Jergovi - Prie

DEMINUTIV DEBELE ZENSKE USNE, NAMAZANE ruzicastim karminom koji skriva lahki jesenji herpes, mjehuric ne veci o !lave cio e koji ce se slje ecih ana, izme u se am i tri pretvoriti u krasticu koju ce, kao i sve ru!o, prekriti ukrasni premaz sjecanja" #zna usana je mla ez ili ma ez kako se to anas kaze, ili $en kako smo u to vrijeme !ovorili" #z nje!a rastu tri u!e crne lake koje su jecaku ulijevale strahopostovanje i koje su potvr ivale kako je o vratno o rasti" Usne, $en, herpes i tri lake pripa ali su teti iza saltera" %na se zvala teta Behija, teta &a a ili teta Milica" &a ila je u $anci" Banci je $ilo ime 'rivre na $anka Sarajevo, a u nju se olazilo iz pe a!oskih razlo!a" Za ro en an jecak je o$io kasicu, metalik plave ili zlatne $oje, o tesko! zenicko! metala" Kroz prorez su se u$acivale pare, samo one $ijele, nika a zute jer su zute premalo vrije ile" Nakon sto $i se kasica napunila o lazilo se teti Behiji, &a i ili Milici a je otkljuca i a pare polozi na ste nu knjizicu" Smisao kasice i ste ne knjizice $io je a jecak ima para ka a o raste" %n nije znao cemu ce mu te pare sluziti, niti mu je to itko rekao, ali se cinilo a o raslost necim tre$a kupiti" Nakon crtano! (ilma u se am i petnaest isle su reklame" Losa animacija, !las Brankice koja je inace vo ila jeciji kviz i pjesmica) "Stedi danas, stedi sutra kod Privredne banke, pa ces i ti imati lopticu i sanke." Djecak nije vjerovao u pjesmu" Nisu mu u$acivali u kasicu z$o! sanki jer je sanke vec imao, a rijec loptica

iritirala !a je vise o sve!a" Koja loptica* 'in!+pon! loptica ili loptica na !umici koja se kupovala u samoposluzi" Loptica $i se otvorila, a u njoj je $ila zvaka" Znao je a nije rijec ni o je noj, ni o ru!oj" % rasli su pisali te pjesme u kojima je sve $ilo u eminutivima" Mislili su a jeca eminutive vole i a ih $olje razumiju" Spustali su se na jecakov nivo, ali to vise nije $io nivo, ne!o nivoucic" 'uno !o ina kasnije, ka vec sasvim o raste, zivot ce !a o vesti u !ra ! je su sve imenice izrecene u eminutivima" ,ak i imenica koja je u !rupu i !omilu okupljala nje!ove prijatelje" #menica muslici" -a imenica zvucala je !rozno jer je $ila jesen .//0" 1ecina muslica o kojima se !ovorilo $ili su okruzeni $o ljikavom zicom" Nitko nije spominjao mjesto na kojem su muslici $ili u zici" -o mjesto je tako ostalo $ez eminutiva" Dretelj nika a nije $io Dreteljcic" -a rijec iz!ovara se samo u krajevima u kojima nema eminutiva" No, vratimo se $anci" Nakon !o ina ste nje nije ostalo nista jer je osla in(lacija" Ukinute su metalne kasice i ukinut je metalni novac" %no sto je $ilo na knjizici pojela je in(lacija, a ste nja je skupa sa sankama i lopticom vrlo $rzo za$oravljena" -eta Behija, &a a ili Milica se s o rastanjem ne! je iz!u$ila, nestale su njezine usne i njezin $en sa tri u!e lake" #zmisljeni su zam$o plakati koji su stajali pokraj auto puta i lju ima u autima porucivali sta a cine sa svojim parama" 'rivre na $anka Sarajevo imala je novi slo!an) 2Ste nja je mu rost trosenja"2 Ni to nije nista znacilo" Bilo je $esmisleno ili $ar onakvo kakav je $io mrtvi cvor na slikama !ra(icara Eschera" -aj cvor nije imao ni kraja ni pocetka i nije se mo!ao raspetljati" % ste nji kao mu rosti trosenja nitko nije razmisljao" Svi su pro avali inare i kupovali evize jer je i alje vla ala in(lacija" Smisao slo!ana uvijek je $io u tome a slo!an o$ro zvuci, a a previse ne znaci" %vaj je o$ro zvucao jer u njemu nije $ilo eminutiva" # a ne za$oravimo) teta Behija, &a a ili Milica imala je o$lajhanu kosu" -a kosa je $ila $ijelo+zuta, ali se !ovorilo a je plava" %ko struka teta Behija, &a a ili Milica vezivala je veliki pleteni sal" Zasto* 3er je prehla ena na $u$re!e, mislio je jecak" 4o ine su prosle i vise nitko ne vezuje te salove" -o ne znaci a vise nitko nije prehla en na $u$re!e, ne!o znaci a ni teta Behija, &a a ili Milica nije $ila prehla ena na $u$re!e" &ijec je samo o tome a se 'rivre na $anka Sarajevo o!a ala u njezno vrijeme naivnosti ka a se vjerovalo a pleteni sal lijeci $olne i o$ilne menstruacije" BOZJI LJUDI B#% 3E -% 4%&%S-ASAN B&AD%N3A, U velikom sivom kaputu i raspa nutim cizmama omotanim koma ima zice" Zvao se Ostoja i $io neka vrsta mejtasko! vjetrokaza) ako $i on silazio s Bjelava, a vjetar puhao s -re$evica, po smra u $i i nakon esetak minuta raja sa Sepetarevca, iz Kevrino! 'otoka, ,urka i A$ iceve znala a je prosao %stoja" A ako $i puhalo sa 'o hrastova, ko zelenare na Mejtasu vec se znalo a je %stoja ne! je ko Kruniceve pekare na Bjelavama" Bez %stoje, citave !eneracije ostale $i lisene saznanja kako i koliko ziv covjek moze zau arati" #z!le ao je opasno i $io prevelik a $i !a iko uzeo u zaje$anciju" Za razliku o ostalih cu nih lju i, on nije cinio nista $lesavo) nije raz!ovarao sam sa so$om, nije vikao, niti je zavirivao u haustore5 je nostavno je isao svojim putem, a a nitko nika a nije saznao kamo taj put vo i i nista !a, osim o jece i smra a, nije o avalo" Niskim nije raz!ovarao, niti je iko!a poz ravljao, tako a je ostala tajna otku smo znali i a se zove %stoja" Nestao je onih !o ina, se am eset osme, evete ili osam esete, ka a je umirao ru! Tito, a moz a nije ni nestao, ne!o vise nije silazio o Bjelava prema Mejtasu" Dru!i covjek zvao se Dusko" Bio je onizi, po!r$ljeni veseljak" Stanovao je u je noj supi na vrhu Sepetarevca" ,ijepao je rva, unosio je cumur, prenosio klavire i ormare, raz!ovarao s jecom i, naravno, $io pre met $ez$rojnih i $eskrajnih provokacija" 1ikali smo za njim, jalijasi koji su vec $ili preveliki za Dom 2Lju$ica #vezic2 a premali za popravni om u Stocu, smaknuli $i mu kapu s !lave, ali sve to Duska nije jako ljutilo" Uvijek je $io tako ra ostan a !a je $ilo nemo!uce poniziti" Ka a anas cujem $ozicnu pjesmu Radujte se narodi, uhvati me uvijek ista njeznost" 3e nom sam, u rustvu nujnih katolika, pokraj $ozicno! rvca, o ao njihovoj pjesmi) Radujte se kao Dusko" % mahnuo sam na upitne po!le e" 3e ne !o ine Dusko se ozenio" Djevojka je u nje!ovu supu osla noseca" 1alj a su je ro itelji iz$acili iz kuce nakon sto je s nekim ko!a u nasoj prici nema van$racno zanijela" Dusko vise nije $io samo ra ostan, ne!o je $io i sretan" Zena !a je re ila, prala mu kosulje i cistila je ino, sivo o ijelo" Dijete se ro ilo u supici, a Dusko je trcao niz Sepetarevac i vikao) " o!io se si"#" Komsiluk se po smjehivao, znajuci a sin nije nje!ov, a ! je ces vece $lesavosti ne!o se ra ovati tu em jetetu" Drukcije $i $ilo prije vije tisuce !o ina, a se sin ro io u stalici, a ne u supici, i a se sretnik zvao Josi$, a ne Dusko" Dva tje na nakon ro enja, zena je o nijela ijete i vise se nika a nije vratila" Dusko je nare nih nekoliko mjeseci $io tih" Unosio je cumur ko !opo e Metikos, ona !a je ponu ila rakijom, iskapio je polic i rekao) "Ne%a te &a'osti kao ka!a o(u u&%u si"a#" 1i ali smo !a sve o onih vremena ka a je Mi'osevi( otisao na Kosovo polje, raspao se ,etrnaesti kon!res 'artije, a 3u!oslavija po$ije ila na pjesmi Eurovizije" 1remena su $ila (rkovita, pa je Dusko iscezao kao sto isceznu sjecanja na lju$avne (ilmove koji ne nose nista osim suza" Borci protiv patetike rekli $i a se place i o luka, pa ne moramo jos i o knji!a, pjesama, (ilmova i zivota" Do$ri stari )ra"k *a$ra na to je ustvr io) "O! 'uka se $'a(e+ a'i jos "ije $ro"a!e"o $ovr(e koje ,i "ago"i'o "a s%ije-." Strah o %stoje, prvi je veliki strah koji pamti !eneracija jecurlije s Bjelava, Sepetarevca i Mejtasa" %stojin smra prvi je nepatvoreni vonj neuljepsano! zivota" A Dusko se ra ovao preko mjere" Da nije $ilo nje!a tko zna ka a $i i kako covjek naucio koja je mjera normalne ra osti" Dusko je volio preko mjere, recimo svo!a sina, sto se opet nije smatralo normalnim, prem a je vjera stotina miliona lju i, vjera u #susa

Krista, u se$i sa rzala i iskustvo oca 3osipa koji nije $io otac svome sinu" Lju i vjeruju u je no, ali zive nesto sasvim ru!o" %ni rukciji, koji su kao %stoja i Dusko, $ili su tu kao potvr a a je tako" Zato ih i zovu Bozjim ljudima" /T 0U/ /0 1 B0VI*E ZA-1%&#S L# %,# ,AK # DANAS, NAK%N sve!a sto si !le ao i sto te je u ovih se am !o ina ucinilo neosjetljivim, vi jet ces sasvim jasno snijeznu televizijsku sliku) u ka ru je polupro(il muskarca cetr esetih !o ina, usana rastvorenih u zijev uzasa i esno oko iz koje! se osjeti kako vise nika i vise nista nece ozivjeti nestali Svijet" 1ec ta a si, te ./67" pomislio kako je sreca sto !a je kamera snimila iz polupro(ila i lijevo je oko izostalo sa slike" ,jelovit po!le znacio $i vostruko vise i $io $i toliko strasniji" 'ovo za sliku moz a anas i nije vazan, moz a ce izostati iz povijesti koja ce nam $iti napisana, a ostat ce samo uzas covjeka, nje!ovo! esno! oka, koji je svjestan a je poraz e(initivan i a vise nika a, vise nista i vise ni! je nece $iti prilika za revans ili za zivot koji $i zapoceo ispocetka" 'et !o ina kasnije covjek sa slike ispracen je po!r ama onih koji su to!a trenutka $ili u pravu" %n je pre stavljao jace i mocnije, a oni su $ili io sla$ije! svijeta, osu eno! na nesrecu i ponizenje" Bijesno im je o mahnuo, a te$i se, ok si !le ao televiziju, ucinilo a je iz ao nacelo plemenito! !u$itnistva i vlastito! poraza i a je, poput po laca i sla$o!a covjeka, presao na stranu nasilnih i $eskrupuloznih po$je nika" -o mu nisi mo!ao oprostiti" Me utim, nakon sto je poceo rat i nakon sto su u$ojice i prave nici poceli izmjenjivati mjesta, a i eja koja ti se cinila oruzjem nasilnika postala prezrena o svih i svako!a, postao si svjestan svoje !reske" /%i'jko /ago'j napisao je a je "Jugos'avija sa%o $o!'o i%e", a u nasem svijetu vise nije $ilo ono!a tko $i vjerovao u suprotno" ,ovjek iz prvo! i ru!o! televizijsko! ka ra zove se Ivi(a Osi%" U prvom prizoru $io je trener 2Zeljeznicara2, a u ru!om selektor no!ometne reprezentacije 3u!oslavije" Najprije je ozivio poraz o 21i eotona2, a on a je uz zviz uke napustio maksimirski sta ion" Da je po$ije io, nje!ov klu$ $i se u velikom (inalu susreo sa ma ri skim 2&ealom2, a a .//8" nije trenirao 3u!oslaviju, a u nare ne vije !o ine i $eo!ra ski 2'artizan2, u 9rvatskoj $i !a anas smatrali nacionalnim velikanom" U vremena kojih se ne sjecas, a ne mozes ih se ni sjetiti jer si $io tek ro en, #vica %sim $io je /traus sa 1r,avi(e" U to vrijeme imao je lice jecaka za koje! je ocito a je o rastao u Sarajevu" Moras iz!le ati zaje$aniji ne!o sto jesi, a te ne $i maltretirali na ulici i u skoli i a $i ko lokalne jalije mo!ao proci kao muskarac, a ne kao streber, peder, coro""" Kasnije je to lice ostarilo u mrzovolju" Na svakoj (oto!ra(iji trener 2Zeljeznicara2 #vica %sim iz!le ao je mrzovoljno, kao a mu cijeli svijet neprestano !aza po kurjim ocima, sto je je an o razlo!a z$o! kojih nije mo!ao $iti jako omiljen u ru!im ju!oslavenskim repu$likama" -ipski Bosanac $io je osu en na prila!o avanje, a mrzovoljno lice se nikome ne prila!o ava" Meta(ora prila!o ljivosti, lica o prezasla ene a! e, $it ce *iro B'a&evi(, je an o onih Bosanaca spremnih platiti svaku cijenu a $i $ili voljeni" Upravo zato nje!ovo ce ime $iti ispisano krupnijim slovima u no!ometnoj povijesti, a ostat ce tek u (usnoti povijesti $osansko!a sentimenta se am esetih i osam esetih !o ina" #vica %sim tip je inertno! i racionalno! Sarajlije" 're u!o je $io trener 2'artizana2 i selektor reprezentacije 3u!oslavije jer mu se nije alo micati i jer je, sasvim racionalno, procijenio a $i ekipe koje trenira mo!le postici veliki uspjeh" %tisao je tek ka a je morao otici, a morao je otici samo zato sto je posten covjek" U Austriji vec stotinu !o ina trenira isti klu$, iako $i !a seli $a ucinila vecim i $oljim" Njemu se, me utim, ne a" %sim je racionalno procijenio a nema (u $ala $ez nekakve zaje nicke li!e u kojoj $i opet 29aj uk2 i!rao protiv 2'artizana2" %n a su !a napali a prica !luposti, a sto je naj!ore, $ili su u pravu" U vremenima koja su uslije ila nakon nasih vremena, racionalni lju i cesto ispa aju !lupani" Ako $i povijest slije ila meta(izicku lo!iku, a to se, nazalost, nika a ne o!a a, #vica %sim $i tre$ao zavrsiti svoju karijeru kao se am eseto!o isnji trener 2'o(alicko!2 ili 21ratnika2) vec vi imo kako se plasirao u polu(inale Kupa po$je nika kupova i kako je u osam eset evetoj minuti nje!ov tim primio !ol nakon koje! se sve srusilo" Uslije io $i televizijski ka ar koji $i jos je nom o$jasnio sve" %sim je veliki vo a sla$ih i nemocnih vojski5 covjek lose karme i sla$o! horoskopa5 ka $i se nasao pre po$je om raspa ale su se rzave" Mrzovoljno lice o avalo je samo je nu zelju) a !a ostave na miru" MEJT0/I KADA SE UZ DALMA-#NSKU '%'NES NA Mejtas pre oci ti iz$ije siroka je nokatnica" U njezinom prizemlju je tih !o ina $ila zelenara, vlasnistvo rustveno! pre uzeca iz Kiseljaka, kojom je najmanje petnaestak !o ina upravljao zelenar 0'jo" Bio je to prosije i muskarac, sre nje visine i sre njih !o ina, a uza se je o$icno imao je nu ili vije pomocnice, mla e cure koje su tek zavrsile -r!ovacku skolu" U Aljinoj ra nji kupovalo se povrce i voce, $anane Bonita i narance 9ai(a, salata kristalka, romanijski krumpiri, crni luk i rastika iz 9erce!ovine" Kupovala se stelja, pa $amija, a na samom ulazu stajala je kaca s !lavicama kiselo! kupusa" #ako se kupovanje u zelenari smatralo znakom rastrosnosti i nekucevnosti + na pijaci je sve $olje i je(tinije + u zelenari $i se cesto stvorio re u kojem su stajale !ospo je u sla(rucima i s viklerima na !lavama, penzioneri i pijanci, pa jeca koju $i mater poslala po tri cesna $ijelo! luka ili po zelen za supu" Aljo je hvalio svoju ro$u5 i ka je $ila naj!ora, uvijek je $ilo nece!a za sta se mo!lo reci a je (risko ili a je omace" Ko Alje se olazilo na pricu jer na Mejtasu, kao ni u okolnim ulicama, nije $ilo musko! $rice, niti neko! ru!o!

mjesta na kojem $i se mo!lo postajati onako" Malo pre rat u zelenari se poceo pro avati kruh" Bio je to znak a nam se $lizi propast" U istoj kuci, esetak metara u esno, $ila je o$ucarska ra nja koja se jos zvala cipelarska ili susterska" Drzao ju je postariji e o" 're zimu $i se tu onosile cizme i cipele a im majstor u ari !umu na pete" Susterova zena je o$icno sje ila s ru!e strane pulta i pre so$om rzala tacnicu s ka(om" S vremenom posao je poceo preuzimati neki mla ic, vjerojatno sin, ali se posao nika nije mo ernizirao, niti je mejtaskim o$ucarima palo na pamet a pocnu izra jivati svoje cipele kako je to vec $io o$icaj ko vecine ru!ih sustera sre inom osam esetih" U izlo!u ra nje stajale su prasnjave i izo$licene cipele po koje mjesecima niko nije olazio" #zna je stajao rukom ispisan kartoncic) NA '&%DA3U" 'rekoputa kuce, o mah o vrha Dalmatinske ulice, u!o je $ila pumpa za loz+ulje" #spre pumpe je rastao o!romni ja$lan" Se am esetih se pola mahale !rijalo na loz+ulje, pa je na pumpi uvijek $ila !uzva" % rasli su nosili kanistere o petnaest, va eset i va eset pet litara, a jeca o pet i eset" Ka a si prvi puta $io tako velik a poneses kanister o petnaest litara osjecao si se kao polinezijski uro jenik nakon inicijacijske $or$e s ivljim zivotinjama" 'ocetkom osam esetih pocelo se !rijati na termoakumulacione peci, pa je pumpa $ila zatvorena" Malo kasnije osusio se i ja$lan koji je, to smo tek ta a shvatili, popio tko zna koliko loz+ulja jer je rezervoar vjerojatno $io porozan" Dosli su lju i iz &% 'arkovi i va ana !a sjekli" Natovarili su rva na kamione, pa je ja$lan nestao kao a !a nika a nije $ilo" Do pumpe $ila je stam$ena z!ra a, a u njezinom prizemlju vije ra nje) $ure! zinica i ra nja za plisiranje suknji koja je s !o inama postajala (rizerski salon, pa krojacnica, pa hi!ijenska cistionica" 'rekoputa z!ra e, jos uvijek na mejtaskom platou, $ila je tra(ika, a o tra(ike stam$ena z!ra a sa samoposlu!om u prizemlju" Ulice koje su izlazile na Mejtas su osim Dalmatinske $ile Mehme +pase Sokolovica, #vana ,ankara, Mila ina &a ojevica, Ahme a :etaha!ica, Mile 1ujovica, Musta(e 4olu$ica, Nemanjina" #zme ju ,ankarove i Mehme +pasine $ila je tajanstvena z!ra a sa Davi ovim zvijez ama na procelju" U toj z!ra i $ile su neke kancelarije" Ni! je, na cijelom Mejtasu nije $ilo ni tra!a zamiji i !ro$lju" 're!azilo ih je vrijeme o$nove i iz!ra nje nakon Dru!o! rata, a samo je moz a ja$lan, ok !a je $ilo, povezivao nas s mrtvima sto smo im na !lavama ho ali" %naj tko je $as htio znati, mo!ao je cuti a je zamija $ila na mjestu samoposlu!e, ali nitko se ziv na Mejtasu nije sjecao kako se zamija zvala" Zivot na mjestu srusenih !ro$lja ni u je nom vjerovanju, a ni $ez vjerovanja, ne moze $iti sasvim o$ar" Nakon sto je protutnjao jos je an rat i nakon sto su mejtaske ulice promijenile imena i nakon sto je pomro i iz!inuo neki svijet, o!a jaju se opet temeljite promjene" Nema vise piljara Alje, a tamo ! je je $ila zelenara uskoro ce $iti nesto ru!o5 suster je prora io, ali to vise nije ona ra nja, niti se uopce cini a ce joj posao $iti u!a vijeka" Dru!i !ra ovi sastave i vjesto !o ina, a a im se mejtasi ne promijene" Sarajevo ne moze ni pe eset" %no sto pamtimo iz svojih zivota koji i nisu tako u!i, a sto nam je io nekakvih intimnih povijesti, vec se mijesa sa vremenom Mu'a Musta2e Baseskije i vec je nestvarno poput mrtvih lju i po nasim no!ama" P O)E/O S-AN%1A% 3E U -#-%1%3 UL#,#, #ZNAD slasti;arne Korzo, u !arsonijeri koju $i, pri;alo se, atko a!ova"ovi mo!ao pre<i u vokoraku" Uvijek ele!antno o jeven, namirisan i o$rijan oimao se kao kom$inacija 0'2re!a 3it(-(o(ka i ono! 4ustava iz crtano! (ilma" 're avao je povijest umjetnosti !eneracijama Sarajlija u 'rvoj !imnaziji, sve o jeseni ./6." ka a je umro, onako iznena a, $ez vi ljive $olesti i jasno! povo a, kako ve< umiru lju i za koje kasnije ne mo=e> re<i jesu li oti>li po zemlju ili su se samo o selili iz tvo!a =ivota" Sahrana je o$avljena je no! o$la;no! ana, na katoli;koj parceli !ro$lja Bare" San uk je u zemlju spu>ten $ez sve<enika, uz =enski hor 2Breze2 koji je otpjevao Di&!arov Zapis o zemlji" Bilo je prisutno nekoliko tisu<a lju i, u;enika razli;itih !eneracija, o kojih su neki iz!le ali starije o umrlo! pro(esora" 1e< sutra je u Osloboenju $ilje>ku o umrlom napisao /ergije Pri"(i$" 'repri;ao je nekoliko (ora kojima je Mi-a, pro(esor Boro Mi-aevi, osvajao u;enike nekih avnih pe esetih !o ina" -ekst je $io >okantan, kao otkri<e u!o zatajene iz aje" Naime, ono >to je Miha; !ovorio prije tri eset !o ina, a za >to su ta a>nji u;enici vjerovali a je je instveno i spontano, $ilo je i enti;no onome ;ime je u;enike osvajao o svo!a poslje nje!a, pre smrtno! >kolsko! sata" Nare nih ana, pa i mjeseci i !o ina o Miha;u $i svako malo svoja sje<anja pisali ru!i sarajevski novinari, pisci, intelektualci i z!u$i ani, sve sami $iv>i ?aci" No, nitko o njih nije ;itao tu?e tekstove, tako a su se isti etalji i je nake pri;e, uz neznatne varijacije u vremenu i smislu, ponavljale o u $eskraj" #li se svakom Miha;evom u;eniku ;inilo a je samo nje!ovo sje<anje autenti;no, a a je svako ru!o samo lo>e (a$riciran mit, cenzuriran sna!om za$orava ili ne ostatkom pri;ala;ko! ara" Ka a je po;eo rat Miha; je postao neka vrsta uhovne poput$ine pri o lasku u svijet ili na ulazu u nova vremena koja je svatko u to vrijeme pore io s paklom" 3e an u;enik s po;etka osam esetih, imenom Zora" a!u'ovi, je prije kona;no! o laska u Kana u o$javio u Za!re$u knji!u svojih pjesama po pseu onimom Lu!vig a'so"" #ako ju je i anas mo!u<e na<i u za!re$a;kim knji=arama nitko nika a nije napisao nije an prikaz &alsonovih pjesama" -e nje=ne, opra>taju<e i nostal!i;ne tekstove, koji su $ili vrlo pismeno napisani, nije imao tko pro;itati" #li je mjesto i vrijeme njihovo! o$javljivanja $ilo po!re>no" No, to sa a vi>e i nije va=no" 1a=no je a je u toj knjizi pjesma koja o u tan;ine opisuje &a ulovi<eva sje<anja na Miha;a"

%tprilike u isto vrijeme Mo%o 4a$or je u Beo!ra u o$javio roman Poslednji let za Sarajevo" U tom priru;niku intimne i kolektivne mr=nje prema 4ra u, pe esetak stranica posve<eno je Bori Miha;evi<u" Sve ru!o >to je u knjizi Kapor napisao Sarajlijama je strano i mrsko, osim te pri;e o Miha;u" %na je $liska i ta;na jer !ovori o autenti;nom osje<aju koji se, eto, na razlikuje o 'rincipa, preko &a ulovi<a i tisu<a $iv>ih u;enika, pa sve o je no! Mome Kapora" %vom prilikom za$oravimo za>to je taj pro(esor $io va=an i ;ime je zaslu=io a !a se jo> uvijek sje<aju lju i koji su anas raspr>eni po svim ijelovima svijeta" %no >to sa a valja za$ilje=iti i >to se ;ini historijski relevantnim jeste ;injenica a u svim vremenima, usre kataklizme, nesre<e i raspa a, po jele svijeta na zle i o$re, na vra!ove i an?ele, na u$ojice i pre=ivjele, na one koji se sve!a sje<aju i ru!e koji $i najra ije sve za$oravili, ;ak i u takvim, naj!orim vremenima postoji ono ne>to >to svijet r=i na okupu i >to se u nekim oz$iljnim knji!ama zove povijesnom konstantom" Bez$roj puta ponovljena pri;a o ;u esnom pro(esoru Bori Miha;evi<u je na je o sarajevskih povijesnih konstanti, ;ak i on a ka a se lju i ne mo!u slo=iti niti oko je ne stvari koja se o!o ila, o!a?a se ili <e se tek o!o iti" O*EVI N#KAD 1#SE -AK1#9 %,E1A KA% S-% #9 je $ilo u ono vrijeme ka a je 4i"!je levate uzimao na rolin!" Uzmimo je no ljetno popo ne) petak, kraj ra ne se mice" Sunce je zakuhalo kotlinu, -re$evic sav u izma!lici, ne$o svijetloplavo s je va primjetnim iski anim i iskrzanim o$lacicima sto po sjecaju na natpise koji se !u$e na nekom starom nisanu" %tac se uspinje uz 1ratnik, Bistrik, Se renik ili Sirokacu" U $ijeloj kosulji, s plavom kravatom na kojoj je znak neke sportske mani(estacije" 'reko lijevo! ramena nosi pru!asti sivi sako i aktovku, a na esnom ramenu kao $acac ku!le, nosi lu$enicu" Znoj mu se na celu pretvara u kapi rose, pa u zrna, pa u potocice iz pjesme s Malo! sla!era) ej, potoce, kuda zuris druze moj, zasto tako pla!ovito juri "orki talas tvoj... No, otac nastavlja polako, ni! je mu se ne zuri jer svi znaju ka on stize i jer $as nista, tih !o ina i u ovim sjecanjima, nije takvo a $i on morao ranije oci kuci" Usput srece ru!e oceve" Svi imaju iste kosulje, iste kravate, sako i aktovku, svi imaju lu$enicu na esnom ramenu" Naje nom se cini kako je ljetni petak popo ne prepun oceva s lu$enicima" -amnozelene $ile su $olje, ali ne zato sto su $ile sla je, ne!o zato sto im je utro$a $ila crvenija" %ne svijetle, ti!raste, su, je nostavno, $ile losije izajnirane" Zato su svi sinovi vise voljeli ka $i otac onio tamnu lu$enicu" U isto vrijeme ocevi su olazili kuci i u isto vrijeme spustali lu$enicu me ju cipele, vjesali sakoe na o(in!ere, va ili maramicu iz zepa hlaca, o$risali cela i iz!ovarali istu recenicu koja nije za ovo! teksta jer pre stavlja sinovljevsku tajnu koje se, a ne lazemo alje, zapravo vise i ne sjecamo" U!lavnom, ta a $i ocevi pre se$e stavljali tacnu, $ijelu tacnu sa islikanim ruzama, na nju postavljali lu$enicu i velikim, sto vecim nozem prerezali je na va ijela" %n a $i rekli) "0+ !oooo,ra#" -o $i trajalo taman onoliko u!o a se sinovi pocnu iviti i a pomisle kako je kupovina o$re lu$enice neka vrsta ocinske ma!ije, nesto sto ziv covjek nika a ne moze nauciti, nesto sto nam traje ok traju ocevi, a to je, kako nam se ta a cinilo, zauvijek" A on a $i ocevi, majke, kceri i sinovi jeli lu$enicu" Majke su !ovorile) "Ne%oj gutat kos$i(e#" Sinovi su !le ali oceve i pokusavali jesti lu$enicu kao oni" %cevi su kospice pljuckali kao a $as to cine cijeli zivot i kao a nista osim to!a nisu ni ra ili" Sinovi su pokusavali ali su kospice zavrsavale na po u" Majke su se, onako malo, ljutile" %cevi su sutjeli" Dok se jela lu$enica ocevi nika a nisu pro!ovorili niti je nu je inu rijec" Majke su napominjale a su lu$enice z rave za $u$re!e i a se o lu$enica puno piski" %cevi su o tome sutjeli, a ako $i i rekli, ta a $i to $ilo a se o lu$enica pisa, a ne piski" Sinovi su piskili i pisali, vise o autosu!estije ne!o o lu$enica" "Nako" 'u,e"i(e "e%oj $iti vo!u jer (es !o,iti $ro'jev#", !ovorile su majke" Sinovi nika a nisu popili casu vo e nakon poje ene lu$enice, tako a je sasvim neistrazeno ostalo o$ija li se stvarno o to!a proljev" Majke su $acale kore u smece, a ocevi su o lazili a prile!nu" U (rizi eru je ostajala kriska koju niko nije mo!ao pojesti" Nika a niko, nije na poro ica, nije ni sinovi, sestre, majke i ocevi, nisu pojeli citavu lu$enicu" Nika vise takvih lu$enica kao onih sto su ih ljetnih petkova onosili ocevi" Da $i to znali nije moralo proci vrijeme" Dovoljno je $ilo a majke je nom u stotinu !o ina onesu s pijace lu$enicu" Nije $ila slatka iako su majke trazile a pro avac izva i 2cep2, pa a pro$aju ono sto kupuju" Nika a nije an otac nije trazio a mu iz lu$enice va e 2cep2" %cevi su kuckali po lu$enicama i osluskivali njihov jek" 9ilja e sarajevskih oceva su u isto vrijeme kuckali po lu$enicama" -aj jek o jekuje kroz povijest" A on a smo prestali jesti lu$enice" Dosla su takva vremena a smo o svojim zivotima poceli $rinuti sami" #li je zauvijek prosla sezona oceva koji su onosili lu$enice" Boze, aj mi a vaput kucnem po njoj i prepoznam koliko je slatka" D U10 /4E VE*E I B%4 3E K%D NAS NEKADA D%B&% @#1#%" 3est a je $ilo malo svijeta u crkvama i =amijama, pa se svako malo s pra!ova hrama morala $risati pra>ina, ali se zato uh nje!ov mo!ao pro>etati svijetom, nije mu $ilo tijesno i nije se morao u svete ku<e zatvarati" Eto, recimo, >ta je sve u ono vrijeme $ilo $o!ovsko) $o!ovski su $ili ne jeljni ru;kovi, $o!ovska je $ila 'rva savezna no!ometna li!a, $o!ovski su $ili viken i u Du$rovniku, pa ru!arske ve;eri Slu=$e ru>tveno! knji!ovo stva, 'rivre ne $anke ili Unioninvesta, or!anizirane povo om %smo!a marta ili Dana ra ne or!anizacije" E, zaustavimo se $a> ko ru!arskih ve;eri" Bolje stoje<e (irme vo ile su svoje ra nike ne! je izvan !ra a, recimo u Neum ili u Makarsku, a one o$i;ne or!anizacije u ru=eno! ra a zakupljivale su neku $irtiju

ili A jo> ;e><e A salu oma kulture i prire?ivale neza$oravne erneke o kojima se i anas pri;a i kojih se na>e majke i o;evi sjete ka !o im je te>ko, jer ne znaju na >ta su potro>ili mla ost" 'oslije im $u e lak>e jer su te ru!arske ve;eri $ile $o!ovske, jer ih anas vi>e nema, jer se Bo! u ve<ini slu;ajeva povukao u =amiju i crkvu pa o atle ne izlazi a ne vi i $ije u svoje zemlje" Zatvorimo o;i i ve< <emo s vrata vi jeti ljepotu vorane prire?ene za ru!arsko ve;e" &a nici olaze u se am, a to je za petnaestak minuta, pa moramo po=uriti sa opisima" % primitivnih ka(anskih stolova sa metalnim no!icama na;injeno je oko cijele sale veliko slovo U" %no je prekriveno $ijelim stolnjacima, a ako nije $ilo stolnjaka on a o$i;nim ;ar>a(ima koji ka a se pre$ace preko stolova iz!le aju kao stolnjaci" Na svakih metar i po su uske staklene vaze s po je nim karan(ilom" Do vaza su zelenkaste $oce 9epokovo! $ijelo! vina" -o vino o kraja ru!arske ve;eri niko ne<e popiti" %no je tu samo za ukras" 'it <e se ru!o vino o kojem ov je ne<e $iti rije;i" Na ;elu veliko! slova U je cvjetni aran=man na;injen o !er$era, irisa ili neko! sli;no! cvije<a" #spre aran=mana je pri!o ni natpis" &ecimo) 5Drage !rugari(e+ srea" va% Os%i %art+ %e6u"aro!"i !a" 7e"a#8 #li je nostavnije) 5/'u7,a !ru9tve"og k"jigovo!stva gara"t je ure!"og 2i"a"(ijskoga $os'ova"ja : E. 4ar!e'j.8 Du= slova U <e uskoro $iti raspore?eni ovali s hranom, $oce s kolom, sokovi, vina, a ispo <e se !rijati !aj$e s pivama" U voranu <e u<i ru!arice u zelenim, plavim i crvenim kostimima, sa lakovanim tor$icama pre$a;enim preko lijevih ruku, te sa zape;enim (rizurama u o$liku pun?e, makovo! cvijeta, izvrnute kineske vaze ili neke sli;ne, o$ro stoje<e (orme, ;vrste kao socijalizam i sta$ilne kao samoupravni o!ovor" -e (rizure je na su o meta(ora na>e! pretho no! =ivota" %ne su i>;eznule u isto vrijeme ka a i iluzija a je komunizam $o!ovska stvar i a smo svi u milosti nje!ovo! uha" U prvih pola sata ru!arske ve;eri samo $i mu>karci pili alkohol, ali $i se nakon to!a opu>tale i ru!arice" 1i>i re(erent /%ajo ili portir Zora" izva ili $i !itaru iz ku(era i zapo;injala je pjesma" 'jevalo se) # tem Somboru, Suze liju plave o$i, %ad ja poo! na Bemba&u, 'oj o$ka ima konj$ka dva Bsamo re(ren, jer niko nije znao ostaloC, Biljana platno bele&e, ( proplaka)e zora, Pijem da je zaboravim, te ru!e pjesme koje su evocirale prostore svih na>ih repu$lika i pokrajina i svih na>ih naro a i naro nosti Bosim Al$anaca A njihove pjesme niko nije pjevaoC" A on a $i uslije io ples" &e(erent Smajo ili portir Zoran uklju;ivao je !ramo(on -osca .7, pa su ru!ovi i ru!arice plesali senti>, valcer, rockDroll i na kraju kolo" Ko kola svi su ve< $ili jako pijani" Dru!arske ve;eri !asile su se ne! je oko pono<i" Sat u=e ostajali su samo ovla>teni pjanci ra ne or!anizacije, te pokoja ru!arica koja $i se o pive i vina malo za$oravila" Na kraju su i oni, uz pjesmu, reku i viku, o lazili" No, uvijek je ostajao za$oravljen neko ko je spavao sa ;elom prilju$ljenim uz stol" -o!a su ujutro pronalazile ;ista;ice i metlama !a, onako iznena?eno!, iz!u$ljeno! i mamurno!, iz$acivale van" Dru!arske ve;eri $ile su $o!ovske, prem a je malo ko vjerovao u Bo!a" Bilo je to vrijeme ka a je on $io tu i ka a su svi, pa i $u u<i zlo;inci, $ili nevini" Ni! je kao u smiraju ru!arske ve;eri nije tako lijepo i priro no nalije!ao stih Niko'e ;o$a) O Isuse, ti e tada zadrijemati... I koji put, kad magla bude snijeno sipila, sipila na tvoje sveto ruho, stavit e ti na glavu, sasvim njeno, oreol koji ti je pao na jedno uho. * NI BI/E NA EK&ANU B# SE '%3A1#% NA-'#S 2U koloru2 i ostajao tako pet+sest minuta" Slije ila je emisija koja se nije razlikovala o ru!ih jer smo te !o ine, ./E0", ./EF" ili ./E7", svi ili skoro svi imali crno+$ijele televizore" Natpis 2U koloru2 upozoravao je a postoje i ru!i lju i, mislili smo + sretniji, koji svijet vi e rukcije, iako !a !le aju istim ocima" 2U koloru2 je nestalo, neprimjetno i neznano ka a, nakon sto je 3u!oslavenska ra io+televizija vecinu svojih emisija pocela emitirati u $oji" 3os nekoliko !o ina kasnije sinta!ma kolor televizor znacila je nesto veliko i vazno, potvr u socijalno! statusa, ljepotu zelene trave s prijenosa no!ometne utakmice, rukcija i ljepsa lica lju i koji su se zvali Mirja"a Ja"(i(, Me,rura To$o'ova(, V'a!i%ir Levak, /'avko Bu!i-"a, Mu2i! Me%ija, i"ko 1o'u,ovi(, Mi(a Or'ovi(, 4a%e"ko 4ati(""" Najele!antniji crno+$ijeli televizor se zvao ,rni $iser" Dok je $io iskljucen ekran mu nije $io mutno zelen kao u ru!ih televizora, ne!o je $io crn" # sve ru!o je na tom televizoru $ilo crno" Nje!ova kutija $ila je naprosto i ealna a se na nju stavi najljepsi heklani miljejcic ciji je je an kraj $io pre$acen preko u!aseno! ekrana, kao cuperak kose na licu usnulo! princa" Na miljejcicu je $io najvre niji suvenir koji se mo!ao naci u kuci" %$icno nesto sto je je nom neko onio iz inostranstva) plasticna !on ola s !on olijerom ili (i!urica $ika pro$o eno! na kori i ili uspravni metalni tanjuric s !ravurom Aje So(ije" -elevizor se o$ilno ukljucivao oko se am navecer" 'retho no $i majka ure no preslozila miljejcic, poro ica je po$ozno posje ala na svoja mjesta, otac je pusio i u$oko uz isao, jeca su sklopila ruke na krilima i cekala crtani (ilm u se am i petnaest" Kalimero B"Ne$rav!a+ $a to ti je"C, 'era Detlic Bs onomatopejom koja se, nazalost, ne a prevesti u pisanu rijecC, #vica B"Dje(o+ Ivi(a se &ove%+ kog "a(rta% ,u!e &iv"C""" A on a su $ile reklame, u trajanju o eset minuta, pa natpis 2Dnevnik2 koji je stajao u!ih, u!ih pet minuta" Zatim se ekranom zavrtio !lo$us" Kazu a je prvi veliki $um u pro aji kolor televizora nastupio u martu ./EF" i to zaslu!om Josi$a 4ata'i"skog i trinaeste minute utakmice sa Spanjolskom ka a je savla ao veliko! Iri,ara i o veo 3u!oslaviju na svjetsko prvenstvo" -a a su o lucni ocevi i!li kre ite, majke nisu smjele reci niti rijeci jer se u njihovim ocima citalo lu io vjerskih (anatika koji znaju a nije ne pare ovo!a svijeta ne mo!u platiti an ka a ce s no!ometnom reprezentacijom otici u raj" Na kraju svjetsko!a prvenstva $ili smo osmi, kre it se otplacivao jos !o inu ana, ali je poro ici ostajao kolor televizor za koje! je otac, kao po pravilu, iz!u$io interes"

% lucnih oceva $ilo je malo" 1ise je $ilo onih koji su, je nostavno receno, $ili previse siromasni" Kolor televizor je, naime, je no vrijeme kostao kao trecina novo! (ice" Njima 3osip Katalinski nije mo!ao pomoci, ne!o su morali cekati neka ru!a vremena u kojima ce kolor televizor $iti je(tiniji ili na neki ru!i nacin "$rkositi siro%astvu jas"o(e", kako je to lijepo rekao Bra"ko Mi'jkovi( u pjesmi o Titu" -ako se, recimo, $ila pojavila (olija koja je o o$icno!, crno+$ijelo! televizora mo!la uciniti nesto sto je $arem slicilo televizoru u $oji" &a ilo se o o$icnom zelenom najlonu koji $i se nalijepio na ekran i koji su, navo no, preporucivali ocni oktori jer, kao, ponistava stetne utjecaje televizora na vi " Naravno, taj zeleni najlon ra nicka klasa nije kupovala ra i z ravlja, ne!o zato sto se zeleni svijet cinio nekako prihvatljivijim i sarenijim o crno+$ijelo!" -u (oliju zvali su 2(ilter2" 'osje ali $i oko televizora s (ilterom, evo vec vi imo je nu takvu poro icu iz ru arske kolonije u Kaknju B!o ina ./E7"C, pa su zapoceli s cjelovecernjim uvjeravanjima samih se$e kako kolor televizor i nema neko! smisla jer se za hilja arku + sto je vrije ilo vije kutije ci!areta + o$ije caro$ni 2(ilter2 s kojim vi is $as sve u koloru" Zaje$ali su tako !aravi ru ari me junaro ni kapitalizam i lose socijalisticke place" # neka im je vjecno hvala na tome" # jos je na mala, ali vazna (usnota ili historijska uz!re nica) Na ,rne $isere se nisu naljepljivale (olije" Naime, ,rni $iser je $io najskuplji crno+$ijeli televizor, pa !a sirotinja nije ni imala, a oni koji su !a imali pri pojavi 2(iltera2 vec su skupili ovoljno novca ili kre itne o vaznosti i kupili prave kolor televizore" Novac im je omo!ucio a vise vjeruju $la!o atima kapitalizma ne!o svojoj masti" P I*0 O *O*0-*OLI '&1# AU-%MA-# ZA ,%,A+,%LU SU SE U nasoj povijesti pojavili pocetkom (e$ruara ./6F" Bilo ih je cetiri ili pet, u z!ra i &a io+televizije Sarajevo, i ra ili su na kovanice o eset inara" U$acis kovanicu, pritisnes u!me, a uz tresak pre te$e izleti crvena konzerva" Bile su to prve konzerve coca+cole koje su se mo!le kupiti u Bosni i 9erce!ovini" &ijetki omoroci koji su tih ana mo!li pro rijeti u &-1 om i izme u $rojnih stranaca stupiti pre automat s ushitom su konstatirali a postajemo Svijet, a olazi vrijeme u kojem ce raz!le nice 'ariza i Lon ona, (ilmski prizori kali(ornijskih plaza, pa i Mjeseceva povrsina otaknuta stopama Nei'a 0r%stro"ga, prestati $iti inostranstvo i a ce olina Miljacke, skupa s nasim malim !ra om, postati 'lanet, 'lanet Sarajevo iz neke nove i rukcije interpretacije pjesme u kojoj ni /i!ra" vise nece $iti Si ran, ne!o ce i Si ran $iti u najmanju ruku 4irk Doug'as" Stupali su nasi lju i pre taj automat kao pre oltar pre koji su pola!ali svoje na e i s onom eset inarkom kupovali $u ucnost koja se jasno cula ka a $i kaziprstom otvarali konzerve i ka a $i se razlije!ao zvuk koji je vise o svako! ru!o! $io zvuk %limpija e" 'oslje nja konzerva coca+cole iskocila je iz automata ono! ana ka a je otpjevana pjesma *ijepo je bilo u Sarajevu, dovidenja u +al"ariju" Neko vrijeme na ali smo se a ce ovlasteni zastupnik preko noci napuniti automate novim konzervama" %n a smo se malo ljutili" # na kraju smo za$oravili" 'rolazile su !o ine, prosao je i ,al!ari, a nasi zivoti su njezno nale!li na nove na e i automate nismo ni primjecivali iako su sve vrijeme $ili tu" U z!ra i &-1 oma ostali su sve o pocetka rata" #ako je era 0"te Markovi(a u nasu zemlju po normalno i zauvijek onijela konzerve s coca+colom, iako one vise nisu $ile cu o ni u naju aljenijem selu, ti automati ostali su kao los znak, kao pre skazanje rata, a ako ne rata on a !orke istine a nika a necemo postati Svijet i a ce sve nase zu nje !orko skoncavati, a sve iluzije na kraju postajati utezi nase zlovolje koja raste i razvija se otkako nas je Bo! $acio u ovu nesretnu zemlju za koju je /tevo To"ti( rekao a je u plitkoj Europi i u$okoj Aziji, a je an ru!i covjek je rekao a ta zemlja potvr uje u sta se pretvara raj ka a iz!u$i kontekst" Bosna je, eto, $ila raj $ez konteksta, automat za coca+colu $ez coca+ cole" ,oca+cola u (lasama, o litre i o cetvrt litre, koje su punjene u 9a zicima, nije $ila ono pravo" Barem to nije $ila za !eneraciju ro enu sez esetih !o ina" -oj !eneraciji $ili su potre$ni automati i konzerve" -o je zato sto se !eneracija nije sjecala vremena ka coca+cole uopce nije $ilo" 4eneracija je zeljela napre ak, ali na nje!a nije mo!la utjecati" Do napretka je uvijek stalo onima koji !a nisu ozivjeli" Starijima nije o napretka jer su !a imali u svome iskustvu i jer im se cini a $i ih novi napre ak poljuljao u njihovim uvjerenjima i u aljio o i eala za koje vjeruju a su ostvareni jos ono!a ana ka a je coca+cola, sveje no kakva i u kojem o$liku, sti!la o nasih krajeva" 4eneracija ro ena sez esetih, a upravo to potvr uje prica o coca+coli, nije ozivjela a joj $u e $olje ne!o sto joj je $ilo jucer" Nije ozivjela nije nu revoluciju, nikakav rast stan ar a, penjanje po stam$enoj listi ili ostvarenje ije no! o kolektivnih snova" -a !eneracija ozivjela je rat i kraj rata" Samo sto kraj rata nije napre ak" Napre ak trazi ispunjenje $arem je ne, na prvi po!le nevazne i razmazene zelje) a nam o ruku o e stvar koja se u tom trenutku nalazi u rukama lju i u velikom Svijetu" Sveje no je o kojoj se stvari ra i" Neka a je to $ila konzerva coca+cole, a anas je nesto sasvim ru!o" -a stvar je, me utim, nuzna a $i i mi znali sta je napre ak i a $i osjetili cemu nasi zivoti sluze" Bez to!a ostaje nam samo nostal!ija i to speci(icna vrsta nostal!ije za vremenima u kojima su nasi ro itelji ispunjavali svoje zelje i s kojima mi nemamo izravne veze" Sve price o Titu, o %limpija i, o utakmicama u Sken eriji i o televizijskim emisijama u kojima su svi $ili nasmijani i u kojima se covjecanstvo cinilo $esmrtnim, sve epizo e iz sjecanja o kojih osjecamo poplave njeznosti zapravo su se o!o ile pet minuta prije ne!o sto smo, ali zaista, osli na ovaj svijet" Uostalom, i ta prica o automatu u &-1 omu je zapravo prica iz ru!e ruke" U vrijeme ka a je taj automat ra io nisam navrsio ni osamnaest !o ina i nisam mo!ao prici oltaru" Ka a sam osao, on je $io spomenik, Na a, na spanjolskom Nista" P0 T0J0

3EDNA %D &#3E,# K%3E SU NE&AZUML3#1E !eneracijama ro jenim se am esetih i osam esetih !o ina jest rijec partaja" Nasa povijest ih se tek kroz ma!lu sjeca, tih partaja, koje su zivjele u centru !ra a, u!lavnom u starim austrijskim kucama u -itovoj ulici i oko nje" &aja nize Marin vora, na Dolac Malti i Alipasinom 'olju vec nista o njima nije znala, niti se o pro$lemima partaja uopce raz!ovaralo" Na partaje su za$oravili svi samoupravni (orumi" 'okraj partaja su ravno usno promicali po stanari" 'artaje nisu u o$zir uzimale stam$ene komisije jer se iz njihove perspektive cinilo a su partaje rijesile sve svoje stam$ene pro$leme" -i lju i cu no!a imena zivjeli su svoje male intimne paklove, vo ili ratove i !inuli u tim ratovima o in(arkta i moz anih u ara, tuzili se po svim su ovima, pisali Marsalatu, zalili se komsijama i prijateljima, a oni su s razumijevanjem klimali !lavama, prem a zapravo nista razumjeli nisu" 'ovijest partaja pocinje ./F7" -a a je u !ra u (alilo stam$eno! prostora, a vlast se htjela o$racunati s naza nim !ra janskim elementima, pa su u velike lijepe stanove, pokraj o$itelji koje su tu stanovale, useljivani nesretnici kojima je ne! je, na nekom selu, sve popaljeno" Starosje ioci $i, recimo, ostali u spavacoj i jevojackoj so$i, a pri oslicama $i pripala nevna i ra na so$a" Kuhinja i kupaonica sa zaho om $ili su zaje nicki" Mislilo se kako ce sve to $iti privremeno i kako ce se uljezi ipak je no!a ana iseliti i nastaviti sa zivotom u nekoj novo!ra nji, ali !o ine su prolazile, isle su ecenije, a s njima je rastao !rozni osjecaj a ces svoju intimu o su nje!a ana ijeliti s tu jim lju ima, a tvoja kuhinja vise nika a nece $iti samo tvoja i a nika a $ez straha i strepnje neces sjesti na asku svoje zaho ske skoljke, rastvoriti Oslobodjenje i $istriti meta(izicke pro$leme" -voj partaja postao je tvoje vjecito prokletstvo, kao sto si i ti postao nje!ovo prokletstvo" A on a su sve pokusali rijesiti arhitekti" #zmisljali su prostore za nove kuhinje i nove zaho e, pa su se lijepi austrou!arski stanovi pretvarali u neku vrstu stam$enih monstruma koji nisu $ili ni !arsonijere, ni stanovi, ne!o ja ne i $ije ne $arika e postavljene u o$ranu vlastito!a svijeta" # nakon sto $i se s partajom po ijelili na naji ealniji nacin, ostajao je pro$lem ulaznih vrata i zvona" %$icno nije postojao nacin a se pro$iju jos je na vrata, tako a je izna zvona ostajao, recimo, ovakav natpis) 3a!&ise'i%ovi( + zvoni je nom, Biogra!'i( + zvoni vaput" # uvijek si mo!ao znati) 9a ziselimovic + zvoni je nom $io je starosje ilac, a Bio!ra lic + zvoni vaput $io je osljak" # je an i ru!i $ili su partaje" # je an i ru!i na ali su se a ce partaja umrijeti" # je an i ru!i uzasnuli $i se ka a je partajina zena $ila tru na jer je to znacilo a ce ijete naslije iti stanarsko pravo i a nika a partaja nece ostati $ez partaje" &atovi me ju partajama vo ili su se sve o nasih zivota" -i ratovi $ili su je ini !ra janski ratovi na ovim prostorima jer su ih vo ili $as !ra jani, !ra janskim sre stvima, na !ra janskim (rontovima, u kuhinjama i zaho ima" Kao i u svim ru!im ratovima, o$icno nije $ilo po$je nika i ratovalo se o primirja ili + cesce + o trenutka ka a je oruzani suko$ prelazio u (azu hla no!a rata" Sto!a su iznimno rijetki $ili partaje koji su se me juso$no poz ravljali ka a se sretnu na haustoru ili u zaje nickom ho niku" %slo$o iti se partaje $ilo je vise i znacajnije ne!o iz$iti na prvo mjesto $ilo koje stam$ene liste" Ka a ti se partaja o seli, postajes po$je nikom na vlastitom su $inom i na povijescu" 'ostajes netko tko pripa a onoj vrsti lju i koji vlastite zivote uspiju usmjeriti na historijskim tokom, ustvari onim tokom za koji $i partizanski $io!ra( rekao) "Nije &ivio u $ovijesti+ "ego ju je svoji% &ivoto% $isao." Danas vise partaja nema, prem a postoje sustanari" 'artaje su umrli s nekim starim $akama i nanama, umrli su ka a je umrla i na a a ce je no!a ana u svojim stanovima ostati sami" Da nije iz$io pravi rat i a se !ra jos je nom nije ispreturao, moz a $i poneki partaja ocekao va eset prvo stoljece i moz a $i tako svje ocio a su i eje trosne, ali su njihove poslje ice trajne" 1rijeme komunisticko! zanosa i potre$e a se razori eka entni !ra janski svijet proslo je avno i niko !a se ne sjeca, ali a nije $ilo rata, partaje $i svojim zivotima potvr ili a su kuhinja i zaho zauvijek po ijeljeni u cast i slavu svjetske revolucije" &ijec partaja je kao crvena zastava sa srpom i cekicem" Djeca se te zastave vise ne sjecaju" PL0V0 O/M TNI*0 D&1A&SKA UL#,A B#3A 3E Z#M# ZA sankanje jer je $ila najstrmija" Ljeti je $ila samo najstrmija i nista ru!o" U nu te ulice, s lijeve strane, prekoputa zamije stajala je je nokatnica u kojoj su zivjeli otac, majka i va sina" Sinovi su isli u %snovnu skolu 2Silvije Strahimir Kranjcevic2, u aljenu o kapije tacno va eset koraka" Stariji sin $io je los ucenik" #!rao je (u $al u skolskom voristu i to mu je spasilo zivot" Mla ji sin $io je o likas" Do$ar i tih kao u izmisljenim pricama" Majka je voljela o$ojicu" %tac se vracao s ro iteljskih sastanaka i s vrata vikao) "Je,e% ti !usu+ sa! (u i&vu(i kais". # svi su znali z$o! ko!a izvlaci kais" No, taj je, srecom, opet i!rao (u $al u skolskom voristu" 'ri vrhu Drvarske ulice neko je na o!ra jivao kat na kuci" Kazu a se vratio iz Li$ije i a ce uskoro u avati kcer" Kamion s pijeskom $io je parkiran uz kucu" Za volanom nije $ilo vozaca" Muklu skripu i cvilez sto su opirali ispo kamiona niko nije cuo" Bio je pocetak juna, lijepo suncano, su$otnje popo ne, pa lju i nije $ilo na ulici" %n a je kamion krenuo niz Drvarsku" Sam o se$e" Niko !a nije vi io ok je prolazio pokraj prve, ru!e, trece, se me kuce" ,uo se tresak, nene su izvirile iz avlija i pri nu ulice vi jele o$lak prasine koji je postajao sve veci" U tom o$laku kamion se nije ni primjecivao" Kamion je u ario u u!ao kuce na pocetku Drvarske ulice, usao u so$u vojice jecaka" %tac i majka nisu $ili ko kuce" Komsije su stajale pokraj rusevine, osla je milicija, ali niko nije znao sta tre$a ciniti" Skrseni namjestaj, ijelovi kamiona, !omile pijeska, ci!le i crijepovi, sve je $ilo tu, a a se nije mo!lo otkriti ima li tu neke vece i strasnije nesrece" Komsije su znale a je to jecja so$a, ali se nisu usu jivali kopati po rusevinama i traziti jecu" U takvim se trenucima su $ina cini na ovrsenom i sasvim neizvjesnom" Moz a $i je an po!resan korak ili sasvim sitna oholost $ili sasvim ovoljni a se nesreca pojavi tamo ! je je po raspore u stvari nije $ilo"

%tac je otrcao nakon va eset minuta" Dosao je stariji jecak" %tac se rzao za !lavu i !ovorio nesto sasvim nerazumljivo" Milicioner je rekao) "Dru&e+ s%irite se+ je 'i "ekoga ,i'o u ku(i<" %tac !a nije slusao, ne!o je poceo preturati aske" Uto je sti!la majka" &ekla je Sine moj,, a a nije !le ala sina koji je stajao pokraj rusevine" -a su svi vec znali sta se o!o ilo" Sti!ao je vozac kamiona" 'lakao je i vikao) "Nisa% kriv+ "isa% kriv#" A on a je tiho i sasvim mirno upitao) "Jesu 'i svi &ivi<" Sutra je na skolskim vratima $ila osmrtnica" 'lava osmrtnica kojom se u socijalizmu o$iljezavala smrt mla o! covjeka" Skolski casovi poceli su minutom sutnje za po!inulo! ru!a" # to je $ilo sve" Nekoliko se mica kasnije kuca je popravljena i vise se nika a niko, osim onih koji su !a poznavali, nije sjetio jecaka koji je po!inuo u svojoj so$i jer je ucio i su$otom" # nje!ovo! $rata koji je ostao ziv jer je i su$otom i!rao (u $al" Drvarska ulica je je na o najstrmijih ulica na esnoj o$ali Miljacke" 1ozac nije $io kriv" Kamion je star i ko zna je li ika a skupio novac za novi" Ko zna sta se o!a jalo sa svim tim lju ima) ocem, majkom, sinom koji je $io los ucenik i vozacem koje!a nisu ni poznavali" 'rekoputa te kuce je, akle, zamija" U vrijeme rata izme ju 9rvata i Bosnjaka je an se lokalni pijanac unio u lice je noj katolkinji koja se vracala kuci sa kanisterima, pa je rekao) "Ovo je !&a%ija. Z"as 'i ti to<" %na mu je rekla) "Z"a%"" Ni pijanac, ni ona se vise ne sjecaju to! o!a jaja" %va povijest pamti svasta, ali ne i jecakovo ime" 3e li on $io musliman* %smrtnica je $ila plava, a osim nje nije ostao nikakav tra!" Neko! $i se mo!lo pitati, ali time $i $io poremecen skla onih koji se jecaka sjecaju" Dzamija je nijemi svje ok" &aza$irati use je kao raza$irati pahuljice koje pa aju po Drvarskoj ulici cija strmina svoj lju ski smisao o$ija samo na sankama" DVIJE UZE -*.D/O S/' D0(1. R#Z., D0(1. R#Z. kako venu, vidio sam nasu ljubav, vidio sam dru"u zenu, pjevao je je ne jeseni, usre smo!a i teske sarajevske ma!le, Ma-ir Pa'os iz japansko! Sanio tranzistora koji je stajao na kuhinjskom prozoru u ulici Mila ina &a ojevica $roj G0" -ranzistor nije imao svoju $ateriju, malu cetvrtastu o cetiri i po volte, ne!o vije velike, pljosnate, pricvrscene uz tranzistor !umicom za kosu i povezane s nje!ovom elektronikom tankim !olim zicama" U to neo$icno vrijeme omacice su vjerovale u ste nju ener!ije, iako su $aterije $ile je(tinije ne!o anas i iako ste nja $as i nije $ila narocita" Da nije $ilo tih $aterija, te !umice i tih zica, a nije $ilo ste nje, moz a i ne $i $ila upamcena i u povijest u$iljezena pjesma Mahira 'alosa Dvije ruze" A s njom $i $ila za$oravljena i je na o tri slasticarne u Ulici kralja -omislava, ona koja se nalazila tacno prekoputa Dru!e !imnazije" -u je ra io covjek kojem niko nije znao ime, a svi su !a zvali 4o%so jer je on svakom !ostu !ovorio 2 o$ar an, Komso2, 2prijatno, Komso2 i 2 ovi jenja, Komso2" Bio je to je an o onih lju i kojima ne mozes o re iti !o ine" Svakako stariji o cetr eset pet, a mla ji o se am eset pet" #z!le ao je kao neciji o$ro usni ami za koji je prekjucer osao u !oste iz Sansko!a Mosta ili Kljuca, pa se nije navikao na veliki !ra , niti na to a prema svima ne smijes $iti je nako nasmijesen i o$ar, niti $as svima s je nakom lju$avlju smijes nu iti naj!ore kolace u Sarajevu" Komso, naravno, nije $io ni iz Sansko! Mosta, ni iz Kljuca" Bio je Al$anac, ne! je s Kosova, ali za razliku o ru!ih !az a Al$anaca on oko se$e nika a niko!a nije imao, niti !a je ika a iko o mjenjivao u poslu, niti je u slasticarni ika a iko pro avao kolace osim Komse" # ljeti, i zimi, ujutro i navecer, u svako vrijeme o osam ujutro o eset navecer" Slasticarna se zvala Dvije ruze" -u $as nista nije $ilo ukusno" Nije an kolac, nije na $aklava, nije an (i!aro" Sve je imalo po je nako los, kartonast okus" ,ak je i Komsina limuna a $ila kao mlaka vo ica u kojoj su anima potopljene lezale kutije za cipele" 'ose$an slucaj $ile su male, $ijele okru!le torte sa sme jom !lazurom o cokola e" Na te torte komso je $io ponosan" "3o(e 'i !jetetu ro!je"!a"<", pitao je, a ijete je iskalo tortu" Bez o$zira na ro jen an i $ez o$zira na opiranja ruke u kojoj je $ila jetetova ruka" Dijete nije znalo kakvi su Komsini kolaci" Zapravo, nije se htjelo sjecati kartonasto! okusa jer je sjecanje na tako o$rom mjestu, pre o$rim covjekom i tortom koja je iz!le ala kao torta u crno+$ijelim televizijskim serijama -elevizije Beo!ra , $ilo sasvim nepristojno i jer se o sjecanja u takvim trenucima nije mo!lo zivjeti" Slasticarna Dvije ruze pripa ala je sa asnjosti, ra!oj kao plisani zec, pa smo zato i isli tamo i zato nam se anas ta sa asnjost cini upravo onakvom kakve su iz!le ale te male torte" Kao zivot koji je onakav kakvim tre$a $iti u svim prospektima za zivot" Komso je $io nje!ov o$ri uh" An jeo na parkom ko Dru!e !imnazije" 'e esetak metara nize $ila je ru!a slasticarna" U sjecanju nema njezino! imena" U toj slasticarni okupljali su se lokalni pijanci jer se tocio alkohol koji je z$o! nizih poreza $io je(tiniji ne!o u pravim $irtijama" -a slasticarna vonjala je na Ba elov konjak, ukiseljene carape i zivot koji se spremao na $ezuvjetnu kapitulaciju" A $ilo je to u 3u!oslaviji, zemlji u kojoj niko nije imao pravo potpisati kapitulaciju, ne!o su se svi, tih ranih se am esetih, $ili uzni $oriti o poslje nje kapi" U ovom slucaju, poslje nje kapi konjaka koji $i natocila ljutita 0"!ja koja je, kao kakva socijalisticka sa o+mazo omina, ho ala u $ijelim hulahopkama i raz!azenim plavim $orosanama" 'rekoputa je $ila je ina slasticarna u kojoj su se pro avali normalni kolaci" Ali kako nisu $ili ni jako o$ri, ni jako losi, njih i ove slasticarne najmanje je upamceno u povijesti" Spominju se tek ra i preciznosti, iako je njihov utjecaj na ta asnja i $u uca z$ivanja sasvim neznatan" Komso je isceznuo ka a i sve ru!o" -o znaci u vrijeme u kojem je za nekoliko aprilskih ana zavrsen mir" 'jesma Mahira 'alosa isla je alje) Suzama sam !tio ruze da u novi zivot vratim, al2 kad nisam nasu ljubav, sada moram sam da patim" DO4TO *0V40

N%1EMBA&, -ESKA MA4LA, KES-EN%1% lisce trune na as(altu" Zijevas jer je osam ujutro, nisi se naspavao, pro$u ili su te u pola se am, majcina ruka stisce tvoj oznojeni lan, oci su ti pune pospanih suza, a on a slije i poslje nji, u!i zijev koji traje o %snovne skole 2Miljenko ,vitkovic2, sve o ulaza u $olnicki kru!" Nije to prava $olnica, ona koja te o mah za$oli i koja smr i na aerosol i sre stva za ezin(ekciju" -o je 2ocna klinika2 koja ce te za$oljeti ako ne $u es ustajao rano, svako!a utorka i cetvrtka i ako ne uspijes papa!aja smjestiti u kavez" Stizete o $arake na kraju $olnicko!a kru!a" Unutra je cekaonica i jecija or inacija" U cekaonici ro itelji i $ake5 jeca s (lasterima preko oka ili sa socijalnim naocalama e$elih stakala" Majka ostaje u cekaonici, a ti sam ulazis ko oktorice" Nije te strah" -u si vec stoti put" Sje as na stolicu koja se ize i spusta, naslanjas $ra u na le eno metalno postolje" 're ocima su va okulara" 3e nim okom vi is kavez, a ru!im papa!aja" Desnom rukom hvatas plasticnu rucku, u$oko se koncentriras i ruckom pokusavas papa!aja u$aciti u kavez" "U kave&u je#" Doktorica za$rinuto klima !lavom" Zapocinje vjez$a" ,as nestaje papa!aja, cas nestaje kaveza" Dru!i put ce i te$i staviti (laster na oko, pa ce ti nakon mjesec ana kapati atropin u oci, pa ce ti ra iti svasta, ali nista ne $oli, sve ces iz rzati, samo a ne $i osao u ruke strasno!a oktora *avke" %n vrsi operacije" &eze razroke oci one jece koja e(initivno ne uspijevaju smjestiti papa!aja u kavez" # opet je novem$ar, opet ma!la, rano jutro i trulo lisce" Ko zna koliko je vec !o ina proslo o prve vjez$e" Doktorica jeluje za ovoljno" 1ec je sasvim si!urno a neces ici na operaciju" Naravno, ako ure no $u es nosio naocale" %sjecas se ponosno i o raslo" 're prvom zivotnom po$je om" Mi kazemo skiljavost, a ka a o jemo na more srecemo se s jecom iz Za!re$a i Beo!ra a" Njihove mame !ovore razrokost" %ne !ovore kao oktor ,avka i tvoja oktorica sa vjez$i" Ka a se uoz$ilji, oktorica ne !ovori ni skiljavost, ni razrokost, ne!o kaze + stra$izam" -o je strasna rijec koja smr i na operaciju, na rezanje ociju nakon koje!a zivot, tako ti se $arem cini, postaje sasvim nemo!uc" Nakon svih novem$ara o lucio si prestati sa nosenjem naocala" Bio si u ranom pu$ertetu i cinilo ti se a zene ne vole muskarce sa naocalama" A ni muskarci ne vole takve muskarce" 4ovore im) ,oro, ,oro" Doktor ,avka je vec $io u penziji" %tpala je prijetnja rezanja ociju" Znao si a je taj covjek slavan" Dolazili su lju i iz Njemacke, #talije i svih zemalja a ih on operira" Za sve $olesti islo se iz Sarajeva, samo se za oci islo u Sarajevo" Nika a nisi ni vi io, ni upoznao oktora ,avku" %n je $io mit" %n je $io kao Bo! koje!a vi is samo je nom, ka a tvoj !rijeh postane prevelik i ka a te o luci kazniti jer nisi papa!aja smjestio u kavez" % svih sarajevskih le!en i oktor ,avka je, moz a, $io najpoeticniji" Ne zato sto je takav $io po priro i jer o nje!ovoj priro i ne znamo nista, ne!o zato sto je lju ima spasavao vi " Zamisli neko!a Sva$u, coravo!a Sva$u koji svoju Njemacku nije vi io otkako je $io ijete" Dove u !a u Sarajevo, taj smr ljivi !ra u kojem njusi samo smo!, trulo lisce i ma!lu, a on a !a operira oktor ,avka i prvo sto Sva$o vi i jest Sarajevo, ra!o Sarajevo koje je lju ima vracalo ocinji vi " -o je !ra koje!a je Sva$o vi io prije svoje Njemacke, ro ni !ra nje!ovih ociju, njezno mjesto u kojem su vec prosli svi novem$ri" A ti, ti si papa!aja zatvorio u kavez, iz$acio ,avku iz svo!a srca, vi io sve sto ti je Bo! ao a vi is i sklopio oci, potonuo u mrak i san" -o je spomen+mrak za oktora koji je rezao oci a $i oci vi jele Sarajevo" OBN0 4U*0 1#, SE '&#,A% ./EH" #L# ./EE" 4%D#NE) Bio Amerikanac u Sarajevu i vratio se kuci" 'itaju !a nje!ovi kakvo je to Sarajevo" Ma nista, kaze on, selen ra o tri kuce, nemas je sta vi jet" Ali sto imaju policijsku stanicu, cijela Amerika nema toliku" U vrijeme to! vica Sarajlije se jos uvijek nisu mo!le priviknuti na novu ro$nu kucu, imenom Unima, z$o! koje je srusena stara kavana #stra i jos neke kuce, valj a stam$ene, koje ova povijest ne pamti" Unima se !ra ila uze o !o ine ana, pola -itove ulice $ilo je u $latu, a ka a je konacno niknula, onako plava i kockasta, lju i su $ili u tipicno sarajevskom stanju skepticne (ascinacije" % mah su poceli s o!ovaranjem nove ro$ne kuce, pricali su a je ruzna, izmislili vic sa Amerikancem, ali su povjerovali a s njome Sarajevo postaje je na autenticna metropola i pohrlili u Unimu !lupo vjerujuci kako ce se tu pro avati nesto ce!a u ru!im !ra skim tr!ovinama nema" 4o inama ih $o! nije mo!ao uvjeriti a kaucevi, cilimi, o ijela, kosulje, sijalice, i!racke, kopacke i karnise iz Unime nisu nista $olje o istih stvari u Bezistanu ili Nami" Dza$a i to sto se na etiketama mo!lo vi jeti a je rijec o istim proizvo jacima" Stvar kupljena u Unimi je, valj a po principu hrama i posveceno! mjesta, vrije ila vise o iste stvari kupljene na ru!om mjestu" A kako je Sarajevo i ta a $ilo !ra ne u Bosni, ne!o !ra mimo Bosne, Banjoj Luci i Zenici Unima je $ila kao noz u srce" U ono vrijeme $i se reklo "ko%u"e "e s%iju ,iti &a$ostav'je"e u o!"osu "a re$u,'i(ko sre!iste", pa su i ru!i !ra ovi navrat+nanos poceli !ra iti ro$ne kuce" Banjalucka je o$ila ime Boska, a zenicka Beo!ra janka" %$je su, kao i Unima, nastale nasre !ra skih tr!ova, poput sre njovjekovnih kate rala, i postale sre isnja mjesta nase samoupravne uhovnosti" &ivalitet !ra ova je s ro$nim kucama 2 o$io na intenzitetu2" U Zaostro!u i Drveniku $osanska su se jeca klala u plicaku oko to!a cija je ro$na kuca $olja" 'otrosacki mentalitet je, $arem u je noj sezoni, po$ije io sportski uh" Umjesto 2Borca2, 2,elika2, 2Zelje2 i 2Sarajeva2, nase uz anice su $ile Unima, Boska i Beo!ra janka" 1elicanstvenim jecjim lazima i zavicajnim misti(ikatorskim arom slavili smo nase ro$ne kuce" 3e an Lati2 iz Zenice tvr io je a u Beo!ra janki postoji $azen, a za svje oka je zvao oca Mu-a%e!a, livnicko!a ra nika, koji je je va cekao a mu pro je !o isnji o mor i a se vrati kuci, pa je spremno po rzao sina i tako z$unio konkurenciju" Naime, ta a se mislilo a o rasli lju i ne lazu" Bio je to strasan u arac SarajlijamaI -o a Zenicani usre ro$ne kuce imaju $azen"

