tijeku je izrada projektne dokumentacije te pregovori sa upanijom radi uvrtavanja u proraun. Planiran je i projekt izgradnje uionice na otvorenom, dio sredstava dobili smo od lokalne samouprave, a ostatak emo osigurati iz donacija i raznih prodajni izlobi uenikih radova i koncerata u emu smo i do sada bili vrlo uspjeni. U podruju uenja i pouavanja elimo nastavu usmjeriti na uenike, (ali elimo) da uenici napreduju prema svojim sposobnostima, ali da su i ocjene u skladu s njihovim znanjem. Slabija disciplina uenika jako je izraen problem na nastavi i tijekom odmora te emo izradom kolskih pravila, praenjem ponaanja uenika, reagiranjem na svaki oblik nepoeljnog ponaanja, prouavanjem bontona uiniti korak naprijed k poeljnom ponaanju. U koli elimo stvoriti ugodniju atmosferu za boravak te poboljati odnose s roditeljima kroz partnerstvo i ukljuivanjem roditelja u sve oblike rada s djecom u koli.
Vizija razvoja kole U budunosti elimo da naa kola bude otvorena, suvremeno opremljena, da u nju uenici dolaze rado, da u njoj prikupe sva znanja u skladu sa svojim sposobnostima i interesima te razviju sve potrebne kompetencije za ivot. Da bismo to postigli, elimo maksimalno koristiti sve svoje potencijale, u rad kole to vie ukljuivati i roditelje. Nastojati da uenici budu aktivni sudionici u nastavi i u ostalim odgojno-obrazovnim oblicima rada. Stalno struno osposobljavati nae uitelje te ih dodatno educirati za rad s uenicima s posebnim potrebama. Kod uitelja poticati pripremanje za nastavu u skladu sa zahtjevima suvremene nastave uz koritenje svih raspoloivih na-
218
stavnih sredstava, vodei rauna o stalnom opremanju kole suvremenim nastavnim sredstvima. Uvaavati djeja prava, pouavati uenike o njihovim pravima i obvezama te da sami uenici donesu pravila ponaanja i mjere za prekritelje tih pravila. Poticati samovrednovanje uitelja i uenika kao mehanizam razvoja kole. Suraivati s lokalnom samoupravom i strunim institucijama, prezentirati svoj rad javnosti te se stalno brinuti o ugledu kole.
219
10.14. O Sokolovac
Dragica Osman, Vesna Mili
48306 Sokolovac, Trg dr. T. Bardeka 10 Telefon: 048/838 068; 091/799 41 77 E-adresa: os-sokolovac-001@skole.htnet.hr Web-adresa: www.skole.htnet.hr/os.sokolovac-001/skola kolski tim za kvalitetu Ravnatelj kole Strune suradnice Uiteljice Dragica Osman Goranka Teodorevi, struni suradnik pedagog Nataa Brekalo, struni suradnik kolski knjiniar Verica uti, u. njemakoga jezika Biljana Novosel, u. hrvatskoga jezika Saa Kork, u. tjelesne i zdravstvene kulture Ljiljana Glavina, u. razredne nastave Silvija Holiek, u. razredne nastave Vinja Sakulj-Savi, u. razredne nastave Anita Fajdeti, u. vjeronauka Vesna Mili, dipl. geograf, via savjetnica za geografiju, Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb
Kritiki prijatelj
Rije ravnateljice Svaka je kola specifina drutvena ustanova koja ima svoju dinamiku strukturu i elemente: cilj, ulogu, zadatke, ljude, sredstva, procese, tehniku i meusobnu povezanost, povezanost sa sredinom u kojoj djeluje. Pri ukljuivanju u ovaj projekt glavna je misao vodilja bila da se na temelju samoanalize doe do poboljanja u bilo kojem segmentu rada. To smo i uinili razvojnim planom koji ima dva prioritetna podruja: 1. Bolja suradnja s primarnim sudionicima u ivotu kole roditeljima, s ciljem ureenja sobe za prijem roditelja 2. Velik broj uenika putnika nekvalitetan prijevoz, s ciljem poboljanja kvalitete prijevoza Deveterolani tim za kvalitetu sastavljen je od uitelja razredne nastave, predmetne nastave i strunih suradnika, a primarni mu je cilj osiguravanje optimalne podrke za razvoj osobnih potencijala svakog uenika. Ukljuivanjem kritikog prijatelja u rad tima dobiva se pregledniji i objektivniji pristup rjeavanju problema i samim time pospjeuje se konani cilj projekta. Uoava se spremnost svih uitelja, ne samo tima, na samovrednovanje i vlas titi razvoj. Procesom samovrednovanja dolazi se do stvarnih, objektivnih podataka koji ukazuju na to: to se treba mijenjati, to mi moemo mijenjati,
Dragica Osman, ravnateljica
220
koga sve izvan kole ukljuiti, zato to initi. Iako smo do sada malo uinili, to je vie nego da nismo nita uinili. Nastavljamo dalje. Najpozitivnije je u tom cijelom radu spremnost svih lanova tima da svojim emocionalnim i intelektualnim angairanjem doprinose da se planirano ostvari. Naravno i poticaj kritikog prijatelja, koji se relativno kas no ukljuio u cijeli proces, no bez obzira na to vjerujemo ba u pravi as. Rije kritikog prijatelja kole Suradnja s ravnateljicom i timom za kvalitetu bila je uspjena, a iskustvo koje sam time stekla vrlo dragocjeno. Naa meusobna suradnja zapoela je relativno kasno nakon provedenog samovrednovanja, SWOT-analize, definiranih razvojnih podruja i razvojnih ciljeva. Tim za kvalitetu istakao se dob rom organiziranou, visokim stupanjem samostalnosti u radu, razvijenou vjetine samoprocjenjivanja i prepoznavanju prioriteta, ali i otvorenou za ponovna preispitivanja i prihvaanja drugih i drugaijih ideja i prijedloga te teei boljim i ostvarivijim rjeenjima. Ozraje u kojem se odvijao zajedniki rad bilo je u znaku meusobnog uvaavanja, izrazito konstruktivno, poticajno i produktivno. Dogovoreni su termini u pojedinim etapama rada i sadraj rada potivani. Obiljeja kole kola Sokolovac pokriva kolsko podruje Opine Sokolovac koja je smje tena u Koprivniko-krievakoj upaniji. Stanovnitvo se u veoj mjeri bavi poljoprivredom. Uenici putuju u kolu iz 28 naselja. Od 269 uenika 203 uenika su putnici. U sastavu matine kole Sokolovac nalaze se i etiri podrune kole. U njima nastavu polazi u dvorazrednim kombinacijama 68 uenika. Jedna je pod runa kola s etverorazrednom kombinacijom od 10 uenika. U matinoj koli po jedan je razredni odjel od I. do IV. razreda sa 64 uenika. Nastavu, koja je 100% struno zastupljena, izvodi 11 uitelja razredne nastave, a jedna je uiteljica i savjetnica. Rano uenje stranog jezika, njemaki jezik, radi apsolventica germanistike, dok je izborna nastava vjeronauka i engleskog jezika (IV. raz.) takoer struno zastupljena. U predmetnu nastavu ukljueno je 127 uenika, rasporeenih u 7 razrednih odjela. U svim je razrednim odjelima do 20 uenika osim osmog razreda koji broji 29 uenika. Predmetnu nastavu izvodi 15 uitelja. Dio nastave iz matematike i cijela nastava iz fizike nestruno je zastupljena. Uiteljica likovne kulture i matematike radi na dvije kole, a uiteljica povijesti ak u tri kole. Uspjeh uenika: Na kraju k. god. 2006/2007. od 252 uenika 239 uenika (95%) uspjeno je zavrilo kolsku godinu i prelo u vii razred, a 11 uenika (4,3%) upuuje se na popravni ispit. Od toga se 2 uenika (0,7%) upuuju na ponavljanje razreda. Uenici upueni na popravni ispit uspjeno su ga poloili.
Vesna Mili, kritiki prijatelj
221
Na kraju k. god. 2007/2008. od 268 uenika 264 uenika (98%) uspjeno su zavrila kolsku godinu i prela u vii razred, a 4 uenika (2%) upuuju se na popravni ispit. Ni jedan uenik nije upuen na ponavljanje razreda. Uenici upueni na popravni ispit uspjeno su ga poloili. Posebnosti kole Dopunska nastava organizirana je za uenike koji imaju potekoe u svladavanju redovitog programa iz hrvatskog jezika i matematike (IIV. raz.), hrvatskog jezika, matematike i njemakog jezika (VVIII. raz.). Dodatnom nastavom obuhvaeni su uenici koji pokazuju poseban interes za rad iz: matematike, hrvatskog jezika, njemakog jezika, biologije i geografije. Dio je uenika ukljuen u kolski sportski klub (nogomet, koarka, atletika). Likovna skupina vodi rauna o estetskom ureenju cijele kole. Ukljueni smo u GLOBE-projekt. Naa je kola ve pet godina ekokola. Ukljuili smo se u projekt Zbrinjavanje organskih ostataka i nagraeni novanom nagradom od 3.000,00 kn. Nacionalna zaklada za razvoj civilnog drutva nagradila je projekt kola prijatelj zajednice (10.000,00 kn) kao najbolju volontersku inicijativu u Republici Hrvatskoj u 2008. U projekt prevencije ovisnosti Otvoreni kiobran u organizaciji Zavoda za javno zdravstvo Koprivniko-krievake upanije ukljuen je 31 uenik es tog razreda. kolski preventivni programi: kolski program prevencije ovisnosti, Program mjera za poveanje sigurnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama i Program preventivnih aktivnosti u cilju suzbijanja trgovanja ljudima u organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta. Svi programi obuhvaaju sve uenike u koli u preventivnim aktivnostima uklopljenim u svako dnevni odgojni rad kole.
222 Partnerstvo kole
Partnerski odnos s lokalnom zajednicom izgraen je na temelju obostranog razumijevanja i promiljanja, pritom vodei rauna jedino o dobrobiti svih uenika nae kole. Pokazatelj je normalnih odnosa i to da ve pet godina obiljeavamo Dan kole i Dan opine zajedno. Svojim postupcima u javnosti pokazujemo pozitivan odnos prema lokalnoj zajednici i dajemo primjer sredini u kojoj ivimo i djelujemo. Ostale institucije koje su pridonijele kvalitetnijem radu kole: Agencija za odgoj i obrazovanje, Unija-papir Koprivnica, Udruga Lijepa naa, Zavod za javno zdravstvo, Muzej grada Koprivnice, HPD Bilo Koprivnica, umarija Sokolovac, Gradska knjinica i itaonica Fran Galovi Koprivnica, Prehrambena industrija Podravka. Razvojni prioriteti kole Unaprijediti bi valjalo vie podruja rada koja smo iskazali nakon provedene samoanalize, tj. SWOT-analize. Puno toga nije u naoj domeni odluivanja jer su u pitanju vei materijalni izdaci. Zbog toga smo se odluili za ova dva prioritetna podruja u kojima moemo napraviti pomak na bolje. 1. Bolja suradnja s primarnim sudionicima u ivotu kole roditeljima, s ciljem ureenja sobe za prijem roditelja 2. Velik broj uenika putnika nekvalitetan prijevoz, s ciljem poboljanja kvalitete prijevoza Prvo je prioritetno podruje zavreno i evaluirano nastavljamo dalje s anketnim listiima. Drugo je prioritetno podruje u fazi realizacije, oekujemo pozitivan pomak u dolasku i odlasku uenika. Najvanije je da su se tim i kritiki prijatelj sloili s dinamikom rada. Razvojni plan kole 1. Bolja suradnja s primarnim sudionicima u ivotu kole roditeljima, s ciljem ureenja sobe za prijem roditelja Razraeni plan djelovanja s nosiocima aktivnosti u potpunosti je realiziran. Evaluacija je predstavljena Uiteljskom vijeu 8. sijenja 2009. (rad se nastavlja) 2. Velik broj uenika putnika nekvalitetan prijevoz, s ciljem poboljanja kvalitete prijevoza Ovaj je razvojni plan kole zahtjevniji i sadri vie dijelova. Izrada obrazaca za praenje (razrednici, deurni uitelji, ravnateljica) Informiranje Uiteljskog vijea Informiranje prijevoznika s dobivenim podacima praenja Informiranje lokalne zajednice s dobivenim podacima praenja Informiranje osnivaa Informiranje Vijea roditelja
223
Zajedniki sastanak tima sa svim vanim imbenicima (prijevoznik, lokalna zajednica, osniva, Vijee roditelja, kolski odbor) Informiranje javnosti s rezultatima projekta Sistematizacija, evaluacija Za sve navedeno zadueni su nosioci aktivnosti i odreeni su rokovi. Vizija razvoja kole U budunosti elimo postati mjesto na kojemu emo sustavno propitivati i poboljavati kvalitetu svoga rada da bismo bili u mogunosti pratiti promjene i odgovoriti zahtjevima suvremenog drutva, a to je predvieno i Nacio nalnim kurikulumom. Samovrednovanjem rada i razvojnim projektima inimo male korake u tom smjeru.
224
10.15. O Varadin
Karmen Jalovec, Violeta Vidaek-Hain
Varadin, Kralja Petra Kreimira IV. 10 Telefon: 042-320-444, 320-465 E-adresa: os-varazdin-001@skole.t-com.hr Web-adresa: www.os-prva-vz.skole.hr kolski tim za kvalitetu Ravnateljica kole Struni suradnik-pedagog Struni suradnik-psiholog Uitelj-savjetnik Uitelj-mentor Uitelj-savjetnik Uitelj-mentor Predstavnica uenika Predstavnica osnivaa Predstavnica roditelja Kritiki prijatelj Karmen Hans-Jalovec Vesna Forek Tea Pahi Marica Sukner ura Trpeza Marija Posavec Snjeana Huek Agata Kii Karmen Trubi Mirjana Jarmi dr. sc. Violeta Vidaek-Hain, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet organizacije i informatike, Varadin
istoa zemlje, vode, neba to je sve to nam treba! Rije ravnatelja Ukljuivanje u projekt samovrednovanja osnovnih kola novo je iskustvo. Pokuaj je to da se na novi nain proanaliziraju resursi kole i da se u budunosti maksimalno iskoriste. Vanim smatram meusobne suradnike odnose unutar tima te elju lanova tima da prema svojim osobnim i strunim kompetencijama pridonesu realizaciji postavljenih ciljeva. Nakon poetnog snimanja stanja i popunjavanja obrasca dolo se do zakljuka da struni tim sastavljen od lanova Uiteljskog vijea treba proiriti predstavnicima roditelja, uenika i osnivaa jer je to proizalo iz postavljenih ciljeva. Pomou upitnika, anketa i ljestvica procjena prikupili su se i obradili potrebni podaci. Velika pomo u radu pruena je sugestijama, usmjeravanjem rada i podrkom kritikog prijatelja kole. Vanim takoer smatram meusobne suradnike odnose unutar tima i uvaavanje miljenja koje se u konstruktivnim diskusijama argumentiralo i profiltriralo te na kraju dovelo do zajednikog stava tima. Ovakav nain rada podloga je za razvijanje dobrih suradnikih odnosa i stvaranje novog ozraja u koli koje se temelji na veoj odgovornosti prema
Karmen Hans-Jalovec, prof., ravnateljica Ovakav nain rada podloga je za razvijanje dobrih suradnikih od nosa i stvaranja novog ozraja u koli.
225
preuzetim zadacima. Naglasak stavljam na vanost kontinuiranog prikup ljanja podataka i informacija od svih relevantnih imbenika vezanih uz rad kole, analizu istih i jo veu otvorenost kole za suradnju uz uvaavanje specifinosti rada u koli i zatiti profesije. Svakako u prvi plan treba staviti uenike i osigurati im maksimalnu podrku u radu koja e se temeljiti na poticajnom okruenju i strunom radu. Omoguiti uenicima dovoljno vremena za vjebanje, ponavljanje i praktian rad. Motivirati uenike da ne ue samo za ocjenu, ve ih kroz nastavu pripremati za stvarni ivot. U svakoj situaciji pruiti im emocionalnu podrku i individualnu pomo. Stvoriti situacije u kojima e do izraaja doi njihova kreativnost, istraivaki i stvaralaki rad. Temeljem rada na ovom projektu dobili smo realniju i objektivniju sliku stanja u koli, a to e nam pomoi u planiranju strategije daljnjeg djelovanja i rada kole. Rije kritikog prijatelja kole Osobna su iskustva u radu na ovom projektu pozitivna. Ovo je za mene bio izazov i mogunost da se bolje upoznam s radom kole te da imam priliku iz prve ruke uti prednosti i nedostatke odgojno-obrazovnog rada u koli. Budui da nisam lanica kolektiva, imam uvid koji je objektivan i nepristran. Uvoenju i promicanju samovrednovanja najvie je pridonio strukturirani radni materijal s jasno definiranim ciljevima i prioritetima, zatim timski rad i kreativnost u pristupu. Tim za kvalitetu proveo je detaljno i svrsishodno samovrednovanje kole, pri emu je neupitan izuzetan angaman ravnateljice i svih lanica tima koje su svojim strunim kompetencijama doprinijele realizaciji projekta, a njegovi su rezultati vidljivi i mjerljivi. U radu je uoeno da su lanovi tima samokritini, da imaju iskustva u radu na projektima, otvoreni su za promjene i novine, prihvaaju ih i nemaju strah od rezultata. U procjenu su ukljueni svi vani dionici, pri emu bih prvo istaknula roditelje, uenike i lanove lokalne uprave i samouprave te institucije na dravnoj razini. Napravljeni su okviri za pojedine analize. O tome su obavijeteni nadleni subjekti i institucije koje e omoguiti provedbu i evaluaciju. Ovo je za mene zanimljivo i korisno iskustvo jer sam imala prilike vidjeti kreativan pristup analizi i evaluaciji kvalitete u osnovnokolskom obrazovanju. Obiljeja kole U samom srcu starog baroknog grada Varadina nalazi se I. osnovna kola Varadin. U svoje okrilje prima narataje mladih Varadinaca i uvodi ih u svijet novih otkria i saznanja. Kroz cijelo vrijeme postojanja kola je ponos grada. Djelatnici i uenici kole sudjeluju u cjelokupnom kulturnom, javnom i portskom ivotu, a kola i nadalje nastavlja dugogodinju uspjenu tradiciju postiui nova ostvarenja i rezultate. kolsko podruje obuhvaa 57 ulica, ali u kolu se upisuju i uenici s drugih kolskih podruja i iz susjedne Meimurske upanije. Na ovom kolskom podruju nema znatnije izgradnje, pa prema tome ni veih fluktuacija sta-
dr. sc. Violeta VidaekHain
226
novnitva. Posljednjih godina kola biljei lagani pad uenika, ali jo uvijek zadrava tendenciju upisa po tri odjeljenja prvog razreda. Jedno je od glavnih obiljeja uenika njihova zainteresiranost za ostvarena osobna postignua koja se mogu promatrati kroz njihov uspjeh. Krajem k. god. 2007/08. od ukupno 260 uenika IIV. razreda s odlinim uspjehom razred je zavrilo 208 uenika, s vrlo dobrim 49, a 3 uenika ocijenjena su ocjenom dobar. Od ukupno 309 uenika VVIII. razreda s odlinim uspjehom razred su zavrila 162 uenika, s vrlo dobrim njih 102, s dobrim 42, a 3 su uenika ocijenjena ocjenom dovoljan. Tendencija je rada da se sve negativne ocjene sustavno rjeavaju u dogovoru uenik, predmetni uitelj, struna sluba kole i roditelj. Na taj nain izbjegava se negativan uspjeh na kraju godine i upuivanje uenika na popravni ispit. U posljednje dvije godine to je bilo uspjeno odraeno. U k. god. 2008/09. kola broji 552 uenika u 24 razredna odjela. Veliina je razrednih odjela razliita, od 17 do 29 uenika. Svi predmeti struno su zastupljeni. U koli radi 14 uitelja razredne nastave, 22 uitelja predmetne nastave, 2 vjerouiteljice i 3 struna suradnika (pedagoginja, psihologinja i knjiniarka). Za uenike niih razreda organiziran je produeni boravak u koli, a u njegov rad ukljuena su 62 uenika. U koli 380 uenika dnevno koristi uinu i 140 uenika ruak. Velik broj uenika sudjeluje na natjecanjima u znanju, pa kola ima predstavnike u svim natjecateljskim podrujima. Svake su godine uenici sudionici upanijskih i dravnih natjecanja. Nakon zavretka osnovne kole veina njih nastavlja kolovanje u gimnazijama. Socijalni je i ekonomski status uenika razliit. S obzirom na smjetaj kole podruje iz kojeg uenici dolaze jest centar grada i njegovo okruenje. kola vodi posebnu skrb o uenicima koji su smjeteni u udomiteljske obitelji te o onima kod kojih se pojave obiteljski ili odgojni problemi. Grad Varadin kao osniva osigurava besplatnu prehranu za 5% uenike populacije, a uenicima slabijeg imovinskog stanja pomae se i prilikom organiziranja terenske nastave, izleta i ekskurzija. Uenike koji su tijekom svih osam godina postigli odlian uspjeh Uiteljsko vijee nagrauje knjigom u prigodi uruivanja zavrnih svjedodbi. Posebnosti kole kola pripada prvoj generaciji ekokola u Republici Hrvatskoj. Ministrovo priznanje za uspjean rad kola je primila 2001. godine, a uitelji kole 2000, 2001. i 2002. godine. U koli djeluje 21 grupa izvannastavnih aktivnosti i time su pokrivena gotovo sva interesna podruja uenika. U suradnji grada Varadina i Zajednice portskih udruga pri svakoj koli djeluju sportske grupe, pa se u njihov rad uenici ukljuuju prema osobnim interesima. Osim engleskog i njemakog jezika, koji se ue kao prvi strani jezik ili izborni, uenici imaju mogunost kao izborni predmet birati i francuski jezik. Dodatna nastava organizira se za uenike koji pokazuju poseban interes za pojedine predmete, a kroz te sadraje uenici se pripremaju i za natjecanja. U koli se provode naela aktivnog uenja primjenom razliitih oblika i metoda rada. Nastoji se uenike potaknuti na samostalno ukljuivanje u razli-
227
ite oblike rada te omoguiti individualan pristup. O kvaliteti izvoenja nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada u koli govor i injenica da su u savjetnike promovirane 3 uiteljice, a u mentore njih 7. Voditeljima upanijskih strunih vijea imenovano je 6 uitelja i ravnateljica. kola je eksperimentalno provodila HNOS. Ponos su kole rezultati postignuti u natjecanjima u znanju, glazbi, portskim aktivnostima i uenikom zadrugarstvu. U koli je ureena Soba trofeja s osvojenim medaljama i peharima te fotografijama sa sportskih natjecanja. Uenik kole bio je na poznati slikar Miljenko Stani. kola je prepoznatljiva i po pink boji fasade. Geslo je kole: Prva je uvijek prva. Partnerstva kole kola ostvaruje dobru i uspjenu suradnju sa svim vanim imbenicima u svom okruenju. Iz godine u godinu ta se suradnja proiruje i nadopunjuje. Dio nastavnih sadraja kad god je to mogue odvija se u prostorima muzeja, kazalita, galerija i na otvorenim gradskim prostorima. Edukativni programi realiziraju se i u suradnji s Policijskom upravom, vatrogasnom postrojbom, gradskom knjinicom i itaonicom. Dio aktivnosti financira osniva grad Varadin, pa tako uenici imaju besplatan ulaz u sve muzeje, a na gradskim bazenima organizira se kola plivanja za uenike treih razreda. Drutvo Naa djeca organizira interesne grupe i provodi organizirano ljetovanje i kolu u prirodi, a u koli djeluje i Djeji forum. Uenici Glazbene kole odravaju ogledne satove sviranja u koli. Folklorna skupina koja djeluje u koli ima suradnju s folklornim drutvom eljezniar. Dani otvorenih vrata kole prilika su za sve one koji se ele upoznati s aktivnostima kole. Pri koli djeluje uenika zadruga Barok u okviru koje djeluje keramiarska i likovno-proizvodna sekciju. Na taj nain uenici ue o malom poduzetnitvu jer prolaze sve faze razvoja proizvoda od nabavke materijala, izrade proizvoda, ponude, prodaje i raspodjele dobiti. Svoje uratke zadruga prodaje na kolskim izlobama i za vrijeme pancirfesta. Lokalni tjednici Varadinske vijesti i Regionalni tjednik, zatim Varadinska televizija te Radio Varadin prate zbivanja u koli, slikom i tekstom informiraju o radu kole. Ovdje takoer treba spomenuti projekt pod nazivom Osvijetlimo okoli kole koji je realiziran prije nekoliko godina u suradnji roditelja, kole i lokalne zajednice. Tom je prilikom prikupljeno 60.000,00 kuna koje su upotrijebljene za nabavku i postavljanje reflektora na portskom igralitu i vanjskim prostorima kolskog dvorita. kola se svake godine ukljuuje u humanitarnu akciju Dan narcisa, a ima i dobru suradnju s Drutvom invalida i slijepih osoba. U okviru edukativnih radionica uenici se senzibiliziraju za probleme ove populacije i njihovo ukljuivanja u svakodnevni ivot. Kao eko kola brinemo se i o ivotinjama, pa se tako organiziraju i akcije prikupljanja novanih sredstva i hrane za udrugu Spas, koja se brine o naputenim ivotinjama. kola je ugostila i poznatog varadinskog slikara ivka Toplaka ija je izloba slika bila postavljena u koli i otvorena za javnost. Budui da Varadin i Vukovar povezuje mnogo toga, kola ostvaruje suradnju sa kolom Dragutina Tadijanovia u Vukovaru. Poetak suradnje bio je 6. prosinca 2007. kada je odrana videokonferencija izmeu dviju kola, to
228
je bilo ugodno i zanimljivo iskustvo, nastavilo se posjetom vukovarskih uenika osmih razreda Varadinu u lipnju 2008. godine, a djelatnici kole bili su u posjetu Vukovaru u studenom 2008. godine na sam Dan sjeanja na Vukovar.
Razvojni prioriteti kole Nakon upoznavanja s projektom samovrednovanja na Uiteljskom vijeu prvi je uinjen korak bila provedba samoanalize odnosno procjena sadanjeg stanja kole. Procjenu su vrili uitelji i struni suradnici koji su na ljestvici procjene od 1 do 5 procjenjivali sljedea podruja rada: kvaliteta nastave, kvaliteta nastavnog plana i programa, postignua uenika, podrka uenicima, slobodne aktivnosti uenika, uvjeti rada, rukovoenje kolom, suradnja s lokalnom zajednicom, razvoj kole. Nakon toga tim je obradio podatke i doao do zakljuka da ista ova podruja moraju procijeniti i uenici kako bi se dobila realnija slika. Broj uenika ograniili smo na pet po razrednom odjelu od IV. do VIII. razreda. S uenicima etvrtih i osmih razreda provedeno je i samovrednovanje rada uitelja i odreenih predmeta u koli. Rezultati su se kretali u rasponu: nikad, vrlo rijetko, povremeno, esto, gotovo uvijek. Neka su od pitanja bila: u razredu mogu slobodno rei to mislim, znam svoje ocjene, u koli nailazimo na razumijevanje i rjeavanje problema, s uiteljicom dogovaramo kako emo uiti, obrazlaemo svoja miljenja i odluke. Nakon toga izraena je i ljestvica procjene za roditelje koja je popunjavana na Vijeu roditelja. Ljestvica se takoer kretala od 1 do 5, a podruja procjene bila su sljedea: nastava u koli, razvojne potrebe uenika, podrka uenicima, podrka roditeljima, organizacija izvannastavnih aktivnosti, prostorni uvjeti i opremljenost kole, rukovoenje kolom, suradnja s roditeljima, ope miljenje o koli, procjena napretka kole u posljednje tri godine.
229
Nakon obrade podataka provedena je SWOT-analiza pri emu su uzeta u obzir miljenja svih navedenih grupacija i njome su definirane prednosti kole, nedostaci, mogunosti, potekoe i opasnosti. Temeljem ove analize definirana su prioritetna razvojna podruja rada kole: dogradnja kole za jednosmjensku nastavu (radovi su tada bili u tijeku) i organizacija jednosmjenske nastave; jedinstveno odgojno-djelovanje kole; prehrana uenika; suradnja s osnivaem. Ova su podruja naknadno razraena u Razvojnom planu kole. Razvojni plan kole Razvojni plan kole obuhvaa etiri prioritetna podruja koja je potrebno u buduem radu unaprijediti. 1. Rad kole sada se ve odvija u jednosmjenskoj nastavi. Pri njezinoj organizaciji uzeti su u obzir svi relevantni elementi prikupljeni u snimanju poetne situacije. Promjene koje se rade vrlo su male i odnose se na neke segmente i izmjene rasporeda izborne nastave i izvannastavnih aktivnosti. Povratne informacije uenika i roditelja veinom su pozitivne. Ovaj podatak potkrepljujemo informacijama o pozitivnim stavovima uenika, roditelja i uitelja. Rasprave o jednosmjenskoj nastavi provedene su na Vijeu roditelja, Vijeu uenika i Uiteljskom vijeu. O tome postoje slubeni zapisnici i biljeke. Proelnica Upravnog odjela za obrazovanje i znanost grada Varadina Karmen Trubi takoer je iznijela tvrdnju da je zadovoljna s organizacijom jednosmjenske nastave i svim popratnim sadrajima koje kola prua. 2. Jedinstveno odgojno djelovanje kole jest podruje koje je od svih imbenika procijenjeno kao prioritetno. Istaknuta je potreba jo tjenje meusobne suradnje i predloene su mjere za uspostavu dodatne komunikacije: suradnja s razrednicima, ali i predmetnim nastavnicima, zajedniki roditeljski sastanak s lanovima Razrednog vijea poetkom petog razreda, donoenje etikog kodeksa kojim bi se regulirali odnosi kola uenik roditelj i odredila prava i obveze svih, struna predavanja i radionice o specifinim problemima uenika s posebnim potrebama, modaliteti rjeavanja disciplinskih prekraja i ocjenjivanja. Kao problem istaknuti su poneki uitelji s nerazvijenim kompetencijama u provoenju ovog pod ruja te je predloena njihova dodatna edukacija. 3. Prehrana uenika u postojeim uvjetima dobro je organizirana. Istaknuto je zadovoljstvo uenika i roditelja uvoenjem i mogunou konzumiranja ruka i kvalitetom jelovnika, ali je u iduem razdoblju potrebno dogovoriti s osnivaem mogunost dogradnje nove kolske kuhinje i blagovaonice. 4. Suradnja s osnivaem, Gradom Varadinom, dobra je dugi niz godina. Ulae se u razliite programe, opremanje i dogradnju objekata. U svrhu jo bolje organizacije bilo bi potrebno poetkom godine imati plan financijskih sredstava za programe koje kola moe realizirati (projekti, dodatne i dopunske aktivnosti, sportske aktivnosti i dr.). koli bi to bilo bitno zbog donoenja godinjeg plana i programa rada te kolskog kurikuluma koji se donosi u rujnu tekue kolske godine.
kola od poetka k. god. 2008/09. radi u jednoj smjeni, to je doprinijelo i dalo novu kvalitetu odvijanju redovne nastave, ali i organizaciji svih ostalih aktivnosti u koli. Smatram da kola posjeduje velike kapacitete za daljnji razvoj. Prvenstveno se to odnosi na ljudske resurse odnosno uitelje, strune suradnike, ali i ostale djelatnike kole koji svaki prema svojim mogunostima pridonose razvoju kole. Ono to je najvanije jest da se konstantno iskazuje spremnost za nove izazove i inovacije, odnosno ukljuenost u razne projekte i akcije ili kako se esto u naoj zbornici zna rei ima nas sve posvud. Takav rad rezultira veim angamanom uitelja i strunih suradnika, pa se uenicima pruaju raznovrsniji sadraji i naini pouavanja. U budunosti bit e potrebno raditi na opremanju dograenog dijela kole suvremenim nastavnim sredstvima i pomagalima te omoguiti kontinuirano struno usavravanje. Budui da se organizacijom jednosmjenske nastave poveao broj uenika koji imaju uinu i ruak u koli, bit e potrebno u to skorije vrijeme proiriti kapacitet kuhinje i dograditi blagovaonicu. U perspektivi oekujemo ukljuivanje veeg broja roditelja u dogaanja kole te razvijanje part nerskih odnosa i jo veeg meusobnog uvaavanja i dogovaranja oko odgojnih postupaka. Smatram da e i Vijee uenika pridonijeti izgraivanju imida kole u skladu s promjenama koje se dogaaju i pomoi u donoenju etikog kodeksa kole. Ureenje odnosno oplemenjivanje kolskih prostora mora biti stalna briga da bi se stvorilo ugodno radno ozraje. U cilju jo kvalitetnije skrbi o uenicima bilo bi potrebno ekipirati strunu slubu kole strunim suradnikom logopedom. Vjerujemo da e Grad Varadin kao osniva prepoznati nae kvalitete i omoguiti nam potporu za realizaciju novih programa i pratiti nas u naem razvoju kao i do sada. Noeni tradicijom i duhom prve, po emu smo poznati i prepoznatljivi, spremni smo u budunosti za nove ideje, zamisli i izazove da bismo jo vie pospjeili ugled kole u zajednici i uinili je ugodnom i poticajnom sredinom za nae sadanje i za budue polaznike.
231
10.16. O Vilima Korajca, Kaptol

Mato Nosi, Anica Eed
34334 Kaptol, kolska 12 Telefon: 034 231 040; 231 709 E-adresa kole: os-kaptol-001@skole.htnet.hr E-adresa ravnatelja: mato.nosic@po.htnet.hr Web-adresa: www.os-vkorajca-kaptol.skole.hr kolski tim za kvalitetu Ravnatelj kole Struni suradnik Uitelji Mato Nosi Nino Dikli Josipa Tau Biljana Gaji Mirjana Brii Ljubica Maljur Jasminka Grgi Ante Zeba, dipl in. biokemije Draen Biljman, kriminalist Anica Eed, voditeljica SV pedagoga
kolski odbor Vijee roditelja Kritiki prijatelj kole
Rije ravnatelja Samovrednovanje je kao nain evaluacije sporadino i neosvijeteno, ponekad intuitivno, primjenjivano na nastavi, dosljednije i sustavnije pri hospitacijama u osvrtima na odrane nastavne sate, jo obuhvatnije s upoznavanjem podruja kvalitete kolskoga ivota i rada na Visokoj pedagokoj koli u Welmu i Austrijskom pedagokom institutu u Grazu, zatim u provedbi HNOS-a, kada smo ga vezali uz nove nastavne paradigme (projektnu, istraivaku, problemsku nastavu i projekte). Ono je jo puniji i najobuhvatniji smisao dobilo pri razradi samoprocjena ukupnosti kolskoga rada u najnovijem projektu samovrednovanja. Holistiki pristup samoprocjenama baziran na indikatorima kvalitete bio je put sagledavanja cjelokupnog rada, put senzibiliziranja i tima za kvalitetu i svih uitelja ove kole. Primjena SWOTanalize i rezultati, pa i postupci i rjeenja koja je ona dala, otvorili su putove polivalentnog sagledavanja kolskih problema, njihovo fokusiranje i slaganje u tzv. kolski mozaik potreba, zahtjeva, traenja izlaza i rjeenja. Sve je rezultiralo razvojnim planom kole koji je u najveoj mjeri realiziran i koji je time kod mnogih izazvao osjeaj samosvijesti, podigao samopotovanje, stvorio kritiku mreu poticaja, primisli i aluzija, a to je takoer izuzetno vano, ponegdje razbio razliite iluzije! Dobiveno je iskustvo u ovome radu izvanredno. On nas je uvjerio da ne razvijamo ustanovu u formalnom smislu, nego ivu kolsku zajednicu. Rezultatima inicijalnih anketa koje smo proveli meu starijim uenicima na tom podruju zajednitva nismo
Mato Nosi, ravnatelj, voditelj tima Stvorivi posebno rad no ozraje, ostvarili smo jedan mali projekt i stek li kompetencije za sloeniji, poduzetniji i uinkovitiji rad.
232
nezadovoljni, no na duhovnom povezivanju, nadgradnji, treba raditi dalje, sustavnije i intenzivnije. Na kraju, samovrednovanje jedne kolske sredine izuzetno je snaan vjetar u lea kurikularnom radu na kolskoj razini. Ako kolski kurikulum izvodimo iz nacionalnoga, onda samovrednovanje daje vrlo kvalitetnu osnovu za njegovu provedbu. Razvojni plan kole tu je jedan od kljunih dokumenata. Na toj osnovi i kolski smo kurikulum s obzirom na njegovu otvorenost, fleksibilnost, autonomnost i posebnost nazvali razvojnim. Kao ravnatelj i voditelj tog inicijalnog projekta uvjeren sam se da e projekt samovrednovanja ustanove trajno saivjeti u naoj koli, pa i u svim hrvatskim kolama. kola je prostor dnevnih promjena, razvoja. Realni i izvedivi kolski razvojni planovi dokidaju stihijnost i sluajnost, oslobaaju sinergiju stvaranja, daju mnotvu razliitih interesa, stavova i miljenja, zajedniki tlos rada. Mogu, zajedno s koordinatorom projekta prof. Dikliem, biti zahvalan voditelju nacionalnog projekta dr. Bezinoviu i njegovim suradnicima, naim savjetnicima prof. Matasu i prof. Rogau te naoj kritikoj prijateljici prof. Anici Eed za korisne upute i savjete, a jednako tako svim uiteljima nae kole, mnogim roditeljima, predstavnicima lokalne vlasti na elu s naelnikom Opine Kaptol M. Paviiem, a posebice lanovima tima za kvalitetu. Rije kritikog prijatelja kole Pozvana sam za suradnju kao kritiki prijatelj u O Vilima Korajca nedugo nakon ukljuivanja te kole u eksperimentalno provoenje projekta samovrednovanja u 2008. godini (ravnatelj je voditelj SV-a ravnatelja u Poeko-slavonskoj upaniji). Tadanje moje spoznaje o ulozi kritikoga prijatelja u procesu samovrednovanja bile su samo teorijskoga karaktera. No, otvorilo se podruje uenja i sudjelovanja u neposrednoj kolskoj praksi. Iskustva u radu s ravnateljem, koordinatorom i timom za kvalitetu doista su bila izuzetno pozitivna. Dostupni su mi bili svi dokumenti o tijeku ostvarivanja projekta: informiranje o projektu na razini Uiteljskoga vijea ravnateljeva prezentacija za djelatnike, formiranje tima za kvalitetu, imenovanje koordinatora, aktivnosti koje su prethodile izradi samoevaluacijskoga izvjea, SWOTanalizi, odreivanju razvojnih ciljeva i prioritetnih podruja razvoja, izradi razvojnoga plana, ostvarivanju razvojnoga plana, vrednovanju provedbe projekta samovrednovanja, analiza mjerljivih pokazatelja ostvarenja razvojnih ciljeva, koji su razvojni ciljevi razvojnoga plana ostvareni, a koji nisu i iz kojih raz loga. Komentirala sam pojedine dokumente i postavljala pitanja u svezi s pojedinim fazama procesa samovrednovanja kole. Uspjeno smo se dogovarali o nekim razliitim razmiljanjima i usuglaavali stavove. Upravo ovdje poka-
Anica Eed, voditeljica SV pedagoga, kritiki prijatelj kole Iskustva u radu s rav nateljem, koordinato rom i timom za kvalite tu bila su izuzetno po zitivna.
233
zala se otvorenost i spremnost za suradnju ravnatelja, koordinatora i tima s vanjskim suradnikom kritikim prijateljem tako da je moje iskustvo pozicije kritikoga prijatelja izuzetno pozitivno: ostvarivanje profesionalne suradnje s drugom kolom, stjecanje iskustva, sudjelovanjem u pojedinim fazama provedbe projekta, o cjelokupnom procesu samovrednovanja u neposrednoj kolskoj praksi, bogato iskustvo potrebno za provedbu projekta samovrednovanja kole u kojoj radim, a provedba je projekta sada i zakonska obveza, spoznaja koliko je kvalitetna provedba procesa samovrednovanja bitna za izradu kolskoga kurikuluma (osobito njegova razvojnoga dijela). Smatram ulogu vanjskoga suradnika kritikoga prijatelja u procesu samovrednovanja kole izuzetno vanom, prvenstveno zbog analiziranja rada kole iz drugoga kuta, to pridonosi objektivnosti. Takoer bismo trebali postupno poticati razvijanje kompetencija kritikih prijatelja kod svojih neposrednih stalnih suradnika: uitelja, odnosno svih prosvjetnih djelatnika kole i uenika, a svakako, gdje i kad god je to mogue i roditelja. Tako bismo teili razvoju osobnoga kritikoga prijateljstva s ciljem ostvarivanja meusobnoga kritikoga prijateljstva neposrednih imbenika odgojno-obrazovnoga procesa jedne kole. Svakako, u svrhu unapreivanja rada s uenicima i podizanja kvalitete rada i funkcioniranja kole. Obiljeja kole kolu pohaa 439 uenika u 23 kolska odjela. U matinoj koli Kaptol je 19 razrednih odjela, a u podrunim kolama Alilovci i Podgorje po dva. Prosjeno odjeli imaju 19 uenika. Prosjek sniavaju kombinirani razredni odjeli podrunih kola gdje je broj uenika gotovo minimalan. kolsko pod ruje biljei demografsku stagnaciju. Prostire se na gotovo 100 km 2, kvadratinog je oblika sa sreditem u Kaptolu kojem gravitira jo 9 naselja. Na dijagonali od jugozapada do sjeveroistoka smjestile su se dvije spomenute podrune kole tako da su Alilovci od Poege, upanijskog centra, udaljeni 8 km, Kaptol 11 km, a Podgorje 16 km. Cijelo podruje ima izrazito ruralna obiljeja. Obrazovna je razina roditelja nezadovoljavajua, a njezin prosjek smanjilo je stanovnitvo izbjeglo s podruja zapadne Bosne. S tim u svezi oteana je uinkovitija suradnja s roditeljima, a takvi su roditelji u pravilu nedostatna potpora djeci. U koli je zaposleno 38 uitelja sa strunim suradnicima. Osjea se problem uitelja putnika, njihova esta fluktuacija i znatna struna nezastupljenost. Ti imbenici utjeu ne samo na ukupan rad nego i na dub lje integracijske procese u koli. S obzirom na ope uvjete smatramo da kurikularna nastava daje ansu naoj djeci za bolji uspjeh u pojedinim, posebice prirodnim predmetima. Posebnosti kole Osobito su razvijeni posebni programi na portskom podruju. Zahvaljujui suradnji s nekim klubovima i pojedincima, uspjeno se i masovno u slobodno
234
vrijeme vjeba gimnastika kao temeljna portska disciplina, nogomet, rukomet, a u program maoretkinja ukljueno je 49 uenica. Ove programe potpomae lokalna samouprava. kola nudi kvalitetne programe scenskog odgoja, novinarstva, literarnih i likovnih aktivnosti, matematikih grupa, rada na polju astronomije, kitniarstva i izradbe ukrasnih predmeta, programe ekolokog odgoja, keramiarstva i sl. Neki se od ovih programa rade i na prihodovnoj, trinoj osnovi te se tako stvaraju prva uenika poduzetnika iskustva. Najvee su uspjehe postigli literati, novinari i matematiari sudjelovanjem na razliitim natjeajima i dravnim kolskim natjecanjima, a u okviru projekta Sluaj kako zemlja die i zadrugarstva osvajanjem prvih dravnih nagrada (npr. za najbolji kolski tradicijski kontinentalni vrt, najbolje ureeni okoli) i dobivanjem brojnih priznanja postiglo se najvie.
Partnerstva kole kola odrava partnerske odnose s Opinom Kaptol na podruju kulturne i javne djelatnosti, u okviru svih vanijih razvojnih projekata, u provedbi zajednikih poslova, u projektima koji su povezani s opinskim razvojem, prvenstveno na ekolokom planu. Partnerske odnose imamo i s drugim udrugama, organizacijama, tijelima lokalne uprave: upanijska poljoprivredna savjetodavna sluba u Kaptolu, Kulturno drutvo eka beseda iz Kaptola (javni kulturni nastupi), upa Kaptol, Zdravstvena ambulanta Kaptol, APP Poega, Hrvatske ume, Park prirode Papuk, Kutjevo d.d., Poeanka d.d., Vinogradarstvo Kutjevo, HEP Poega, Gradski muzej u Poegi, Gradsko kazalite u Poegi, Prometni odjel upanijske policijske uprave, neki obrtnici, upanija poeko-slavonska, Ured dravne uprave Poega, Grad i Opina Poega. Svi oni tijekom kolske godine pletu mreu kolskoga rada pruajui uenicima i koli razliite sadraje i aktivnosti. Na irem podruju partnerstvo se ostvaruje sa svim kolama, ak i sa srednjim kolama, Medicinskim fakultetom u Zagrebu posredstvom kole narodnog zdravlja Andrija tampar, uiteljskim fakultetima, osobito Uiteljskim fa-
235
kultetom u Osijeku, Agencijom za odgoj i obrazovanje, posebice s Ispostavom Osijek, Ministarstvom znanosti, obrazovanja i porta, Odjelom Uprave za inspekcijske poslove iz Osijeka itd. Stalna je suradnja s Crvenim kriem u Poegi, Hrvatskim Caritasom u Zagrebu, Biskupijskim i upnim Caritasom. Osobito se istie suradnja sa portskim organizacijama (nogomet, gim nastika, koarka) i dravnim portskim savezima (npr. koarka, rukomet). Vrlo je dragocjeno da se ve nekoliko godina odvija suradnja s roditeljima koji (ponegdje redovito, a ponegdje povremeno) dolaze u uionice i pruaju uiteljima pomo u provedbi pojedinih nastavnih sadraja, osobito u niim razrednim odjelima. Razvojni prioriteti kole
I. Struno podruje
a) struni razvoj svih djelatnika; dokazi aktivnog, sutvornog sudjelovanja na strunim skupovima, ne samo puko pasivno pribivanja; promocija dvaju djelatnika u via zvanja b) na opoj razini poboljavati nastavne procese; povezati jo vie kolski rad i stvarni ivot u okruenju; skladno uravnoteiti voenje, pouavanje i uenje, od treeg razreda provedba projekta uinkovitog itanja i raz vijanja tehnike itanja c) neprestano razvijati svijest o koli na razini duhovnog i tvarnog zajednitva i sudionitva; ovlaivanje uitelja po naelu supsidijarnosti i ovjerene demokratske prakse d) pojaavanje suradnje sa kolama na vodoravnoj i okomitoj razini
II. Materijalno podruje
a) prikljuiti kola na novu kanalizacijsku mreu i proiriti vrt b) proiriti kolski vonjak tradicijskim sadnicama voa i obnoviti postojei dio c) poeti s prvom fazom dogradnje i adaptacije graevinskog prostora (uionice i predvorja) d) iskopati baru u blizini stare talonice e) na staroj talonici podii sjenicu, prethodno prekriti humusom, urediti taj dio prostora f) rasporediti i popuniti ukupni kolski prostor prema idejnom i izvedbenom projektu. Razvojni plan kole Razvojni plan kole donesen je nakon provedenih predradnji projekta samovrednovanja. U nj su uli projekti za koje su lanovi tTima za kvalitetu smatrali da se objektivno izvodljivi. Tijekom same izrade razvojnog plana za neke se akutne probleme ukazao nain njihova rjeavanja, pa su takoer uvrteni u na plan. Prema uputama voditelja projekta proirili smo sastav tima za kvalitetu i dopunili prijedloge za razvojni plan (npr. postavljanje okomite
236
prometne signalizacije i rjeavanje nogostupa uz prilaznu i glavnu, upanijsku, cestu to je povealo sigurnost uenika i poboljalo komunikaciju na relaciji kola sredite mjesta). Do kraja 2008. godine ostvarilo se: Ureenje povrina na elnoj strani kolske zgrade i dvorane postavljanje rubnika, postavljanje kamenjare, sadnja ukrasnog bilja, ureenje povienog ronda; investicija nabava sadnog materijala, motorna kopaica, kamen, kompost Stranja strana dvorane odravanje travnjaka i postojeeg raslinja, sadnja novog prema hortikulturnom planu koji je izradio dipl. ing. Tomislav Beni, voditelj rasadnika Hrvatskih uma u Hajderovcu angaman uenika, uitelja, 46 roditelja, ravnatelja; cijena: gorivo, sadnice Postavljanje uionica u prirodi roditelji, radnici Hrvatskih uma i drugi, domar i ravnatelj, 8 uenika osmih razreda Izrada i postavljanje klupa od prirodnih drvenih oblutaka roditelji, domar, ravnatelj Postavljanje vertikalne signalizacije Tvrtka Elektromodul-promet Osijek, Opina Kaptol, Opina naelnik i Poglavarstvo, kola ravnatelj, UC Poega dipl. ing. Mijo Jozi; semafor, dovod struje 80.000,00 kn Postavljanje staze uz kolsku prilaznu i glavnu upanijsku cestu, plaen materijal (betonska galanterija i rubnici) bivem ueniku i sada roditelju Ani Zeba, tvrtka Zeba, Opina kola Izradba ukrasnih i uporabnih predmeta, dokvalifikacija djelatnika za izradbu ukrasnih i uporabnih predmeta, za izradbu keramike, izlobe u koli, prodajne izlobe, prigodno koritenje izraenoga materijala (Uskrs, Boi, Nova godina) teajevi, konac, boje, svila, ukrasni papir, ljepilo, ica, glina, pribor za obradu gline, teaj za etiri djelatnice
Unutarnji prostor:
Osposobljavanje sanitarnog vora za invalide (Ministarstvo i kola)