Ka a je osam esetih Unima promijenila ime u Ma!ros, to je vec $ila ruzna, eka entna socijalisticka !ra jevina koju vise niko nije volio i u koju niko nije zalazio s osjecajem posvecene velicine, tako a se ni promjena imena niko!a nije ticala" Unima je zauvijek ostala Unima" A to + zauvijek + trajat ce onoliko u!o koliko $u u trajale Sarajlije" Naime, novi stanovnici !ra a ne prihvataju kripticna imena, ne!o se, sasvim racionalno, opre jeljuju za ona koja sluz$eno vaze" Sarajlije im se z$o! to!a smiju, ali i taj smijeh samo je potvr a poraza i in(eriornosti koja je tipicna za lju e o rasle na as(altu" 4ra jani !inu o vlastitih viceva" Nakon sto su je nom vi jeli Ameriku i nakon sto su u Americi vi jeli policijsku stanicu puno vecu o ro$ne kuce Unima, iz malo!a moz!a oplovio $i im avni vic" Nas !ra je tako mali, kao sto su male i nase use u njemu, a je i ro$na kuca Unima Bkoja se zapravo sve vrijeme zove Sarajka, ali to ni! je ne pise, a ponajmanje u srcuC manja o prosjecne policijske stanice u velikome svijetu" UMIJE*E PLE/0 'LESNA SEZ%NA %DA1N% 3E '&%SLA" % rastali smo u vrijeme ka a su valcer i tan!o ostali u !etu plesnih skola, a maturalnih i sva $enih plesova sjecale su se mame i $ake, ka a $i im $ilo tesko u zivotu ili ka a $i se nasle u cu u kako su $rzo o rasle i ostarile i kako su, skoro preko noci, u !alopu nestali, niz -itovu ulicu i %$alu %tokara Kersovanija, svi princevi na $ijelim konjima" Samo pe eri plesu, cinilo se ako si jecak, a jevojcice, sto su one o tome mislile, to nika a necemo saznati jer je sva nasa povijest muska i jer u njihov svijet nismo htjeli zavirivati $as zato a ne $ismo $ili pe eri" Ali, ipak, s historijske istance i na osnovu $lije ih i ne ovoljno jasnih slika, sacuvanih s unutarnje strane oka, cini nam se a su jevojcice ipak plesale, u i!ri koja se zvala 2!ume2 ili 2lastike2" &itam tom zenskom plesu avala je $rojalica) . ma, es es a, es es a, pi pi a " Nitko ta a nije znao sto znace ti !lasovi, niti a se iza njih krije spellin" rijeke Mississippi, malo iskvaren i iskrivljen, ali ipak prepoznatljiv, $arem u nakna nom sjecanju" ,urice nasih jetinjstava za Mississippi nisu znale ok su na !umom plesale svoje prve inicijacijske plesove, ok su hvatale ritam neke ru!e i!re koja ce ih, moz a, je no!a ana o vesti na tu rijeku, ! je ce na turistickome paro$ro u, kao u stripu o Za!oru -eneju, o i!rati svoj sva $eni valcer s nekim rumenim, americkim unpro(orcem" 4arant im ta a nece pasti na pamet a im to nije prvi ples na Mississippijem" Brojalica je imala i svoje varijacije" &ecimo) . ma, e ma ma, robna kuca #nima" 'a on a) .mica, es esica, es esica, kobasica" Lastika se po izala na sve vece visine, o clanaka, koljena, $okova, o ramena, pa visoko izna !lave" Djevojcice su po izale esnu, pa lijevu no!u, sijevale su !acice sa ruzicastim cvjeticima i tratincicama, sve ok se ples ne $i pretvorio u juvenilni kankan koji $i se i!rao o Bistrika o Kevrino! 'otoka, o Ali+pasino! o 1ratnika, i u kojem nitko, $arem za nasih jetinjstava, nije vi io nista skare no" %ne vrijeme o rastanja nisu ocekale nespremne" A jecaci su, i!rajuci se partizana i Nijemaca i (u $ala na male !olove, oni su mo!li postati samo ratnici ili no!ometasi, a moz a i inzinjeri arhitekture, automehanicari i novinari, ali skoro nitko nije nasao svoju unpro(orku s kojom $i zaplesao na rijekom Mississippi i koja $i !a zauvijek uvela u svijet iza o!le ala, onaj svijet u kojem sezona plesa nika a ne prolazi, niti se zivotni putevi o re juju strahom a ne $u es pe er" Svaka rama, kao i svaka historija, ima takav tok a likovima koji u njoj su jeluju nije jasno sto je u njoj vazno, a sto je nevazno, sve ok prica ne o je svome kraju" -ako ni i!ra 2!ume2 nije $ila oz$iljna sve ok je oz$iljnome nisu ucinila takva vremena" Ka a ostanes sam sa svojim zivotom i ka a $as nista tvoje, ukljucujuci i pasos, ne vrije i ni koliko je na razvucena lastika za !acice, ta a svoje ostojanstvo mozes kupiti o lju i izvan ovo!a svijeta" Znanje plesa spasava zivot, a svaki je ples samo e ma, es es a, es es a, pi pi a" 3e an ples katka je ovoljan a iza jes iz ove povijesti i a te se ona vise ne tice, a sve za$oravis, a ono sto ne mozes za$oraviti + a sakrijes" #za se$e cut ces samo aleke !lasove) KurvoI 'e eruI 'rije kraja plesne sezone $it ces vec za$oravljen i moci ces s kana skim ili americkim pasosem oci u Sarajevo"s

DOM PI/0*0 SABLASN% M3ES-% 43DE SE '%3A1#% vra! zvalo se Dom pisaca ili Dom 4ri$oje ovih" -ako je u romanu 'ajstor i 'ar"arita, knjizi o (anaticnom mirotvorcu #susu, realisticnome 'ilatu, crnom macku Behemotu i Kockastome !ra aninu koji je $io taj vra!" A nas Dom pisaca ure en je na samom kraju komunizma i 3u!oslavije, kao mjesto koje je, po zamisli svojih tvoraca, tre$alo vratiti ostojanstvo knjizevnicima i knjizevnome zivotu, ali je umjesto to!a tokom .//." i .//G" postao u isto vrijeme sarajevska ,asa$lanca i sarajevski Dom 4ri$oje ovih" -u su se sastajali i rastajali prijatelji sa neprijateljima, tu se pojavljivao vra! sa najavama svo!a mracno!, $ez$oznicko! jela, tu su $osanski pisci alkoholom lijecili sve svoje $olesti, ne sluteci a ce uskoro o losih komunista postati losi muslimani, pravoslavni i katolici" U vrtu Doma pisaca zivio je paun, isti onakav kakvih je $ilo ispre Kuce cvijeca, posmrtno! pocivalista pre sje nika Tita" -aj paun je opremljen u Sarajevo jer je netko valj a mislio kako je ta ptica sinonim !ra anske ele!ancije i a ce pijanim piscima on $iti kao $o! o$ro!a slucaja Kairos koje!a je nom u zivotu uhvatis za percin i on a te, lakomisleno!, lijeno! i naivno!, vo i kroz zivot" Ali paun je samo jezovito kricao, svima le io krv u zilama, i vise je slicio 1ra!u koji je zaostao u razvoju, 1ra!u im$ecilu nesposo$nom a cini zlo, ali vicnom a !a svojim !lasom najavljuje"

U Domu pisaca jele su se vezirske mahmu ije i veseli $osanac" -a cu na jela su $ez o$zira na svoja orijentalno+nacionalna imena $ila sasvim nesarajevska i tu a, kao sto je u nekom visem smislu i Dom pisaca $io otok neko! ru!o!, nepoznato! i zloslutno!, svijeta usre ovo! nase!, jos uvijek socijalisticko!, o$roslutece! i nevino uvjereno! a ce nas svi kijameti i sve nesrece samo zao$ici, kao sto su oluje zao$ilazile !ra E en i kao sto ura!ani zenskih imena uvijek zao$i u pustinju" -rece! aprila .//G", $ilo je osam navecer, u Dom pisaca usao je visoki, ure ni covjek u uni(ormi potpukovnika 3NA" Sjeo je za stol o stakleno! zi a, skinuo sapku i za!la io sije u kosu lanom, nalaktio se i lijeno cekao kono$ara" Narucio je vezirske mahmu ije i casu kisele" 'okreti to! covjeka, izraz nje!ovo! lica, nacin na koji je uzimao casu, sve sto je cinio o avalo je mir i onu vrstu ostojanstva sto ju je najlakse primijetiti u lju i koji su sve $ri!e pre$rinuli, jecu o skolovali, $olesti o $olovali i spremaju se na !o isnji o mor, sasvim prazni o zlih i o$rih uhova" %ni koji su te veceri vi jeli potpukovnika i jos povjerovali a je $as on taj !lasnik koji $i mo!ao ati o !ovore na sva pitanja nasih zivota, oni su mo!li $iti si!urni a nikakvo!a rata $iti nece i a nije no zlo ne smije a se esi, $arem o trenutka ka a ce taj covjek izrazom lica ili pokretom pokazati a $i mo!lo $iti ru!acije" Ali on je mirno ovrsio svoje vezirske mahmu ije, pazljivo o$risao usta platnenom salvetom i u$oko uz ahnuo" -ako uz isu svi nahranjeni, o lju i o lavova, a uz isu vjerovatno i komarci, i mravi, ali o njima nista ne znamo jer ih nika a nismo tako pazljivo promatrali kao sto smo promatrali potpukovnika" 'latio je, osmjehnuo se kono$aru tacno onoliko koliko tre$a i sasvim la!ano o setao iz Doma pisaca i iz nasih zivota" 'otpukovnika vise nika a nismo vi jeli" Ako se ika a i pojavio $ilo je to u nekom ru!om, neprepoznatljivom o$licju, u kojemu je najavljivao neku novu su $insku istinu" Nakon !o ina Dom pisaca je privi no ostao isti, ali nema vise pauna, ,asa$lance u kojoj se rastajemo, a knjizevnicka pijanstva se u!lavnom o i!ravaju na ru!im mjestima i prije svje oce o losim i tuznim zivotima, ne!o o naivnosti" IB0 #S-E N%1#NE D1A'U- SU SE '&%DA1ALE) prvi puta za citanje, a ru!i puta za sje enje" Za citanje kostale su tri inara B!ovorilo se) tri stojeC, a za sje enje pe eset para Bili) pet $ankiC" #spre sta iona, malo alje o $la!ajne, stajao je skiljavi Mi(o i vikao) "Novi"e &a $o! gu&i(u+ "ava'i+ "aro!e#" Lju i su kupovali i nitko se nije $unio, niti je kome ika palo na pamet a o kuce ponese stare novine" Znalo se pravilo za utakmice, kao sto je postojao i utvr jen troskovnik) karta pe eset inara Bzapravo) pet hilja aC, (isek kospi tri inara i novine za po !uzicu pet para" #sto je $ilo i na 4r$avici i na Kosevu" A on a te je nom u vije !o ine stari pove e u Beo!ra ili Split i ne mozes se nacu iti zasto tamo nema novina za sje enje" #stina, u Splitu je $eton vruc i neces prehla iti $u$re!e, a u Beo!ra u, na Marakani, su plasticne sje alice, ali opet nije u re u a se ne postuju o$icaji i a se ne zna kako nevne novine ne traju samo je an an i ne pro aju se samo je nom" U to vrijeme su na teren najprije izlazili treneri sa 2strucnim sta$ovima2, a tek za njima, minutu ili vije kasnije, istrcavali su i!raci na za!rijavanje" %cevi $i na tri$inama promrmljali) "E"o i,ara." A &i$ar, prosije i cetr esetpeto!o isnjak, malo cickave kose Buvijek je se!a ka je stariji covjek malo cickavC, u plavoj 2Zeljinoj2 trenirci, sjeo $i na svoju klupu i, ako nas sjecanje ne vara, zapalio ci!aretu" ,ijeli sta ion je sekun u+ vije !le ao u nje!a" &i$ar je $io trener sa karizmom" 'o nje!ovim po!le om pucale su cjevanice protivnickih napa aca" % 2Zeljinoj2 sampionskoj tituli misljenja su se ra ikalno razilazila" U Sarajevu se znalo a je &i$arev tim osvojio prvenstvo jer je $io naj$olji, jer je ao najvise !olova, osvojio maksimalan $roj $o ova, nitko toliko nije u svim pretho nim prvenstvima, i jer je na klupi imao 2!enijalno! strate!a2 koji je na !ol stavio mla o! *o,u Ja"jusa, koji je na mjestu centar(ora imao strasno! Jo&u Buka'a, cije su lopte u$ijale i za koje! se pricalo, prem a to nitko nije vi io, a je u arcem s tri eset metara slomio precku" Me jutim, u ostatku 3u!oslavije, po!otovu me ju navijacima velikih klu$ova, prevla avalo je misljenje a je 2Zeljo2 postao prvak jer je Milan &i$ar $eskrupulozni u$ojica i jer je nje!ova o$rana suptilnim $eo!ra skim i splitskim napa acima lomila no!e" Le!en a o 2Zeljinim2 kostolomcima i o strasnom atamanu &i$aru naravno nije $ila istinita, prem a nije $ila ni potpuna laz, a zapravo je savrseno o !ovarala nastavku mitolo!ije o okrutnim otomanskim vojskovo jama pre kojima je civilizirani svijet $jezao !lavom $ez o$zira" Svi su u skoli citali 3a Drini cupriju i sjecaju se ono! na$ijanja na kolac" E, Milan &i$ar je za 2Zvez ine2 i 29aj ukove2 navijace znacio na$ijanje na kolac ru!im sre stvima" A on je samo izmislio ono sto je V'a!a"ko /tojakovi( promuklo (ormulirao kao 2muski (u $al2" &i$arova o$rana lomila je kosti, ali nika a hinjski i s le ja" No!e su pucale jer nisu ocvrsnule i jos uvijek su i!rale i!ru iz vremena romantike" 2Zeljin2 trener na to vrijeme nije avao ni pet para" Bu ucnost je $ila nje!ova, prem a ni 2Zeljo2, ni &i$ar o te $u ucnosti nika a nece imati velike koristi, niti ce im itko u njoj priznati velicinu" #!rali su, u toj sampionskoj !eneraciji, i lju i koji su se zvali Ve'ija BBe(irs$a-i(C i 0v!ija BDerakovi(C" Nesviknutim ju!oslavenskim usima njihova su imena zvucala zenski, sto se kosilo s tvr om i po njezne use po!u$nom 2Zeljinom2 i!rom" Bilo je to vrijeme u kojem su para oksi $ili mo!uci i jos uvijek se nije znalo tko ce na kraju $ala e $iti su jen a $u e po$je nik, tko ce postati prvak Europe, a ciji ce sta ion iz!orjeti kao zrtva paljenica" Milan &i$ar je umro u nekoj za!re$ackoj $olnici" % tome su hrvatske sportske novine onijele je nu kratku vijest iz koje se nista pouz ano nije mo!lo znati, osim a je umro neki Sarajlija" -o! ana puhalo je ju!o i vjerojatno su neko! ostarjelo! 29aj ukovo!2 ili 2Zvez ino!2 i!raca $oljele avno lomljene kosti" -re$alo je s krovova najvisih ne$o era u svim velikim !ra ovima $ivse rzave niz vjetar $aciti stare novine, novine za po !uzicu, novine o pet $anki, krizanteme za !ro$ Milana &i$ara"

D U10*IJI LJUDI 0*O 3E %&D#N#&A% U D1%&#S-U #ZA 'rve !imnazije" Dvoriste se zvalo Metalac, a Aco je $io mali, zrikavi e$il" Kotrljala se ta masna, $i$ava ku!la, smjeskala se na sve strane i imala je nu zivotnu ceznju) a pipka jevojcice po kosi" %ne $i se o$recnule, a Aco je uzmicao poput psa lutalice koji o$i!rava okolo ok ulicom je es $urek" Najsretniji $i na svijetu $io a ti !a moze ukrasti, ali o zelje je uvijek jaci strah" -ako i Aco) moz a nika nije o irnuo zensku kosu" A je an ru!i, tko $i mu ime znao, urlao je po tramvaju" 'utnicima se krv le ila u zilama" Zapravo, le ila se samo onima koji su rijetko putovali tramvajem ili nisu $ili iz nase! !ra a" %stali su mirno !le ali kroz prozor i ne $i se ni strecnuli ka mla ic zaurla" 1ec o avno naviknuti na nje!a znali su a se nakon urlika ne o!o i nista i a on, osim to! urlika, nema ru!o! smisla i posla u zivotu" Lijepo razvijen i jak, ali !luhonijem i zapusten, ostavljen o onih kojima je $ila uznost voljeti !a, zivio je svoj tramvajski zivot i, po svoj prilici, nije mo!ao ni zamisliti zasto se neki prestrave ka on iz !rla pusti !las" Nije ni znao sto je to !las i cemu sluzi, cime i kako se osjeca osim kao (ino rastvaranje !rla i plovi $a zraka iz u$ine pluca" 1jerovatno !a je za$avljao taj strah o kojemu nika nije mo!ao ru!acije misliti osim kao o $ezrazloznom uzasu u ocima putnika" A $io je je an sto je u trolej$us ulazio s volanom o (ice, sje ao na prvo putnicko sje iste, o mah iza vozaca, i so(irao sve o Do$rinje i natra!" 're ano je o$avljao svoj posao, niti je primjecivao po smijehe, niti !a je ista mo!lo iz$aciti iz takta" -aj je, zapravo, $io sasvim sJm" Moz a i nije vozio trolej$us" Moz a je vozio svoj ka ilak o istocne na zapa nu o$alu Amerike i moz a nitko o lju i koji su se vozili trolej$usom nije ni postojao" %ni su $ili privi , a on je $io stvaran" A je an je stalno trljao !lavu" Bio je covjek sre njih !o ina i nesto mu unutra, u !lavi, nije stimalo, ili je $io pro$lem u kosi" U!lavnom, on je neprestano, naizmjence, u pravilnom ritmu, lijevom pa esnom, $ijesno trljao !lavu" -ako je ho ao -itovom ulicom" ,inilo se a o$ro zna kamo i e i a nista osim to! trljanja nije rukcije ne!o u ostalih lju i" Ka a $i usao u pun tramvaj i ne $i mo!ao sjesti, ne!o se rzao za rukohvat, cinio je to sa o$je ruke, a !lavu je trljao na lakticama" Bilo je jos lju i koji su ra ili ono sto ne cini ostali svijet ali su imali zelje koje nisu nika a ostvarivali, a z$o! kojih su smatrani lu acima" Zapravo, postoji citava ima!inarna knji!a, cijeli je an imenik, poput tele(onsko! imenika ili skolsko! nevnika, u kojem zive lju i koji su $ez smisla i svrhe $ili ru!aciji o ostalih lju i" %ni su !ra cinili !ra om, kao sto !a !ra om cine i poznati psi lutalice, oni cije navike i o$icaje o$ro poznajemo i koje, u skla u sa trenutnim raspolozenjem, napucamo no!om ili arivamo ostatkom ki(le" U 1eneciji svaka ulicna macka ima svoje ime" 1enecijanci ta imena znaju, kao sto znaju i a su te macke nicije" Ali ako svaka crkva, svaka ulicica i svaki mostic preko kanala imaju svoja imena, ta a ih u 1eneciji tre$aju imati i macke" Sarajevo nika a nije $ilo vele!ra " Nika to nece ni $iti" Sarajevo je je nostavno !ra i po tome je slicno 1eneciji" 1enecija, istina, tone i vise je spomenik slavnih vremena ne!o sto je mjesto zivota, ali i tamo macke, psi i lu aci imaju svoje mjesto" Ka u!ine macka $eskucnica, 1enecija postaje manje 1enecijom, kao sto je i Sarajevo manje Sarajevom za sve one $lesave i nicije lu e koji su se iz!u$ili u $espucima povijesti, ali postoje u nekoj tajnoj i nenapisanoj knjizi" 'oput avno srusenih mostova i kuca" ME4O / E1%, SAD SE ,UD#M # KAZEM) 2EK#I2 Mo!ao sam reci i 2EksiI2, ali to je nekako sluz$enije" %nih !o ina znalo se ko !ovori 2eki2, a ko !ovori 2eksi2, kao sto se znala i hijerarhija pri ulasku u voriste %snovne skole 2Silvije Strahimir Kranjcevic2" Mi mali, nevazni i ustraseni cu ili smo se tiho) 2EkiI2" A )ra"jo Pe"&ija, stari i vec procelavi klipan koji je u voristu i!rao lopte s rajom iz sre njoskolsko! oma, on $i !ovorio 2EksiI2 1ec u ru!om razre u prestali smo olaziti u 2keceljama2 u skolu, ne!o smo ih nosili u skolskim tor$ama i o$lacili ih tek u razre u" S vremena na vrijeme irektorica $i nalozila omacinu skole /a(iru a strazari na skolskoj kapiji i a ne pusta ucenike $ez 2kecelja2" -a smo ih morali o$laciti vec u skolskom voristu" Skola je imala va ulaza, je an s ulice Mehme pase Sokolovica, a ru!i s #vana ,ankara" Na prva vrata mo!li su uci samo nastavnici i ro itelji ka $i olazili na ro iteljske sastanke Bje nom mjesecnoC i na 2in(ormacije2 Bsvako!a pone jeljkaC" Nisu prolazile ucenicke mol$e i preklinjanja Saciru a nas pusti na ta vrata, ne!o $ismo stisnuli strah i isli na ulaz u ulici #vana ,ankara" -amo $i uvijek $io poneki jalijas ili stariji ucenik koji $i nam palio cvoke i klempe, a $io je i je an, a mu ne spominjemo ime jer je jos uvijek vrlo aktivan, koji $i zaustavljao jevojcice i tjerao ih a mu zavlace ruku u zep jer je tamo $io $om$on" A nije $io $om$on, ne!o pro$usen zep" Stariji su ra o s nama i!rali 2mose2" -rzne ti rukom pre ocima, ti naravno trepnes, a on te za kaznu o vali sakom po ramenu" 'oslije $ismo trenirali a ne trepnemo i izivljavali se na jos manjima o se$e, ali $i nam jalijasi palili 2mosu2 i ka ne $ismo ni maknuli ocima" Bilo je to njihovo pravo, iz$oreno o rastanjem, jer ko $i se usu io jalijasu opaliti 2tri kaznene2 jer je $ez povo a u ario 2mosu2" Nakon sto $i napokon usao u skolu, s $olom u ramenima i s novim i starim mo ricama, sve je postajalo malo lakse" &azre je $io zasticeno mjesto" U razre u te nisu tukli, a sam si se, u skla u s kolicinom uro jeno! samopouz anja i stecene o vaznosti, mo!ao $oriti s pokusajima unutar!eneracijsko!a maltretiranja" 4ovor je cesto $io vazniji o (izicke sna!e" Nisi smio pricati sasvim pravilno, niti koristiti jako pametne rijeci" Ako si to ipak cinio, prozvali $i te, recimo, 2Naucnik2 i tukli ka !o $i imali prilike" Naj$olja

zastita je $ila cim prije prihvatiti iz!ovor 2meko!a s2" &eci nekome 2pun si viceva ko !ovno spiceva2 sa sto meksim s znacilo je postati io svijeta koji ce, o rastanjem, najprije prihvatiti nacelo okrutnosti iz koje!a ce se potom razviti sva ru!a zivotna nacela, o prijateljstva i o$rote, o lopovluka i pokvarenosti" Njeznost svo!a !ra a upoznat ces tek nakon sto kao jecak u skolskoj kecelji i s tor$om na le jima ispro$as sve nje!ove okrutnosti" &ijec eksi, navo no, na turskome znaci kiselo" A moz a ne znaci to, ne!o znaci nesto ru!o" #li ne znaci nista" U nase vrijeme ta je rijec $ila izraz cu jenja jakih i ominantnih" #z nje je nastala rijec eki, kao mekse i tise cu jenje onih ru!ih" -ih !o ina puno smo se cu ili" #li smo koristili svaku priliku a !lumimo zacu jenost" Kasnije su osle ru!e mo e i novi o$icaji" #li je oslo o rastanje" % rasli lju i se rijetko cu e" % raslima je cu jenje o$icno simptom neznanja i neo$razovanja" Zato se oni ne zele cu iti" Ali ne cu e se vise ni jeca, pa tako s vremenom iz !ovora iscezavaju i eki i eksi" % tim rijecima niko ne $rine, niti ce one $iti za$iljezene u oz$iljnoj lin!vistickoj arheolo!iji" -o je zato sto eki i eksi nisu ni $ile rijeci" Bilo je to nesto ru!o, vjerojatno ra!ocjenije, sto traje ok traju lju ski zivoti i ok sentimentalne povijesti je ne !eneracije mo!u $iti citljive, ok se ne iz!u$e i ne zarastu u u$oku !ro$ljansku travu u kojoj na !ro$nici !ovore o nasoj razlicitosti, prem a nije an ne pokazuje ko je u arao 2mose2, a ko je $io u aran" O/MIJE3 P OTE ZIMONJI*0 'AM-#M% %N% S-% SM% D%Z#13EL# #L# sto si umisljamo a smo ozivjeli, ali pamtimo i ono sto su ozivjeli lju i koji su nas po i!li, ocevi i majke, $ake i je ovi" % njihove pricljivosti, a u nekom smislu + i o$rote, zavisi koliko aleko nam sezu sjecanja u vremena prije vremena ka a smo se ro ili" Svojoj jeci ne mozemo prenositi ta ispricana sjecanja, tako a ce ona nestati zaje no sa nama, za razliku o nasih ozivljenih ili onih sjecanja sto si umisljamo a smo ih ozivjeli" 3e no o takvih, naslije jenih, sjecanja je ono sto se o nosi na smjenu !o isnjih o$a na %$ali vojvo e Stepe prije Dru!o! svjetsko! rata" -u a je svako!a ana prolazila vitka, tri esetpeto!o isnja !ospo ja, majka vojice sinova i zena vise! zeljeznicarsko! sluz$enika ). .+a" U to vrijeme nije ra ila, samo je prolazila, onako kako se prolazilo prije rata i kako se moze vi jeti na starim (ilmovima i raz!le nicama" #sla je na pijacu, u posjete ro jacima, vracala se iz pozorista ili je je nostavno setala" Miljacka u to vrijeme nije zau arala, a %$alom nije vozilo puno auta, tako a je njezin cist i ravnomjeran sum i kas niz kaska e sto ih je sa!ra ila Austrija jelovao hipnoticki prijatno" Ustvari, ta !ospo ja se svako!a ana o marala prolazeci %$alom vojvo e Stepe" 'ricu o tome ispricala je cetr esetak !o ina kasnije svome unuku" 'ricu o toj setnji, kako je $ilo u proljece, kako u zimu, kako u jesen i ljeto" 4o isnja o$a su tih !o ina i u Sarajevu mirisala kao u citankama" Snje!ovi su $ili $ijeli i e$eli, zuto lisce hrskalo je po no!ama, pokraj rijeke cvali su kukurijeci, nize Atmej ana Sr$ijanac je pro avao lu$enice" Bez o$zira na !o isnje o$a tim je istim putem, samo u suprotnome smjeru, svako!a ana isao $rota Zi%o"ji(" Nista ru!o o njemu nije rekla, osim a je $io prota Zimonjic, sije i star, s $ra icom i osmijehom covjeka na ko!a se ne prima nikakvo zlo" %na nika a nije upoznala protu Zimonjica, prem a je Sarajevo $ilo mali !ra i prem a su se svako!a ana susretali" Susretali su se !o inama, u proljece, ljeto, jesen i zimu" U pocetku su prolazili je no pokraj ru!o!, nakon mjeseci on se vec osmjehivao pose$nim, njoj namijenjenim osmijehom, nakon !o ina vec su si !ovorili) "Do,ar !a"#" -ako je $ivalo i u aprilu, i u maju ./F.", i svih mjeseci koji su olazili, sve ok je no!a ana prota Zimonjic nije izostao" 4ra om se rasirio sapat a !a je o velo, vijest je osla i o nje i primila se onako kao sto se na covjeka prima tu!a o kojoj nikome nista ne moze reci jer se ta tu!a ne sastoji o o!a jaja, ne!o slici koma icu use koji se naje nom otkinuo i sa a plovi krvotokom" Nastupili su mjeseci !la i i straha, o$iteljskih tra!e ija i po!le a koji vise nisu trazili lju ska lica ne!o su !le ali samo u vrhove cipela i u slje eci korak" 4ospo ja je prestala setati %$alom vojvo e Stepe jer je oslo vrijeme ka pristojni i ostojanstveni lju i vise ne setaju" 'roljece ./F7" ocekalo ju je stariju, umorniju i nesretniju za smrt sina" Molila je Bo!a a joj !a ne uzme, ali %n je nije poslusao, pa je prestala vjerovati u Nje!a" Nije postala ateist, ne!o je sklopila neku vrstu u!ovora s Njime) nije !a zeljela huliti, ali nije vise imala nikakvo!a razlo!a niti a !a hvali" Uskoro je opet, svako!a ana, nosena poslovima isla %$alom vojvo e Stepe" %pet su se smjenjivala !o isnja o$a i mirisi" Miljacka je jos uvijek $ila cista i cisto se cuo njezin sum" Sum rijeke katka je ovoljan a se covjek zanese i za$oravi ono sto !a cini nesretnim" # $as svako!a ana, mjesecima i !o inama ocekivala je a ce sresti protu Zimonjica" Bilo je ovoljno a se malo za$oravi, a ne misli i a se prepusti nesvjesnim amarima use, pa a joj se pricini nje!ovo lice, kao lice osmjehnuto!a Bo!a koji se pravilno kao zvono i kao molitva pojavljuje u Sarajevu" 'rota Zimonjic $io je je an o onih Sarajlija koje je u smrt povukla neman sto se u !ra u pojavila ./F." i iz nje!a nestala ./F7" Nasa je povijest ostala siromasna za te lju e i opustosena za ono sto su oni mo!li $iti" Na spomeniku na 1racama nalazi se io njihovih imena" Knji!u mrtvih nemo!uce je i nepotre$no uciti napamet, ali nesto iz nje tre$a zapamtiti ok !o sjecanje traje" &ecimo, osmijeh prote Zimonjica koji le$ i na rijekom i na ocima koje !a nisu ni vi jele" JE4OV0* 3EK%1A, 3E D%B#% #ME '% %D3E,#MA" Svaka rijec !ore iz!ovorena cuje se najmanje tri puta" Lju i su se penjali na 3ekovac a to provjere i a !le aju !ra " Bilo je uvijek i onih koji $i se popeli jer im vise nije $ilo ni o rijeci, ni o po!le a, ne!o $i se $acili u u$inu i tako zavrsavali zivote koji su iz!u$ili smisao ili

im je on postao tako ne ohvatljiv a je je ini iz$or $io potpisati $ezuvjetnu kapitulaciju, iako je i taj cin kaznjiv po zakonu, a je na o najcvrscih recenica koje smo culi u nasim zivotima $ila je ona iz Ustava S:&3 koja je kazivala kako nitko nema pravo potpisati kapitulaciju nase zemlje, niti ije no! njezino! ijela" A io zemlje $ili smo svi mi, svatko poje inacno, ukljucujuci i nesretnike koji su se $acili s 3ekovca" Oslobodjenje $i o$javilo vijest, o$icno na stranicama 2Sarajevske hronike2, a u toj vijesti o$icno $i pisalo a se N"N" $acio u $ez an z$o! 2trenutno! nervno! rastrojstva2" :ormula je za citateljstvo $ila utjesna jer nije po razumijevala nista o z$iljskih zivotnih uzasa, nista o ono!a sto nam je no! ana kao nesreca moze pripasti, ne!o je, eto, samou$ica $io $olestan, zane$esalo mu se u !lavi, nesto mu je puklo i ciknulo, te se o!o ilo ono sto nama nece jer smo tako cvrsti i snazni" U vremenima mira lju i su se zapravo u$ijali z$o! lju$avi" &ijetki su $ili oni koji su ki isali na se$e z$o! u!ova ili $olesti" Ali kakve su to zapravo $ile lju$avi* Nika a necemo saznati nista o tome, a neka nismo mo!li ni slutiti, osim ako se i sami je no! ana ne zaputimo prema 3ekovcu $ez namjere a cujemo o jeke svojih !lasova i $ez zelje a !le amo !ra " ,ovjek je sla$" % tome pisu svete knji!e, svje oce mu raci i sapcu re ovnici, ervisi i kalu jeri" A lju$av je, me jutim, jaka i cesto olazi kao kazna svim lju skim sla$ostima i upozorenje a se iz sla$osti ra ja patnja i to ona patnja koja traje ozivotno i koju nista i nitko ne moze u$laziti jer nema to!a tko $i covjeka ucinio manje sla$im ili lju$av prila!o io nje!ovoj krhkosti, tom skeletu koji ne moze iz rzati opterecenja i tezinu use ka a se ona o$ro natopi i ka a kao spuzva upije sve ono sto iz ljepote vo i u smrt" &at je je no! ana zavrsio i lju i su se poceli miriti sami sa so$om" 3e no!a ana svatko ce prezaliti svoje mrtve, kao sto su se svi mrtvi prezalili otkako je lju i i ratova" %no sto se prezaliti nece jesu zivi" #li zive lju$avi $ez kojih smo ostajali z$o! svoje i njihove sla$osti, a a se nisu u!asile i nestale, niti su se pretvorile u zive mrznje" -e lju$avi traju u Sarajevu, kao sto traju i u svim onim cu nim zemljama i !ra ovima u kojima Sarajlija i Sarajki anas ima" Netko je ispratio zenu na konvoj, netko je u aprilu .//G" sa zenom poslao i ijete, netko je otisao i ostavio zenu u Sarajevu, netko se vise nika a nije javio, pa suti i anas" 1elike lju$avi nisu se vratile jer su $ile sla$e prema zivotu" 'reu ale su se ili prezenile, ili se o!o ilo nesto trece sto je zauvijek zaprijecilo nastavak price i sto sa a lezi na usi, zapravo na vije use, veliko i tesko, teze o svih $r a oko Sarajeva i teze o jekovacke stijene" -esko je $iti nevoljen, a nevoljeni su zapravo svi koji nisu halalili pretho nu lju$av i tako napravili mjesta u usi za novu" Ma"oj'o To%i( napisao je .//0" a u zivotu zeli samo vije stvari) piti, voljeti i $iti voljen, a on a je shvatio a su to, zapravo, vec tri stvari" Na 3ekovac su se tokom nase povijesti i svih pretho nih povijesti penjali lju i kojima na kraju vise nije $ilo ni o pica" Sarajevo je anas !ra sa najvise sla$ih kojima su usu po erale i kosti polomile jake lju$avi" Nema ru!o! takvo! !ra a na svijetu, kao sto nema ni !ra a koji se sav vi i s je ne je ine stijene, s koje se svaka rijec tri puta cuje i na kojoj je svaka $ol tri puta veca" -i lju i, istina, ho aju uspravno, ne !le aju na 3ekovac i s mirom po nose terete svojih usa, ali povijest ih vi i kao one male ri$arske camce, privezane uz o$alu, koje je za esila neka velika oseka, pa ih sa cu om !le as jer su na suhom, a ipak su privezani" ,ak i ako ih o vezes, oni ni! je nece otploviti" 'ostoje vremena ka plima prestaje stizati na nase o$ale" LU*I)E 3EDNE %D %N#9 '%SL3EDN3#9 4%D#NA na stupu pore samoposlu!e na Mejtasu pojavila se mala limena ta$lica oslikana crnom i crvenom $ojom" #zna sjene vra!a kojem je rep zavrsavao u strelicu pisalo je *uci4er, a u onjem esnom u!lu ta$lice stajalo je 56 m" Uz samoposlu!u su stepenice na vrh kojih pocinje ulica Mile 1ujevica, koja je uvijek iz!le ala kao najsiromasniji io Mejtasa" Sva o trulih tara$a, kuca koje su iz!le ale kao a su napravljene o $lata i koje su $ile naherene kao a ce se svako!a trenutka srusiti, ta ulica uvijek je $ila puna $alave jecurlije, cura koje su isle u Me icinsku ili -r!ovacku skolu i zena s viklerima na !lavama koje su po vas an zalijevale ulicu limenim lavorima punim prljave sive vo e" Metalna ta$lica ukazivala je a se Luci(er nalazi $as u Mile 1ujevica ulici" Zaputio $i se tamo a provjeris o kakvom se vra!u ra i, je li rijec o vi eoteci ili o je nom o onih ka(ica koji se pojave u proljece a o jeseni ih vec nema, i prije ne!o sto $i osao o vrha ulice, s esne strane ukazivao se Luci(er, prostorija o va esetak kva ratnih metara, ukopana ispo nivoa ulice, u je noj o malo $olje rzecih kuca" Unutra su $ili neki o$icni stolovi i stolice" Nije $ilo stolnjaka, niti je na stolovima $ilo plasticno! cvijeca" Ali je $io metalni sank i iza nje!a kuhinja" Luci(er je, akle, $io neka vrsta mejtasko! restorana" 4az a je $io 3evrej i prezivao se 0,i"u"" #mao je sije e $rkove, stas i rzanje Divlje! Billa 9ickocka iz neke stare crno+$ijele ekranizacije" #z!le ao je kao je an o onih Sarajlija koji su se nakon u!o vremena vratili u !ra s nekih zapa a na kojima su proveli vazniji io zivota, pa su eto osli a naprave neki zivotni intermezzo" 4az a nije $io toliko star a kazes kako je osao umrijeti u svom !ra u" Bas je iz!le ao kao neko ko je tu samo privremeno, a je no! ana opet ce nestati" Moz a je taj A$inun samo tako iz!le ao i moz a je nje!ova zivotna prica $ila posve rukcija i sasvim sarajevska, ali to za ovu povijest nije vazno" Bitan je ojam koji smo stekli o njemu nakon sto smo po prvi puta sjeli u Luci(er" 4az a je sam s pijace onosio ro$u za svoj restoran" 'jeske je vukao cekere uz Dalmatinsku ulicu, ali u toj sceni nije $ilo socijalne ramatike" 1ise je jelovao kao konceptualni umjetnik koji ra i na svome projektu ne!o kao sitni restoran zija koji se s mukom penje ka vrhovima poslovno! uspjeha" Luci(er zapravo i jest $io neka vrsta neo$icno!a umjetnicko+povijesno!a konceptualizma" Naj$olje jelo $ila je velika salata Luci(er, koja je okusom, $ojom i mirisom $ila sasvim nesarajevska i nemejtaska, iako su sastojci $ili u osnovi sasvim o$icni" U resin!u je $ilo nesto kiselkasto+slatko, para ajz je imao ru!aciji

okus ne!o $ilo ! je u !ra u, jaja nisu $ila kao ru!a jaja, pa se sve skupa cutilo prijatnim u razlicitosti" -ekle su i !rmile te !o ine, .//8" i .//.", a salata Luci(er avala im je okus koji nece $iti ponovljen, niti ce ika a $iti za$oravljen" ,esto se u alekim !ra ovima, nekim amster amima, (rank(urtima i lon onima, covjeku zna uciniti a u nekom mirisu ili nekoj hrani, prije ne!o o irne nepce, postoji ta unutarnja $oja Luci(era, ali je vec prvi zalo!aj tako aleko o nje" Luci(er ostaje samo u slutnji, u o$risu ono! vra!a sa repom u o$liku strelice, a nje!ovu salatu mo!li $ismo nazvati salatom &astanka" Moz a i salatom Za$orava" Naime, to mjesto, taj restorancic u ulici Mile 1ujevica anas malo ko pamti, a nje!ovo ime je nako za$oravljaju lju i koji zive u Sarajevu, kao i oni koji zive ne! je jako aleko, po ne$ima na kojima se zvijez e vi e u nevrijeme, recimo on a ka a sarajevska kate rala o zvoni po ne" %stalo je samo sjecanje na taj po rumski miris i okus cu ne, nesarajevske hrane kao najave nekih o $u ucih su $ina i povijesti" Sta je $ilo s !az om A$inunom ne znamo" Ako nije kao ivlji Bill 9ickock o jez io niz pustinju a u nekom ru!om !ra u i zemlji u koju nika a necemo stici, po nekoj slicnoj siromasnoj ulici prospe svoje mirise i nekim tu jim lju ima usu prizove u nepce" D VENIJ0 U 3ESEN B# M#L3A,KA NA&ASLA, #Z planina olazile su !njevne vo e, a u Oslobodenju $i izasao naslov) oce li Drvenija izdrzati7 -aj mali rveni most, najlomniji i najkrhkiji o svih sarajevskih mostova, visio je to! ana na rijekom onako kako je u nekom (ilmu mla a Ja"e )o"!a visila na $ez anom" 1o a je tresla i potkopavala nje!ove !re e, lju i su se okupljali na o$ali, na ajuci se a ce svojim ocima vi jeti taj cas ka Miljacka o nosi Drveniju, a !ra ostaje $ez svo! mosta" 3e an o najzescih naleta velikih vo a o!o io se u jesen ./68" !o ine i trajao je cijela tri ana, sve ok cetvrto! jutra vo ostaj nije poceo pa ati i ok se Miljacka nije vratila u svoje normalno stanje, male, lijene i $eznacajne rjecice kojoj je samo cinjenica a tece kroz Sarajevo i ispo sarajevskih mostova avala neki smisao i znacaj" Dru!o!a ana veliko! povo nja, ok se jos cekalo sta ce s Drvenijom $iti, u 'rvi e( razre 'rve !imnazije usao je pro(esor Boro Mi-a(evi(, sjeo za kate ru, nasumce otvorio imenik, reknuo Dizi se, + i o$ratio se slucajnome uceniku koji se tresao o straha) "Nesre(o je!"a+ !a ,i 'i "esre(o+ ja &"a% i%e"a =>? %ostova "a /e"i u Pari&u+ a &"as 'i ti i%e"a se!a% sarajevski- %ostova<" # naravno, a je covjek i znao, a nije, vec $i sve za$oravio" Ali to! ana, u tih cetr eset pet minuta je no!a skolsko! sata, cijeli razre zauvijek je zapamtio kako se zovu sarajevski mostovi" Njihova imena pro(esor Mihacevic je nostavno je za$io ucenicima u !lavu, pa ih oni nose svu a po svijetu, sjete ih se ka a vi e neke velike i oz$iljne mostove preko velikih rijeka, i vjerovatno slute a ce ta imena zivjeti onoliko u!o koliko $u u zivjele !lave koje imena pamte" -o! ana pro(esor se uplasio a ce rijeka o nijeti Drveniju i a imena za njom nece ostati" Za razliku o nas koji $i stajali na o$ali i naprosto zu ili trenutak veliko!a razaranja jer se u nasem svijetu nista nije mijenjalo i rusilo i svi su ratovi $ili aleko, on nije mo!ao opustiti a je an most tek tako nestane, $ez tra!a, rijeci i vijesti a je ika a postojao" Slje ece !o ine pro(esor je umro, a nekoliko !o ina kasnije stara Drvenija je srusena, a na njezinom mjestu iz!ra en je novi most koji se isto tako zove Drvenija, iako $i mu $olje pristajalo ime Betonija, $u uci a je sav o $etona, a samo su o!ra a i ukrasne !re e o rveta" Stari most iz rzao je $ijes planinskih vo a i nestao u procesima o$nove i iz!ra nje" U Oslobodenju vise nika a nije izasao naslov) oce li Drvenija izdrzati7 Nova !ra nja cvrsto se rzi kao zalo! nekoj $u ucoj proslosti koja ce, kao i ova nasa, $iti vrije na uspomena" %no ce!a, me utim, vise nece $iti jest ta ivna nevina svirepost s kojom su lju i olazili na o$alu rijeke, na ajuci se a ce vi jeti nestanak je no! mosta" 'romijenili su se i lju i, i !ra evine" 'rvi u rusenjima vise nisu u stanju vi jeti ljepotu jer su im se zivoti u sezonama rata promijenili, jer se promijenio njihov krajolik i jer je ruseno sve sto se rusiti mo!lo, a ru!i, mostovi, vise nisu tako krhki i njezni a $i ih mo!le o nijeti velike vo e" Drvenija je $ila poslje nji tra! neko! jako avno! sarajevsko! vremena, ono! vremena koje je pocelo nestajati vec u Baseskiji"o vrijeme, u kojem su meteoroloske promjene mo!le $iti o su $inske vaznosti" Nazalost, vise nece $iti pro(esora koji ce utrcavati u razre ko $ez use s je nim je inim za atkom i zemaljskim poslanjem za taj an, a nauce svoje ucenike imenima svih mostova i to znanjem koje nika a ne izvjetri, onim znanjem koje na zivi sva skolovanja i koje je tvr e o svake !ra evine jer postoji i nakon sezona u kojima nestaju mostovi, sela i !ra ovi, u kojima nestaje zemlja, a omovina i !ra pretvaraju se u meta(oru i z$irku iz!u$ljenih stvari iza kojih su ostala samo vazna imena" U tim momentima kljuc je i entiteta i z$o! njih se neces iz!u$iti koliko !o aleko otisao" ZELJEZNI*40 /T0NI*0 '%D KU'%L%M N%1E ZEL3EZN#,KE stanice u Sarajevu !nijez e se !olu$ovi" 4o ina je, recimo, ./E7" i vrijeme je !o isnjih o mora" 1eliki crni ko(eri, karirane tor$e i cekeri, $ijele najlon+kese sa zutim zlatnim o$risom Sarajeva ili sa plavim natpisom U'#" U'# znaci u ruzena privre a i in ustrija, zelis pokazati znanje" Majka se, me jutim, ne o$azire, ne!o !le a pre kojom je $la!ajnom manji re " Ka a je konacno o a$rala onaj koji joj se cinio kracim ili joj se sluz$enica koja iz aje karte ojmila $rzom, majka je otvorila cetvere oci i vre$ala kao ko$ac i kao partizanski mitraljezac a joj se slucajno netko ne pro!ura preko re a" -i si stajao pokraj tor$i i ko(era, turirao metalni autic po na lanici i !le ao oko se$e"

Nova zeljeznicka stanica $ila je najveca prostorija na svijetu" -o je zato sto vecu u svom zivotu jos nisi vi io" Sve $u uce kate rale i sve kupole, sveje no ! je ih i ka a $u es vi io, uspore jivat ces s novom zeljeznickom stanicom" %ne ce $iti vece i impresivnije, ali mjerilo njihove velicine ostat ce zauvijek isto" Zeljeznicke karte su zapravo $ile zeleni, ruzicasti ili zuti kartoncici na kojima je ispisana relacija i atum puta" Nika a nisi otkrio po kojem se kriteriju i smislu ijele karte po $ojama" Nalazit ces ih va esetak !o ina kasnije na nu nekih la ica ili u zepovima kaputa i sakoa koje vise niko ne nosi" Svaka karta ta a ce imati okru!lu rupicu u svome u!lu" -o znaci a je ponistena, a je putovanje o$avljeno i a s tom kartom vise nika a nitko nece moci putovati" Nakon va eset !o ina te rupice jeluju kao irljiv oprez pre zivotom, oprez koji nije imao nikakvo! smisla jer kome $i uopce palo na pamet a s istom kartom va puta o lazi na put" Zivot ti je $io pun takvih opreza, kao i svijet u kojem si zivio" % rastao si u plasljivo!a !ra janina, a $ilo je o$a socijalizma" Socijalizam je kukavicki nestao i preko noci se pretvorio u neustrasivu zivotinju naro a i naro nosti, a ti si, plasljivac, potrosio svoje zivotne prilike jer si s je nakim oprezom pristupao voljenim i nevoljenim, kao i voznim kartama" Ali nista o sve!a to!a jos uvijek ne znas" %sam ti je !o ina i $rines samo za majcinu nervozu ok !ra$i tor$e i ko(ere i tjera te pre so$om preko, prema peronu" Nerazumljivi !lasovi stanicnih spikera !u$e se po kupolom i plase !olu$ove" 1jerovatno nitko nika a nije razumio rijeci koje su iz$ijale iz zvucnika nove zeljeznicke stanice u Sarajevu" U ono vrijeme to je mumljanje $ilo $esmisleno, ali va eset !o ina kasnije o$ilo je smisao molitve" Barem to tako osjeca usa, pa i ova nasa povijest, jer ok je $ilo tih nerazumljivih !lasova, $ilo je i to!a vremena, to! jetinje! o$a $ez ratova, a sa vozovima" Malo prije izlaza prema peronu 3e an stajala je vitrina sa sen vicima, sokovima, ja$ukama, cokola ama, $om$onima, $ananama, narancama, kikirikijem i smokijem Soko Stark Bsamo je to $io smoki, iako se tim imenom zove o anas sve ono hrskavo o kukuruzne krupice sa okusom kikirikijaC" Ali to nije $ila o$icna vitrina jer je imala o$lik auta, sa kotacima i !umama, (arovima i $ranicima, samo sto su umjesto sje ista i motora $ile najvece poslastice svijeta" Bile su najvece jer ti nika a nije $ilo opusteno a ih uzmes" Uvijek se zurilo na voz, ro itelje je tresla putna !roznica ili je hrana $ila ponesena o kuce" ,eznju koju si osjecao prolazeci pokraj auta+vitrine anas je tesko opisati" Moz a je samo ona, ta ceznja, uspore iva s !o inama sto su ulu o prosle i u kojima nista osim prezivljavanja i u!ih $ez$rojnih strahova koji su se rojili kao pcele oko tvo! zivota, nije ni postojalo, niti je ista uzeto, kupljeno ili poklonjeno" U vjecitoj zur$i ostavljao si za so$om auto+vitrinu i umnozavao neprezaljene i propustene trenutke" Zureci na voz u Sarajevu si uvijek ostavljao tu novu zeljeznicku stanicu po cijom su se kupolom !nijez ili !olu$ovi ciji se sitni skeleti mrve po prstima i koji su razneseni u sve prasine ovo! svijeta, pa cak i tamo ! je vozovi nika a nisu isli" VELI4I /NIJE1 1EL#K# SN#3E4 'A% B# -A3N%" '%'%DNE je $ilo toplo5 u zraku se osjecala ju!ovina, na sve strane sirio se teski vonj Miljacke, a -itovom i 1ase Miskina setali su lju i proljetno o jeveni, nervozni i uzur$ani" 're ka(anama su $ila iznesena va+tri stola, iako je vec $io novem$ar, ecem$ar, a moz a i januar" %ve !o ine zima kasni, uvijek $i se !ovorilo" Moz a snije! nece ni pasti i moz a je Sarajevo zalutalo u tropske !eo!ra(ske sirine, moz a postajemo more i Makarska, moz a ce oista tresnje vaput procvjetati, a zimske cemo kapute pro avati onima na alekom sjeveru" -emperatura je skoro va eset stupnjeva ,elzija i valja !le ati vremensku pro!nozu" *e!o Or'ovi( i Vuko Ze(evi( ce reci a se o!o ilo cu o i a su na Bosnom zaleprsali neki lu i an jeli, a na Sjevernom polu otapaju se le enjaci i cijeli Svijet ce $ez$eli potonuti u $olesnoj toplini ovo!a popo neva" A on a $i na kraju nevnika stizale suprotne vijesti" Za$ijelila se Lju$ljana, snije! vec pa a u Za!re$u, a skoro ce stici i o nas5 tokom noci ili najkasnije u rano jutro na Sarajevo ce, !ovorili su ,e o i 1uko, pasti veliki snije!, najveci u 3u!oslaviji jer su sarajevski snje!ovi uvijek najveci i jer na ru!e !lavne !ra ove nika a ne $i pao pravi veliki snije!" Meteoroloski izvjestaj $io je suprotan onome sto smo to! trenutka zivjeli" Svo Sarajevo $i nakon nevnika otvaralo prozore i promaljalo noseve jer lju i nisu shvacali kako je to mo!uce) jos uvijek je toplo kao u maju, a kazu nam a ce pasti veliki snije!" Zapravo, po!resno je reci a nisu shvacali, shvacali su oni o$ro jer se ista stvar ponavljala skoro svake !o ine, tocnije $i $ilo reci a nisu mo!li osjetiti, a im se koze i nosevi, a im se oci i use nisu mo!le priviknuti a velike zime olaze jutro nakon vrelo!a ana" # tako, oko ponoci !asila su se svjetla !ra a, zatvarale su se oci, a snovi su se zavlacili po $eton Ali+pasino!a 'olja i za zi ove stare nam turske i austrijske slave o ,arsije o Marijin Dvora" Spavalo $i Sarajevo pre veliki snije!, iako je si!urno $ilo i onih koji su cekali $u ni, pusili u mraku i !le ali prema -re$evicu i #!manu, !le ali na sve strane na kojima su $ili prozori, ne $i li prvi vi jeli olazak zime i po!le om uhvatili prve pahuljice na !ra om" 3utro) svatko se $u io $arem pola sata ranije jer usnule oci nisu mo!le iz rzati toliko svjetlo, niti je $ilo roletni i zastora koji $i zaustavili $jelinu ok je na irala kroz prozore i stakla i cijepala !o inu na voje" 'ocinjao je najsvjetliji an Sarajeva jer nema to!a sunca na ku!li zemaljskoj, osim moz a ono! u Sahari, koje $i tako svijetlilo i toliko $oljelo u ocima kao sto svijetli i $oli prvi veliki snije!" Zimska sluz$a je re ovito $ila iznena jena tolikim snije!om" Bilo je potpuno sveje no je li pao u novem$ru, ecem$ru ili januaru" #znena jenje je $ilo io zimsko!a rituala i nitko ne $i ni mo!ao povjerovati a je ovo zima ka a $i Zimska sluz$a kazala a uopce nije iznena jena i a su snije! u!o cekali i $as su se cu ili sto !a jos nema, pa su mu u susret poslali svu svoju apokalipticnu mehanizaciju koja !a je, evo, pocistila i prije ne!o sto je pao" Srecom, to se nika a nije o!o ilo" 'rvi an po snije!om uvijek je $io an opce!a iznena jenja, an $ez $a!era, ralica i kamiona sa solju" -ek $i pokoja nena izasla na ulicu sa

limenom la icom iz kraljice peci i lu!om zasula $jelinu !ra a" Za nenama su ostajale crne pru!e, a kako je nena $ilo puno, tako je snjezni !ra !le an s one $ozje visine nakon neko!a vremena poceo sliciti na ze$ru) $ijelu zivotinju sa crnim pru!ama" 'rve snjezne veceri ,e o %rlovic i 1uko Zecevic $i !ovorili samo $rojeve" Brojevi su oznacavali e$ljinu 2snjezno!a pokrivaca2" -ermin 2snjezni pokrivac2 o raslima je jelovao sasvim normalno, a jeca su !a ozivljavala kao jos je no cu o" Kako se moze reci 2snjezni pokrivac2 ka a je pokrivac nesto toplo, a snije! nesto hla no i nista hla nije o snije!a niti nema* 'rvi snije! tih je !o ina uvijek $io veliki snije!" Susnjezice, $ljuz!avice i velike ruzne mokre $ijele krpe pa ale su nakon velikih snje!ova i u rano proljece" Danas, kazu, velikih snje!ova vise nema, niti ce ih $iti, a ako ih $u e, ta a ce se ti snje!ovi moci uspore iti samo sa onim lju$ljanskim i za!re$ackim, koji su $ili tako neznatni a ih ne zovemo 2snjeznim pokrivacima2, ne!o $i ih tre$alo prozvati 2snjeznim carsa(ima2 jer su $as toliko e$eli" Bilo $i lijepo ka a $i netko imao zapisane atume svih prvih velikih sarajevskih snje!ova" Kao prilo! evo je no!a atuma) ./6H" veliki je snije! pao G8" ecem$ra, a Zimska !a sluz$a nije uspjela ocistiti sve o pre Novu !o inu" D0 V 01 NE *UJE -AK1E SU SE &E,EN#,E %B#,N% iz!ovarale ispo !lasa ili sa suzama u ocima ili uz u$oki uz ah, uz o mahivanje rukom i uz uzrecicu "e, moja ti", koja tih !o ina nije $ila smijesna, jer se jos uvijek nismo poceli zezati na svoj racun, ne!o su se na nas racun zezali samo /u'jo i Mujo" U tim recenicama nesto je $ilo sakriveno, nesto sto nismo htjeli reci jer smo $ili praznovjerni ili smo vjerovali a nista nije tako strasno ok se ne iz!ovori ili a nice!a nema sto nece postati strasnije ka a se izravno kaze i ne zamota, maskira i sakrije u aleke rijeci ili pojmove koji s onim strasnim nemaju nikakve veze" Eto, ti pojmovi su, recimo, mo!li $iti i ijelovi !ra a, toponimi i sasvim o$icna imena ulica" -ako, ka a $i netko za neko!a rekao "eno "a, lezi na Pod!rastovima", vise se nista nije moralo o avati, a a svi znaju kako je taj o$olio na plucima i to o neke oz$iljne $olesti jer su na 'o hrastove slali samo ako $i u pitanju $ila tu$erkuloza, teska upala pluca, em(izem ili 2ono naj!ore2, a za male plucne $olesti islo se u o$icne $olnice, islo se na Kosevo, a Kosevo nika a nije zvucalo tako strasno kao sto su strasni $ili 'o hrastovi" #li ako $i se, ne! je sve o kraja se am esetih, za neku mla ju zenu reklo a je "zavrsila u 0razovoj", ta a $i svi znali a je u pitanju AB Bzapravo a+$eC jer nikome ne $i ni palo na pamet a je nesretnica u 1razovu otisla izva iti krv ili posjetiti lijecnika opce prakse, prem a je i on or inirao u 1razovoj, ali ko nje!a se nije 2zavrsavalo2, ko nje!a se samo o lazilo na pre!le " Strasna am$ulanta za po$acaje $ila je, ipak, nesto sasvim ru!o" "Odvelo je na 1ezero", $ila je (ormulacija koja je mo!la znaciti vije stvari" Ako $i $ila iz!ovorena sa ushitom, to je znacilo a se neka $u uca majka otisla poro iti, a ako se u !lasu osjecao uzas, ta a je u pitanju opet $ilo 2ono naj!ore2" Ali ni poro jaj, ni ono naj!ore nije se spominjalo punim imenom, a vra! ne cuje i a, po ojavi, ne o e posjetiti one koje volimo, koji su nam komsije ili komsinice ili koje $arem ne mrzimo" "Strpalo "a na 1a"omir", znacilo je a je netko puknuo i zavrsio u lu nici" Ako je no!a ana Sarajevo o$ije psihijatrijsku kliniku na nekom ru!om ijelu !ra a i ona ce $iti 3a!omir jer je to postala rijec koja vise i ne oznacava io !ra a" -o je rijec samo za lu nicu" Zato vam je uvijek malo smijesno i ne mozete to sakriti ka a vam netko sasvim oz$iljno kaze a stanuje na 3a!omiru, tamo, naime, ima kucu, tako mu se zalomilo, e o sa!ra io jos u vrijeme ka lu nice nije ni $ilo, pa se nje!ovim potomcima sa a svi po smjehuju" A ako se $as ne $i istina mo!la sakriti iza toponima, ta a $i se sakrivala iza necije!a prezimena" Zapravo, iza najpoznatije!a oktorsko! prezimena" 'a $i se reklo) taj i taj lezi ko oktora 4ova(evi(a ili ko oktora O,ra!ova ili ko oktora *eri(a""" o mah $i se znalo i koja je $olest u pitanju jer je cijeli !ra $io upucen u to koji je oktor za sta i ko koje!a se o ce!a umire" Naravno, to se o nosilo samo na oktorske zvijez e, ali su se samo njihova imena i spominjala, cak i u slucajevima a oticno!a $olesnika oni nisu ni vi jeli" Njihova imena su, naime, oznacavala nazive klinika i $olesti koje se nisu smjele spominjati, a sve su se te klinike nalazile na Kosevu, u sklopu veliko!a $olnicko! centra koji nam je Austrija ostavila u naslije je" Sarajevo je $ilo !ra u kojem se jako puno pricalo o $olestima i $olesnicima, ali se ija!noze, eto, nisu smjele spominjati a vra!, sejtan i javo za njih ne cuju, no sva su trojica, i javo i sejtan i vra!, sve vrijeme ra ili svoj posao i za$a nam $io tru a se$e i svoje ra!e o njih sakrivamo" Nasi su ra!i anas po Australijama, Amerikama i Kana ama, a ta nam nova imena katka znaju zvucati kao 'o hrastovi ili kao 1razova" Zivi su, a vise ih nema" ,ujemo ih s vremena na vrijeme, ali to vise nisu oni, ne!o su to samo tele(onske slusalice u nasim oznojenim rukama" 'ojave se u !ra u je nom u pet !o ina, ali to je samo njihov privi , njihov uh koji le$ i na vo ama i moli se za sve iz!u$ljene use i sva po$acena prijateljstva i za svaka pluca koja vise nemaju aha cim im spomenete Kana e, Amerike i Australije" Neka asnje $olesti imale su svoja imena koja nismo zeljeli spominjati, a anasnje vise nemaju ni imena, ili ih mi zovemo na razlicite nacine, pa se vise i ne razumijemo ok o njima pokusavamo raz!ovarati A $io je i je an oktor cije je ime znacilo samo zivot" Zvao se i jos uvijek se zove /re(o /i%i(" Svaka nena neka a je znala a je Sreco Simic oktor za poro jaje i svaka je nena mislila a se u Sarajevu $ez Srece Simica u ova mo erna vremena i ne mozes ro iti" Sreco Simic na svijet je onio lju e koji su umirali na 'o hrastovima, lju e koje je strpalo u 3a!omir, zene koje su zavrsavale u 1razovoj" Sreco Simic

ro io je cijelu Ameriku, Kana u i Australiju ili skoro sve lju e koji su nam tamo ra!i i vazni i ciji uhovi le$ e na Miljackom" Konacno, Sreco Simic je na svijet onio i ruku koja ispisuje ovu povijest" 1LUM*I '%S-%3E L3UD# ZA K%3E -# SE ,#N# DA Bo! uvijek nasmijesi ka a ih vi i" Eto, sjetimo se vojice takvih" # je an i ru!i $ili su !lumci, prvi je $io poznatiji jer je ra io u Za!re$u, a ru!i je $io manje poznat jer je ra io u Kamernom teatru 77 i u 8eversenovim bajkama" Bili su to najmrsaviji !lumci u nasoj povijesti5 toliko su $ili mrsavi a nika a nisu mo!li i!rati ne!ativce, ni lju$avnike, ne!o su cesto i!rali luckaste i nesretne, a najcesce su i!rali samo mrsave lju e" 'rvi !lumac zvao se )a-ro 4o"j-o!&i(, a ru!i V'a!o 1a(i"a" %$ojica su umrla u ono vrijeme ka se povijest $lizila kraju, pa nisu ni vi jeli sta je oslo nakon nje, i o$ojicu je zemlja primila lako, a prijatelji ih zemlji pre ali tesko" 3e li z$o! to!a sto su i je an i ru!i $ili o$ri lju i ili i zato sto su $ili toliko mrsavi a im se i zivima vi jelo kako ce iz!le ati ka $u u samo skeleti, tek :ahru Konjho zica i 1la u 4acinu zalilo se i pamtilo uze i $olje ne!o neke ru!e lju e i !lumce" De$elih, osre njih i o$icnih $ilo je koliko hoces, ali tako mrsavih kao sto su $ili njih vojica vise ni! je nema" Nika a zaje no nisu zai!rali na (ilmu, u pozoristu, ili na televiziji jer nije $ilo rezisera koji $i nesto znao napraviti s vojicom tako mrsavih" U (ilmu 'aratonci trce pocasni kru" :ahro Konjhoz ic je $io u$ijen, u$ilo !a auto poro ice -opalovic, i svi su se tome jako smijali" A u 8eversenovim bajkama, najcu nijoj humoristickoj emisiji nasih televizija, 1la o 4acina je $io je an o smijesno !lupih, ali ka anas nje!ovo lice i iz$uljene oci covjek prizove u sjecanje, ono sto je neka $ilo smijesno, anas postaje tuzno" Mrtvi !lumci u komicnim ulo!ama najtuznija su pojava koju (ilm i televizija mo!u zamisliti" A $io je i treci !lumac5 taj nije $io ni jako mrsav, ni jako e$eo, zvao se 0!e% *ejva", a u (ilmu Ovcar sjekirom su mu raspolutili !lavu i on a je umro stojeci" %n je !lumio na pola puta izme ju 1la e i :ahre, akle u Banjoj Luci" # on je umro prije ne!o sto se nasa povijest zavrsila i za nje!a si mislio a se Bo! uvijek nasmijesi ka a !a vi i" 3e nom je A em ,ejvan osao u Stolac, na 2Slovo 4orcina2, a recitira poeziju i a se ruzi po murvom i koscelom s o lazecim lju ima" Bilo je to ./6E" !o ine" %r!anizatori su !a smjestili u vokrevetnu so$u s mla im pjesnikom koji je te !o ine osvojio na!ra u za naj$olju neo$javljenu z$irku pjesama i koji je $as preko Stoca ulazio u svijet koji mu je $io znan samo iz knji!a, novina i s televizije" Zanocili su, a a se nisu ni upoznali" A em je vec $io pri svome kraju, pa mu valj a nije $ilo o to!a a ostavlja suvisnu uspomenu na se$e" Mla i pjesnik o jutra nije sklopio oci jer je A em ,ejvan $ez prestanka hrkao" A hrkao je strasno) kao Kreont, 9asan+a!a i uh 9amletova oca zaje no" -akvo hrkanje mla i pjesnik u svome zivotu vise nece cuti, niti ce $iti u prilici a opet cijele noci razmislja o ulo!ama veliko! !lumca koji mu, eto, na va metra o uha ne opusta nista ru!o osim a sve nje!ovo, i vi jeno i nevi jeno, nu i Bo!u samo za pet minuta tisine i sna" Ujutro je A em ,ejvan rekao) "O$rosti+ si"e." Bile su to je ine rijeci koje je uputio mla om pjesniku koji !a vise nika a nece vi jeti u ulozi koja nije ramska, ne!o je o$icna, zivotna i hrkajuca" Nije lako povjerovati a umiru !lumci, kao sto je i posve nevjerovatno a svaka povijest ima svoj kraj i a ce se na svakim !ro$om naci poneko u cijem ces po!le u i !esti prepoznati usu ono!a tko je vec po zemljom" 4lumci ostavljaju za so$om samo to, te po!le e i te pokrete" Zato pazi, ka a posve o sutno prinosis usnama casu ili palis prvu jutarnju ci!aretu, moz a je u pokretu tvoje ruke skrivena kretnja :ahre Konjho zica ili 1la e 4acine iz neko! (ilma i neke rame" Ako s jutarnjom ma!lom u po!le u nekome kazes 2oprosti, sineI2, to neces !ovoriti ti, ne!o ce !ovoriti A em ,ejvan i zato se nika a nemoj cu iti ka a primijetis a se Bo! uvijek smijesi ka 4lumce vi i"

P I*0 O OLOM0NU U NEKA 3AK% DA1NA 1&EMENA M%4L% neka jako avna vremena mo!lo se pusiti u tramvajima i auto$usima, a on a su, pocetkom se am esetih ili malo kasnije, to za$ranili" #staknuti su natpisi, naljepnice i metalne plocice, vozaci su poceli vikati na ne isciplinirane putnike, a kako su u tramvajima jos uvijek postojali i kon ukteri, vise uskoro nije $ilo nikakve sanse a netko prekrsi propise" Za$rana pusenja u auto$usima i tramvajima moz a je i je ino pravilo koje!a su se u nasoj povijesti svi rzali i koje je na kraju postalo i opci o$icaj, tako a vise nitko i ne misli a je pusenje u javnim prevoznim sre stvima za$ranjeno, jer je ono je nostavno postalo nemo!uce" -ek povremeno $i se o!o ilo a neki mracan tip usre tramvaja zapali ci!aretu, ali ni on to ne $i cinio z$o! ci!arete, ne!o z$o! provokacije, ne $i li mu netko nesto rekao" U tramvaju ce ci!aretu zapaliti samo u$ojica ili onaj tko ima zelju je nom postati u$ojica, a to znaju svi, pa takvim pusacima nista ni ne !ovoris ako ih ika a u zivotu i sretnes" Desetak !o ina nakon za$rane pusenja u tramvajima o!o ili su se i prvi pokusaji za$rane u $irtijama i na partijskim sastancima, ali su takvi pokusaji re ovito zavrsavali opcom katastro(om" Za$rana pusenja $ila je ovoljan razlo! a propa nu i $irtija i partija" Nije se pusilo samo u slasticarnama jer je slasticarima $ilo u interesu a lju i sto $rze poje u svoje kolace" Slasticarne su male i skucene, s tek va ili tri stola, i promet $i im $io nikakav a se smije pusiti"

Najpoznatija sarajevska slasticarna $io je 2%loman2, iako se u 2%lomanu2 za nasih zivota nika a nisu jeli naj$olji kolaci" Ali to je mjesto pripa alo centralnoj !ra skoj in(rastrukturi, zaje no s Naro nom $ankom, 1jecnom vatrom, ro$nom kucom 2Unima2 i Sken erijom" 2%loman2 je $io znak Sarajeva, je an o najautenticnijih, pa nitko nije ni imao razlo!a $aviti se time kakvi su tu kolaci jer o kolacima i nije $ila rijec" 3e nostavno, ra ilo se o mjestu koje je $ilo vaznije o vecine ru!ih mjesta, pa su se lju i tu poceli okupljati iako im se nisu jeli kolaci" % pocetka osam esetih u 2%lomanu2 se pio naj$olji espresso, a to se, naravno, suko$ljavalo sa strate!ijom za$rane pusenja u slasticarnama, te sa cinjenicom a o to! vremena 2%loman2 vise nije $io slasticarna, ne!o je postao izlo!om !ra skih (aca koje piju espresso i $eskonacno cekaju a napokon $u u vi jeni ili a neko!a vi e" -aj netko ko!a su zeljeli vi jeti o$icno nije ni zivio u Sarajevu" Nisu znali ni tko je, niti kako iz!le a, ali su !a strpljivo cekali svih tih suncanih osam esetih !o ina u kojima je je inu nervozu onosilo to sto je u 2%lomanu2 $ilo za$ranjeno pusenje i sto se u 2%loman2 moralo olaziti" #spre ulaza u slasticarnu stajali su zastupnici povijesno!a kompromisa" %ni $i van iznijeli espresso i zapalili ci!aretu" -ako $i i pusili i $ili u 2%lomanu2" Bili $i vi jeni i ne $i im promakao onaj nepoznati koje!a svako nevno cekaju, a ipak nisu nista, pa ni ci!aretu, morali zrtvovati" #spijanje espressa na plocniku postalo je normom koja je imala samo je an ne ostatak) nije se mo!lo sjesti i o$je $i ti ruke sve vrijeme $ile uposlene" Soljicu nisi imao ! je spustiti i morao si pusiti ci!aretu za ci!aretom jer inace ne $i mo!ao o$jasniti samome se$i zasto stojis pre 2%lomanom2 i zasto ne u jes unutra" Bio si tih !o ina maneken je ne specijalne mo e koja je po razumijevala po!nuto rzanje tijela, laktove savijene po razlicitim u!lovima, zavisno o to!a u kojoj ruci rzis soljicu, a u kojoj ci!aretu, no svaka stvar koju si imao na se$i jasno se primjecivala, kao sto se razaznavalo koji par(em koristis i kakva ti je prica" Stajac pre 2%lomanom2 $io je preteca mo erno!a sarajevsko! sminkera koji ce svoje kreativne vrhunce ozivjeti u ljeto .//.", a anas !a u!lavnom mozete vi jeti u raznim parizima, lon onima i njujorcima kako pokusava pronaci svoj novi 2%loman2 i vratiti se u svoje nevino sarajevsko pre stanje" 'ricu o stajanju pre 2%lomanom2 zaokruzio je i ovrsio najveci per(ormer sarajevske svako nevnice Mir&a Ta"ovi(, koji je stao na plocnik ispre slasticarne, iz zepa svo! ele!antno! lon onsko! sakoa izva io pepeljaru i u nju otresao pepeo" Sminkerskim se!rtima zorno je pokazao a za savrsenu u!la jenost nesto moras i zrtvovati" &ecimo espresso, jer ne mozes u je noj ruci rzati ci!aretu, a u ru!oj soljicu i pepeljaru, a, $rate, ako si sminker, ta a pepeo ne treses oko se$e ni ka a si na ulici" /0 0JEV/40 4IN0 -% N#3E B#% 1EL#K# 4&AD, AL# %D najsjevernije! o najjuznije! kina $ilo je vise o eset kilometara" 'rvo kino zvalo se &omanija i u!o je $ilo najljepse i najmo ernije u !ra u, a ru!o kino zvalo se #!man i nalazilo se na samome kraju !ra a, na #li zi, ispo o$ronaka planine po kojoj je i o$ilo ime" % &omanije o #!mana postojala su jos kina 'artizan, Du$rovnik, -esla, &a nik, Sutjeska, 'rvi maj, Kumrovec""" 'ostojali su i neki omovi kulture u kojima su se prikazivali (ilmovi, ali niti se netko tih (ilmova sjeca, niti ih je itko !le ao" Samo poneka , ka $i te put nanio preko 'o hrastova, Se renika, Bistrika ili 1ratnika, mo!ao si vi jeti crnu sperplocu na koju je $io nalijepljen plakat koji je najavljivao neku tuznu in ijsku melo ramu sto izvan ,alcutte i Bom$aKa i nije i!rala ni! je na svijetu osim u nekim nestajucim sarajevskim omovima kulture" Dva najvaznija kina $ila su Kinoteka i &a nicki univerzitet Duro Dakovic" -aj Duro Dakovic je zapravo tre$ao $iti nesto ru!o, ali je za nasih zivota $io samo kino i povremena koncertna sala u kojoj su neki prasnjavi sim(onicari izvo ili hitove iz avno proslih stoljeca" Dvorana je $ila jako akusticna, ali o njezinoj akustici nismo sti!li razmisljati prije ne!o sto je poceo nas rat" Kupili $ismo karte i, lijeno cekajuci a nas puste u mrak, citali smo rijeci ispisane na ruznoj coskastoj mramornoj apstrakciji postavljenoj ispre ulaza" %nim osa nim socijalistickim jezikom tu je pisalo a je ova z!ra a, ovo nase kino, poklon sarajevskih 3evreja svome !ra u" Ni! je, me jutim, nije pisalo kojim su povo om 3evreji poklonili nama kino i je li ta a ka a su !a poklanjali $ilo svecano i veselo i zasto o je nom 3evrejima nije tre$ala ta z!ra a pa su je, eto, poklanjali a u njoj $u e kino" Da su nas u to vrijeme zanimale takve price, mo!li smo lako saznati a se u z!ra i &a nicko! univerziteta Duro Dakovic neka a nalazio jevrejski hram i a su ti lju i z!ra u sa!ra ili u vrijeme ka a je u Bosnu osla Austro+U!arska i ka a su, nesretni, povjerovali a $i ova zemlja mo!la ostati njihova omovina u kojoj ce se usre !ra a, na najljepsem zamislivom mjestu za pro!onjeni naro , moliti Bo!u, za svoje o$ro, za o$ro svoje jece, use svojih mrtvih i za o$ro !ra a i zaje nice u kojoj su zivjeli" A on a su ./F." ustase oskvrnule hram i razlupale sve sto se razlupati alo i tako je zapocelo je no strasno o$a koje ce se zavrsiti ./F7", a zavrsit ce se tako a vecine lju i vise nece $iti, a ce $iti mrtvi, i a se u tom hramu vise nece imati tko moliti Bo!u" Maloj preostaloj jevrejskoj zaje nici $ila je sasvim ovoljna ona je na sina!o!a ko Drvenija mosta, pa je ova o kojoj !ovorimo poklonjena voljenome !ra u" -ko ju je poklonio* 3esu li to ucinili prezivjeli ili je kino $ilo poklon mrtvih sarajevskih 3evreja potpisanih u nekim e$elim knji!ama o 3asenovcu i na spomeniku izna 1raca5 jesu li oni tre$ali umrijeti a $ismo mi svih nasih !o ina za vrucih ljetnih ana cekali a u jemo u najhla nije i najvece sarajevsko kino* Za takva pitanja vjerovatno je prekasno" Uostalom, vise nema ni &a nicko! univerziteta Duro Dakovic, i on je postao io neke zalosne price i on je prestao postojati jer su umrli neki lju i u cije ce ime zivima $iti nesto poklonjeno, a poklon popracen nekim ru!im osa nim jezikom i !ovorom koji, istina, vise nece $iti socijalisticki, ali ce se na nje!a lju i je nako $rzo naviknuti i je nako ce $rzo za$oravljati a te suhe, !lupe i je(tine rijeci moz a vrije jaju uspomene"

#spo Kinoteke tece Kosevski potok" Neka a avno su !a as(altirali i nitko za nje!a vise ne $i ni znao a nije $ilo vla!e koja je izvirala iz u$ina i penjala se uza zi ove o$lozene $or o itisonima" Sarajevska je Kinoteka kroz svu nasu povijest vonjala po le enoj oznojenoj zemlji i po po zemnim vo ama5 vonjala je poput stana neke mrtve sirotinje koja ra ja rahiticnu jecu i trune prije ne!o sto osjeti klasnu svijest" -a Kinoteka ce ko !eneracija (ilmom uznesenih Sarajlija stvoriti neku vrstu uslovno!a re(leksa" Ka a im iz!ovorite rijec Kinoteka, oni osjete taj miris, a u koju !o kinoteku svijeta anas u ju, sveje no jesu li u Lon onu, Lashin!tonu ili Mel$ournu, i ka !o im se na platnu ukaze crno+$ijeli (ilm, na trenutak ce se osjetiti uskracenim i prevarenim jer ce im ne ostajati po zemna vla!a" Bez mraka nema kina, a $ez vla!e nema Kinoteke" -a istina neka a je vazila na prostoru o eset kilometara, o &omanije o #!mana, a anas vazi kamo !o $ila !lava koja ovo cita" T I T 0DI*IJE D1ADESE- K%&AKA #L# K%3# K%&AK vise tre$alo je preci i reci kako smo o$je inili uh, tijelo i spol" -aj put, sva je prilika, nika nitko nije presao, jer a jest, najprije $i usao u staru pravoslavnu crkvu, pomolio se Bo!u i zapalio svijece, na zase$nim postoljima za svoje zive i mrtve, on a $i pro uzio o ceva$ zinice Devetka i pojeo cevape, su zuke ili kom$inaciju, a na kraju $i otisao u $irtiju koja se zvala Drina i potrazio seksualne uslu!e" Bilo je, istina, onih koji $i ispunili va o tri na$rojana poklonjenja svojoj vlastitosti) navratili $i u crkvu, pa na cevape, ili $i otisli u Drinu, pa opet na cevape, ali kako nas svijet nika nije $io ni nalik slikama iz $o!ohulnih $o!olju$lja iz neke talijanske ili spanjolske provincije, tako se Bo!u i spolu nismo o$racali u istom mahu i o istom trosku" Stara pravoslavna crkva na Bascarsiji nije $ila onoliko stara koliko nas je u skoli ucilo, koliko su propovije ali turisticki vo ici i koliko su pre kraj nase povijesti za!ovarali neki nasi po pitanjima Bo!a i povijesti na!lo osvijesteni su!ra jani, ali je ipak $ila starija o sviju nas i u se$i je sa rzavala nesto o one izvorne, skromne i skrusene arhitekture nekih avnih vremena u kojima je molitva je nome Bo!u $ila zazorna, pa je z$o! to!a i #sus zavrsio na krizu" U je noj vaznoj knjizi pise a je sveje no u kojem se i cijem hramu molis ako slutis $ozju priro u i ako ti je molitva iskrena" No, u staru pravoslavnu crkvu ulazilo se iz posve ru!ih razlo!a" Ulazili smo ka $i prijateljima iz alekih !ra ova zeljeli pokazati nase starine i u!njaviti ih pricama o nasoj multikulturalnosti, raznoro nosti i snosljivosti koja je, istini za volju, $ila autenticna upravo onoliko koliko je anas o nje ostalo, ali ulazili smo u tu crkvu, zapravo u njezine pokrajnje prostorije, i u ljeto .//G" ka a smo kupovali vostane svijece a njima, ka a pa ne mrak, osvijetlimo nase u!asene omove" ,eva$ zinica Devetka uze je o je no! esetljeca $ila najvaznija sarajevska ceva$ zinica" -o, naravno, ne znaci a je $ila naj$olja, ali je $ila najvaznija, jer su $as za nju znali i lju i koji su samo je nom i vise nika osli u Sarajevo" Sve o kraja nje!ovo! zivota u njoj ste mo!li sresti i 0si%a )er-atovi(a /'i"u Bili pristojnije + 3asetaC, !az u i kultno!a navalno!a i!raca ciju je karijeru neke avne ./HF" prekinuo $ranic 2&ijeke2 Mario Br"ja(" U Devetki su se jeli najveci cevapi u Sarajevu koji su, istina, za razliku o cevapa ko Zelje $ili prepunjeni so om $ikar$onom, praskom za pecivo ili nekim ru!im sre stvom koje im je povecavalo volumen, ali i u$ijalo okus" Devetka je uje no $ila i prva sarajevska ceva$ zinica u kojoj je prekrsen princip po kome u ceva$ zinici ne smije $iti kole, ne!o se pije samo jo!urt ili kiselo mlijeko" Birtija po imenu Drina $ila je ne(ormalni sarajevski kupleraj, iako ovaj zapisivac mora priznati a u zivotu nije upoznao covjeka koji je u Drini potrazio uslu!e ili koji $i $arem $io spreman to priznati" Ali o Drini se zato naveliko pricalo, o Drini i nekoj kurvi koja se zvala /u-ra, pa su u lokalnome !ovoru u!o sve kurve $ile nazivane suhrama ili se pretpostavljalo a je $as svakoj kurvi na ro jenju ato takvo ime" U ru!im !ra ovima ili na ru!im mjestima u Sarajevu kurve su se zvale 4eti, Mo"ika ili E!ita, a samo su na Bascarsiji kurve $ile suhre" 'ostoji pretpostavka a su u Drinu olazili vojnici koji su se u Sarajevu nasli na o sluzenju vojno! roka, a nju temeljimo na iskazu mari$orsko!a muzicara Zora"a Pre!i"a, koji je prije esetak !o ina, nakon je no! svo! koncerta, upitao ! je je Drina, $as !a je zanimalo jer mu se neki Mari$orcanin hvalio a je tu kao mla i vojnik kupovao lju$av" Sve tri po$rojane tra icije, o$je injene s tih va esetak koraka, u Sarajevu su imale u$oko korijenje, ali se o anasnjih ana u potpunosti sacuvala samo je na, ona ceva$ zijska" ,evapi su, naime, i u ovoj najnovijoj povijesti je nako ukusni, a nije se $itno promijenila ni ran!+lista naj$oljih ceva$ zinica" -ra icija kupleraja, zapoceta s olaskom Austro+U!arske u nase krajeve, koja je svoj vrhunac i ozivjela pre kraj vla avine cara i kralja )ra"je Josi$a, ka a su punom parom ra ili kupleraji u Sken erija ulici i nekim o$liznjim ulicama Bu z!ra ama koje i anas postojeC nekako je prezivjela o$je 3u!oslavije, ali nije prezivjela i rusenje $irtije Drina, koje se o!o ilo malo pre rat" -im cinom je sim$olicki prekinuta je na, a zapoceta je nova povijest) ono sto su neka $ile sirote nase rolje i sto je $ila ta u$o!a Drina, anas su puno ekskluzivniji prostori i puno (inije zenske" #scezli su kupleraji, a lju$av se vec kupuje i kre itnim karticama" -ra icija pravoslavlja i pravoslavno!a $o!ostovlja je zaje no s preostale tri tra icije cinila je an reli!ijski kru!, zaokruzivala je sarajevsku kotlinu i stitila ju o onih zala o kojih svijet moze $iti zasticen vjerom u Bo!a" -aj kru! najprije je nacet istre$ljenjem nasih 3evreja, pe esetak !o ina kasnije o!o ilo se jelomicno isceznuce nasih pravoslavaca i katolika, a neka ce $u uca povijest potvr iti hoce li Sarajevo ostati !ra samo je no!a rituala i je ne vjere, ok ce sve ru!o $iti samo arheolosko iskopiste" Neka $i nam takva slutnja zvucala kao prokletstvo, a anas smo na nju vec naviknuli, pa je i to znak a je tisucu sarajevskih povijesti ovrseno i a ulazimo u neko vrijeme koje ce, moz a, nekim $u ucim lju ima $iti $olje, ali nika a nece $iti nase" Z0/TO P0D0 /NIJE1

B#L# SM% S&E-N#, S&E-N#3# %D D&U4#9 koji su stajali po istom zastavom, i $ili smo $aksuzi, puno veci $aksuzi o onih koji su se nasem $aksuzluku zlura o veselili" Eto, recimo, sjetimo se opet zime ./6F" #ako je tih !o ina snije! re ovno i o$ilno pa ao, pa $i se najcesce za$ijelilo vec za Dan repu$like, prosla je $ila i Nova !o ina, a a na nas !ra jos nije pala niti je na je ina pahuljica" 3anuar je tako jer $io $ez snije!a, pocela je prva se mica (e$ruara, umirali smo o straha jer su nase planine $ile polu!ole, a $lizio se je ini an u nasoj povijesti koji nismo smjeli ocekati $ez snije!a, uskoro je pocinjala %limpija a, a 'riro a ili Bo! kao a su nas o lucili iz$lamirati" # vec su u za!re$ackim, $eo!ra skim i lju$ljanskim novinama poceli izlaziti clanci o tome sto ce se o!o iti ako u Sarajevu ne $u e snije!a" -i clanci $ili su hla ni i $escutni, kao a im je $ilo sveje no sto %limpija a koja tre$a zapoceti i u njihovoj zemlji o je nom moze otici ne! je ru! je, a zapravo im i jest $ilo sveje no" Naime, opceju!oslavensko misljenje $ilo je a su Bosanci o$ili or!anizaciju Zimskih olimpijskih i!ara sasvim nezasluzeno, mutnim i mracnim zala!anjima Bra"ka Miku'i(a i lju i oko nje!a, a ustvari su %limpija u zasluzili ru!i, i Slovenci, i 9rvati, i Sr$ijanci jer su oni za u!le 3u!oslavije u Svijetu, 'okret nesvrstavanja i socijalisticko samoupravljanje $ili neuspore ivo zasluzniji i u svakom poslu $ili su pametniji i sposo$niji" Slovenci su $ili $olji jer su $ili pe antniji, 9rvati jer su $ili kulturniji, a Sr$ijanci jer su $ili neposre niji i sarmantniji o Bosanaca" -o sto na Sarajevo nije htio pasti snije! mo!ao je $iti samo razlo! za srecu, veselje i nove po smjesljive primje $e na racun $osanskih olimpijskih am$icija" Ustvari, po prvi puta se o!o ilo a je za vremenske neprilike $ila okrivljena necija niska inteli!encija" Snije! nije pao jer su Suljo i Mujo !lupi i jer je ni proizvo e vesmasine, ru!i uzicki kajmak, a treci krlezu, ok njih vojica sviraju nekoj stvari i nicemu i ne sluze ne!o a $u u smijesni" Da se nije o!o ilo cu o, a samo par esetaka sati pre pocetak Zimskih olimpijskih i!ara nije pao pravi, veliki snije!, tko zna kako $i nasa povijest uopce iz!le ala" Moz a ne $i $ilo ni rata, moz a $i se nasi zemljaci i sunaro nici na kraju sazalili na nas i moz a $i posve za$oravili i a postojimo, pa $i svoja o rzavotvorenja proveli $ez nas" Da nije %limpija e nika a im ne $ismo postali vazni, a a im nismo postali vazni vjerojatno $i nasa povijest trajala jos u!o, sve u miru, rahatluku i $lazenoj nasoj !luposti" 'rvi i poslje nji put $ili smo vazni za vrijeme Zimskih olimpijskih i!ara, sto nismo ni sami se$i mo!li oprostiti, a kamoli $i nam oprostili ru!i" U trenutku nase srece, one koja je ostvarena samo zato sto smo takvi kakvi jesmo, u onome casu ka je te (e$ruarske noci poceo pa ati snije!, Sarajevo je postalo vece i vaznije o 3u!oslavije, ali nika a necemo oznati je li $as ta sreca $ila smrtonosna ili je, moz a, sasvim suprotno, pa je u pravu onaj (rancuski novinar koji je prije par !o ina ustvr io a $i Sarajevo proslo kao Sre$renica a nije $ilo Zimskih olimpijskih i!ara" Sreca je voj$ena i o njoj $ismo mo!li u!o umati i uvijek ostajati na pocetku, ali je $aksuzluk jasan kao an, uvijek na je nak nacin $ezazlen i $espo!ovoran" Eto, nakon sto je Bosna u 4reno$leu postala prvak Europe, majicu s rzavnim !r$om o$ukao je, pore De'i,asi(a, Varaji(a i a!ova"ovi(a, i 0"to Dogi(" #!ralo se europsko prvenstvo, vise se ne pamti koja utakmica, a ne! je u esetoj minuti na parket je usao Do!ic i o mah napravio licnu !resku, par sekun i kasnije napravio je ru!u, a je va a je istekla minuta ka a je z$o! pet licnih morao napustiti teren" Bio je to $aksuzluk i nista ru!o" -ako se zalomilo" Bio je takav an" 'oklopilo se" Zvijez e se tako raspore ile" Elem, Anto Do!ic ostao je upamcen kao ju!oslavenski reprezentativac koji je u rekor nom roku sakupio pet licnih !resaka, a vjerojatno $i se u kompletnoj povijesti kosarke tesko nasao netko tko $i !a u toj $aksuznoj $rzini presti!ao" Ne tre$a ni napominjati kako je ostatak 3u!oslavije tru$io a Do!ica nije tre$alo pozvati u reprezentciju i a nikome nije pa alo na pamet a primijeti kako covjek ipak i!ra u klu$u koji je prvak Europe, te a je ponesto $olji i!rac o svojih reprezentativnih kole!a Jo&e Pa$i(a i B'agoja 1eorgijevskog" 'latio je tih ana Anto to sto je Mujo, kao sto ce pet !o ina kasnije platiti i onaj snije! koji je u pravome trenutku pao, a a ni sam nika a ne o$ije o !ovor na pitanja u kojima lezi sva (ilozo(ija nase historije) zato snije! pa a, pa ne pa a i zasto nam su e pet licnih cim se i!nemo sa min era i za promjenu postanemo malo $or$eniji"

/M ZNUTI /VIJET NA MAL%M SLA4E&U SEZ%NE -E 3E !o ine po$ije ila pjesma koja je pjevala) !ej, potoce, kuda zuris, kuda zuris, druze moj, zasto tako pla!ovito juri "orski talas tvoj... , !ra se o pocetka okto$ra o kraja marta u!lavnom !rijao na cumur ili loz+ulje" 'ostojale su tri vrste cumura) kreka je $ila naj$olja, $anovici su $ili nesto losiji, a naj!ori je $io cumur koji se zvao miljevina" &azlika u cijeni $ila je neznatna, ali vrlo cesto kreke i $anovica nije $ilo na skla istu, pa smo $ili osu jeni na miljevinu, njezin smra i im, te na noci u kojima su se mrznuli prsti ka $i ostali izvan jor!ana i jutra ka a smo se je va izali iz kreveta jer su kreveti $ili topli i njezni, a sav nas svijet $io je smrznut" :ine (amilije cumur za slje ecu !o inu uplacivale su krajem maja i pocetkom juna, svakako prije o laska na ljetovanje, ok smo mi aljkavi i nekucevni, a takvih nas je $ila vecina, cekali septem$ar" U kancelarijama %!rjeva $i ta a $ile posla!ane stotine uplatnica5 stotine (amilija cekalo je a im o je kamion sa cumurom, prolazili su ani i tje ni, prosao $i vec citav mjesec o ana uplate o ana ostave" Katka $i vec pao i prvi snije!, kamion $i se istovarao po nevinoj $jelini nase ulice, uzimali smo lopate u ruke i on a polako, lopatu po lopatu, kantu po kantu, pa u po rum" Zvuk metala koji struze o as(alt neza$oravan je i neponovljiv i vise !a nika a necemo cuti jer ni! je na svijetu nema tih cumura, tih kreka, $anovica i miljevina, i nema to! Sarajeva koje se !usilo i !rijalo na imu ru nih $o!atstava Bosne i 9erce!ovine"

'ec se punim imenom zvala 2trajnozareca pec Kreka 1esso2" 'ocetkom se am esetih $ila je hit nauke, tehnike i termo inamike" U prospektu je pisalo a se nika a ne !asi ako se po propisima nalozi, ali mi se tih propisa nismo mo!li rzati jer smo nasu pec lozili o$icnim omacim cumurom, sto je, po propisima, $ilo ne opustivo" Naime, trajnozareca pec Kreka 1esso se, prema prospektu, tre$ala loziti $riketima o koksa, koji su se pro avali u najlonskim vrecama o po va eset kilo!rama i $ili su nevi jeno skupi" -i $riketi su, navo no, $ili silno mocni, njihov zar !rijao $i i po vanaest sati nakon poslje nje!a lozenja i omo!ucavali su a samo je na Kreka 1esso pec za!rije cijeli voso$ni stan" -ako je to, moz a, $ilo u Njemackoj, u zemlji po cijoj smo licenci proizvo ili te peci, ali u Sarajevu je moralo $iti rukcije" Niko nije imao tih para a umjesto $anovica, kreke i miljevine kupuje koks, a oni koji su imali para, ti se nisu !rijali na samostalno lozenje" 'eci na loz+ulje $ile su jos strasnije o trajnozarecih peci Kreka 1esso" Dok su so$e u kojima se lozio cumur vonjale na teski crni im, na sumpor i po zemni svijet u$o!ih $osanskih ru ara, so$e koje su se !rijale na loz+ulje zau arale su kao utro$a najcrnje! kamiona" Smra cumura $io je nas, omaci, ok je vonj na(te pripa ao nekom tu jem, visokorazvijenom in ustrijskom svijetu, ali ne nje!ovim stanovima i so$ama, ne!o nje!ovim tvornickim postrojenjima" 1aljalo je prezivjeti tu zimu, ok je u rana jutra s malo! plavo! SonKjevo! tranzistora svirao mali sla!er sezone i ok smo se, prije skole, spremali a trknemo o pumpe i onesemo va eset litara loz+ulja, koje ce nas o!rijati i oka iti u nare na tri ana" Za takvim !rijanjem i tim zimama niko normalan ne moze osjecati nikakvu nostal!iju, pa ni za anima ka nas je o vo ilo iz skole u Lutkarsko pozoriste koje se nalazilo u po rumu Kamerno! teatra, tamo ! je je anas Ka$are, u cijem je u!lu $ila je na velika pec na cumur" Smr ila je ona ok smo mi !le ali 8ko je 0ideku sasio kosuljicu, pa smo on a !lavo$oljni izlazili na hla ni i smrznuti an, nesvjesni a pre nama stoji cijeli zivot i a cemo u tom zivotu tijela i srca !rijati na nekim ru!im, manje pamtivim i smr ljivim o!rjevima" V EMEPLOV ZIVOT0 U 1&#3EME KADA SE NA -ELE1#Z#3# prikazivala serija Svemir 9:::., cinilo nam se a ta !o ina u!o nece oci, a je tako aleko pa s nama i nasim zivotima nista ne moze imati" 4le ali smo naivne prikaze kolonija na ru!im planetima i pomisljali) a, svakako, tako ce to je nom iz!le atiI # vec $i nam oslo tuzno sto je nom vise nece $iti ovo! nase! svijeta i ove nase povijesti, ne!o ce lju i umjesto svojih $istrika, vratnika i cen!ic vila imati svoje marsove" 'olako smo o rastali uz tu seriju, uvjereni a ce .///" !o ina $iti $as takva, svemirska" #z!le ala nam je aleko i ka smo vec o rastali i ka su nacionalne zvijez e postali lju i nasih !o ista i ka se vec cinilo a osvajamo svijet onako kako su !a osvajali nasi ro itelji i kako !a mla e !eneracije osvajaju otkako je lju i i lju ske zaje nice" 4o ine .//." $ili smo stari kao Dejo /avi(evi( i Piksi /tojkovi(, a .///" i kolonije na ru!im planetima $ili su nam je nako aleki kao i prije esetak !o ina, u vrijeme ka a se serija vrtila po televizijskim ekranima" Me jutim, $as te .//." svrsena je nasa povijest i zapocelo je neko novo vrijeme, ono vrijeme u kojem cemo postati !orko svjesni a nika a necemo osvojiti svijet, a ce !eneracija nasih oceva o lucivati o svim ovim su $inama, sve ok ne o je svome $ioloskom kraju, a ta a ce ju zamijeniti + !eneracija nase jece" Mi nika a necemo vla ati, nika a necemo oista o rasti i vise nika a necemo zivjeti u svome vremenu" Nase vrijeme je iskocilo iz z!lo$a i otislo ne! je mimo nas" %tislo je tamo ! je su svi oni lju i koji su umrli zaje no s njim" Njihovih se imena tesko prisjecamo jer su umirali tokom te poslje nje, .//." !o ine i u prvim mjesecima .//G", ok smo jos vjerovali kako ce .///" covjecanstvo zivjeti u marsovskim kolonijama" Nakon njihovih o$icnih, mirno opskih smrti uslije ilo je ono sto ce u !lavama lju i ponistiti svaki in ivi ualitet umiranja" Nakon nase povijesti vise ne umiru lju i ne!o umiru hilja e, esetine hilja a onih koji se vise ne zovu po se$i i nemaju svojih su $ina, ne!o se zovu po naro ima i ijelu njihove su $ine" Nije cu o sto smo ih za$oravili, te koji su nas napustali u poslje njim trenucima nasih proslih zivota" Evo, ovaj zapisivac se sjetio je no!a o njih" Zvao se V'a!i%ir Me!a", zavrsio je 'rvu !imnaziju u !eneraciji ./6FM67", a po!inuo je poslje nje! mirno opsko! ljeta, u prometnoj nesreci, ne! je na -re$evicu" Zivio je je va va eset i sest !o ina i u zivotu nije stvorio nista veliko" 1jerovatno !a se rijetko sjete i oni koji su s njime isli u razre i koji su anas raz$acani sirom svijeta i o$avljaju neke vazne poslove u zivotima koji vise nisu njihovi i u povijestima koje su prihvatili kao svoje" Me ju nje!ovim skolskim ru!ovima ima stvarno uspjesnih lju i) je na jevojka je avan!ar na kompozitorica ne! je u Americi, neke su se u ale za vrlo mocne lju e, a neke i neki ce tek stvoriti velika jela i ostati upamceni u nekim tu jim kulturama" 1ecina ih je otisla iz Sarajeva i nika se vise nece vratiti" %n je, me jutim, ostao" Lezi na je nom sarajevskom !ro$lju) covjek koji i ne zna a je $io rat i a je svemu osao kraj" 1la imir Me an je zaustavljen u trenutku u kojem uspomene jos uvijek nisu postale uspomenama, a ostane poslje nji cuvar vremena kojem je namijenjeno a $u e za$oravljeno jer u njemu nije $ilo herojskih jela i jer je svrseno s poslje njim anom mira" Me an se pokusavao $aviti rezijom, a u starim *icima o$javio je je nu pjesmu" #z te je ine nje!ove pjesme u sjecanju je ostao tek nemusti stih) "Sacuvaj me, Boze, od istine i praskozorja." Bo! !a je sacuvao i ucinio a nje!ova smrt $u e iz$risana pre smrtima naro a" Stanovao je na 1r$anja mostu, ro jen an je slavio u maju, $io je oslo$o jen vojske, novu ./6F" !o inu ocekao je u je noj kuci u Ulici :a ila 3ahica Spanca""" Kako su svi ti po aci anas nevazni i koliko je samo u njima prazno!a zvuka, ono! koji o jekuje samo ako mu pri amo znacenja $ez kojih je ostao ono!a trenutka ka a nam je po prvi puta postalo jasno a smo zapoceli novi zivot, a a se stari nece vratiti nikome, ni zivima, ni mrtvima" -re$a se samo prisjetiti tih imena, tih lju i koji su umirali cas prije ne!o sto cemo svi saznati a je kraj" Ka ih se sjetimo, ucine nam se a ipak postoji neka sansa a se ukrcamo u taj vremeplov i a se

vratimo u nase zivote, u zivote nase povijesti, samo na je an an, koliko nam je potre$no a se oprostimo i a nas vise ne muci sto smo otisli $ez poz rava" &ecimo, a se je no! ljetno! ana, isto! ono! ana ka a pocinje rat u Sloveniji, uputimo pre -eatar, izlju$imo se i iz!rlimo sa svima, on a o emo u samoposlu!u, upamtimo etikete i cijene svih marmela a, svih pavlaka i svih sampona nase povijesti, oprostimo se zatim o prvoli!aske no!ometne ta$lice i vratimo se u ovo vrijeme u kojem sa zivimo" -aj vremeplov $io $i najveci ar" Samo a se poz ravimo" Da se nismo na ali, si!urno $i se poz ravili sa svima" DVOJNI * U NAS-A1N%M 'LANU # '&%4&AMU '#SAL% 3E a se tokom skolske !o ine imaju o rzati va izleta s ucenicima" 'rvi, u ranu jesen, mirisao je na mokro lisce i ma!lu" %kupljanje $i $ilo u po nozju tre$evicke zicare tocno u osam" 'one jeljak je ili petak, $u i se !ra oko $istricke kasarne, usamljena poput poslje nje!a carsko! askera, kameni se #nat kuca, a mi sirimo nevi jenu reku i viku, iz krosnji izlijecu jata preplasenih ptica, na prozorima se pojavljuju lica za$rinutih nena, poslje nji pijanci vracaju se s nocnih ezurstava" Uskoro ce teska i mucna jesen, uskoro ce zima, u!a, teska polu!o isnja sarajevska zima, a crno+ $ijeli televizori Elektronske in ustrije pronosit ce !las /"e&a"e Ja"!r'i( i !rupe Suncokret, dolazi zima, du"a i !ladna, pada prvi sne"" Sve to Sarajevo zna i osjeca, iako je jos toplo, temperature su ljetne, ali ta slika ivlje jece, ucenika %snovne skole 2Silvije Strahimir Kranjcevic2 koji i u na -re$evic a ispune nastavni plan i pro!ram za prvo polu!o iste, tocnija je o svake vremenske pro!noze" Slije i jesen, slije i zima, slije i !o ina u kojoj cemo $iti stariji i mu riji, u kojoj ce netko o rasti i za$oraviti, a netko ru!i stasati za prve izlete" Stizu uciteljice i razre nice, vika se malo smiruje, nesretne zene pokusavaju or!anizirati ono sto je nemo!uce or!anizirati otkako je svijeta i skole" Za primjer uciteljica poteze /a"!ora za uho jer je Du'ijeti Ba'i( otimao kesu sa sokovima i sen vicima, a San or je !le a onim nekim po!le om u kojem ima straha i mrznje, po!le om koji ce je no!a ana o rasti u nesto ce!a se sve uciteljice i sve majke je nako plase" # eali uciteljica i majki o avno su mrtvi, samo sto one, nesretne, to jos uvijek ne znaju, pa se za primjer hvataju uha, prvo! koje im se na je pri ruci" %vo je vrijeme prije vremena konzervi s colom" U mo i je Dvojni ,, tetrapak na kojem su nacrtane hilja e kapi narancino! soka" Slamku tre$a za$osti u klizavi, oznojeni kruzic pri vrhu" -aj ce sok tokom se am esetih vise puta mijenjati svoje lice, sliku na vrecici, $oju i miris alekih naranci, ako su to uopce narance, ako to nije nesto ru!o sto zamjenjuje narance i na njih samo lici" U nasim je jetinjstvima postojala strasna razlika izme ju naranci i soka o narance, ali te razlike nismo $ili svjesni, niti smo o njoj sti!li razmisljati" -ek, silno nas je iznena ilo ka a su se krajem se am esetih ili pocetkom osam esetih pojavili prvi zusevi" -a a se srusio mit Dvojno! , i zauvijek je premoscena, as(altirana i $etonirana provalija izme ju narance i njezino! okusa" %sim Dvojno! , u svakoj se izletnickoj kesi nalazio sen vic, sav suh i nikakav, sen vic sa Z enka sirom, sa parizerom ili s Upijevom su zukom" Bio je tu i Smoki, proizvo nje Soko Stark, pa cokola a Seka ili cokola a Braco ili -o$lerone" Zicara nas je nosila na -re$evic" #za le ja nam je ostajao !ra , nas ra!i je ini !ra koji nismo voljeli, prema kojem smo $ili ravno usni na je nak nacin na koji je novoro jence ravno usno prema kolijevci" % kolijevkama njezno misle samo starci, prema svome !ra u njezni su samo oni koji su vi jeli nje!ovu smrt" A on a smo stizali na vrh, opet smo vikali, opet smo je ni ru!ima otimali kese s hranom i opet $i netko $io povucen za uho" 9o ali smo o Doma penzionera, na vijali se na stijene samou$ojica, osjecali a nam kroz zile struji je an novi osjecaj, u nama se ra jala neka mala smrt koja ce nas pratiti cijelo!a zivota i $it ce izvor i srece i straha" Na -re$evicu su neki zapalili prvu ci!aretu u zivotu, neki su !ucnuli prvu pivu, a neki su se u i!ri zalo!a prvi puta lju$ili u usta" Nekoliko ana nakon Dana oslo$o jenja Sarajeva vo ilo nas je na ru!i, proljetni izlet" #slo se na 1relo Bosne, trojkom o #li ze, a on a pjeske o mosta ! je su $ili konji i kocijasi" S to! mjesta, opet or!anizirano, polazili smo prema 1relu Bosne" 'romicu pokraj nas austrou!arske la anjske kuce u kojima su se neka a o marala !ospo a, a sa a rijemaju po e$elim slojevima prasine i vremena" -e kuce $ile su kuce s $orama, stare i za$rinute kao one $istricke nane, ali mi nismo marili za njihovu starost" Smjelo smo koracali, urlali smo ili smo sutjeli, $ili smo sretni ili smo $ili za$rinuti, nista o sve!a to!a vise nije vazno" U nu nasih po!le a spajala su se va re a sta$ala u je nu tocku" -o je zamisljena tocka, znali smo, ona uopce ne postoji, ona je opticka varka""" -amo, na kraju nase!a puta je 1relo Bosne, aleko iza le ja je #li za, jos alje je nas !ra " -ocno u an, tocno u sat, tocno u minut, stizalo je proljece, a za njim i ljeto" Eto, tako smo utjecali na promjenu !o isnjih o$a, poput malih izaslanika neko! o$ro! slavensko! $o!a najavljivali smo zime i ljeta, nesvjesni zivota koji prolazi i sasvim o re jeni nastavnim planom i pro!ramom u kojemu su $ila zapisana ta va skolska izleta i z$o! koje! su oni koji $i ostali ko kuce o$ijali sest neoprav anih casova" 0UT/0JDE &#3E, AU-SA3DE& '%S-A- ,E 3EDN#M %D vaznijih pojmova nasih zivota" ,asno je $iti autsaj er, naucili smo ka a smo o rasli" -o znaci ho ati svijetom kao 1i"s,erg, umrijeti u kamp+kucici kao reziser Divlje !orde, u se am esetoj o$laciti (armerke kao Zuko D&u%-ur i $iti tako veliki a ti prestane $iti vazno, recimo, sto nemas para i sto vlastiti zivot nisi ucinio onakvim kakvim su ti !a zeljeli uciniti oni koji su te najvise voljeli, ali su te najsla$ije poznavali, recimo ro itelji" U svijetu $o!atih, okrutnih i pohlepnih vjerojatno

je casno $iti autsaj er, tako a smo vec skoro za$oravili pravo znacenje te rijeci" Za$oravili smo za sto se ona vezivala u vrijeme ka a smo je prvi puta culi i prezirno je poceli koristiti" Za !eneraciju ro jenu ./HH", koja je prva no!ometna uz$u jenja ozivljavala u sezoni ./E0MEF" pojam autsaj era je $io (u $alski klu$ 2Bor2" Nakon sto se za laku izvukao o ispa anja iz prve li!e, 2Bor2 je slje ecu !o inu, ./EFME7", ocekao na poslje njem, osamnaestom mjestu" Nije se sti!ao ni $oriti za opstanak jer je vise o pola !o ine toliko zaostajao za konkurentima a ama $as nitko nije nje!ovo ime iz!ovarao $ez o atka autsaj er" Kao a je vec i u skolskim atlasima uz !ra ic Bor, $o!at ru nim nalazistima i prljavom in ustrijom, stajao pre(iks autsaj er" 4ra iska je $ila Bosanska, 'oze!a je $ila Slavonska, a Bor je te !o ine $io Autsaj erski" Nakon sto je ispao iz li!e, 2Bor2 se vise nika a nije vratio u ono sto su sportski komentatori zvali rustvom naj$oljih" 4olman Lju,isa Da'a"ovi( otisao je u 2&a nicki2 ili 2%limpiju2, najveca zvijez a klu$a Murat /ara" tko zna ! je, a Borisa Dor!jevi( presao je u 29aj uk2, u kojem je i!rao nekoliko !o ina, o!urao o reprezentacije, a on a se iz!u$io ne! je aleko u Njemackoj" Autsaj eri su kao vilini konjici" Bu u, pa ih vise nema" ,im si autsaj er, osu jen si na nestanak i na sjecanje rijetkih posvecenika koji pamte sve sla$e i nemocne, a za$oravljaju sve jake i velike" 2Bor2 je nestao i vise nika a nitko za nje!a nece znati" 3e an mali !ra potonuo je u anonimnost u kojoj ce ostati sve ok ova povijest ne zavrsi" Kosarkaski autsaj eri $ili su splitski 2Dalvin2 i ili zanski 2#!man2" 3e an za ru!im usli su u prvu li!u i iz nje ispa ali $ez osvojeno! $o a, smijesni, mali i ja ni, u susje stvu velikih i mocnih klu$ova, 23u!oplastike2 i 2Bosne2, oni nisu mo!li $iti nista ru!o oli $izarne poje inosti je no! sentimentalno! zivota" U tom autsaj erskom 2#!manu2 te je !o ine i!rao i Draga" Zr"o, koji ce kasnije postati oz$iljan kosarkas, stici ce o Sken erije i osvajat ce s 2Bosnom2 i neke titule, ali vise nika a nece $iti tako i toliko naj$olji koliko je naj$olji $io u naj!orem o svih nasih prvoli!askih klu$ova, u 2#!manu2 s #li ze" 'ovrsan svijet vjeruje a je nase skijanje zapocelo s Boja"o% 4ri&aje%, ali to je sasvim po!resno" 'rije Krizaja na svjetska prvenstva o lazio je sarajevski spustas 0j!i" Pasovi( i zauzimao neka BskoroC poslje nja mjesta" Ali 'asovic nije o ustajao, on je skijao i skijao, isao o takmicenja o takmicenja i u!o !o ina $io je ini pravi ju!oslavenski skijas" -aj vjeciti autsaj er trajao je sve o pojave slovenskih skijaskih sampiona, a on a je nestao sa staza, nje!ovo ime za$oravili su cak i sportski novinari, ali je istina a je on $io vijesnikom zlatnih vremena i potvr om kako povijest katka zna zapoceti upravo autsaj erima, iako nam se u vremenima pesimisticko! rastrojstva i opce propasti cini a se povijest s autsaj erima zavrsava" 'rice o 2Boru2, 2Dalvinu2, 2#!manu2 i Aj inu 'asovicu ra!e su jer imaju miris proslosti" %ne proslosti u kojoj se lose stvari nisu o!a jale" -ako anas mislimo i osjecamo jer smo sve lose poza$oravljali i jer je oko nas toliko ruznih, nepristojnih i $ahatih lju i koji se samo lose!a sjecaju, cak i ono! lose! koje se nika a nije o!o ilo" Ali u tim pricama ima i neke teske i tmurne tu!e, vjecne ma!le i zime koja je prekrila nase zivote" &azlo! tuzi je u cinjenici sto oko se$e ne vi imo vise takve autsaj ere, sto vise nema ni 2Bora2, ni 2Dalvina2, ni 2#!mana2, i Aj ina 'asovica" Nema pretplacenih na poslje nja i pretposlje nja mjesta jer vise nitko nije toliko los a $u e !ori o ru!ih" Nema onih koji $i pu$lici $ili smijesni, ali se cini kako $i se pu$lika tre$ala smijati sama se$i" Zato je i rijec autsaj er promijenila znacenje" &eci anas nekom a je autsaj er je isto sto i reci mu a je !ospo in" Zapravo, autsaj er je ljepse ime za !ospo ina" 0LIJ0 Evo, jos i anas cim zami risi mla a trava po starim !ro$ljima i pro$eharaju !rane po prozorom, ka kazes 0'ija, ko!a se sjetis* Ako se sjetis ovo!a Alije koje!a si je nom, u ljeto ./6/", sreo u tramvaju i prepoznao po slici iz novina, to znaci a si sasvim izlijecen o svake proslosti ili jos uvijek nisi osjetio a je sti!lo proljece i a nam olazi najljepsi o svih praznika nasih jetinjstava, 'rvi maj, praznik ra a" U ovo o$a !o ine, ama $as uvijek, ka a netko spomene neko!a Aliju, valja se sjetiti ono!a Alije, $osansko! ru ara 0'ije /irota"ovi(a, cije je lice o$iljezilo sav ju!oslavenski komunizam, a a se nika a nikome nije ni zamjerilo, ni o!a ilo" Ka a o je 'rvi maj, u televizijskom nevniku, koji ce vo iti nasmijano lice i"ka 1o'u,ovi(a s karan(ilom u zapucku, je na o vijesti $it ce i ta a je ele!acija Saveza socijalisticko! ra no! naro a Bosne i 9erce!ovine posjetila u nje!ovom omu Aliju Sirotanovica i o ijelila mu spomen+plaketu u cast praznika ra a" %n je $io taj nas ra nik, iako smo !a upamtili samo kao starca i penzionera jer smo premla i a se sjecamo vremena u kojima je u ra u $io skriven smisao napretka i u kojima se u komunizam vjerovalo na nacin na koji se u casovima srece i zanosa vjeruje u $esmrtnost use" Nje!ovo lice $ilo je otisnuto na novcanici o eset inara, zvanoj hilja arka, koja je svo nase jetinjstvo $ila osnovnim sre stvom placanja i jos se, evo, sjecamo ana ka a $i nam alo hilja arku za kruh i mlijeko, a kusur o vije stoje za rzali $ismo za se$e" S tom se hilja arkom kasnije mo!la kupiti samo ulaznica za kino, a jos kasnije ona je zamijenjena kovanicom koja se isto tako zvala hilja arka, ali je vrije ila neuspore ivo manje" Dan ka a je in(lacija iz nasih zivota istjerala lice Alije Sirotanovica $io je an ka a je rijec proleterijat promijenila svoj smisao, a u nase zivote usle su !ru$e sale na racun ra nicke klase i ra nika" %ni su $ili inosaurusi u procesu izumiranja i po sjetnik na vrijeme ka a se nije o lazilo na skole i (akultete, ne!o se islo u ru nike i tvornice" Ali u pre vecerje 'rvo! maja, tacnije tri eseto! aprila u evetnaest i tri eset, sjecali smo se ra nika i prvo!a me ju njima, veliko! Alije Sirotanovica, koji je izmislio za se$e specijalnu lopatu i njome o$orio svjetski rekor u kopanju u!lja koji je prije nje!a rzao neki &us /tra-a"ov" A Alija, ja an, on je u!lavnom sutio, sti ljivo poput jevojcice o !ovarao na novinarska pitanja, a $io je star koliko samo ru ar moze $iti star, s $orama koje su $ile u$oke kao sto nama nika a nista u$oko nece $iti" #mao je $rcice, one koje $i neku $u alu po sjetile na 3it'era, a zapravo su to $ili $rcici koje je u Bosni tih !o ina imao skoro svaki

penzionirani ra nik ili ru ar" Maleni, sije i $rcici kao je ini ukras na licima lju i koji su iz!ra ili zemlju" %ni su je toliko iz!ra ili a je ni svi nare ni ratovi nece srusiti, ne!o ce opet, ka a ratovi o ju kraju, vecina ono!a sto oko vi i ostati jelo ruku Alije Sirotanovica i nje!ovih $ezimenih ru!ova" Sarajevska televizija imala je emisiju o ra nicima" # tko $i se sa sjetio kako se ta emisija zvalaI Bila je crno+$ijela i uvijek je pocinjala pjesmom o $ratu koji svako jutro ustaje u pet i zuri na posao, "usput kaslje, usput dise cisti zrak", pa za nje!a kazu) "on je teska industrija, on je taj 4undament"" -a je emisija $ila osa na kako su osa ne mo!le $iti samo emisije o ra nicima i poljoprivre nicima jer nam ti lju i nisu imali sta reci, ni poruciti" 4ovorili su tesko, !ovorili su malo i $ilo ih je sram" ,e!a su se sramili ra nici i ce!a se sramio Alija Sirotanovic, to nika niko nece znati" Moz a su se sramili mjesta koje im je $ilo namijenjeno u komunizmu) o mah uz zastavu, !r$ i himnu" &a nik i ru ar nika na televiziji nije mo!ao $iti covjek" %n je $io sim$ol koji vijori na vjetru i traje sve ok se ne po ere" A on a $ismo se $u ili ranim jutrom i isli na prvomajski uranak" Zasto smo isli tako rano, maltene s prvim suncem* Moz a zato sto je u socijalizmu 'rvi maj $io suro!at Uskrsa ili smo, moz a, tre$ali osjetiti kako je ra nicima koji je svako!a ana u zoru izu" -o vise i nije vazno" -o uopce nije vazno" -o nika a nije $ilo vazno" -amo, olje po zemljom lezi Alija Sirotanovic, lezi sva ra nicka klasa nase! jecastva, leze oni, mrtvi, marljivi i hra$ri, a crvi im nisu razjeli jos samo zuljeve i kosti" Ako ipak postoji neki raj, u njemu anas Alija Sirotanovic an jelima poklanja hilja arke, aE njima se oci pune suzama" /JE*0NJE N0 DEMI 40PIJU #MENA S13#9 L3UBA1#, K%L#K% 4%D B#LE usputne, prve ili plitke, nika a ne za$oravljas" -ako jer, neces za$oraviti imena !ra ova u kojima si na putu u vojsku tek popio pivu ili si izasao iz voza a se na njihovim zeljeznickim stanicama napijes vo e" Ali vec si za$oravio ime najtoplije! !ra a u 3u!oslaviji" Za$oravio si Demir Kapiju, mjesto ! je nika a niko nije sti!ao, ali za koje!a su svi znali5 je ino mjesto u nasoj povijesti koje je $ilo toplije o Mostara" -a Demir Kapija nije silazila sa vremenske pro!noze ne! je o kraja maja, pa sve o sre ine septem$ra" Ka a $i usre jula na!lo zahla ilo, Sarajlije o$ukle kisne mantile i vijetnamke, a ne! je na 3a ranu turisti se mrznuli u so$ama ispo vlaznih (rotira, ka a $i se na 9varu o!o io priro ni (enomen i usre $i ljeta pala kisa, sto su po uzetni hotelijeri na!ra jivali $esplatnim nocenjima za sve !oste, ka a $i se cak i Mostar poceo pomalo smrzavati, u Demir Kapiji je i alje $ilo plus 07" A ka a je je ne !o ine, krajem se am esetih ili pocetkom osam esetih, ko $i to vise znao, tri eseto! au!usta u Sarajevu iznena a pao snije!, u Demir Kapiji je za$iljezena temperatura o 0E stepeni" # tako, trajala nam je Demir Kapija sve o prvih ana jeseni, a on a je nare nih se am+osam mjeseci niko ne $i ni spomenuo" Zimi se o njoj sutjelo jer nije $ilo ama $as nice!a, ni je no! je incato! razlo!a, ni je ne vazne stvari po kojoj $i Demir Kapija ikome $ila vazna" U socijalizmu je $ilo tako) postojala su mjesta, stvari, priro ni i rustveni (enomeni, pa i lju i koji su samo u je nom $ili najvazniji, ali u tome u cemu su $ili najvazniji, tu im nije $ilo ravnih na svijetu" -ako je i 'erucica postala je ina prasuma Europe, -re$isnjica naj uza ponornica svijeta, a covjecija ri$ica stvorenje koje zivi samo ko nas i ni! je vise" Ni 'erucica, ni -re$isnjica, ni covjecija ri$ica, ni Demir Kapija nikome nisu $ile vazne u onome u cemu nisu $ile prve ili najvece ili je ine" Njihova (unkcija je je nostavno prestajala ono!a trenutka ka a $i sisle s po$je nicko! postolja" Eto, zato niko i nije otisao a vi i Demir Kapiju, niti je iko u 'erucici pokusao naci neko! nase! -arzana" Za zimskih mjeseci zapravo i nismo znali a Demir Kapija postoji" Nika a ne $ismo pomislili na nju, pa ka $i nam se opet u kasno proljece pojavila u vremenskoj pro!nozi, pravo $i nas iznena ila" -o iznena jenje uvijek je $ilo u!o no" Kao ka a covjek nakon !o ina i !o ina u tramvaju sretne ru!aricu iz razre a, onu ruznu, tihu i neprimjetnu iz trece klupe o prozora, i on a se iznena i kako na nju nika nije pomislio, ali je ipak nije za$oravio" -ako ni mi ne $ismo za$oravili Demir Kapiju" Za za$oravljanje se tre$alo o!o iti nesto vece" -re$ala se raspasti zemlja u kojoj smo zivjeli i koju smo nazivali omovinom" -re$ala se promijeniti vremenska pro!noza, a ne$o na omovinom pomaknuti se nekoliko stotina kilometara prema zapa u" ,u no, ali ranije se na meteoroloskim kartama nika a ni je vi jela #talija, a anas cesto vi jamo i citavu Europu" Demir Kapija anas je poput karmina na jeno! u starom kaputu koji su sasvim pojeli moljci, pa se spremas a !a $acis u smece, ali za svaki slucaj provjeravas je li ti nesto ostalo po zepovima" Nije ostalo nista osim to! karmina koji je je nom avno, po povratku iz kina, tvoja cura spustila u tvoj zep jer su njezini zepovi, valj a, $ili puni" #li je to ucinila iz neko! ru!o! razlo!a, recimo na!ovorena o onih melankolicnih an jela koji vo e racuna o tome sto ce lju i nalaziti u zepovima ka po prvi put nakon eset !o ina zavuku ruke u njih" Nema vise ni cure, ni Demir Kapije, ali postoji osjecaj za neku cu nu, nika sasvim e(inisanu uspomenu" 'ostoje stvari koje $i $ilo lako saznati, ali ti naje nom postaje vazno a ti se nika a ne otkriju" &ecimo, lako $i $ilo anas se raspitati kakve su $ile zime u Demir Kapiji, zime o kojima nije na vremenska pro!noza nije nista rekla" Ali ako se za januar u Demir Kapiji nismo raspitivali u ona vremena, $olje je a to ne cinimo ni anas" Uspomena moze ostati cijela samo ako nije opisivana i ako u se$i sa rzi samo ono sto je sa rzavala ok je jos $ila mla a i ok se jos nije zvala uspomenom" UDI I EJ30N E1%, &E,#M% DA -E 3E 'U- NAN#% U 1A&AZD#N, u tamosnje 9rvatsko naro no kazaliste, i onako $esposlen listas stare pro!ramske knjizice i a(ise" 4o ina je ./FE" ili ./F/, slike neke pre stave na revolucionarnu temu, neko! partizansko! i!rokaza, neke socijalisticke romanse u kojoj zalju$ljena ra nicka

klasa po$je juje sve svoje neprijatelje i su $inu" 1i is lice mla ica, siroko!a osmijeha i razro!acenih ociju koje kao a su upravo vi jele neko smijesno cu o komunizma" Mla ic u ruci rzi ra nicku kapu, mase njome ili nekome nesto pokazuje" Ne mozes skloniti po!le o nje!a, poznat ti je, a ne mozes vjerovati a neko!a svo!a mozes sresti u a(isi iz neke avne !o ine, u nekom alekom za!orskom teatru, na samoj ivici svijeta koje! si neka a smatrao svojom omovinom" ,itas ime ispo (oto!ra(ije) u!o'2 0'va!j" %svrces se, trazis neko!a kome $i rekao + vi i, pa to je &u i Alva j + ali niko!a nema tko $i znao" #me to! !lumca 1araz incima nista ne znaci" Nje!ovo ime nista ne znaci ni lju ima na esetine i stotine kilometara oko 1araz ina" Nesto pocinju slutiti tek ka a se primaknes !ranicnom prelazu #zacic, ali cak ni u ,azinu i Bihacu vise ne pamte to! imena" Ne pamte &u ol(a + &u ija Alva ja, ali se ipak zamisljeno mrste jer to ime pamti zemlja po kojoj ho aju" Zemlja u koju je sti!ao kao mla i !lumac 1araz insko!a kazalista a u njoj stekne slavu kakvu nika a nije i kakvu nika a vise nece niti je an $osanski !lumac osim ej-a"a De%ir!&i(a" Momo i Uzeir su kroz cijelu je nu povijest $ili mitski junaci zemlje koja je slavila $ratstvoDje instvo i koja je samoj se$i cestitavala Bozice i Bajrame cak i on a ka a je samoj se$i $ajrame i $ozice za$ranila" Njih vojica $ili su njezin sim$ol i njezin tajni znak jer nikome nisu $ili razumljivi i ra!i osim tuznome nasem proleterijatu, ru arima, livcima i komsinicama s viklerima koje su je nom se micno palile ra io a cuju o cemu anas e!lenisu Momo i Uzeir" Sulju i Muju izvozili smo u svijet, a Momu i Uzeira za rzali smo za se$e jer su oni !ovorili o onome sto se samo nas ticalo ili su !ovorili na nacin koji se samo nas ticao" De o pravoslavac i e o musliman ostatku 3u!oslavije nisu nista znacili" 3u!oslavija je $ila zemlja u kojoj lju i je ni o ru!ima nisu morali vo iti racuna jer je o svima racuna vo ila partija, ali je ta velika zemlja imala svoje srce, svoju Bosnu, zemljicu u kojoj nije na partija nije mo!la ponistiti tu smrtonosnu $liskost izme ju lju i razlicitih imena, pa su lju i sami o se$i morali vo iti racuna" # nemojte sa reci a su toliko vo ili racuna a su se na kraju poklali jer se u nasoj povijesti i nisu poklali, pa ta povijest z$o! to!a i jest o$ra i ra!a" Klanje je nastalo kasnije, ali to je io neke ru!e price i citanke koja ce $iti napisana ka i mi nekome postanemo Momo i Uzeir" Njihovi e!leni $ili su krajnje $analni, ali ko!a je svih tih !o ina $ilo $ri!a za to" Momo i Uzeir, naime, nisu $ili kulturne vrije nosti, ali su nakon tolikih !o ina postali povijesne znamenitosti ili znamenitosti je no!a sjecanja" -a a je ra io $io vazniji o televizije, a umjesto sapunskih opera naro je imao vojicu junaka koji su zivjeli nje!ov zivot i $rinuli sve nje!ove pro$leme" Ka a je sa!ra ilo ona va Unisova ne$o era na Marijin+Dvoru, prica o Momi i Uzeiru vec je $ila zavrsena, ali su ne$o eri ponijeli imena po njima vojici" -a imena ostala su za vjecnost ili za nesto sto je samo malo krace i soli nije o vjecnosti" #mena im je ao nepoznat netko" Da su ne$o eri nazvani opcinskom !ra skom o lukom po Djuri Djakovi(u i Ma-%utu Busat'iji ili po nekom ru!om paru nasih velikana, imena $i im se kroz vrijeme iz!u$ila, ali kako su nazvani po Momi i Uzeiru, oni ne po lijezu promjenama politickih sistema i rezima" 1jecni su kao sto je vjecno sjecanje zivo!a !ra a" &u i Alva j i &ejhan Demir zic $ili su veliki, karakterni ramski !lumci" Njihove teatarske, televizijske i (ilmske ulo!e pripa aju je noj sjajnoj kulturnoj povijesti, ali one su umrle zaje no sa njima vojicom" Kazalisna pre stava zivi ok se ne spusti zavjesa, (ilmska ulo!a traje ok stakori i vla!a ne poje u vrpcu, a najveci !lumci su oni iza kojih na kraju ne ostaje nista osim price, nekoliko kutija s (oto!ra(ijima i a(isama i !ro$ovi koje nitko ne o$ilazi" Najveci !lumci nika a nisu postali zvijez e" Zvijez ama nika nisu postali ni &u i Alva j i &ejhan Demir zic, ali su zato sami stvorili vije velike mitske zvijez e nase povijesti" Stvorili su Momu i Uzeira, likove koji su $ili u stanju postati ne$o erima" 30UZM0J/TO '%S-%3E DAN# KADA SE K1A&E S1E S-1A&#" Ujutro po jes a operes zu$e, ka ono + curi kotlic, mati a $i samljela ka(u, a ono + crko elektricni mlin, ti a ces otkljucati vrata i sta* 'ukne kljucI -akvi te ani kostaju zivaca, samopouz anje ti o e kvra!u, mislis kako svatko normalan u ovoj zemlji zna popraviti kotlic, ok ti sa svojim rukama nista ne umijes ura iti osim sto ih pre svakim kvarom sklapas u neku nemustu molitvu i cu jenje koje je vise majmunsko!a ne!o lju sko! porijekla" Ali sta cesI Nema sta ne!o a se smiris, preskocis jutarnju ka(u, provalis vrata o stana i po jes polako, o ra nje o ra nje i o majstora o majstora, iz o!ovaras se ka ce koji oci, a on a ih anima cekas sa istom vrstom mutne i tupe tu!e s kojom je covjecanstvo cekalo E!iso"a i Tes'u a konacno osvijetle svijet" No, covjecanstvo u tom cekanju nije $ilo samo, a ti si sam jer samo te$i u ovom !ra u u isto vrijeme curi kotlic i ne ra i mlin za ka(u" Neka a nije $ilo tako" U nekim ne tako avnim vremenima u Sarajevu su postojali hauzmajstori" #zmislila ih je Austrija i o$icno su zivjeli u prizemljima velikih z!ra a" 'o pravilu sluz$e, njihov je posao $io a o rzavaju kucu u ispravnome stanju i a stanarima poprave one je nostavnije kvarove na vo ovo nim i elektricnim instalacijama" Ali $ilo ih je i takvih, reklo $i se renesansnih majstora, koji su $ili u stanju popraviti $as sve sto se mo!lo pokvariti, a sto je prosjecan !ra janin imao u svom stanu" -akvi hauzmajstori $ili su le!en arni i pamtilo ih se jos u!o nakon sto $i umrli i nakon sto $i se u njihove stanove oselila neka sirotinja iz proleterskih provincija" 9auzmajstori su ra ili o smrti" Za njih nije postojala penzija, niti vrijeme o mora" &a ili su o poslje nje!a ana, a zatim se pretvarali u uhove koji i anas le$ e na vo ama Miljacke i na svim ispravnim stvarima u Sarajevu" 9auzmajstor o kome je ov je rijec $io je je an o poslje njih velikih sarajevskih hauzmajstora, a vjerovatno i najveci u nasoj povijesti" Zvao se Vje"(es'av /u'(, zivio je u ulici Dzemila Krvavca, a popravljao je sve sto $i se pokvarilo u kucama na Mejtasu, Di jikovcu, Bjelavama i svim okolnim kvartovima i mahalama" Svojim rukama je znao naciniti sve sto nam je tih se am esetih i osam esetih !o ina tre$alo a $ismo sretno i $o!ato zivjeli svoje zivote" Za nje!a nije na stvar nika a nije crkla, niti je $ila za $aciti, nije na

ves+masina, nije an mikser, ni $icikl" 'opravljao je elektricne mlinove, ostrio i po mazivao mehanicke, pravio metalne plocice s nasim prezimenima i elektricna zvonca koja i anas zvone" Ali ono sto je $ilo vaznije o sve!a to!a, !ospo in Sulc nas je lisavao one uzasavajuce $espomocnosti, one sitne propasti koja nastupa ka !o se neka stvar u kuci pokvari" Dolazio je cim $ismo !a pozvali i nije na stvar nije mo!la $iti tako u!o pokvarena a $i se covjek sti!ao osjetiti uskracenim i siromasnijim ne!o sto je $io ok je ona ra ila" -aj covjek nam je pripa ao kao sto su nam pripa ale stvari koje je popravljao i nismo ni mo!li zamisliti a ce i njemu je no!a ana oci kraj, a ni on nije $esmrtan i a ce i on otici tamo ! je o laze o$ri hauzmajstori, u neki raj ! je ce an jelima i svecima popravljati navi!acijske sprave, a ne za$orave ! je smo i a nam je katka potre$na utjeha" 9auzmajstor 1jenceslav Sulc je neka avno $io mehanicar za avione, na aero romu u &ajlovcu" 'opravljao je avione kome !o $i se pokvarili, a smjenjivale su se rzave i vojske i $as nije na nije $ila po lju skoj mjeri, a neke su znale $iti i takve a pomislis kako im je je ina svrha a sto vise lju i pou$ijaju, a prezivjele ucine sto nesretnijima" Ali !ospo in Sulc nije imao nista sa svima njima" %n im je samo popravljao avione i pripremao se tako za je nu veliku karijeru koja je zavrije ila puno vise o ove kratke i povrsne povijesti" 4o inama je $olovao o secerne $olesti i ona !a je na kraju $acila na samrtnicku postelju" Ka su mu amputirali no!u, mi smo jos (antazirali a ce !ospo in Sulc i s je nom no!om ici uz Mejtas i popravljati pokvarene stvari, no nase su zelje $ile tek njezan i sla$ pokusaj a se po$ije i vrijeme i a se zivot ucini manje konacnim" Zapravo, ne! je u u$ini use slutili smo a ce sa 1jenceslavom Sulcom iz nasih zivota zauvijek isceznuti renesansni um nase! malo! !ra a i a ce sa njim zavrsiti cijela je na civilizacijska era, o$a u kojemu su postojali lju i koji su mo!li popraviti sve i u kojemu jos uvijek nisu postojale stvari koje se kvare zauvijek" -ako je umro poslje nji mejtaski hauzmajstor" Nje!ovoj u ovici islo se na zalost, u stan koji je sav $io je na velika ra ionica, posvecena sasvim komsiluku, na nacin na koji su neki mitski svecenici $ili posveceni svom plemenu" Na ormaru su stajali neki mikseri, mlinovi, elektromotori i je an veliki mehanicki pajac" Bile su to je ine stvari koje !ospo in 1jenceslav Sulc nije mo!ao popraviti" # to samo zato sto su osle prekasno i sto nitko popraviti ne moze ono sto smrt pokvari" /TO*4 U S'L#-U, NA SAM% S-%-#N3AK K%&AKA %D spomenika svetom Duji, nalazila se vila u kojoj je neka a zivio covjek koji je izumio 2Stock2, ao mu ime i proslavio !a iljem europskih $irtija, a u nasoj povijesti ucinio o nje!a naj emokratskije alkoholno pice" U Bosni tih !o ina nije $ilo lokala, krcme i ka(ica koji ne $i rzali 2Stock2, a !eneracijama sarajevskih sre njoskolaca on je $io sre stvo prve opijajuce inicijacije" S njime smo postajali o rasli u onoj mjeri u kojoj je mamurluk $io prvim i najvaznijim elementom o rastanja" 3os smo $ili nevini, mno!i o nas jos nisu ni polju$ili prvu curu, oprav ano sumnjajuci a ce se ije noj ika a svi jeti, ali smo zato $ili pijani ko cep, $ili smo mamurni a smo vec Bo!a molili a nas uzme se$i i prekine nam ja e" Nika se covjeku vlastiti zivot toliko ne smuci i nika mu ne postane toliko opterecenje koje!a $i se na svaki nacin zelio rijesiti kao ka a se strasno napije, pa se slje ece!a jutra pro$u i !rleci zaho sku skoljku" %stala su ne!rljena ramena nasih prvih lju$avi, ali sto smo se na!rlili zaho skih skoljki to je cu o je no i zauvijek ce ostati cu o, $arem onima me ju nama koji nika a nece postati alkoholicari, pa ce im vjecnom tajnom ostati zasto su se u pu$ertetskim anima toliko tru ili a lju$av zamijene mucninom" 2Stock2 su pili svi koji su uopce pili" #li skoro svi" #z$je!avali su !a samo oni nesretnici koji $i potonuli u$oko u alkoholizam i kojima su se su $inskim cinila ona va inara za koja je 2Stock2 $io skuplji o vinjaka 2Zvecevo2 ili o 2&u$inovo!2 brand;ja" -im lju ima vec je $ilo sasvim sveje no to sto su ta va pica $ila nesto najstrasnije sto je covjek ili zvijer ika a i! je popio" 2Zvecka2 i 2&u$in2 imali su okus osre nje! sovjetsko! razre jivaca, a na zelu ac su jelovali tako a $i covjek imao ojam a se napio vo e kojom su se hla ili nuklearni reaktori u ,erno$ilu" No, pijancima iz lokala koji su nosili imena po zemljopisnim znamenitostima, planinama i rijekama nase ta asnje omovine, $ilo je sveje no" Njima 2&u$in2 i 2Zvecka2 nisu $ili nista losiji o 2Stocka2, ali su zato $ili je(tiniji" 2Stock2 je u ostatku svijeta smatran vinjakom, ali se u nas rzalo kako je rijec o autonomnom i samosvojnom picu, pa su, recimo, sarajevski kono$ari 2Stock2 tocili u case o viskija ili kole, uz o$avezne vije kocke le a" -o sto se vinjak ni! je i nika a ne pije s le om, ni kono$are, ni pijace uopce nije zanimalo, a ako $iste o kono$ara $as zahtijevali a vam onese 2Stock2 $ez le a, nje!a $i to ozloja ilo i naljutilo i to iz najmanje va razlo!a" 'rvi je taj sto je $io re a se 2Stock2 pije s le om, a o re a se u Sarajevu na neki cu an nacin uvijek rzalo $as oko stvari koje $i same po se$i tre$ale $iti u s(eri temeljnih lju skih prava slo$o e na iz$or, ok je ru!i razlo! za ljutnju $io taj sto je kono$ar o$icno rzao kako mu trazite 2Stock2 $ez le a jer mislite a vas na racun le a potkra a za pice" # naravno a vas je potkra ao, i naravno a se 2Stock2 u nas tocio uz le upravo zato a $i kono$ari mo!li varati musterije, a musterije su na to pristajale jer su vjerovale kako ce im pice s le om uze trajati ne!o pice $ez le a" &ijec vinjak u Sarajevu tokom osam esetih skoro a nije ni iz!ovorena jer ju je zamijenila rijec stock, koja je o imena je ne (irme ili naziva pica postala nekom vrstom opce imenice o koje se on a tvorio i !la!ol" &eklo $i se, recimo, kako se sinoc taj i taj ustokirao, sto je znacilo a je popio toliko i toliko stokova, a stokovi su s vremenom uzeti i kao mjera necije otpornosti na alkohol" %naj tko $i mo!ao popiti va eset stokova i ostati pri picu i pri svijesti, taj $i se smatrao covjekom koji $as moze popiti, a ta je oso$ina iz tko zna kojih i kakvih razlo!a uzimana za neku visu, musku kvalitetu" Kult 2Stocka2 u Bosni je $io najizrazeniji jer su 9rvati imali 2Ba el2 B2'ij malo, pij o$ro2C, a Sr$i 2&u$in2, ok mi nismo imali oz$iljnije!a proizvo jaca o$ojenih alkoholnih pica koji $i nas $ene(icijama i