Organizacija rada:
raspored sati prilagoen potrebama uenika raspored smjena, funkcionalno koritenje uionica poboljanje kvalitete nastave jaanjem suradnje meu uiteljima izrada idejnog plana dogradnje kole, dobivena suglasnost Ministarstva za idejni projekt, ishoenje je lokacijske dozvole u tijeku Vizija razvoja kole kola koja e imati potpunu strunu zastupljenost, u kojoj nee postojati kronini nedostatak prostora, u kojoj e se klasina predavaka nastava svesti na mjeru podnoljivu za uenike. U toj koli nastavna e praksa biti istraivanje, prezentiranje, raspravljanje, eksperimentiranje, stalna aktivnost uenika i uitelja, skladan odnos uenja i pouavanja, policentrini izvori uenja i pouavanja. To bi bila kola s odlikom nenametljive organiziranosti i bliske
237
spontanosti koje stvara povoljno i eljeno ozraje, prostor koji bi bio i hram, i radionica, i izlagaonica, i igraonica! Da bi se to ostvarilo, moraju se poboljati uiteljski studiji, treba se stvoriti uinkovitiji sustav stalnog strunog usavravanja zaposlenih, na svim poljima obvezati uitelje na cjeloivotno uenje, ne samo kole nego i druge institucije, udruge, drutva, raditi s roditeljima, rjeavati probleme djejeg slobodnog vremena, ulagati daleko vie u znanje
238
10.17. O Vladimira Nazora, Virovitica