popustima navlacio a pijemo nje!ove proizvo e" Neka a avno, u ranim anima nasih jetinjstava, 2Stock2 je o$io o lucnu $itku sa 21echijom2, pa mu vise nista i nitko nije mo!ao o uzeti primat nacionalno! $osansko! ur$ano! alkoholno! pica" Ka a je poceo rat i ka a su nam poceli slati mlijeko u prahu, netko je, a li u sali ili u ocaju, pitao a zasto nam ne $i slali i 2Stock2 u prahu" -aj netko je $io Ma"oj'o To%i(, ciji uh sa le$ i na srusenim ne$o erom Oslobodjenja, u visini ru!o!a kata, tacno tamo ! je je neka a $io $i(e po imenu 2Kozni2, u kojem su u u!im popo nevnim satima nasi novinari zamisljeno !ulili i cupkali skaj sa (otelja, pili 2Stock2 i cekali a pro je samo jos je an an" /4OL/40 )OTO1 0)IJ0 'UN% SE D&ZAL% # D% SK%LSK#9 :%-%4&A:#3A" U pola casa $anula $i vojica s kamerom" Mi $ismo se pore ali uza zi " Najvisi ucenici stali $i na stolove, oni nizi na stolice, a najnizi $i stajali na po u" Na prvoj slici svi su $ili oz$iljni, a na ru!oj smo se tre$ali smijati" 'oslije $i razre ni $la!ajnik skupljao novac za slike, a nakon se am ana olazio je je an o one vojice i onosio (oto!ra(ije" -a a $ismo vi jeli a je netko nekome prstima pravio ma!arece usi na !lavi, vi jeli $ismo koliko su neki o nas e$eli, a koliko je nekima velika !lava" Sve $ismo to vi jeli, a on a smo razre ne slike onosili kuci" Mame i tetke stavljale su ih ispo stakla na kre encima s kristalom, ! je su nase skolske slike stajale !o inama, cesto sve o ono!a ana ka a $i na kre it kupovali nove kre ence i ormare" -a a $i skolska slika $ila spremana u kutiju o muske kosulje, me ju poro icne (oto!ra(ije i slike nekih avnih vjencanja na kojim vise nitko ne prepoznaje mla ozenju i mla u" Kutije o muskih kosulja $ile su !ro$ovi za uspomene" Ka a $ismo ih nakon !o ina i !o ina je nom otvorili, shvacali smo koliko je to!a zauvijek iz!u$ljeno i za$oravljeno i kako smo se neka avno sekirali oko stvari kojih se anas ne mozemo sjetiti" Bilo je cu no !le ati lice koje vise nije tvoje, a neka je $ilo, uz lica jecaka i jevojcica, anas o raslih lju i" Neke o njih jos uvijek sreces na ulici, ali ne iz!le aju kao na slici" #zrazi njihovih lica ostarili su vise ne!o sama slika" # on a ti se ucini a je skolska (oto!ra(ija, ustvari, slika Svijeta ka je $io mla " Nista kao ta (oto!ra(ija ne prikazuje tako aleku i u$oku proslost" Bas nista na ovom svijetu nije takva proslost kao sto proslost jest slika nase! razre a" -reci va razre %snovne skole 2Silvije Strahimir Kranjcevic2 slikao se u skolskoj !o ini ./EFME7", zaje no sa svojom uciteljicom /o2ijo% Istuk" 'o kaputima koji se vi e u poza ini su imo a je $ila rijec o zimi" Na pole jini (oto!ra(ije su potpisi svih ucenika" 1ecina imena nije za$oravljena, ali postoje va ili tri imena kojih ces se je va sjetiti i je no o kojem ne znas nista, toliko nista a $i mo!ao samo sle!nuti ramenima ka $i te netko za nje!a pitao" -o ime je) 0"a-Marija Me!i(" 'ise $as tako, sa crticom i sa c" -a Ana+Marija je u treci va osla u okto$ru ili novem$ru te !o ine iz neke ru!e skole, a nakon manje o mjesec ana otisla je, njezine stranice u skolskom nevniku prekrizene su s vije tanke crte koje je uciteljica povukla uz pomoc ravnala, lenjira ili + joj lu e i za$oravljene rijeci + lenijara" # vise nikakvo! tra!a o Ane+ Marije Me ic nije $ilo" 'ostoje vjerojatno lju i u cijim se zivotima i povijestima pojavila, ali u ovom zivotu i ovoj povijesti o njoj se vise nista ne zna" U priro i svake povijesti jest a je pisana na osnovu je no! je ino! iskustva, kao sto je i svaka (oto!ra(ija slikana iz samo je no! rakursa" -ek, moze se reci a se Ana+Marija Me ic u povijesti pojavila samo a $i popunila mjesto na je noj razre noj (oto!ra(iji" -ri !o ine kasnije, sa a vec peti va razre opet se slikao" Lica su vec $ila o raslija, na muskima se vi io onaj pretpu$ertetski ocaj, smijesni !rc koji nas je prijecio a se smijemo, a na zenskima se prepoznavala $oja i smisao spola, kao a su se te vanaesto!o isnje jevojcice slikale a $i se nekome svi jele" Malo po strani je stro!o lice nastavnika srpskohrvatsko! jezika 0,!u'a-a /a-%a"ovi(a, koji je !eneracijama ucenika $io strah i trepet" ,im se poslo u peti razre , o !ovaralo se na pitanje + a ko ti pre aje srpski, pa ka $i ti rekao + Sahman, slije ila je reakcija koja se ne a prepricati, a ni uspore iti" U ocima su!ovornika vi io si sazaljenje pomijesano s uzasom" -ih !o ina cinilo se a je covjecanstvo mehanicki po ijeljeno na sretnu i nesretnu polovinu" Sretnoj polovini srpskohrvatski je pre avala La&i(ka, a matematiku Pava, a nesretnoj su pre avali Sahman i 4a'aitovi(ka" Nakon sto pro ju !o ine i covjek ulazi u svijet o raslih i u svijet u kojem strah i trepet vise nisu personalizirane kate!orije, pocinje i prema tim lju ima osjecati nesto ru!o" &ecimo, taj Sahman i nije $io tako strasan covjek" 'rije $i se mo!lo reci a je $io tuzan i a su mu !lupa jeca isla na zivce i a nije razumio jecu koja ne uzivaju u citanju i koja ne shvacaju a je -orski vijenac nesto najljepse i najpametnije sto je ziv covjek mo!ao smisliti" Sahman je vjerovao a knji!e razlikuju lju e o pasa, macaka i me vje a" &o jenjem je $io iz 'lava, zivio je u ulici :a ila 3ahica Spanca, a umro je ono!a ljeta ka a su se ucenici osmo!a va vec upisivali u sre nju skolu" Z$o! nece!a je vazno u ovoj povijesti Sahman zapamtiti Sahmana kao o$ro! covjeka" Stro!o je skan irao) "/vijet je ovaj tira"i" tira"i"u+ a ka%o'i !usi ,'agoro!"oj." Ucenici su !a tupo !le ali, strepeci a ih ne upita sto znace te rijeci" Sahman je umro u moru ko Zaostro!a" 1jerojatno !a je u$io in(arkt" Lijepo $i $ilo vjerovati a samo o$ri lju i umiru o srca" 1ENIJI ZNA-E L# K% 3E B#% S1E-%ZA& ,#,A* Ako se to! imena ne sjecate, $it ce vam tesko o$jasniti o kakvom se liku ra ilo" Moz a $i najtacnije i najumjesnije $ilo reci a je Svetozar ,ica $io neka vrsta Mira'e%a Zjaje, ali najmanje esetljece prije Zjaje" 'rica o ,ici zapocela je s nizom potresnih reportaza o siromasnom jecaku koji se posve sam pro$ijao kroz zivot, nije imao sta za jesti, niko se o njemu nije $rinuo, ali !a je zato Bo! nacinio najvecim (u $alskim !enijem koji se ika ro io u 3u!oslaviji" Niko nije tako talentiran kao Svetozar ,ica, niko nema tako precizan sut, niciji ri$lin! nije tako neuhvatljiv i nicije no!e ne

umaknu tako hitro pre svakom o$ranom" Svetozar ,ica, slika nam pokazuje, ima krive rahiticne no!e, maleni krhki trup i trokutastu !lavu s va sirota prazna oka i sav je takav a ne $i mo!ao postati ni visokokvali(icirani zeparos u !ra skim auto$usima Nisa i Leskovca" Ali $as takav nikakav ,ica je i ealan a o nje!a izmislimo !enija, jer je u nasim vizijama !enij upravo takav) nista mu o Bo!a i lju i nije ato osim a $u e najveci" Ni! je potencijalni !eniji nisu tako nikakvi i $ezvezni kao ko nas i $as niko u covjeku u kojem nema nista ne trazi sposo$nosti cu otvorca osim nas" U vrijeme prvih reportaza ,ica je i!rao u nekom nizerazre nom seoskom klu$u u Sr$iji, a on a su se oko nje!a potukli 2'artizan2 i jos nekoliko prvoli!askih klu$ova" A ,ica je ja an, iz!le a, sa svima njima potpisao u!ovore, tako a ni je an o tih u!ovora nije mo!ao $iti pravovaljan, pa su se na sceni pojavili a vokati, politicari i !enerali, natezali su se partijski komiteti, nesto se raspravljalo i na ce+ka, a prica o ,icinoj !enijalnosti trajala je sve ok lju ima nije osa ila ili ok nisu pronasli novo! !enija, jos rahiticnije!, z!oljavije! i siromasnije! o Svetozara ,ice" Na kraju su se umorili i a vokatovih a vokata a vokati" Donesena je nekakva presu a pa je ,ica nakon nekoliko propustenih sezona o$io priliku a zai!ra u rustvu naj$oljih ju!oslavenskih (u $alera" % i!rao je je nu utakmicu u kojoj je $io zamijenjen, usao je jos je nom u i!ru s klupe za rezerve, a nakon to!a vise niko nista o njemu nije cuo" Svetozar ,ica je nostavno je nestao iz nase povijesti a a nije nom nije usao ni u al$um :u $aleri i timovi" Ne! je sre inom osam esetih nakratko se pojavio u ru$rici %ucamo na vrata zaboravljeni! asova emisije (ndirekt" 4le ao nas je istim onim tuznim praznim ocima, malo pimplao loptu a Petar La&ovi( je sle!nuo ramenima i rekao) ")ortu"a ga &,i'ja "ije -te'a." Naime, cak ni u tom po sjecanju on nije mo!ao prihvatiti a ,ica uopce nije $io !enije, ne!o a zivimo u rustvu koje u nekome koji iz!le a i !ovori kao ,ica zeli vi jeti !enija" U svakom slucaju, nakon to! (ndirekta svjetla pozornice su za Svetozara ,icu $ila zauvijek u!asena" %n je na neki nacin umro za sve nas koji smo citali one reportaze u 8empu i koji smo jos uvijek vjerovali a je $ajka o 'epelju!i je na sasvim realisticna prica koja se svako malo po svojim vjecito istim irljivim pravilima o!a ja sirom nase omovine" Svetozar ,ica i svi cice !eniji su sve ok ih se sjeca poslje nji i olopoklonik, ali njihova !enijalnost nika a i ni! je nije zapisana, a o$icno nema ni onih koji $i tu !enijalnost osporili jer se takvi je nostavno ,ice ne sjecaju" U Sr$iji sasvim si!urno postoji jos neko ko vjeruje a je on $io najveci no!ometni talent koje! je svijet vi io, kao sto i u Bu!ojnu anas ima onih + u sto sam se sam uvjerio + koji su vas spremni tri ana i tri noci uvjeravati a je Miralem Zjajo $io !enijalan i!rac ali mu se nije alo ili mu nisu ali oni koji osporavaju i u sjemenu zatiru svaku velicinu" Mi moz a i nismo imali svo!a Mozarta ali je Salierija napretek" A Salieri je svaki onaj koji se u svoje vrijeme nije ivio ,ici i Zjaji i koji nije svoj zivot potrosio na pricanje $ajki onima koji za ,icu i Zjaju nika a nisu ni culi" Mali seoski no!ometni klu$ovi ceznu za velikim i!racima" %ci navijaca koji za kisnih ana i po crnim kiso$ranima strazare na nekim 1er!o% Mu''ero% iz Donje! Du$oko!, iz Bajmoka i Stalaca su zapravo oci malo!a svijeta koji jos uvijek nije $io iz!u$io na u i koji nije otkrio razlo!e z$o! kojih Mozarti u nas ne uspijevaju" Zato ih ostavimo po njihovim kiso$ranima, isuljajmo se tiho iz nasih avnih se am esetih, ne unosimo nemir u njihove sitne use, sve ce vec oni nauciti ka a im i!ralistem zaoru !usjenice tenkova" Uostalom, a se Svetozar ,ica ro io na ,opaca$ani, ti lju i $i zivjeli siromasniji za je nu iluziju, a iluzije su, kao sto znamo, sestre snova ili plemenite lazi" 'lemenite jer ih ne iz!ovaramo kao lazi ne!o kao cistu istinu" Upravo zato je u nekom visem smislu istina a su Svetozar ,ica i Miralem Zjajo $ili caro$njaci lopte" )UDB0L/40 4 0DJ0 #MENA N%4%ME-N#9 SUDA,A #Z4%1A&ALA SU se uz neizostavan o atak mjesta iz koje! olaze" Niko nika nije rekao samo Dusa" Maksi%ovi(, ne!o su svi uvijek !ovorili + Dusan Maksimovic iz Novo! Sa a, pa 3a%i! I-tijarevi( iz Sarajeva, Marija" aus iz 1araz ina, /ti$e 1'avi"a iz Klisa, Da%ir Ma'ovi"ovi( iz &ijeke, La!o Jaksa iz Lju$ljane, Os%a" Jusu2,egovi( iz Sarajeva""" A $io je i je an Traj(e Ma!joski iz -etova" -aj Ma joski su io je utakmicu 2Dinamo2 + 2Zeljeznicar2 u Za!re$u je ne o onih nekih !o ina pocetkom ili sre inom osam esetih" #!ralo se peto ili sesto kolo, 2Dinamo2 je pretho no iz!u$io vecinu utakmica i nalazio se pri nu ta$ele, a 2Zeljo2 je imao svoje proljece, pa je nakon prvo! poluvremena vo io s G)8" %n a se u poluvremenu nesto o!o ilo, Ma joskom iz -etova neko je nesto rekao i ao ili mu niko nista nije rekao i ao, ne!o je covjek ispravno shvatio a vise vrije i po$je a 2Dinama2 na omacem terenu o jos je no! uspjeha 2Zelje2 u !ostima" Su io je 2Dinamu2 je an, pa ru!i, pa treci penal, sve ok ih nije $ilo toliko a su omaci napokon mo!li po$ije iti" Bila je to je na o najvecih, a moz a i najveca kra ja u povijesti omace! prvoli!asko! no!ometa" Me jutim, o njoj se po novinama nije pisalo, niti su se 2Zeljini2 i!raci jako $unili" Za!re$acke novine slavile su po$je u B'a&evi(evi- eckiju ciji je trener jos uvijek nosio svoj $ijeli sal, sarajevske novine nisu htjele puno talasati, valj a a se ne $i posumnjalo u nasu lojalnost 3u!oslaviji, a je inu kritiku posla koji je o$avio -rajce Ma joski iz -etova o$javile su $eo!ra ske 0ecernje novosti iz pera svo!a za!re$acko! opisnika" 2Zeljo2 je $io mali i nevazan klu$ i nije imao utjecajne navijace koji $i se u svim tim $eo!ra ima, za!re$ima i sarajevima $orio za nje!ova prava" U nasoj je povijesti on je ini mo!ao $iti prvak i ispa ati iz prve li!e" %ne !o ine ka a je poslje nji put ispao, u poslje njem su mu kolu 2,elikovi2 navijaci skan irali onu $analnu jeciju pjesmicu) "Ze'jo u "a$a!+ !ruga 'iga &a$a!"" 4ol koji je 2Zelju2 iz$acio iz prve li!e je, ako sjecanja opet ne varaju, za$io 4ara(, utakmica je prenosena na televiziji, a i!raci u plavom su po!nutih !lava napustili teren, jer je 2Zeljo2 $io je ini klu$ oko cije! se povratka u rustvo naj$oljih nece an!azirati sira rustvena zaje nica" Katka se javno znalo postaviti i pitanje tre$aju li uopce !ra u Sarajevu va prvoli!asa, ka ih nemaju ni Lju$ljana, Skoplje, a cesto ni Za!re$"

Navijaci ru!o! sarajevsko! klu$a imali su o$rih razlo!a a vjeruju kako je nas !ra o$io ime po istoimenom no!ometnom klu$u" :K 2Sarajevo2 onijelo je prvu sampionsku titulu u Bosnu i 9erce!ovinu" Bilo je to u sezoni u kojoj je 2Sarajevo2 slavilo G8, a 2Zeljeznicar2 F7 !o ina postojanja" -a titula $ila je krunski okaz a je $oja (esa + $oja resa u temelju nase! suvereniteta i a je Sarajevo opcenito $or o !ra , ok je plava $oja 2Zelje2 tek tra! avno!, zauvijek proslo! vremena u kojem je ne$o lju ima $ilo je ina omovina" #!rom slucaja ili z$o! cu no! i neo$jasnjivo! ritma u kojem su se kroz povijest izmjenjivale mo e, $or o $oja je nakon te prve sampionske titule usla u mo u" 'ocetkom se am esetih eve eset posto kauca $ilo je tapecirano $or o presvlakama, pojavila su se $or o Alhosova o ijela s reverima o vakcine o vakcine, a nesto kasnije su umjesto $u$a $oje $ijele ka(e svijetom poceli krstariti prvi $or o 2!ol(ovi2, a prije njih i $or o 2peu!eoti F8F2" Ka a je nom iza je iz mo e, $or o $oja postat ce znakom lose! ukusa i to ce ostati sve o anas, tako a je na ku!li zemaljskoj anas tesko i naci $or o resove neko! no!ometno! klu$a" Boja resa :K 2Sarajevo2 anas cini planetarno je instvenom pojavom" Dva sarajevska no!ometna prvoli!asa ijelili su !ra po nevi ljivoj crti kojom su po ijeljeni svi pravi i oz$iljni !ra ovi svijeta" :K 2Sarajevo2 je poput 2&eala2 $io kraljevski klu$, ponos i ika politicke elite i lju i koji su vjerovali a se uspjeh u zivotu moze izraziti novcem, ok je NK 2Zeljeznicar2 $io klu$ ra nicke klase, starosje ilaca i lju i koji $i sami se$e pro!lasili starosje iocima" Ne avno je je an uvazeni lokalni ekspert sasvim tacno navijace 2Zeljeznicara2 pro!lasio autsaj erima, sto je povijesno precizna o re nica) ako nista ru!o, a on a je katastro(a protiv 21i eotona2 potvr ila a 2Zeljo2 kao i svaki ru!i autsaj er !u$i vazne utakmice, one koje se o!o e je nom u povijesti" S ru!e strane, 2Sarajevo2 o tih utakmica nika a nije ni oslo, pa ni klu$, ni nje!ovi navijaci se ne mo!u nazvati autsaj erima" 1ratimo se na kraju -rajcetu Ma joskom iz -etova) ono sto je ura io 2Zelji2, on ne $i smio ura iti ni 29aj uku2, ni 2%limpiji2, ni 2Zvez i2, ali $i smio ura iti 2Sarajevu2" Samo a je to ura io 2Sarajevu2, $arem $i novine pisale o kra ji, ok je ova skromna historio!ra(ska $iljeska uje no i prvi sarajevski pisani tra! o tome kako je Ma joski iz -etova pokrao 2Zelju2" PI/04 *I E S'US-#LA SE 1E,E&, #Z K%-L#NE SE ,U3U tramvajska zvona, rijetke automo$ilske sirene i sum za koje! umisljas a je to sum rijeke, iako si se po stotinu puta uvjerio a je Miljacka tiha vo a i a je nika niko s Mejtasa nije cuo" Neko vrijeme si mislio a je taj sum zapravo romor lju i i a ih cujes kako !ovore iza zi ova, u svim tim z!ra ama, kucama i ne$o erima koji se s tvojih prozora vi e, o ,arsije sve o Marijin+ Dvora" 4ovore u isto vrijeme svi lju i tvo!a !ra a i ne cuju se izme ju se$e, ali ih cujes ti, !ore na $r u, ok kao najmla je i naj raze Zeusovo ijete tones u san" # uvijek isto cujes) tramvajska zvona, automo$ilske sirene i taj sum" -ako je o ono! ana u ljeto ./H/", ka a ste se iz ulice 3u!oslavenske naro ne armije preselili na Mejtas" Svijet zrije, raste i mijenja se, ali ti zvukovi ostaju" Samo po je noj stvari, ok lezis zatvorenih ociju, mozes znati koja je !o ina" Ako oko pola je anaest tamo o Bistrika cujes aleki razvuceni tuzni pisak cire, to znaci a je tek prosla %limpija a u MNnchenu, jos nisi ni u skolu posao i jos vozi taj voz uskim kolosijekom prema 1ise!ra u" -u pru!u je, kazu, Austrija sa!ra ila a $i zaratila sa Sr$ijom i cirom slala municiju i ratni materijal, ali anas se to cini skroz neuvjerljivim jer je taj pisak zvuk uspavanke i jer je taj voz kojim nika a nisi putovao $io poslje nji sakupljac krajolika i poslje nja potvr a istine a je covjek manji o priro e i o tih $r a i suma sve o Drine" 1ise nista nece ici tako sporo kao ciro, a sve sto i e $rzo, svaki auto$us, auto i avion, covjeku pruza iluziju a je veci o svijeta u kojem zivi" %ne !o ine ka a je ukinuta uskotracna zeljeznica prema 1ise!ra u i ka a je umrla zeljeznicka stanica na Bistriku, u sarajevskim se poslu!ama pojavila cokola a 8oblerone" -o znas jer su te vo ili za ruku preko Bistrika i jer si prvo re$ro 8obleronea stavio u usta s po!le om na cetvoricu ra nika u plavim kom$inezonima koji su va ili klinove iz zeljeznickih pra!ova" 'itao si kako smiju i kako ce sa vozovi ici i $ilo ti je $as cu no a vise nece $iti vozova tamo ! je ih je o uvijek $ilo i a se vozovi uki aju samo zato sto su spori" U svakom slucaju, uki anje poslje nje uskotracne pru!e koja je Sarajevo spajala sa svijetom imala je okus cokola e sa me om i $a emima" ,okola a 8oblerone ce svih nare nih !o ina $iti naj$olja cokola a koja se u nasim ucanima mo!la kupiti, $olja i o 'ilke i o Brace i Seke i o onih !roznih cokola a koje je proizvo ila 2Zora2 Sarajevo" -ek puno kasnije, krajem osam esetih, iz!u$it ce se pojam o 8obleroneu i shvatit cemo a je svijet u kojem zivimo i koji okruzuje nasu malu nesvrstanu zemlju i u njoj nas jos manji !ra zapravo prepun cokola a koje su $arem ravne 8obleroneu" Ali to vise nije $ilo vrijeme ka a $i cokola e $ile vazne i povijesne, pa o tome necemo ni !ovoriti" Zato cemo se opet vratiti nekoliko !o ina u proslost, tacnije u ./6G" !o i nu, ka a je vla a Mi'ke P'a"i"( nesto petljala s uvozom kakao praha i stranih cokola a i ka a smo masovno $ili osu jeni na teror secernih ta$li" -e secerne ta$le su $ile tako $ljutave i !a ne a se covjek nakon svih !o ina vise i ne moze sjetiti njihovo! okusa, a pojavile su se u isto vrijeme ka su zare ale i prve velike nestasice ka(e" Komsije su komsijama malo mljevene ka(e onosili u salvetama, a onaj vakumirani paketic o va eset eka na kojemu je $ila slika crnkinje zlatno!a lica $io je vre niji i o uspomene na taj isti paketic" S tom nestasicom iz ./6G" u Sarajevu je !otovo sasvim isceznuo o$icaj koji je $io ra!ocjen kao uskotracna zeljeznica na liniji Sarajevo + 1ise!ra , a to je o$icaj a se kupuje sirova ka(a i a se on a przi u rerni ili u onom specijalno konstruisanom sisu" Nakon Milke 'laninc lju i su se masovno navikli na kupovnu przenu ka(u, a samo rijetki tra icionalisti i konzervativci i alje su kupovali sirovu ka(u i komsiluk kupali najljepsim pre vecernjim mirisom, mirisom ka(e koja se przi iza nekih mejtaskih prozora"

Eto, tako svijet ostaje siromasniji za svoje spokoje) spokoj cirino! piska i spokoj pre vecernje! mirisa svjeze ka(e" Spokoj sluzi tome a se covjek $arem zakratko ne na a nikakvom zlu i nesreci" 4UL0 U -#M 3E D3E-#NS-1#MA NA3S-&ASN#3A # '%S1E nezamisliva stvar $ila + zavrsiti u zatvoru" 1jerovalo sa a tamo i u samo zlocinci i zli kriminalci, u$ojice, lopovi i oni najza!onetniji i najcu niji o svih, takozvani 2politicki2" Kakvo su zlo jelo pocinili 2politicki2 nije nam $ilo jasno, ali to nije $io razlo! a ika posumnjamo u njihovu !roznu krivnju" 'ostojala je, istina, ma!lovita i eja a su 2politicki2 zavrsili na ro$iji jer su zeljeli srusiti svijet u kojem smo zivjeli i naciniti o nje!a nesto ru!o, no mi niti smo znali kakvih jos svjetova ima, niti smo zapravo vjerovali a postoje lju i koji ovim nasim nisu za ovoljni" % 2politickima2 je $ilo naj$olje sutjeti, ako ni z$o! ce!a ru!o!, a ono zato sto su u$ojice i lopovi puno zanimljiviji jer njihov svijet, $arem u nasim vizijama, nalikuje (ilmu" Nismo poznavali niko!a tko je $io u zatvoru" Ako je neciji otac je nom i za!lavio, to se o$ro skrivalo i $as nitko nije ni sanjao a ce je no! ana oci takva mo a pa ce se lju i hvaliti svojim ro$ijama" Me vje e, lavove i leopar e smo uzivo mo!li vi jati u zooloskim vrtovima nase omovine, a zivot ro$ijasa prosjecni je !ra janin mo!ao sresti na je nom je inom mjestu u $ivsoj 3u!oslaviji" -o mjesto je $io restoran Kula" U nekim ru!im zemljama i svjetovima restoran u kojem ra e ro$ijasi je nezamisliv" Da je u :rancuskoj ili #taliji nekome na pamet pala tako lu a i eja a otvara lokal u kojem $i ra ili sve sami zatvorenici, vjerovatno $i !a strpali u lu nicu jer je svakome jasno a je takav restoran osu jen na $ankrot" Nitko normalan ne zeli a !a posluzuje kono$ar+u$ojica ili a mu kuha kuhar koji je, recimo, pronevjerio sto milijuna lira" Ali u Sarajevu je Kula $ila mo!uca jer su nasi !ra jani imali puno povjerenje u pravnu rzavu i njezine kaznene mehanizme, a ne! je u u$ini use vjerovali su a se svakome, istina po vrlo nesretnim okolnostima, moze o!o iti a zavrsi na ro$iji" U svakom slucaju, Kula je tih se am esetih i osam esetih !o ina $ila je an o naju!le nijih i naj$oljih restorana, i ealno mjesto za $o!ate sva $e, ru!arske veceri naj$o!atijih (irmi, ekskluzivne ro jen ane, proslave pe esete !o isnjice $raka, te za sklapanje no!ometnih trans(era i slicne poslove koji se, po tra iciji nasih krajeva, nisu mo!li o$aviti mimo $o!ato! i o$ilno! rucka" A sto je najinteresantnije) nitko se nije osjecao neu!o no z$o! cinjenice sto !a sluze lju i koji su ostali $ez slo$o e i $ez !ra janskih prava" Kula je $ila poput neko! (ino!, o$ro opremljeno!, $o!ato! i mo erno! $ro a na kojem plovi vesela ruz$a i uopce se ne uznemirava time sto $ro nije ni na je ra, ni na motore, ne!o !a po!one, ne! je u$oko po palu$om, pravi pravcati !alioti" U Kuli su, $arem se tako prica, kono$a rilii ra ili u!lavnom lju i koji su na ro$iji zavrsili z$o! sao$racajnih prekrsaja" -i lju i su iz!le ali posve normalno" Ni po cemu se nisu razlikovali o nasih oceva, striceva i starije $race, sto je + $arem iz jecije perspektive + $ilo apsolutno sokantno" 'rije ne!o sto si po prvi put osao u Kulu, vjerovao si a se kriminalcima zlo cita u ocima, a su to neki ruzni i namr!o jeni lju i ili a ih $arem krase osmijesi Sicera iz Zimovanja u 1akobsveldu" Ali nista o sve!a to!a" Skoro a se covjek uplasi koliko je samo privi na i neprimjetna razlika izme ju slo$o e i ropstva, zlocina i o$rocinstva""" Do$ro, sa $i netko mo!ao reci kako su sve to opca mjesta i svima poznate istine, ali neke o se am esetih !o ina nije $ilo tako" U to vrijeme postojala je sasvim jasna crta koja je na je noj strani ostavljala ra ne lju e i !ra jane, a na ru!oj kriminalce svake vrste" 1jerovali smo u tu crtu jer su nas u toj vjeri o !ajali ro itelji i jer je na njoj $io zasnovan sav rustveni zivot" Ako je i to $ila laz, on a se $arem u njoj mo!lo mirno zivjeti" Skoro a je nemo!uce ovo! casa se sjetiti sto se u Kuli tih !o ina jelo, ali je izvjesno a to sto se jelo ipak nije $ilo ostojno ru!ih znamenitih restorana nase povijesti" Kula ce ostati upamcena kao restoran u kojem su ulo!u kono$ara i!rali ro$ijasi i vise nista u vezi nje za nasu pricu nije vazno" Da$o! a opet oslo vrijeme u kojem ce jeci lopovi i u$ojice postati aleki i strani lju i i u kojem ce i neki nesretnik koji je pijan izazvao sao$racajnu nesrecu $iti vece cu o o cu novato! kljunasa" P0PE Bila je to ./EE" !o ina5 !la salo se za samo oprinose i zajmove, (ico se kupovao na otplatu i kostao je, 2na cesti2, nesto vise o tri miliona starih inara, a /a2et /usi( e$itirao je u resu reprezentacije 3u!oslavije" #!rala se prijateljska utakmica protiv Ma jara, koji tih !o ina nisu $ili $as nesto, ali vise nije vrije ila ni nasa o $rana, pre vo jena ekscentricnim !olmanom i slikarom amaterom Petro% Boroto%" Ma jari su mu uvaljali tri koma a, sto $i $ilo ovoljno za je an zreo i cist poraz a nije $ilo covjeka koji je Borotinom ma jarskom kole!i sasvim sJm za$io tri !ola, a nepoznat netko za$io je i cetvrti" Eto, tako je 3u!oslavija u je noj nevaznoj i lako za$oravljivoj utakmici po$ije ila Ma jarsku, utakmici koju i anas pamtimo samo zahvaljujuci trostrukom strijelcu, e$itantu Sa(etu Susicu" -o sto je on ra io u toj utakmici, nacin na koji je prolazio kroz protivnicku o$ranu, ri$lajuci ne samo i!race ne!o i oci !le atelja koji nikako nisu mo!li uloviti i shvatiti sto to zapravo 'ape ra i, nje!ovi sutevi koji nisu $ili snazni, ali su $ili neuhvatljivi, sve to cinilo se nevi jenim i nezapamcenim u omacem no!ometu, a navijaci :K 2Sarajeva2 su se vec sutra, nakon te e$itantske utakmice, kleli a takvo! i!raca kao sto je Susic svijet nakon Pe'ea nije vi io" Bez o$zira na navijacko i tipicno $osansko pretjerivanje, tesko je sjetiti se ka a je neki i!rac s takvim na ahnucem o i!rao utakmicu i ka a je netko $io toliko na mocan na preostalim i!racima na terenu koliko je u utakmici protiv Ma jara na mocan $io Sa(et Susic" Dru!a utakmica koju je 'ape o i!rao u 2naj razem resu2 $ila je (ormalno vec puno oz$iljnija" U kvali(ikacijama za svjetsko ili europsko prvenstvo + tko $i se sa sjetio je li $ilo je no ili ru!o + i!rali smo

protiv &umunjske" %pet je $ranio Borota, a vec u cetvrtoj minuti utakmice, iz slo$o no! u arca sa nekih cetr esetak metara, skoro sa same lijeve aut+linije, Vigu mu je za$io !ol" Sta se alje o!a jalo lako je pretpostaviti) Borota je primao sve same nevjerovatne !olove, selektor !a nije htio zamijeniti 4ata'i"i(e%, ali je Sa(et Susic, opet skoro sasvim sam, ure no uzvracao" Utakmica je zavrsila rezultatom H)F za 3u!oslaviju, a 'ape je opet $io strijelac tri !ola" Sve $uktinje u nasem !r$u, svi nasi $ratski naro i, ukljucujuci i preostale naro nosti, plamtjeli su o uz$u jenja) !enij je $io ro jen i $io je veci o svih onih velikih, znanih i neznanih, sinova omovine koji su jos o Ta%$erea i one velike po$je e na Sovjetima covjecanstvu zaustavljali ah" Naravno, raz!ovori sa Susicem o$javljeni su u svim ju!oslavenskim novinama, puni su !a $ili televizija i ra io, ali koliko !o novinari nastojali o nje!a naciniti zvijez u, on je ostajao nekako o$ican i pomalo z$unjen, poput slucajno! prolaznika koje! je na ulici zaustavilo a za televizijsku anketu o !ovora nesto o ekonomskim re(ormama" #z!le alo je kao a se Susic nekim ispricava sto tako o$ro i!ra lopte" # naravno) e(ekt je $io taj a su zavi ljivci raznih vrsta i $oja poceli !ovoriti a je 'ape zapravo jako !lup covjek" Bo! mu je, eto, ao (u $alsku !enijalnost, ali mu je uzeo sve ru!o" 'roci ce vrijeme prije ne!o sto shvate a stvari stoje malo rukcije, prem a nitko nece ni pokusati a o$jasni zasto neki lju i, eto recimo Sa(et Susic, ne zele $iti zvijez e poput 1ora"a Bregovi(a, Draga"a 4i(a"ovi(a ili Zora"a /'av"i(a, ne!o nastoje $iti sto nezamjetniji i o$icniji u svemu osim u onomu sto oista znaju ra iti i z$o! ce!a $i javnost o njih zeljela naciniti zvijez e" A moz a se ra i samo o tome a je Susic $io svjestan svojih o!ranicenja i a je $olje o svih znao a u svakoj utakmici ne moze za$iti tri !ola, kao sto je vjerovatno i slutio a ce oci i takva vremena i takve utakmice u kojima ce $as on $iti najsla$iji na terenu, nakon ce!a ce oni koji su !a smatrali !enijem u njemu vi jeti $u alu" Nesto slicno se i o!o ilo" Nakon jos nekoliko velikih utakmica 'ape je najprije iznevjerio one koji su mislili a je on u stanju na omjestiti los kvalitet ekipe u kojoj i!ra, pa mu se nakon to!a pocelo o!a jati a $u e najsla$iji na terenu, a nje!ov pa ce $iti upravo !roteskan na Svjetskom prvenstvu ./6G", na kojem je $io je an o najsla$ijih u sla$oj ju!oslavenskoj reprezentaciji koja je samo uz presu nu pomoc suca mo!la po$ije iti i je an 9on uras" U svojim kasnijim i!rackim !o inama opet ce $iti onaj strasni 'ape i ostat ce upamcen kao najvece (u $alsko ime u povijesti onih koji su ro jeni prerano a $i vi jeli Ivi(u Osi%a i prekasno a $i povjerovali u iluziju a su Deja" /avi(evi( ili Zvo"i%ir Bo,a" prvi i!raci planeta" -e neke utakmice o i!rao je !enijalno i zato nasa iluzija nosi nje!ovo ime" PIZZ0 '&1A P(ZZ/ K%3U S# '%3E% B#LA 3E #S'E,ENA u Zlatnom restoranu u Sken eriji, malo nakon ono! pozara ka a je onaj portir ostavio ukljucenu !rijalicu pa se u je noj noci ne$o izna Sken erije i Souk$unara uzarilo a covjek pomisli kako o vorane i o tr!ovacko! !ra a vise nista $iti nece i kako su !ra ski oci !r no po!rijesili ka a su povjerovali a Sarajevo moze $iti veliki europski !ra sa svojom sportskom voranom i tr!ovackim centrom" -a prva pizza mirisala je na svjezi kruh i na konzervans iz tu$e para ajza i poje ena je u vrijeme ka a nista nisi znao o planetarnim tren ovima, o tome a je u ru!im !ra ovima i zemljama pizza vec posve normalna stvar i a ju $as nitko ne je e kao neko narocito ukusno jelo, ne!o je rijec o necemu sto je samo malo izna o$icno! sen vica ili uzine koja se svako!a ana, u pola je anaest, pre veliki skolski o mor, o$ijala u prizemlju skole" Za te$e je pizza $ila cu o" U njoj je $ilo sve!a ono! ce!a nije $ilo u tvom ota asnjem zivotu i ce!a nije $ilo u tvom !ra u sve ok nije otvoren taj Zlatni restoran, prva pizzerija za koju si znao" 3e li se pizza u Sarajevu jos ne! je pekla, to ti nije $ilo vazno, kao sto ti vazno nije mo!lo $iti je li Zlatni restoran $io $as prvo mjesto s pizzama" 1azno je samo to a je tvoja povijest pizza pocela ono! su$otnje! popo neva ka a te je majka ovela tu i ka a si po prvi put u zivotu na nepcu osjetio okus ori!ana" -re$at ce vremena, proci ce !o ine, o!o it ce se jos svasta prije ne!o sto shvatis a je u zacinu smisao hrane i a se svako novo jelo prepoznaje po novim zacinima i a zapravo i nije vazno je es li prepelicja jaja i nojeve $atake, hlapove iz juznih mora i meso tuznih srna iz crtano! (ilma, ne!o se ra i samo o tome a je zacin nov i a je neka cu na trava jelu ala okus koji pretho no nisi poznavao" A sve je, naravno, pocelo s okusom pizze u Zlatnom restoranu" Krajem se am esetih i pocetkom osam esetih pizzerije su se pocele mnoziti nevjerovatnom $rzinom" Pizza je postala hranom novo! ijela !ra a" Nikom pametnom nije pa alo na kraj pameti a trazi cevape po 4r$avici i Ali+pasinom 'olju, niti $urek po 1r$anji i Do$rinji" -amo su nicale pizzerije, tako a je Sarajevo vrlo $rzo $ilo po ijeljeno na va ijela" 3e an je $io starinski i tra icionalan, a ru!i je stremio Europi" U starom smo ijelu !ra a jeli ono sto su jeli i nasi je ovi, a u novom smo ijelu jeli ono sto nam se ta ucinilo puno ukusnijim i svjetskijim" Naime, prva pizza u zivotu neuspore iva je sa cevapima" -oliko je $olja i ukusnija o njih i toliko je njezin okus $lizi i ealu ono!a svijeta u kojem smo o rastali po vlastitoj o luci i u skla u sa zeljama nasih ro itelja" # svaka slje eca pizza potvr jivala je koliko su cevapi ja ni i nikakvi, ama koliko je ja no i nikakvo i sve ono sto $i skuhale nase majke i virtouzi me ju nasim majkama" -ek nakon stote ili hilja ite pizze , tek nakon sto ti ori!ano pocne izlaziti na nos, primjecujes a to ne mozes jesti cijeli svoj zivot, a to nije taj svijet i Europa, a ako cak i jeste, a ti je moz a u!o nije a je es cevape i tako $u es aleko o vlastitih i eala" Me jutim, po tvom skromnom mislje nju, naj$olje pizze u onoj povijesti pekle su se u pizzeriji 2,apri2, u avna pre ratna vremena ok nismo ni sanjali o ratu i kraju povijesti, te o tome a ce nakon sve sto pro je i nakon sto zapocne neka nova povijest, 2,apri2 postati oz$iljan, skoro elitni restoran u kojem vise nitko ko rzi o se$e nece ni pokusavati naruciti pizzu " No, u cemu je onaj stari 2,apri2 $io tako o$ar* 'a, u tome

sto su tamo pizze $ile kakve su i u o$rim pizzerijama u :irenci, Napulju ili &imu, sto ces shvatiti tek ka a o es u te !ra ove i uvjeris se a se lose pizze je nako je u u #taliji i u Bosni, ok se o$re je u samo u onom 2,apriju2 i na o a$ranim mjestima" U svakom slucaju, 2,apri2 je z$ilja $io ah svijeta, uh Europe, otvorena kapija prema Zapa u" Zasto* 'a zato sto su te pizze $ile ravne cevapima ko 2Zelje2 ili u ta asnjoj 2'etici2" &azlika izme ju provincije i svijeta jeste razlika izme ju o$rih i losih cevapa, je nako kao i izme ju o$re i lose pizze " Sa ti se cini a je u onoj povijesti tre$alo jos samo malo, jos je an korak pa a Sarajevo $u e zauvijek spaseno" -re$ao je jos je an 2,apri2 pa a nasa povijest nika ne $u e prekinuta, jer je toliko tre$alo pa a Sarajevo $u e isto sto i $ilo koji ru!i !ra " &ecimo, :rank(urt" A o$ro je $iti :rank(urt jer tamo ratovi vise ne pocinju" VELI4E T 01EDIJE U SEDAM # 'E-NAES- %ZB#L3NA MUZ#KA umjesto crtano! (ilma" Nema ni ekonomskopropa!an no! pro!rama koji se iz nepoznatih razlo!a u novinskim pro!ramima nazivao S'%-, prije nevnika, a %'US, poslije nevnika, iako su prikazivane iste reklame i nika se na ekranu nije pojavio natpis S'%- ili %'US" Ba(-, Mo&art ili /(-u,ert svirali su svoje tuzne muzike sve ok se na ekranu ne $i pojavio sat" -a a $i netko rekao) "E+ sa! !a vi!i%o kakav "as je ,e'aj &a!esio#" U stotinu stotina stanova pre stotinu stotina televizora, stotinu stotina oceva, majki, $aka i nena u istom $i casu reklo) "4akav "as je ,e'aj &a!esio#" Spiker je $io u crnom ili tamnoplavom o ijelu i sa crnom kravatom, spikerica u necem isto tako crnom" %n ili ona citaoMla $i tekst) "Da"as u (etiri sata i !va!eset osa% %i"uta !ogo!i'a se teska "esre(a u ru!"iku as$oto(je..." &u nik $i se poneka zvao Aleksinac ili nekako rukcije, ali $it je uvijek $ila ista" Devetnaest, va eset se am, tri eset va""" ru ara ostalo je olje zatrpano, u!useno, spaljeno, u eksploziji metana, o ronu, poplavi" Uslije ili $i tele!rami s izrazima saucesca, upuceni poro icama ru ara5 pisao im je ru! Tito, pisala su im pre sje nistva repu$lika i centralni komiteti, a kamera je snimala uplakane zene i malu plavokosu $osansku jecicu, crnooke aleksinacke jecake, jecu koja su, eto, ostala $ez oceva, ali ce zato $iti stipen isti -itovo! (on a" 'otom je televizijski nevnik izvjestavao o 2poznatoj soli arnosti nasih ra nih lju i i !ra jana2, javljali su se o$rovoljni avaoci krvi, o$rotvori iz svih nasih repu$lika i pokrajina" 'oslje nja ru arska nesreca u nasoj povijesti o!o ila se u Aleksincu" Sr$ija je vec $ila neka tu ja zemlja kojom je vla ao covjek koji ce u$iti povijesti svih nasih repu$lika i pokrajina, ukljucujuci i srpsku, a televizijski spiker je rekao) "Be& o,&ira "a sve o$et je "a s(e"u stu$i'a $o&"ata so'i!ar"ost "asi- ra!"i- 'ju!i i gra!ja"a." -o 2$ez o$zira2 na sve znacilo je a smo se nasli na samo par koraka o pakla i jos samo tre$a a krocimo smjelo i zavrsimo sasvim soli arno" Bach, Mozart i Schu$ert nisu svirali samo za ru are" Bilo je u nas jos svakakvih nesreca" Eto, recimo, je ne je !o ine je an voz punom $rzinom uletio na za!re$acki zeljeznicki kolo vor Bvazno pravilo) u Za!re$u je o uvijek + zeljeznicki kolo vor, a u Sarajevu o uvijek + zeljeznicka stanica, koja samo ka hocemo reci nesto jako svecano postaje + kolo vorC, su ario se s ru!im vozom, pa je smrtno stra alo sto pe eset lju i" Koju !o inu ranije izna ,ehoslovacke je eksplo irao avion 3A-+a i po!inuli su svi osim stjuar ese koja se zvala Ves"a" A on a je je an avion sa lju$ljanskim turistima pao na Korziki, pa je u hla nu Neretvu, po!o jen o ronom kamenja, sletio voz koji je iz Sarajeva vozio za 'loce" -ako strasno puno mrtvih i uvijek ista muzika) Bach, Mozart i Schu$ert, najcesce neka snimka s Du$rovackih ljetnih i!ara" Boze, sta $i rekli svi ti iri!enti i sviraci a su znali cemu ce sluziti njihove izve $e i koliko ce se samo puta reprizirati na jos neiskopanim !ro$ovima iznena a umrlo! svijeta koji je jos jucer zivio po svim pravilima o$iteljsko! i samoupravno! ravnovjesja" Napokon, sta $i rekli Bach, Mozart i Schu$ert a su znali kako ce je na mala cu na zemlja njihovu muziku koristiti iskljucivo kao osa nu po lo!u za velike tra!e ije" 3er, kako zaliti oca ru ara uz Bachove (u!e i rekvijeme ako ta muzika s njime i nje!ovim zivotom nije imala nikakve veze* 'roletarijat je u 3u!oslaviji umirao uz !ospo ske melo ije, $as one koje su mu najvise isle na zivce" Nije upamcen nije an vic na temu ru arskih nesreca jer takvih viceva vjerovatno nije $ilo, ali se pamti vic koji se po Sarajevu pricao nakon sto je izna 1r$ovca, $lizu Za!re$a, je an avion ru!om avionu rasporio utro$u, pa su putnici poispa ali van i iz!inuli po njivama $lizu pre !ra ja" 1ic !lasi) 2Kako Za!repcanin prelazi ulicu* 'o!le a lijevo, esno, pa !ore"2 NI/T0 N0/ NE /MIJE IZNEN0DITI '%SL3EDN3# &A- ,&1EN#9 # 'LA1#9 #ZB#% 3E U prolje ce ./6H" ili ./6E", trajao je o se am ujutro o pet popo ne i zavrsio tra icionalnom po$je om ,rvenih te zapijanjem u prostorijama mjesne zaje nice Mejtas G" 1ec slje ece !o ine vise nikome nije $ilo stalo o rustvene samozastite, pripa nici civilne o$rane nisu se o azvali na vjez$ovnu mo$ilizaciju, a kratka vijest u 0ecernjim novinama na stranici !ra ske hronike !lasila je) "Po $rvi $ut u $os'je!"ji- $et"aest go!i"a "a $o!ru(ju %jes"i- &aje!"i(a Mejtas @ i Dji!jikova( "ije o!r&a"a vje&,a Nista nas ne smije iznenaditi. 0ktiv Os"ov"e orga"i&a(ije /4 i u je!"oj i u !rugoj %jes"oj &aje!"i(i ras$ravit (e ra&'oge otka&iva"ja vje&,e i "asta'e ,e&,je!"os"e $os'je!i(e." 1ijest je $ila potpisana inicijalima 0.Z", koji su $ili i poslje nji spomen i oprostaj nase povijesti s vjez$om 3ista nas ne smije iznenaditi" Moz a je na po rucju ru!ih mjesnih zaje nica vjez$a o rzavana i kasnije, sve o .//8" !o ine, ali o tome ne postoji ostupno!a pisano! tra!a, tako a proljece ./6H" ili ./6E" mozemo za$iljeziti kao vrijeme oprostaja s poslje njim zivim o$likom iskazivanja

kolektivne lojalnosti (olklornoj $or$i svih nasih ra nih lju i i !ra jana protiv vanjsko! i unutrasnje! neprijatelja" # 'lavi i ,rveni $ili su o$uceni u iste uni(orme sasivene o kruto! mo ro! platna, slicno! satorskim krilima, a razlikovali su se samo po $e zevima" A!resor i zrtva su se, akle, razlikovali po tesko zamjetljivim oznakama, a ne kao u partizanskim (ilmovima, u kojima se svaki io o jece, o carapa o kape, jasno razlikovao i u Nijemaca, i u ustasa, i u cetnika, i u partizana" &azlikovanje po sitnim etaljima, $e zevima i trakama oko rukava, $it ce je ina stvar koja ce vjez$u 3ista nas ne smije iznenaditi povezivati s $u ucim ratom u kojem se tako jer vojske nece jasno razlikovati" 'lavi $i je ne !o ine planirali a i!nu u zrak apoteku u Nemanjinoj ulici, ru!e !o ine cilj njihovo! zlocinacko! pothvata $ile $i prostorije mjesne zaje nice, treci put $i a!resiju usmjerili na o$ aniste na Dji jikovcu, a ,rveni su re ovito znali sta ce plavi napasti jer im je plan o$rane i napa a olazio s vise instance, valj a iz opcine" Upravo zato 'lavi nika a nisu uspjeli ostvariti svoje ciljeve, a nisu se pretjerano ni tru ili jer je ipak $ila rijec samo o i!ri za koju se o$ro znalo kako ce zavrsiti" %no sto je u vjez$ama 3ista nas ne smije iznenaditi $ilo zanimljivo jest cinjenica a su su jelovali lju i iz nasih mjesnih zaje nica koji inace nisu imali nista zaje nicko) sitni privatnici, irektori pre uzeca, sverceri, pijanci, $esposlicari i oni koje nika ne $ismo vi jali osim na an vjez$e" Svih ru!ih ana u !o ini takvi su ostajali zatvoreni izme ju svoja cetiri zi a ili su se $avili nekim poslovima o kojima o anas nista nismo saznali" 'riro a i!re $ila je takva a je lju i ma $ilo sasvim sveje no jesu li 'lavi ili su ,rveni, jesu li a!resori ili su $ranitelji" -o je $ila osnovna razlika izme ju vjez$e 3ista nas ne smije iznenaditi i jecije i!re partizana i Nijemaca" % raslima je $ilo sveje no na kojoj su strani i cinilo se a nemaju previse skrupula prema cinjenici a ce, recimo, izati apoteku u zrak" #li i!ru nisu oz$iljno shvacali ili stranu u zivotu nisu ni $irali prema moralnim nacelima, ne!o prema necemu ru!om o cemu u to vrijeme nismo imali nikakvih znanja" 1jez$e 3ista nas ne smije iznenaditi nastale su na tra iciji velikih vojnih manevara s pocetka se am esetih Ble!en arna Slo$o a OEGC, i na paranoji izazvanoj pojavom one ustaske skupine na planini &a usi ko Bu!ojna" Novi poticaj vjez$a je o$ila u vrijeme Titove smrti i $olesti, ka a se ezuralo po pre uzecima i ka a su mno!e Sarajlije povjerovali kako $as oni ove noci ok strazare u praznoj z!ra i Unioninvesta i !le aju rijetka svjetla usnulo!a !ra a $rane 3u!oslaviju, u to vrijeme nasu je inu omovinu" 1jez$a 3ista nas ne smije iznenaditi $ila je nesto kao ritual u slavu omovine i njezino! o$ro! z ravlja, znaci $ez$je nosti" 40NT0UTO ZENE #Z #L#3ASA NA -&ZN#,# SU '&%DA1ALE S#&" Bijeli me ki kravlji sir posla!an na cistim $ijelim platnenim maramama" Nista nika a nije $ilo tako cisto kao te marame" Moz a samo pelene u koje ce za koji cas $iti umotane neke $e$e ro jene ./E7" ili ./EH" A, u nase vrijeme najcistije stvari $ile su $ijele ilijaske marame i $ijele pelene koje su vihorile na novosarajevskim $alkonima kao znamenje neke plemenitije pre aje) pre ala se smrt zivotu" 'ricalo se a je, osim tih zena koje su pro avale sir, iz #lijasa i Ja!ra"ka /tojakovi(" Svirala je !itaru i pjevala pjesmu koja je $ila veliki hit tih sezona, po kojoj tu zenu i anas pamtimo, a nase je sjecanje tuznije ne!o sto $i sjecanje na pjesmu tre$alo $iti" %stalo nam je u usima kao cisti erivat tu!e, cist skoro kao one ilijaske $ijele marame i evo smo $i je zapjevali samo ka $i nas rzao !las) Sve smo mo"li mi da je duzi bio dan, da si nasao za me malo vremena" S 3a rankom Stojakovic je na je rijec usla u nasu povijest" Bila je to rijec kantautor" 'o shvacanju Duska Tri2u"ovi(a iz emisije 23a ti2, kantautor je onaj koji sam svira i pjeva svoje ili tu je pjesme5 to je je an + kako $i se reklo + $untovnik, pa uz nje!ovo ime tre$a spomenuti i Bo,a DA'a"a" Uz 3a ranku se isto tako spominjao DKlan, prem a ona nikakve veze s njime nije imala, niti je u njezinoj pojavi i pjesmama $ilo ice! $untovnicko!" Svirala je meko i pjevala njezno kao a vec u ono vrijeme nije $ila o av e, ne!o iz neke zemlje u kojoj se vise vo i racuna o tome kako smjerno $eharaju tresnje ne!o o tome kakav kijamet nastaje ka snije! pa ne na $ehar" Dru!i kantautor zvao se /'o,o!a" /a%ar!&i(" %n je pjevao) *az ima kratke no"e, ali zato ima krila, ona leti, leti, leti kao albatros" Nje!ova karijera $ila je sitnija, izvan Sarajeva za nje!a nisu ni culi, ali $i se katka pojavljivao u onim cu nim emisijama koje su pocinjale u petnaest o se am, a zvale su se 2 ej !aj bri"ade2, opet po pjesmi koja je pjevala o onima koji svoju zemlju srcem !ra e" Slo$o an Samar zic o$ilazio je !ra ilista omla inskih ra nih akcija i pjevao $ri!a irima jer je tako $ilo je(tinije, jer za nje!a i za jos je no! s !itarom nije tre$ao ni raz!las, niti je tre$ala $ina" Ali najveci i najzanimlji+viji kantautor u ovoj povijesti $io je Mi'a!i" /o,i(" Snimio je va al$uma za Diskoton i !o inama nije silazio s onih 0enovi! top+lista, koje su prilicno tacno oslikavale koja se muzika slusa u Sarajevu i okolici, iako $i sasvim rijetko ime pjevaca i naziv pjesme $ili ispravno napisani, po!otovu ako je pjevac $io stranac" Srecom, So$ic je u to vrijeme $io omaci, iako je $io ,rno!orac" Me jutim, kako se u nje!ovim krajevima $as i nije slusala naro na muzika, a tip koji $i sam sje io i nesto tam$urao mo!ao je izazvati samo sumnju, tako je Mila in So$ic postao sarajevska zvijez a" Za nje!a se nije znalo ni u Za!re$u ni u Beo!ra u, niti su u tim !ra ovima pro avane nje!ove ploce" So$ic je pjevao) / zar ne bi bilo ljepse sad misliti na vino"rad, kao dra"om diciti se njime, cuvati "a zime " 'a je on a pjevao) 'olim zidara sa novo"radnje preko puta da mi kratko rukom si"nal da, ako dodje "radski autobus, mozda sidje 'arija" #li) Sunce tebi, sunce meni, tebi jedan, meni dru"i put" A on a je kao najveci sarajevski kantautor morao $iti i poslje nji" %no! ana ka a je Mila in So$ic zauvijek otisao iz nase! !ra a, u!asena je iluzija a $i covjek sam s !itarom imao !ra u i svijetu nesto reci i a $i to nesto mo!lo $iti vazno" S poslje njim kantautorom

umrla je zapravo poezija nase povijesti, ani vjere u pjesme koje se mo!u pjevati, a ipak su pjesme po pravilu i zakonu" -ako je na kraju nestao i covjek koji nije znao ni svirati, ni pjevati, ali je najvise o sve!a zelio $iti kantautor i htio je a !a nje!ov !ra takvim ozivljava" Zvao se 0sa2 Besovi( i evo !a cujemo kako neke ./6." kroz crnu sarajevsku noc u praznoj vorani -rasa pre vojicom+trojicom po smjesljivaca urla) 0irdzinija, nisi mo"a soja" Zato je tre$alo imati hra$rosti" Lako je $ilo $iti 3a ranka Stojakovic ili Mila in So$ic pa pjevati pre stotinama lju i, ali Asa( je na ovom svijetu pjevao sam" ZEMLJOT E/I D1A'U- SU NES-A3AL# 4&AD%1#) '&1# 'U- SK%'L3E, je ne o !o ina malo prije nase! ro jenja, a ru!i put Banja Luka, GH" i GE" okto$ra, !o ine ./H/" u va je naleta skoro nestalo !ra a" Kroz ma!lu trepere televizijski zurnali, poskakuje slika na crno+$ijelom televizoru, a suze na licima jevojaka i muskarci koji se hvataju za !lave ispre srusenih omova vise ne jeluju potresno" Sa a se vec cini kako je sve $ilo jako avno, pa covjek u se$i ne pronalazi tu!e za tako aleke o!a jaje" U osjecaju zemljotres u Banjoj Luci $io je avnije ne!o Dru!i svjetski rat" #li se moz a ra i o tome a smo te slike kao sasvim mala jeca !le ali na televiziji i nika nam nisu $ile oz$iljne i strasne, kao sto nista nije oz$iljno i strasno ok se samo !le a na televiziji i u crno+$ijeloj tehnici" Nismo $ili iz Banje Luke, a svijet je jos uvijek $io tako velik i sirok a nam je, jeci, $ivalo aleko sve sto nije nasa ulica, nas put o mora i nase more u je nom je incatom malom almatinskom mjestu" ,im je stre(ilo Banju Luku, sti!ao je tamo !rug Tito" %$ilazio je satore s nevoljnicima koji se ta a nisu zvali ni pro!nanici, ni iz$je!lice jer zemljotres nije $io o covjeka, ne!o je $io o priro e, a pro!nanici i iz$je!lice su, kao sto cemo nauciti, o$ili ta imena a $i se s imenima opteretila savjest onih koji su ih pro!nali" Zemljotres nije imao savjesti, a ru! -ito je lju ima $io mocniji o zemljotresa" Uplakane zene o irivale su !a po ramenima, kao a tamo sje e an jeli, a $rkati muskarci iz prica Petra 4o(i(a lju$ili su ru!a -ita u ruku" Sutra je pisalo Oslobodjenje) "Bio !rug Tito# I $ri(a%o $ore! vatre kako je ,io !rug Tito. P'a( stari(e "a $rve Titove rije(i - Dragi %oji 4rajis"i(i# I ka&u - Dok je "a%a "aseg Tita+ ,i(e i Ba"ja'uke. 0 i vojska je Titova+ i %i'i(ija... i svi s%o %i "jegovi+ i "e(e Tito !ati !a 4rajis"i(i osta"u ,e& Ba"ja'uke." A on a se !ra ilo, ukljucili se ra ni kolektivi iz svih nasih repu$lika i pokrajina a se iz!ra i Banja Luka i a se lju ima vrate njihovi poruseni omovi" &anjenici su $ili po $olnicama o Za!re$a o Sarajeva, a s vremenom ce se i oni vratiti kucama" Samo se mrtvi ne vracaju" %ni se za$oravljaju s vremenom ili sa jos vecim nesrecama usre kojih nije an zemljotres o evet stepeni vise nije neka katastro(a" Ali ostat ce, sve o kraja i o rata, ka a su i rijeci i imena promijenili znacenja, a su Banja Luka i Skoplje !ra ovi koje znamo po potresima i ka pomislimo na potrese, prvo se njih sjetimo" Samo je nom Banja Luka je za nasih vremena necim $ila zasjenila svu zemljotresnu karizmu" Bilo je to on a ka a je &ukometni klu$ 2Borac2 harao po 3u!oslaviji i ./E7" iz!u$io tek u (inalu Kupa europskih sampiona o nekih istocnih Nijemaca" Ako se jako zamislis i za u$is, moz a ces se sjetiti tih imena) U"(a"i", /e'e(, Boro 1o'i(, Mo%o 1o'i(, Je'i(, 4ara'i(, a!je"ovi(""" # najvece! !olmana 0,asa 0rs'a"agi(a, koji je nekim velikim i strasnim ruskim me vje ima ski ao se merce $ez ikakvih pro$lema" # Ne,ojse Po$ovi(a, za koje! je, ka a $i primio loptu, Zora" Po$ovski uvijek, ali $as uvijek, !ovorio + oktor Ne$ojsa 'opovic" A ti $i $lejao u televizor i jos uvijek si imao tako z ravu mastu a ti je $ilo cu o sto oktor 'opovic ne i!ra u $ijelom oktorskom mantilu" 'oslje nji pravi zemljotres po!o io je crno!orsko primorje .7" aprila ./E/" Le!en a kaze a je sarajevski (oto!ra( /'avko Eri( ta a svojim ocima vi io kako se cesta rascjepljuje na voje, ali po o$icaju nije imao (ilm u aparatu" U tom potresu nije $ilo po!inulih, ali je nastala strasna materijalna steta" 'o hitno su iz!lasani samo oprinosi i zajmovi za o$novu crno!orsko! primorja koji su se uplacivali !o inama, moz a o samo! kraja nase price i povijesti" Svako malo $i televizija o$javila reportazu koja $i jasno pokazala a su lijepe stare almatinske kuce u Kotoru i -ivtu jos uvijek razrusene, pa se moramo jos malo potru iti, recimo a svaki zaposleni aruje po je nu nevnu zara u u tri mjeseca, a $i se popravilo ono sto je pokvarila priro na stihija" Bilo je to vec o$a sumnje, pa su lju i ispotiha sumnjali a pola ,rne 4ore (ino zivi o tih nasih nevnica, samo oprinosa, zajmova i a im ne pa a na pamet popraviti one kuce, jer ako ih poprave, ostat ce $ez svo!a $esposleno! priho a" Malo nakon potresa Sarajevom se sirio vic) 2Kako ,rno!orac rka* Stavi onu stvar u zemlju i ceka potres"2 LJETOV0NJ0 DA 3E BA&EM B#L% 1#SE M#L%S-# KAD 1E, N#3E B#L% pameti i a se nismo, svi zaje no, nasli pro!nani iz vlastito! zivota, moz a $i je no! ana neki stu enti pisali iplomske ra ove na temu) 2Kako su ljetovale stare Sarajlije2" Ali o to!a, naravno, nece $iti nista" Sva nasa priznata proslost o!o ila se prije nase!a ro jenja, a starim Sarajlijama nazivaju se samo oni koji su zivjeli i umrli u Baseskiji"o vrijeme ili oni koji su zivjeli u je nako avna vremena iz kojih lju i sto su sasvim o!lo ali nasu pravu proslost crpe svoje razlo!e" Sto!a iplomski ra na temu 2Kako su ljetovale stare Sarajlije2 nika a nece $iti napisan" A a je $ilo rukcije i a smo nastavili zivjeti ono sto smo zapoceli, mo!ao se uzeti primjer /.V.-a. -aj sesnaesto!o isnjak je pocetkom jula ./6." krenuo na more sa cenerom u zepu" %stat ce minimum tri se mice, iako se za te pare ne moze kupiti ni auto$usna karta o 'loca" #z ka(ane 'osta ispracaju !a po smjesljivi po!le i onih koji su imali vise para a manje hra$rosti, pa su to ljeto o lucili zapiti na sarajevskom as(altu, uvjereni a ce ljeta i mora $iti jos $ez$roj, pa zasto a se covjek $ezveze zlopati" Za

razliku o S"1"+a oni nisu vjerovali a je svaki an u zivotu poslje nji i a se iz!u$ljeno vrijeme nika a ne na okna i" S"1" se s mora vratio nakon mjesec ana s osam hilja a u zepu" Ne zna se na sta je potrosio te vije hilja e, ali je jasno a je nje!ov zivotni trosak po !lavi stanovnika $io manji o zivotno! troska !ra janina Burkine :aso, najsiromasnije zemlje na svijetu" 'rica o S"1"+u se pretvorila u le!en u koja ce se prepricavati cijele zime, sve o slje ece! ljeta ka a ce netko ru!i sa cenerom poci na more i postati je nosezonski heroj ulicno! 'antenona, onaj koji se $o!ovima toliko pri$lizio a osjeca vjetar koji stvara lepet njihovih trepavica" Smisao tih ekstremnih slucajeva i smisao mitova koji su se iz njih ra jali $io je, me jutim, u tisucama petnaest, sesnaest, se amnaesto!o isnjaka koji su na more o lazili s nesto vise novca u zepu, ali jos uvijek toliko malo a nema tako je(tine turisticke ponu e koja $i im omo!ucila a na moru ostanu uze o tri ana" A ostajali su najmanje tri se mice" ,ak i oni koji su mo!li oci o para i ciji $i ocevi o$ro istresli svoje novcanike samo a su znali s kakvom im sicom jeca i u na more, cak i takvi su se tru ili a susti!nu i eal totalno! morsko! kokuzluka" 'ocetkom osam esetih islo se najcesce u Makarsku, Ston ili -rpanj" 'ola Sarajeva preselilo $i se u ta mjesta u kojima je $ilo na stotine nasih viken ica koje su uz plaze i ivlje kampove $ile !lavna meta S"1"+a i njemu sro nih a olescenata i pu$ertetlija" Na jes viken icu cure iz razre a, recimo u Brocama ko Stona, svratis onako ko (ol $ezveze, napnes sav svoj sarm, iskoristis sve sanerske potencijale, pro ajes pricu koja i e te sezone, a ona se ne moze zivim cu om nacu iti kako si samo $ezvezan $io u Sarajevu, a sa si tako super" %stanes ko nje sto uze, po mo!ucnosti o u$oko u noc, a on a po!le as na sat, uhvatis se za !lavu i la(o se iz$ezumis jer si, eto, zakasnio na sve" -ako te ona pozove a tu prespavas, vi i koliko ima mjesta, malo se neckas, kazes + mo!u ja i na plazi, ali si vec izvan se$e o ra osti, jer ako zanocis je nom, zanocit ces jos $arem eset puta, a on a put po no!e o slje ece zrtve" 'uno veci pro$lem nije $io ni s ishranom" %pet se uvalis nekome ili kupis pola hlje$a, Z enka sir i ,arneP pastetu ili naletis na neku ri$arsku noc na kojoj se $esplatno ijele przene sr ele" #stini za volju, znalo je $iti i ru!acije i ni! je se nije !la ovalo kao sto se znalo !la ovati na moru" Ali o tome niko nije pricao jer $i takva prica $ila ispo casti" 1alja spomenuti samo je nu o tipicnih, vjerovatno laznih, ali ilustrativnih prica s ljetovanja) "Doso ja u Zaostrog+ ka! tako+ oku$i'a se gru$a -asisara "a %o'u+ ,i'o ije sigur"o !va!eset+ ako "e i vise. 4u$i'i -'je,+ &a !rugo "e%aju $ara+ $a ga u%a(u u %ore i je!u. Brata %i+ ,as u%a(u u %ore i je!u." Eto, i tako su ljetovale stare SarajlijeI -u jini i $la!ostanju ucili su se na moru, ne znajuci a ce im ta znanja tre$ati u zivotu" Ali $ili su to ostojanstveni lju i koji su vjerovali a su u julu i au!ustu $olji o ostatka svijeta i nikakav im pro$lem nije $io maznuti Beo!ra janku, a jos im je manji pro$lem $io izmisliti a su maznuli Beo!ra janku" Ako vjeruju u Bo!a, anas !a mole a im vrati ono $ez ce!a su ostali" Ali Bo! nika a ne aje ono ce!a se covjek sam o rekao" Bo! ne cuva lju ima uspomene" 1 0N0P B#% 3E, KAZU, U 1&#3EME %N%4 &A-A 3EDAN ucan zija ili $akalin !ore na Bjelavama koji je svakome avao a kupuje na u!" #mao je nekakve te(tere u koje je upisivao koliko mu je ko uzan, a lju i $i placali ka $i osli o para, a kako se u to vrijeme o para olazilo rijetko i sla$o, tako su i nje!ovi te(teri narasli i o e$ljali i $ili su vec $rojem stranica ravni KurOanu, Bi$liji ili koja je vec $ila sveta knji!a to! ucan zije" Niko nije upamtio ko je i sto je taj covjek $io, ali se eto pamti a je o u $eskraj, tacnije sve o kraja rata avao lju ima a kupuju na u!" Ducan mu nije $io $as neki, niti se u njemu mo!lo kupiti sve!a sto je ostatno za prezivjeti, pa su Sarajlije masovno o lazile u 'osavinu i Slavoniju u 2promi z$u2, ali ono!a ce!a je $ilo, $ilo je $as za svako!a jer je svako mo!ao uci u nje!ove te(tere" U sto je taj covjek vjerovao i zasto je na oci!le nu vlastitu stetu pustao lju e a kupuju ono sto vjerojatno nika a nece $iti placeno o kraja, to ce ostati vjecna tajna, ali je izvjesno a je taj ucan zija $io o$ar covjek i a mu se to mora upisati iako nije zivio u ovoj nasoj povijesti" Bila je ziva prica o njemu, a to je kao a je i sam covjek $io ziv" # sta se on a o!o ilo* Naislo je ono poslje nje saveznicko $om$ar iranje !ra a" #z!inuse oni za koje se $as mo!lo reci a nisu imali srece jer pro everase cetiri !o ine i po!i$ose o onih koji su ih zapravo oslo$a jali" -ako je po!inuo i ucan zija koji je lju ima s Bjelava i svima koji su za ucan na Bjelavama znali avao a kupuju na u!" %stali su te(teri e$eli kao KurOan ili Bi$lija, ali nikome o uznika nije $ilo ni na kraj pameti a je nekome nesto uzan" S o$rim covjekom umro je i u! koji su lju i imali prema njemu" #z ovo! $i se ale zakljuciti vije stvari) nezahvalni smo i ni u sta ne vjerujemoI A moz a je ipak nekakva placa i nekakvo vracanje u!a $ilo to sto je prica o ucan ziji s Bjelava trajala jos esetljecima i sto je nje!ovu ra nju preporucivala onima koji su se u vrijeme ka a je nestala tek tre$ali ro iti" U nasoj povijesti takvo! ucan zije nije $ilo, niti se i u je nom ucanu mo!lo kupovati na u!" #zme ju ostalo! i zato sto smo $ili ovoljno $o!ati a nikome nista nismo morali ostajati uzni i sto se knji!a nasih intimnih nesreca nije mo!la ispisati $rojevima i kolicinom novca" Bili smo nesretni onako, svak za se$e" 3e nako kako smo $ili i sretni" %sim to!a, nase vrijeme ne pamti $akalnice" 'otpuno je isceznula i rijec bakaluk, a rijec ducan poprimila je neko sasvim novo znacenje" U njoj je $ilo neko! (olklorno! prizvuka i nije se koristila ako !ovornik njome nije zelio reci nesto vise o ono!a sto se o$icnom rijecju kaze" Strucnjaci $i rekli a je ta rijec postala 2stilski o$ojena2"

Umjesto rijeci bakalnica i rijeci ducan ro jena je rijec "ranap" Ka a $i majka nakon sto $i jeca zavrsila osnovnu skolu opet zatru nila, ta a se !ovorilo a ce ro iti ijete za !ranape" Najmla ja $raca i sestre vukli su kese s kruhom i mlijekom i to je $ilo neko nepisano pravilo koje se o$icno nije iznevjeravalo i koje $i trajalo uze ne!o sto je to normalno" Najmla ji su najmla jima ostajali i ka $i navrsili osamnaestu" # ta ih se jos slalo u !ranap" -a rijec nastala je o nece!a sto se zvalo 4&A sko NAa$avno 're uzece" -a (irma poslovala je poslije rata, ali se s !o inama utopila u ru!e (irme, tako a u nase vrijeme niko za nju vise nije ni znao" U nase vrijeme svi !ranapi $ili su U'#+jevi" U !ranapu u Kevrinom 'otoku kroz cijele se am esete i polovinu osam esetih ra io je poslovo ja I,ro" %n je $io i poslovo ja i sva ra na sna!a i je ini pro avac" %nizi, sije covjek, promuklo! !lasa i vjecne prijaznosti $io je inte!rirajuci (aktor nase mahale" Nismo znali ni ko nam je pre sje nik Mjesne zaje nice, ni ko nam o vozi smece, naplacuje vo u i televiziju, ali smo za #$ru znali svi jer je nje!ova zvijez a paziteljica $ila zvijez om paziteljicom nasih ulica" %n nas je hranio, prao i pitao) 2Kako su ko kuce*2 U nje!a se nije kupovalo na u!, ali to nije vazno jer nisu $ila takva vremena" 1rije io nam je kao sto je nasim ocevima i je ovima vrije io $akalin s Bjelava i zato neka mu je rahmet usi ako je umro i neka !a nase sjecanje cuva u z ravlju ako je ziv" OZBILJNO PIT0NJE 3%S SE M%ZDA NAD3E '%NEK# Z#D NA K%SE1U, moz a u Ulici kralja -omislava, moz a na vorisnim (asa ama kuca u Ulici Matije 4upca ili na nekom ru!om mjestu i u nekom ru!om ijelu !ra a postoji taj zi koji cuva iz$lije jeli !ra(it s natpisom) %ZB#L3N% '#-AN3E" -re$alo $i !a $arem uslikati ako se vec ne moze zastititi zakonom i pro!lasiti za spomenik kulture" -aj !ra(it je star se amnaest ili osamnaest !o ina i je an je o esetina ili stotina istih natpisa koji su se je ne noci pojavili na sarajevskim (asa ama kao io specijalne marketinske akcije koju je pre uzeo Z'aja 0rs'a"agi( pre koncert svo! $en a, %z$iljno! pitanja, koji je tre$ao $iti o rzan u Kuku, Steleksu ili na nekom sro nom mjestu" Le!en a kaze a koncert nije o rzan, ne!o su Zlaja i nje!ovi muzicari pozvani u miliciju ! je im je receno a ozvolu za svirku nece o$iti sve ok ne iz$risu svako %ZB#L3N% '#-AN3E sa sarajevskih ulica" Uvjerili smo se ta a a ni milicija nije $as uvijek tako !lupa i neo$avijestena, niti se njezine meto e uvijek svo e na pen recenje i potezanje za uho" #li se, moz a, ipak o!o ilo nesto ru!o, moz a prica uopce nije istinita jer su ipak sve o anas ostali vi ljivi tra!ovi poneko! o tih !ra(ita" Natpisi na zi ovima traju uze o $en ova, a poneka i o lju skih zivota" Nakon (rke s !ra(itima Zlaja Arslana!ic je otisao u vojsku, %z$iljno pitanje se zauvijek raspalo ne ostavivsi $as nikakvo! tra!a na nasim muzickim sentimentima" 'oslije je Zlaja nekoliko mjeseci svirao s Elvisom i Meteorima i napisao im nika snimljenu i anas vec sasvim za$oravljenu pjesmu koja je pjevala) Sarajevo spava u Bsa tu i e za$oravljena rijecC sablonu, Sarajevo spava sto "odina u istom 4azonu" 'oruka pjesme $ila je a Sarajevo pro$u iti nika nitko nece i jelovala je ta a strasno oz$iljno i intelektualno jer je takav $io i njezin autor" Kasnije se Zlaja uhvatio komercijale, napravio ,rvenu ja$uku, postao slavan, napisao je nu tuznu i nostal!icnu pjesmu sarajevske opsa e i otisao preko velike $are" Nije se htio vratiti ni ka !a je zvalo a sa ,rvenom ja$ukom, opet u novim uvjetima i vremenima, pokupi lovu" A to je (akat $ilo u re u i $ilo je oslje no, $ez o$zira na motive" Zapravo, $ilo je kao u onoj pjesmi Borisa Bi&eti(a iz se am esetih !o ina koja je pjevala) 3ikad ne zovi stare ljubavi jer ce ti reci "lasom sjetnim, sa nasim sam se rastankom pomirila, pa zar moram jos sa jednim" A kako vrijeme prolazi i kako se !o ine sjecanja nasla!uju je na na ru!u, a povijest nasih zivota $iva cjelovitom $u uci a je sve njezino je nako avno, i ono sto se o!a jalo ./68", kao i ono sto se o!a jalo ./6/", izme ju price o %z$iljnom pitanju i price o Zlajinoj ,rvenoj ja$uci sve je manje razlike" # je na, i ru!a avno su zavrsene i za so$om su ostavile samo va $lije a tra!a" 'rvi je na zi u, a ru!i u uzasno avnoj pjesmi o kisi i prozoru koju pjeva Dra&e" i(' Zijo" # ama $as nitko jako ne vo i racuna o tome sta je $ilo alternativa, a sta komercijala jer se novih zivota ne tice ni je no, ni ru!o" %ni stari su poput zi ova u svjeze okrecenom stanu o cijem stvarnom sa rzaju ne znamo zapravo vise nista i nitko nista nece znati osim molera koji ce za eset+ va eset !o ina stemati $oju i tacno ce znati kako su i cime ti zi ovi $ili $ojeni" Ali nje!a se to zapravo nece ticati, kao sto se one koji su osli poslije uopce ne tice sta je $ilo to %z$iljno pitanje" 1jerovali smo u oz$iljne stvari i misli li smo a na svoj svijet mozemo ima ti neko! utjecaja" -ako jer smo mislili a nema nice! $analnije! i im$ecilnije! o Mirzino! jata i pjesme /psolutno tvoj i a nema nice! naivnije! o Lju,ise a(i(a koji je svirao Smoke on t!e <at!er i pravio salto unatra! skupa s !itarom" A on a su nam se naru!ali nasi ro jeni zivoti ponistivsi svaku razliku izme ju ono!a sto je $ilo !lupo i ono!a za sta smo vjerovali a moze promijeniti svijet" Ali ono sto zna za$oljeti ako se covjek $as jako zamisli, jest a se ne moze sjetiti $as nije ne pjesme i nije no! stiha !rupe %z$iljno pitanje, a sjeca se ipak pjesama Mirzino! jata" %no sto je $ilo vazno poneka vise ne postoji" 1i is samo taj $en , Zlaju Arslana!ica kako nesto $jesomucno svira na svojoj !itari i kako salje neke jako oz$iljne poruke, vi is se$e kako ih !le as i znas a si to onaj ti koji ih i cuje, a s kojim anas ne uspijevas uspostaviti vezu" Sta ti je taj covjek koje! se sjecas, taj covjek koji si ti o prije osamnaest !o ina* -o je (akat jako oz$iljno pitanje, vjerovatno najoz$iljnije koje je na sasvim oso$na povijest moze postaviti" EVOLU*IJ0

U D&U4%M %SN%1NE 1%D#L% NAS 3E U MUZE3 revoluci je" #za, u voristu, stajao je veliki top, a covjek s $rkovima pricao je u kojim je sve $itkama taj top pucao" 'ricao je monotono, po hilja iti put istu pricu, tako a smo pomislili kako je sasvim normalno i o$icno to pucanje topova5 normalno kao skolsko zvono, nailazak tramvaja i sve ru!e stvari koje su osa ne ka o njima mislis, a jos osa nije postanu cim o njima pocnes !ovoriti" Ali morali smo $rku o slusati jer je takav $io re i jer je uciteljica 0i!a 0'i,egovi( stro!im po!le om na !le ala a se i ovom prilikom re postuje" A on a su nas uveli unutra" %pet topovi i mitraljezi, ali ne pravi, ne!o na slikama" 'otom (oto!ra(ije partizanskih je inica koje su oslo$a jale Sarajevo, naocale i nalivpera po!inulih ile!alaca, je an prasnjavi pistolj i !eo!ra(ske karte koje su pokazivale kako je iz!le ala zemlja ok je trajao rat" A iz!le ala je isto kao i anas) iste planine i rijeke, ista #stra i ista Make onija s Al$anijom, cu nom zemljom zavucenom u utro$u omovine koja je $ila meta(ora za svo siromastvo ovo!a svijeta i za staljinizam" 'ricao se vic) "/ta ka&e s$iker "a $o(etku a',a"skog !"ev"ika< Do,ra ve(er+ !ru&e $re!sje!"i(e#" Brko je komentirao slike, karte i pre mete, ali je samo prosao pore (oto!ra(ije koja je $ila zanimljiva i iz koje ce nastati mno!i ruzni snovi" 'rikazivala je neko! veliko!, strasno e$elo! covjeka s naocalama koji je pokusavao skinuti prsten s prsta" Lice mu je $ilo skroz izo$liceno jer !a nije mo!ao skinuti i jer mu je o to! prstena ovisio zivot" -o ni! je nije pisalo, ali se vi jelo a je tako" Ali $rku ta slika nije inspirisala na pre avanje o revoluciji" Na njoj nije $ilo nikakvo! junastva" 'rikazivala je samo strah, a strah smo mo!li razumjeti $olje i tacnije o svake revolucije" &evolucija je $ila monotona prica i nesto $ez ce!a nismo mo!li zivjeti, ali a nas je netko pitao cemu revolucija zapravo sluzi, ne $ismo mu znali reci" %sim sto $i rekli a je revolucijom po$ije jena $urzoazija i istjerani okupatori" No, to nije $io nikakav o !ovor i to smo znali vec u ru!om razre u osnovne" -a slika u!o se vracala u snove i nisu je mo!li istisnuti cak ni prvi !orror (ilmovi, pa cak ni ona strasna serija u kojoj se pojavljivala Leptirica" -esko je zamisliti ista strasnije o covjeka koji pokusava skinuti prsten koji je avno stavio na prst, jos u vrijeme ka a nije $io tako e$eo, a sa !a u trenu mora skinuti s prsta jer ce inace ostati $ez !lave" -a slika je zapravo prikazivala 3asenovac" U ono vrijeme to jos nismo znali, ali ima vremena, saznat cemo vec, svako na svoj nacin" Lo!or nisu oni zivi kosturi koji nam nisu slicni, niti je lo!or $o ljikava zica, niti su lo!or ustase i Nijemci na o sjecenom !lavom neko! nesretnika" Lo!or je covjek koji pokusava skinuti prsten sa svo!a prsta" Nevi ljivi su oni z$o! kojih to mora ciniti i koji su !a natjerali u smrtni strah" Z$o! nece!a nam se cini a smo krivi ok !le amo tu sliku" 'reko rijeke, pa u $r o, malo o Muzeja revolucije, $io je spomenik na 1racama" S to! mjesta najljepse se mo!ao vi jeti !ra jer samo s to! mjesta nije se primjecivalo kako je Sarajevo po ijeljeno na stari !ra , sa!ra jen u neka spora vremena, i na novi !ra koji je rastao kako smo i samo rasli" Samo s 1raca Sarajevo je iz!le alo kao je an !ra i samo se s 1raca vi jelo vrijeme koje je u njemu prolazilo i iza se$e ostavljalo jasan i cisti tra!" 4le ano s to! mjesta, vrijeme jeluje utjesno jer iza se$e ne ostavlja smrt, ne!o ostavlja kuce i na svakoj o njih znak kako su zivjeli i o cemu su razmisljali oni koji su ih !ra ili" Na spomeniku $ila su upisana imena lju i koji su o ./F." o ./F7" u$ijeni ili su po!inuli za svoj !ra " Beskrajan niz imena i prezimena, a me ju njima $ez$rojni 3evreji" 3e no o upisanih imena moz a je $ilo ime covjeka koji pokusava skinuti prsten sa svoje ruke" Mo!ao si se samo na ati a nije tako, a taj covjek nije $io iz nase!a !ra a i a je uspio skinuti prsten, pa je zato ostao ziv" Kao ijete oista vjerujes a je ovoljno skinuti prsten sa za e$ljalo! prsta pa a ti zivot oproste oni koji su taj prsten htjeli oteti" Bilo $i utjesno a je ta vjera mo!la ostati" /0 0JLIJE '&EK%&A,U3U,# S1%3 KU,N# '&A4, ,%13EK SE U %N% vrijeme plasio samo je no!a) a se ne provaliI Ne provaliti se, ne ispasti $u ala i ne ati povo a okolini a te zeza $io je prvi zivotni imperativ, temelj socijalne svijesti Sarajeva i prva stvar koju o zivota naucis nakon sto pocnes okolo ho ati sam, $ez a te prate tata i mama" ,u a su lju i ra ili, samo a se ne $i provalili, a najvece $lamaze ozivljavali su upravo z$o! to! panicno!, en emsko! sarajevsko! straha, ono! straha po kojemu se taj !ra razlikovao o svih ru!ih !ra ova na svijetu" Mo!lo $i se cak reci i a su $io!ra(ije lju i o$likovane u znaku to! straha, a su aroviti postali jos arovitijima jer su se $ojali a se ne provale" A o provaljivanja $i se naj$olje $ranio a!resijom, provaljivanjem ru!ih ili izi!ravanjem ravno usnosti prema stvarima prema kojima nikako nisi ravno usan" &ecimo, ka je ono 4usta o$io Zlatnu palmu, pa ka je na tele(on rekao a evo upravo mijenja parkete ko M'a!e"a Materi(a, ko $iva + za$oli !a za tu 'almu, to je $io tipski primjer reakcije Sarajlije koji se uplasio a se ne provali" Ka $i se covjek, recimo, zvao Mi'je"ko, pa $i stanovao tacno na pola puta izme ju %snovne skole 2Miljenko ,vitkovic2 i %snovne skole 2Silvije Strahimir Kranjcevic2, vec u osmoj !o ini znao je a se rukama i no!ama mora $oriti a !a slucajno ne upisu u skolu 2Miljenko ,vitkovic2" 1ec ta a mo!ao je znati sta ce mu se o!o iti ako se samo na je an an pojavi u skoli krivo!a imena i vec ta a !a je nepo!resivo vo io onaj instinkt koji je Sarajlije nase! vremena vjecno pratio i koje! najcesce nisu $ili ni svjesni" Zapravo, postajali su !a svjesni tek nakon sto $i nekoliko mjeseci zivjeli u ru!im !ra ovima i nakon sto $i u cu u ustanovili a tamo $as nitko ne vre$a njihov po!resan korak, niti se jako veseli ka a se, $arem po sarajevskim kriterijima, slucajno provale" U tim ru!im !ra ovima i $ratskim repu$likama vjerovalo se a su Sarajlije strasno uhoviti lju i i a su u stanju neprestano se u u$itacnom ritmu zaje$avati" Ako je u tom vjerovanju i $ilo neke istine, a $ilo je ako se samo upore is s nekim tko olazi, recimo, iz Za!re$a, Lju$ljane ili neko! slicno! !ra a, on a je ta

uhovitost $ila iz$rusena za !o ina teske muke z$o! smijeha na tvoj racun" %naj kome se nika a nisu otvoreno i !ru$o po smjehivali, nika a nece znati zasmijavati i nasmijavati lju e" U osnovi, sve je $ilo pre metom zaje$ancije i iz sve!a sto je covjek $io, covjek se mo!ao provaliti" #stovremeno, $ilo je to pre ivno vrijeme in ivi ualizma jer si $io sam pre svijetom i jer je svatko $io sam pre so$om" Bio si svijet a a nisi $io ni naro , ni sta o, ni zasticeni pripa nik ice!a" Ka a smo postali pripa nici, a to je $ilo on a ka a se nasa prica zavrsila ili se jos zavrsavala, postali smo u isto vrijeme i zasticeni i prezreni" #li smo postali zasticeni prezirom onih koji su pripa nici nece! ru!o!" U nova vremena vise nema straha o provaljivanja, a zaje$ancija na neciji racun samo je (olklorni ostatak neko! proslo! zivota i $ezazlena je kao crno+$ijeli !orror (ilmovi u kojima ne vjerujes ni 4o zili, ni 4o zilinoj zrtvi" U se mom razre u o jeljenje razre nika 3rvoja )i'i$ovi(a o$ilo je novo! ucenika, tipa koji je vaput pao na !o inu, a zvao se /'o,o!a" Vukovi(" Ka a !a je razre nik pitao iz koje skole je osao, Slo$o an 1ukovic je rekao a je osao iz %snovne skole 2Slo$o an 1ukovic2, na sta je cijeli razre , narocito muski io, zavrsio po klupama o smijeha" &azre nik se, naravno, nije smijao, ne!o je poceo iz$ezumljene ucenike za uho po izati s po a, ali ni njemu nije $ilo $as sasvim sveje no jer je i on shvacao sta je smijesno u tome sto je Slo$o an 1ukovic osao iz skole 2Slo$o an 1ukovic2" A ima li itko tko $i se anas tome nasmijao* Ako i ima, ta a $i se tome smijao samo zato sto se sjeca a su takve stvari neka stvarno $ile smijesne i a su $ile tim smjesnije jer si znao a ce $lam i provaljenost ono!a kome se smijes $iti veci sto mu se jace $u es smijao" Jo-"A *as- neka avno pjevao je pjesmu o jecaku kojem je otac ao zensko ime" Malo! su cijelo jetinjstvo z$o! to!a maltretirali i o lucio je u$iti oca" Ka a !a je nakon !o ina scepao, pitao !a je zasto mu je ao takvo ime" Da $i se znao $oriti u zivotu, sine" Sarajevo je tih !o ina svim svojim jecacima alo takva imena, a oni ako se i nisu naucili $oriti, naucili su sjecati se, sretni u svojoj proslosti" P O/J04 IZ Z0BO 0V0 U SN%1#MA SE 1&A,A3U # %N# K%3E 1#SE N#KADA necemo vi jeti, oni koje smo za$oravili, nismo se na javi ni sjecali a postoje, a on a o ju, o$icno neposre no pre $u jenje, i sasvim ispune an" Mislimo na njih, smjeskamo se $lesavo, na upitne po!le e slijezemo ramenima jer se ne moze reci, to se ne moze o$jasniti, moze se samo o zivjeti an uz te !oste snova i na kraju ih opet + ovo! puta moz a zauvijek + za$oraviti" Nitko tko ih vi io nije, pa ih za$oravio i on a mu se vratili u snove, ne zna po cemu su ti lju i $ili vazni" A zapravo su vazni samo po tome sto su se cu om pojavili nakon sto su $ili za$oravljeni" Ne mozes razmisljati o onima koje si za$oravio, kao sto ne mozes prezivjeti vlastitu smrt, pa ka ti se iznena a vrate oni kojih nije $ilo, ucini ti se a je ovaj svijet nacas postao manje smrtan" &ecimo, uvuce ti se u san onaj slijepac" Ni imena mu ne znas, niti si !a ika a znao" Ali svi ce o mah znati o kome je rijec" 'ojavio se pocetkom se am esetih, a moz a i ranije, ali si !a ta a poceo vi jati jer je upravo to i $ilo vrijeme u kojemu si upoznavao svoj !ra " Nije on $io prvi slijepac u tvom zivotu, ali je $io prvi koji nije nosio tamne naocale i vi jele su mu se one vije $ijele ku!le umjesto ociju" Lice $ez ociju $ilo je strasno jer je to $ilo lice $ez ikakvo! izraza" U te$i je ra jalo strah, a u o raslima u!lavnom mrznju" Naucit ces) mrzili su !a jer nije nosio te naocale i jer je otkrivao ono sto se ne smije vi jeti ili sto je $olje ne vi jeti ako se hoce zivjeti spokojno" -a a je mo!ao imati tri esetak !o ina" Nosio je tamnoplavo o ijelo, $io je jako mrsav i imao je rijetku crnu $ra u" U to vrijeme nije prosio" Samo je ho ao ulicama ,entra i kuckao onim svojim stapom o zi ove, a svi su mu se sklanjali s puta" Bilo je takvo vrijeme) lju i nisu trcali za lakim sevapom i nisu slijepce uzimali po ruku i nazor ih prevo ili preko ulice i u!urivali u tramvaj" -o ce poceti ra iti puno kasnije" 1i jao si !a potom cesto, ali u me juvremenu nika ne $i pomislio na nje!a" S !o inama o ijelo je postajalo sve prljavije, on je cesto teturao ulicom i uskoro se nije znalo je li taj covjek vise slijep ili je vise pijan" Ka a se tako nesto iz!ovori, to zvuci kao strasna !ru$ost, ali nemojmo se la!ati, $arem nemojmo u sjecanjima, taj covjek se vecini lju i !a io" 'o!otovo starijima" Ka a si !a prvi put vi io, imao je eset prstiju" U to si sasvim si!uran, ali nakon eset !o ina poceli su mu (aliti prsti i na je noj i na ru!oj ruci" Nisi ih $rojao" Nitko ih nije $rojao, ali se cinilo kako iz !o ine u !o inu ima sve manje prstiju" U to vrijeme poceo je nositi one crne naocale5 valj a !a je netko natjerao a to cini, ali ti prsti su lju ima $ivali strasniji o nje!ovih praznih ocnih ku!li" Do$ronamjerni su vjerovali a je u pitanju neka $olest z$o! koje covjeku otpa aju prsti, mastoviti su mislili a si on sam o sijeca prste o silno! uzasa jer je slijep, a zli su psovali kroz zu$e jer to cini i smatrali su a je sve, ama $as sve to poslje ica alkohola" Zli lju i su uvijek zalju$ljeni u tu je poroke, a ta zalju$ljenost je u nasem !ra u veca ne!o i! je na svijetu" -u ji porok uvijek je o$ar povo za vlastitu psovku" U $iti taj covjek $io je samo je an o sarajevskih prosjaka" Ali ti se sjecas vremena ka nije prosio, niti je teturao o alkohola, ne!o je samo $io slijep i to je svima pokazivao" U jeljivali su mu samo oni koji su se na!le ali smrti ili na smrt nisu $ili osjetljivi" Sjetio si !a se ka a si po prvi puta, pocetkom osam esetih, procitao Si ranovu pjesmu Slijepac pjeva svome "radu" # sjetis !a se svaki put ka ju procitas" 'jesma je romanticna i utjesna slika nece!a strasno! i zato si umisljao a ju je /i!ra" napisao $as tom covjeku" Napisao ju je a necemu strasnom pruzi lju sku mjeru" #li tacnije) a po!le u na nesto strasno pruzi lju sku mjeru" Nakon sna osjetio si njeznost cak i za to! covjeka koje! si se uvijek plasio, iako si vec kao ijete znao a ti nista ne moze" Za$oravljeni, zivi i mrtvi, uvijek su o$ri !osti snova" Za$orav je pametniji o smrti jer se iz za$orava poneko i vrati" #z smrti se nitko ne vraca" Bez Bo!a $as svaka smrt je !lupa"

NO1OMETNI LOMOVI B#L% 3E -% DA1N%, 3%S U 1&#3EME D%K 3E B%4 '% zemlji ho ao, a V'a!a"ko /tojakovi( nas izvjestavao a je Pau' Breit"er clan zapa nonjemacke komunisticke partije, ka a se na sta ionu 3NA zacuo mukli prasak, kao a je netko u ario sjekirom po smrznutoj cjepanici i otprve ju rascijepio" -o je poslje nji i!rac o$rane tuzlanske 2Slo$o e2 Jusu2 3atu"i( mla oj na i 2'artizana2 Zora"u a(i(u je nim potezom slomio no!u" Zamuknuo je sta ion, svima je u usima $io samo taj strasni prasak, 3usu( se rzao za !lavu, a vojica su o nijela &acica na nosilima" % nijeli su !a zauvijek" Zoran &acic se vise nika a nece vratiti na no!ometne terene i ostat ce je an o onih cija imena pamtimo samo z$o! nesrece jer su samo po nesreci $ila vazna" Nekoliko sezona ranije, mo!lo je to $iti ./EF" ili ./E7", na je nom o$icnom trenin!u poslje nji i!rac 29aj ukove2 o$rane Iva" Bu'ja" zahvatio je po nozi naj arovitije! i!raca !eneracije Ivi(u Matkovi(a, no!a je pukla, Matkovica su o nijeli i vise !a nika a nisu vratili" Buljan je ta a pustio $ra u i ao zavjet a se nece o$rijati sve ok se Matkovic ne vrati u prvi tim 29aj uka2" Nije se $rijao nekoliko !o ina, nosio je $ra u i na onoj strasnoj utakmici u kojoj je 29aj uk2, nakon splitske po$je e o F)., iz!u$io o 2St" Etiena2 sa .)7, a on a se je no! ana je nostavno o$rijao, iako se Matkovic nije vratio u 29aj ukovu2 ekipu" No, ta a se #vice Matkovica vise nitko nije ni sjecao" -ako su Buljan i 9atunic okrajcili vojicu i!raca koji su moz a $ili arovitiji, ali eto nisu imali srece, pa su naletjeli na va o vec o lucna poslje nja i!raca o$rane i zauvijek nestali s no!ometnih terena" #van i 3usu( $ili su je nostavno prejaki za krhke kosti svojih suparnika, ali u njihovoj !ru$osti nije $ilo namjere jer nije $ilo takvo ni vrijeme" Se am esetih nitko nikome nije namjerno lomio no!e i ruke, cupao srce, niti raz$ijao !lavu" 3e nostavno, tako $i se o!o ilo" Desetak !o ina kasnije na nasim se omovima vec spustao neki cu an mrak, onaj mrak nakon koje! ne svanjiva, pa nam se oci na nje!a moraju priviknuti, na nje!a i na sve ono sto ce on onijeti sa so$om u miraz novoj povijesti u kojoj ce se svi nasi lju i pretvoriti u nase i tu je naro e, pa ih u silnome mraku vise necemo ni razaznavati" U to vrijeme i!rala se na sta ionu Kara$urma utakmica izme ju 2%:K Beo!ra a2 i 29aj uka2" Njezin rezultat ni za ko!a nije $io presu an, ali su 2&omanticari s Kara$urme2 o prve minute nasrtali na cjevanice, !leznjeve i koljena ono! naj$olje! 29aj ukovo!2 i!raca" U tom poslu im je asistirao su ija, tko $i mu se imena sjetio, koji je sve vrijeme !lumio slijepo! epsko! pjesnika )i'i$a Vis"ji(a i teatralno mahao rukama, ne primjecujuci stanovito! Djor!ja /er$aka kako stema no!e B'a&a /'iskovi(a, klese ih i lomi kao a to nisu lju ske no!e, ne!o je rijec o $rackom kamenu cijelcu o koje! ce on, Djor je, kao sam Iva" Mestrovi( isklesati neku neprolaznu vrije nost nase umiruce ju!oslavenske kulture" Na kraju !a je i isklesao" Nekako sre inom ru!o! poluvremena Blaz Sliskovic se vise nije i!ao sa zelene trave, otrcala su vojica s nosilima i o nijeli !a van terena" -amo su cekala $olnicka kola koja su Baku o vezla u neku $eo!ra sku $olnicu, ! je je, eto, ija!nosticiran prijelom i ! je je u knji!ama nasih sjecanja ostalo u$iljezeno jelo Djor ja Serpaka, i!raca koji se o 9atunica i Buljana razlikovao jos po necemu osim po tome sto je covjeku namjerno lomio i slomio no!u) naime, Serpak u svojoj karijeri nije ucinio $as vise nista vrije no spomena osim sto je je nom o najvecih $osanskoherce!ovackih no!ometnih talenata slomio no!u" -o sto se Sliskovic kasnije oporavio i sto je opet avao !olove ravno iz kornera, to vise i nije vazno" Da je $ilo po Djor ju Serpaku, moz a !a ne $i $ilo ni me ju zivima" A 3usu( 9atunic, on je nakon sezone ili vije pre>ao u 2'artizan2, ospio o reprezentacije i na onoj mahnitoj utakmici protiv Qpanjolske ka a je Jua"ito o$io (la>u u !lavu, 9atunic je ao !ol pucajuci sa svoje polovine terena" Su ija En!lez poni>tio je taj !ol a a nitko nije znao za>to" Moz a zato >to je nesretni 3usu( prejako u ario po lopti, pa je su ija mislio a joj je mo!ao slomiti no!u" POVIJE/T / *0 S-% S-E %S3E,AL# D%K 3E 9%& AB&ASE1#, NA o$iljezavanju cetr esete ili vec koje !o isnjice $itke na Kozari pjevao) Prije cemo mi umrijeti ne"o svoje zemlje dat* 4 je je $ila omovina i ! je je srce ka je onaj $eo!ra ski pjesnik tuzno!a maja ./68" !rmio s ekrana) %o -rmecu sme reci 8ito nije, a mi jesmo, kad je -rmec licno njemu raport predavao* -esko je anas znati o !ovore na takva pitanja, cak i ako je covjek sasvim iskren i ako mu je stalo o povijesne istine onoliko koliko mu je stalo o svake, ama $as svake, !o ine nje!ovo! zivota" -esko je znati, jer samo !lava pamti, a srce je $ez pameti i tesko !a je po sjetiti na nesto" %no se samo o!lasi ka iznena a i izne$uha, mimo svake unutarnje cenzure, o nje!a o je vijest iz proslih vremena" &ecimo, ovako) vozis se tramvajem, $as nesto zamisljen, i o neku ti o usiju o ju vijesti iz sporta" 1alj a netko rzi ukljucen tranzistor ili, ok stojite na sema(oru, cujes ra io iz neko! auta" Ako ne slusas te vijesti i ako mislis o necemu svome, sto ce ti srce reci ka o nje!a sti!ne in(ormacija a se sutra tu i tu sastaju reprezentacije 3u!oslavije i 9rvatske ili + a stvar $u e jos jaca + 3u!oslavije i Bosne i 9erce!ovine" U je nom malom jelicu sekun e srce ce reci) vi i, pa i!ra 3u!oslavijaI # neces samom se$i vjerovati, a vlastitom srcu zeljet ces in(arkt jer vi i !a kakvo je) njemu je 3u!oslavija jos uvijek &eprezentacija i Domovina, a 9rvatska, Bosna, Make onija su i alje rijeci iz re!ionalnih kronika, poljoprivre nih emisija i ljetnih morskih sva ja" 'ovijest srca je ina je autenticna lju ska povijest" Sve ru!o su historije civilizacija, naro a, plemena i njihovih i eja, pa u njima ne mozes pronaci zive prijatelje, ro $inu, za$oravljena lica s televizijskih ekrana, mrtve ceske turiste, ostarjele !ale$ove s makarske rivijere i Mostarce koji !ovore kao a se ru!aju cijelom svijetu" Njih srce zna nakon sto ih !lava za$oravi, kao sto srce zna 3u!oslaviju, tu rijec koja te$i znaci vec nesto eseto, nesto kao !orki $a em koji je te$i !orak, ali srcu eto nije i nika nece $iti"

Nevjerojatnim ti se cini a si pjevao tu himnu, a si to cinio cesto i a sasvim si!urno vise nije nu himnu neces pjevati koliko si pjevao ej, Slaveni" 'rvi put pjevao si je ka te je primalo u pionire" -a a nisi znao sta znaci ono 2 u$ se lama2, niti ono 2postojano kao klisurine2, a po!otovu ti nije mo!lo $iti jasno sto znaci) Proklet bio izdajica svoje domovine" Mislio si a je rijec o cetnicima i ustasama, ali ti nije islo u !lavu a je ovo i njihova omovina jer te je ucilo a je 3u!oslavija omovina lju i koji ju vole, akle onih koji osjecaju ono sto srce pamti ka cuje stih) Prije cemo mi umrijeti ne"o svoje zemlje dat" A zapravo se ra ilo o necemu je nostavnom, necemu sto je u!o io Bo! a $u e $as takvo kakvo jest ili je moz a u!o io slucaj a nam pokaze kako Bo!a ipak ima" Naime, ok smo pjevali tu himnu i proklinjali iz ajicu svoje omovine, $acali smo prokletstvo na se$e i svoja $u uca vremena" Nase iz ajstvo $it ce $ez umisljaja, ali ce ipak $iti iz ajstvo" #z ajicama smo postali ono! trenutka ka smo prestali pjevati tu himnu ili ka a smo ju po prvi puta otpjevali s uvjerenjem i srce na!ovorili a rijec 3u!oslavija osjeca tako kako ju osjeca" Zivjeli smo u vremenu $ez lukavstva" #li smo moz a $ili !eneracija koja nije prepoznala lukavstvo nasih ro itelja i njihove !eneracije, one iste !eneracije koja nas je utjerivala u lju$av prema 3u!oslaviji i koja je 3u!oslaviju krvavo razvalila i u smrt otjerala lju e i njihove uspomene" Nama je nasa omovina $ila la!ana kao zastava o papira, a !eneraciji nasih ro itelja ona je $ila teska kao top" Mi nismo $ili u partiji, nismo o$ijali stanove i kre ite za auto i nismo sti!li nista uciniti iz interesa" Mi se s 3u!oslavijom nismo kurvali, a nasi ro itelji jesu" -o smo im spremni oprostiti puno lakse ne!o sto vlastitom srcu prastamo osjecaj za 3u!oslaviju" Dirljiv je !las jeteta ok pokusava nesto oz$iljno reci, ok pokusava reci ono sto je culo o o raslih ili sto su o rasli smislili kao mu rost ili ljepotu" Evo, i sa se mozes sjetiti svo!a !lasa kako pre cijelom skolom G/" novem$ra ./EF" eklamira) Da "a cuje Za"orje se primaklo /vali, more 3ebojsinoj kuliR #li) %ada "ovori, kao da zvezde padajuR 'okusas li nesto novo reci tim istim !lasom, nece ti uspjeti jer si iz!u$io vjeru u velike rijeci koje ne razumijes" Mjera svake vjere istovjetna je mjeri cisto!a sjecanja" Samo onaj tko se sjeca cisto je pravi vjernik" 1 EN0DI M0 / U L3E-% .6E6" SU K%N3AN#,# BA&UNA :#L#'%1#,A U Sarajevo opremili nove o$icaje, sre njeuropsku melankoliju, prostituciju, Europu i !rena irmars" Domaci su se malo $unili, ali su vrlo $rzo popustili jer izme ju tursko! erta i austrijske melankolije i nije $ilo neke razlike, a cesar, kao ni sultan, nika nam nije $io prvi komsija, pa se i na je no! i na ru!o! covjek mo!ao lako naviknuti" Sve je nas svijet prihvatio i na sve se priviknuo, samo sto su je ni sa mislili kako je osla njihova vjera i vlast umjesto vjere i vlasti ovih ru!ih" Naravno, nisu $ili u pravu jer ni Stam$ol, ni Bec nisu Bosnu uzimali se$i z$o! vjere, niti zato a $i Bosancima poma!ali u njihovom vjecnom natezanju oko to!a cija je vjera $olja i ciji hram tre$a $iti $lizi Bo!u" Uzimali su Bosnu jer im je tre$ala, kao sto su i oni tre$ali Bosni a je ucine $oljom i svjetskijom" Stam$ol je $io planetarni NeS Tork ka je Bosni $io !lavnim !ra om, kao sto je i Bec $io planetarni Stam$ol ka je o lucio Bosnu uzeti se$i" E, ka su krscani ocekali svo! cara, o$ili su i !rena irmars" -a pompezna i mocna rijec oznacavala je je no sirotinjsko jelo nacinjeno o krumpira, luka i rize" 4rena irmars je $io sav o $ije e i to one nemastovite $ije e koja nista ne sakriva i nista ne cini laksim i po nosljivim" Ali to ne ostojanstveno jelo imalo je mocno ime kroz koje su o jekivali $ecki valceri, rzavna moc i vjekovna kultura onih koji su !a spravljali i jeli" Da, komsije su ta a vjerovale a su $olje i kulturnije i a se o muslimana razlikuju upravo po tome sto su u se$i sa$rali svo iskustvo je ine prave civilizacije ovo! svijeta, europske civilizacije" Za sustinu su $ili uskraceni jer su $ili sirotinja na peri(eriji svih svjetova, ali su se stitili imenom koje ce promarsirati kroz cijelu nasu povijest i nestati malo pre raspa " 4rena irmars su u Sarajevu spravljale nase $ake, tetke i ujne, sve neki starinski svijet koji je socijalno $o!atstvo prihvacao kao nesto privremeno, na sto se ne tre$a previse o$azirati jer ce opet si!urno oci vrijeme sirotinje ka a cemo se stititi samo imenima" Uzalu na su $ila nasa zapoma!anja i uzalu na je $ila promjena koja se o!o ila u nasim srcima i emotivnim ikcionarima) nama !rena irmars nije zvucao kao nesto mocno, ne!o smo !a ozivljavali kao narocito ponizavajuci o$lik mucenja koje je izmislio licno 3it'er" #sti nam je $io i smarn i kajzer smarn i ajnpren supa, pa nam nije ni pa alo na pamet a ce s o laskom nasih $aka, tetaka i ujni sa svijeta nestati i !rena irmars, poslje nji zivi tra! je no! $ije no! vitestva" Komsiju muslimana se ne $i pocastilo !rena irmarsom, prem a u !rena irmarsu nije $ilo ni svinjetine, ni svinjske masti, ali zasto $i covjek znao za nasu $ije u i siromastvo ovo!a ana" Mo!ao $i pomisliti a smo ja niji o nje!a, a mi to ne zelimo" Uostalom, ni on nas nika a nije nutkao halvom i rahvanijom, tim naj$je nijim $osanskim kolacima koji su svje ocili o nasem $osanskom ja u na je nak nacin kao i !rena irmars" Krscani su $ili cuvari je ne, a muslimani ru!e strane iste $ije e" Ali ta $ije a ipak je $ila $ije om je ne civilizacije, a ne $ije om svijeta koji nema ni korijena ni imena" -ek u nase o$a vi jet cemo sta ce se o!o iti ka a umjesto !rena irmarsa, smarna, rahvanije i halve sirotinja pocne jesti 3a ran napolitanke" Samo na prvi kus i prvi zalo!aj te napolitanke $ile su manje o vratne o tra icionalnih $osanskih pomija, ali s vremenom shvatis i osjetis a o njih nema nice! !a nije! i $ezna nije! jer nakon sto je nom pocnes rucavati ,arneP pastetu i veceravati 3a ran napolitanke, vise nika a neces imati !ra janske i poro icne rituale i tra icije i na u a ce je nom $iti $olje i $o!atije" Svijet je proklet sirotinjom" Sirotinja !ra i Ba$ilonske kule i vrije ja Bo!a" Sirotinja pravi $aklave o va eset katova jer vjeruje a se $aklava mjeri svojom visinom" -e $aklave koje su zavla ale nasim malo!ra janskim svijetom tokom se am esetih $ile su Ba$ilonska kula nase!a svijeta" Uvrije ili smo Bo!a ili

smo uvrije ili vlastiti svijet, pa smo z$o! to!a ostali prokleti i e(initivno sami $ez svo!a Stam$ola i svo!a Beca" 'oneka nocu, tamo o -re$evica, za onih le enih, $istrih i cistih veceri kakve su u Sarajevu iznimno rijetke, zna ti se kroza san uciniti kako niz kal rme i niz sle jenu zemlju koja je sacuvala svaki tra!, marsiraju mali !rena iri i sire miris zapeceno! krumpira, rize i luka" 'eku te oci u tom snu i suze teku, prem a za tu!u vrijeme nije" TUZN0 1EO1 0)IJ0 U 3EDN%3 '%EM# B&ANK% ,%'#, '3E1A% 3E % -%ME kako je ucio skolu stanoviti Desnica Brane" &a ilo se o jezivo losem uceniku koji ni s je nim je inim skolskim pre metom nije o$ro stajao, ali je $as naj!ori $io u !eo!ra(iji" A on a je osao rat, Brane je $io plemenita srca, pa je o$ukao partizansku uni(ormu i otisao a $rani ro nu !eo!ra(iju o kojoj nista nije znao" #sao je tako o je no! o ru!o! mjesta, o je ne o ru!e velike $itke i naucio imena rijeka, sela, !ra ova i planina" Desnica Brane je na kraju, naravno, morao po!inuti i ostalo je samo nje!ovo urezano ime u skolskoj klupi i saznanje a je u smrtnom casu !eo!ra(iju znao $olje o svako! stre$era" ,opiceva poema $ila je silno tuzna, a tuzna je i anas cim je se covjek sjeti" 3e nako tuzna je i !eo!ra(ija koju s !o inama za$oravljamo i o kojoj jeca ro jena poslije nas vec nista ne znaju" -oronto i Mel$ourne anas su puno poznatiji o Mrakovice i Lju$ina !ro$a jer u -orontu i Mel$ourneu moz a zive ai za i ami za, a na Mrakovici i Lju$inom !ro$u zivi samo je na (uneralna i !ro$aljska !eo!ra(ija, !eo!ra(ija ,opicevih poema i sjecanja nekih, u principu jako za$oravnih !eneracija" U trecem razre u osnovne skole ucili smo, recimo, i o mjestu koje se zove Matic 'oljana" -amo se neke ratne zime smrznula ceta proletera, pa je na Matic 'oljani va esetak !o ina kasnije sa!ra jen spomenik, zapravo za$o eni su u zemlju !ru$o tesani kamenovi, raspore jeni u kolonu lju i, o kojih svaki sim$olizira je no! smrznuto! partizana" Eto, i to smo ucili u skoli, a pravo je cu o a je lekcija ostala upamcena i nakon cetvrt stoljeca, $ez o$zira na sav onaj zivot i sve stvarne o!a jaje koji su iz !lave tre$ali iz$risati virtualnu !eo!ra(iju revolucije i naro nooslo$o ilacko! rata" 'uno poznatija mjesta $ila su Sutjeska, Neretva, Lijevce 'olje, 'rozor i Konjuh planina uz koju i e ceta proletera i nosi mrtvo! proletera, husinsko! ru ara" No, najveci nas pro$lem s !eo!ra(ijom $io je taj sto stvarne rijeke i planine uopce nisu slicile rijekama i planinama koje su u povijesti nasih zivota nosile njihova imena" 'a smo tako zapravo imali vije Neretve" 'reko je ne je $io na vijen most spasa koje! je srusio Tito a $i oskocio okupatorima i omacim iz ajnicima, a uz ru!e Neretve isao je voz prema moru i mi smo virili kroz prozore svojih kupea i pokusavali na!ovoriti oci a u toj stvarnoj rijeci vi e -ita i partizane, a vi e lu e ti(usare i $itku sto na je no!a, ali oci nista o to!a nisu mo!le vi jeti" Bila je to za njih o$icna, u$oka zelena vo a, $ila je to o$icna rijeka koja ce puno kasnije, on a ka a -oronto i Mel$ourne postanu mjesta nase emotivne !eo!ra(ije, $iti rijekom nasih zivota, $iti poslje njom rijekom prema moru, $iti vecom i nevjerojatnijom o one Neretve o kojoj smo na tra!u Desnice Brane ucili u skoli" #li 9usino, mitsko selo nase !eneracije koje zapravo i nije $ilo selo, ne!o je $ilo mitsko pre$ivaliste ru ara sa crno+$ijelih slika koji su nam onijeli slo$o u, a prije njih i ono! Jure 4erosevi(a, koji je pre kraljevskim ju!oslavenskim su om $io osu jen na smrt i uopce se nije plasio umrijeti jer je razmisljao samo o slo$o i i i ejama ra nicke klase, a ne o zivotu" ,inilo nam se a takvo selo ne moze $iti na karti nase! svijeta, a ako i jest na njoj, ta a je ono lijepo i tuzno $as onoliko koliko je lijepa i tuzna pjesma o Konjuh planini" Ali cim nas je prvi puta povelo u -uzlu i cim nam je nastavnica prstom pokazala mjesto stvarno!a zivota husinskih ru ara, nas sok je $io toliko velik a smo si o mah u !lavi zamislili va posve o vojena svijeta, je an koji !le amo svojim ocima i na kojem postoji je no ruzno i siroto selo, te ru!i koji je u nama i u kojem postoji mjesto po mjeri pjesme s mrtvim ru arom" 'oema o Desnici Brani anas ne postoji jer ju jeca vise ne citaju i jer se vise nitko ne rasplace na su $inom lose! ucenika i o$ro! partizana" %na, kao i !eo!ra(ija o kojoj pjeva, postoji u sjecanju i izmijenjena je u onoj mjeri u kojoj smo izmijenjeni kao lju i" Uzalu no je zato svako po sjecanje i uzalu no je listanje starih knji!a i novina, kao i pjevanje pjesama o rijekama, partizanima, planinama i ru arima" Sve sto se o tome moze i smije reci vec je u sjecanju i tamo !a tre$a i sacuvati, onakvo! kakvo je ostalo jer je samo tako istinito i jer samo tako nista nije !lupo i $analno" OLIMPI4 E4/P E/ '&ED %L#M'#3ADU U1EDEN 3E S-&ASN% B&Z# 1%Z na liniji Beo!ra +Sarajevo+'loce" 1oz se zvao %limpik Ekspres i nije imao kupee, ne!o se sje ilo kao u avionima" #zna ulaza $io je televizor koji je emitirao specijalne pro!rame, nove (ilmove, priro ne ljepote 3u!oslavije, zimska $orilista, plesove i i!re nasih naro a i naro nosti i sve ono sto smo mo!li !le ati na normalnoj televiziji, ali ovo je $ilo nekako ljepse, svecanije i oz$iljnije" Svako malo nailazile su stjuar ese s $esplatnim picem i sen vicima, a ti si vjerovao kako ce je no!a ana svi vozovi u nasoj zemlji $iti ovakvi, ali si se plasio a ce o ta a proci puno vremena i a ces vec $iti strasno star, a ces moz a imati punih tri eset !o ina i vise neces uzivati u vozovima" # !le ano izvana, %limpik Ekspres razlikovao se o ru!ih vozova" Bio je sre$rene $oje i aero inamicno!a o$lika ili ti se samo cinilo a je aero inamican jer mu je $oja sre$rena, a vukla !a je lokomotiva koja je iz!le ala jako mo erno i $ila je, $arem na prvi po!le , kao lokomotive onih japanskih vozova sto si ih vi jao na televiziji i koji su jurili milion kilometara na sat" U $iti %limpik Ekspres $io je izvana ljepsi cak i o 'lavo! voza u kojem se neka vozio ru! Tito" Ka a $i usao u sarajevsku Zeljeznicku stanicu, nasli $ismo se konacno o$asjani tom u!o o$ecavanom

$oljom $u ucnoscu i znali smo a nam tre$a jos samo malo strpljenja pa ce sav nas zivot postati tom vozu nalik" ,itav vozni re $io je prila!o jen %limpik Ekspresu i nje!ovoj $rzini" % Sarajeva o 'loca stizalo se za va i pol sata, a osli $ismo i $rze a usput nismo morali cekati one ruzne i smijesne zelene vozove iz nase proslosti" -ako je to $ilo o %limpija e i jos nekoliko mjeseci, sve o kraja ljeta ./6F" A on a su se stvari pocele mijenjati" Najprije su stjuar ese prestale nositi sen vice, potom se pice pocelo naplacivati, kao sto se naplacuje u svim ru!im vozovima, zatim su se pokvarili oni televizori, a $i na kraju %limpik Ekspres postao je an sasvim o$ican voz koji je, istina, isao i alje $rze o ostalih vozova, ali !a vise nismo voljeli jer nas je sve u njemu po sjecalo na lijepa iznevjerena o$ecanja" -akav je ostao sve o pre rat" Zapravo sve o ana ka a je zaje no sa zeljeznickom pru!om o Beo!ra a o 'loca umro kao sto poneka umiru nezive stvari koje su cinile zivot" 'oneka se ucini a $i sve $ilo rukcije a je %limpik Ekspres ostao isti onakav kakav je $io u prvim mjesecima svo!a postojanja" Da su stjuar ese i alje raznosile $esplatne sen vice, a su ra ili televizori i a je je an voz ostao cu o me ju vozovima, moz a se zivot ne $i raspao onako kako se raspao" 'oneka se ucini a je $ilo potre$no samo malo ure nosti i upornosti pa a iz$je!nemo sve ono za sta anas vjerujemo a smo tre$ali iz$jeci i sto nazivamo skupnim i nepreciznim imenom rata" Nije $lizu istini a rata ne $i $ilo a je %limpik Ekspres ostao onakav kakav je tre$ao $iti, ali je plemenito vjerovati u to" 'lemenitost vjere je u ovakvim stvarima vaznija o istine" Na ulasku u sarajevsku Zeljeznicku stanicu televizor u %limpik Ekspresu re ovno je svirao sintesajzersku verziju pjesme %ad ja podjo! na Bembasu" U turistickome smislu to nije mo!ao $iti pun po!o ak" 'jesma je $ila tuzna, a cu no je a te !ra u koji olazis kao turist s vrata ocekuje s tuznom pjesmom" Ali nije vazno, niti je ika $ilo vazno, po!otovu jer Sarajevo nika a nije imalo svoju veselu pjesmu" ,ak i ona o a!ama Sarajlijama koji vino piju nije sarajevska, ne!o je ili zanska" %ad ja podjo! na Bembasu $ila je i poslje nja o javna pjesma -elevizije Sarajevo" Svako!a ana tuzna je pjesma o javljivala pro!ram" -o je vec imalo smisla jer televizijski pro!ram nije namijenjen turistima, a tu!a je put a se covjek zamisli na so$om i svojim rukama" Sarajevska televizija je tako, nehotice, apelirala na Bosance a se zamisle na so$om" I1 E BEZ 1 0NI*0 Sir %liver kaze se upravo ta ko kako se i pise) Sir kao travnicki sir, a ne Ser kako $i to rekao onaj koji nije zivio taj zivot" #sto tako, o$ro se zna za Bleka Stenu, ok ime Black Stijena ne $i znacilo nista" # mozes sa skakati o ne$a i pozivati se na znanje stranih jezika, ali u nas se Petit Beure uvijek citalo Petit Ber, kao sto se i in(arkt, $arem izvan stro!o!a centra Sarajeva, u cijeloj Bosni zvao in(rakt" Z$o! spomenutih jezickih pravila i imena lju i za koje je sva Bosna i sva 3u!oslavija znala krajem se am esetih i pocetkom osam esetih, navest cemo onako kako su se iz!ovarala jer ih nika a nismo ni vi jeli napisane" &ijec je o vojici -alijana, 1vi!u Pa"kva'!iju i Dje"aru O'ivijeriju" %ni koji ih se i anas sjecaju, a takvih je po svoj prilici manje ne!o aktivnih !ovornika japansko!a jezika u Unsko+sanskom kantonu, vjerojatno su spremni platiti rucak svakome tko se jos sjeti 4vi a i Djenara, ama ne samo platiti rucak ne!o i uruciti pocasni oktorat iz sjecanja" Naime, 4vi o 'ankval i i Djenaro %livijeri su o onih likova iz nasih zivota koji su temeljito nestali, ne ostavivsi za so$om nikakvo!a tra!a i ama $as nice!a za sta $i se morao zakaciti cicak memorije" 3e an je iz!le ao kao !ospo in, ali o one !ospo e koja na ruci nose pet ili sest satova i koja ako nisu iplomirala na $ez$olnom va jenju novcanika iz tu jih zepova, on a su $arem ra ila kao prezenteri kuce straha u cirkusu Moira %r(ei" Dru!i je $io e$eo i $acvast, tipican vlasnik trscanske pro avnice istocnoeuropske kon(ekcije s kraja se am esetih" 4vi o i Djenaro se, me jutim, nisu $avili spomenutim poslovima" #li se $arem tim poslovima nisu $avili u vrijeme ka a su usli u nase zivote i ka a su svaka $istricka nena, slavonska snasa i mejtaska viklerusa znale za o$ojicu" -i lju i $ili su suci u #!rama $ez !ranica, tra icionalnoj mani(estaciji koja je u je nom trenutku $ila popularnija i o Eurovizije i o no!ometa i koja se selila iz !ra a u !ra , uz uz sre nje, juzne i ju!oistocne Europe" Svaki put takmicilo se u novim sportovima, a sportovi su $ili sve lu ji o lu je!a, tako a se s povijesne istance covjek lako zapita tko su $ili ti lju i koji su pristajali praviti $u ale o se$e preplivavajuci $azen s !umenim kostima u zu$ima ili veruci se uz nasapunjan jar$ol maskirani u izumrlu pticu o o" # jos su skakali o srece ka a $i im 4vi o i Djenaro u plavim sakoima s vjestackim karan(ilom u zapucku urucivali pehare za osvojena prva mjesta" No, povijesna istanca samo i sluzi tome a historiju ocisti o zivota i sve e je na hramove, !ro$ove i atume koji oznacavaju ka a se nesto o!o ilo prvi put" Lju i koji su su jelovali u #!rama $ez !ranica $ili su slicni nama, zapravo nasoj starijoj $raci i ocevima koji $i se isto tako maskirali u kokosi a im je reklo a to tre$a za po$je u" -ako je to $ilo on a, a tako je moz a i anas, ali samo u svijetu s kojim mi nemamo vise nista" 1rhunac #!ara $ez !ranica $io je one !o ine ka a je po prvi puta po$ije ila neka nasa ekipa" Ako sjecanje ne vara, $ila je to ekipa !ra a Kra!ujevca, a po$ije ili su ne! je u #taliji ili Austriji" U kasnovecernjem televizijskom nevniku spiker je $ez ikakve ironije procitao vijest o jos je nom uspjehu nasih sportskih ekipa i nasih lju i koji su sve hen ikepe na okna ili tra icionalnom $or$enoscu" # uopce se nismo pitali, ni ta a, ni ika a, zasto $as mi imamo sve te hen ikepe ka $i nam $ez njih $ilo lakse po$je jivati i ka a ionako nitko osim nas za njih i ne zna" U svakom slucaju, te veceri Kra!ujevcani su se $orili za sve nas, a cijela je 3u!oslavija zaje no s njima onom !umenom nosoro!u na$acivala sarene plasticne halke na ro!"

1ec slje ece sezone ro jene su #!re na snije!u, ili se ta mani(estacija rukcije zvala, ali sustina je $ila ta a su takmicari ono isto sto su ra ili ljeti poceli ra iti i zimi" Umjesto kokosiju u olimpijskom $azenu, sa a smo imali kokosi na skijama, a Djenaro %livijeri i 4vi o 'ankval i su tim povo om osli i u Sarajevo" 3ahorina je tako postala omacin njihovo!a cirkusa koji ce $iti za$oravljen kao sto za$oravljen $iva svaki cirkus nakon sto o e iz !ra a" Djenaro %livijeri i 4vi o 'ankval i otisli su ta a moz a zauvijek" Nakon sto su #!re $ez !ranica izasle iz mo e i nakon sto ih je zamijenila neka ru!a mani(estacija u kojoj mi vise nismo su jelovali, vise nije $ilo potre$e za takvim sucima" Ali $lazena ostaju vremena ka a su prevaranti iz!le ali $as kao prevaranti" ZVONO 'ostoje price koje ispricamo sekun u prije ne!o sto cemo ih za$oraviti, postoje price koje ispricamo nakon sto smo ih vec za$oravili ili smo mislili a smo ih za$oravili5 izvucemo ih iz neko! crno! $unara i one $ljesnu ljepotom iz!u$ljeno!a zivota, ljepotom slucajno prona jene stranice Oslobodjenja s ru$rikom ronika o , recimo, .G" okto$ra ./60" !o ine" Ali postoje i price koje po stoti put pricamo i svaki puta su rukcije, a a zapravo i ne znamo zasto su nam $as tako vazne i uvijek nam je zao sto ih ne pricamo prvi put jer mislimo kako cemo ih $as sa a naj$olje ispricati, ali to nitko nece primijetiti jer smo ih ispricali vec eve eset evet puta" -akva je i prica o Zvonu" % tom neu!le nom po rumskom klu$u u kojem se pustao jazz o kraja nase povijesti vec su napisani $rojni knjizevni ra ovi, pjesme i pripovijetke i vec se za Zvono culo na svim stranama o kojih opiru ovi !lasovi" Ali ta prica nika a nije ovrsena jer i ne moze $iti ovrsena jer je postala zamjena za nesto sto je zauvijek i nepovratno stra alo pocetkom aprila .//G", akle onih ana ka a smo prestali zivjeti zivot za sjecanja i ka a se vise nista nije o!a jalo ce!a $i se valjalo sjetiti z$o! vlastite unutrasnje ljepote" ,ovjek koji je rzao Zvono u zakupu zvao se Ve!ra" Mu2ti(" Bio je to je an crnokosi i neo$rijani $rko, o onih lju i koji stu iraju i stvaraju (inu !ra jansku karijeru i slusaju o$re ploce sve ok je no!a ana ne shvate kako $i im najpametnije $ilo a otvore ka(anu" Ali 1e ran je u necemu $io izuzetak) nje!ova ka(ana $ila je sve ono sto on zapravo jest i nista o nje!ove proslosti nije $ilo iznevjereno tom ka(anom" ,ovjek koji je izmislio Zvono zvao se /asa Bukvi(" % jutra o popo neva on je $io slasticar u slasticarni 3a ranka" % popo neva o veceri $io je kipar i konceptualni umjetnik" A navecer je $io !alerist i ka(anski covjek" Bio je jak ko majka zemlja i tvr kao svoje prezime" Samo takav mo!ao je ra iti sve ono sto je ra io i zivjeti u u$okom uvjerenju kako umjetnost iskupljuje svijet i kako osim umjetnosti vise nista nije stvarno vazno" 'o strukturi svoje licnosti Sasa Bukvic je zapravo $io svecenik, onaj koji nika a ne o ustaje, onaj koji zna a se z$o! vjere isplati za aviti svaku sumnju i onaj koji je svjestan a ce se nje!ov hram $ez nje!a urusiti" Na najmanjem zamislivom slo$o nom prostoru, na zi u koji nije $io siri o cetiri metra, Sasa Bukvic je nacinio !aleriju Zvono" Na ta cetiri metra izla!ali su najvazniji suvremeni ju!oslavenski umjetnici, izloz$e su se mijenjale svake vije se mice, a Zvono je $ilo najvaznija sarajevska !alerija" Najvaznija zato sto su ta cetiri metra iktirala svakome slikaru a na minijaturnom prostoru pokaze sav svoj svijet i a !a izlozi pu$lici koja je isto tako $ila neka vrsta zivo! umjetnicko! jela" Sacinjavali su je iz!u$ljeni stu enti Likovne aka emije, alkoholicari, zalju$ljeni sre njoskolci i sre njoskolke, sekretarice iz pre uzeca u komsiluku, psihijatrijski slucajevi, truli $osanski pjesnici, poneki an jeo i samou$ojica, te masa anonimno! svijeta koja je u Zvonu umjetnost pocela ozivljavati kao nesto sto je silno vazno i o ce!a se zivi kao sto se zivi o zraka" Eto, to je $ilo vazno, zato je Zvono $ilo vazno, zato o njemu toliko puta ponavljamo iste price i zato je Zvono ta $espovratno iz!u$ljena vrije nost zivota, ona vrije nost koja vise ni! je i nika a nece $iti prona jena" 3er a se razumijemo, umjetnost je inace nesto jako pametno i vazno, umjetnost je uzvisena i umjetnost je piz arija, ali ona e(initivno nije kao zivot" Nekima je manje vazna o zivota, a nekima je vise vazna o zivota, ali nikome nije $as kao zivot" 'ovijest konceptualne umjetnosti u Bosni pocela je s likovnom !rupom Zvono" -i lju i su ronili po Ukrini i to snimali na vi eu, stajali u izlo!u Alhosa !lumeci kon(ekcijske lutke i le$ ili izna Miljacke poput limenih uhova" Ali najveci i najvazniji koncept $io je koncept te za imljene ka(ane koja se pristojnim rijecima zove klu$ ili !alerija" -aj konceptualni cin, cin 1e rana Mu(tica, Sase Bukvica i !rupe kono$ara i sankera zasluzio je mjesto u umjetnickoj i sentimentalnoj povijesti Sarajeva" N01 0D0 ILI 40ZN0 U %1A3 4&AD D%LAZ#L% SE SAM% '% KAZN#" Na !ro$lju sve to! 3osipa spomenik je koji to potvr juje" #spo kamene ploce o$risa an jela pokopani su hrvatski pjesnik /i'vije /tra-i%ir 4ra"j(evi( i zena mu E''a" U Sarajevo ih je oveo nje!ov nesporazum sa svijetom kojemu je pripa ao i koji ce !a kasnije slaviti kao svo!a, iako !a je, eto, o $acio on a ka a je Kranjcevicu najvise tre$ao" Nasi svjetovi tre$aju nam samo ok smo zivi" Kasnije je sasvim sveje no ! je si i ciji si i tko te smatra svojim" Ako postoji raj, ta a smo u njemu svi zaje no, $ez o$zira na svoje vjere i nevjere i imena kojim pokusavamo Bo!a ozvati, osa jujuci mu ok !o smo zivi" Ako raj ne postoji, ta a nam je sveje no po kojom zemljom lezimo i ciji nas crvi je u" Zato nam nasi svjetovi tre$aju samo zivima i zato su strasne su $ine onih koji su u nasem !ra u zivjeli i umirali po kazni" S Austrijom su osli ku(erasi iz svih ijelova Monarhije" Bosna je za tu sirotinju $ila o$ecana zemlja i Bosnom su $ili kaznjeni z$o! svo!a siromastva" Umirali su i sahranjivani su po spomenicima na kojima su

stajali cu ni !oticki, njemacki natpisi koji o anas prizivaju neku ru!u, $olju i sretniju su $inu" 'rizivaju one zavicaje iz kojih se po kazni olazilo u Sarajevo" Nakon ./F7" lju i su Sarajevom kaznjavani jer su nesto malo zaje$ali tokom rata" Stizali su za!re$acki violinisti jer su svirali Pave'i(u, pro(esori jer su pre avali po ustasama ili lijecnici jer su lijecili u rzavi !enerala Mi'a"a Ne!i(a" Njihova kazna $ila je strasna jer je $ila neprave na" 3os strasnija $ila je kazna u !ra u u koji se olazilo po kazni" Samo oni koji su !a zavoljeli, a takvih je uvijek $ilo, i koji su mu za vjecnost po arili svoje use, samo oni shvatili su a samo Bo! kaznjava pro!onstvom, a a lju i, tjerajuci ru!e lju e u pakao, cesto ih posalju u zemni raj" Ku(erasi i pro!nanici koji su zavoljeli !ra $ili su na!ra jeni nje!ovim spokojem" #z Sarajeva se o lazilo po uspjeh ili srecu" #sla su sa svih nje!ovih kolo vora jeca to! !ra a i najcesce se nika a nisu vracala" &asuta po svijetu sa svojim Zlatnim palmama, No$elima, pro(esurama i velikim karijerama, sa svojim zlocinima, zatvorima i siromastvima, a svojim novim omovinama i o a$ranim i entitetima, ta jeca $ila su pre met ulicnih i ka(anskih sarajevskih prica" Njihove use le$ jele su na Miljackom jos prije ne!o sto su ti lju i sti!li umrijeti" U !ra u se ruzno pricalo o njima, ali u nje!ovoj usi ostajala je ra!a uspomena kao kolijevka je no! otislo! svijeta" Nema !ra a iz koje!a se toliko o lazilo kao iz Sarajeva i nema !ra a koji je tako o$ro pamtio kao Sarajevo" %no sto ce se o!a jati nakon nase po vijesti, ka a zapocne rat i ka a se pola !ra a raz$jezi na sve cetiri strane svijeta, $it ce samo nastavak iste price, iako cemo vjerovati kako se o!a ja nesto novo, nesto ce!a nika a nije $ilo" A uvijek je to!a $ilo i uvijek je $ilo isto, samo sto se mjera tu!e i nesrece mijenjala onako kako su se mijenjala vremena" Neke avne .6E6" olazilo se s ku(erima iz Beca, Za!re$a i Bratislave, a .//G" olazit ce se $ez ku(era iz Sre$renice, 1ise!ra a i Novo! 'azara" Ali opet je prica ista i isti su lju i u njoj" &azlikuju se samo po imenima, jeziku i vrsti pro!onstva i kazne" %pet ce neki zavoljeti !ra , a ru!i u njemu umirati nesretni, kao u zatvoru, Si$iru i naj!orem kazamatu na svijetu" Samo zi ovi ijelit ce one koji ce svoje porazene snove moliti a Sarajevo spali !rom, a !a zaje no s njima potopi povo anj i a se pro$u i taj stari u!asli vulkan i u ne$o posalje taj strasni !ra i one koji ce hvaliti Bo!a sto im je u ijelio to $lazenstvo i mir, taj cu esni !ra u kojem vrijeme prolazi tako sporo a svoj zivot mozes raz!o iti na tisuce o$rih ana" Neki ce umrijeti nesretni sto ih je u Sarajevo pro!nalo, neki ce zivjeti sretni jer ih je u Sarajevo poslalo i kaznu u na!ra u pretvorilo" Sarajevo je uvijek $ilo na kraju svijeta i tamo ce uvijek ostati" Svijet se pomjera lijevo i esno, na istok i na zapa , ali je ovaj !ra ipak $as uvijek na kraju" Sve nesrece i sve razi proizlaze iz te cinjenice" #sti su razlozi sto je Sarajevo voljeno i sto je nevoljeno" Zato !a je i sti!la najveca mrznja i zato !a u srcu cuva velika lju$av" -a lju$av veca je o !ra a" &ijec Sarajevo je kao rijec Kor o$a, rijec 4rana a, rijec Lisa$on i rijec Monastir" 'rema tim rijecima ne mozes $iti ravno usan, kao sto si ravno usan prema ru!im rijecima i ru!im !ra ovima iz kojih se o lazilo i u koje se olazilo iz nekih normalnih lju skih razlo!a" ILUZIJE KADA SE '%NEKAD S3E-#M% KAK1# SM% L3UD# B#L#, o je nam a pomislimo kako to uopce nismo $ili mi" Eto, recimo, one !o ine ka a je u Beo!ra u neki ocajnik pucao na tursko!a am$asa ora, sav !ra se $io ustrcao a ulovi atentatora" ,ovjek je $jezao, nista mu nije $ilo jasno, a za njime su trcali $ijesni i rustveno svjesni !ra jani" Nece on usre nase zemlje tako iz cista mira u$ijati am$asa ora" Zapravo, nije vazno sto je u pitanju $io am$asa or" Da je pucano na $ilo ko!a, lju i $i se isto tako stustili za revolverasem, uhvatili !a i pre ali naro noj miliciji" -akvi smo mi lju i $ili sve ok se nismo malo promijenili ili ok nismo postali kao i svi ru!i lju i, iako se misli a smo postali !ori o svih ru!ih" Am$asa or nije u$ijen, ali je zato u$ijen neki mla ic po imenu Ze'jko koje! je atentator upucao tren prije ne!o sto su !a !ra jani uhvatili" -aj Zeljko pao je na $raniku je no! nepostojece! svijeta, ono! svijeta koji vo i racuna o tome a ne postoje slucajni prolaznici, jer ka a netko puca u je no! o njih, kao a je pucao u sve nas" 'rice o tom svijetu za koji je pao Zeljko anas zvuce $analno i vjerujemo a su lazne" 3e li on a laz i to a je je an covjek u$ijen samo zato sto je htio uloviti atentatora ili je moz a u$ijen jer je o$avljao posao za koji nije $io kvali(iciran" Sasvim je sveje no sta je Zeljku oslo !lave, ali zar ne $i $ilo zanimljivo ka a $i on uskrsnuo u ovaj nas svijet i u vrijeme nase ru!e povijesti* Koliko $i mu vremena tre$alo a se sna je, a promijeni navike i o$icaje, a pocne trcati samo iz cista mira i a stekne vise razumijevanja za atentatore, a manje za am$asa ore* Na ovakva pitanja mozemo samo zamisljati o !ovore, iako postoji nesto u nasem iskustvu i zivotu sto $i mo!lo s velikom pouz anoscu potvr iti a $i se Zeljko promijenio jako $rzo" 'a i mi smo se $rzo promijenili" -ako $rzo a to nismo ni primijetili i a uopce i ne znamo ka a se to o!o ilo" Bilo $i strasno vazno saznati ka a smo iz je no!a presli u ru!i svijet i ka a nam je nasa proslost postala prosloscu nekih tu jih, nepoznatih i nestvarnih lju i" 3e li to $ila ./EE" ili ./E/" ka a se o!o io onaj veliki potres u Bukurestu* 'otres se osjetio i u Sarajevu5 ljuljali su se zi ovi, iz casa u kupaonama ispa ale su cetkice za zu$e, ljuljali su se lusteri" Bas smo se $ili uplasili" Ali !ore je $ilo ka a je iste noci na kasnim televizijskim vijestima javljeno a je u &umuniji po rusevinama ostalo na stotine lju i, a me ju njima moz a nema prezivjelih, i a je u nekom knjizevnickom omu po!inula !rupa vaznih i o$rih rumunjskih pjesnika" Nare nih mjeseci knjizevni listovi i casopisi o$javljivali su pjesme nasih pjesnika koje su $ile posvecene mrtvim $ukurestanskim pjesnicima" -e pjesme su $ile lose i lazne" 4ovorile su o iz!u$ljenoj mla osti, ranjenim muzama i mrtvim %r(ejima i $ile su ispunjene !enitivnim meta(orama, onim meta(orama koje sluze samo tome a sasvim o$icne rijeci postanu slicne !o$lenima i a nam se svi jaju na je nak nacin kao !o$leni"