Sanjica Samac, Vesna Bedekovi
Tome Masaryka 21, 33000 Virovitica Telefon: 033/721-410 E-adresa: os-virovitica-002@skole.t-com.hr Web-adresa: www.os-vnazor-vt.skole.hr kolski tim za kvalitetu Ravnateljica kole Sanjica Samac, dipl. hist. Kristijan Gostimir, prof. povijesti Kristina eri, prof. hrvatskog jezika Buga Zdjelar, prof. povijesti Marieta kaniaj, prof. psihologije Antonija evelak, dipl. uitelj Draenka Vernik, nastavnik razredne nastave eljka Lovrekovi, dipl. uitelj Kritiki prijatelj kole Mr. sc. Vesna Bedekovi, proelnica Upravnog odjela za drutvene djelatnosti Virovitiko-podravske upanije
Rije ravnateljice Ukljuivanjem u projekt samovrednovanja eljela sam da steknemo objektivnu sliku o radu kole, da prepoznamo i sami sebi priznamo svoje prednosti i nedostatke te pokrenemo promjene kroz timski rad, a ne da one dolaze od jedne osobe, npr. ravnatelja ili strune slube (pedagoga, psihologa). eljela sam da nauimo uinkovitije i zajedniki rjeavati potekoe (obino se rjeavanje potekoa ostavi ravnatelju), dogovarati projekte i aktivnosti za poboljanje kvalitete obrazovanja uenika te prezentirati svoje uspjehe. Smatram da ovakvim radom potiemo bolju komunikaciju meu kolegama uiteljima, podiemo kvalitetu rada kole te time postiemo da uenici, uitelji i roditelji budu zadovoljni kolom. Iskustva rada u timu vrlo su vrijedna. U radu je ostvarena dobra komunikacija, nitko se nije osjeao prozvanim ili uvrijeenim, uvaavali smo meusobne prijedloge, raspravljali s razliitih gledita o dobrim i loim stranama, pronalazili kreativna rjeenja problema. U meusobnim raspravama prepoznali smo kvalitetne strane nae kole kojih ponekad nismo ni svjesni, ali se i razoarali zbog pretjerano negativnog miljenja nekih uitelja (obino onih koji esto kritiziraju, a gotovo nikada nemaju prijedloge za konkretne akcije i projekte kako bismo ih rijeili). U dananjem radu osnovnih kola, koje su jako optereene raznim projektima, javnom i kulturnom djelatnou, ovakav je projekt vremenski zahtjevan, ali smatram da se viestruko isplati. Ve pri prvim koracima primijeti se da e biti potekoa na koje nismo raunali, ali mi emo svoje razvojne planove dopunjavati i jedva ekamo da vidimo realizaciju onoga to smo dogovorili.
Sanjica Samac, dipl. hist., ravnateljica
239
Rije kritikog prijatelja kole Svaki posjet Osnovnoj koli Vladimira Nazora u Virovitici bio je ugodno is kustvo i prigoda za nove razmjene ideja. Ako sam pritom kolegicama i kolegama pruila podrku podupirui proces njihova profesionalnog razvoja, potaknula ih na promiljanje vlastitih postupaka i mijenjanje vlastite prakse, ohrabrivi ih na prvi korak prema profesio nalnom izazovu u kreiranju vizije kole temeljene na razvojnim potrebama uenika i kolske zajednice, vjerujem da uinkovitost rezultata procesa samovrednovanja Osnovne kole Vladimira Nazora Virovitica nee izostati. Obiljeja kole Osnovna kola Vladimira Nazora u Virovitici osnovana je 1961. godine, a sljednik je prve osmogodinje kole u Virovitici osnovane 1845. godine. kola ima 951 uenika, od ega 419 uenika pohaa razrednu nastavu, a 532 uenika pohaa predmetnu nastavu. Uz matinu kolu koja je smjetena u gradu Virovitici, imamo i tri podrune kole koje se nalaze u prigradskim naseljima Sv. ura, Podgorje i Korija. Ukupno imamo 43 razredna odjela (23 razredna nastava, 20 predmetna nastava). Zbog velikog broja uenika rad kole organiziran je u dvije smjene, a neki razredi broje i do trideset uenika. Iz prigradskih naselja svakodnevno na nastavu u matinu kolu organiziranim autobusnim prijevozom dolaze 183 uenika. U koli su zaposlena 64 odgojno-obrazovna djelatnika. Uz ravnateljicu kole zaposleno je 5 strunih suradnika (pedagog, psiholog, defektolog i dva knjiniara) i 58 uitelja (23 uitelja u razrednoj nastavi, 35 uitelja u predmetnoj nastavi). kolska knjinica sadri velik broj lektirnih i strunih knjiga, a imamo i bogat fond video i DVD-sadraja primjerenih uenicima. Za sve uenike koji to ele organizirana je prehrana u koli te se tome odazvao velik broj uenika. U koli se kontinuirano vodi briga o stvaranju ugodnih uvjeta rada i uenika i uitelja jer u lijepoj i urednoj koli svi rade i ue radosnije i uspjenije. Uenike poduavamo da uvaju postojei inventar kole, a uprava kole nastoji osigurati potreban nastavni materijal, nastavna pomagala te se brine za obnovu radnog prostora. Za vanjski i unutarnji izgled i ureenje kole brinu se i uenici zajedno sa svojim uiteljicama iz biologije i likovne kulture. Velik se broj uenika sa svojim uiteljima i voditeljima izvannastavnih aktivnosti tijekom godine ukljuuje u ostvarivanje kulturne i javne djelatnosti kole. Posebnosti kole Osnovna kola Vladimira Nazora sudjelovala je k. god. 2005/2006. u eks perimentalnom provoenju HNOS-a, a od k. god. 2006/2007. HNOS se provodi kao redovni program. kola je 2000. godine dobila ministrovo priznanje za uspjean, kvalitetan i krea tivan rad. Kvaliteta rada vidljiva je i po brojnim zapaenim rezultatima ko je postiu uenici nae kole na upanijskim i dravnim natjecanjima, to
mr. sc. Vesna Bedeko vi, kritiki prijatelj
240
je rezultiralo proglaenjem najuspjenije kole u Virovitiko-podravskoj upaniji. Uenici se u koli ukljuuju i u dodatni rad iz pojedinih nastavnih predmeta (hrvatski jezik, engleski jezik, matematika, geografija, povijest, kemija, fizika, vjeronauk, biologija) te u razliite izvannastavne aktivnosti: dramskorecitatorske grupe, likovnu grupu, plesne grupe, ekoloku grupu, GLOBE, astronomsko-modelarsku grupu, folklornu grupu, lutkarsku grupu, grupu vrnjake potpore, pjevaki zbor. Uenici s potekoama u uenju ukljueni su u dopunsku nastavu iz pojedinih predmeta (hrvatski jezik, matematika, engleski jezik, fizika). kola ima i svoj sportski klub Mladost: uenici sportai svake godine osvajaju velik broj prvih mjesta na upanijskim natjecanjima, a ostvarivali su uspjehe i na dravnoj razini. Za sada uenici vjebaju u neprimjerenoj sportskoj dvorani te se uz pomo lokalne zajednice oekuje izgradnja nove sportske dvorane. Posebno se ponosimo i astronomsko-astronautskim klubom koji je 2001. godine osvojio prvu nagradu za internetsku stranicu na svjetskom Tjednu svemira te su uenici i njihov mentor nagraeni posjetom sjedita NASA-e u SAD-u. Osim toga u koli djeluje i kolski radio koji svakodnevno emitira program izmeu dviju smjena i tijekom velikog odmora te se svaki tjedan ukljuuje u radioemisiju HRT-a Stigla je pota. kola je ukljuena i u projekt GLOBE od 2000. godine te uenici aktivno sudjeluju u razliitim aktivnostima (praenje vegetacije, natjecanja) te promiu ekoloke vrijednosti. Prole kolske godine nai su uenici prikupljali sredstva kojima smo podrali Jadranski projekt dupin tako to smo usvajanjem dupina Debby pridonijeli aktivnostima istraivanja i zatite dobrih dupina na podruju Cresa i Loinja. kola je od 2005. godine ukljuena i u UNICEF-ov projekt Stop nasilju meu djecom. Ove godine uenici i uitelji uspjeno su sudjelovali u UNICEF-ovu projektu kole za Afriku te se svake godine povodom boinih blagdana ukljuujemo u Caritasovu akciju za pomo siromanim obiteljima. Osim to ga provodimo i projekt Poboljanje djelotvornosti kole Korak po korak ko jim nastojimo prepoznati glavne tekoe u svojoj koli te ih uspjeno otkloniti . Partnerstva kole kola ostvaruje dobru suradnju s lokalnom zajednicom, sudjeluje u natjeajima Turistike zajednice, redovito posjeuje izlobe Gradskog muzeja te sudjeluje u organiziranim radionicama za uenike. Na poziv Gradskog kazalita Virovitica posjeujemo organizirane kazaline predstave, a povodom Mjeseca knjige nai uenici i uitelji odazivaju se pozivu Gradske knjinice i itaonice u njihovim organiziranim aktivnostima. Svake godine uenicima osmih razreda Hrvatski zavod za zapoljavanje daje informacije o mogunostima i potrebama na tritu rada, a sve srednje kole vre promociju svojih programa da bi se uenici lake odluili za budue zanimanje.
241
Na poetku svake kolske godine predstavnici HAK-a i MUP-a uenicima prvih razreda odre predavanje o sigurnosti u prometu. Uenici su upoznati i s radom Podrunog ureda za zatitu i spaavanje Virovitica i vatrogasnog drutva koji redovito odravaju pokazne vjebe za uenike razredne i predmetne nastave. U koli je redovito organizirana i suradnja s lijenikom kolske medicine, a u sklopu Djejeg tjedna uenici i uitelji odravaju priredbe za bolesnu djecu Djejeg odjela virovitike bolnice.
Roditelje i njihovu djecu po potrebi upuujemo u Obiteljski centar radi dodatne pomoi u uenju i ponaanju, a uenici su sudjelovali i u njihovoj Zimskoj koli uenja matematike za uenike. Prilikom obiljeavanja vjerskih blagdana i Dana kruha i zahvalnosti za plodove zemlje suraujemo s Franjevakim samostanom. Povremeno ostvarujemo suradnju s Crvenim kriem te Hrvatskom udrugom pripovjedaa, Drutvom Naa djeca, SOS telefonom i Centrom za prevenciju ovisnosti, a podrune kole organiziraju obiljeavanja prigodnih datuma sa svojim mjesnim odborima. Sve nae aktivnosti prati Informativni centar Virovitica, Virovitiki list, Virovitica Online i Virovitica.net i o njima redovito izvjeuju. Posebno smo ponosni na dugogodinju suradnju i prijateljstvo sa kolom Ferenz Deak iz susjednoga grada Barcsa u Republici Maarskoj s ijim uenicima i uiteljima razmjenjujemo susrete, sportska natjecanja i izlete. Razvojni prioriteti kole Prole kolske godine naa se kola ukljuila u projekt samovrednovanja osnovnih kola koji je organizirala Agencija za odgoj i obrazovanje i Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu. U sklopu projekta ustrojili smo svoj tim za kvalitetu koji uz ravnateljicu ima sedam lanova, a zajednikim radom ispunjeni su obrasci za samovrednovanje kole. Nakon to su se upoznali s projektom, definirane su uloge, odreen je koordinator projekta te su upoznati s postupkom samovrednovanja.
Na Uiteljskom vijeu svi su uitelji upoznati s pokretanjem projekta, takoer i uenici, a njihovi roditelji na roditeljskim sastancima. Nakon obavljene SWOT-analize koju su napravili lanovi tima, svi su uitelji bili u mogunosti ispuniti tu analizu te je zajedniki doneseno samoevaluacijsko izvjee. Prema rezultatima SWOT-analize tim za kvalitetu odredio je razvojne prioritete, definirao ciljeve, metode i aktivnosti za ostvarivanje ciljeva te krenuo u izradu kolskog razvojnog plana. Prikljuio nam se i kritiki prijatelj koji je na zajednikim sastancima svojim prijedlozima i primjedbama pomagao da pronaemo to bolja rjeenja. Dva su prioritetna podruja koja je definirao tim za kvalitetu kole, a to su: a) Struni timovi za organizaciju i provedbu kulturne i javne djelatnosti kole b) Kvalitetnije provoenje slobodnog vremena uenika putnika do organiziranog prijevoza
242
Ostvarena je dobra suradnja s Institutom za drutvena istraivanja u Zagrebu koji su nam po potrebi pomagali u procesu samovrednovanja te smo uspjeli utvrditi sve zadane korake.
Sastanak tima za kvalitetu s kritikom prijateljicom
Razvojni plan kole Nakon to je tim utvrdio prioritete, postavljeni su kratkoroni razvojni planovi. Prvi postavljeni prioritet jest formiranje strunih timova za organizaciju i provedbu kulturne i javne djelatnosti kole. Tim za kvalitetu predloio je pet projekata kojima e se razvojni plan ostvarivati. Do kraja kolske godine provest e se inicijalna anketa meu uiteljima kojom e oni pokazati koliko su zadovoljni dosadanjim zaduenjima u kulturnoj i javnoj djelatnosti kole i to bi se moglo promijeniti. Nakon ankete uvest e se organizacijske promjene. Na kolskim aktivima krajem kolske godine odredit e se timovi i voditelji timova za provedbu kolskih priredbi, projekata, radionica, sudjelovanja na natjeajima, natjecanjima i dr. Slijedi postavljanje pravila u radu timova. Svi timovi bit e u mogunosti pratiti svoj rad prema dogovorenim obrascima u kojima e se voditi evidencija izvravanja postavljenih ciljeva. Na kraju kolske godine uitelji e zavrnom anketom moi pokazati svoj stav o promjenama u radu te predloiti ideje za daljnji rad. Drugi je prioritet kole osiguravanje kvalitetnijeg provoenja slobodnog vremena uenika putnika do organiziranog prijevoza. Poetkom kolske godine na roditeljskim sastancima roditelji uenika putnika bit e upoznati s promjenama koje e omoguavati njihovoj djeci kvalitetnije i sigurnije provoenje vremena do dolaska organiziranog prijevoza. U koli e biti organizirane dnevno dvije grupe u kojima e uenici moi sudjelovati. Svakodnevno e uenici imati osiguran prostor, u kojem e moi pisati svoje domae zadae, i uitelja. Njima e biti osigurana i pomo vrnjaka, takoer uenika putnika koji ostvaruju odlian uspjeh u kolskim obvezama, a ele pomagati svojim prijateljima. Druga grupa moi e sudjelovati na radionicama u knjini-
243
ci koje e svakim danom u tjednu voditi struni suradnici knjiniari, psiholog i pedagog koji e sami odabirati aktivnosti primjerene uenicima npr. crtanje, origami, gledanje filmova, pedagoko-psiholoke radionice. Roditelji e biti upoznati s time da e djeca biti svakodnevno evidentirana te kola nee moi preuzeti odgovornost za one koji ne budu htjeli sudjelovati u ponuenim aktivnostima u koli.
Tim za kvalitetu s ravnateljicom Sanjicom Samac (desno dolje) i kritikom prijateljicom Ves nom Bedekovi (u sredini gore).
Vizija razvoja kole kola u budunosti trebala bi biti ugodno i poticajno okruje za uenje, pouavanje, razvoj kreativnosti, odgovornosti i suradnje. To e se najuspjenije ostvariti u okviru projekta ostvarivanja razvojnog plana kole. Uspjeh i razvijanje meuljudskih odnosa nee izostati ako uenici i uitelji i u budunosti budu odgovorno i kreativno ispunjavali svoje obveze. U tome e nam pomoi godinji kolski projekt kojim poinjemo sljedeu kolsku godinu. Ona e biti proglaena godinom lijepog ponaanja te e svi biti poticani tijekom godine na ostvarivanje tog projekta raznim radionicama, izlobama, predavanjima te izborom najuspjenijeg uenika i razreda.
244
10.18. II. O Vrbovec, Vrbovec