'otres u Bukurestu osjetili smo kao ne sto svoje, nesto sto nas se tice i sto je vrije no iskrene lju ske zalosti" Samo sto o toj zalosti nismo mo!li reci nista suvislo" Moz a smo se z$o! te nesuvislosti kasnije tako lako i $rzo promijenili, nesvjesni svojih malih i velikih zrtava za neki svijet i neki zivot o koje!a smo o ustali" Bilo je to poslje nje vrijeme poezije" Do$re ili lose, sveje no je" Ali $ilo je to vrijeme ka a je poezija jos uvijek mo!la $iti vazna" Bila je vazna iz slicnih razlo!a iz kojih je neki Zeljko trcao za atentatorom" Bio je to kraj !o ina u kojima su $ili mo!uci cak i poetski maratoni" -ako je, recimo, krajem sez esetih u vorani &a nicko!a univerziteta Djuro Djakovic netko recitirao o jutra o mraka, pa sve o slje ece!a jutra i sve vrijeme $ilo je onih koji su !a slusali" Z!o no $i $ilo znati sta je recitirao, ali $ez o$zira na to koji su i kakvi $ili nje!ovi stihovi cinjenica je a $ismo im se anas smijali" Smijesne su rijeci o kojih su neka a mla im stu enticama navirale suze ok su ih njihovi momci stiskali za ruku i !rizli se za usnu a i njima ne o je suza iz ajica i iz muskarca pretvori ih u patuljke" Smijesno je i pomisliti na te stihove, kao sto je smijesno pomisliti na se$e s kojim nemas vise nista, se$e koji je slican crno+$ijelim zurnalima koji su se pustali u kinu pre pocetak (ilma" Smijesan je i Zeljko, smijesni su i mrtvi rumunjski pjesnici" A u tom smijehu nema nikakve zlo$e, osim moz a zlo$e prema samome se$i" #luzije moz a jesu lazne, pa o zivota znaju naciniti laz, ali iluzije su vrije ne nakon sto se iz!u$e" /0 0JEV/40 OPE 0 KAK1A 3E B#LA UL%4A %'E&E U KUL-U&N%M Z#1%-U starih Sarajlija* % !ovor zavisi o to!a o koliko starim Sarajlijama !ovorimo" U nasim zivotima opera nije znacila nista, kao ni $alet uostalom" % sve opere i svo! $aleta sarajevsko! upamceni ostaju /okrat 4ajevi(, 1ertru!a Mu"iti( i oni krhki rumunjski mla ici i jevojke koji su neku svoju tu!u zapijali po ka(icima oko Naro no! pozorista, a za koje se !ovorilo a su jos sinoc o i!rali crne i $ijele la$u e i a im se sam *ajkovski s ne$a ivi i salje im tople slavenske poz rave" Moz a $i nam z$o! to!a tre$alo $iti zao, ali mi stvarno nismo operni i $aletni narastaj" Nekako nas je mimoislo, osim ka nas je ono u osmom razre u vo ilo na 8ravijatu ili ka nas je nekoliko !o ina prije vo ilo na .ru s ono"a svijeta koje! pamtimo samo po !ran ioznom plastu sijena po kojim su cijukale neke vesele starinske seljanke" Ali samo esetak !o ina prije nas opera je u Sarajevu $ila nesto o cemu su sasvim oz$iljno raspravljali partijski komiteti" Najprije je nekom palo na pamet a ra i nacionalne ravnopravnosti i opce! kulturno! nivoa na sarajevsku scenu postavi hrvatsku omolju$nu operu 3ikola Subic Zrinski u kojoj se o u tancine opisuje kako je taj naro ni junak z!inuo u herojskoj $or$i s -urcima" # nitko tu nije vi io nista cu no i pro$lematicno jer opera a(irmira i potvr juje nasu visestoljetnu $or$u protiv stranih zavojevaca" -ako je $ez ikakvih pro$lema prosla premijera, pa prva, ru!a, treca i eseta izve $a, a on a su na Zrinsko" masovno poceli olaziti navijaci" Najprije su se, naravno, pojavili mla ici koji su pljeskali i skan irali !lavnome liku na nje!ovom putu u junacku po!i$elj, sto je jako nasekiralo miliciju koja je uvijek o$ro znala u kojem !rmu lezi zec i samo ceka priliku a se pocne $aviti neprijateljskom propa!an om i po rivanjem socijalisticko!a poretka, te zaje nistva svih nasih naro a i naro nosti" -ako je milicija pocela le!itimirati lju e na izlazu iz Naro no! pozorista, o cemu ce le!itimirani kasnije pricati $ajke svojoj jeci i unucima" Ali nakon neko! vremena neprijatelj se pojavio i s ru!e strane" Dru!i mla ici koje je $ilo nemo!uce razlikovati o onih prvih poceli su skan irati u trenucima ka a $i na sceni nastupali !lavni ne!ativci u operi, akle -urci, sto je prve mla ice strasno razjarilo, pa $i oni, cim je na scenu opet izlazio Zrinski, jos !lasnije vikali, pljeskali, zapoma!ali i $acali se u transu s $alkona" -rajalo je to valj a nekoliko izve $i, a on a je opera za neko vrijeme skinuta s repertoara" Komiteti su ispravno zakljucili a neprijatelj nika a ne spava, ali ne samo sto ne spava ne!o i slijeva i z esna o lazi u pozoriste i tamo po $unjuje seljake, ra nike i postenu inteli!enciju" Sluz$ena povijest vjerojatno ce za$iljeziti kako su se u vrijeme prikazivanja opere 3ikola Subic Zrinski o!o ili prvi manji me junacionalni nemiri u Sarajevu ili ce + ako pameti a za volju + ustvr iti kako je prica o turskim okupatorima, koja nam je pricana o kolijevke pa o !ro$a, nasko ila $ratstvu i je instvu katolika i muslimana" Ali iz nase perspektive i iz !le ista nase povijesti ni u je nom, ni u ru!om slucaju sluz$ena povijest nece $iti u pravu" Naime, puno je vjerojatnije a su stare Sarajlije uzivale a je ni ru!ima pljuju u pekmez i a po svaku cijenu navijaju za protivnicku ekipu" Kakav $i to $io $oj i kakva $i to $ila utakmica na koju $i osli samo je ni navijaci i kakvi $ismo mi to $ili lju i ka a $ismo opustili a netko samo tako navija za Zrinsko!, a a -urci sa scene o laze kao popisani" Sarajevo nika a nije po nosilo je nu istinu i uvijek je $ilo spremno protiv nje se $oriti ru!om istinom, prem a ni u je nu, ni u ru!u nika a nije iskreno vjerovalo, pa je zato anas tesko prihvatiti a je ikome $ilo stalo i o Zrinsko! i o -uraka" -ek kasnije lju i ce sami se$e uvjeriti a im je $as jako stalo, ali cim se uvjere, oni ce izaci iz nase price i uci u neku ru!u pricu koja vise nece imati veze sa Sarajevom, ali ce, nazalost, o lucivati o nje!ovoj su $ini" Netko $i sa rekao a $i nam moz a $olje $ilo a su stare Sarajlije !le ale neke ru!e opere i $alete, ali ni to nije istina" Uvijek se o neku pojavljuju navijaci, pa ako vec ne mo!u navijati za Zrinsko! i za -urke, oni navijaju za pcelicu i za $u$amaru" A on a im milicija svima zaje no trazi licne karte" LIJEPE ZENE I UZNI MU/40 *I

#DEAL ZENSKE L3E'%-E B#% 3E %-'&#L#KE %1AKA1) visoka oko metar se am eset pet, moze i niza, ali visa nikako5 u!a plava kosa ciji su krajevi preko noci $ili namotani na one e$ele plasticne viklere ili tretirani trajnozarecom (rizerskom spravom koja se zvala :i!aro5 oci namazane u svim nijansama plave i

zelene $oje, sto vise nijansi, to $olje, i po vucene kao marker (lomaster e$elim crnim krejonom5 usne namazane najcrvenijim mo!ucim karminom koji nuzno prelazi preko ru$ova usana, tako a $i iz!le ale sto vece5 lice namazano svijetlim pu erom, ali uz narumenjene o$raze koji zavrsavaju ne! je ko usiju" -akva zena tre$ala je $iti jos i temeljito okicena, o min jusa, preko lancica i o!rlica o narukvica i prstenja na svakom ru!om prstu" -ako je, eto, krajem se am esetih i pocetkom osam esetih iz!le ala savrsena tre$a" %$jektivno !ovoreci, vise je licila na neko! njemacko! transvestita ne!o na anticku 1eneru, ali to je vec neka sasvim ru!a prica" A i eal muske ljepote* Ne, u nase vrijeme nije postojao i eal muske ljepote" Da, lijep je, recimo, $io Z!ravko *o'i(, ali $i svaki muskarac koji je rzao o se$e za nje!a !ovorio a je pe er" Nije $ilo o$ro tih !o ina $iti lijep u Sarajevu" Ako nista ru!o, mo!ao si neko!a isprovocirati i o$iti $atine" Srecom, nije $ilo previse lijepih muskaraca jer ce se takvi pojaviti tek s po jelom na punkere i sminkere i s pojavom prvih lju i koji ce $iti u stanju mrtvi hla ni priznati a se $ave manekenstvom" No, to je vec $ilo vrijeme ka a je pri kraju $io muski !ra janski rat i poceli su se mijenjati i eali svih ljepota" Ali je zato postojao i eal muske ruznoce" 'rema jako ruznima osjecali smo neku vrstu postovanja, ali samo po uvjetom a ruznoca nije po razumijevala neku vrstu sla$osti ili in(eriornosti" Ako si $io ruzan a imao si rzanje, mo!ao si tih !o ina $iti (aca" 3e no vrijeme takva je (aca $io !lumac V'a!o 1a(i"a, koji je osim (izicke ruznoce posje ovao i prezime koje nam se cinilo $as z!o nim za takvo!a covjeka" Ka a $i se u razre u reklo za neko!a a je ruzan ko 1la o 4acina + taj $i morao $iti spreman za $eskrajne patnje i vise!o isnje pokusaje a $ez pomoci estetskih kirur!a ohaka vlastitom (izickom iz!le u" Naime, imao si postovanje za 1la u 4acinu, ali si $io $ez ikakvo! postovanja za one koji su licili na 1la u 4acinu" 'otkraj 4acinino! zivota pojavio se netko tko ce mu preoteti i eal ruznoce i ko!a ce !eneracije po (izickom iz!le u pamtiti o ana anasnje!" Bio je to (u $aler 2Zelje2 a!e Pa$ri(a" &uznoca to! :ocaka jelovala je, za razliku o 4acinine, sasvim $eskarakterno" Naime, 'aprica je imao takvo lice koje je po nosilo manje mimike o $iste naro no!a heroja" Bilo je to nepromjenjivo lice neke nase snase koja se, eto, preslikala na lik 2Zeljino!2 navalno! i!raca" # ka $i se ra ovao !olu i ka $i zalio za propustenom prilikom, &a e 'aprica je iz!le ao potpuno isto" -aj covjek puno je ao za svoj klu$" % licno je i!rao nekoliko sezona, a on a se, srecom, iz!u$io a !a nase oci vise nika a ne vi e" %n je vjerojatno $io je ini i!rac 2Zelje2 koje!a nje!ovi navijaci, vjerojatno nitko o njih, nika a nisu iskreno zavoljeli" Zasto* 'a, zato sto je uvijek neuspore ivo vise vrije ila zaje$ancija suparnickih navijaca na racun nje!ovo! (izicko! iz!le a o svih !olova koje je u zivotu ao" -o je cu no) cak i nakon 2Zeljine2 po$je e u !ra skom er$iju $ilo je ovoljno a ti neki 'itar opise i ocara kako &a e 'aprica iz!le a pa a zasutis ili a ko (ol superiorno o mahujes rukom i poput papa!aja ponavljas rezultat utakmice, u usi i srcu svjestan a si u ovom ver$alnom vo$oju iz!u$io i a po kapom ne$eskom nema jace! ar!umenta o 'apricino! (izicko! iz!le a" :u $alera poput 'aprice $ilo je i u ru!im !ra ovima, a pozorista ru!ih !ra ova plakala su za lju ima koji iz!le aju kao 1la o 4acina, ali ih me ju !lumcima nije $ilo" Me jutim, ni! je kao u Sarajevu muska ruznoca nije $ila tako (ascinantnom pojavom, skoro je nako (ascinantnom kao zenska ljepota" %pcenito, ni! je se kao u Sarajevu nije toliko raspravljalo o necijem (izickom iz!le u i ni! je se svijet s toliko mara, zara i zelje nije pokusavao pretvoriti u mjesto na kojem zive samo vije vrste5 strasno lijepe zene i nevjerojatno ruzni muskarci" ZL0TNE TITOVE 1ODINE Sasvim je priro no a covjek ostane hla an prema ro nom !ra u i !ra u svoje mla osti, priro no je a o lazi u ru!e !ra ove, a se iz njih vraca i a najvece uz$u jenje osjeca prema mjestima na koja o lazi prvi put" Me jutim, postoji i korak iz je no!a u ru!i svijet, iz je no!a u ru!o vrijeme, s kojim je Sarajevo postalo voljeno mjesto !eneracijske ceznje" %no Sarajevo koje je $ilo rijec iz samo je no! jezika, ovo! jezika, prije ne!o sto je uslo u sve jezike svijeta i postalo tesko o$jasnjivom meta(orom i zastitnim znakom za nesto sto pripa a nekoj ru!oj, ali ne i ovoj prici 3EDAN 3E SA&A3E1SK# '#SA, '&ED &A- U KA:AN# Doma pisaca !ovorio protiv vlastito! jela" Ko $iva, nista o ono!a sto je napisao ne valja ni pet para, a i ono sto moz a valja, o$ro je samo zato sto je pre lju ima uspio sakriti a ni to nista ne valja" Bila je to o$rana autoironijom, nuzna a $i se covjek u ovom !ra u zastitio o ru!ih ako vec ru!e o$rane nema" Naj$olje ti je sam reci a nista ne valjas jer ta a, moz a, neces slusati ru!e kako to !ovore" # tako je, !ovoreci protiv se$e, nas pisac osao o Mese /e'i%ovi(a i knji!e Dervis i smrt) "Vo'io ,i- !a sa% ja to "a$iso+ to'iko ,i- vo'io !a+ evo+ "eka %i se u g'avi stvori tu%or i "eka raste sa svako% re(e"i(o% koju "a$ise%+ sa%o !a "a$ise% ervis i smrt." Ali $ilo je vec kasno) Mesa Selimovic $io je mrtav vec skoro eset !o ina, aleko o sve!a nase! lezao je na nekom $eo!ra skom !ro$lju, velika knji!a $ila je napisana, a sve cemu se sarajevski pisac jos mo!ao na ati $io je tumor na moz!u i moz a a netko upamti nje!ove rijeci jer ce ih sam si!urno za$oraviti, rijeci koje su na najtacniji nacin opisale roman Dervis i smrt i nacin na koji je napisan" S tom knji!om poceo je najcu niji perio u povijesti Sarajeva, najcu niji vjerojatno i zato sto su tih !o ina ka a je ovrsavan Dervis i smrt svome kraju isli svi ocaji i nesrece ono!a rata i sto je proslo vec va eset !o ina otkako se Bosna tiho, na krvi, kostima, mrznji i nesreci svojih lju i opet pro$u ila i lijeno se pokrenula u susret slje ecem ratu, ali to! rata nije $ilo, niti !a je itko i ocekivao, pa je Mesa Selimovic mo!ao ovrsiti pricu o svojoj nesreci i a se konacno svi mi otisnemo o o$ale i otplovimo o svoje proslosti i o ono! presuceno! vremena o kojem se !ovorilo samo iza vaput zakljucanih vrata" Mo&e 'i se ,e& Mese<

Dovrsavao je Mesa svoju pricu u vrijeme ka a je :u $alski klu$ 2Sarajevo2 postao prvak 3u!oslavije u no!ometu" -aj o!a jaj $io je vazan jer se o nje!a cinilo nemo!ucim a klu$ koji nije srpskohrvatski postane sampion" Bio je vazan i zato sto smo $ili uvjereni a je (u $al vazniji o zivota jer je e!zaktniji o nje!a, a vazniji je i o knjizevnosti jer je knjizevnost samo o$mana u plemenitijem smislu rijeci i u knjizevnosti se moze prevariti sve i svatko, pa i sam zivot" Mesa Selimovic i :u $alski klu$ 2Sarajevo2 naci ce se u istoj recenici petnaestak !o ina kasnije, na stranicama sarajevsko! Svijeta, ka a ce netko napisati a su nam otisli e$(i( i /usi(, pa mozemo i $ez Mese Selimovica" %ve rijeci kasnije ce se puno citirati i postati opce mjesto u mazohistickom okazivanju kako smo sami se$i najveci usmani" -o okazivanje $it ce je nako po!resno, namjesteno i lose o !lumljeno kao i rijeci napisane u Svijetu" S ta va o!a jaja, s je nom sampionskom titulom i je nom knji!om, Sarajevo ce na razlicitim nivoima postajati vaznim i velikim !ra om, puno vecim ne!o sto su se Sarajlije mo!le na ati i ne!o sto $i ostatku 3u!oslavije $ilo prihvatljivo i ra!o" U pocetku nas je strasno nerviralo $as to sto nam se 3u!oslavija ne ra uje, ne!o nam stalno nesto zanovijeta" #z Za!re$a su se tako krajem sez esetih culi !lasovi kako se previse iz vaja za nerazvijene repu$like i pokrajine, a po!otovu za Bosnu i 9erce!ovinu, a iz Beo!ra a se pocetkom se am esetih vec pocelo !ovoriti kako su u Bosni lju i vise ne!o ru! je pro!onjeni po nacionalnoj osnovi" Ka a su ti !lasovi osli o nase! ,entralno! komiteta i o milicije, veliki pro!oni su stvarno i zapoceli" U Beo!ra se iselilo pisaca, (ilozo(a, slikara i umjetnika iz raznih omena, a u istraznim zatvorima i u ho nicima Drzavne $ez$je nosti na in(ormativne raz!ovore cekali su u $ratske esalone po ijeljeni Sr$i, 9rvati i Muslimani" La!ali $ismo ako $ismo rekli a nas se sve to $as strasno ticalo" Nacionalisti, anarholi$erali i razni neprijatelji nisu $ili lju i iz nase! svijeta, a ako su i $ili, izlazili $i iz nje!a cim $i ih pro!lasilo za neprijatelje, tako a smo i $ez njih zivjeli svoje zivote i ra ovali se jer nam je svako!a ana islo sve $olje i $olje" Nasi lju i, Bra"ko, 3a%!ija i D&e%a, jako su se primaknuli Titi, slusala se njihova rijec i vjerovali smo a oni pomazu Marsalu a spasi 3u!oslaviju o unutrasnjih i vanjskih neprijatelja koji su se $ili uvukli u srpske i hrvatske centralne komitete" -ih !o ina izmisljena je i sinta!ma o Bi9 kao 23u!oslaviji u malom2 koje cemo se va esetak !o ina kasnije o ricati i pripisivati je nekom ru!om, prem a za nju snosimo svu o !ovornost jer smo je sami iskovali" Provi"(ija svjetske s'ave #ste !o ine ka a je snimljena ona serija (oto!ra(ija na nekom o partizanskih spomen+o$iljezja koja je prikazivala ru!a -ita u $ijelom o ijelu, nje!ove pu lice, Branka Mikulica i $osansko rukovo stvo, 2Zeljeznicar2 je postao prvak 3u!oslavije" -esko je anas reci koliko je politicke ener!ije ulozeno u tu titulu, ali, na zalost navijaca 2Zelje2, istina je a su politicari za taj trijum( ipak $ili puno zasluzniji ne!o za prvenstvo koje je osvojio :u $alski klu$ 2Sarajevo2" 2Zeljo2 je postao prvak nakon sto je u 9rvatskoj propao maspok i nakon sto su u Sr$iji smijenjeni Lati"ki"i i Nike&i(evi li$erali, pa se nitko nije usu jivao u toj sezoni previse (orsirati 2'artizan2, 2Zvez u2, 29aj uk2 i 2Dinamo2" Naravno, to ne umanjuje cinjenicu a su Jo&o Buka', Ve'ija Be(irs$a-i(, Josi$ 4ata'i"ski i ru!ovi te !o ine $ili najveci i najjaci i a ce njihova sampionska titula ostati je an o vrhunaca sentimentalne povijesti nase! !ra a" %sim to!a, titulu je osvojio klu$ koji za razliku o suparnika s Koseva nika a nije $io !az instvo neke o politickih elita" -e !o ine elita je tek $ila !arant a nitko ne smije pokrasti klu$ Mi'a"a i,ara" Nakon sto je 2Zeljo2 postao prvak, sve je $ilo mo!uce, a vjeciti sarajevski osjecaj in(eriornosti okrenuo se u svoju suprotnost" #zme ju ostalo!, vlastite smo mane mo!li ispostavljati kao vrline" #z to! osjecaja nastala je i pjesma 8ako ti je mala moja kad ljubi Bosanac s kojom je za u!o ucvrscena pre rasu a o Bosancima kao sirovim, primitivnim i neo oljivim lju ima koji uzivaju u svome !u$itnistvu i o nje!a prave poetiku" S pre rasu om je zapoceo rast Bijelo! u!meta koji ce trajati petnaestak !o ina i sim$olicki ce zavrsiti tako sto ce sre inom eve esetih u intervjuu za!re$ackoj Panorami 1ora" Bregovi( reci kako je Sarajevo je an sasvim mali !ra , u$oka provincija, koja je kroz tra!e iju stekla nezasluzenu svjetsku slavu" -o ce strasno naljutiti Sarajlije, pa nitko nece ni razmisliti o Bre!ovicevim rijecima u kojima je ipak stajalo zlatno zrnce istine" Zaista, Sarajevo je je ini !ra koji je mo!ao stvoriti Bijelo u!me i nesvjesno !a napajati svojom ener!ijom tolike !o ine, ponoseci se njime i ka !a je preziralo i samo je u Sarajevu netko mo!ao tako zarko zeljeti a mu ru! je potvr e velicinu jer nista nije u tom !ra u mo!lo $iti ovoljno veliko" Bre!ovicev ispunjeni san $io je, zapravo, san vecine Sarajlija) postati vecim i vaznijim o vlastito!a !ra a" 'o takvim snovima Sarajevo stvarno jest provincija, a provincija je i zato sto smo uvijek $ili strasno ljuti ka a nam netko kaze a smo provincija i sto smo samu rijec provincija shvacali na po!resan nacin" Da su nase zlatne !o ine potrajale, a nisu $ile prekinute ratom, moz a $ismo je no!a ana svoju provinciju zavoljeli" Zivot "a kre!it U vrijeme trece! al$uma Bijelo! u!meta o vrhunca je osla mo a raznih kre ita" :ico se kupovao na tro!o isnji kre it, a po nje!a se o lazilo u 'eci!ra ko ,azina, ! je je $ilo skla iste 2,rvene zastave2" -amo $i kupac o$ijao i iplomu+zahvalnicu jer je, naravno protiv svoje volje, kupujuci auto prilozio sto hilja a starih inara za iz!ra nju nece!a, recimo sportske vorane, u tom 'eci!ra u" Na kre it su se kupovali i televizori u $oji, ali samo omace proizvo nje, 24orenje2 i 2E# Nis2, ok su se strani televizori kupovali za !otovinu, a kre iti su se izali i za iz!ra nju viken ica na moru, 'alama, 3ahorini, 1lasicu i ru!im estinacijama" 'rosjecni sarajevski otac poro ice tih je !o ina na svojim le jima nosio $arem tri kre ita, ali mu taj teret nije $io tezak i uopce se nije pitao kako i zasto rzava ijeli naro u taj silni novac" Me jutim, silno !a je sekiralo sto ta ista rzava stalno trazi neke zajmove i samo oprinose za iz!ra nju ovo! i ono!" Lju e su pose$no nervirali zajmovi jer $i na osnovu njih o$ijali o$veznice koje ce moci naplatiti tek za tri !o ine, a nitko nije vjerovao a ce za tri !o ine taj novac ista vrije iti" %cevi poro ica osjecali su se

prevarenim, ali nisu nista po uzimali jer nisu zeljeli $iti neprijatelji samoupravno!a socijalizma i rustva najprave nije!a o svih" Svu svoju ne!ativnu ener!iju i potre$u za rustvenom kritikom iskaljivali su, istina ispo !lasa, na 4uzonjama" -ako su se tokom se am esetih zvali nizepozicionirani politicari, recimo pre sje nici opcinskih komiteta i clanovi i eoloskih komisija, koji su se okolo vozali u sluz$enim autima" -i auti su o polovine se am esetih imali crvene re!istarske ta$lice i svaki $i otac strasno psovao ka a $i !a na putu prema moru presti!ao auto sa crvenom re!istracijom" -akve re!istracije $ile su ukinute na opce i otvoreno z!razavanje javnosti, pa su cak i neke novine pisale protiv uki anja crvenih ta$lica" Ali one su ipak $ile zamijenjene o$icnim $ijelim ta$licama koje su, me jutim, imale mali pocetni $roj, recimo 8., pa smo opet na cesti mo!li prepoznati sluz$ene aute" 'ocetkom se am esetih 4uzonje su se najvise vozile u ,itroenovim ajkulama i u peu"eotu =6=, ok $i se samo oni najvisi, oni koje nismo ni zvali 4uzonjama, vozili u crnim mercedesima koji ce nekoliko !o ina kasnije postati opce mjesto !uzonjsko! stan ar a, a prastari crni mercedesi ostat ce sve o rata statusno o$iljezje opcinskih i partijskih (unkcionera o Bosanske 4ra iske i Srpca o 4oraz a i ,ajnica" -iha po$una protiv 4uzonja $ila je prvi element u stvaranju !ra janske svijesti Bosne koja se pocela ra jati nakon knji!e Dervis i smrt i prve $osanske sampionske titule" Bos"a i /arajevo U takvoj zemlji koja se ra jala iz meta(ore 3u!oslavije, nase zaje nicke omovine, i koja je zamisljena kao o$razac $ratstva i je instva nasuprot ne!ativnim i eoloskim skretanjima istocnih i zapa nih repu$lika, Sarajevo je u svakom po!le u $ilo povlasteni !ra " -o se opet mo!lo vi jeti na primjeru no!ometnih prvenstava" Naime, u sezonama ./E0MEF" i ./EFME7" mostarski je 21elez2 !u$io prvenstvo o 29aj uka2 na sla$iju !ol+razliku, iako je tom istom 29aj uku2 za$ijao po pet koma a i po$je jivao !a i u Mostaru, i u Splitu, ali je su ijski inzinjerin! presu io i je ne i ru!e !o ine, a 21elezova2 ekipa u kojoj su i!rali E"ver Mari(, Marko *o'i(, V'a!i%ir Pe(e'j, D&e%a' 3a!&ija,!i(, Ja!ra"ko To$i(, Dusa" Bajevi(, )ra"jo V'a!i(, Va-i! 3a'i'-o!&i(""" ostat ce, $ez o$zira na iz!u$ljene titule, najjaca klupska vrsta u no!ometnoj povijesti Bi9" Nakon sto je vaput 21elezu2 oteo prvenstvo, 29aj uk2 je vec u slje ecoj sezoni, onoj sezoni ka a je usre Beo!ra a po$ije io 2'artizan2 H)., $io krvavo pokra en o su ije Dusa"a Maksi%ovi(a, te tako iz!u$io titulu prvaka" Bio je to tipican mo el nase socijalisticke prav e) Neprav e su $ile tako raspore jene a su na kraju svi $ili zakinuti, ali nikom savjest nije $ila savrseno cista" Sarajlije za tu kra ju 21eleza2 uopce nisu $ile zainteresirane" ,ak su zlura o uzivali u njoj jer je postojalo uvjerenje a velike stvari namijenjene Bi9 tre$aju olaziti samo u Sarajevo" ,u o je no koliko se ovaj !ra po svjesno plasio Mostara, -uzle i Banje Luke i koliko smo samo ulozili ener!ije u njihovo potcjenjivanje" %ni su nam, naravno, krvavo uzvracali" Mostarci svojom iritantnom superiornoscu koja zapravo nije imala nikakvo! pokrica, Banjalucani (orsiranjem osjecaja a su oni za nas isto ono sto je za nas i Za!re$ + akle, kulturni, pristojni i civilizirani lju i Bsto se vi jelo, recimo, i na njihovim ulicama) Banja Luka je tokom se am esetih imala puno cistije ulice o Sarajeva i puno manje !ra sko! i jalijasko! papanlukaC, a -uzlaci i Zenicani naprosto nisu propustali priliku a na sportskim terenima ponize sve sto je sarajevsko" -ako je 2Slo$o a2 vjecno pustala utakmice $eo!ra skim klu$ovima, ok je 2,elik2 je ne !o ine (anaticnim zala!anjem svojih i!raca otjerao 2Zelju2 u ru!u li!u" #!ralo se u Zenici, 4ara( je za$io !ol s nekih tri esetak metara, ra ovao se kao malo ijete, $io je to vrhunac nje!ove karijere, a cijeli sta ion o usevljeno je skan irao rijeci koje svaki navijac 2Zelje2, evo, vec tko zna koliko !o ina pokusava za$oraviti" Bosna nije voljela Sarajevo, niti je Sarajevo voljelo Bosnu" Stare knji!e i lju i !ovorili su a je tako $ilo o uvijek i a je Sarajevo vaz a $ilo mimo svijeta, nesretno jer se zateklo usre zemlje koju ocekuje i ispraca samo s prezirom i koja mu smeta a $u e $lize svijetu, ali moz a je u ovoj stvari ipak $olje ne citati stare knji!e i ne slusati stare lju e jer $i nas mo!li navesti na krivi tra!" Bosna i njezini !ra ovi su tokom se am esetih Sarajevu smetali jer je !ra $io mali u usi i jer je u pravom smislu rijeci $io provincija koja se plasila svake konkurencije, plasila se a ju ne na rastu i ne ucine je manje vaznom" -re$alo se o!o iti jos puno to!a, pa a Sarajevo postane svjesno vlastite moci u o nosu na okolne !ra ove i a ih prestane prezrivo otpisivati u ime vlastitih strahova" 4orak o! /u'je i Muje %ne !o ine ka a je u 4reno$leu 2Bosna2 postala prvak Europe u kosarci, !ra je ose!nuo svoj sim$olicki vrhunac, a Bog!a" Ta"jevi( i Mir&a De'i,asi( oveli su o lo!icno! kraja mit o nesa!le ivoj velicini je ne male carsije" U to vrijeme kan i irali smo se za %limpija u, po$ije ili i zapocele su pripreme za poslje nju epizo u nase! zlatno! jetinjstva" 3u!oslavija je $ila vec pomalo umorna, umirao je ru! -ito, a Beo!ra i Za!re$ sazivjeli su sasvim sa svojim (rustracijama koje mi nismo mo!li razumjeti i o $ijali smo ih s nekom intuitivnom mrznjom" # ta, kao i svaka mrznja, $it ce nam uzvracena ka za to o je vrijeme" 'rva polovina osam esetih !o ina prolazila je u znaku velikih ra nih po$je a u sektorima kulture i umjetnosti" E%ir 4usturi(a snimio je prva va (ilma, osvojio Europu i ozivio hla ni prezir Lju$ljane i Za!re$a, pa ih je on a, tipicno za Sarajliju, zamrzio o srzi i iz sve! srca" -a mrznja stizala je iz naj u$lje u$ine nase! provincijalizma i lako ce ju svatko o nas prepoznati" %no sto je osjetio Emir Kusturica, osjecali smo svi u raznim zivotnim prilikama prema tim napuhanim i jezovito ne uhovitim Za!repcanima koji su u vojsci, na moru i u svakoj zivotnoj situaciji ostajali tako superiorni i superiorno su se osjecali cak i ako si $io sto puta $olji i pametniji o njih" 'ro$lem je $io samo u tome sto to nismo znali osjetiti i sto nam je $ilo vise stalo o to!a sto oni o nama misle ne!o sto mi zapravo jesmo" Nismo zapravo ni znali sto jesmo" Nije znao ni Emir Kusturica, pa mu je sarajevska mrznja, !lupa mrznja za koju nismo htjeli znati koliko je !lupa, na kraju o re ila cijeli zivot" Zamrzio je Sarajevo ono!a ana ka a je s uzasom primijetio a Sarajlije o je nom imaju nesto protiv neko! /'o,o!a"a Mi'osevi(a i a je to protiv vece o ono! protiv koje im je, iz Kusturicine vizure, tre$alo $iti temeljcem kolektivno! uha"

U isto vrijeme ka i Kusturica pojavili su se Za$ranjeno pusenje, 'lavi orkestar i E'vis J. 4urtovi(-, pa 'rimus i -op lista na realista, a na ru!oj + intelektualnijoj + strani !rupe Kon!res, Sch, te 4impel lu a, AleP (elloSs, %z$iljno pitanje""" Umjesto punka i novo! vala, za!re$acko! i $eo!ra sko! eklekticizma i uklapanja u europske tren ove, Sarajevo je u tih prvih nekoliko !o ina stvorilo scenu za se$e, scenu po vlastitoj mjeri i po mjeri neko! rukcije! osjecaja svijeta" #z za!re$acke i $eo!ra ske perspektive cinilo se a Europa otvara svoje kapije pre 3u!oslavijom i a nestaje razlika izme ju Zapa a i nas, pa se tom valu valja samo prepustiti" Sarajevu je Europa i alje $ila ovoljno aleko, a (rustracije vlastitim i entitetom $ile su tako izrazene a smo se preko rano! novo! primitivizma mo!li $aviti sami so$om, ali je nacin na koji se to cinilo zapravo $io puno europskiji o sve!a sto se ra ilo u Za!re$u i Beo!ra u" U tom vremenu, u prvoj polovini osam esetih, stvoreno je sve ono sto ce kasnije $iti smatrano sarajevskim ur$anim uhom i sto ce s pocetkom rata $iti sim$olicka $rana pre najez om okupatora" % maknuli smo se o viceva o Sulji i Muji i (ormirali svoj osjecaj !ra a koji je anas vi ljiv na internet stranicama ono! Sarajeva koje u c;ber spaceu olazi iz Montreala, %taSe, 'hoeniPa i ru!ih nasih pre !ra ja u koja su se iselile Sarajlije koje su tih osam esetih zivjele u ,entru" Sve sto oni $iljeze kao osjecaj !ra a pripa a upravo tom vremenu s pocetka osam esetih i nje!ovom uhu koji ce, istina, retar irati i prije pocetka rata, ali to ce $iti samo lo!icna poslje ica opce komercijalizacije" O'i%$ijsko ras$o'o&e"je Za vrijeme %limpija e ucinili smo sve a $u emo $olji o samih se$e" -ih ana Sarajlije su (unkcionirale kao 3u!osva$e, kao nasi !astar$ajteri za koje se pricalo a su naj$olji ra nici na svijetu, iako se u omovini znalo a su to nepo nosljivo lijeni i povrsni lju i, ali cim $i osli ko !az e Nijemca, pretvarali su se u 3apance" Du!o se vjerovalo a to novac o lijencina pravi ra nike, ali istina je ru!acija) Nase lijencine prestaju $iti lijencine cim im se ucini a su jeluju u necem vaznom i velikom" 'rosjecna minhenska $austela za Bosanca iz Dra!alovaca, ono! sela ko Do$oja, ! je su putnici u vozu uvijek potezali kocnicu, $ila je vaznija, veca i oz$iljnija o cijele 3u!oslavije" 3u!oslaviju je volio, ali mu nije jelovala oz$iljno" E, tako je i %limpija a Sarajlijama jelovala strasno oz$iljno, pa su stranci o nama stekli krivi ojam) 1i jeli su nas kao vesele i neposre ne lju e koji, me jutim, ra e kao 3apanci i precizni su kao smrt" %limpijsko raspolozenje je, naravno, kratko trajalo, ali je na svima ipak ostavilo tra!a" Nakon %limpija e i zahvaljujuci %limpija i Sarajevo je postalo vele!ra , sto se vi jelo i po tome a Mejtas vise nisu posjecivali seljaci koji $i na konjima ovozili sir i mlijeko jer su svi shvatili kako je neprimjereno pustati konje a ho aju centrom !ra a" Na ulicama vise nije $ilo toliko smeca kao ranije, uve eni su uni(icirani kontejneri i vla alo je uvjerenje kako %limpija a nije nepre vi jeni kosmicki inci ent, ne!o ce se, evo, velike stvari u Sarajevu o!a jati opet" 1elika stvar $ila je premijera prvo! eksplicitno! (ilmsko! pornica Strasti, koji je nakon %limpija e zai!rao u kinu 2&a nik2" Sre inom osam esetih na neonskim reklamama $ilo je sve manje (irmi koje su imale sje iste izvan Bi9" 4le ano iz anasnje perspektive, to je $ila vazna stvar jer su ranijih !o ina, po!otovu tokom se am esetih, !ra krasili najcesce samo svijetleci natpisi iz ru!ih repu$lika, o kojih je naj+istaknutija $ila reklama 2#skre Kranj2, na vrhu 'arkusino! ne$o era, koja se nocu vi jela sa svako! sarajevsko! $r a" 'romjena je mo!la znaciti samo to a Bi9 o repu$like s $aznom i teskom in ustrijom, ru nicima i velikim !ra jevinskim pre uzecima, te raznim ru!im !lo$alnim (irmama koje se ne reklamiraju, postaje zemlja u kojoj se proizvo e i one stvari koje mozemo kupovati u samoposlu!ama i ro$nim kucama, a koje su se televizijskim i partijskim jezikom zvale) krajnji (a$rikati ili (inalni proizvo i" -ako su se na sarajevskim ulicama i izna njih pojavile i reklame 2A!rokomerca2 iz 1elike Kla use" U zimu ./6H" se na z!ra i 9i!ijene, u -itovoj ulici, malo prije raskrsca s Ulicom Djure Djakovica, pojavio i veliki crveni svijetleci 2A!rokomercov2 kuhar, a $i samo nekoliko mjeseci kasnije taj kuhar postao saka u oko, nesto strasno i za$ranjeno, nesto poput Mi'ova"a Dji'asa u -itovom rustvu na (oto!ra(iji iz Muzeja revolucije" #z$ila je velika a(era jer je irektor 2A!rokomerca2 )ikret 0,!i( istri$uirao mjenice $ez pokrica i tako pljackao najsiru rustvenu zaje nicu" U pocetku smo $ili strasno $ijesni na A$ ica, a jos smo se vise ljutili na 4uzonje koje su A$ icu poma!ale, pa i na one cija imena o ta a nismo smjeli ni spomenuti, ukljucujuci ru!ove 9am iju i Branka" Nase i osta'e 1u&o"je U isto vrijeme iz$ila je i a(era s viken icama u Neumu, pa se lista omrznutih 4uzonja jako prosirila" ,itali smo Du"u i 3in, pa Start i Danas i u$rzo smo povjerovali kako je nase rukovo stvo lopovsko, po cemu se razlikuje o svih ru!ih rukovo stava" #stina, vec smo slutili a je srpsko rukovo stvo nacionalisticko, ali nacionalizam nam se nije cinio prevelikim pro$lemom jer nas je iskustvo ucilo a se ru! -ito uvijek uspjesno o$racuna s nacionalistima" Nismo ta imali na umu a je ru! -ito avno umro, toliko smo $ili ljuti na svoje 4uzonje" Ka a nam se prica o 2A!rokomercu2 $u e u !lavama razvila na neki ru!i nacin, nakon sto $u e smijenjen 9am ija 'oz erac i nakon sto je no! suncano! aprilsko! ana jave a je i umro, $it ce vec prekasno, jer ni Sarajevo, ni Bosna nece vise $iti ono sto su tokom se am esetih $ili, a sve nase mrznje i lju$avi vec ce se ijeliti, najprije na va, a on a na tri ijela" S krajem price o 2A!rokomercu2 raspast ce se ona Bi9 u kojoj smo zivjeli o prve sampionske titule :u $alsko! klu$a 2Sarajevo2 i o Mesino! veliko! romana, sasvim ce u!asnuti anta!onizam Sarajeva i nje!ove $lize i alje okoline, ali to nece $iti kraj nasih zlatnih !o ina" Do kraja je ostalo jos tri ili cetiri !o ine, vrijeme koje cemo u!lavnom provesti u autisticnim, ali zivotno i kreativno vrlo plo nim pokusajima a svoj slucaj, slucaj nase! !ra a, iz vojimo iz na!ovijestene ju!oslavenske su $ine" 3asi dani tako postaju o$re novine, casopis za kulturu i umjetnost *ica sjaji !lamourom veliko! svijeta kakav Sarajevo nije vi jelo, likovna !rupa Zvono ra i elitne, skupne i poje inacne, izloz$e i per(ormanse, %mla inski pro!ram stvara velike ra ijske zvijez e, asi% 4a!i( istupa iz Saveza komunista i

(ura se na mla e Slovence, !rupa -rio snima televizijsku reklamu za Unistours sa slo!anom *jubi se (stok i Zapad, 0'eksa"!ar 3e%o" pise seriju kolumni Sarajevo republika, M'a!e" Materi( ra i svoje velike pre stave, u po rumu Aka emije scenskih umjetnosti !ostuju relevantni europski alternativni $en ovi, pa aju sve politicke za$rane, nestaje straha o milicije i ulicnih pozornika i psihopata koji ti nocu traze licnu kartu, cvjeta hilja u cvjetova, a me ju njima i cvijece zla, ali je stvar o$ro! socijalno! ukusa a !a ne primijetis, a !a i!noriras, a se pravis kako !a nitko tvoj nika a nije $rao" 4o ine .//8" i .//." vrhunac su zlatno! o$a Sarajeva" #mali smo para koliko smo htjeli i koliko nam je tre$alo" Slutili smo nesrecu i na prvim visestranackim iz$orima uvjerili se a smo u manjini i a nam nisu poznate !ranice vlastito!a svijeta, ali ne zato sto $i on $io prevelik, ne!o zato sto !a moz a ni nema" Zivjeli smo intenzivno, pokusavajuci sna!u i ra ost alkemijom erivirati iz potmulo!a straha koji si nismo zeljeli priznati" Nitko nika a nece saznati koji nam je korak u tom zivotu $io poslje nji i ka a smo iz je ne price iskoracili u ru!u i iz je no! zivota usli u ru!i zivot" Ljeto .//." $ilo je najljepse koje je Sarajevo ika a vi jelo" Sje ilo se po ka(anama, o rano! jutra ostajalo se u iskoteci BB, u Zvonu i u ru!im klu$ovima, a zamor !ra a nika a nije prestajao jer nismo zeljeli san, jos uvijek nismo zeljeli spavanje, htjeli smo ostati $u ni sve o za nje! casa ka a je mrak vec uzimao usu i o vo io je u svijet nevinih i $lazenih" Sarajevo se u ljeto .//." opiralo spavanju" Moz a $as ne cijelo Sarajevo, ne!o ono Sarajevo o kojemu sve vrijeme pricamo u ime prava na vlastitu povijest, vlastite iluzije, !eneracijske mitove i pretjerivanja koja si!urno ne $i imala smisla a nije $ilo koraka s kojim smo izasli iz kontinuiteta prvo! nam zivota" Da nije $ilo to! koraka, a je sve ostalo kako je tre$alo $iti, a smo o rastali i starili $ez rata i a nas nije uhvatilo vrijeme u kojem se mijenjaju i entiteti, ova prica ne $i $ila mo!uca, niti $i imala smisla" Uostalom, a nije $ilo to! koraka, kakvo! $i $ilo smisla u prevelikoj lju$avi prema !ra u* -ko $i mo!ao iskreno voljeti Sarajevo a nije $ilo rata* 'a, sasvim je priro no a covjek ostane hla an prema ro nom !ra u i !ra u svoje mla osti, priro no je a o lazi u ru!e !ra ove, a se iz njih vraca i a najvece uz$u jenje osjeca prema mjestima na koja o lazi prvi put" Me jutim, ucinili smo taj korak iz je no!a u ru!i svijet, iz je no!a u ru!o vrijeme, a s njime je Sarajevo postalo voljeno mjesto !eneracijske ceznje" %no Sarajevo koje je $ilo rijec iz samo je no! jezika, ovo! jezika, prije ne!o sto je uslo u sve jezike svijeta i postalo tesko o$jasnjivom meta(orom i zastitnim znakom za nesto sto pripa a nekoj ru!oj, ali ne i ovoj prici" /%ije- !o krvi Bio je to pocetak jula .//." -erasa ispre ka(ane -eatar $ila je prepuna i peklo je ono sunce koje lju e cini pospanima i usporava svaki raz!ovor, pa o svakoj iz!ovorenoj rijeci lijepo mozes razmisljati, a a te se ipak previse ne tice" -ih ana nije se o !ovaralo na nocna kucanja na vratima jer je 3NA mo$ilizirala lju e za rat u Sloveniji i 9rvatskoj, ali nista osim to!a nije ukazivalo a je nekakav rat uopce mo!uc" ,inilo nam se a svijet ne moze zaratiti iz cista mira i a je sceno!ra(ija nasih zivota nepo esna za ratove" Zeljeli smo vjerovati u tu iluziju ok smo sje ili ispre -eatra, a sve nam je u toj vjeri poma!alo) i ljeto koje je $ilo cistije i ljepse o svih pretho nih nasih ljeta i priro a koja se rascvala usre !ra a i po avala nam se kao a mozemo za nju nesto uciniti i kranovi na novo!ra njama koji su iz!le ali kao Na a sama jer tamo ! je je kranova, osjecali smo, ne moze $iti rata" A on a se na parkiralistu zaustavio sivomaslinasti kamion i iz nje!a su iskocila va vojnika" Bio je to znak za stampe o" Bjezali smo preko stolova i stolica, misleci a su, evo, osli a nas o ve u u rat, a vojnici su z$unjeno !le ali za nama jer to ocito nije $ila ta prica i tko zna zasto se vojni kamion parkirao $as tu" -rcali smo u!o i pocinjali se smijati" Smijali smo se kao $u ale, srce nam je iskakalo o smijeha i moz a o srece" Nema vece srece o $lesave i $ezrazlozne srece i nije an !u$itak nije tako velik kao ka a iz!u$is ar za takvu srecu" Smijali smo se !lasno i $ez potre$e a o$likujemo svoj smijeh" Smijali smo se ivlje" Smijali smo se o suza" Smijali smo se o krvi" Bilo $i o$ro a je netko to snimao (ilmskom kamerom, a nas je pratio ok smo trcali, a je pratio nasa lica o straha o smijeha i a je zaustavio ka ar u trenutku ka a smo se najvise smijali" Bila $i to i ealna slika srece koju ne tre$a o$jasnjavati i zauvijek $i u slici $ila sacuvana o svako! za$orava" *0MIL M&Z#L# SM% SEL3AKE, SM#3AL# SM% SE N3#9%1#M na!lascima, a ne aj ra!i Boze a se ika u razre u pojavio novi ucenik + seljak, zu$ima $i !a rastr!ali ili $i, sto je ipak vjerojatnije, $io lincovan rijecima, a to se u tim !o inama cinilo strasnijom su $inom ne!o a te netko zatuce na licu mjesta" Ka a $i se seljak pojavio na utakmici, prepoznavali smo !a me ju eset hilja a navijaca5 ka a $i usao u kino, usre mraka smo !a prepoznavali po mirisu5 ka a $ismo !a sreli na izvi jackom lo!orovanju, po smjehivali smo mu se u lice jer on to, kao, ne konta" U svakom slucaju, $ilo je krajnje nepreporucljivo u Sarajevu ili u rustvu Sarajlija $iti seljak" # tko $i sa znao zasto je $ilo tako i sta nam je toliko smetalo ko tih lju i, jer !ra ski papci nisu $ili nista $olji o seljaka, zapravo $ili su puno !ori, ali nam u!lavnom nisu smetali" Ko kuce nas nije o !ajalo a mrzimo seljake, niti nam je s televizije !ovoreno a su !ra jani $olji o seljaka" Bit ce a nas je u nasoj nesnosljivosti o !ajala ulica, a zasto je ona to cinila, nema vise o !ovora jer nema ni te ulice" Ulice umiru sa svakom !eneracijom, pa umjesto njih olaze ru!e ulice koje nose ista imena, iste kuce i iste mirise, tako a nitko nika a niti ne primijeti a su je no!a ana umrle" A on a $i u skoli za lektiru o$ili neku seljacku knji!u" %ni koji knji!e nisu citali, ne $i procitali ni nju, a oni koji su citali, pljuvali $i iz u$ine use i ur$ano! uvjerenja koje je ko covjeka strasno jako ka mu je sesnaest ljeta i !o ina je ./6G" 'ro(esorica $i, ja na, i tim pljuvanjem $ivala za ovoljna jer joj je $ilo stalo a ucenik $arem procita knji!u" Eto, recimo, Price o *a%i'a /ijari(a"

-e Price $ile su sasvim seljacke, seljacki su $ili svi likovi, seljacki je $io am$ijent i seljacke su $ile sve pisceve literarne i zivotne (ascinacije" Bila je, recimo, neka recenica u kojoj se autor pitao kako $i lovac mo!ao pucati u me je a koji !le a zalazak sunca" 3oj, kako je to nama $ilo !lupo i koliko smo se tru ili smijati i piscu, i lovcu, i me je u" A sto je naj!ore, tih ana se ,amil Sijaric pojavio i na televiziji i !ovorio onako kako su !ovorile i nje!ove price i kako, mislili smo, !ovore seljaci ka a nisu ovoljno pametni a se srame to!a sto su seljaci" Da, mi koji smo i inace citali, procitali smo sve te seljacke knji!e i u njima seljacke price, ali kao a i nismo" U osnovi $i $olje $ilo a smo pametnije utrosili vrijeme i a smo pustili a pro ju !o ine i a nas pro je huja na seljake, a smo sacekali smrt nasih ulica i vrijeme ka a cemo se izmirivati i sa so$om i sa cijelim svijetom i popravljati ono sto smo pokvarili u pu$ertetu" A to vrijeme oslo je za sesnaesto!o isnjake iz ./6G" vec nakon tri+cetiri !o ine" Bas ta a u 3u!oslaviji je u najsiru mo u usla latinoamericka knjizevnost i ma!icni realizam" ,itali smo Sto "odina samoce i price nekih cu nih pisaca koji su pisali o seoskim lu ama koje pronalaze napustene ru nike ijamanata, o ruznim macehama i krcmaricama u krcmama usre prasume, pa $i nam sve nesto $ivalo cu no" Kao a smo o svemu tome vec nesto znali i kao a je ta arti(icijelna $lesavost ili naivnost nesto sto nam je puno $liskije ne!o sto su nam kreatori latinoamericke mo e !ovorili" A on a se ,amil Sijaric opet pojavio na televiziji, !ovorio isto onako kao sto je !ovorio prosli put, ali to vise nije $io !ovor seljaka, ne!o je $io !ovor knjizevno!a junaka koji je !reskom ispao iz neke aleke prekomorske knji!e" # sta ces ne!o a opet procitas one price, a za njima i sve ,amilovo, i procitas iste one recenice kojima si se smijao, pa a te $u e sti jer se netko moz a sjeca ono!a sto si !ovorio skolske jeseni ./6G" ,amil Sijaric tako je postao i ostao pisac sa iste stalaze kao 1a,rie' 1ar(ia MarBue& i mo!u se sa a sastati svi knjizevni teoreticari i prakticari ovo!a svijeta, urlati a ,amilu tu nije mjesto, zavijati na mjesec i u arati se sakama u !lavi, ali ostat ce tako" ,amil je prvi 4aucho $osanske knjizevnosti, vitez san zackih pampasa i e!len e(en ija iz pre !ra ja Buenos Airesa, ali o reci se sjecanja na vlastitu mrznju prema seljacima i svemu onome sto je u pu$ertetskoj viziji $ilo seljacko znacilo $i iz ajstvo vlastite proslosti" Uostalom, sto znaci pucati u me je a koji !le a u zalazak sunca naj$olje mo!u znati oni koji su se neka a tome nazor smijali" ,amil Sijaric je na prav i $o!a po!inuo malo pre kraj onih vremena" 'o!inuo je ispre ,entralno! komiteta, o auta, a a auto u svojoj knjizevnosti skoro nika a nije spomenuo" Nitko ne poznaje lice svoje smrti, o zmije otrovnice !inu oni koji sa zmijama nisu zivjeli, a o automo$ila oni koji su ih i!norirali" ,amil je $io pisac povijesti, onakve kakva je ova nasa, historije koja se o!o ila i prosla, a koju je on spasavao vjestinom cu jenja" 1jerovao je a samo cu jenje spasava nje!ov svijet, sto je vrlo poucno" 'uno je $olje cu iti se svome zivotu ne!o zaliti za njim" *I 4U/ PL0* -AM%, MAL% %D M3ES-A 4D3E SK&E,E 3ED#N#,A ka lju e s tor$ama i ko(erima o vo i iz !ra a, $as on je ! je covjeka prvi put uhvati tu!a jer je otisao o kuce i ljuti se na tu tu!u jer jos nije ni sjeo u auto$us ili voz, $as tamo je, s lijeve strane pru!e, neka $ila liva a koju su nasi je ovi i $ake zvali ,irkus plac" Svasta je tu kasnije sa!ra jeno) z!ra e za (ino stanovanje, pa hotel 9oli aK #nn, nalik na veliko postansko san uce u koje ce je nom Bo! za o$ro! raspolozenja u$aciti $la!ovijest, pa neko parkiraliste, pa jos neke $etonske stvari kojih se covjek ne moze sjetiti, iako svako nevno prolazi pokraj njih" -oliko to!a sa!ra jeno je a o ,irkus placa nije na kraju ostalo ni ime, sto je za Sarajevo neo$icno jer su mno!e stvari i mno!a mjesta u ovom !ra u za rzali svoja imena i nakon vremena vlastito! nestanka" Moz a je ,irkus plac nestao jer to ime nije zvucalo sarajevski, lju i !a nisu mo!li iskriviti, popraviti i naheriti i tako uciniti $esmrtnim u jeziku" Neka jako avno ili malo prije nasih ro jenja na toj je liva i skoro uvijek $ila cirkuska satra, rin!ispil, lunapark, kuca strave i za$ave, Me rano, %pus ili velicanstvene zvijez e Sovjetsko! cirkusa" -u je, pricaju stari, $ilo i skokova na trapezu $ez zastitne mreze i $ra atih zena, svakakvih crnaca i talijanskih cirkus+ majstora koji su nas jezik !ovorili $as onako kako nas jezik talijanski cirkus+majstori !ovore u pricama" ,irkus plac $io je je no o najza$avnijih mjesta u Sarajevu, nas DisneKlan i nas Las 1e!as s $ezazlenim kockanjem i puno secerne vune" -okom se am esetih !o ina cirkus je olazio va puta !o isnje" Bio je puno siromasniji ne!o u pricama nasih starih i sve je oko satre jelovalo nekako ja no i $ije no) prastari i zahr jali auto$usi koje smo inace vi jali samo u rijetkim televizijskim reportazama iz Al$anije, ruzicasti vojni kamioni iz Dru!o! svjetsko! rata s kojih se !ulila $oja otkrivajuci njihovu pravu stvrhu i smisao, kavezi za zivotinje koji su po sjecali na kaveze iz (ilmova strave i uzasa, a okolo $eskrajno $lato ili zuta u$ijena trava z!azena kao a su preko nje presle armije umornih 9ani$alovih slonova" Zapravo, cirkus na ,irkus placu iz!le ao je tako jer mu je proslo vrijeme i jer ni Sarajevo vise nije $ilo !ra u kojemu $i cirkus mo!ao $iti cu o, ali ocevi i majke su kao po navici ili iz nostal!ije vo ili svoje sinove i kceri a vi e !utace vatre, $alerine i letacice na trapezu" Uzivali smo u svome prvom cirkusu u zivotu i uopce nismo mislili a $i nam mo!ao $iti za nji" #li $arem za nji u Sarajevu" Moz a u nekom 'arizu, Lon onu ili Moskvi covjek jos je nom o e u cirkus jer ce moz a povjerovati a je tamo to sasvim ru!a stvar i a je ta starinska i iz!u$ljena iluzija onoliko veca o nase! prvo! cirkusa koliko su svi ti !ra ovi veci o Sarajeva" Nema neko! jasno! razlo!a z$o! koje !a je malo onih koji su u nasoj !ene raciji vise o je nom o lazili u cirkus" 1alj a nostal!ija nasih ro itelja nije $ila ovoljno jaka ili ih je razocarala mjera nasih

o usevljenja" Za njih su letacice na trapezu $ile nesto vise i vaznije jer je takvo $ilo vrijeme u kojemu su o rastali" -o vrijeme $ilo je poslje nje vrijeme cirkusa, vrijeme nakon koje! su u svim !ra ovima svijeta poceli iscezavati cirkus placevi" Neka a se na sarajevski ,irkus plac olazilo iz svih ijelova sre nje Bosne" -ih jako avnih !o ina Sarajevo je $ilo je ino mjesto ! je je covjek mo!ao vi jeti slona ili zira(u" % ta a je ostao o$icaj a se cirkuski plakati lijepe i izvan !ra a, na najcu nijim mo!ucim mjestima, na sta$ilma usre neke sume prema %lovu ili na stupovima mostova i na voznjaka na novoj cesti prema Zenici" -i plakati ostajali su tu mjesecima, !o inama, skoro esetljecima, sve ok ne $i umrli priro nom smrcu plakata koji otrajavaju u uvjetima najraznovrsnijih priro nih nepo!o a" Moz a $i i anas neki istrazivac mo!ao pronaci na zi u ne! je ko Busovace tra! neko! cirkusko! plakata iz ./EE" ,irkus plac $io je mjesto najvece! cu a u vrijeme ok je tu $ilo sarajevsko pre !ra je i ok su, pricali su to nasi je ovi i $ake, samo malo alje rasli kukuruzi i zelenili se vrtovi starih ljetnikovaca u kojima su svoje poslje nje !o ine provo ili ostarjeli carski o(iciri, vezirski pisari, hazna ari, kiri zije i onovremeni z!u$i ani, mracni i sutljivi jer nisu mo!li oprostiti stoljecima sto prolaze" -i lju i su se, vjerojatno, uzasavali cirkusa jer je on za njih $io !lupa novotarija i mamipara za nove !ra jane i njihovu $alavu jecu" Ali ka covjek $olje razmisli, pa ti lju i nisu zivjeli $as tako avno, niti su njihove vile sravnjene sa zemljom $as puno prije nas, a $ili su ipak stariji o cirkusa $arem onoliko koliko smo mi anas mla ji o nje!a" )ILDZ0N I /OLJI*0 &AZL#KA #ZMED3U :#LDZANA # S%L3#,A B#LA 3E najjasnijom razlikom izme ju istoka i zapa a" Muslimani su, vjerovalo se, ka(u pili iz (il zana, a katolici su ka(u pili iz soljica" -o moz a i nije $ilo istina, ali vjerovalo se a jest i svi su se pravili a je istina" Soljica s ka(om jelovala je nekako ele!antnije, s onom rskicom izme ju va prsta koja je osjetljivu kozu prstiju cuvala o vreline, a (il zan je $io neposre niji, lomniji i nekako me itativniji5 covjek !a je morao rzati s vise paznje i koncentracije ili je samo tako iz!le alo, po!otovo ok smo $ili jeca i o ispijanju ka(a nismo nista znali" &azlika izme ju istoka i zapa a je u nasem slucaju $ila (iktivna, $as onakva kakva je razlika izme ju soljice i (il zana" % toj razlici smo nesto ucili iz knji!a, naslucivali smo je u cempresastoj vitkosti minareta i zvonkoj temeljitosti crkvenih tornjeva, primjecivali je u zvuku muslimanskih i katolickih imena, sve te Kristine i Katarine zvucale su kao kuhinjski an jeli, a svaki je Muza(er nasim svijetom ho ao kao sam svoj pre ak, ali nista o te razlike, o razlike izme ju istoka i zapa a, nije $ilo o re jeno nasim zivotima jer su se ti zivoti nalazili izvan strana svijeta i jer smo o$ro znali a o prilike o prilike isti lju i ka(u piju i iz (il zana i iz soljica, a a to cine $ez neko! o re jeno! razlo!a i $ez ten encije, $ez namjere a se u njima lju$i istok i zapa " Nemo!uce $i $ilo zivjeti u takvoj lju$avi, kao sto je tesko zivjeti i u mrznji koju $i o re ila cinjenica a je netko svojim imenom, a ne tijelom i usom, ro jen na zapa noj, a netko ru!i na istocnoj strani svijeta" Na nu svako!a (il zana o uvijek su $ili polumjesec i zvijez a" Z$o! polumjeseca i zvijez e na nekom ru!om mjestu mo!lo se, moz a, zavrsiti i u zatvoru, ali u nu (il zana oni nikome, nije nom milicijskom inspektoru, nisu $ili sumnjivi, kao sto nisu $ili sumnjivi ni sahovska polja na !r$u S& 9rvatske i cetiri ocila na !r$u S& Sr$ije z$o! kojih se, zatekne li ih inspektor na krivome mjestu, tako jer islo u zatvor" %no sto su za susje ne repu$like $ili !r$ovi, to su za Bosnu $ili (il zani" #z to!a $i se mo!lo zakljuciti samo a je Bosna moz a mo!la $iti sretnija zemlja" # $ila je sretnija ok komsija je no!a ana nije vlastite (il zane po$acao kroz prozor jer su !a ti (il zani poceli vrije jati" #spijanje ka(e !ra janski je ritual koji kao ni svi ru!i rituali nema prakticno! zivotno! smisla i traje u!o" Na$rzinu ispijena ka(a za poslje icu ima samo lupanje srca i osjecaj a covjeku misli otplovljavaju kao prekooceanski $ro ovi, a se vise nika a ne vrate" &itual ispijanja ka(e pruza mo!ucnost $eskrajnih i $espre metnih raz!ovora, oslo$o jenih svake komunikacijske ramatur!ije" -i raz!ovori su oslo$a janje use o svako!a viska i za so$om ne ostavljaju vi ljivo! tra!a" Lju i ne znaju o cemu su raz!ovarali, a silno $i ih zacu ilo ka a $i ih je nom netko pitao o cemu se zapravo prica ok se ispija ka(a" #li $i se zacu ili ili $i poceli la!ati" Mi smo uvijek $ili jako ponosni na nase rituale, pa smo zato voljeli o njima izmisljati svakovrsne lazi" :il zani su poceli nestajati u vrijeme ka a su espresso aparati za$run ali i za pistali iljem Sarajeva" 3os uvijek nisu nestali jer vecina Sarajlija ne shvata a postoje mali espresso aparati i a uopce nisu skupi i a ih se lako moze na$aviti, ali Sarajlije tako nesto nece ni za zivu !lavu priznati, ne!o kazu kako im je o prave turske ka(e stalo jer je ona $olja, jer ju se moze u!o ispijati i jer je takva ka(a io tra icije" Da svi ti ar!umenti nisu lazni, ne $i tursku ka(u sa samostalnoscu i suverenoscu preimenovali u $osansku ka(u" Ako je nom Bosna postane Amerika, svi lju i ce piti ka(u (ilterusu" Ka(a (ilterusa najo vratnije je nesto sto je ziv covjek ika a poceo piti i prilicno je nejasno iz kojih je razlo!a lju i piju" Nije ni hranljiva, ne ize krvni tlak, ne cini covjeka veselijim, a me icinski je je nako sko ljiva kao i svaka ru!a ka(a" Ali koji !o io svijeta pocne liciti na Ameriku, ! je !o se lju i oslo$o e straha o ratova, ! je !o $ez sumnje i straha pocnu zivjeti je ni pore ru!ih, ! je !o u$ojica iz je no! naro a $iva je nako kaznjen kao i u$ojica i ru!o! naro a, ! je !o je lju ima sveje no koje im je vjere ministar sumarstva, ! je !o je svima stro!o za$ranjeno pljackati i ! je !o rijec nacija ne zvuci kao prijetnja, pije se o vratna ka(a (ilterusa" %na je vjerojatno cijena o$ro!a zivota, onaj !orki i o vratni kalez otrova koji covjek svako nevno ispija a $i svoj zivot mo!ao prozivjeti u sreci i osa i" Lijepo $i $ilo ka a $i nakon sve!a covjek mo!ao vjerovati a mu zemlja ne mora postati Amerikom a $i mu istok i zapa opet $ili samo strane svijeta koje su isto raspore jene i ka se za!le a u (il zan i ka se za!le a u soljicu"

EU O4 EM '%,E-K%M SEDAMDESE-#9 ZB#LA SE NA -&Z#S-U prva velika ekspanzija licencnih proizvo a" 'ojavio se Eurokrem, talijanska licenca, ju!oslavenska proizvo nja, najprije u cetvrtastim plasticnim kutijicama o se am eset pet !rama, a on a u casama, te!lama i sasvim malim kutijicama uz koje se o$ijala i ona plasticna kasicica, kao za sla ole " 'olovina eurokrema $ila je sme ja, a polovina $ijela5 sme ja je, naravno, $ila ukusnija, kao sto je svaka cokola a uvijek ukusnija o ono!a sto nije cokola a" 'o nacinu na koji su jeca jela eurokrem mo!le su se zamijetiti razlike u njihovim in ivi ualnim psiholo!ijama" 3e ni $i najprije pojeli ono $ijelo a $i on a mo!li meraciti u sme jem, a ru!i $i prvo pojeli sme je, a tek on a su jeli $ijelo" Desetak !o ina kasnije na trzistu su se pojavili uvozni proizvo i Nutela i Kin erla a, koji su $ili skroz sme ji, pa je tako prica o psiholo!ijama postala izlisna" Majke su u pocetku eurokrem ozivljavale kao nesto luksuzno i + naravno + nez ravo" Bio im je skup, prem a nije $io skuplji o marmela e i zema, koji su, sto je $ilo samorazumljivo, smatrani neuspore ivo z ravijim za rast i razvoj jeteta o eurokrema" -re$at ce proci citavo je no esetljece a $i se napokon iz!u$ile te pre rasu e i a $i ista prava kao pekmez o sljiva zavrije ili eurokrem i sro ni proizvo i koji su u nase krajeve osli nakon nje!a" Do to! cemo se vremena silno napatiti i potrositi zivaca na ro iteljske tvr o!lavosti" Eurokrem je $io je an o sim$ola nase $or$e, prem a nismo niti primijetili ka a je pocetkom osam esetih tiho nestao s trzista" U isto vrijeme ka i eurokrem u pro aji su se pojavili i prvi licencni prasci za pranje ru$lja" Na mjesto plavo! ra iona, je ino! eter zenta iz mla osti nasih ro itelja, osli su novi proizvo i cu nih imena i (ino izajniranih lo!otipa koji su, ako $i covjek povjerovao reklamama, prali sve sto se mo!lo uprljati i mirisali nekim e!zoticnim mirisima tropskih zemalja o kojima nista nismo znali osim a su zaje no s nama u pokretu nesvrstanih" Naj alje je otisla So a So iz -uzle koja je po talijanskoj licenci pocela proizvo iti eter zent A1A i na televizijskim reklamama reklamirati !a na stranom jeziku" Spiker je suvereno eklamirao) 2.veramente bianco. +erti4icato di kvalitati 'iralanza2" Nene, snase, hamse, vikleruse, !ospo je i ostale su iljem zemlje Bosne razro!acenih ociju i poluotvorenih usta !le ale televizijsku reklamu i nisu se zivom cu u mo!le nacu iti" A1A je prala sve i !ovorila iskljucivo strane jezike" Bilo je to vrijeme ka a su se eter zenti pakirali u platnene vrece o po tri kilo!rama" Nakon sto $i se eter zent potrosio, omacica $i rasparala vrecu i tako je nastajala kuhinjska krpa" 'o najpoznatijem omacem eter zentu, :aks 9elizimu, kuhinjske krpe zvale su se (aks krpe" Z$o! uste e u repromaterijalu eter zent se kasnije poceo pakirati u najlonske kese, ali su (aks krpe u omacinstvima ostajale !o inama, a moz a ih se jos uvijek moze i anas naci" 1aljalo $i $aciti po!le prema komsijskim $alkonima u vrijeme susenja kuhinjskih krpa i provjeriti vi i li se jos uvijek na nekoj natpis :aks 9elizim, A1A ili Nor " % to! vremena $osanskim je omacicama nezamislivo kupovati kuhinjske krpe" Do$ijali smo ih $esplatno, pa kako cemo ih on a anas kupovati* Umjesto kupovnih kuhinjskih krpa koriste se razni prirucni koma i platna, sto je zapravo povijesni u! prema vremenu ka a su se eter zenti pro avali u krpenim vrecama" Licencno o$a trajalo je o sre ine osam esetih i o prvih velikih li$eralizacija uvoza" Licence su se ta a !asile je na za ru!om, a nase su samoposlu!e pocele liciti na samoposlu!e u $ilo kojem europskom !ra u" 'ojavili su se cu ni proizvo i za koje nitko ne zna cemu sluze, a svijet eter zenata se razlozio i raslojio na esetine specijalnih praskova i tekucina, na omeksivace vune, osvjezivace $oja i cu otvorne eter zente koji peru samo mrlje o cokola e i one ru!e koji peru samo mrlje o krvi" Umjesto je no! :aks 9elizima koji je prao sve, prosjecnom je omacinstvu vec tre$alo eset raznih proizvo a, a pranje vesa postalo je visokocijenjenim umijecem, umijecem o$ro! iz$ora u samoposluzi"

NOVO1ODI/NJ0 /0 M0 1EDA& 3E DAN #ZA ZALED3EN#9 '&%Z%&A" KADA $i sa zatvorio oci, sve za$oravio, pa ih opet otvorio, cinilo $i ti se a je vani kraj jula" -ako je plavo ne$o, kristalno cistim i provi nim cini se zrak5 kao a nismo u Sarajevu i kao a nije poslje nji an ecem$ra, ne jeljno jutro, eset je sati, u kuci mir i !luha tisina usre koje se nista ne moze o!o iti, nitko u takvoj tisini nista ne ra i osim sto majka, moz a, para zemper jer je to je ini posao na svijetu koji se ne cuje" U kuhinji ce za pet ili eset minuta provriti sarma, prva novo!o isnja, i $it ce to prvi pravi zvuk ovo!a ana, zvuk koji ce trajati i koji ce te $la!o iz je ne uvesti u ru!u !o inu tvo!a zivota" Ukljucujes televiziju, pre novo!o isnji pro!ram, Za"a pjeva kao a place, na sveze mleko mirise dan, a po $ijeloj sceni saraju kamere vo jene okom Mi'jkovi(a i Di%itrijevi(a, prvih pravih autora nasih vi eo+spotova, a nakon Zane pojavljuje se !rupa Bioritam, nesto !rozno sarajevsko, neuspjesno koliko samo Sarajlije neuspjesni mo!u $iti, a tip na(rckane plave kose slaze ljutitu (acu i pjeva o tome kako su mu ukrali novcanik" -aj spot !rupe Bioritam vrtit ce se po nasoj televiziji jos !o inama, ka !o se pojavi neka rupa u pro!ramu i ka !o ure nici televizije ne $u u znali sta a puste, sve ok je ne sezone je nostavno ne iscezne, ne ostavljajuci za so$om nikakvo! tra!a, osim sitno! oziljka u kolektivnoj nostal!iji" Naime, covjeku je raze sjetiti se losih i !lupih, a $ezazlenih, slika i !lasova jer je njih $as temeljito za$oravio i jer u sjecanju vise i nisu tako losi i !lupi" -ome anas i sluze !rupe Bioritam i &a io, Bonton $aja, Super /6, Sonori iz Bajmoka, S vremena na vrijeme, NaKa i 'arlament" %ne po sjecaju na taj je an pre novo!o isnji an, moz a na kraj !o ine ./6." ili ./6G" i na vrijeme koje smo provo ili !le ajuci kroz prozor i cekajuci a provrije sarma i a se na sve strane rasire zvukovi koji ce nas ponijeti u $u ucnost" -isina u!o traje, ali samo po tisini znamo a nam zivot nije