Jasenka Jonji, Michelle Bra Roth
Brdo bb, Vrbovec Telefon: 01/2792-929 E-adresa: os-vrbovec-003@skole. t-com. hr Web-adresa: www. os-druga-vrbovec. skole. hr kolski tim za kvalitetu Ravnatelj kole Struni suradnik Jasenka Jonji, dipl. uitelj razredne nastave Snjeana Holjevac Popovi, dipl. pedagog Suzana Mojsilovi Pintari, dipl. psiholog Ljiljana krinjar, dipl. knjiniar Ivana Bakula, defektolog Katarina Kerha, logoped Sandra melak, prof. hrvatskog jezika Andreja Radakovi, dipl. uitelj razredne nastave Kritiki prijatelj kole Michelle Bra-Roth, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja PISA-centar, nacionalna projektna menaderica
Rije ravnatelja Izloeni smo promjenama u drutvu, a sve se to odraava i na kolu kao dio toga drutva. Vlastita svijest o neophodnim promjenama i preispitivanju vlas tite kvalitete, kao i traenje naina kako poboljati kvalitetu rada u koli, razlozi su koji su me naveli da nas ukljuim u ponueni projekt. Nakon dugogodinjeg opremanja kole materijalnim resursima, nastavnim sredstvima i pomagalima dostignut je gotovo vrhunac. Paralelno s time tek lo je i pojaano ulaganje u usavravanje uitelja. Time su se stvorili uvjeti za nadogradnju i poboljavanje kvalitete rada.
Jasenka Jonji, ravna teljica Projekt mi se uinio pogodnim da pobolja mo kvalitetu nastavei osiguramo najbolji mo gui rezultat u radu svakog djeteta.
Kao voditeljici upanijskog strunog vijea ravnatelja Zagrebake upanije ponueno nam je da sudjelujemo u projektu Samovrednovanje u osnovnim kolama, koji e se eksperimentalno provoditi u Hrvatskoj. Budui da elimo poboljati ukupnu radnu sredinu koja e djeci biti poticajna za uenje, a uiteljima za rad, projekt mi se uinio pogodnim da poboljamo kvalitetu nastave ponudom i upotrebom razliitih nastavnih oblika moderne, raznolike i suvremene nastave u kojoj se svaki uenik individualno potie i podupire. Veoma nam je vaan osobni razvoj i najbolji mogui rezultat u radu svakog djeteta i svakog uitelja. Rije kritikog prijatelja kole Osobni doprinos i motivaciju za sudjelovanje u ovom projektu kao kritiki prijatelj II. osnovne kole Vrbovec prvenstveno povezujem s viegodinjim radom s ravnateljima te posebno dobrom suradnjom s ravnateljicom Jo-
245
nji. Tijekom nekoliko godina obnaanja funkcije vie savjetnice za opi raz voj i kolski menadment u MIPS-u (AZOO), teme samovrednovanja kola i razvojnih planova obraivala sam desetak puta za nekoliko stotina ravnatelja osnovnih kola na viednevnim seminarima i okviru manjih skupina. Ravnateljica Jonji je kao voditelj V ravnatelja prisustvovala jednom od tih seminara jo 2004. godine te nas od tada povezuje slian nain razmiljanja o evaluaciji kao poetnoj i zavrnoj toki svakog razvojnog ciklusa, odnosno planiranja unapreenja odgojno-obrazovnog rada. Neka osnovna polazita za razvojni plan ove kole razraivale smo dakle jo prije vie godina i sudjelovanje u ovom projektu pokazalo se loginim nastavkom dotadanje suradnje. Tim za kvalitetu znatno je pridonosio svojim strunim i iskustvenim zapaanjima, idejama i prijedlozima za njihovu implementaciju. Svaki nam je sastanak protekao u ugodnom radnom i prijateljskom ozraju tijekom kojih sam nastojala uvaavati razvojne potrebe ove kole te potivati struni doprinos i kompetencije lanova tima za kvalitetu. Osobna profesionalna stajalita i ideje temeljene na iskustvu u meunarodnim pristupima razvoju obrazovanja nastojala sam pritom maksimalno potisnuti i ne nametati pravce raz voja za koje jo nije dovoljno sazrela naa obrazovna stvarnost. Odmah nakon obraene SWOT-analize postalo je jasno da djelatnici ove kole ele i trebaju vie panje usmjeriti na osobni razvoj uenika i bolju suradnju s lokalnom zajednicom. Razvoj samopouzdanja na osnovi osamostaljivanja uenika i poveanja njihove odgovornosti za osobna postignua stavljeno je u neposrednu vezu s motivacijom za usvajanje novih znanja i sposobnosti. Razvoj socijalnih vje tina i bolja interakcija izmeu uenika i uitelja (ali i meusobno) trebale bi stvoriti jo bolje pretpostavke za kvalitetnu nastavu, bolju disciplinu i timski rad. Uzrok veini problema u ostvarivanju vizije kola vidi u socio-ekonomskom okruenju uenika i nezainteresiranost veine roditelja za aktivnijom suradnjom sa kolom. Stoga se krenulo od pretpostavke da bi kola trebala posvetiti vie pozornosti onim podrujima obiteljskog odgoja koji je nedostatan ili u potpunosti nedostaje: poticanje interesa uenika, razvoj njihovih kulturnih potreba, razvoj komunikacijskih vjetina i irenje pozitivnog stava prema vanosti obrazovanja. Oekivanja su da e se tijekom vremena i veina roditelja aktivno pridruiti ovim nastojanjima kole. Drugo je vano podruje, neraskidivo s ueniku usmjerenim pristupom, podizanje kompetencija uitelja te razvoj timskog rada u cilju podizanja kvalitete nastave. Podrka kritikog prijatelja ovim razvojnim pravcima kole oitovala se u tome da se jasno definiraju prioritetna podruja razvoja, preciziraju ciljevi (veina se ciljeva i podruja preklapa) i osmisle kratkoroni razvojni projekti s posebnim naglaskom na mjerljivost finalnih ishoda. Osobno iskustvo u voenju velikog broja akcijskih istraivanja na razini pojedine kole ili cijele upanije tijekom prethodnih godina posluilo je i za motivaciju lanova tima za kvalitetu, bodrenje i prevladavanje straha od otpora znatnog broja ostalih uitelja te uvianje injenice da se pokretanjem svake promjene moramo su-
Michelle Bra Roth, prof. Podrka kritikog pri jatelja oitovala se u jas nom definiranju prio ritetnih podruja razvo ja, preciziranju ciljeva i osmiljavanju razvojnih projekata s posebnim naglaskom na mjerlji vost finalnih ishoda.
246
oiti s odreenim problemima i rizicima. Nakon evaluacije uinjenih razvojnih pomaka osim mjerljivih pokazatelja trebalo bi se osjetiti i zadovoljstvo veine sudionika te jo vea motivacija za nove izazove. Na kraju jo elim istaknuti osobno aljenje zbog nemogunosti intenzivnije suradnje u ovako kreativnom procesu razvojnog planiranja i veliku znatielju za rezultate kratkorono postavljenih ciljeva. Obiljeja kole II. osnovna kola Vrbovec mlada je kola koja je zapoela s radom 1. rujna 1997. S radom je zapoela u tekim uvjetima. kola je bila opremljena samo uionikim namjetajem. U poetku je mnogo energije i vremena utroeno na prikupljanje sredstava za opremanje. Zapoela je s radom bez sportske dvorane, koja je izgraena 2001. godine. U svom sastavu ima matinu i etiri podrune kole. Podrune su kole rasprene i smjetene u seoskim sredinama koje su udaljene od 5 do 11 km od matine kole. Podruna kola Lonjica broji 70-ak uenika i nastava se odvija u istim razrednim odjelima u jednoj smjeni. Poljana, Poljanski Lug i Negovec podrune su kole s 20-ak uenika koje rade u kombiniranim razrednim odjelima, prvidrugi i treietvrti. U koli Poljana nastava se jo uvijek odvija u dvije smjene, a u ostalim se nastava odvija u jednoj smjeni. Na podrujima gdje djeluju podrune kole socijalni i ekonomski status roditelja vrlo je teak i zahtjevan. kolske godine 1999/2000. doselio se velik broj obitelji iz Bosne i Hercegovine i s Kosova. Uenicima je iz tih obitelji to zbog jezinih, to zbog psiholokih razloga izazvanih preseljenjem potrebna velika pomo u svladavanju gradiva, a i u socijalizaciji. Matina kola smjetena je u mirnoj zoni grada Vrbovca, udaljena od prometnica. Okoli je kole prostran, 27.000 m 2 i ugodan za boravak djece. Zbog velike povrine i pomanjkanja sredstava jo uvijek je u fazi sadnje i ureenja. kola ima ukupno 36 odjela u kojima je 757 uenika. U matinoj je koli 26 odjela sa 626 uenika i radi se u dvije smjene. Zaposlena su 72 djelatnika. Strunu slubu kole ine: pedagog, psiholog, logoped, defektolog i knjiniar. Uenici dolaze uglavnom iz obitelji prosjenog i slabijeg socio-ekonomskog statusa. Vrlo je mali postotak roditelja s viom ili visokom strunom spremom. Veina uenika vezana je za prijevoz, ove kolske godine putuje 410 uenika. U niim razredima prosjeno je 22, u viim razredima 25 uenika. Srednja je ocjena prvih razreda 4,60, drugih razreda 4,58, treih 4,34, etvrtih 4,55, to znai da je ukupna srednja ocjena svih niih razreda 4,56. Srednja je ocjena uenika petih razreda 3,59, estih razreda 3,66, sedmih razreda 3,58 i osmih razreda 3,82, to znai da je ukupna srednja ocjena svih viih razreda 3,64. Srednja je ocjena svih uenika 4,1. Tijekom kolske godine izreene su i pedagoke mjere. Uenicima koji su postigli odlian uspjeh i primjereno se vladali uruene su pohvalnice. Ueni-
247
cima neprimjerenog ponaanja izreene su takoer pedagoke mjere u skladu s kunim redom. Sudionicima upanijskih i dravnih natjecanja i njihovim mentorima uruene su knjige. Uenicima koji tijekom osmogodinjeg kolovanja svih osam godina imaju odlian uspjeh na kraju osmog razreda uruuju se knjige. Uenici se trude biti uspjeni, a u tome im pomo pruaju njihovi uitelji. Svih ovih godina broj se uenika na raznim razinama natjecanja poveao, a i rezultati su sve bolji. Posebno se istie u informatici, biologiji, hrvatskom jeziku i likovnoj kulturi. Posebnosti kole Ekokola, UNICEF-ov program za sigurno i poticajno okruenje u koli, Kvalitetna kola, projekt Samovrednovanje u osnovnoj koli, Grupe za modifikaciju neprimjerenih oblika ponaanja, Grupa za darovite, Posebna odgojno-obrazovna skupina, kola u prirodi, kola plivanja i ljetovanje, Ueniki list Vrba, Ueniko-kolska zadruga Vrba, Ueniki kolski portski klub Valentin. Partnerstva kole Grad, umarija, Komunalac, Centar za socijalnu skrb, Crveni kri, Zagrebaka upanija, Centar za rehabilitaciju Stani, Udruga Suncokret Oljin, Centar za kulturu Maksimir, Policijska uprava Vrbovec, izdavake kue, pojedinani donatori.
Razvojni prioriteti kole Na osnovi provedenih anketa meu uiteljima i uenicima te SWOT-analize tim za kvalitetu definirao je tri prioritetna podruja koja se meusobno proimaju i nadopunjuju. Prvenstveno su to (1) razvijanje osjeaja zajedni-
248
tva, entuzijazma i timskog rada, to je osnovni preduvjet za (2) trajno i aktivno unapreivanje kompetencija uitelja i kvalitete nastave, a za to je jako vano i (3) ukljuivanje roditelja i lokalne zajednice. Polo se od pretpostavke da bi se intenziviranjem razvoja samostalnosti i osjeaja odgovornosti uenika poveala i njihova motivacija za uenjem. Istovremeno, poticanjem samopouzdanja uitelja temeljem proirivanje njihovih kompetencija neposredno bi se utjecalo na poboljanje kvalitete nastave i na napredak u razvoju komunikacijskih i socijalnih vjetina, odnosno interakcija meu uiteljima te s uenicima i njihovim roditeljima. Razvojni plan kole Da bi se prioritetni ciljevi poeli ostvarivati, u razdoblju od dvije kolske godine istovremeno e se provoditi est akcijskih projekata s razliitim metodama rada. Projekt 1: Primjeri dobre prakse, ogledna predavanja, projektna nastava Projekt 2: Definiranje jasnih kriterija ocjenjivanja Projekt 4: Razmjena priprema i nastavnih listia Projekt 6: Bilten kole Projekt 3: Istraivaki i timski radovi, terenska nastava Projekt 5: Uvid u nastavu uitelja od strane strunih suradnika i ravnateljice Primjera radi opisat emo Projekt 2: Neujednaeni i nejasni kriteriji ocjenjivanja uenika jedan su od uzroka nezadovoljstva i konfliktnih situacija izmeu uenika i uitelja, ali i uitelja meusobno. Oni su takoer uzrok niza disciplinskih problema, slabljenje motivacije uenika i osjeaja odgovornosti prema kolskim obvezama te polariziranje uitelja na stroge i zahtjevne, odnosno blage i popustljive. Sveopa zbunjenost, kako uenika tako i uitelja, na kraju vodi do vrlo upitnih finalnih ishoda i analize uenikih postignua na kraju kolske godine. Stoga je u akcijskom planu predvien sljedei niz postupaka kojim bi se ovi problemi ublaili: Utvrivanje inicijalnog stanja: a) Anketiranjem uenika provjeriti znaju li koji su najvaniji dijelovi nastavnog gradiva i to trebaju nauiti za pojedinu ocjenu. b) Anketiranjem uitelja provjeriti na koji nain utvruju kriterije ocjenjivanja, jesu li uenike s time upoznali i imaju li problema s definiranjem kriterija u nekim dijelovima propisanog programa. Analizirati i usporediti rezultate anketnih upitnika Dogovoriti kriterije i usuglasiti programske sadraje za pojedinane zadatke objektivnog tipa (kontrolne zadae) po predmetnim aktivima te ujednaiti sustav bodovanja i bodovni prag za svaku razinu. Organizirati tribine, forume i rasprave na kojima e uitelji, uenici i roditelji iznijeti svoja miljenja, ponuditi ideje i prijedloge za daljnji napredak u razvoju sustava ocjenjivanja u koli.
249
Utvrivanje finalnog stanja nakon sustavnog praenja postignutih rezultata, razgovora s uenicima i uiteljima te ispitivanjem stupnja zadovoljstva svih sudionika provedenim promjenama. Ono e ujedno posluiti kao polazina osnova za novi akcijski plan na ovom podruju. U realizaciju ovog akcijskog projekta ukljueni su svi uitelji, ali i veina uenika (ovisno o uzrastu) te odreen broj roditelja (ovisno o odazivu). Strunorazvojna sluba kole zaduena je za utvrivanje inicijalnog i finalnog stanja, a voditelji predmetnih aktiva i razrednici za organizaciju radnih dogovora i zajednikih rasprava. Projekt ne trai vea financijska sredstva i predvia se zavriti do kraja idue kolske godine. Vizija razvoja kole Vidimo se kao kola zadovoljnih uitelja i uenika u kojoj se njegovanjem njihova samopouzdanja i potivanje individualnosti potie stalna elja za stjecanjem znanja te razvojem vjetina i sposobnosti.
250
10.19. O Zlatar Bistrica

Boena Slunjski, eljko Slunjski
Zlatar Bistrica, Vladimira Nazora 10 Telefon: 049/461-749 E-adresa: os-zlatar-bistrica@skole.htnet.hr Web-adresa: www.os-zlatar-bistrica.skole.hr kolski tim za kvalitetu Ravnateljica kole Boena Slunjski Jasna Kokot Pelko, struna suradnica Sanja ebrajec, struna suradnica knjiniarka Jasna Jakopec, uiteljica hrvatskog jezika Andreja Jertec, uiteljica razredne nastave tefica krlec, uiteljica biologije i kemije Ivanica Hopek-Kramar, uiteljica matematike i fizike Boica Margeti, uiteljica razredne nastave eljka Curi, roditelj uenika Kritiki prijatelj kole eljko Slunjski, Savez samostalnih sindikata Hrvatske
Rije ravnateljice Potrebito je unapreivati mehanizme i postupke kojima se mora trajno pod upirati kvaliteta uenja i pouavanja uenika razvijati kulturu kole koja mora otvarati nove mogunosti utjecaja na kolsku stvarnost i bitne pomake u kvaliteti odgojno-obrazovnoga procesa. U samovrednovanje treba ukljuiti sve relevantne sudionike, a samovrednovanje prihvatiti kao prijeku potrebu za dublje analiziranje radi unapreivanja kulture kvalitete kole. Samovrednovanje je ravnateljici i timu bio izazov, pokrenulo je poeljne promjene u koli. Za kvalitetniji rad trebalo bi provesti edukaciju svih uitelja i strunih suradnika s obzirom na njihovu sprem nost za samovrednovanje i vlastiti razvoj, na njihov entuzijazam i razumijevanje vanosti procesa. Rije kritikog prijatelja kole (eljko Slunjski) Kritiki prijatelj surauje sa kolom petnaestak godina na razne naine i prati odgojno-obrazovna postignua uenika. Meu uiteljima i strunim suradnicima pozitivno je ozraje i suradniki odnos. Osjea se sloboda izraavanja, fleksibilnost, kreativnost i entuzijazam. Svaki je lan tima dragocjen, doivljava svoju vanost zajednikim radom na razvojnim planovima i zajedniko zadovoljstvo u uspjenom ostvarenju. Uenici imaju razvijen interes za rjeavanje postavljenih zadaa, stvaralatvo, odgovornost prema sebi, uiteljima, roditeljima i okruenju. U koli ne-
Boena Slunjski, prof.
251
ma nasilja, razvijena je samokontrola, humanost, suradnja, upornost i skromnost. Vidljiv se nizak socio-ekonomski status uenika. Svi su zaposlenici kole bili vrlo susretljivi. Za uenike putnike organiziran je kvalitetan i kreativan boravak u koli, a prijevoz do kue i u kolu krajnje siguran s educiranim vozaem i dobrim kolskim kombijem. Kritiki prijatelj kole objektivna je potreba. Svojim poticajnim idejama moe pomoi koli da bude bolja, a svojim znanjem i suradnikim odnosom sa svim sudionicima nastavnoga procesa moe pridonijeti veoj i eljenoj kvaliteti kulture kole. Obiljeja kole kola se nalazi u sreditu mjesta, u glavnoj zlatarbistrikoj Ulici Vladimira Nazora 10. Utemeljena je 1927. godine i tada je imala 142 uenika. U godinama prologa stoljea raste broj uenika do 350. Demografski pad stanovnitva, a time i uenika, poinje intenzivno od 1995. godine. kolske godine 2008/2009. upisano je u kolu 207 uenika, u 10 razrednih odjela. U broju prednjae djeaci. Uenici postiu u prosjeku vrlo dobar uspjeh. Prema odredbi l. 65. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli nastavu pohaa 10 uenika. Za njih je organizirana dopunska nastava koju izvodi struni suradnik kole defektolog logoped. Socio-ekonomski status uenika nije visok. etvrtina su uenika uenici putnici. Iz est okolnih sela i zaselaka, udaljenih od kole est i vie kilometara, dovozi ih na nastavu kolski kombi. Na osniva, Krapinsko-zagorska upanija, osigurao je financijska sredstva za kupnju novoga vozila. Nastava je u svim predmetima struno zastupljena, izvodi je 11 uitelja s VSS i sedam uitelja s VS. Pet uitelja radi u dvije i vie kola. Posebnosti kole Svi su uenici kole prema individualnim sposobnostima i interesima ukljueni u etrnaest izvannastavnih aktivnosti. U izvankolske aktivnosti u mjes tu i izvan mjesta (Marija Bistrica, Bedekovina, Varadin, Zabok) ukljueno je 111 uenika. U okviru nastavnih predmeta provodi se sustavni rad na prevenciji nasilja i zlouporabe sredstava ovisnosti, profesionalno informiranje i graanski odgoj. kola dobiva 2001. godine status ekokole, a 2007. godine International Eco-Schools Bronze Certificate. Mladi ekolozi intenzivno djeluju kroz veinu nastavnih predmeta, izvan nastavnih i izvankolskih aktivnosti na ouvanju prirodne i kulturne batine, na poticanju i razvijanju higijenskih i estetskih navika, sposobnosti govornoga, likovnoga i glazbenoga izriaja. Na terenskoj nastavi uoavaju, tumae i pronalaze rjeenja negativnih pojava u prirodi i samostalnim istraivakim radom rade na projektima: Zdravstvena ispravnost vode i bunara na podruju Opine Zlatar Bistrica (etverogodinji projekt 20072010). Suradnja: Hrvatski zavod za jav-
252
no zdravstvo, Hrvatski Crveni kri, Krapinsko-zagorska upanija, Opina Zlatar Bistrica. Nacionalni program monitoringa bioraznolikosti Republike Hrvatske zatiene i ugroene biljne vrste. Suradnja: Dravni zavod za zatitu prirode, Ministarstvo zatite okolia i prostornog ureenja. Zbrinjavanje razgradivoga i nerazgradivoga otpada. Suradnja: Udruga Lijepa naa, KZ i Opina Zlatar Bistrica. Program gerontoloke humanosti. Suradnja: Hrvatski Crveni kri, Centar za socijalnu skrb i Opina Zlatar Bistrica. Priznanja i nagrade: Uenici su nagraivani za postignua u literarnom, dramskom i likovnom izriaju. Uspjeno nastupaju u Krapini na manifestaciji Kaj u rijei, slici, pjesmi i plesu i u Zlataru na festivalu Djeje kajkavske popevke. Opina Zlatar Bistrica dodijelila je koli Zahvalnicu za sudjelovanje u obiljeavanju Zlatarbistrikoga proljea 2008. Savez ekolokih udruga Krapinsko-zagorska upanije dodijelio je Zahvalnicu za koordinaciju ekokola KZ (vezano uz Dan planeta Zemlje). Ekoudruga Lijepa naa dodijelila je Priznanje O Zlatar Bistrica za suradnju i pomo u oplemenjivanju i zatiti okolia. U travnju 2009. godine ekokola dobiva srebrni certifikat International Eco-Schools Silver Certificate. Na sportskim natjecanjima uenici osvajaju niz priznanja i nagrada. Partnerstva kole Vrata kole otvorena su svima i postoji spremnosti za partnerski odnos sa svima. Lokalna zajednica ukljuena je u ivot i rad kole. Realno je postavljena meusobna suradnja, razumijevanje i tolerancija. Hvalevrijedna je suradnja s osnivaem kole Krapinsko-zagorskom upanijom, koja je financijskim sredstvima pomogla opremljenost kole. Osniva takoer pomae pri ostvarivanju projekata i u strunom usavravanju zaposlenika. Prijevoz uenika putnika najvei je organizacijski i financijski problem. Zahvaljujui Opini Zlatar Bistrica, koja je koli prije 12 godina poklonila kombi vozilo, a 2009. godine Krapinsko-zagorska upanija osigurala financijska sredstva za novo vozilo, uenici putnici imaju najsigurniji i najjeftiniji prijevoz. kolska portska polivalentna dvorana ukras je i ponos mjesta, roditeljima, uenicima i zaposlenicima kole. Mjesto je okupljanja sportaa i rekreativaca, to pridonosi borbi protiv ovisnosti. Dakako, njezina je gradnja plod dobre suradnje i partnerskih odnosa s lokalnom zajednicom, Krapinsko-zagorskom upanijom, MZO-om i ostalim organizacijama i institucijama. Razvojni prioriteti kole kola mora unapreivati sva podruja rada koja pridonose razvojnim potrebama uenika i njihovu osobnom razvoju. Interes je uenika u prvom planu.
253
U procesu samovrednovanja uoili smo vlastite prednosti, nedostatke i slabo sti te mogunosti razvoja imajui u vidu tekoe i opasnosti (SWOT-analiza). Izradili smo kolski razvojni plan, procijenili svoje unutarnje resurse i raz vojne kapacitete. Pokuali smo odrediti svoje prioritete i naine kako ih ostvariti.
Tim za kvalitetu kole
Razvojni plan kole Kratkoroni razvojni plan kole odnosi se na organizaciju boravka uenika putnika u koli do poetka nastave i nakon zavretka nastave do odlaska kui. Prioritetno podruje: Organiziranje boravka uenika putnika do odlaska kui Ciljevi Sigurnost uenika Kvalitetan i kreativan boravak u koli do odlaska kui Zadovoljan uenik i roditelj Metode i aktivnosti za ostvarivanje ciljeva Anketiranje uenika, roditelja i uitelja Organiziranje sportskih igara i aktivnosti Organiziranje pomoi u usvajanju obrazovnih sadraja Organiziranje kreativnih radionica Nuni resursi (financijski, organizacijski, ljudski) Potrebna su financijska sredstva za kupnju drutvenih igara, namirnica za obrok, potreban materijal i pribor za rad u radionicama
254
Financiraju roditelji, osniva, Opina Zlatar Bistrica, sredstva iz vlastitih prihoda Organizacija sportskih aktivnosti u kolskoj dvorani, knjinici, informatikoj uionici i uionici za likovnu i glazbenu kulturu Datum do kojeg e se cilj ostvariti: 31. oujka 2009. Nadlena osoba: Ravnateljica Boena Slunjski Mjerljivi pokazatelji ostvarivanja ciljeva anketa o iskustvima uenika analiza uspjeha uenika putnika informiranost roditelja i lokalne zajednice o provedenom projektu Vizija razvoja kole S obzirom na temeljni smisao kole uenici bi trebali biti kreatori oblikovanja njezine kulture. kola kao ustanova postoji zbog njih, moraju u veoj mjeri sudjelovati u njezinu ivotu i radu. Ustrojstvom Vijea uenika uenici e sudjelovati u izradi kolskoga kurikuluma. Zaposlenici kole uitelji, struni suradnici i ravnateljica spremni su za prihvaanje promjena, potrebe unapreivanja poticajne kolske kulture, u funkciji unapreivanja kakvoe i razvoja odgojne i obrazovne djelatnosti u cjelini. elimo izgraditi kulturno osvijetenu kolu s pozitivno razvijenim kulturolokim odrednicama i visoke standarde pouavanja i trajnoga usavravanja, osjeaj obveze i odgovornosti za uspjeh svih uenika, zajedniko suradniko voenje kolskih aktivnosti, osjeaj zasluga cijeloga kolektiva za ostvarene uspjehe, oekivanja da svi sudionici u procesu uenja i pouavanja uenika aktivno osmiljavaju promjene i pozitivna postignua promovirati u sveanim prigodama. Vizija kole su sretni i za ivot osposobljeni uenici s usvojenim znanjima, vjetinama, sposobnostima i stavovima, zadovoljni uitelji i roditelji kola bez nasilja.
11. Prilozi
11.1. Samoevaluacijski upitnik O pitanjima u upitniku raspravlja kolski tim za kvalitetu. Ravnatelj delegira odgovornu osobu za koordiniranje radom tima za kvalitetu.
Upute U obrazac se upisuju miljenja koja podrava veina ili svi sudionici rasprave. Ne prihvaa se miljenje samo jedne osobe, bez obzira na njezin poloaj i utjecaj. Sudionici moraju biti objektivni, to realniji u svojim prosudbama i opisima. Cijeli je postupak zamiljen kao postupak vrednovanja sadanjeg rada kole, kao evaluacijski postupak, a ne kao deskriptivni komentar kolske povijesti. Razmiljati i iz perspektive uenika i njihovih roditelja. Usredotoiti se na kvalitetu podrke koju se prua uenicima i na ishode pouavanja u koli. Kakve uinke ostvaruju sadanji pristupi i postupci? Budite jako kratki koristite saeto navoenje svojih miljenja, ideja i planova. Svoje procjene argumentirajte provjerljivim injenicama, a ne time to bi moglo biti ili to biste eljeli. Budite jasni i jezgroviti. Ovo izvjee i razvojni prioriteti koje ete definirati moraju biti lako itljivi i razumljivi svima.
Priredili lanovi kolskog tima za kvalitetu: Navesti imena lanova tima i ostalih koji su sudjelovali u izradi ovog izvjea Funkcija Ravnatelj kole Struni suradnik Ime i prezime
Osoba za kontakt (upiite podatke osobe s kojom e se kontaktirati u svezi s daljnjom analizom ovog upitnika i cijelog postupka samovrednovanja): Ime i prezime Adresa Telefon (mobitel) E-adresa Web-adresa kole
www.
256 Obiljeja kole

Koje su glavna obiljeja uenika vae kole?
PRILOZI
s obzirom na motivaciju za uenje, brzinu napredovanja, kolska postignua, razvijenost vanih kompetencija i kolski uspjeh s obzirom na socijalno i ekonomsko okruenje iz kojeg uenici dolaze
Ima li kola neke specifinosti npr. provodi li posebni program ili se nalazi u nekom posebnom statusu ili odnosu s drugim institucijama ili partnerima?
Kvaliteta nastave
Koliko je u vaoj koli openito dobra i uinkovita nastava, pouavanje i poticanje uenika? Koliko nastava zadovoljava individualne potrebe uenika? Koliko je nastava zanimljiva i koliko motivira uenike na uenje? Koliko se koriste naela aktivnog uenja? Koliko se potiu vjetine samostalnog, angairanog, samoregulirajueg uenja? 1 jako loe Kako to znate? Na temelju kojih pokazatelja tako procjenjujete? Koja su najbolja obiljeja pouavanja u vaoj koli i zato? to treba poboljati i to se poduzima? 5 izvrsno
Kvaliteta nastavnog plana i nastavnog programa razredna nastava

Koliko su nastavni plan i nastavni program razredne nastave usklaeni s razvojnim potrebama, sposobnostima i interesima vaih uenika? Koliko program zadovoljava individualne potrebe uenika? Koliko je program zanimljiv i koliko motivira uenike na uenje? Koliko su sadraji koji se ue vani za snalaenje u ivotu? 1 neusklaen Kako to znate? Na temelju kojih pokazatelja tako procjenjujete? Koja su najbolja obiljeja postojeeg nastavnog plana i programa i zato? Koje aspekte nastavnog plana i programa u predmetnoj nastavi treba poboljati i to po vama valja poduzimati? 5 potpuno usklaen
PRILOZI
257
Kvaliteta nastavnog plana i nastavnog programa predmetna nastava

Koliko su nastavni plan i nastavni program predmetne nastave usklaeni s razvojnim potrebama, sposobnostima i interesima vaih uenika? Koliko program zadovoljava individualne potrebe uenika? Koliko je program zanimljiv i koliko motivira uenike na uenje? Koliko su sadraji koji se ue vani za snalaenje u ivotu? 1 neusklaen Kako to znate? Na temelju kojih pokazatelja tako procjenjujete? Koja su najbolja obiljeja postojeeg nastavnog plana i programa i zato? Koje aspekte nastavnog plana i programa u predmetnoj nastavi treba poboljati i to po vama valja poduzimati? 5 potpuno usklaen
Postignua uenika
Kakva su postignua vaih uenika? Koliko vai uenici u prosjeku ostvaruju poeljne standarde znanja, razvoja vjetina, kompetencija? 1 posve neuspjeni Kako to znate? Na temelju kojih pokazatelja tako procjenjujete? U kojim su podrujima uenja vai uenici najuspjeniji i zato? to valja poduzimati da bi se realna kolska postignua vaih uenika jo poboljala? 5 izuzetno uspjeni
Podrka uenicima
Kako je organizirana podrka uenicima u kriznim situacijama? (briga, savjetovanje, pomo pri uenju, emocionalna podrka) 1 jako slabo Na temelju ega tako procjenjujete? Koja su najbolja obiljeja savjetovanja i podrke koju pruate vaim uenicima i zato? to najvie treba poboljati i to poduzimate? 5 izvrsno
258 Slobodne aktivnosti uenika

Kako su organizirane izvan-programske, izvan-nastavne kolske aktivnosti uenika? 1 jako slabo 5 izvrsno
PRILOZI
Na temelju kojih pokazatelja tako procjenjujete? Navedite konkretne aktivnosti i projekte u kojima uenici sudjeluju. Koja su najbolja obiljeja izvan-nastavnog programa i aktivnosti, i zato? to treba poboljati i to poduzimate?
Poticanje samoinicijativnosti, poduzetnosti

Koliko se u vaoj koli uenici dobro pripremaju za svoju neovisnost u budunosti (za poduzetnost i poduzetnitvo kao kljune kompetencije u europskom obrazovanju)? Koliko i kako uenici razvijaju vjetine i osobna obiljeja koja e im omoguiti ekonomsku neovisnost, (samo)zapoljavanje i dobrobit? Koliko se i kako potiu samoinicijativnost, poduzetnost, timski rad i ekonomske (financijske) vjetine kod uenika? 1 jako slabo 5 izvrsno
Na temelju kojih pokazatelja tako procjenjujete? Navedite konkretne aktivnosti i projekte kojima se potie poduzetnost uenika.
to se tom pogledu jo moe poduzimati?
Uvjeti rada
Koliko su dobri uvjeti prostora, smjetaja i opremljenosti kole? 1 jako loi uvjeti Na temelju kojih ste pokazatelja tako procijenili? U emu se u koli nude najbolji uvjeti za rad s uenicima i za uenje? to treba najvie poboljati i kakvi su vai planovi da to ostvarite? 5 izvrsni uvjeti
PRILOZI
259
Rukovoenje kolom
Koliko je uinkovito rukovoenje kolom? Razmotrite efektivnost (ostvarivanje postavljenih ciljeva) i efikasnost (koritenje resursa financijskih, materijalnih, ljudskih) rukovoenja kolom. Koliko se u koli potiu nove ideje i inicijative, kreativno rjeavanje problema, meusobna suradnja, poticanje autonomije i kreativnosti pojedinaca i timova? 1 loe rukovoenje Na temelju kojih ste pokazatelja tako procijenili? Koji su aspekti rukovoenja najbolji i zato? Koje bi aspekte rukovoenja trebalo mijenjati i to se poduzima? 5 izvrsno rukovoenje
Suradnja s vanjskim partnerima

Koliko dobro kola surauje s roditeljima? 1 nikakva suradnja Na temelju kojih pokazatelja tako procjenjujete? Koja su najsnanija obiljeja suradnje i zato? to najvie trai poboljanja i to poduzimate? 5 izvrsna suradnja
Koliko dobro kola surauje s lokalnom zajednicom? 1 nikakva suradnja Na temelju kojih pokazatelja tako procjenjujete? Koja su najsnanija obiljeja suradnje i zato? to najvie treba poboljati i to poduzimate? 5 izvrsna suradnja
260 Miljenje o koli

Kakvo miljenje o koli imaju uenici? 1 loe miljenje Na temelju ega tako procjenjujete? to najvie vole u svojoj koli? ime su najzadovoljniji? Na to su najponosniji? to treba poboljati i to se poduzima? 5 izvrsno miljenje
PRILOZI
Kakvo miljenje o koli imaju roditelji i javnost? 1 loe miljenje Na temelju ega tako procjenjujete? to im se najvie svia u vaoj koli? Kako planirate jo vie podii ugled kole kod roditelja i u javnosti? 5 izvrsno miljenje
Razvoj kole
Kako procjenjujete ope napredovanje kole u posljednje tri godine? 1 stagniranje Na temelju ega tako procjenjujete? U emu je ostvaren najvei napredak i zato? Kakav je kapacitet vae kole za daljnji razvoj? to i nadalje treba poboljati i to se poduzima? 5 velik napredak
Opa procjena
Koliko je vaa kola dobra? 1 loa 5 izvrsna Kako to znate? ime potkrepljujete svoju tvrdnju? to ini vau kolu posebnom, to je razlikuje od drugih kola? to inite i planirate initi da ona bude jo bolja?
PRILOZI
261
11.2. Obrazac za SWOT-analizu

Smisao je analize otvaranje rasprave o postojeem stanju i strateko planiranje razvoja kole. lanovi ispitivanih grupa iskazuju miljenja i ideje koje se zapisuju u polja SWOT-tablice. Polja tablice odnose se na prednosti i nedostatke rada s uenicima, razvojne mogunosti i potekoe s kojima se kola suoava.
Razmiljajte iz perspektive uenika, nastavnika, strunih suradnika, rukovoditelja i roditelja. Prednosti (Strengths) Nabrojte dobre strane vae kole Zbog ega je dobro biti uenik u vaoj koli? Mogunosti (Opportunities) Nabrojite sve neiskoritene mogunosti, neis koritene potencijale koji bi vau kolu uinili jo boljom? Nedostaci, slabosti (Weaknesses) Koje su sve mane, nedostaci, loe strane vae kole? Potekoe, zapreke i opasnosti (Threats) Koje sve okolnosti ugroavaju i sprjeavaju va optimalni razvoj?
11.3. Obrazac za razradu razvojnog plana kole

Prioritetno podruje Ciljevi Metode i aktivnosti za ostvarivanje ciljeva to sve valja poduzimati da bi se ciljevi ostvarili? Koji je najbolji, najbri, najuinkovitiji nain? Nuni resursi (financijski, organizacijski, ljudski) Kako to ostvariti s najmanje moguih trokova? Koje organizacijske pomake valja uiniti? Koje neis koritene kreativne ljudske resurse moemo za to iskoristiti? Datum do kojega e se cilj ostvariti Realna procjena vremena koje je potrebno da bi se dolo do cilja. Kako ciljeve ostvariti to bre? Nadlena osoba Mjerljivi pokazatelji ostvarivanja ciljeva Kako znamo da smo ostvarili ciljeve? Kako to moemo opipljivo dokazati?
Koja su pod ruja rada koja najprije moramo unaprijediti?
Koje konkretne cilje ve elimo ostvariti u dogovorenom priori tetnom pod ruju? Specifino Mjerljivo Relevantno Vremenski definirano Ostvarivo
Tko preuzima odgovornost za cijeli postupak?
262
PRILOZI
11.4. Radionica koritenje rezultata SWOT-analize za definiranje razvojnih prioriteta kole

Skica radionice Svrha je radionice prikupljanje podataka za osmiljavanje razvojne strategije kole. Mogui sudionici lanovi tima za kvalitetu, stariji uenici, uitelji, roditelji Trajanje radionice do 60 minuta. Struktura radionice Cilj: Analiza prednosti, nedostataka, razvojnih mogunosti i zapreka razvoju kole Upoznavanje sudionika o razlozima provoenja analize prepoznavanje razvojnih potreba kole, prikupljanje ideja koje e pridonijeti razvoju kole Istaknuti vanost ideja koje e se prikupiti ba u toj skupini istaknuti relevantnost sudionika Jasno odrediti to se analizom eli ostvariti Podijeliti listove sa SWOT-tablicom (individualna, u prilogu!) (odrediti zapisniara osobu koja e pratiti i registrirati proces) Uputa: U sljedeih pet minuta upiite u sva polja tablice po nekoliko stavki koje se vama ine vane. (5 minuta) Nakon pet minuta: Sjednite u grupe (tri do est) sudionika. Odredite izvjestitelja grupe. (Podijeliti grupne SWOT-tablice). Razmijenite iskustva. Upiite u novu tablicu sve ideje koje se javljaju tijekom rasprave. Integrirajte sve ideje, izradite zajedniku tablicu. (1015 minuta) Zajednika, plenarna rasprava. Glasnogovornici skupina ukratko istiu do ega su doli. (15 do 20 minuta) Definiranje razvojnih prioriteta kole 1. Na kraju, na temelju prethodne rasprave pokuajte ponovno u malim skupinama definirati tri prioritetna razvojna cilja kole u ovoj kolskoj godini. (5 do 10 minuta) 2. (Podijeliti tablice Definiranje razvojnih ciljeva). 3. Plenarno raspraviti kako su grupe definirale prioritete i donijeti zajedniki zakljuak. (5 do 10 minuta) 4. Pokupiti grupne tablice. Zahvaliti na suradnji. Opcija: Oluja ideja (Brainstorming) Produkcija ideja bez kritike evaluacije Usredotoite se na polja Nedostaci ili Mogunosti. Izaberite razvojnu mogunost na kojoj biste eljeli raditi. Jasno definirajte cilj za koji problem ili izazov elite nai novo, drugaije, kreativno rjeenje?
PRILOZI
263
Napiite svoj cilj, zadatak, na plou tako da ga svi vide. Budite sigurni da svi u grupi koja e raditi na iznalaenju novih rjeenja razumiju ciljeve radionice te na emu valja raditi. Cilj mora biti jednostavan i ostvariv. Uputa: U iduih deset minuta idemo zajedno razmisliti i producirati ideje o tome to bi se sve mog lo initi u budunosti da se ostvari postavljeni cilj. Zahtjev je da slobodno producirate ideje, to vie to bolje! to neobinije to bolje! Nadovezujte se jedni na druge i NE cenzurirajte! Zabranjena je svaka evaluacija! (dignite uti karton im netko zapone s kritikom ili evaluacijom) Cilj je prikupiti to vie originalnih ideja. Svaka je ideja dobra. Slobodna produkcija, poticati nove ideje, pozitivno prihvaati SVE. Pruati otvorenu podrku sudionicima da slobodno izmiljaju svakojaka rjeenja! Zapisniar cijelo vrijeme saima, brzo zapisuje na plou tako da svi vide to je isproducirano. (Nakon dogovorenog vremena ili nakon to presahnu ideje) Sada slijedi saimanje, vrednovanje ideja. to od ovoga moemo zbilja iskoristiti i predloiti za strategiju razvoja kole? Analizirajte producirane ideje, saimajte, kategorizirajte, kombinirajte, dotjerujte. Razmislite o izvedivosti i moguim efektima ili rezultatima ukoliko se ideje primijene. Odredite prioritete, napravite rang-listu rjeenja i ideja. Dogovorite akcijski plan, popunite tablicu Razvojnog plana kole. Pratite i kontrolirajte provedbu svog novog projekta. Zavrna (grupna) SWOT-analiza Uvaite sve navedene stavke iz individualnih analiza i pridodajte nove ideje u sva polja tab lice.
Prednosti Mogunosti Nedostaci, slabosti Zapreke, opasnosti
Definiranje prioritetnih razvojnih ciljeva