$as tako kratak, po tisini i po cekanju u cekaonicama, pre salterima, s po!le om na ulicne i kolo vorske satove koji stoje kao sto stoji vrijeme u Berg%a"ovi% (ilmovima" Mimo to!a zivot je kratak i sasvim je malo mjesta za sjecanja" Nakon sto provrije sarma, o neku se pojavljuje majka, pojavljuje se majoneza, mrkva i !rasak, kuhana jaja i sve ono sto je potre$no za rusku salatu jer nema Nove !o ine $ez ruske salate, to! jela najo vratnije! o svih upravo po tome sto !a polupro$avljeno! jos anima vi jamo po !ra skim ulicama i haustorima" % jetinjstva si stvarao pre rasu u a se nakon Nove !o ine ne povraca o alkohola jer nije na ulicna povracotina ne lici na alkohol, a sve iz!le aju kao ruska salata" Ka a o je popo ne, majka te salje u poslje nju histericnu kupovinu" Zene u $ijelom vec peru po ove samoposlu!a, kasirke su nervozne, neki $rko lupa na zakljucana vrata i pokazuje prazne $oce o piva, kasirka o mahuje rukom i nesto vice, on se ljuti, a on a joj upucuje one molecive osmijehe sarajevske pre kojima i najtvr je srce popusti, osmijehe koji moz a i jesu ispunjeni lazima, ali im uvijek po le!nes o straha pre necistom savjescu" Brko zahvalan ulazi, trpa u metalnu korpu svoje pive, puno piva, onoliko piva koliko je potre$no a ne ostane ravno usan pre Novom !o inom i ne ispa ne $u ala pre vlastitim televizorom koji se toliko ra uje i svako malo pokazuje Mi(u Or'ovi(a kako visoko u zrak po ize case sa sampanjcem, a potom i *u"eta 1ojkovi(a, koji $as svake Nove !o ine pjeva %a4u mi dra"a ispeci i rhti mu po $ra ak u ritmu vi$rata, tako a pjevaceva !lava vise nije !lava covjeka, ne!o postaje muzicki instrument, recimo neki e!zoticni a(ricki $u$anj u o$liku e$eljuskaste !lave vanzemaljca" Novo!o isnja sarma trajat ce anima" 3e na uzrecica kaze a je sarma naj$olja se mi an" -o, naravno, nije istina, ali nije ni smisljeno kao istina, ne!o kao utjeha, a utjehe su uvijek lazi" Utjeha za ukucane koji ce jos u!o jesti novo!o isnju sarmu je tim e(ektnija sto ce svi oni o$ro znati a u svojoj nevolji nisu sami i a je u anima nakon Nove !o ine !ra pun onih koji ne je u nista osim sarme" # sreca je sto jos nikome nije palo na pamet a je ruska salata naj$olja se amnaesti an" Dok ostatke ruske salate $acaju u zaho sku skoljku, svi si!urno pomisljaju kako su, Boze, tako nesto uopce mo!li jesti i kazu a nece vise nika , ali takva ce o$ecanja trajati o slje ece Nove !o ine, ka a ce se opet $ez razmisljanja o jaja, mrkve, !raska i majoneze praviti najtra icionalnije o svih tra icionalnih ju!oslavenskih novo!o isnjih jela" Dok $u e 3u!oslavije, $it ce i ruske salate, a poslije ce $iti vec kako kome $u e su jeno" )LO 0 I )0UN0 DLAN%1# SU NAM B#L# NA&AN,AS-#, ZU-# # ZELEN# %D praha koji se tih !o ina mo!ao kupiti u svim samoposlu!ama" Narancasti s okusom narance, zuti s okusom limuna i zeleni s okusom !rejp(ruta" Bio je to prah za pravljenje sokova) razmutio $i se u vo i i to je on a $io sok, ali nitko nije ta pravio takve sokove" Sipali smo prah na lanove i lizali !a" -o je $ilo $olje o svako! soka" Lekcije iz historije o !ovarali smo svojim narancastim, zutim i zelenim jezicima" &o itelji su slutili a je taj prah nez rav, ali se u!lavnom nisu $unili jer je $io je(tin" A on a su se u neko o$a pojavili preslikaci" Na unutrasnjem omotu zvake $ila $i neka slicica, nosoro! recimo, pa $i on a tre$alo navlaziti na lanicu, staviti slicicu, pritisnuti je jako, a on a je polako o lijepiti" U prvih nekoliko sekun i iz!le ala $i kao prava tetovaza" Kupis eset zvaka, o motas svaku i stavis je u usta, pa preslikas na svoje ruke eset slicica" Zvaces o!romnu zvakacu !umu i sav si po rukama saren" Boje se uskoro razmrljaju, ali to nije vazno jer vec mislis o necem ru!om i vec si pri nekom ru!om je nako vaznom poslu" &ecimo, razmjenjujes slicice >lora i 4auna" Al$um si skoro popunio, ali ti ne ostaje najrje ja o svih slicica na kojoj se nalazi ptica ponornik" -u pticu nika a nitko nije vi io, osim u al$umu >lora i 4auna, ali ona je najvaznija jer je najmalo$rojnija, pa ce ostati upamcena i nakon sto za$oravis vecinu tih zivotinja i $iljaka i iz !lave ti sasvim izvjetri taj naj$olji u z$enik $iolo!ije u cjelokupnom tvom skolovanju" Divlji pas + in!o, cu novati kljunas, mrmot, kivi, $o ljikavo prase, emu, in ijsko !ovece + !nu, tapir i rakun $ile su zivotinje iz al$uma >lora i 4auna, a $u es li ih jos neka u zivotu vi io, $u es li ih cak vi io uzivo, $it ce to samo krivotvorine izvornika jer su te slicice $ile prve u zivotu i jer su, sto se te$e tice, zivotinje i $iljke po njima i nastale" Ali nisu svi skupljali slicice a $i ih lijepili u al$ume" Neki su ih skupljali samo zato a $i ih imali vise i a $i nevjeze i naivce opljackali u i!ri pola+cijelo ili slika+$ijelo koja se i!rala u voristu %snovne skole 2Silvije Strahimir Kranjcevic2 sve ok ne $i osao strasni Sahman, oteo jeci slicice i po erao ih, valj a a u $u ucim lju ima u$ije svaku sklonost prema kocki i kockanju" Sareni prah s okusom juzno! voca, preslikaci sa zvakacih !uma i slicice >lora i 4auna ali su $oju, okus i miris pocetku se am esetih !o ina" 'amtimo jos $olan i otecen jezik sav iz!rizen o limunske kiseline, majke kako nam !ru$im cetkama cetkaju ruke i tra!ove preslikaca s njih, prljavu vo u kako otice u crni $ez an u nu ka e, a rijetki moz a pamte i ra ost ponornika, srecu koju su osjetili ka a su me ju upravo kupljenim slicicama u!le ali i tu pticu" Njezina stvarna vrije nost je neo$jasnjiva i neuspore iva" Ka a covjek o raste i ka a $o!atstvo pocne mjeriti u novcu, on nije u stanju zamisliti takvu kolicinu novaca koja $i $ila ovoljna a se o$jasni sreca je no! je ino! ponornika" 3e nostavno, nema to! novca i nema to! $la!a koji $i se sa njim mo!ao uspore jivati jer se on, ponornik, pojavljivao u vrijeme ka a si $io slo$o an o svako! veliko! i oista u$oko! straha koji $i ti mo!ao pokvariti srecu pre $o!atstvom" Samo covjek koji se ne $oji moze $iti o istinski $o!at" Samo jecak moze $iti $o!at ka a mu su $ina posalje slicicu ponornika" A to se o!o i samo je nom i nika a vise, pa on a postane mjera mo!uce zivotne srece, one srece z$o! koje se neki lju i mole Bo!u i z$o! kojih postoji ,arstvo ne$esko u kojemu vise nema strahova i u kojemu o rasli lju i skupljaju slicice >lora i 4auna, svaki o$ije ponornika i svaki lize narancasti, zuti i zeleni prah sa lana"

'rice o raju mijenjaju se iz !eneracije u !eneraciju" Da nema reli!ija i svetih knji!a $ilo $i raja, ali $i on uvijek $io rukciji i zasnivao $i se na privatnim lju skim sjecanjima i na kolektivnim osjecajima lju i koji su zaje no proveli neko vrijeme, a on a se rastrkali na sve strane svijeta i otisli tamo ! je ih nitko ne moze razumjeti" -o je moz a i susje na ulica, ali je svakako $eskrajno aleko" Zato tre$a o$jasnjavati stvari, pricati o ponorniku i o prahu o koje!a se razmucuje sok cim covjek o raste i za$oravi cemu taj prah stvarno sluzi" BIB0 B I)E '&1% S-% B# 1#D#% KADA B# -E 1&EME'L%1 1&A-#% u ono vri jeme $io $i nas covjek kako prekoracuje lju ske mo!ucnosti" Koji $i to covjek $io i o kakvim $i se konkretno mo!ucnostima ra ilo, to uopce nije vazno" Ka a $i se vratio u proslost, vi io $i nje!a kako se japuri o silno!a napora, kako mu se moz ane viju!e savijaju i uvijaju kao starozavjetne zmije i kako ocima koluta ok pokusava uciniti nesto sto se protivi z ravom razumu i zakonima lju sko! tijela" A oko nje!a vi io $i sve nas kako treperimo o silne treme, stiscemo si oznojene palceve i navijamo stisnutih zu$a jer je to sto on ra i, to prekoracivanje lju skih mo!ucnosti, zapravo nesto sto ce proslaviti sve nas i po cemu ce nasi zivoti o$iti je an novi smisao, skoro je nako vazan kao !rug Tito, 'okret nesvrstanih i (ico na kre it" 3e an o onih koji su prekoracivali lju ske mo!ucnosti $io je Bi,a Bri2er, covjek $ez ije ne lake na !lavi, covjek $ez trepavica, koji se prvi puta pojavio u emisiji 3edjeljno popodne, emitiranoj te se mice iz novosa sko! stu ija" U rukama je rzao vije !ole zice ukljucene u struju i smjeskao se televizijskom !le ateljstvu" Nakon to!a je kao strujni provo nik pomo!ao je nom jajetu a se skuha i u slast !a pojeo" :akat je $ilo tvr okuhano" 'ola 3u!oslavije to! je popo neva pricalo o Bi$i Bri(eru, a ru!a polovica pricala je o njemu vec slje ece ne jelje ka a je Bi$a Bri(er proveo struju kroz se$e i tako ukljucio !ramo(on" Nakon to!a skoro a vise i nije $ilo za$avne emisije u koju !a ne $i pozvalo kao !osta" %n $i se uvijek prikljucivao na struju i ra io sve ono sto $i ra ila i najo$icnija snura i zica kroz koju tece struja" # njoj je, kao i Bi$i Bri(eru, tre$ao samo utikac" Ali svi smo ipak $ili (ascinirani jer je pre nasim ocima $io covjek koji prekoracuje lju ske mo!ucnosti i uopce nam nije $ilo vazno sto to prekoracivanje nije imalo ama $as nikakvo! prakticno! smisla i sto s Bi$om Bri(erom mi kao naro , mi kao 3u!oslaveni, niko!a i nista nismo mo!li po$ije iti jer se nitko u prikljucivanju na struju nije ni takmicio" A on a su zare ali strucnjaci iz raznih omena koji su mjesecima o$jasnjavali kako Bi$i Bri(eru polazi za rukom a !a ne u$ije struja" Njihova misljenja su se u!lavnom razilazila, ali to je $io samo o atni ar!ument a povjerujemo a Bi$a cini cu a i a su ta cu a strasno vazna i a nas na neki nacin cine iza$ranim naro om" Mi se nismo usu jivali prikljuciti na struju, ali smo imali je no!a koji je to ra io $ez ikakvih pro$lema" Bi$a Bri(er je na neki nacin $io kao Mujo iz viceva o koncentracijskim lo!orima koji je po je$avao Sva$e ka a su !a pokusavali u!usiti plinom" A on a je Bi$a Bri(er o lucio otici u Ameriku i sjesti na elektricnu stolicu" -u je prica vec usla u one s(ere koje izmicu svakoj (akto!ra(iji i okazivoj, $arem televizijskoj istini" Naime, Bi$a se opet pojavio u 3edjeljnom popodnevu i vazno saopcio naro u a se vec sve o!ovorio s Amerikancima, rijec je o honoraru o milion olara, sve ce prenositi televizija, naravno americka" &ekao je i koje! ce atuma sjesti na elektricnu stolicu, ali ka a je osao taj atum, nesto se zakompliciralo, spektakl je o !o jen, valj a to! ana nije $ilo osta struje, pa je Bi$a opet izisao pre javnost i izvijestio ju o novom atumu" -o je $ilo nje!ovo poslje nje pojavljiva nje u javnosti" 1ise nika a Bi$u Bri(era nismo vi jeli na televiziji i vise nika a pre nasim ocima nije !olim prstima rzao zice pune struje" Me jutim, lju sko pamcenje ulje je o televizijsko! pamcenja, a nasa sklonost prema onima koji prekoracuju !ranice lju skih mo!ucnosti $ila je takva a nismo mo!li tek tako prihvatiti a je Bi$a je nostavno nestao" -ako se o njemu !las poceo prenositi o covjeka o covjeka i o pouz anih izvora o svekoliko! naro no! usca" 'roculo se a je Bi$a Bri(er sjeo na elektricnu stolicu, ali su !a Amerikanci zaje$ali i nije $ilo televizijsko! prenosa, ne!o su cijelu stvar iskoristili za neke svoje eksperimente, pa sa a rze Bi$u zatoceno! u svojim la$oratorijima" # svi su vjerovali u to" Ali vec nakon mjesec ili va pouz ani izvori javili su a je Bi$a, istina, sjeo na elektricnu stolicu, ali !a je u$ila struja, pa zato !a vise nema" Na o$ecani televizijski prenos se u me juvremenu za$oravilo" Bi$a Bri(er herojski je pao moz a i zato sto su mu pustili jacu struju o one koju pustaju svojim osu jenicima" Bila je to sasvim o$ra prica a nas o ve e u za$orav" Ali $ilo je i ru!ih koji su nas proslavljali prekoracivanjem lju skih mo!ucnosti" Bilo je svjetskih prvaka u proz iranju palacinki, $ilo je Krajisnika koji $i $ez icije pomoci jeli citave volove, $ilo je onih koji su mo!li ostati sat vremena ispo vo e" Z$o! nece!a su nam tre$ali takvi lju i i nitko kao oni nije mo!ao povecati nas ponos jer jesmo ono sto jesmo, ali ka a prestanemo $iti to sto smo $ili, sve cemo za$oraviti, a ono sto ne za$oravimo $it ce laz, tako a o ana anasnje! necemo saznati je li Bi$a Bri(er stvarno prekoracivao !ranice lju skih mo!ucnosti i provo io ovu o$icnu svako nevnu struju" A to $i vrije ilo znati, kao i) jesmo li to $ili mi ok smo !a razro!acenih ociju !le ali iz svojih (otelja, jesmo li to $ili ovi mi ili su to $ili neki ru!i mi" M0LI ZM0J 1#3ES- % SM&-# MAL%4 ZMA3A D% NAS#9 K&A3E1A N#3E sti!la" Bru(e Lee $io je ziv na svakom koraku, u svakoj skoli i razre u i u srcu svako!a jecaka koji je vjerovao a se trostrukim saltom unatra! i serijom o eset u araca u sekun i mo!u rijesiti svi pro$lemi, a onih koji su vjerovali $ilo je puno, moz a vise ne!o sto ih je ika a vjerovalo u neko! ru!o! cu otvorca"

:ilmovi Brucea Leea i!rali su u vecini sarajevskih kina, osim u ona tri elitna B&omaniji, Du$rovniku i -esliC, u koja nika a nisu imali pristup, ali su naj uze i!rali u kinima 'rvi maj i #!man" U kolektivnom sjecanju kino 'rvi maj zauvijek je ostalo i enti(icirano s Malim Zmajem, iako su tu i!rali i rukciji, posve razliciti (ilmovi, ali se nika a u 'rvom maju nije pojavio junak poput Brucea Leea" %no sto je Tito $io za Kumrovec, to je Bruce Lee $io za 'rvi maj i a je neke prav e, a se sjecanja lju i i sjecanja kina postuju, vec $i se netko sjetio a pre ovim kinom sa!ra i spomenik malom Kinezu iz 9on! Kon!a koji se u Bosni ro io nakon vlastite smrti" Dva ko nas najpoznatija nje!ova (ilma $ila su # zmajevom "nijezdu i 3a zmajevom putu" 3e an o njih, vise nije vazno koji, ovrsen je nakon smrti Brucea Leea, pa !a u nekim scenama zamjenjuje u$ler koje!a su stalno snimali s le ja, a pu$lika ne primijeti prevaru" Svi su znali a to vise nije Bruce Lee, ali su se pravili kao a jest" -o je $io je ini ustupak (ikciji za koju se inace vjerovalo a je stvarnija o stvarnosti i a tre$as samo ovoljno jako vjerovati pa ces se iz ovo! svijeta preseliti u svijet Malo!a Zmaja" U ime te vjere zapocelo se s masovnom kucnom izra om nuncaka, oruzja pomocu koje!a je Mali Zmaj unistavao neuspore ivo $olje naoruzane protivnike" Uzimale $i se vije letve okru!lo! pro(ila, koma lanca kojim su se u seoskim voristima vezivali psi i va e$lja eksera" Ekserom $i je an kraj lanca prikucali na je nu letvu, a ru!i kraj na ru!u" -ako nacinjene nuncake $ile su kao stvorene a samom se$i raz$ijes celo ili iz$ijes pre nje zu$e, ali !eneracije sarajevske pretpu$ertetske mla ezi to nije prijecilo a po cijeli an razmahuju nuncakama u skla u s $esmrtnom koreo!ra(ijom Brucea Leea" Djecaci su se na ali a ce je no!a ana tako ovla ati nuncakama a ce postati neranjivi i napokon $iti spremni ru!ome raz$iti !lavu, ali taj an nika a nije osao, tako a su nuncake zauvijek ostale oruzje samoranjavanja" %ni am$iciozniji $i pravili i ru!o kultno oruzje Malo! Zmaja, metalnu zvijez u ciji su krakovi $ili ostri kao $ritva" Bruce Lee $i je s pe esetak metara $acao na svo! neprijatelja kojem se zvijez a uvijek za$ijala posre cela, na sto $i neprijatelj zakolutao ocima i uz $olni krik pa ao na le ja" U nas su se te zvijez e najcesce pravile o lima za oluke i nisu imale ru!u (unkciju osim ponosno!a pokazivanja ru!ovima iz razre a i $ez$rojnih pokusaja a se sa raz aljine o pola metra zvijez a za$ije u skolska vrata" S pojavom Malo! Zmaja izmijenila se i koreo!ra(ija razre nih tuca" Djeca ci su imitirali Brucea Leea, cak i po cijenu a o$iju $atine o neko!a tko nije tako cesto isao u kino ili je vise pola!ao na svoju krvolocnost ne!o na le!en u o neunistivom istocnjackom $orcu" Svaki imitator je, naravno, svoje $or$ene pokrete i zahvate potvr jivao i a ekvatnim krikovima koji su zvucali kao ernjava prasumskih ptica, ali su tre$ali sluziti kao sre stvo zastrasivanja protivnika ili A u nasem slucaju A kao potvr a estetskih nazora i (ilmskih a(initeta" Le!en a je trajala petAsest !o ina, nakon ce!a je prestala kucna proizvo nja nuncaka i opet je prevla ala stara o$ra jalijaska koreo!ra(ija ulicnih tuca sa svojim temeljnim elementom A u arcem !lave u protivnicki nos" Mali Zmaj prezivio je samo na 4orici i u ru!im ci!anskim naseljima u Bosni iz kojih su se jos u!o, skoro sve o rata, culi krikovi i jos u!o su musavi jecaci usre neko! $lata razmahivali nuncakama" ,i!ani se lako hvataju mo a i tren ova, ali ih tesko za$oravljaju" %ni se ne srame se$e o jucer kao sto smo se uvijek mi sramili" 3e no! ecem$ra, u parku ispre kina 'artizan, na snije!u crnom o smo!a, u aksam koji zau ara na los cumur i sumpor, potpuno sam, u tankom zelenom zempercicu, je an se vanaesto!o isnji ,i!o pokraj zacu jene $iste 3ovana Skerlica $ori protiv nevi ljivo!a protivnika" #li se $ori protiv samo! Skerlica, tko ce to znati" 4o ina je, recimo, ./6G, i tajna je zasto um pamti tu sliku, a pamti je zauvijek" M0 0TON0* VELJ4O SK%&% ,E K&A3 '&1%4 -ELE1#Z#3SK%4 DNE1N#KA, no!ometni je an, ali sportski izvjestaj ne zapocinje rezultatima 'rve savezne li!e" Splitska luka, lju i na rivi, strasno puno lju i na rivi pljesce i skan ira + 1eljko, 1eljko, a uz$u jeni !las E!e Pe&&ija o$avjestava televizijsko !le ateljstvo a ce za koji trenutak u splitsku luku uplivati nas veliki plivac maratonac Ve'jko ogosi( nakon sto je plivao, plivao i plivao i oplivao o otoka 1isa sve o Splita" Kamera lovi plivaca, on kao i uvijek na kraju trke pliva el(inovim stilom, $rkovi su mu se o$jesili o $ra e, lici na morza s konzerve Eva sar ina, siroko otvara usta, hvata zrak i evo skoro ce oplivati o o$ale, netko ce mu pruziti ruku, moz a ce to $iti pre sje nik !ra sko! komiteta partije ili neki stari prvo$orac, 1eljko ce se popeti na rivu, neka zena polju$it ce !a u o$raz, a on a ce E o 'ezzi upitati 1eljka &o!osica je li $ilo tesko, a on ce o !ovoriti a nije, iako je $ilo kriza na petnaestom kilometru, i o at ce a ovu po$je u posvecuje""" Kome ili cemu je posvecuje, to smo za$oravili, ali o$ro pamtimo a je svoje po$je e uvijek posvecivao i a $i ta posveta raznjezila zenska srca, a u muskih $la!o $u ila lju$omoru, ali to nika a nisu priznavali jer je i za njih 1eljko &o!osic $io kralj" -aj covjek plivao je sasvim sam s kraja na kraj 3a rana, pratili su !a !liseri i male ri$arske $ro ice, katka !a je pratio $ro ic hitne pomoci, ali nitko nika a nije plivao zaje no s 1eljkom &o!osicem" U to vrijeme nisu u mo i $ili kolektivni plivacki maratoni i svaki je maratonac plivao sam" Na ru!om kraju svijeta plivali su neki Amerikanci i Meksikanci, ali o njihovim imenima i po vizima nista nismo znali, niti su nas zanimali" 1eljko je $io nas covjek i malo je $ilo onih koji su na takav nacin $ili nasi lju i" %n niko!a nije iritirao jer je plivao sam, nikome nije mo!ao $iti konkurencija i nitko nije mo!ao navijati protiv nje!a" 1eljko &o!osic $io je sasvim o$ican covjek" Nama je jelovao kao oni lju i koji su nam u Bristu, 'o aci ili Zaostro!u ljeti iz avali so$e i koji su po cijeli an sje ili u kono$i, a ka pa ne sunce, isli i!rat na $alote" Za Sarajlije $ila je to tipska slika Dalmatinca, je nako uproscena kakva je iz almatinske perspektive $ila tipska slika Sarajlije" 3e ni smo ru!ima $ili isti, kao sto su $ijelcima svi Kinezi isti, ali u toj istosti nije $ilo nice! ruzno!" Bili smo si me juso$no simpaticni i postojao je samo je an Dalmatinac koje!a je Sarajevo nesmiljeno mrzilo) Ivi(a /urjak, 9aj ukova je anaestica kojoj su uvijek zviz ali i Kosevo i 4r$avica"

Svake je sezone &o!osic plivao novi i sve tezi maraton, ali taj koji je otplivao o 1isa o Splita jelovao je najimpresivnije" Nakon te trke 1eljko &o!osic snimio je reklamu za 'ipi u kojoj je, kako je vec nala!ao ta asnji reklamni re , rekao nesto u smislu a mu 'ipi pomaze a pliva tako o$ro i tako aleko" -a reklama !o inama se prikazivala na televiziji, sve ok 0"a /asso nije postala Miss 3u!oslavije i snimila onu reklamu sa sisama ispo mokre majice" U toj reklami Ana Sasso upravo izlazi iz mora" -o more $ilo je sasvim malo za razliku o mora u kojem je plivao 1eljko, a nije $ilo najjasnije ni to zasto je imala majicu na se$i ka a je ulazila u more" Amerikanci su 1eljku &o!osicu ponu ili a prepliva s je ne na ru!u o$alu rijeke ispo Nija!arinih vo opa a" 1eljko je pitao je li to netko o sa a ucinio, a Amerikanci su mu o !ovorili a nije" Nakon to!a je pitao je li to uopce mo!uce i hoce li !a pro!utati vir, a Amerikanci su o !ovorili a oni vjeruju kako je to stvarno nemo!uce i kako ce !a vrlo vjerojatno pro!utati vir" 1eljko &o!osic je rekao) E, ako je tako, ja necu plivati" Na to su se Amerikanci strasno zacu ili jer su veliki olari $ili u pitanju" U ono vrijeme nije nam $ilo jasno zasto se Amerikanci cu e sto je an Dalmatinac ra ije $ira a ostane ziv ne!o a zara i olare" Nije nam $ilo jasno jer nismo znali sto ti lju i o nama misle" -o ce nam postati jasno u nekom o nare nih zivota, ali ta a ce vec $iti kasno jer ce mno!i o nas ta a vec postati Amerikanci" N0O*0LE M%&NA&# B# SE ZA13E-%1AL# S1E-%M N#K%L# DA ,E ako prezive oluju sa!ra iti kapelicu, srpski su espoti !ra ili za uz$ine a ih se po njima pamti i a im Bo! oprosti, a!e i $e!ovi su za so$om ostavljali vaku(e, cuprije i cesme ne! je u ivljini, usre crnih $orovih suma, tamo ! je covjek o straha oze ni" A svi oni cinili su to z$o! je no! trenutka u zivotu" Bio je to onaj trenutak ka a $i im $ilo najteze ili onaj trenutak ka a $i im se svijet rastvorio u svoj nje!ovoj ljepoti" Sto!a i postoje vije vrste zavjetnih !ra jevina, vaku(a i za uz$ina" 3e ne slave Bo!a i nje!ovu velicinu i nastaju nakon sto se prezive velike nesrece ili $olesti, a ru!e !ra jevine slave Bozje jelo i nastaju nakon sto se ono lju ima pokaze u casovima srece, ljepote i priro no! skla a" -re$alo $i nesto sa!ra iti u ime kristalne $istrine onih nekoliko au!ustovskih ana u Sarajevu" -i ani olazili $i skoro svake !o ine, nakon sto malo popuste vrucine jula i okolna $r a i planine upiju svu jaru as(alta, a sunce svoj sjaj zemlji upucuje po nekim pose$nim u!lom i svakoj stvari tako vrati njezinu izvornu $oju" -o su oni ani jako iz uzenih pre vecernjih sjena koje su setale ulicom 1ase Miskina, sve o Slatko! coseta, a zatim natra!, pa pore 1jecne vatre i ,eke, sve o %lomana, ! je $i se o$icno zaustavljale i ostajale tu tih pola sata prije ne!o sto sunce sasvim ne zamakne iza $r a i Sarajevom se na sve strane rasprostru mirisi ljeta" -ih ana tako jasno je mirisao +operton, mirisala je vlazna $jelo!orica 1eliko! parka, mirisali su $enzin i svjeze przena ka(a, kolaci kroz prozore kuca u -itovoj ulici" # tko zna sto je sve jos mirisalo jer covjek zapravo ne pamti mirise, ne!o pamti osjecaje i senzacije koje su uz mirise pristizale" 'amti tih nekoliko kristalno $istrih au!ustovskih ana i cini mu se a je to $ilo vrijeme ka a se nista lose nikome nije o!o ilo i ka a je cijeli nas svijet zivio u nekom an jeoskom intermezzu , u vremenu stvorenom samo za to a $ismo imali osnovicu za sve $u uce nostal!ije i a $ismo svaku $u ucu srecu mo!li mjeriti srecom tih nekoliko ana koja je $ila tolika i takva a je nismo $ili ni svjesni" -i au!usti $ili su vrijeme ka smo najtocnije mo!li pratiti kako se izmjenjuje mo a suncanih naocala" Lju i $i se vratili s mora i nosili su naocale koje su $ili kupili a $i se mo!li pokazivati na ljetovanju, a sa su ih po prvi put nosili po Sarajevu" 'ocetkom osam esetih $ile su to one potpuno crne naocale, kao iz (ilma Blues Brot!ers, slje ecih sezona pojavile su se prve prave rej$anke, pa skupe replike pilotskih naocala $ritanske vojske iz Dru!o! svjetsko! rata, pa lenonke koje su nosile tek propupale a olescentice i mla e intelektualke na cijim se licima i u mrzovoljnim u!lovima usana vi jelo koliko je za njih Sarajevo mali !ra i koliko samo zu e za nekim Amster amom ili Lon onom, za !ra om u kojem $i se mo!le iz!u$iti, za po zemnom zeljeznicom u kojoj se o je no! o ru!o! o re ista procita pola knji!e, za necim o cemu zapravo nista nisu znale, ali saznat ce ka a za to o je vrijeme, Sarajevo postane !ra svih !ra ova, a kristalni ani au!usta isceznu iz njihovih zivota jer na svijetu nema to! mjesta na koje sunce pa a po istim u!lom" Nista nas toliko ne po sjeca na nai vnost proslo!a zivota kao naocale koje su izasle iz mo e i nista na svijetu nije starije o naocala koje su izasle iz mo e" Stare kosulje i stari satovi i anas se mo!u nositi, ali stare naocale zauvijek ce ostati u spore nim zepovima o $acenih putnih tor$i i na nu la ice u kojoj su osmoskolska svje ocanstva i jacke knjizice" Ka a stare naocale kriomice stavis na !lavu i po!le as se u o!le alo, tek ta a vi is koliko si o ono! vremena ostario, kako ti se promijenilo lice i z$risan je svaki tra! ono! avno! optimizma, ono! optimizma koji si neka pripisivao crno+$ijelim (oto!ra(ijama s ekskurzija i ro iteljskih vjencanja" 3e no!a ana i ovaj koji si anas iz!le at ces samom se$i kao $ivsi i ovo ce tvoje lice zraciti naivnim optimizmom proslosti i nika nece i ne moze $iti rukcije" Kristalni ani au!usta, u!e pre vecernje sjene i suncane naocale koje se ne ski aju sve ok se vec sasvim ne smraci, znakovi su neke $espovratno iz!u$ljene proslosti, ali ona nije iz!u$ljena jer nam se u me juvremenu o!o ilo nesto lose, ne!o je iz!u$ljena zato sto nam prolazi vrijeme i sto se pre nasim ocima neprestano pomice slika svijeta" U trenucima ka a se ta slika poklopi s nasim po!le ima, s mjestom s koje!a ju !le amo, mo!ucim postaju trenuci srece i ispunjenosti" /O4 OD /LJIV0 ,%,-A 3E #ZM#SL3ENA 'EDESE-#9 4%D#NA, U 1&#3EME crno+$ijelih (ilmskih zurnala i pu$ertetskih ana nase! socijalizma" Nismo se ta a $ili ni ro ili, pa ni cocta nije mo!la $iti pice nase

mla osti, kako je su!erirala televizijska reklama" ,octa je prije po sjecala na arheolosku iskopinu iz o$a ro iteljske mla osti5 punjena u one $ucmaste hrapave $oce koje su iz!le ale manje ne!o sto su zapravo $ile, cocta je $ila sim$ol vremena u kojem se vjerovalo a mi mozemo stvoriti svoju socijalisticku coca+colu, $olju i z raviju o prave coca+cole jer je, kako se tvr ilo u reklamama, nacinjena o sipkovo! soka, a sirile su se !lasine a se coca+cola proizvo i o neke kemikalije o$ijene iz na(te" Ali kako je vecina izme ju sipka i na(te ipak $irala na(tu, partija se morala pomiriti s tim a je pametnije uvoziti proizvo e Zapa a ne!o !u$iti vrijeme u uvjeravanju naro a a su oni sko ljivi, o vratni i otrovni i svakako manje kvalitetni o nasih socijalistickih proizvo a" U tome je, moz a, $ila i najveca razlika izme ju ju!oslavensko!a i svih ru!ih socijalizama) ruski i rumunjski komunisti $i se ra ije u$ili ne!o sto $i o ustali o uvjeravanja naro a u ono u sto nije an naro nika a nece povjerovati" Kako su Slovenci $ili temeljit svijet i tesko su o ustajali o ono!a sto su zapoceli, pa ako im je vec reklo a naprave socijalisticku coca+colu, oni su se pomucili i napravili je, ali posto ta socijalisticka coca+cola ipak nije po$ije ila onu americku, Slovenci je nisu prestali proizvo iti" Krajem se am esetih $ucmaste $oce zamijenjene su novim i suvremenijim $ocama, opet su pokrenute reklamne kampanje" ,octu su pre kamerama ispijale polu!ole ljepotice i letaci na skijama, iako je ostalo nejasno tko su ti lju i koji u $irtiji narucuju coctu" Ako to nije islo ovako) trazis coca+colu, kono$ar kaze A nema, trazis pepsi+colu, kono$ar kaze A nema, pa na kraju pijes coctu jer nje, eto, ima" ,octa ipak nije $ila poslje nje pice s kojim se pokusalo po$ije iti coca+colu" -okom se am esetih Beo!ra ska in ustrija piva BB#'C je na trziste lansirala kvas i popratila !a senzacionalnom reklamnom kampanjom u kojoj su se vi jeli veseli &usi sa su$arama na !lavama kako naz ravljaju s B#'+ovim kvasom i iz!le aju kao a $i mo!li za orucak pojesti sve one rahiticne manekene s reklama za coca+colu" Bilo nam je receno a je kvas strasno z ravo pice, istri$uiran je po svim samoposlu!ama, $io je je(tiniji o coca+cole, ali je ipak ozivio zalosnu su $inu i na kraju sasvim tiho nestao sa trzista" 'ocetkom osam esetih pojavila se trau$iso a, pice o !roz ja, proizve eno po nekoj njemackoj licenci i reklamirano kao pice za sve !eneracije" Ali ni trau$iso a nije prosla $olje o B#'+ovo! kvasa, pa se anas $olje sjecamo njezino! imena ne!o okusa" A on a se sasvim tiho, $ez velike vike i reke, na trzistu pojavio najo$icniji sok o sljiva, proizvo Bosanke iz Do$oja" Sok o sljiva nije $io zamisljen kao konkurencija coca+coli, punjen je u neke ruzne $oce s najruznijom naljepnicom na svijetu" Bio je to je ini sok o sljiva na nasem trzistu, na kojem su vla ali najrazlicitiji :ructalovi sokovi, pa ako vec nisi pio coca+colu, trazio si :ructalov sok, a ako u nekom Kla nju ili %lovu u $irtiji nije $ilo :ructalovo! soka, mislio si a se nalazis na kraju svijeta i a ti pomoci nema" U svakom slucaju, o pojave Bosankino! soka o sljiva nije ti $ilo ni na kraj pameti a pijes sokove $osanskih proizvo jaca i to iz je nostavno! razlo!a jer su $ili o vratni" -aj sok nije $io o vratan i stvarno je imao okus po sljivama" Na neki nacin $io je $olji o vecine ju!oslavenskih sokova, a preko nje!a saznali smo je nu potpuno nevjerojatnu istinu" Direktor Bosanke iz Do$oja je u placenoj reklamnoj emisiji koja je emitirana u poluvremenu neke no!ometne utakmice ponosno rekao a je 3u!oslavija najveci proizvo jac sljiva na svijetu, a a se eve eset posto ju!oslavenskih sljiva proizve e u nasoj repu$lici" Zapravo, tko zna je li to uopce $ila istina, ali zvucalo je z!o no" Mi smo tu ako svijetu zatre$a sljiva" OPE 0 B%MB%N#3E&A OP.R/ B#LA 3E NA3'%ZNA-#3A i najraskosnija $om$onijera nase! vremena" Na crvenoj kutiji o$lozenoj imitacijom $arsuna zlatnim slovima, nekim (inim ispisanim rukopisom $ilo je napisano njezino ime" Kao sasvim mali jecak mislio si a u tvornici 23osip Kras2 ra i neka (ina teta s velikom sije om (rizurom i naocalama koja na svakoj $om$onijeri zlatnom tintom ispisuje rijec Opera, ali vec ta a si se cu io kako je mo!uce a ju napise uvijek na isti nacin, s je nakim viticama u slovu %" Opera je $ila znak najvece paznje koju su nasi stari pokazivali lijecnicima, me icinskim sestrama i raznim lju ima koji su im ucinili neku uslu!u" U znak malo manje paznje poklanjali su im $om$onijeru -riote, Bajadera, Romanca, a u specijalnim slucajevima i $om$onijeru Zrinski na kojoj je $ila slika hrvatsko!a nacionalno! junaka kako ize sa$lju, a po no!ama mu je nesto sto lici na onu $om$u s (itiljom koju si vi jao u crtanim (ilmovima i o$icno $i macku -omu eksplo irala u lice" U znak slicne paznje i tvoji su ro itelji o$ijali $om$onijere" Mama $i se na an ro jen ana vratila s posla s najmanje vije Opere i s po nekoliko -riota, a tata je vazno $om$onijerama potvr jivao svoje poslovne uspjehe i cinjenicu a je strasno voljen i cijenjen u ra nom kolektivu" -e $om$onijere su, onako umotane u $ijeli papir, spremane u spajzu" #spracao si ih ceznjivim po!le om i nezamislivim ti se cinilo a ne! je postoji svijet, a ne! je postoji !ra i u njemu om u kojemu se svaka $om$onijera prepusta jeci jer samo jeca znaju njezinu stvarnu cijenu i samo jeca pravilno shvacaju a $om$onijere sluze a se iz njih izva e i poje u $om$one, prvo one naj(inije sa zutom kremom, on a one s koma icem zelea na vrhu, potom one s tresnjom u alkoholu, a potom po hijerarhiji okusa i sve ostale" Ali $om$onijere su u nasem svijetu imale posve ru!u svrhu i smisao" Spremale su se u spajzu, tamo su stajale mjesecima, sve ok se nekome ne $i tre$ao uciniti znak paznje" -aj netko $i svecano preuzeo $om$onijeru, vjerojatno je spremio u svoju spajzu, a $i nakon nekoliko mjeseci slje ecem nositelju ukazao paznju i postovanje" 3e nom kupljena $om$onijera tako $i promijenila puno vlasnika i mno!e $i je ceznjive jecije oci ispratile na njezinom putu" 3e nom $i je konacno netko i otvorio, pa pojeo, ali to nika a nisi $io ti, $arem ka je Opera $ila u pitanju" U vasoj su se kuci $om$onijere otvarale samo ka $i se opasno pri$lizio istek roka trajanja, tako a si vjerovao a rok trajanja na $om$onijerama i sluzi samo tome a je nom $om$one $u u poje ene" Ali

Opera taj rok u vasoj spajzi nika a nije ocekala jer je uvijek $ilo onih kojima je tre$alo Operom zahvaliti na necemu" -ako si shvatio a je zahvaljivanje u svijetu o raslih i u nasem !ra u jako cesta pojava, ali ces puno kasnije shvatiti a zahvalnost nije iskrena i a lju i je ni o ru!ih sakrivaju a su im spajze pune $om$onijera, iako to zapravo svi znaju i svima je to savrseno normalna stvar" Ka a $i se zahvalnost tre$ala pokazati nekome iz neko! ru!o! !ra a, iz Za !re$a ili Beo!ra a, ta a se nije va ila Opera iz spajze, ne!o se lijepo o lazilo u samoposlu!u i kupovala se najveca kutija rahatlokuma, onih proizve enih u tvornici 2Zora2, na kojima je $ila raz!le nica Sarajeva koja je uvijek $ila malo umascena jer $i rahatlokumi pustili sok" Ali lju i iz ru!ih !ra ova su pre takvim poklonom o$icno pa ali na !lave o srece ili su se samo pravili sretnim jer su mislili a nije $as pristojno ne pokazati najvece mo!uce o usevljenje nekome tko ti poklanja raz!le nicu svo!a !ra a" 'reko tih rahatlokuma voljeli su Sarajevo na je nak nacin na koji su voljeli viceve o Sulji i Muji" Sarajevo im je $ilo nesto ra!o, ali neoz$iljno, nesto sto je prezasla jeno i sto nije ni (ina cokola na $om$ona, ni kolac, ali prema cemu tre$a osjecati $ezmjernu ra!ost" Sarajlije su $ili vesela $ica stvorena na ra ost ostatka svijeta i $ili su poznati samo po nekim $ezveznim stvarima, recimo po zeparosima iz za!re$ackih tramvaja koji su lakoruko va ili novcanike i o$icno zavrsavali na milicijskoj stanici u Djor jicevoj ulici" 4osti iz Za!re$a su o tome pricali kao o o$roj sali, a tvoji tata i mama su se kiselo i nasilu osmjehivali i vjerojatno nisu ni znali zasto im je tesko pri usi i zasto silno zale sto i !ostima iz ru!ih !ra ova nisu poklanjali $om$onijeru Opera, onu istu koju ti ceznjivo !le as i koja je alja o te$e ne!o sto ce ika a ije no $o!atstvo $iti aleko" Bili su kaznjavani jer su poklanjali rahatlokume s (oto!ra(ijom vlastito!a zivota i tako su zasla jivali ono sto je ionako $ilo pretjerano slatko, toliko slatko a u $iti nije $ilo ni voljeno" PJE/NI4 I /VET0* MAL% 3E ZNAN%, AL# 3E ZNAN% DA SE S1E-A, zastitnik Bosne zove #lija" -o je isti onaj 4romovnik koji sre juje stvari s munjama i koji je za ne$eski elektricitet $io za uzen prije ne!o sto su se pojavili Tes'a i E%erso"" Na osnovu cinjenice a Bosnu $rani tako prijek i $or$en svetac alo $i se zakljuciti kako je to zemlja koje se svi plase, zemlja u koju nitko nece $arnuti o silno!a straha a !a ne spali !rom iz ve ra ne$a" Ali kako nije tako, za vjerovati je a je sveti #lija u me juvremenu promijenio narav i a nam je o tome vec poslao poruku, ali je mi nismo naj$olje shvatili ili je nismo $ili u stanju procitati" A evo kakva $i, recimo, mo!la $iti poruka sveto! #lije Bosni) 'rije eset !o ina u Sarajevo je po pjesnickom poslu osao je an iznimno lu pjesnik iz Za!re$a" Nje!ovoj $lesavosti svi smo se smijali, a on je, onako $ra at i zazarenih ociju, recitirao svoje pjesme o va!ini, vulvi i Starom zavjetu" -ko $i !a oz$iljno shvatio ok vice i skakuce po Sarajevu, a starije se zene pitaju je li pijan ili je ro!iran ili je sejtanu stao na rep" 3e ini koji !a je oz$iljno shvatio $io je je an sarajevski pjesnik" -aj se tako strasno naljutio na svo!a za!re$acko! kole!u a je na svaku nje!ovu rijec poceo ispaljivati svoje tri, a na svaku nje!ovu lu oriju izveo $i tri svoje" -rajalo je to cijelo popo ne i vecer, sve o u!o u noc" Za!re$acki lu ovan se vec umorio i ponestalo mu je aha tako a je vec poceo $ivati normalan i vec je sarajevsko!a kole!u u cu u !le ao, sve se pitajuci sta mu je i o akle mu tolika ener!ija, ali ovaj se nije pre avao, mahao mu je prstom ispre nosa, iz!ovarao neo$icne rijeci i prijetio mu kao sto prijete an jeli ka u!le aju neko!a tko raspuhuje maslacke na liva i" Mi smo se, naravno, smijali i nista nismo shvacali" Bili smo sretni u svome smijehu, sretni pore njih vojice koji su se, eto, $orili na nekom nevi ljivom me! anu i u $ici kojoj nismo znali svrhe, ni smisla, sve ok je an nije na jacao ru!o! i sve ok se za!re$acki pjesnik nije sasvim smirio, postao o$ican i pretvorio se u je no! o nas" Sarajevskom pjesniku ime je I'ija La!i"" %n je te noci sve sile ovo!a svijeta i sve muze koristio u i!ri kojoj nika a necemo shvatiti pravi cilj" 'o$ije io je, a a o tome nisu izvijestile nije ne novine, niti je ika a itko o tome napisao i retka" 4o inama smo pokusavali prepricati ovaj o!a jaj, ali ni to nije islo jer nitko o nas nije $io u stanju ponoviti nije nu #lijinu rijec, a tih rijeci $ilo je vise ne!o sto se ika a naslo rijeci na je nom mjestu" Su $ina se poi!rala s #lijom ka su mu na krstenju ali to ime" Umjesto a salje munje i !romove, on je stitio maslacke u polju i svaku zvjercicu koja izme ju njih pro je" Bezazlen onoliko koliko lju ima nije ato a $ezazleni $u u, #lija La in je svijetom isao kao kontrapunkt vlastito! imena i uspio je na lu ovati lu o!a za!re$acko! pjesnika, iako je samo malo $io lu , svakako puno manje o svo!a kole!e" % svecima znamo jako malo, a o an jelima tek neznatno vise" -ako ni o stvarnoj priro i sveto!a #lije 4romovnika, opunomoceno! zastitnika Bosne, ne znamo u!lavnom nista, ali moz a su nas svete price i zemaljske pre aje prevarile i moz a je taj #lija $io na sliku i priliku #lije La ina" Uostalom, tko $i ovu zemlju mo!ao !romovima i munjama $raniti ka je to takva zemlja koju najcesce valja $raniti o nje same i o njezinih o metnutih sinova i kceri" Lako $i $ilo spaliti cijeli svijet jer joj je ucinio nesto nazao, ali kako spaliti nju jer je tko zna koliko puta i!la ruku sama na se$e* Zato je Bosni ato a joj zastitnik $u e svetac za koje!a se tek prica a !romovima upravlja, a zapravo vise racuna vo i o !lavi za nje! maslacka u polju" #li tu uopce ne tre$a $iti !ovora o svecima i zastitnicima, ne!o tre$amo ostati pri lju ima i pri onome cime su oni ispunili svoj zivotni vijek" #lija La in je tako je nom avno kupio auto5 kupio je spaceka, iako nije imao vozacku ozvolu, niti je imao plan a ika a o nje o je" -aj spacek istrunuo je u #lijinom voristu, a pjesnik je o tom o!a jaju napisao pjesmu" -a pjesma sve o$jasnjava) i koliko covjeku vrije e zemne stvari i koliko upotre$ne vrije nosti mo!u $iti upotrije$ljene u razlicite svrhe i koliko je zapravo sasvim oprav ano kupiti auto samo z$o! je ne pjesme i prozivjeti zivot a $i ju covjek napisao" A sto se tice one $itke sa za!re$ackim pjesnikom, neka $u e receno jos samo ovo) Moz a je #lija $io malo lju$omoran sto smo cak iz

Za!re$a pozivali pjesnika ka smo ov je vec imali nje!a" Lju$omora nije svojstvena svecima, ali an jelima jest" *IM*I 0/TE /0M/0 E B#L% 3E 1&EMENA KADA N#SM% ZNAL# -%,N% &E,# sta nam tre $a i sta nam (ali" Uvijek je $ila posvemasnja skupoca5 nika nije $ilo a se komsinice komsinicama nisu zalile na cijene i nika nije $ilo a se o prvo! o prvo! mo!ao sastaviti kraj s krajem, ali je opet $ilo vremena ka nismo znali pravo ime onome sto nam ne ostaje" Bili smo pri vrhovima stam$enih lista, ne! je se !ra ilo malo viken ice, svakom $i stari imao zlatne ruke i sve je sam znao napraviti, a u !arazi je (ino u!lancan stajao novi stoja in, tristac ili $arem (ico s o atnom opremom" -ih !o ina o atna oprema na autu $ila je otprilike ova) cupava navlaka za volan $oje $ijele ka(e, ra io s antenom, presvlake koje je stara kupovala u -rstu, ali i o$avezna ekica na za njem sje istu Bza svaki slucaj ili ako se ispovracas, pa a $u e po ekici, a ne po presvlakamaC" #zna retrovizora visila je lutkica o jevena u naro nu nosnju ili zastavica 2Zelje2 B2Sarajeva2C ili zastavica 3u!oslavije ili osvjezivac zraka s mirisom pokoseno! sijena ili sve to zaje no" U o atnu opremu spa ao je i plasticni pas koji je u ritmu voznje mahao repom i !lavom ili jastuk na kojem je stara izvezla pri!o ni natpis" Sto je neka poro ica $ila siromasnija, to je poro icni auto imao vise o atne opreme, prica o viken ici $ila je zivopisnija, a situacija na stam$enoj listi ramaticnije je o razavala vrijeme u kojem lju i nisu znali sta im zapravo ne ostaje jer im je na ohvat ruke $ilo sve ono za sta su uopce znali a postoji" Na Alipasinom 'olju sa!ra jeno je tako i Naselje soli arnosti u kojem su stanove o$ijali (enjerasi sa stam$enih lista, skolske cistacice, invali i ra a i stari tramvajski kon ukteri cija su ra na mjesta $ila ukinuta, a $ili su prestarili za prekvali(ikaciju" -i lju i nika nisu saznali sta im zapravo ne ostaje" # tako, eset !o ina nakon te povijesti, nakon sto je je an zivot prosao, a covjek prekasno postao svjestan sta mu sve (ali i kako se zove ono sto mu (ali, je no! jutra pro$u i se on, a u !lavi mu melo ija koju vec esetljecima nije cuo i pjesma o tome sta $i nje!ov zivot mo!lo upotpuniti) +imciraste samsare za "ladne i zedne, cimciraste samsare, svakome po jedne, U ono vrijeme te rijeci $ile su potvr a apsolutno! kretenizma le!en arne sarajevske pop+skole" Nitko normalan ne $i ih mo!ao po nijeti, a zauvijek ostaje nejasno tko su zapravo $ili lju i koji su slusali te i takve pjesme" #ritantna vesela melo ija, tocno je se sjecas ok u neko mrklo ljetno o$a, ka su svi osim te$e vec na moru, opire iz neko! $ascarsijsko! ka(ica, De ana ili ,arlija, u kojem nema niko! osim kono$ara koji onim $rzim okru!lim pokretima $rise case i namjesta onu zaje$anu carsijsku (acu, naj$olju o$ranu o svih koji $i mu se usu ili o$ratiti" Kroz otvorena vrata u vrelu noc siri se re(ren) +imciraste samsare za "ladne i zedne, cimciraste samsare, svakome po jedne. Upitas se on a kamo je, na koju rupicu, iscurilo sve to vrijeme koje je anas ijeli o te vrele ljetne noci i tesko ces se sjetiti ice!a sto se o!a jalo nakon nje" Nemoj a te to $rineI -o je sok trenutka u kojem se sjetis nece!a sto si $io za$oravio i u kojem ti u rano jutro, kao ra!i !ost, oplovi pjesma koja je neka avno $ila tako !rozna" Sve sto je neka $ilo !rozno, anas je slatko i ra!o, kao sto ce sve sto je anas !rozno je nom $iti srcu milo, iako je tesko zamisliti a ono vrijeme nosi u se$i ista o lakoce koju $i mo!ao prepoznati nakon sto !o ine pro ju" %ne lakoce cimcirastih samsara koje si postao svjestan ka a si ih se nakon tolikih !o ina sjetio" 1i is, a anas $i te netko mo!ao pitati sta su to $ile cimciraste samsare jer ovi novi koji su u me juvremenu osli ili me ju koje si osao ti, lako mo!u pomisliti a su u onom vremenu u Sarajevu postojale nekakve cimciraste samsare i a ne! je postoje precizna znanja o tome" #onako svi anas misle a je u on asnjem Sarajevu $ilo sve!a, a to mislis i sam ok o se$i, svom !ra u i onom vremenu mislis na nacin koji je srcu naj razi, ali je u $iti i najnetocniji" Nika nije $ilo ono!a ce!a i anas nema" &azlika je samo u tome sto se je nom avno znao re i sto se po tom re u zivjelo i umiralo i sto je taj re zapravo licio na stam$enu listu" Na stam$enoj listi cak je i neprav a $ila nekako prave na jer se za neprav u znalo i jer su joj se svi cu ili" Danas se neprav i nitko pametan ne $i zacu io i u svakom trenutku znas sta ti sve u zivotu ne ostaje" ,ak su i cimciraste samsare postale si(rom avno iz!u$ljene nevinosti svijeta" 4OP0*4E S-A ZNA-E % D3E,# 1# K%3# ,#-A-E %1%* N#S-A, KA% sto nista ni su znali ni vasi ro itelji, vasi o rasli, ok su se am eset i neke pazili na vas a se ne pokvarite i ne izrastete u trule lju e" -ko zna zasto, ali jeca su se u nas tra icionalno tretirala kao osjetljiva hrana, kao pileca zi!erica koju o$avezno tre$a preko noci staviti u (rizi er jer ce se inace usmr iti" # nika nitko o jeci nema prave in(ormacije, a $ilo $i lako o njih oci5 tre$a samo !le ati i slusati i zamisljati se$e u njihovom svijetu koji je puno ure jeniji, pametniji i prosperitetniji o svijeta o raslih" # tako, prem a o njima ne znamo nista, pretpostavit cemo a nije nom anasnjem sarajevskom klincu ne $i palo na pamet a u skolu o je u kopackama" -o je ono po cemu se, moz a, anasnja jeca razlikuju o one jece iz se am esetih !o ina i iz vremena ka a je mno!im jecacima tajni san $io a u skolu o ju u kopackama, ali su taj san ostvarivali rijetki, u!lavnom oni o kojima ro itelji nisu ovoljno vo ili racuna" -a asnja z!ra a %snovne skole 2Silvije Strahimir Kranjcevic2 $ila je nekih avnih !o ina kon(iscirana o casnih sestara, ali je za rzala sve karakteristike stro!e samostanske arhitekture, a njezini ho nici vonjali su na kaznu, pokoru i oz$iljnost" U tim ho nicima osjecao si se kao vjeciti krivac z$o! neko! neznanja, nenapisane za ace ili nenaucenih teorija i teorema, a krivcem ces $iti i ka va esetak !o ina kasnije nekim slucajem ponovo pro jes tim ho nicima" ,ak su i stu$isni rukohvati koje smo zvali

!elen erima $ili na svakih metar opkovani siljcima a ti slucajno ne $i palo na pamet a se niz te !elen ere spustas i tako remetis mir i ravnovjesje te smrtno oz$iljne z!ra e koja ce tesko po nijeti neoz$iljna vremena nase! lako! i $lesavo! komunizma" Ka $i se snimao (ilm po 3esseovi% romansiranim (rustracijama stro!im katolickim skolovanjem ili (ilm po JoA(eovo% Portretu umjetnika u mladosti, z!ra a %snovne skole 2Silvije Strahimir Kranjcevic2 $ila $i o licno mjesto za ozivljavanje tih prica s kojima, ruku na srce, mi nismo imali nista" 9tjeli ne htjeli, nastavnici su postajali io te arhitekture i pretvarali su se u njezine cuvare i opsluzitelje, tako a su i sami poprimali nesto o (ormalizirane i muzealne stro!osti proslih vremena" Dok su se oni u novijim skolama smijali na ru!arskim vecerima, kacili znacke u rever i i!rali ulo!u samoupravnih pe a!o!a, nastavnici %snovne skole 2Silvije Strahimir Kranjcevic2 $ili su sve suprotno o to!a" Ali, naravno, ucenici nisu nista znali o arhitektonskim znakovima, atmos(eri avnih vremena i mirisima koje cuvaju zi ovi kroz u!a stoljeca, a $ila im je nepoznata i cinjenica a je njihova skola neka pripa ala casnim sestrama, tako a su se ponasali kao i ru!a sarajevska jeca svo!a vremena" -o je po arhitekturu $ilo u$oko uvre ljivo" E, sa zamislite te usjajene i u!lacane po ove o kojima su racuna vo ile skolske cistacice Bsvaku o njih smo, tko zna z$o! ce!a, zvali teta :ataC ka se niz njih hra$ro zapute mali skolski jalijasi u Puma kopackama, licencno proizve enim u kom$inatu Borovo" Neza$oravan je taj zvuk, taj tak+tak niz ho nik" Balansirali su ti klinci na plasticnim cepovima i cinilo se a ce svaki cas pasti i slomiti vrat, a mi sla$iji, njezniji, kukavickiji !le ali smo ih s nekom cu nom zaviscu" Naime, vec ta a nam je $ilo jasno a kopacke u skoli nemaju nikakvo! smisla, ali i a ce po sve one koji anas na nastavu olaze u kopackama vec sutra oci milicija i o vesti ih u maloljetnicki zatvor u Stolac" Ali ipak smo zavi jeli tim jecacima jer smo znali a cemo je no! ana umrijeti a a nika a nismo u skolu osli u kopackama" -akva je nama mekuscima karma" Zalit cemo z$o! ono! sto su u stanju uciniti tvr i momci, koliko !o $esmisleno $ilo ono sto oni cine" A sta su mislili u&i(a )irau"ovi(, 0,!u'a- /a-%a"ovi( ili Na!a 4a'aitovi(, strasni nasi nastavnici, ok su ih !le ali kako u kopackama na$a aju niz ho nik* 1jerojatno nista" Moz a im se pre ocima rusio njihov svijet, a moz a im je prizor $io samo smijesan" Kao sto nastavnici nika a nista nece saznati o jeci, tako ni jeca nista ne znaju o svojim nastavnicima" 'o tom pitanju zauvijek ostajes vanaesto!o isnjak) Na svoje nastavnike i anas !le as iz jecije perspektive" Nakon nastave momci u kopackama o lazili su u skolsko voriste a i!raju no!omet" Lomili su ruke i no!e, ali su insistirali na pravilu a nema (u $ala $ez kopacki i a pravi muskarac tre$a i!norirati cinjenicu a izme ju trave i $etona postoji $itna razlika" -ih !o ina ih je na toj Marakani mejtaske mla osti ocekivao najveci (u $aler koje! je nase skolsko voriste u svojoj u!oj povijesti upamtilo" Nje!ovo ime $ilo je /i"a" Lju(a" # po kisi, i po suncu, sasvim sam ili u rustvu, Sinan je ozivljavao viziju veliko! Va-i!a 3a'i'-o!&i(a" Umjesto no!ometno! umijeca imao je vjeru, a vjera vrije i vise o svako! umijeca ka na $etonski teren istrcis u kopackama i u usima imas huk svih svjetskih sta iona" 0ND I*EV0 !O"# U NE4OJ 0NOJ *IT0N*I+ E*IMO Z0 *ETV TI ILI PETI 0Z ED+ $ila je 0"!ri(eva prica %osa" Bilo je to je no o onih literarnih jela koja kao a su $ila napisana za nastavnike i za njihova e!zaltirana, $eskrajna i u osnovi sasvim po!resna tumacenja" -ko zna sta je pisac htio a kaze, ali !otovo je si!urno a nije htio reci ono sto su mu imputirali nasi nastavnici i sto su mu u usta stavljale !eneracije o likasica iz prvih klupa" 1rije ilo je za$oraviti takva tumacenja %ose, pa smo ih temeljito i za$oravili, ali $ilo je tu rijeci i o teskom zivotu nasih seljaka po stranim i omacim izra$ljivacima koji je ko njih stvorio neke naslje ne karakterne oso$ine" Me jutim, nepovjerljivijim ucenicima i onima koji su s manje paznje slusali sve sto se na casovima !ovori i nisu postali zrtvama totalne in oktrinacije, An riceva prica cinila se strasnom, nekom vrstom !orrora ili $arem upozorenja a je covjeku pametnije zao$ilaziti seljaka u sirokom luku" Netko tko s toliko nepovjerenja i sumnje ulazi u ucan a kupi kosu nije covjek iz nase! svijeta" Moz a ce nam kasnije, ka $u emo imali svoje zene i $u emo ih pratili u njihovim poho ima po par(umerijama i pro avnicama cipela, pasti na pamet An ric, nje!ov seljak i %osa, i moz a cemo ta shvatiti a prava prica nije o onome koji kupuje, ne!o je prava prica o onome koji prati ono!a koji kupuje" Ali ta %osa vrlo je rano ostavila svo! tra!a na jecijim psiholo!ijama klinaca koji su pricu procitali" U onim seoskim ucanima u Mokrom, na Sokolcu i u 1ucjoj Luci po!le om smo trazili kose, a one su z$ilja $ile poslozene ne! je u u!lu, ali su se o An ricevih razlikovale po tome sto su $ile tvornicke i sto su po sre ini imale nekakvu crvenu crtu koja je valj a !arantirala a nisu upotre$ljivane" #li je ta crta sluzila nekoj ru!oj, zauvijek neotkrivenoj svrsi" # tako smo, trazeci kose, u tim ucanima vi jeli ru!ih, puno zanimljivijih stvari kojih je, istina, $ilo i u !ra u, ali nika na istom mjestu i u istoj pro avnici" &ecimo, $ili su tu ste njaci Slo$o e iz ,acka, (rizi eri %$o in i motokultivatori, u rustvu parizera, cajnih ko$asica, napolitanki na kojima je pisalo nou!at i citron, te onih ruznih sme jih sapuna za pranje vesa koji su smr ili na karton" Svijet tih ucana $io je (ascinantan jer ti se cinilo a neke o stvari koje tu stoje nika nitko nece kupiti, a se nisu pomaknule stoljecima i a je ta %$o inova ves+masina tu jos o vremena ka a je u o$liznjem 'jenovcu svoj zivot za nase $olje sutra ao /'avisa Vaj"er *i(a" Seoski ucani $ili su poput muzeja ili poput tr!ovina stvarima za koje si mislio a sluze za kaznjavanje i a se o$ijaju ro jenjem" &ecimo, zepe ili ra nicke !umene cizme sa zelenom cizom, pa on a ona cu na !umena o$uca, kao niske !umene cipele prorezane skoro o prstiju" 1i jao si nesretnije koje su to nosili na no!ama, ali nisi mo!ao vjerovati a se takve stvari ne! je pro aju i a ih netko namjerno kupuje" DV0 /EO/40 DU*0N0 P0MTIT *E/ ok si ziv" 'rvi je na Bistricaku, poznatom izletistu Zenicana i -ravnicana, a ru!i je na 1lasicu" U prvom si kao se mo!o isnji jecak kupio kesicu :rank kikirikija i prvi i

poslje nji put u zivotu osjetio kakav okus ima kikiriki koji je tri !o ine star, a u ru!om si nekoliko !o ina kasnije trazio hanzaplast, ali pro avacica uopce nije znala sta je to, niti ima li to!a u njezinom ucanu" 'ouka i je no! i ru!o! slucaja $ila je zivotno vrlo vazna" Naucio si a planinski lju i ne je u kikiriki i a !a ne kupuju cak ni ka a !a vi e na stalazama svo! ucana i shvatio si a tvoj o nos prema ranama i porezotinama, o nos kojem te naucio !ra , zapravo nije univerzalno vrije an" 4ranice potrosacko!a svijeta su se am esetih !o ina jos uvijek $ile !ranice !ra ova" #za !ra skih malta lju i nisu kupovali sve sto im oci vi e i za sta su imali para, nisu kupovali kikiriki, ne!o samo ono sto im je u zivotu stvarno tre$alo i na sta su $ili naviknuti" -ek u ru!oj polovini osam esetih Bosna se inte!rirala kao potrosacki svijet i pocele su iscezavati razlike izme ju !ra jana i seljaka" -a a je i prica o An ricevoj %osi pocela $lije iti i prelaziti u le!en u iz starih vremena, a ucani u kojima su se pro avale na istom mjestu mijesalice za $eton i napolitanke poceli su nestajati" A prica o ranama i o hanzaplastu ostala je ista sve ok nije oslo strasno vrijeme u kojem je i !ra ski svijet shvatio a nema rane o otkinute no!e ili ruke" -ek slje ece !eneracije shvatit ce a je i najmanja porezotina strasna i a trazi hanzaplast i a nije na $ol nema smisla ako nije $ol srca" -a a ce i naj$olnije istine nasih zivota jelovati kao arheoloske iskopine" 30MBU 1E 'rvi pravi ham$ur!eri u Sarajevu pojavili su se u z ravljaku Ko!o, otvorenom nakon vise!o isnje iz!ra nje, na nu Dalmatinske ulice" # ranije se, istina, u kioscima i sumnjivim prcvarnicama o ,arsije o Marijin+Dvora pro avalo nesto sto se zvalo ham$ur!erom, ali ni meso, ni pecivo nisu $ili ni nalik pravom ham$ur!eru koji smo jeli samo u nekim alekim inostranstvima i cinio nam se vrlo ukusnim" Ko!o je $io prvi koji se rzao mek onal sovskih a eta, tako a smo prvih mjeseci nakon otvorenja cesto olazili na ham$ur!ere, sve ok ih se s vremenom nismo zasitili i vratili se cevapima i $ureku" Nije nam ta a to palo na pamet, ali $ilo je jasno a Sarajevo $arem po je nom nika a nece postati Europa i Zapa ) u taj !ra nika a nece oci $rza hrana, tu MacDonal Os nece otvarati svoje restorane ako ne zeli ozivjeti sramotu i propast" 'ocetkom osam esetih, u vrijeme ka a je sa!ra jen i Ko!o, neke su !az e pokusale uvesti u !ra novi !astronomski uh i ru!aciju terminolo!iju" -ako je u Ulici &a ojke Lakic otvoren :ast :oo " Koliko !o to anas zvucalo $lesavo, ali to ime se cinilo sasvim ovoljnim a za ovolji nasu potre$u za e!zotikom Zapa a" Me jutim, s vremenom je !az a shvatio a nema nikakvih sansi sa svojim sen vicima i ham$ur!erima i :ast :oo se pretvorio u najo$icniji ka(ic, ali iz prakticnih razlo!a nije mijenjao ime koje je u lokalnom mejtaskom zar!onu vrlo $rzo trans(ormirano u Brzi :u o" Na samom pocetku Bascarsije, ko ka(ica ,harlie, u isto vrijeme $ilo je otvoreno i nesto sto se zvalo Doner" 1alj a je !az a ra io u Njemackoj i $io je malo proturski orijentiran, pa je svom lokalu ao takvo ime, ali nika se u Doneru nije mo!ao pojesti ke$a$, ne!o su sluzene neke uzasne punomasne pljeskavice i ni po cemu osim po imenu Doner se nije iz vajao iz u!o! niza trecerazre nih sarajevskih zalo!ajnica koje su propa ale nakon vije+tri sezone" 3e nostavno, $io je nemo!uc uspjeh mimo svijeta ceva$ zinica i $ure! zinica, a jos je teze $ilo uspjeti u tom svijetu u kojemu su postojali mitski !ranicnici i !i!anti, Zeljo i Devetka B'etica ili Sport + zavisno o sezoneC, u svijetu cevapa i + recimo + $ure! zinica Zu'2i(ara Be(irija u svijetu pita, me ju koje si se mo!ao u!urati samo ako $i $io $olji o njih ili ako si imao konjsku upornost i naklonost su $ine kakvu je imao Tarik 3o!&i( u o$a ka a je otvorio ceva$ zinicu na Slatkom cosetu" Sarajevo je jos u se am esetima $ilo vele!ra ka a je rijec o $rzoj i je(tinoj javnoj ishrani" ,im o!la nis, za male pare o es na cevape ili $urek, iz!u$is malo vremena i ne reskiras a se otrujes" Ni! je u 3u!oslaviji, osim moz a u Skoplju, nije $ilo tako, a u tome + ne u ratu + razlo! je sto je anas Sarajevo je ini !lavni !ra $ivse rzave u koji nije sti!ao MacDonal Os" %no sto je u tim vremenima o rzavalo !ra ske ceva$ zinice i $ure! zinice $io je njihov ra ikalni konzervativizam i insistiranje a se sve moze promijeniti, ali a se (orma i sa rzaj na tim mjestima nika ne mijenjaju" Me jutim, kako su Bosanci, a po!otovo Sarajlije, prila!o ljiv svijet, svijet sla$o! i entiteta koji zna postati lji!av o povla jivanja ka a se zatekne u tu jini, tako nitko nika , u $ivsoj 3u!oslaviji ili izvan nje, nije otvorio ceva$ zinicu ili $ure! zinicu koja $i o !ovarala sarajevskim kriterijima" ,im o u van, nasi ceva$ zije pocinju pro avati pom(rit, na stol uz cevape stavljati kecap i varati musterije na nacin na koji ih u svome !ra u nika a ne $i varali" U Za!re$u je tako o prije esetak !o ina postojala je na ceva$ zinica koju je rzao Sarajlija, ali se ona nije razlikovala o ostalih koje su u!lavnom rzali Al$anci i poneki Banjalucanin" # u njoj su cevapi $ili o vratni, puno o vratniji ne!o sto naj!ori $jelosvjetski ham$ur!er moze $iti" Danas se zapa ni europski svijet prepoznaje po -urcima i njihovom ke$a$u" Nema !ra a u kojem se ne vrte one mesne pirami e, a o$re turske zalo!ajnice se o losih razlikuju po tome sto u o$rima nema kecapa i sto u losima nema aKrana" U svim velikim njemackim !ra ovima postoje tvornice aKrana, a covjek iz Sarajeva samo moze zazaliti sto nam je -urska, arivajuci Bosnu civilizacijom hrane, za$oravila ostaviti i aKran, ili sto smo mi $ili tako prepotentni a nismo htjeli prihvatiti pice nacinjeno o jo!urta, vo e i soli jer smo vjerojatno mislili a nas -urcin zeli zaje$ati" TVO NI*40 1 E/40 U V EMENU U LIJEVOM 1O NJEM U1LU N0/LOVNE /T 0NI*E+ ODM03 I/POD za!lavlja, tih je mjeseci Oslobodjenje o$javljivalo svako nevne lijecnicke izvjestaje iz Lju$ljane, a mi smo se sjecali Nje!ovih rijeci, iz!ovorenih pre Novu !o inu, o tome a ce nam ova ./68" $iti teska, ali a moramo iz rzati, i mislili smo a je %n ipak vise o covjeka i a nece umrijeti jer je, eto, znao kako ce $as ove !o ine umirati" Bila je prosla zima, ostra i $ez puno snije!a, u Dalmaciji su vec procvjetali $ajami i $ura je raznijela $ehar prema moru, a u

Sarajevu su se jos uvijek vi jele jecije stope u jesenas sle jenom $latu, $io je ru!i an proljeca i na sta ionu Kosevo i!rala se prijateljska utakmica s Uru!vajem, u!ovorena avno prije $olesti, u vrijeme ka a se vec znalo a ce ko nas $iti %limpija a i a ce za samo cetiri !o ine, kako je u prvim minutama televizijsko! prenosa rekao Zora" Po$ovski, ovaj sta ion $iti olimpijski, pa !a vec anas moz a smijemo tako zvati" -re$ala je to $iti sasvim o$icna prijateljska utakmica, i!ra je $ila losa i osa na, Boro Pri%ora( je ao auto!ol, ali smo ipak po$ije ili G)., no utakmica ipak nije $ila o$icna, to znamo anas, ne!o je $ila poslje nja utakmica ju!oslavenske reprezentacije o i!rana u Sarajevu za zivota Josi$a Bro&a Tita" Dvanaest !o ina i tri ana kasnije, G7" marta je u Amster amu 9olan ija po$ije ila 3u!oslaviju s G)8" Bila je to reprezentacija u kojoj vise nisu i!rali (u $aleri iz slovenskih i hrvatskih klu$ova jer su te zemlje vec $ile pro!lasile samostalnost i jer se vec o!o io onaj zlocin nakon koje!a za njih povratak vise nije $io mo!uc, prem a smo jos uvijek naivnim ijelom svo!a srca vjerovali a to nije tako, ali ne z$o! to!a sto nam je $ilo strasno stalo a svi i!raju u toj reprezentaciji, ne!o zato sto smo se na ali a se ipak nece o!o iti jos je an zlocin, onaj nakon koje!a ni za nas vise nece $iti povratka" -o! ana )aruk 3a!&i,egi( nosio je kapitensku traku i $io je to, ako sjecanje ne vara, nje!ov sez eset prvi nastup u naj razem resu" #!rao je i Mesa Ba&!arevi(, a Me-a 4o!ro se pojavio kao nova na a nase naj$olje vrste" -a a i vise nika a" Bila je to poslje nja utakmica u povijesti 3u!oslavije i rekvijem za je nu na u koji smo, i to je istina, u!lavnom $ojkotirali i na kojim smo se !a ili jer na u vise nismo priznavali i nismo zeljeli prihvatiti to koliko je ona o$ra cak i ako je sasvim nemo!uca i naivna" Deset ana kasnije na Sarajevom se srusilo ne$o i zapocelo je nevrijeme pre kraj koje!a cemo shvatiti a je na a ipak imala smisla ako je nevrijeme vec moralo $iti tako strasno" Lako je na ati se u sretna o$a, ali na a ima smisla samo on a ka a je neostvariva" U tih vanaest !o ina, izme ju te vi je utakmice, po$je e na Uru!va jem i poraza o 9olan ije, smjestio se u perspektivi je ne oz$iljne povijesti A na!ovjestaj katastro(e, ali u perspektivi nasih zivota tih vanaest !o ina $ile su je no veliko sjecanje, Amarkor !eneracije i materijal iz koje!a ce se jos u!o, sve o smrti, stvarati mitovi koje cemo prenositi kamo !o zakoracimo i u koje cemo vjerovati uvijek osim ka a se nasamo suocimo je ni s ru!ima, ka a ne $u e stranaca, ni jece, pa priznamo kako ne !ovorimo o ljepoti, ne!o !ovorimo o svojim psihickim pro$lemima i o tome a nismo u stanju prezaliti vlastitu proslost i a zato o nje !ra imo pjescane kule koje svako!a ana o nosi prvi veci val" # on a pomislis kako je o licno a i ove vijehilja ite u novim naj razim resovima jos uvijek i!raju Meha Ko ro i Piksi /tojkovi( i ucini ti se kako izme ju proslosti i sa asnjosti jos uvijek postoji neka veza i kako ce se je no! ana ipak pokazati kako ono!a izme ju, kako ovih eset !o ina uopce nije ni $ilo, ne!o je sve samo neka tvornicka !reska u vremenu, a se Bo! $io zapricao sa svojom zenom i zato nam je su $ine krivo iskrojio, ali nema nikakvih pro$lema, sa ce on sve to oparati, pa otpocetka krojiti i sivati, a na nama je samo a imamo strpljenja" -a a ti se ucini a je nemo!uce a je rata stvarno $ilo, kao sto ti se u martu .//G" cinilo nemo!ucim a ce rata $iti" # to je cas ka a na a opet o$ija svoj pravi smisao" Na a je nemo!uca, ali nije nista nemo!ucija ako !le as u proslost, a ne u $u ucnost" Do$ru se na as kao sto se u onoj poslovici !lava niz sokak kotrlja i vice) Bit ce $olje, $it ce $olje" Na a je plemenita kao lijep lovacki pas koji je naculio usi jer mu se ucinilo a je u aljini cuo pucanj iz lovacke puske" A zapravo) tisina je a ne moze $iti tisa" DEBIT0NTI 4a no li je, ra!i Boze, $iti e$itant u $aksuzna vremena" &ecimo, u ono vrijeme, nakon poraza o Njemacke na Europskom prvenstvu ./EH" i ostavke 0"te M'a!i"i(a, na celu reprezentacije smjenjivali su se vizionari poput Marka Va'oka, /teva"a Vi'oti(a i Iva"a To$'aka koji su sve cinili pokusavajuci renovirati ekipu koju je ono! majsko! ana otukao poluanonimni Dieter MC''er i tako jos je nom okazao a nitko nas osim ru!a Tite i Ve'jka Bu'aji(a nije u stanju po$ije iti Sva$u" Kroz reprezentaciju je u manje o vije !o ine proslo stotinjak i!raca5 vecina $i o i!rala samo vije+tri prijateljske utakmice i u$rzo $ismo se zivim cu om cu ili a je taj i taj ika o i!rao i je ne je ine minute za reprezentaciju" -i u$o!i i hu i e$itanti ostali su najveca tu!a nase! no!ometa" %$icno to i nisu $ili tako losi i!raci koliko je lose $ilo vrijeme u kojem su o reprezentacije sti!li, pa umjesto a ih naj razi res uz i!ne o zvjez anih visina, ucinio je o njih samo $izarna imena u je noj ima!inarnoj povijesti" Eto, recimo, Esre2 Jasarevi(, osmica tuzlanske Slo$o e, zai!rao je te ./EE" za naj$olju vrstu na turneji po Latinskoj Americi, u utakmici koju smo iz!u$ili o Meksika rezultatom 7)." Nika nismo vi jeli !olove s te utakmice jer je u ono vrijeme jos $ilo mo!uce a neku utakmicu uopce ne snima televizija, a vijest o nacionalnoj sramoti je preko oceana sti!la u sturom a!encijskom izvjestaju koji je sa rzavao 3asarevicevo ime" Na istoj utakmici se, cini mi se, pojavio jos je an e$itant, $ranic :K Sarajeva i $ivsi centar(or Ze'i%ir Vi!ovi(, a neke o svojih prvih utakmica su protiv Meksika i!rali i Musta2a 3uki( i D&eva! /e(er,egovi(, i!raci koji nika a nece postati pravi reprezentativci i potpuno ce nezasluzeno ostati upamceni kao su ionici je ne o naj!orih sezona ju!oslavensko! reprezentativno! no!ometa" U to vrijeme e$itant je $io i ostao i le!en arni centarhal( Sarajeva i naj$olji no!ometas ro jen u povijesti 1iteza, 0"to ajkovi(" %n je zai!rao za 3u!oslaviju u prijateljskoj utakmici s Brazilom koja je zavrsena rezultatom 8)8" Ni on, kao ni po$rojani mu pretho nici nika a nece postati pravi reprezentativac, a va eset i nesto !o ina kasnije vise !a se nece sjecati ni najupuceniji (enomenolozi kolektivnih sjecanja, a oni koji pomisle a su !a se sjetili, pa zinu a nesto kazu, $rkat ce !a s Lju,iso% ajkovi(e%, tako jer centarhal(om i neostvarenim reprezentativcem, i!racem nisko! &a nicko!"