Na temelju prethodnih analiza nabrojite prioritetne razvojne ciljeve kole u ovoj kolskoj godini.
264
PRILOZI
11.5. Upute kritikom prijatelju za izradu prvog izvjea

U nastavku su opisane oekivane aktivnosti kritikih prijatelja kola u sklopu prvoga posjeta koli. Prije posjeta koli Prije posjeta koli kritiki prijatelj treba prouiti samoevaluacijsko izvjee kole i pripremiti pitanja i teme za raspravu s ravnateljem i timom za kvalitetu kole. U koli U koli kritiki prijatelj raspravlja o iskustvima samovrednovanja s ravnateljem i timom za kvalitetu.
Obrazac za samovrednovanje kole
Posebno se usmjerava na pitanja iz samoevaluacijskog izvjea (Obrazac za samovrednovanje kole) za koja smatra da zahtijevaju dodatna pojanjenja, razradu ili dopunu.
SWOT-analiza
Pri raspravi o SWOT-analizi vano je uoiti tko je sve sudjelovao u analizi. Potrebno je paziti da se razlue uoene slabosti, nedostaci koji su internog karaktera, od zapreka ili opas nosti za kolu koje su uzrokovane vanjskim imbenicima. Producirane nedostatke, razvojne mogunosti i zapreke potrebno je detaljno analizirati. Procijeniti vanost za kolu. Odrediti hijerarhiju vanosti. Pritom pomae pitanje Kako? Za svaki navedeni nedostatak, mogunost ili zapreku raz voju, valjalo bi pitati: Na koji ete nain otkloniti nedostatke i zapreke? Kako ete ostvariti ideje i neiskoritene mogunosti? Vano je u timu za kvalitetu pobuditi kreativnost, produkciju ideja, traganje za originalnim rjeenjima. Sve nove ideje valja biljeiti i koristiti u raspravi o prioritetnim podrujima raz voja i razradi razvojnog plana.
Prioritetna podruja razvoja
Iz samoevaluacijskog izvjea i SWOT-analize kole su trebale izluiti prioritetna podruja svoga rada koja bi valjalo poboljati. Valjalo bi jo jednom raspraviti o prioritetima kola. Jesu li predloena prioritetna podruja razvoja dobro odabrana?
Razvojni ciljevi
U dogovorenim prioritetnim podrujima razvoja potrebno je definirani urgentne razvojne ciljeve kole. Veina je kola u projektu postavila svoje razvojne ciljeve. Valjalo bi jo jednom provjeriti, raspraviti sljedee: 1. Jesu li ciljevi vrlo specifini, precizno definirani, konkretni? 2. Jesu li postavljeni ciljevi na bilo koji nain mjerljivi? Kako? 3. Jesu li postavljeni ciljevi relevantni? Odnose li se na razvojne prioritete kole?
PRILOZI
265
4. Jesu li postavljeni ciljevi vremenski definirani? 5. Jesu li postavljeni ciljevi realni, jesu li ostvarivi? Da bi se ciljevi ostvarili, potrebno je briljivo planirati postupke, metode, naine kako do njih doi na najdjelotvorniji nain, s najmanje trokova, s najmanje utroenog vremena i energije.
Razvojni plan kole
Veina je kola u projektu razradila svoj razvojni plan. Neke su u tome bile uspjenije, neke manje uspjene. Ukoliko ravnatelj, tim za kvalitetu i kritiki prijatelj smatraju da je kola sasvim dobro razradila svoj razvojni plan, nisu potrebne nikakve dodatne intervencije niti poboljavanje postojeeg plana. No ipak, postojei bi plan valjalo jo jednom razmotriti i provjeriti sljedee: 1. 2. 3. 4. Zadovoljava li svaki postavljeni cilj gore navedena obiljeja (pitanja pod Razvojni ciljevi)? Jesu li jasno obrazloeni razlozi zato se pojedini ciljevi ele ostvariti? Jesu li dobro zamiljene faze rada na ostvarivanju pojedinih ciljeva? Jesu li dobro planirani i opisani postupci unutar svake faze rada na ostvarivanju svakog pojedinog cilja? 5. Jesu li realno planirani trokovi i naini osiguravanja sredstava za ostvarenje svakog pojedinog cilja? 6. Jesu li delegirani zadaci suradnicima koji e cilj ostvariti (tko e to raditi)? 7. Jesu li precizno odreeni termini za okonanje pojedinih faza rada (kljune toke u ostvarivanju cilja)? 8. Je li precizno odreen konani termin kada e se svaki pojedini cilj ostvariti? 9. Jesu li dobro planirani provjerljivi dokazi o ostvarenju cilja? 10. Jami li razvojni plan ostvarivanje postavljenih ciljeva?
Analiza rizika
Kritiki bi prijatelj trebao potaknuti analizu rizika koji se vezuju uz provedbu plana. Tim za kvalitetu i ravnatelj trebali bi raspraviti o moguim potekoama ili problemima u provedbi razvojnog plana. Trebali bi odgovoriti na sljedea pitanja: 1. to sve moe sprijeiti ili usporiti provedbu projekta? 2. to se moe uiniti da se rizici eliminiraju ili svedu na najmanju moguu mjeru? Nakon posjeta koli Nakon posjeta koli kritiki prijatelj priprema izvjee u kojemu opisuje svoja iskustva i dojmove. Za izradu izvjea koristi dolje priloen obrazac Analiza samoevaluacijskog postupka kole Prvo izvjee kritikog prijatelja kole.
266 Analiza samovrednovanja kole

Prvo izvjee kritikog prijatelja kole Ime i prezime kritikog prijatelja kole e-adresa tel./mob. kola Datum posjeta
PRILOZI
S kim ste sve u koli razgovarali? Koliko je posjet trajao? Kako procjenjujete uspjenost svoga posjeta?
Obrazac za samovrednovanje kole O kojim ste podrujima procjene najvie razgovarali? Koja su podruja procjena najvanija za kolu? Zato? SWOT-analiza O kojim ste nedostacima, razvojnim mogunostima i zaprekama najvie razgovarali? Jesu li se tijekom rasprave kreirale neke nove ideje za otklanjanje nedostataka, realizaciju mogunosti, minimiziranja problema? Postoje li neka pitanja (nedostaci, zapreke i sl.) koje bi kola trebala urgentno rjeavati? Prioritetna podruja razvoja Jesu li se tijekom rasprave definirala neka nova podruja razvoja? Koja su podruja razvoja definirana kao prioritetna? Razvojni ciljevi Jesu li razvojni ciljevi dobro definirani? Jeste li tijekom rasprave definirali nove razvojne ciljeve na kojima e se raditi? Na kojim e kratkoronim ciljevima kola raditi? Razvojni plan kole i analiza rizika Je li kola prije vaeg posjeta ve imala razraen razvojni plan temeljen na samovrednovanju? Zadovoljava li razvojni plan kriterije koji su navedeni u uputama za kritikog prijatelja? Jami li razvojni plan koji ste usuglasili ostvarenje eljenih ciljeva? Koje su mogue zapreke, koji se rizici vezuju uz mogue neostvarenje plana? Opa zapaanja i komentari Kako procjenjujete cjelokupno samovrednovanje kole? Kako procjenjujete angaman ravnatelja i tima za kvalitetu? Jesu li u samovrednovanje ukljueni svi relevantni dionici? Koliko je samovrednovanje prihvaeno kao nuna obveza koju valja odraditi, a koliko kao mogunost za dublje analiziranje i pokuaj unapreenja kole? Je li samovrednovanje pokrenulo neke poeljne promjene u koli?
PRILOZI
267
11.6. Izvjee kole o prvom posjetu kritikog prijatelja

Ravnatelj i tim za kvalitetu trebaju tjedan dana nakon posjeta kritikog prijatelja ispuniti donji obrazac i dostaviti ga voditeljima projekta.
kola Datum posjeta Opis posjeta kritikog prijatelja Tko je sve bio nazoan? Koliko je rasprava trajala? U kakvom je ozraju protekla rasprava o vaem samovrednovanju?
Teme O emu ste najvie razgovarali? Koje su bile dominantne teme rasprave?
Ideje Jesu li se tijekom rasprave kreirale neke nove ideje za otklanjanje nedostataka, realizaciju mogunosti, minimiziranja problema?
to je bilo najkorisnije?
to oekujete od drugog posjeta kritikog prijatelja koli?
Opa zapaanja, prijedlozi i komentari
11.7. Upute kritikom prijatelju za izradu drugog izvjea

U nastavku su opisane oekivane aktivnosti kritikih prijatelja kola u sklopu drugog posjeta koli. U koli Kritiki prijatelj raspravlja s ravnateljem i timom za kvalitetu o nastavku rada na projektu nakon prvog posjeta. Rezimira to je zakljueno tijekom prvog posjeta, podsjea na dogovorene aktivnosti.
268
PRILOZI
Drugi posjet koli odnosi se na analizu uvoenja samovrednovanja i na koritenje iskustava za uinkovitije koritenje samovrednovanja na razini pojedinih kola i kolskog sustava.
1. Fokusiranje na razvojne ciljeve i razvojni plan
Kritiki prijatelj posebno se usredotouje na Razvojni plan kole, provjerava zadovoljava li Razvojni plan zadane kriterije, provjerava provode li se dogovorene aktivnosti. Konani Razvojni plan treba priloiti Zavrnom izvjeu kole o samovrednovanju. Plan se prikazuje standardiziranom tablicom koju su kole ve koristile (vidjeti prvi samoevaluacijski obrazac kole).
2. Vrednovanje samoevaluacijskog procesa u koli, analiza uinkovitosti i zapreka
Nakon rasprave s timom za kvalitetu i ravnateljem provodi se procjena uinaka samovrednovanja i analiza potekoa, zapreka provoenju samovrednovanja. Nakon posjeta koli Nakon posjeta koli kritiki prijatelj priprema izvjee u kojemu opisuje svoja iskustva i dojmove. Za izradu izvjea koristi dolje priloen obrazac Analiza samoevaluacijskog postupka kole Drugo izvjee kritikog prijatelja kole. Analiza samovrednovanja kole
Drugo izvjee kritikog prijatelja kole Ime i prezime kritikog prijatelja kole e-adresa tel./mob. kola u kojoj je izvren posjet Datum posjeta S kim ste sve u koli razgovarali? Koliko je posjet trajao?
Kako procjenjujete uspjenost drugog posjeta? Obrazloite to je najvie utjecalo na vau procjenu.
Konanu inaicu razvojnog plana kole moraju priloiti uz svoje zavrno izvjee za brouru. Prema donjim kriterijima procijenite elemente definiranih ciljeva i plana kole na ljestvici od 1 do 5 (1 = ne zadovoljava kriterij; 5 = u potpunosti zadovoljava kriterij).
PRILOZI
269
1 2 3 4 5
Razvojni ciljevi kole (upiite X u odabrano polje) Relevantnost postavljenih ciljeva (Odnose li se ciljevi na razvojne prioritete kole?) Ostvarivost postavljenih ciljeva (ishoda) Specifinost, konkretnost postavljenih ciljeva (ishoda) Mjerljivost postavljenih ciljeva (ishoda) Vremenska definiranost ciljeva Razvojni plan kole Obrazloenje razloga zato se pojedini ciljevi (ishodi) ele ostvariti Definiranje faza rada na ostvarivanju pojedinih ciljeva (ishoda) Planiranje postupaka za ostvarivanje ciljeva (ishoda) Planiranje trokova, osiguravanje sredstava za ostvarenje cilja Delegiranje zadataka suradnicima Vremensko planiranje ostvarivanja ciljeva Definiranje mjerljivih dokaza o ostvarivanju ciljeva
DA Moe li se ovaj razvojni plan preporuiti kao primjer ostalim kolama? Dodatni komentar (obrazloenje procjena)
NE
Vrednovanje samovrednovanja oekivani uinci U raspravi sa kolskim timom za kvalitetu procijenite koliko su do sada u koli ostvareni dolje navedeni uinci i argumentirajte procjene. Ako uinci nisu ostvareni, pokuajte doi do objanjenja zbog ega nisu ostvareni. Do sada ostvareni uinci koristi (oznaite X ispod vae procjene desno) Vee zadovoljstvo uitelja, roditelja, uenika Vea autonomija kole Unapreivanje kvalitete, poboljavanje stanja u koli Uinkovitije rjeavanje potekoa u koli Razvoj kritikog razmiljanja o sebi Poveanje odgovornosti djelatnika Ozraje samovrednovanja, vie rasprave o vlastitoj kvaliteti Odreivanje strategije daljnjeg djelovanja Novo ozraje, nove aktivnosti, poveana motivacija ljudi Jaanje komunikacijskih veza u koli Dovoenje uenika u sredite pozornosti Dobivanje slike objektivnog stanja Neto drugo? to? 1 2 3 4 5
270
Vrednovanje samovrednovanja zapreke uvoenju i provedbi procesa samovrednovanja
PRILOZI
U raspravi sa kolskim timom za kvalitetu utvrdite koji se sve problemi, potekoe, zapreke javljaju pri uvoenju samovrednovanja u kole. Kako bi se ovi problemi mogli najuinkovitije sprijeiti i otkloniti? Zapreke uvoenju samovrednovanja Nedostatak samokritinosti osoblja Preoptereenost ravnatelja Stare navike, odugovlaenje, nepreuzimanje odgovornosti, lako emo Manjak iskustva u izradi projekata Otpor novinama, otpor promjenama Neprihvaanje od strane osoblja (uitelja, strunih suradnika, administracije) Strah od rezultata Neto drugo? (Navedite dodatne zapreke, opiite konkretne probleme). Olakavanje uvoenja i provedbe samovrednovanja Kroz raspravu sa kolskim timom za kvalitetu utvrdite to je u konkretnoj koli najvie pomoglo uvoenju i promicanju samovrednovanja. Koje imbenike moete posebno istaknuti? 1 2 3 4 5
Opa zapaanja i komentari o samovrednovanju kole Kako nakon drugog posjeta procjenjujete cjelokupno samovrednovanje kole? Kako procjenjujete anga man ravnatelja i tima za kvalitetu? Jesu li u samovrednovanje ukljueni svi relevantni dionici (svi uitelji, administracija, struni suradnici, uenici, roditelji)? Koliko je samovrednovanje prihvaeno kao nuna obveza koju valja odraditi, a koliko kao mogunost za dublje analiziranje i pokuaj unapreenja kole?
Analiza razvojnih potreba razina kola U raspravi sa kolskim timom za kvalitetu predloite naine, mehanizme, metode, aktivnosti i sl. koje bi u kolama valjalo poticati i koristiti da bi se samovrednovanje u svim hrvatskim kolama lake provodilo. to bi valjalo initi?
Analiza razvojnih potreba razina sustava
U raspravi sa kolskim timom za kvalitetu navedite to bi na razini sustava obrazovanja (edukacijske politike, sustava upravljanja) trebalo initi da bi se olakalo uvoenje i provoenje samovrednovanja u hrvatskim kolama?
PRILOZI
271
Osobna refleksija Kakva su vaa osobna iskustva s ulogom kritikog prijatelja kole? Kako ste se osjeali? to vam je nedostajalo? Koje su kompetencije potrebne da bi se kvalitetno obavljao posao kritikog prijatelja kole? Kako bi se po vama trebala organizirati sustavna podrka kolama pri uvoenju i provedbi samovrednovanja u kolama?
11.8. Izvjee kole o drugom posjetu kritikog prijatelja

Ravnatelj i tim za kvalitetu trebaju nakon drugog posjeta kritikog prijatelja ispuniti donji obrazac i dostaviti ga elektronikom potom voditeljima projekta.
kola Datum posjeta Opis posjeta kritikog prijatelja Tko je sve bio nazoan? Koliko je rasprava trajala? U kakvom je ozraju protekla rasprava o vaem samovrednovanju?
Teme O emu ste najvie razgovarali? Koje su bile dominantne teme rasprave?
Ideje Jesu li se tijekom rasprave kreirale neke nove ideje za unapreivanje rada kole?
to je bilo najkorisnije?
Opa zapaanja, prijedlozi i komentari
12. Reference
ASQ (2000). ANSI/ISO/ASQ Q9000:2000, Quality Management Systems Fundamentals

and Vocabulary. Baranovi, Branka (ur.). (2006). Nacionalni kurikulum za obvezno obrazovanje u Hrvatskoj: Razliite perspektive. Zagreb: Institut za drutvena istraivanja. Bauer, J. E., Duffy, G. L., & Westcott, R. T. (2006). The Quality Improvement Handbook Second Edition. Milwaukee, WI: ASQ , Quality Press. Bezinovi, P. (2003). Samovrjednovanje u funkciji unaprjeivanja kvalitete kola: Europska iskustva i hrvatske mogunosti. U: H. Vrgo (ur.), Promjenama do uspjenog uenja i kvalitetne kole. Zagreb: Hrvatski pedagoko-knjievni zbor. Bezinovi, P. (2003). kolski razvojni plan. Preuzeto u lipnju 2009. iz Samovrednovanje kola pristup unapreivanju kvalitete obrazovanja: www.idi.hr/vrednovanje/metodologija/razvojni_plan.htm Bezinovi, P. (2004). Samovrednovanje kola Pristup unapreivanju kvalitete obrazovanja. Samovrednovanje kola pristup unapreivanju kvalitete obrazovanja: www.idi.hr/ vrednovanje/ Bezinovi, P. i Risti Dedi, Z. (2005). Samovrednovanje u funkciji poboljanja kvalitete obrazovanja Samovrednovanje u hrvatskim kolama. U: P. Sahlberg (ur.), Preoblikovanje osnovnog i srednjokolskog obrazovanja u Hrvatskoj (str. 3239). Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske i Svjetska banka. Bezinovi, P. (2005). Novi pristup vrednovanju kvalitete kolskog obrazovanja u Hrvatskoj (Bruxelles, 2005). Preuzeto u lipnju 2009. iz projekta Uvoenje dravne mature u hrvatski kolski sustav: www.idi.hr/drzavnamatura/dokumenti/201205_prezentacija_ Bruxelles_hrv.pdf Bezinovi, P. (2006). Koritenje rezultata nacionalnih ispita za samovrednovanje kola. Preuzeto u lipnju 2009. iz projekta Uvoenje dravne mature u hrvatski kolski sustav: www.idi.hr/drzavnamatura/dokumenti/koristenje_rezultata_ni_za_samovrednovanje_ skola_-_prirucnik.pdf Bezinovi, P. (2007). Uvoenje dravne mature i ireg sustava vrednovanja u hrvatski kolski sustav. Preuzeto u lipnju 2009. iz projekta Uvoenje dravne mature u hrvatski kolski sustav: www.idi.hr/drzavnamatura/dokumenti/uvodjenje_drzavne_mature_i_sireg_su -sta va_vrednovanja_u_hrvatski_skolski_sustav_-_rujan,_2007.pdf Chang, G. C. (2006). Strategic planning in education: some concepts and steps. Paris: UNESCO, Division of Educational Policies and Strategies. Clement, N. (2009). Perspectives from Research and Practice in Values Education. U: T. Lovat, & R. Toomey, Values Education and Quality Teaching The Double Helix Effect (str. 1326). Springer Netherlands.
274
REFERENCE
Cooper, M. (2009). Counselling in UK secondary schools: A comprehensive review of audit and evaluation data. Counselling & Psychotherapy Research, 9 (3), 137150. Cotton, K. (1995). Effective schooling practices: A research synthesis. 1995 Update. School Improvement Research Series. Northwest Regional Educational Laboratory. Creemers, B. P., & Kyriakides, L. (2006). Critical Analysis of the Current Approaches to Modelling Educational Effectiveness: The importance of establishing a dynamic model. School Effectiveness and School Improvement, 17, 347366. Creemers, B. (1996). The school effectiveness knowledge base. U: D. Reynolds, R. Bollen, B. Creemers, D. Hopkins, L. Stoll, & N. Lagerweij, Making Good Schools: Linking School Effectiveness and School Improvement (str. 3760). London: Routledge. Dahir, C. A., & Stone, C. B. (2009). School counselor accountability: The path to social jus tice and systematic change. Journal of Counseling and Development, 87 (1), 1220. Dimmitt, C. (2009). Why Evaluation Matters: Determining Effective School Counseling Practices. Professional School Counseling, 12 (6), 395399. Doherty, J., MacBeath, J., Jardine, S., Smith, I., & McCall, J. (2001). Do schools need critical friends? U: J. MacBeath, & P. Mortimore, Improving school effectiveness (str. 138 151). Buckingham: Oxford University Press. Domovi, V. (2003). kolsko ozraje i uinkovitost kole. Jastrebarsko: Slap. Eccles, J. S., & Harold, R. D. (1993). Parent-School Involvement during the Early Adolescent Years. Teachers College Record, 94 (3), 569587. EFQM (2003). Introducing Excellence: Using the EFQM Excellence Model to Improve Performance. Brussels: European Foundation for Quality Management. EUA (2005). Developing an Internal Quality Culture in European Universities Report on the Quality Culture Project, 20022003. Brussels: European University Association. European Commission, Directorate-General for Education and Culture. (2001). European Report on the Quality of School Education Sixteen Quality Indicators. Luxembourg: Office for Official Publications of the European Communities. European Parliament & the Council. (24. 12. 2008). Decision No 1350/2008/EC of the European Parliament and of the Council of 16 December 2008 concerning the European Year of Creativity and Innovation (2009), str. L348/115117. European Parliament & the Council. (2001). Recommendation of the European Parliament and of the Council of 12 February 2001 on European cooperation in quality evaluation in school education. Official Journal of the European Communities, 2001/166/EC. European Parliament & the Council. (2006). Recommendation of the European Parliament and of the Council of 18 December 2006 on key competences for lifelong learning Annex: Key Competences for Lifelong Learning A European Reference Framework. Official Journal of the European Union, str. L394/1018. Eurydice. (2007). School Autonomy in Europe: Policies and Measures. Brussels. Finn, J. (1998). Parental engagement that makes a difference. Educational Leadership, 2024. Fullan, M. (2001). Leading in a Culture of Change. San Francisco, CA: Jossey Bass.
REFERENCE
275
Harvey, L., & Green, D. (1993). Defining quality. Assessment and Evaluation in Higher Education, 18 (1), 934. Hillman, I., & Stoll, H. (1994). Understanding school improvement. U: School Improvement News (SIN) Research Matters No 1. London: Institute of Education, University of London . HMIE (2002). How good is our school Self-evaluation using quality indicators. Edinburgh: Her Majesty Inspectorate of Education Scotland. Hofman, R. H., Dukstra, N. J., & Hofman, A. W. (2005). School Self-evaluation Instruments: An Assessment Framework. International Journal of Leadership in Education, 8 (3), 253272. Comission of the European Communities (2008). Improving Competences for the 21th Century: An Agenda for European Cooperation on Schools. Brussels. ISO (2007). IWA 2 Quality management systems Guidelines for the application of ISO 9001:2000 in education. Geneva: International Organization for Standardization. Jung Peng, W., Thomas, S., Yang, X., Li, J. (2006). Developing school evaluation methods to improve the quality of schooling in China: a pilot value added study. Assessment in Education, 13 (2), 135154. Leung, C. (2005). Accountability Versus School Development: Self-evaluation in an International School in Hong Kong. International Studies in Educationat Administration, 33 (1), 214. Levine, D. U., & Lezotte, L. W. (1990). Unusually effective schools: A review and analysis of research and practice. Madison, WI: National Center for Effective Schools Research and Development. MacBeath, J. E., & Mortimore, P. (2001). Improving School Effectiveness. Maidenhead: Open University Press. MacBeath, J. (2006). New Relationships for Old: Inspection and Self-evaluation in England and Hong Kong. International Studies in Educational Administration, 34 (2), 218. MacBeath, J. (1999). Schools must speak for themselves: the case for school self-evaluation. London: Routledge. MacBeath, J. (2005). Self-evaluation: A Guide for School Leaders. Background principies and key teaming. Nottingham: National College for School Leadership. MacBeath, J., Meuret, D., Schratz, M., & Jakobsen, L. B. (1999). Evaluating quality in school education. A European pilot project. Final report. Bruxelles: European Comission. Marks, H., Louis, K., & Printy, S. (2000). The capacity for organisational learning: Implications for pedagogical quality and student achievement. U: K. Leithwood, Understanding schools as intelligent systems (str. 239265). Stamford, CT: JAI Press. Marui, I., Risti Dedi, Z., Pavin Ivanec, T. i Jurko, L. (2006). Roditeljska suradnja sa kolom: pogledi roditelja i uitelja. Istraivaki izvjetaj. Zagreb: Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu.
276
REFERENCE
McNamara, G., & OHara, J. (2006). Workable Compromise or Pointless Exercise? Schoolbased Evaluation in the Irish Context, Educational Management. Administration and Leadership, 34 (4), 564582. Meurel, D., & Morlaix, S. (2003). Conditions of Success of a Schools Self-Evaluation: Some Lessons of an European Experience. School Effectiveness and School Improvement, 14 (1), 5371. Meuret, D. & Morlaix, S. (2003). Conditions of Success of a Schools Self-evaluation: Some Lessons of a European Experience. School Effectiveness and School Improvement, 14 (1), 5371. Mulford, W., Silins, H., & Leithwood, K. (2004). Educatoinal Leadership for Organisational Learning and Improved Student Outcomes. Dordrecht: Kluwer Academic Publishers. MZO (2008). Dravni pedagoki standardi. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta RH. MZO (2006). Nastavni plan i program za osnovnu kolu. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta RH. MZO (2005). Vodi kroz Hrvatski nacionalni obrazovni standard za osnovnu kolu. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta. NIST (2009). The Baldrige National Quality Program Education Criteria for Performance Excellence. Gaithersburg, MD: National Institute of Standards and Technology. Office for Official Publications of the European Communities. (2007). Key Competences For Lifelong Learning: European Reference Framework. Dohvaeno iz http://ec.europa.eu/dgs/ education_culture/publ/pdf/ll-learning/keycomp_en.pdf Ofsted (1999). Handbook for Inspecting Secondary Schools with Guidance on Self-Evaluation. London: The Stationery Office. Plowright, D. (2007). Self-evaluation and Ofsted Inspection: Developing an Integrative Model of School Improvement. Educational Management Administration & Leadership, 35 (3), 373393. Quality Evaluation in School Education European Pilot Project. (1998). Preuzeto 5. 05. 2005. iz EU Education and Culture: http://ec.europa.eu/education/archive/poledu/present_ en.html Quality Evaluation in School Education European pilot project Declaration from Vienna Conference. (21. 11. 1998). Preuzeto 10. 02. 2009. iz EU Education and Training: http:// ec.europa.eu/education/archive/poledu/vienna_en.html Risti Dedi, Z. i Bezinovi, P. (2006). Prirunik o provedbi nacionalnih ispita za ispitne koordinatore. Preuzeto u lipnju 2009. iz projekta Uvoenje dravne mature u hrvatski kolski sustav: www.idi.hr/drzavnamatura/dokumenti/prirucnik_o_provedbi_nacionalnih _ispita_za_ispitne_koordinatore_.pdf Robertson, P., Sammons, P., Thomas, S., & Mortimore, P. (2001). The research design and methods. U: J. E. MacBeath, & P. Mortimore, Improving School Effectiveness (str. 3750). Maidenhead: Open University Press. Rogers, C. R. (1983). Freedom to Learn for the 80. Columbus, Oh: Bell & Howell Company.
REFERENCE
277
Rychen, D. S., & Salganik, L. H. (2003). Key Competencies for a Successful Life and a WellFunctioning Society. Hogrefe Publishing GmbH. Sammons, P., Hillman, J., & Mortimore, P. (1995). Key characteristic of effective schools: A review of school effectiveness research. London: Ofsted. Sammons, P., Mortimore, P., & Thomas, S. (1996). Do schools perform consistently across outcomes and areas? U: D. Gray, C. Reynolds, C. Fitz-Gibbon, & D. Jesson, Merging Traditions: The Future of Research on School Effectiveness and School Improvement. London: Cassells. Sarason, S. (1990). The Predictable Failure of Educational Reform. San Francisco, CA: Jossey Bass. Scheerens, J. (1989). Proces indicators of school functioning. School Effectiveness and School Improvement, 1, 6181. Scheerens, J. (2000). Improving school effectiveness. Paris: UNESCO, IIEP, Fundamentals of Educational Planning series no. 68. Scheerens, J. (2004a). The conceptual framework for measuring quality. Paper 1 for the EFA Global Monitoring Report. Scheerens, J. (2004b). The quality of education at the beginning of the 21st century. Paper for the UNESCO Education for All global Monitoring Report. Scheerens, J., & Bosker, R. (1997). The Foundations of Educational Effectiveness. London: Pergamon. SICI (2007). Effective School Self-Evaluation (ESSE). Preuzeto u lipnju 2009. iz www.siciinspectorates.org/ww/en/pub/sici/projects/effective_school_self_evaluati.htm Siebels, D. L. (2004). The Quality Improvement Glossary. Milwaukee, WI: ASQ Quality Press. Snyder, K. M. (2007). The European Education Quality Benchmark System: helping teachers to work with information to sustain change. European Journal of Education, 42 (3), 425435. Stoll, L., MacBeath, J., & Mortimore, P. (2001). Beyond 2000: Where next for effectiveness and improvement. U: J. MacBeath, & P. Mortimore (eds.), Improving school effectiveness (pp. 191207). Maidenhead, UK: Open University Press. Teddlie, C., & Reynolds, D. (2000). The international handbook of school effectiveness research. London: Falmer Press. Tromp, S. A., & Ruben, B. D. (2004). Strategic planning in Higher Education: A Guide for Leaders. Washington, DC: National Assotiation of College and University Business Officers, NACUBO. West-Burnham, J. (1997). Managing Quality in Schools. London: Pearson Education Li mited.
O uredniku knjige
Petar Bezinovi vii je znanstveni suradnik u Institutu za drutvena istraivanja u Zagrebu Centru za istraivanje i razvoj obrazovanja i izvanredni profesor na studiju psihologije Sveuilita u Rijeci. Voditelj je i zaetnik brojnih istraivanja i primijenjenih razvojnih projekata u obrazovanju, meu kojima se istiu projekti uspostave sustava psiholoke podrke studentima na Sveuilitu u Rijeci, ustroja sustava za kvalitetu u visokom obrazovanju te razvoja sustava vanjskog i unutarnjeg vrednovanja u osnovnokolskom i srednjokolskom obrazovanju.

Samovrednovanje Skola

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Samovrednovanje Skola

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Samovrednovanje kola

Prva iskustva u osnovnim kolama

Agencija za odgoj i obrazovanje Donje Svetice 38, 10000 Zagreb www.azoo.hr

Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu Amrueva 11, 10000 Zagreb www.idi.hr

Vinko Filipovi, prof., ravnatelj Miroslav Mianovi, prof., urednik

dr. sc. Petar Bezinovi

dr. sc. Vlatka Domovi dr. sc. Svjetlana Koli-Vehovec

dr. sc. Kreimir Mianovi

Karaman dizajn d.o.o. www.karaman-design.com

Agencija za odgoj i obrazovanje / Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu Zagreb, 2010.

Autor i koautori poglavlja

Petar Bezinovi, Zrinka Risti Dedi, Iva Odak, Damir Rister

I. DIO: SAMOVREDNOVANJE KOLA KONCEPTUALNI OKVIR................................. 15

1. Smisao i funkcija samovrednovanja kola

4. Osnovna ideja i provedba projekta samovrednovanja kola

III. DIO: PRVA ISKUSTVA KOLA SA SAMOVREDNOVANJEM . .................................... 147

10.6. O Frana Galovia, Zagreb 10.7. O Garenica

10.8. O Grabrik, Karlovac 10.9. O Gripe, Split

10.10. O Hum na Sutli

10.11. O Katarina Zrinska, Meenani 10.12. O Obrovac 10.13. O Popovac

10.14. O Sokolovac 10.15. O Varadin

10.16. O Vilima Korajca, Kaptol

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli, NN, 87/2008.

12 Dodatni su ciljevi projekta bili sljedei:

I. dio Samovrednovanje kola Konceptualni okvir

1. Smisao i funkcija samovrednovanja kola

1.1. to je samovrednovanje kola

I. DIO: SAMOVREDNOVANJE KOLA KONCEPTUALNI OKVIR

1.2. Samovrednovanje u europskom kontekstu

U konanom izvjeu o projektu voditelji projekta istiu:

I. DIO: SAMOVREDNOVANJE KOLA KONCEPTUALNI OKVIR

I. DIO: SAMOVREDNOVANJE KOLA KONCEPTUALNI OKVIR

1.3. Samovrednovanje kola u Hrvatskoj

I. DIO: SAMOVREDNOVANJE KOLA KONCEPTUALNI OKVIR

2. Samovrednovanje i kvaliteta obrazovanja

I. DIO: SAMOVREDNOVANJE KOLA KONCEPTUALNI OKVIR

I. DIO: SAMOVREDNOVANJE KOLA KONCEPTUALNI OKVIR

2.1. Kvaliteta obrazovanja i ueniku usmjeren pristup

I. DIO: SAMOVREDNOVANJE KOLA KONCEPTUALNI OKVIR

2.2. Samovrednovanje i upravljanje kvalitetom u obrazovanju

I. DIO: SAMOVREDNOVANJE KOLA KONCEPTUALNI OKVIR

PROCESI na razini kole

ISHODI, REZULTATI outputs

na razini razrednog odjela

I. DIO: SAMOVREDNOVANJE KOLA KONCEPTUALNI OKVIR

PROFESIONALNI RAZVOJ UITELJA

OSOBNI RAZVOJ UENIKA

I. DIO: SAMOVREDNOVANJE KOLA KONCEPTUALNI OKVIR

I. DIO: SAMOVREDNOVANJE KOLA KONCEPTUALNI OKVIR

I. DIO: SAMOVREDNOVANJE KOLA KONCEPTUALNI OKVIR

2.3. Samovrednovanje i kultura kvalitete

I. DIO: SAMOVREDNOVANJE KOLA KONCEPTUALNI OKVIR

I. DIO: SAMOVREDNOVANJE KOLA KONCEPTUALNI OKVIR

2.4. Samovrednovanje i autonomija kola

I. DIO: SAMOVREDNOVANJE KOLA KONCEPTUALNI OKVIR

2.5. Samovrednovanje, organizacijsko uenje i unapreivanje kola

I. DIO: SAMOVREDNOVANJE KOLA KONCEPTUALNI OKVIR

I. DIO: SAMOVREDNOVANJE KOLA KONCEPTUALNI OKVIR

I. DIO: SAMOVREDNOVANJE KOLA KONCEPTUALNI OKVIR

razvoj bolje prakse

organizacijsko uenje podizanje standarda kola kao organizacija koja ui

2.6. Samovrednovanje i razvojno planiranje

I. DIO: SAMOVREDNOVANJE KOLA KONCEPTUALNI OKVIR