Ali sve e$itantske price nisu, naravno, je nako zavrsavale" 3e na o najljepsih i najromanticnijih $ajki nase! (u $ala zapocela je u Skoplju, !o ine ./E6", ka a smo u prijateljskoj utakmici po$ije ili 4rcku jer je ta a plavi res s $rojem osam o$ukao evetnaesto!o isnji !enij iz Mostara B'a& /'iskovi(" Sjecanje je nepouz ano, ali sjecanje insistira a je selektor ta a $io Mi'ja" Mi'ja"i( jer je samo ,ica, sta !o mislili o njemu, usre ere propa anja mo!ao me ju stotinama lokalnih asova iz vojiti je no! planetarno!, ne vo eci racuna o tome a je jos mla i $alav" -u utakmicu Sliskovic nije o i!rao onako kako ce o i!rati neke $u uce, pa !a je u ru!om poluvremenu zamijenio $u uci kapiten Bu ucnosti 0"to Miro(evi(" Me jutim, najmucniji e$i to! vreme na vezan je za ime /ea!a /usi(a, /a2etovog starije! $rata" Bilo je to 08" novem$ra ./EE", pa ala je neka susnjezica, Sarajevo se !usilo u smo!u, ma!li i $ljuz!avici, pro$avljao se praznicki rucak i u !lavi su se mutile slike svecano! televizijsko! pro!rama ka a je na travnjak sta iona 3NA u o lucnoj utakmici protiv Spanjolaca za o lazak na Svjetsko prvenstvo u Ar!entini istrcala nasa reprezentacija, ali je istrcao i en!leski su ac, neki Bur"s BBoze, zasto se svi raz$ojnici i zlocinci tako o$icno zovu*C" % licno smo i!rali, stvarali smo sanse, ali cim $ismo se primakli Migue' 0"ge'ovo% !olu, En!lez nam je iz nepoznatih razlo!a o uzimao loptu i avao je Spanjolcima" # on a je lu i Bosnjo, lu i ocajnik Jusu2 3atu"i(, raspalio po lopti sa nase polovine terena i za$io !ol, ali !a je Burns ponistio iz razlo!a koje nije ni pokusao o$jasniti" Malo kasnije iz i!re je izisao Jua"ito, pu$lici pokazao prstom prema olje i o$io (lasu u !lavu" Svaki etalj to! ka ra pamtit cemo o smrti" Snjezilo je na sta ionom 3NA to!a ana" #z!u$ili smo s .)8, strijelac je $io u,e" *a"o, a nitko se vise ne sjeca kako je i!rao Sea Susic, e$itant u nemo!ucoj utakmici, u utakmici u kojoj nije imao nikakvu sansu i koja mu je iscurila kroz prste poput usputne kosmicke neprav e u zivotu je no!a mrava" -aj aroviti i!rac ostao je tako samo statist usre katastro(e, slucajni prolaznik u 'ompejima, e$itant koji je naj razi res mo!ao natopiti samo ocajem" 3OTEL EU OP0 'ovijest sarajevsko! hotela Europa zavrsava u aprilu .//G", ono! ana ka a se usre $om$ar iranja, kijameta i krvi pojavila velika !rupa kineskih turista koji su tko zna ! je i kako $ili uplatili nekakav aranzman i pojavili se u !ra u o kojem nisu znali nista, usre rata za koji nisu $ili ni culi" % slucaju kineskih turista izvijestila je televizija, receno je a ce ti lju i si!urno i $ez ikakvih pro$lema napustiti !ra , vi jeli smo njihova zaprepastena lica, $ilo je to cu o na cu ima koje nika nece $iti razjasnjeno" 'rosetali su hotelskim pre vorjem, na recepciji vise nije $ilo recepcionera, ali ti lju i, ti Kinezi, poslje nji su stranci koji su vi jeli Europu u njezinoj ljepoti i oz$iljnosti, taj najljepsi sarajevski hotel i spomenik va eseto! stoljeca kroz koje je promarsiralo, protrcalo i prosetalo sve i svasta a $i na kraju, poslje nje! proljeca njezino! europsko! vijeka, u prah i pepeo otislo sve ono !ospo sko iz kratke povijesti nasih zivota" Ka a je unisten hotel Europa, za u!a vremena unistena je poslje nja nasa !ospostina" U avna o$a !ospo a su $ili $e!ovi" % nijelo ih je niz vo u evetnaesto stoljece, o$a a!rarnih re(ormi, sirotinjskih po$una i tehnickih novotarija + najveca je ta a $ila tele!ra( + a $i o njima, $e!ovima, /veto&ar *orovi( napisao je nu tuznu i $olnu pricu u koju se, kao u mezar i u !ro$, smjestila avna historija je ne (inoce" Nova !ospo a osla su s Austrijom" Bili su to !eometri i $astovani, cuvari muzeja, sluz$enici, lijecnici, poreznici, skupljaci naro nih umotvorina, ucitelji stranih jezika i pustolovi, pristi!li iz Beca, 4raza, 'este, Za!re$a, 'ozuna, Lju$ljane, pa sahranjivani, !eneracija za !eneracijom, na kosevskom starom !ro$lju, po oz$iljnim !otickim natpisima i u znaku neke Sarajevu sasvim nerazumljive i strane tu!e" #za se$e su ostavili evan!elicku crkvu, askenasku sina!o!u i nekoliko katolickih hramova, a njihovo iscezavanje trajat ce u!o, kroz cijelo stoljece, onoliko u!o koliko u! $u e zivot hotela Europa" Evan!elicka crkva ce kroz vrijeme postati Likovnom aka emijom, Askenazi ce zaje no sa Se(ar ima zavrsiti u mraku nasih ivljackih usa, a u katolickim ce se crkvama Bo!u moliti neki vec sasvim izmijesani $osanski svijet koji ce iz ana u an !u$iti na svome !ospo stvu, sto avnijim $u e vrijeme ka a !a je carska i kraljevska kruna $ila malo pro(inila" U nase o$a nije se za !ospo u znalo jer nije $ilo ni krune, ni vla ara, ni prijestolnice iz koje $i nam takva !ospo a stizala, ali se iz $ratstvaDje instva i iz samoupravno!a ru!arstva ra jao svijet koji je prema !ospo stvu imao postovanja, onom $e!ovskom i onom austrijskom, pa je znao i to zasto je hotel Europa $olji o svih ru!ih sarajevskih hotela" 1rije nost tra icije ne mjeri se kom(orom, tako a ljepsi, skuplji i u!o niji hoteli nika nece $iti ravni Europi" Svijest o tome za !ra je $ila vre nija o svako! $o!atstva" Nasa !reska $ila je u tome sto smo u!o vjerovali a je ljepota Sarajeva u (olkloru i a nas !ra nema ru!o! i entiteta osim (olklorno!" #z !eneracije u !eneraciju $ivali smo ponosni na stvari koje su nalikovale na je(tine zin zuve i ukrase na tijelu !ra a koji je $io puno oz$iljniji, stariji i pametniji o njih" -akva je zin zuva, recimo, $ila i sarajevska rock+skola, pa skijanje na 3ahorini i Bjelasnici, pa onaj zuti hotel prekoputa Zemaljsko! muzeja, pa sve ono sto nam je uopce i pa alo na pamet ka a $ismo nekome o$jasnjavali iz koje! smo to i kakvo! !ra a" Zasto nikome nismo kazali a smo iz !ra a u kojem je hotel Europa, lijep stari hotel, tristo metara o ka(ane Kolo$ara u kojoj svaku vecer sviraju i pjevaju Be-ka i Lju(a, pjevaci nece!a sto $i se mo!lo nazvati $osanski (a o, pa ako ka o jete u taj !ra , recite taksisti a vas vozi u hotel Europu, a on a navecer i ite o Kolo$are, sje ite ne! je u u!ao i slusajte te pjesme, zasto tako nismo rekli i zasto smo tako malo rzali o poslje njih, umirucih o$lika vlastite (inoce, po kojima smo + u razlici + mo!li $iti slicni cijelom sirokom svijetu* Mo!li smo neko! nepoznato! uputiti u Europu, pa u Kolo$aru, i ne sresti !a uopce, a a ipak o nama ima puno $olje misljenje ne!o sto !a ima anas, nakon sto nas previse o$ro poznaje" %ni Kinezi nika se nisu pomaknuli o recepcije i osli o svojih so$a u hotelu Europa, kao sto nika a nitko o nas nije te so$e vi io" Svi !ra ovi svijeta se o tvo!a !ra a razlikuju po je nom) Svu! je ces

$arem je nom, moz a, spavati u hotelu, samo ov je neces nika " 9otelske so$e tvo!a !ra a ostat ce za te$e tajna i o njima ces se raspitivati ko stranaca" ,injenica a u njih nika neces ulaziti ipak te cini sretnim covjekom jer malo je takvih nesreca kakva je nesreca covjeka koji u vlastitome !ra u uzima hotelsku so$u" POZO I/TE U 4U*I U starim je $ajkama sva $la!a svijeta o$ijao onaj tko $i znao o !ovor na nemo!uce pitanje" &ecimo) Kako se zvao covjek koji je svake !o ine zimovao u Ba en+Ba enu" % !ovor na ovo pitanje znao je svatko s televizorom u kuci izme ju ./EF" i ./68", ali $ajke uvijek !ovore o proslosti koja je za$oravljena i za koju uopce ne znas niti a se o!o ila, pa anas, u ovoj $ajci, malo tko ce znati a se taj sto je zimovao u Ba en+Ba enu zvao 1asa S" -ajcic, kucni prijatelj poro ice 'etrovica, a moz a i avni lju$avnik stare %l!e Nikolajevic, $eo!ra ske !ospo je s porijeklom, ciji je je ini stvarni pro$lem $io sto ju je zapao zet &o olju$, seljak po starini i provincijalac po uhovnom statusu koji nika a nece shvatiti !ra i nje!ova pravila, ni (inese (ino! ponasanja" Nikolajevickina kcer posla je za nje!a jer je $ila mla a i $lesava, izro ila mu je voje jece, ljutih pu$ertetlija, a on je njoj i njezinoj majci uspio priustiti je nu je inu zivotnu po!o nost ostojnu !ra jansko! oma) kucnu pomocnicu -inu, stu enticu s vjecitom pre ispitnom tremom, lisenu svako! ara za pospremanje stana" Serija Pozoriste u kuci $ila je prva i poslje nja !ra janska prica u povijesti ju!oslavenskih televizija" Nastala je prije planetarne pojave sapunskih opera, ali je trajala !o inama i na nevjerojatno elastican i prila!o ljiv nacin pratila je zivot prosjecne ju!oslavenske ur$ane o$itelji" U ramatur!iju Pozorista u kuci uklapale su se sve rustvene i politicke promjene, svi o!a jaji, potresi i prevrati, a je nom se, pre Svjetsko prvenstvo u Njemackoj, kao !ost u kuci 'etrovica pojavio i Mi'ja" Mi'ja"i(, selektor (u $alske reprezentacije, koji je svom starom prijatelju 1asi S" -ajcicu napravio veliki plezir ili je 1asa plezir napravio Miljanicu, to je zapravo neizvjesno, ali prosao je Miljan junacki kroz cijelu epizo u i uopce nije ispao $u ala jer su a!ivoje Lo'a Djuki( i Novak Novak $ili takvi scenaristicki majstori kakvi $i u svoju pricu mo!li uklopiti i nemo!ucije likove o stvarno! lika najvece! nase! (u $alsko! strucnjaka i strate!a" U to vrijeme mrak i noc su jos uvijek imali izravne veze sa spavanjem" 1ecina nacije je ra ila o se am o tri, a En!lezi su nam jelovali kao svjetsko cu o i za nje lijencine jer su ra ili o evet o pet, tako a je i televizijska shema $ila prila!o jena ranom spavanju, pa je Pozoriste u kuci u!o $ilo emitirano u terminu pre televizijski nevnik" 're$acivanje serije u vrijeme poslije nevnika smatralo se revolucionarnom promjenom oko koje su u se micnim novinama $ila prove ena prava ispitivanja javno! mnjenja i trajala je polemika oko to!a je li osam sati prekasno vrijeme za emitiranje serije koju je zelio vi jeti svaki 3u!oslaven" Dan emitiranja mijenjan je o ne jelje u cetvrtak, a potom i u su$otu" Bile su to !o ine ka a je televizijski pro!ram ra nim anom zavrsavao vec oko eset, o$icno emisijom oz$iljne muzike, a ra ni o nera nih ana razlikovali su se samo po tome sto nera nim nije prikazivan skolski pro!ram" -ih !o ina jos uvijek su postojale skole u koje se islo i su$otom tako a se samo za ne jelju mo!lo sa si!urnoscu reci a je nera ni an" Kako se zivjelo u omu &o olju$a 'etrovica* Ni $olje, ni losije ne!o u omovima vecine 3u!oslavena" Naime, se am esete su $ile poslje nje nase !o ine u kojima se stvarno mo!lo !ovoriti o prosjecnoj poro ici jer se nismo $ili po ijelili na $o!ate i siromasne i jer je kolor televizor $io sim$ol socijalno! statusa, ali su o nje!a mo!li oci i oni koji su imali puno jece i koji su zapravo $ili siromasi" -ek s pojavom !ol(a po ijelili smo se na one koji su mo!li kupiti !ol( i one koji o !ol(a nika nece oci" &o olju$ 'etrovic vozio je (icu, sanjao je o (ijatu .088, a kucnu pomocnicu -inu mo!ao je rzati jer mu je -ina u isto vrijeme $ila i po stanarka, pa su se troskovi pre$ijali" 'oro ica je, ukljucujuci 1asu S" -ajcica, $ila strasno $liska i prepoznatljiva, kakva nam vise nika , ali $as nika , nece $iti ni je na je ina televizijska i (ilmska poro ica" A ka a $i 'etrovicima u posjetu osla $aka 1uka iz 'rzo!rnaca, pola se 3u!oslavije sramilo kroz smijeh jer je pola 3u!oslavije imalo neku $aku seljanku koja je sluzila samo tome a onosi krumpire, suho meso i sir i a joj se otki a i pro aje koma ic po koma ic imanja ka !o se zeli kupiti auto" Na o javnoj spici tuznim je !lasom pjevao V'asti%ir Dju&a /toji'jkovi() Duz pusti! ulica svetiljke vec "ore, a srce umorno, puno mirni! snova, sad ti!o plovi kroz ovu noc... Bio je to mali, skoro nevi ljivi prelaz o televizije o zivota" EM0 EMILI Netko je prije va eset i kusur !o ina na je an zenski nisan u 1elikom parku masnom uljanom $ojom napisao) Ema Emili" -o ime $lije ilo je sve o rata ok nije sasvim iz$lije ilo, ali nikome svih tih !o ina nije palo na pamet a !a iz$rise jer nije $ilo onih koji $i te $ijele kamene $ilje!e ozivljavali kao necije na !ro$nike" U svijesti !ra a to vise nije $ilo !ro$lje, ne!o je $io park, nije se znalo cije kosti leze po zatravljenim mezarima, ali smo osjecali, ako smo ista uopce osjecali, kako ti mrtvi sa svih starih sarajevskih !ro$alja, pa i ovo! u 1elikom parku, nisu nicije pra$ake i pra je ovi, ne!o a pripa aju onom svijetu koji je neka avno omovinu otisao naci ne! je aleko u Ana oliji nakon sto ju je neprav om su $ine i nesrecom povijesti iz!u$io tu u Bosni" Moz a se s mrtvima nismo mo!li i enti(icirati i zato sto nismo mo!li procitati njihova imena, ispisana apstraktnim viticama arapsko!a pisma, pa ni nepoznati koji je preko stvarno! opisao ime Eme Emili vjerojatno nije ni pomislio na pokojnicu ciji je mezar nazvao imenom nestvarne zene iz pjesme" A Ema Emili $ila je je na o stotina (atalnih sla!erskih lju$avi koje su se pojavljivale o %patije i Za!re$a, preko 'esme leta i Beo!ra sko! proleca, sve o Splitsko! (estivala i 1ase! sla!era sezone koji se o rzavao u Sken eriji, ali je kao i svi ru!i (estivali $io opceju!oslavensko! karaktera" Zene o kojima se na

(estivalima pjevalo su o re a imale zacu na imena, onakva kakva u nasim !ra ovima nitko nije nosio jer su tekstopisci vjerovali kako se neo$icnim imenom najprikla nije moze oznaciti smrtna lju$av o kojoj su pjevali nasi pjevaci" Sto je lju$av smrtnija i melo ija tuznija, to su $ile vece sanse za po$je u" % Emi Emili pjevao je, valj a, Z!ravko *o'i(, ali u sjecanju nema po ataka o tome je li s njom po$ije io na nekom o (estivala" 'jevacice o$icno nisu imenovale svoje lju$avi jer su tekstopisci ocito imali pro$lema s neo$icnim muskim imenima" Sto $i u ta asnjem nasem ozivljaju $ilo neo$icno musko ime* :ernan o, Baltazar ili 3ohannes* Ne, nije noj nije pa alo na pamet a pjeva o takvim muskracima, moz a i zato sto su ocjenjivacki ziriji $ili sastavljeni u!lavnom o muskaraca, a nije nom muskarcu, svjesno ili nesvjesno, ne $i $ilo milo a tu sa netko pjeva o nekom :ernan u" &ezultat sla!ersko! oneo$icavanja zenskih imena $io je taj a su se sez esetih i se am esetih !o ina sirom Bosne pocele ra jati prve Danijele, Manuele, Eme Emili i Kristine, ali su muslimani iskazivali $arem taj oprez pre su $inom a svojim kcerima ipak nisu avali ona imena koja $i po sjecala na krst, kriz ili neku o poznatijih krscanskih svetica" Ka a je nom pro je era sla!era, ostat ce samo imena !eneracija nazvanih po sla!erima koje ce potvr jivati zivotno pravilo po kojem izme ju te$e i imena koje nosis vjecito postoji $arem estetski jaz" 4eneracija nazvana po sla!erskim junakinjama nije slusala sla!ere jer ih vise nije ni $ilo" #me je uvijek samo znak ro iteljske mla osti i u tome je $arem jelic njeznosti koju otac i majka osjecaju za te$e, u tom imenu po kojem su te nazvali, a za njih je anas iz!u$ljeno" &o itelji ostaju njezni prema jecijim imenima i nika ne razumiju zasto se jeci ta imena ne svi jaju koliko !o s njima $ila zivotom sro jena" 'jesma o Emi Emili pjevala je zapravo o je noj jecackoj ili mla enackoj lju$avi koja je trajala samo 2o proljeca o kasne jeseni2, pa je u svoje vrijeme $ila netipicna" 1ecina ru!ih lju$avi $ile su ozivotne i pjevane su iz perspektive u$oke starosti" Ka anas mislis o njima, smijesno ti je kako su se Miki Jevre%ovi(, 4i(o /'a,i"a(, )a!i' Toski(, Ma-ir Pa'os tru ili a izi!ravaju starce u pjesmama koje su pjevali" U ranim tri esetim, mla i kao sto se u ona vremena $ilo mla o, pjevali su ti lju i pjesme osam eseto!o isnjaka, o prvim lju$avima koje su $ile i poslje nje, lju$avima na smrt i o smrti i o nesretnoj su $ini koja ih je zavijek o njih raz vojila, su $ini o kojoj slusateljstvo nije nista znalo, niti je s pjevacem ijelilo slicna iskustva, ali joj se srcem priklanjalo jer je srce tu!om lako prevariti" OLIMPIJ/4E I1 E U ljeto ./EH" malo smo spavali i ucili smo koji su to olimpijski sportovi" 'rijenosi su pocinjali ne! je oko ponoci i trajali su o pre jutro" ,ucali smo pritajeni u nevnim $oravcima, ukucani su hrkali sa svih strana, mati $i se nocu izala, onako $unovna !asila televizor i tjerala te u krevet, ali se nisi ao jer si upravo pratio olimpijsko polu(inale u hokeju na travi u kojem je reprezentacija #n ije pokusavala neko! po$ije iti" Za$oravio si ko!a, ali to nije ni vazno jer si iz sve! srca navijao za #n ijce iako s njima nista nisi imao" Svi jalo ti se sto su se svi prezivali Sin!h, pa ti se cinilo a je cijela reprezentacija sastavljena o je ne je ine (amilije" -a a si po prvi put u zivotu navijao za neko!a tko nije tvoj, sto je $io veliki napre ak u zivotu i prvi korak ka tvojoj (atalnoj internacionalizaciji" -o! ljeta u Montrealu su ju!oslavenski kosarkasi po$ije ili Sovjetski savez, za koji je prvi puta $io nastupio V'a!i%ir Tka(e"ko, iv o ta a nezamislivih va metra i va eset centimetara, koje!a su svi u Sarajevu zvali Skacenko, ali !a je Ze'jko Jerkov uspio na skakati, pa smo tako sti!li o (inala u kojem smo, lo!icno, iz!u$ili o Amerikanaca, sto se nije mo!lo smatrati porazom, te su se kosarkasi u omovinu vratili kao nacionalni heroji" U toj su reprezentaciji i!rali 4i(a"ovi(, Da'i$agi( i *osi(, te poslje nji put i Da%ir /o'%a", koji se nakon %limpija e, u va eset osmoj !o ini zivota, oprostio o i!ranja u naj$oljoj vrsti, ali je, recimo, nastupio i B'agoja 1eorgijevski, $rko iz skopsko! 2&a$otnicko!2 koji skoro i nije ulazio u i!ru, tako a nam nje!ov res s $rojem trinaest nije mo!ao onijeti nesrecu" Selektor je !o ine $io Mirko Novose', koji je iz neke svoje pizme i poveo na %limpija u 4eor!ijevsko!, a ne Lju,o!raga Du(ija /i%o"ovi(a, (enomenalno! $ra onju iz 2,rvene zvez e2 kojem ce ne olazak u Montreal $iti tolika (rustracija a ce kasnijih !o ina pisati knji!e protiv %limpijskih i!ara i pro(esionalno! sporta koji je vec $io zavla ao %limpija om" U Montrealu je ro jen jos je an veliki sampion" Bio je to Matija Lju,ek, kanuist iz Belisca koji je u kanuu je nokleku osvojio je nu zlatnu i je nu $roncanu me alju, pa nam je o je nom jako vazan postao sport za koje! ranije skoro a nismo ni znali a postoji" Na $eo!ra skom aero romu pojavio se s me aljama oko vrata, lju i su !a !rlili i lju$ili, a poslje nje seku ne nje!ovih olimpijskih trka jos u!o ce se vrtiti po televizijskim ekranima, pa ce nakon tisucite reprize nacionalna sportska ekstaza postati slicna antickome mitu iz skolsko! u z$enika, cija ojmljivost nije u onome sto se o!o ilo, ne!o u nacinu na koji covjecanstvo to ozivljava" Montreal je upamcen i po nekoliko velikih poraza" Europski rekor er Ne"a! /teki( skocio je u alj $ije nih se am metara i eve eset centimetara i zavrsio je na petom mjestu, a mi smo se na ali zlatu, a ni Lu(ia"o /usa"j nije oprav ao u!le europsko!a prvaka i ostao je ne! je pri kraju kolone osamstometrasa" -ih poraza sjecat cemo se je nako cesto kao i po$je a" Nacionalno o usevljenje uvijek nam je $ilo je nako vazno kao i nacionalna rezi!nacija" Nismo $ili naviknuti na osre njost jer je sav nas zivot $io i ostao u krajnostima trijum(a i katastro(e" Bili smo jeca i nas svijet $io je zapravo jeciji" &aspa 3u!oslavije znacit ce i za lju e i za rustvo trenutak o rastanja" Napravljen je korak o o$ anista o koncentraciono! lo!ora" %tu a i sumnja u smisao o rastanja i u sposo$nost jece i rustva koje se tako ra ovalo zlatnim me aljama a o raste u pristojan svijet" # jos !o inama si nakon te %limpija e kasno nocu, ka ne $i mo!ao spavati ok su te hvatale pu$ertetske nesanice, mislio o tome sto li, Boze $la!i, sa a ra e lju i u Montrealu, $u ni lju i usre $ijela

ana" -amo ! je je tvoja noc neciji an, tamo je Montreal i tamo se o lazi samo na %limpija u" Naravno, ako si Matija Lju$ek ili ako si Draga" Nikitovi(" A ako nisi, on a valj a nika neces ici u Montreal jer je strasno !le ati u sunce ok nocni poljevaci tutnje -itovom ulicom i na !ra om spava ne$o, kao sto je strasno otici u Australiju i on a !orko uvjeravati samo!a se$e a u Sarajevu lju i ho aju na!lavce" -amo ! je usre noci pece sunce, tamo tre$aju $iti samo %limpija e i vrlo je prakticno a $u u, jer u vrijeme najuz$u ljivijih prijenosa nase majke spavaju i sanjaju svoje majcinske snove u kojima se nama o!o e sve strasne stvari samo a nam se ne $i o!o ile u zivotu" /ME*E 1azan korak ka uni(ormiranju, ustvari + ur$anizaciji !ra a isao je preko smeca" &anije su !ra jani svoje otpatke iznosili pre kucna vrata u zivopisnoj !arnituri kanti i ko(a, plasticnih u kojima je neka $ila polikolor $oja, metalnih namijenjenih masinskom ulju, pa on a kanti u kojima se mijesao cement i $itumen, kanti u kojima su veletr!ovine uvozile masline iz 4rcke ili me icinski alkohol tko zna otku , pa kanti koje su neka avno $ile kupljene za pranje po ova, ali su u me juvremenu promijenile namjenu" U svrhu iznosenja smeca pre kucna vrata koristeni su i o $aceni lonci za iskuhavanje vesa, cupovi u kojima su se pretho no osusili olean eri oneseni s mora i u$ijeni strasnom sarajevskom klimom, pa kasete za voce pokupljene na Markalama i kutije razlicitih svrha i namjena na kojima su $lije ili svakakvi natpisi i po sjetnici na neku pretpovijest koja je tako pre haustorom, ispunjena smecem, jelovala strasno aleko" Smetljari su ure no praznili sve te kante i ko(e, kasete i kutije i vracali ih natra! pre haustor jer je !ra jane u stanje potpuno!a $ijesa i pomracenja uma ovo ila i sama pomisao a $i neki smetljar, Siptar ili ,i!an + naravno, mo!ao zaje no s nasim smecem u kamion $aciti i ono u cemu se smece nalazilo" A kamion je u to vrijeme $io onaj o$icni, otkriveni san ukas, na koji je onako juture, $ez ikakvo!a re a, selekcije i smisla u$acivano svo nase smece i s koje!a se sirio sav smra nase!a !ra a" A to koliko je Sarajevo smr ilo, to uopce nije za pricu, niti $i nam itko vjerovao ka a $i se o tome i usu ili pricati5 ne $i vjerovali lju i iz ru!ih !ra ova, ali ne $i vjerovale ni one Sarajlije ro jene i o rasle nakon tih !o ina" Sa stanovista javne hi!ijene anas se cini naprosto nezamislivim a su ta a !ra om kruzile esetine otkrivenih, sasvim o$icnih i nenamjenskih -AM+ova i :A'+ova na koje su smetljari samo $acali svo nase smece" A on a je netko, valj a Skupstina !ra a, o lucio stati u kraj svom tom javasluku, primitivluku i peksinluku koji nam, ruku na srce, uopce nije smetao i o luceno je a se po uzmu neki koraci" Kupljeni su oni kamioni za mljevenje smeca, a o kuce o kuce zasli su povjerenici mjesnih zaje nica, telali nase! o$a, a izvijeste naro kako se smece vise nece pre haustore iznositi u svakakvim kantama, ne!o valja zavuci ruku u zep i platiti specijalne !ra ske kante, po je nu za svako omacinstvo, u kojima ce se o slje ece! mjeseca iznositi smece" Neki su telale oz$iljno shvatili i o mah su ali pare za te kante, ok su se ru!i pouz avali u $lazenu anarhiju, rekli su a su kokuzi i na ali su se a ce ovo $iti samo jos je na rustvena akcija koja ce ozivjeti propast" Me jutim, vec slje ece! prvo! smetljari su u !rotla novokupljenih kamiona za mljevenje smeca zaje no sa smecem u$acili i sve nase stare kante, a vracali su samo one nove, uni(ormirane, uni(icirane i ure no placene povjerenicima mjesnih zaje nica" Sarajlije su se tu nasle u$oko uvrije jenim" Naime, netko je zaje no s njihovim smecem u propast $acio i njihovo vlasnistvo" Koliko !o sve te kante za neko! ru!o! moz a slicile na smece, nama su one $ile upravo to" 1lasnistvo" -ako su, eto, u najkracem roku sve Sarajlije morale imati je nake kante za smece, a !ra je postao slicniji svim ru!im !ra ovima na svijetu" Nismo z$o! to!a $ili sretniji i za ovoljniji, ali smo se $rzo naviknuli, kao sto se covjek navikne na svu onu muku i te!o$u koja razlikuje zivot u !ra u o zivota na selu i koja nas svako nevno mijesi kao plastelin i pretvara nas u sve novije i novije !ra jane, u skla u s mo ernim europskim tren ovima" Sve $i $ilo u naj$oljem re u a nismo zivjeli u socijalizmu, a socijalizam je $io i ostao eksperimentalno rustvo u kojem lju i cesto imaju ulo!u $ijelih miseva, prem a se njihovo stra anje, $arem u slucaju ju!oslavensko!a socijalizma, niposto ne $i smjelo uspore jivati sa stra anjem $ijelih miseva" Naime, nije proslo ni pola !o ine, a netko je skontao kako nove kante nisu ovoljno prakticne, suvremene i ur$ane, pa je na na leznom (orumu o luceno a kante $u u zamijenjene specijalnim najlonskim kesama i kontejnerima koji ce se nalaziti na u!lu svake ulice" # opet nas nitko nista nije pitao" Samo su je no!a ana smetljari pokupili sve nase skupo placene kante i pro!lasili ih za smece te je tako pocela povijest sarajevskih kontejnera koja nije zavrsila ni o ana anasnje!a i koja je $ila ispunjena nizom lijepih, saljivih i na kraju potresnih epizo a" Dok su se u ratu sakrivali iza kontejnera pre snajperskim nisanima i ok su mno!ima kontejneri spasavali !lave, lju i se vjerojatno nisu ni sjecali kako je uopce zapocela prica o kontejnerima" % omrznutih okaza kako nas je vlast opet zaje$ala, ti kontejneri postali su io kulturno!a i entiteta ovo! !ra a i zavrije ili su a, sasvim oz$iljno, u ju u neku lirsku pjesmu" 3este li ika !le ali kroz neki prozor liniju raz vajanja, $risani prostor kojim nitko ne prolazi i kojim nika nitko nece proci, a na tom $risanom prostoru + kontejner* Zar nije taj kontejner naj alje i najzu jenije mjesto o koje!a oko seze* Zar nije sarajevski kontejner iz .//G" je na mala Arka ija i je na Sumatra iz pjesme Mi'osa *r"ja"skog na kraju koje svi postanu $ez$rizni, laki i nezni* V0 IOL0 VE 0 'oslje nja ku!a morila je ove krajeve ./EG" ka a je neki covjek s Kosova na (ruli kupljenoj na %rijentu onio smrtonosne klice velikih $o!inja" &az$oljeli su se i u$rzo pomrli neki nepoznati lju i, a savezno ministarstvo z ravstva po uzelo je izvanre ne mjere i zapocela je velika kampanja opce!

cijepljenja" ,ijela 3u!oslavija stajala je u re ovima pre am$ulantama, me icinske sestre $i malim i!licama za!re$ale covjeka po ramenu i on je vec $io za cijeli zivot spasen o te strasne $olesti" Za nekoliko ana pojavljivala se krasta na mjestu cijepljenja, a nakon sto $i ona otpala, ostajao je oziljak po kojem cemo se zauvijek razlikovati o nasih pre aka i koji ce pre stavljati smetnju !lumcima ka nastupaju u povijesnim spektaklima" Zemljom je tih nekoliko ana vla ala panika jer je naro u u$ini svijesti imao nekakvo sjecanje na velike epi emije i vremena opce smrti, smrti mimo rata i u$ijanja, ali koja je ostavljala na licu zemlje strasnije poslje ice o svako! rata i u$ijanja" Mo!lo $i se reci a je ta prijetnja velikim $o!injama $ila i prva pojava veliko! kolektivno! straha nakon Dru!o! svjetsko! rata, ali i prilika za zlatno o$a mira i $ez$riznosti, srece koju osjeca kolektiv nakon sto osjeti a je smrtan" 4o inama smo se sjecali velikih $o!inja i u sjecanju $i osjetili olaksanje jer je ku!a za nama i jer se sve to avno o!o ilo, a nista se covjeku ne cini tako avnim kao rat, epi emija i apokalipsa" %ni pripa aju zanru rustvene prethistorije, taman a su se o!o ili i lani" ,jepivo nisu mo!le primiti tru nice jer $i, rekli su oktori, ono mo!lo ostaviti strasne poslje ice po plo " %ne su tako ostale nezasticene i jos su mjesecima zivjele u strahu koji ce, moz a, o$iljeziti i novoro jenu jecu, !eneraciju ro jenu ./E0", koja ce punoljetstvo ocekati sa samim pocetkom rata, .//." !o ine" -aj narastaj koji su majke nosile u strahu, u strahu ce ocekati i svoju zrelost, o$ucen u kun ure raznih vojski i uni(orme sa znakovljem svih umirucih i ra jajucih rzava" Bili su u sve to upetljani i sejtanovi prsti" Majke tih jecaka zrtvovale su se pre velikim $o!injama a $i osamnaest !o ina kasnije svoju jecu zrtvovale pre patriotizmom" S povijesne istance malo ce tko prepoznavati razliku izme ju velikih $o!inja i patriotizma" Mejtas i okolne mahale cijepljene su u am$ulanti u Skerlicevoj ulici, po re oslije u koji je utvr jivan u mjesnim zaje nicama i koje! su se !ra jani morali stro!o rzati jer $i, ako iz!u$e svoj re , osim velikih $o!inja reskirali i su sku kaznu" -aj o!a jaj se na razlicite nacine lju ima usjekao u sjecanje, a $ilo je i onih koji ce su $onosno i za cijeli zivot njime $iti o$iljezeni" Neka Anka, u to vrijeme stu entica ekonomije, nekoliko !o ina kasnije o$oljela je na zivcima, psihijatar je rekao a se ra i o sizo(reniji, a $ila je uvjerena a su njezini pro$lemi zapoceli s tim cijepljenjem" 4lasovi koje je cula samo ona i nitko ru!i $ili su zapravo !lasovi koje je to!a ana malenom i!licom me icinska sestra ucijepila u nju" Njezino lu ilo je s !o inama raslo, pa opet pa alo i pretvaralo se u sasvim o$icno lu ilo sasvim o$icnih lju i kakvi se$e smatraju normalnima, ali joj nika a, niti u je nom trenutku, nije nestalo uvjerenje a njezine nesrece ne $i $ilo a nije $ilo velikih $o!inja" -ako su se na neo$ican nacin ispreplele vije $olesti, je na zarazna i opca, a ru!a neprelazna i sasvim oso$na, je na iz koje se ra ja strah i ru!a koja vec jest cisti strah, je na smrtonosna, a ru!a neizljeciva""" -a Anka naj uze ce nositi zivo sjecanje na ./EG", sezonu poslje nje nase velike ku!e" 'etnaestak !o ina kasnije sve nevne novine o$javile su sitnu a!encijsku vijest u kojoj se !ovorilo a je, iz!le a, variola vera zauvijek iskorijenjena i a se vise nitko nika a nece raz$oljeti o velikih $o!inja" 'oslje nji zivi virus cuva se u je nom me icinskom institutu u 'etro!ra u, a s nje!ovim nestankom nestala $i i teorijska mo!ucnost zaraze" Zapocele su strucne polemike o tome tre$a li unistiti taj poslje nji zivi primjerak ili !a ipak tre$a sacuvati" U raspravu su se ukljucili i strucnjaci za etiku, a je an o njih postavio je pitanje ima li pravo covjek na svjesno i namjerno unistenje je ne priro ne vrste, virusa velikih $o!inja" 0 T BJEL0VE U proljece ./6." je na Bjelavama, u stu entskom omu, otvoren Art clu$" Bila je to je na o onih malih vorana, ne vecih o va skolska razre a, niskih stropova i $ez ventilacije, kakve su se tih !o ina otvarale sirom 3u!oslavije, ! je !o $i se naslo po!o no! po ruma kojem $i se mo!ao srusiti pre!ra ni zi ili ! je !o $i omla inska or!anizacija uspjela o Su$nora, partijsko! komiteta ili a(ezea oteti neku o njihovih sala za sastanke koja je izvan upotre$e jos o kraja pe esetih i koja $i mo!la posluziti za kulturno uz izanje nase omla ine" % kakvom se uz izanju tih !o ina ra ilo, nasi stari, srecom, nisu mo!li niti naslutiti, jer a jesu, ne $i $ilo nista ni o tih so$icaka koje smo zvali voranama, ni o nase kulture i sto je za ovu pricu najvaznije) Nista ne $i $ilo o nase! punkaI # zato za usu istini i povijesnoj prav i valja priznati a punkera u nasim krajevima ne $i ni $ilo a nije $ilo Saveza socijalisticke omla ine i opcinskih omla inskih or!anizacija ciji a!ilni entuzijasti s uskim koznim kravatama koje su ta a $ile u mo i najcesce nisu ni imali pojma na ciji mlin navo e vo u i kakvim sve unutrasnjim i vanjskim neprijateljima i u naruku pretvarajuci partijske sale u omla inske kulturne klu$ove" 'rvi koncert o rzan u Art clu$u $io je koncert rijecke punk !rupe 'ara(i" U to vrijeme 'ara(e je vec napustio karizmaticni pjevac i autor Va'ter 4o(ija"(i( jer se, valj a, $io zaposlio i postao normalan !ra janin, a pjevacku ulo!u preuzela je Vi% *o'a ili Pavi(a Mijatovi(, ruzna i seksepilna cura, prva po svim pravilima zanra izajnirana ju!oslavenska punkerica" Kao pre !rupa 'ara(ima svirao je Mali princ, $an koji je sjecanje zasluzio z$o! cinjenice a je u njemu pjevao Boja" 3a!&i-a'i'ovi(" Naravno, Mali princ nije imao ama $as nikakve veze s punkom, ali i to je spa alo u nasu tra iciju tih vremena, to a pre !rupa sa zvijez ama veceri nema o irnih tacaka" 'ara(i su te veceri svirali i svoj najveci hit, re(ren 3ijedne nema bolje od nase policije, sto je prisutne ovelo o i ejno! iz$ezumljenja i kulturoloske ekstaze jer se u Sarajevu nije smjelo zaje$avati na racun naro ne milicije, a za pu$ertetsku pu$liku kojoj je tek pupao socijalni li$i o ta je iz anasnje perspektive $ezazlena zaje$ancija jelovala mocno kao mla om Majakovsko% socijalisticka revolucija" -e veceri, na je nom o prvih pravih punk koncerata u Sarajevu mno!i jecaci postali su punkeri, eklarirali su se za u!e !o ine i usli su u svijet koji ce ih trajno o$iljeziti i ozivotno o re iti" Da nije $ilo tih 'ara(a i Art clu$a, moz a $i njihovi zivoti i stasavanja krenuli u ru!om smjeru, moz a $i neki anasnji pisci i novinari postali ure ni, o$icni i (rustrirani ekonomisti i inzinjeri elektrotehnike, akle lju i kojima srce kuca na nesto esnijoj strani !ru i"

1ec prekosutra sarajevsko Oslobodjenje onijelo je ne!ativnu recenziju koncerta, spomenuti su antisocijalisticki elementi, a svoje su kazali i neki likovi iz opcinsko! komiteta omla ine kojima smo, na zalost, za$oravili imena, prem a $i ih se tre$ali sjecati jer se ra i o istim onim $lje olikim i (ino o !ojenim papcima koji ce nam sve o anas po razlicitim i eolo!ijama i (irmama, zemaljskim i ne$eskim, partijskim i nacionalnim, poput poljskih miseva !rickati zivote" U svakom slucaju, takvi su se po$rinuli a 'ara(i $u u za$ranjeni na sarajevskom ra iju, te a u kasnijim !o inama iz sarajevskih me ija, po!otovo elektronskih, $u e istjerano sve ono, zakljucno s Lai$achom, sto je u kulturnom smislu (ormiralo !eneraciju" U pamcenju su ostale vije mla e komesarke, Dari"ka 4e(%a" i Jago!a La&eti(, koje su se tokom osam esetih $avile istjerivanjem vra!a iz socijalisticke omla ine" Art clu$ u$rzo je zatvoren ili je stavljen po kontrolu povjerljivih omla inaca, onih kojima se mo!lo vjerovati, i tako je pao kao zrtva na putu je ine pozitivne revolucije nasih zivota, one revolucije u kojoj se Sarajevo e(initivno ur$aniziralo i u kojoj je 3u!oslavija, $arem u kulturnom i socijalnom smislu, postala je na normalna li$eralna europska zemlja kakva ce ostati sve o svoje smrti" -a cinjenica nece ni u kasnijim zivotima i $u ucim rzavama $iti $as sasvim nevazna, jer a nije $ilo ju!oslavensko! kulturno! i socijalno! li$eralizma, isceznuo $i i onaj tanki ur$ani i antinacionalisticki sloj koji je zemlje o -ri!lava o Djev jelije spasio o totalno! poseljacenja" U Art clu$u svirala je jos samo $eo!ra ska !rupa U skripcu i to je, $arem sto se punkera i neprila!o jenih tice, $io kraj za sva vremena" Ali ima i klu$ova koji su prezivjeli sve ove !o ine, koji postoje i anas i u kojima se, kao u muzejima, mo!u jos uvijek osjetiti $oje, mirisi i zvukovi je no! avno! vremena" U tim klu$ovima !eneracija je lijecena o nekih $u ucih $olesti za cija imena ta a nismo ni znali jer se samo lik iz (ilma Decko koji obecava zvao Slo$o an Milosevic i i!rao !a je 0'eksa"!ar Ber(ek i $io je punker, taj Slo$o an Milosevic" U/MJE ENO OB 0ZOV0NJE U junu ./68" je u Oslobodjenju izisao konkurs za upis u sre nje skole prve !eneracije ucenika koji ce se o$razovati po sasvim novom planu i pro!ramu i u skla u s najnovijim smjernicama u razvoju socijalisticko! samoupravljanja, usvojenim tko zna ka i tko zna ! je, te s potre$nom a se iz$je!ne stvaranje nove armije mla ih koja ce zavrsiti na $irou za zaposljavanje jer su zavrsili nea ekvatne sre nje skole" 'o novom, svaka ce skola stvarati strucnjake iz raznih omena, svaki ce ucenik nakon cetiri !o ine imati svoje zanimanje i svako zanimanje $it ce na o re jeni nacin proizvo no zanimanje" 'ricalo se a je cijelu tu stvar izmislio /ti$e /uvar, a s televizije smo saznali a se ona zove 2usmjereno o$razovanje2" Ko $iva, usmjeri te a ne kra es $o!u ane i a ne zavrsis kao oni veterani s !imnazijama koji, evo, vec petnaest !o ina cekaju posao, a a nitko ne zna koji $i posao za njih uopce $io" U tom konkursu $ilo je na$rojano nekoliko stotina razlicitih zanimanja, a uz svako je zanimanje stajao $roj sretnika koji ce $iti primljeni + naravno, u skla u s uspjehom posti!nutim u osnovnom skolovanju" 4ra ska jeca, jeca iz ,entra i iz (inih poro ica su, naravno, vec iz kuce $ila usmjerena na ona zanimanja koja su najvise slicila na ukinute !imnazije i vec iz njihovih se imena mo!lo znati a s njima nika a nece naci posao, ali tko $i i trazio posao ka su ionako svi racunali a ce posvrsavati (akultete, postati oktori, inzinjeri i pravnici i popeti se na jos je nu stepenicu vise o one na koju su se ispeli njihovi ro itelji" U to vrijeme zivot je $io strasno ure an, $u ucnost se cinila jako pre vi ljivom, a je ini uvjet za srecu $io je a si marljiv i poslusan, a se rzis o$rih o$icaja i re a u rustvu i a ne cinis nista sto $i iznevjeravalo avno zamisljeni ritual rustveno! poretka" Ali, naravno, rzava i vlast nisu $ili $as jako za ovoljni sto se !ra ska jeca tako ponasaju i sto zaziru o proizvo nih zanimanja i ra a koji stvara visak vrije nosti, pa su u startu pokusali raz$iti instituciju elitnih sarajevskih skola, najprije 'rve !imnazije, u kojoj se uz !ospo ska i $esmislena zanimanja or!anizatora kulturnih jelatnosti, pomocnika prevo itelja i sura nika u nastavi za !rcki i latinski ili turski i arapski, citav $ataljon jaka tre$ao skolovati za + postareI Na je no! kulturnjaka je po planu olazilo eset postara, na je no! o likasa iz opcine ,entar eset propaliteta iz citavo! sarajevsko! okru!a" &acunalo se na to a ce najez a $u ucih postara raz$iti elitni i u intenciji antisocijalisticki i naza ni koncept i tra iciju 'rve !imnazije" -o! ljeta ro itelji su panicno i na sve strane trazili veze i stele za svoje male lan ohane koji $as i nisu $ili takvi o likasi kakvi su tre$ali $iti za upis na kulturoloski smjer, pa su na jesen prvi ce i prvi e( razre i umjesto po tri eset ucenika $rojali po cetr eset i nesto $u ucih or!anizatora kulturnih aktivnosti" 1ecina njih ce uz manje ili vece teskoce nakon cetiri !o ine zavrsiti svoje sre nje skolovanje, kao sto ce !a zavrsiti i vecina postara, ali ce + !le ano s povijesne istance, $iti malo onih koji ce se u zivotu $aviti nekom kulturom, a $as nitko o njih nece naci + vjerojatno ni traziti + posao kao or!anizator kulturnih aktivnosti" U osnovi, mo!lo $i se reci a je u zivotu $ilo ovoljno upisati o$ru skolu i zauvijek se naci na putu s koje! vise nema skretanja, ali koji nije vo io u srecu i $la!ostanje, ne!o je jecake i jevojcice smjestao u o re jeni kontekst u kojem ce ostati ozivotno, $ez o$zira na to hoce li postati $o!ati ili ce se pretvoriti u puku sirotinju" Ni rat to nije mo!ao promijeniti" &at je proizveo samo to a se nasi zivoti vise ne re(eriraju na zivote nasih ro itelja jer je stepenica na koju smo se mi ispeli postavljena izna rusevina, a ne izna stepenice na kojoj su $ili oni" -e rusevine su, naravno, meta(izicke naravi i prije se ticu osjecaja ne!o cinjenica iz stvarno! zivota" -o! avno! juna je no je zanimanje iz konkursa u Oslobodjenju $ilo pravi hit" Svi su pricali samo o njemu i svi su se smijali, a nikome nije pa alo na pamet a se pokusa upisati u skolu u kojoj se vec nakon vije !o ine o$ijala kvali(ikacija) mesar klac" Smijali smo se tome sto je koljac postao klac" Nismo nista

znali o pojmu politicke korektnosti, ali su nam razlozi $ili jasni" 3er tko $i na ovom svijetu svoje ijete ao a se skoluje za koljaca* # to takvo! koljaca za koje! nitko nika nece reci a nije koljac, ne!o je heroj" P O O*I Da nisi $io skeptik i kukavica, ne $i $ilo ni ovo! tereta nostal!ije" Uspjesni lju i nisu nostal!icni, sjecanja su im visak i e(ikasni su taman onoliko koliko su pametni" A ti si uvijek $io pametniji ne!o uspjesniji, sumnjao si u nesumnjive cinjenice i plasio se vlastite sjene cak i nakon sto je nestajalo svjetla koje $i stvaralo ikakvu sjenu" -ako, recimo, u zimu .//.", nakon sto je na televiziji prikazan onaj (ilm sa /$ege'jo% i ma zarskim masinkama, sinuo ti je usre tvo! straha i ocaja !enijalan plan) -re$alo $i sa na kre it kupiti je no va eset 1u"o >lorida, o mah ih pro ati i zara iti tako vjestotinjak hilja a maraka, a kre ite ionako neces otplacivati jer je izvjesno a zapocinje rat, tvornica ,rvena zastava ostaje s ru!e strane (ronta, na $u ucoj a!resorskoj strani, pa ce svi ne ovrseni novcani o nosi $iti zauvijek suspen irani, a tvoj u! postat ce neka vrsta ratno!a plijena s kojim ces se hvaliti unucima" Da je ta i eja pala na pamet nekom prakticnijem, nekome tko nije kukavica, ona $i usla u antolo!iju najuspjesnijih i najpametnijih poteza u osvit apokalipse i $ila $i zivo svje ocanstvo kako je sarajevski uh neunistiv i nitko nika nece ohakati pametnoj jeci ovo!a !ra a" #li je na ru!a, moz a jos $olja i ejaI Krajem osam esetih su u mo u usli proroci i prorocice, horosko$ zije, !atare i 4'eo Patra, najpoznatiji tranvestit citac su $ine u povijesti 3u!oslavije, a njihova popularnost zavisila je samo o hor ama onih koji su zazarenih ociju svje ocili o tome sto su sve po!a jaci su $ine uspjeli po!o iti" U $iti nista nam se nije ni o!o ilo sto nasi proroci i prorocice nisu vi jeli na nu (il zana, u klupku vunice, u raz$acanom !rahu ili u aurama izna nasih !lava" U posjetu Sarajevu $ila je osla poznata za!re$acka !lumica, zena opsje nuta prorostvima i horoskopima, sje io si s njom u ka(icu Aka emije scenskih umjetnosti i nervirao se jer nije zatvarala usta sve hvaleci Mi'ju Vuja"ovi( koja je pre vi jela an, sat i mjesto raspa a Saveza komunista" 'okusavao si zenu uvjeriti kako je tu stvar mo!ao pre vi jeti $as svatko tko je malo pazljivije pratio partijske sje nice, ali nista nije poma!alo" 4lumica je ocito $ila spremna poloziti usu na oltar nove reli!ije i uloziti se$e u reklamiranje svako!a tko ce joj, onako o(rlje, reci koja ce nas nevolja za esiti sutra" # ta a ti je palo na pamet a joj se pre stavis kao prorok na prorocima, a je uhvatis za ruku i kazes joj + pazi sa , sve ovo $ilo je nista, sve su to prazni pokusaji, soljenje mora, ciscenje Sahare o viska pijeska i sve je to im pre onim sto cu ti sa a reci" Sutra, ra!a moja, ka sje nes u voz za Za!re$, o!o it ce ti se nesto ce!a nisi svjesna, nesto sto samo ja vi im i ne pitaj me kako vi im jer ti to ne mo!u reci" Dok voz $u e prolazio pore Ma!laja, tako si joj mislio reci, netko o saputnika u tvom kupeu ce tako strasno pr nuti, tako necujno, po lo i smr ljivo, a umalo neces pasti u nesvijest" Znas, naravno, a $i se ona nasmijala i a ti ne $i povjerovala, ali nakon sto $i se njezin voz okotrljao o Ma!laja, ta zena $i u sveu iljnom smra u osjetila moc proroka na prorocima" % to! casa imao $i $esplatnu reklamu i mo!ao $i za pare proricati su $inu onih koji $i !lumici povjerovali, a povjerovali $i svi jer je !lumica poznata, i nitko ne $i primjecivao a se tvoja prorostva ne ostvaruju jer je vazno samo to a se ostvarilo ono prvo i najneo$icnije" -ko $i jos uspio pre vi jeti a ce $as ko Ma!laja neko u kupeu pustiti tihomira* Nika a te, ra!i moj, ne $i otkrili jer se oci!le ne prevare nika a ne vi e" %ni koji nisu znali za Natronku iz Ma!laja i za njezin vjecni smra po kojemu je ova lijepa $osanska carsija $ila poznata svima koji su cesto prolazili pokraj nje, takvi nece ni vjerovati u $analne i je nostavne istine" Nista oni ne znaju o nasoj in ustrijalizaciji, niti o tome a + iz $osanske perspektive + nema prosperiteta $ez smra a" A ka a se svi imovi razi ju, ras$istri se ne$o izna omovine, prolistaju !rane koje nisu listale pe eset !o ina i zamirisi $ehar na cijelom Bosnom, ta a vise nema ni in ustrije, ni ra nicke klase, ni sela i seoskih !az instava, a na sve strane siri se samo neutjesni cvjetni miris smrti" JU1O/V0BO U vrijeme krscanskih $la! ana i na ljeto, ka $i se ostatak Bosne selio na more, 3u!osva$e su u svojim starim merce esima i $emveima, s !epecima punim arova, stizali kuci" Nosili su ruzne karirane sakoe o!romnih revera i uske najlonske kosulje sa sirokim kravatama" Lica su im $ila ukrasena cupavim crnim zulu(ima ispo kojih $i s vremena na vrijeme $ljesnuo e$eli zlatni lanac" Ljutili su se sto smo ih zvali 3u!osva$ama jer su $ili samo 2ra nici na privremenom ra u u inostranstvu2, a u !ru ima su nosili velika snazna srca u koja $i stala cijela 3u!oslavija i ne $i nika a iz njih izlazila, ne!o je cekala te ane ka a $i se zaje no s njima vracala kuci" Nitko nije mo!ao $iti takav patriot kao 3u!osva$o, nikome ota z$ina nije $ila takva artiljerija use kao 3u!osva$i i nitko nije toliko volio Tita kao 3u!osva$o" Mi ru!i $ili smo nezahvalni i nismo znali kako nam je o$ro, nismo vi jeli kako tuce i u$ija 2ekstremna neprijateljska emi!racija2, niti koliko znoja iz insana moze iscije iti strasni kapitalisticki !az a" U svojim selima 3u!osva$e su !ra ili nove kuce" -e kuce razlikovale su se o svih kuca koje smo ika a vi jeli" Nisu !ra jene na vije ili na cetiri vo e" Njihovi krovovi o irivali su ne$o, s $alkonima i terasama na sve cetiri strane svijeta, ukrasnim !ipsanim stupovima i kamenim lavovima, !arazama i velikim !voz enim kapijama iza kojih je ostajao nevi ljivim je an unutrasnji svijet o kojem nismo puno znali, ali to nije $io razlo! a mu se ne po smjehujemo" -e kuce su tokom se am esetih stvarale je no sasvim novo lice $osanskih sela, lice ruzno, ja no i siroto u svom tesko stecenom i u osnovi privi nom materijalnom

$o!atstvu" 3u!osva$e su u Bosnu onijeli Bavarsku vi jenu u ranim ra nickim jutrima, ocima mamurno! covjeka" 3u!osva$e su lju i koji vjeruju a ce se je no! ana vratiti kuci" -o su lju i koji kucom smatraju onu ruznu !ra jevinu koju kao za uz$inu i vaku( svoje use !ra e u svome selu" -re$aju im !o ine i !o ine a shvate kako se zapravo nemaju kamo vratiti, ali ta a je najcesce vec kasno, pritiscu !o ine i ne moze se vise ra iti o jutra o mraka, pa on a kao svoj konacni poraz i kapitulaciju prihvacaju povratak i penzionerski zivot u svijetu iz koje!a su o sustvovali i !reskom su !a smatrali zavicajem" Nika a nisu postali Sva$e jer se na socijalnoj ljestvici nisu pomaknuli o 9aupt$ahnho((a, a prestali su $iti Bosanci jer su svu svoju zivotnu sna!u ulozili u to a se o maknu o $osanske su $ine" #zme ju Bosanca i 3u!osva$e razlika je $ila kao izme ju novo! (ice i staro! merce esa" -a razlika se naj$olje uocavala na 3a ranskoj ma!istrali" Nitko te u naj!oroj okuci nije tako strasno preticao kao 3u!osva$o jer nikome osim njemu nije $ilo toliko vazno po$ije iti u toj utrci, vaznijoj o zivota i smrti, utrci koja je zapravo okazivala a je zivot uopce imao smisla" 3er cemu smo se zlopatili sve te !o ine, ra ili naj!ore poslove na svijetu i $olovali samocu nerazumljivih rijeci strano!a jezika ako ono je ino o ce!a smo osli, taj auto, nije vrije no iz!u$ljeno! vremena i ako ne moze preteci najo$icnije! (icu" 'rica o 3u!osva$ama trajat ce onoliko u!o koliko $u e trajala i prica o 3u!oslaviji" -i lju i po ijelit ce su $inu svoje zemlje, nestat ce preko noci ili u je nom je inom anu, on a ka a postanu svjesni a je u! prema ota z$ini isplacen, a ona kuca+nesretnica u ro nom selu zapaljena" -a a ce 3u!osva$e postati o$ri Sr$i, 9rvati i Bosnjaci, a 2ekstremna neprijateljska emi!racija2 uvuci ce se u njihova srca, $as na ono mjesto na kojem je $io ru! -ito i centralni komitet" Sve ce se tako promijeniti osim je ne stvari) -i lju i iznova ce $iti veci patrioti o nas i nece propustati priliku a nas pouce nacinima na koje se tre$aju voljeti novostecene omovine" S nekom vrstom sla ostrasti mno!i ce $ivsi 3u!osva$o !le ati iz$je!lice kako se povlace po njemackim ulicama i moz a ce $as ta a shvatiti kakvo! je smisla imao o lazak na 2privremeni ra u inostranstvo2" Naravno, uvijek ce $iti i onih ru!ih koji ce i alje osjecati istu onu staru !riznju savjesti i poma!at ce svoja sela i zaseoke, svoje zemljake i iz$je!lice, opustati a $u u prevareni i opljackani o ro a ro jeno! i nika ih nece prestati zuljati taj kamencic zavicaja u cipeli" &ijec 3u!osva$o nestala je sasvim iz upotre$e !o ine .//." Danas ju vise nitko ne koristi, a vec ima i onih koji ne znaju niti sta je ta rijec znacila" 'o!r e, uvre e i psovke naj uze zive u jeziku i iscezavaju iznimno rijetko, tek ako iscezne kontekst u kojem su $ile mo!uce" Ali ka a se to o!o i, takve rijeci iscure iz jezika kao vo a iz oluka nakon kratko! ljetno! pljuska" M0 4ETIN1 Nismo mi shvacali smisao marketin!a i reklame, ali su na cijeni $ile kemijske olovke na kojima nesto pise, makar + U'# Sarajevo, i smatrali smo ih vre nijim o svih onih pozlacenih penkala koja su $rizni ocevi kupovali svojim kcerima o likasicama" U to vrijeme jos nisu $ile izmisljene soli ne $oje za metal i plastiku ili ih $arem nije $ilo u Sarajevu, pa $i se natpis U'# Sarajevo iz$risao vec nakon esetak ana i ostajala je samo ruzna su!ava plasticna olovka" 1rije ila je samo ok je na njoj $ilo reklame jer nika a nije $ila vazna kao stvar, ne!o kao natpis na stvari" Dok je trajao natpis, mo!ao si, recimo, la!ati a ti je ami za irektor U'#+ja" 'rva oz$iljna velika sportska mani(estacija u Sarajevu $io je S-ENS OE0, svjetsko prvenstvo u stolnom tenisu koje se o rzavalo u novootvorenom sportskom centru Sken erija" Dosli su svi oni strasni Kinezi, pa :rancuzi, Ma jari i Draguti" /ur,ek" Nama se jeci ucinilo a se cijeli svijet prelio u Sarajevo, na nase ulice i u ka(ane te a su svi ti lon oni, parizi, njujorci, pekinzi i kako se vec zovu !ra ovi koji nisu Sarajevo ostali potpuno prazni jer su svi osli ko nas" Svu! je smo vi jali penkala S-ENS OE05 s ponosom su ih nosili nasi o rasli ok !o je trajalo svjetsko prvenstvo i nije $ilo nikakvo! nacina a mi o njih o jemo" Ka a prvenstvo pro je i ka a oni iz!ustiraju svoja penkala, $it ce vec kasno jer ce natpisi $iti iz$risani" 'uno soli nijim su se pokazali privjesci za kljuceve S-ENS OE0" -rajat ce !o inama, u nekim slucajevima i esetljecima, ali mi cemo imati malo koristi o to!a jer smo jos tako mali a nismo orasli o vise o je no! kljuca, ono! koje! su neki nosili na kana(ici oko vrata, a za je an kljuc nitko ne uzima privjesak" %sim to!a, prema socijalnom ukusu ta asnje! Sarajeva cinilo se neprilicnim a jeca raspolazu privjescima za kljuceve" Sa S-ENS+om je zapravo i zapocela mo a reklamnih privjesaka" Uskoro ih je ijelila svaka oz$iljnija (irma, tako a su s vremenom i jeci prestali $iti statusnim sim$olima, kao sto su i reklamne olovke iz!u$ile na smislu u vrijeme ka a su $as sve olovke postale reklamne" Ali u neka o$a pojavili su se privjesci i olovke koji nista nisu reklamirali, ali su pro avani u tra(ikama kao o$ar (ol" &ecimo, pocetkom osam esetih se u svim kioscima 2%slo$o jenja2 mo!ao kupiti privjesak za kljuceve u o$liku (utrolice u kojoj je $io pravi mali alat) minijaturni cekic, (rancuski kljuc za o vrtanje sasvim malih matica i sra(ci!er s vise o ataka za razlicite tipove sitnih sara(a" 1i i, ovo je jako prakticno + rekao je neciji otac i svome sinu kupio prvi privjesak za kljuceve u zivotu" 1i i, ovo je jako prakticno + rekao je i ru!i otac, pa treci, cetvrti i sto cetvrti, a on a su zare ali ro jen ani, pa su skolski ru!ovi skolskim ru!ovima kupovali privjeske s malim alatima, a on a je nekoliko privjesaka oslo i o neke skrte ujne ili tetka" U svakom slucaju, onaj tko je je nom o$io privjesak s malim alatom na kraju ih je imao najmanje eset" -i privjesci prenosili su se s kljuceva na kljuceve, ostajali su $ez kljuceva po raznim zepovima, la icama i skolskim tor$ama i u!o je trajalo uvjerenje kako se ra i o strasno prakticnoj stvari, alatu koji ce je no!a ana za nesto svakako zatre$ati jer se znalo a postoje sitni sara(i i minijaturne matice, prem a nitko nije mislio o tome ka a cemo ih i zasto zavrtati i o vrtati"

-ih malih alata $ilo je toliko a su tre$ale proci !o ine i ratovi a konacno $u u iz!u$ljeni" U me juvremenu otkrivena je ipak njihova (unkcija, prona jen je taj sitni sara(, eno !a na svakim naocalama i povremeno !a stvarno tre$a zavrtati, ali ta a je tesko naci privjesak s malim sra(ci!erom kao sto je i inace tesko naci sve te prakticne stvari ka a ti konacno u zivotu zatre$aju" 1rhunac marketin!a kojem nasa !eneracija nika a nije orasla jer se prekasno ro ila i jer je iz!u$ila pojam o tome kako tre$a iz!le ati !ospo in covjek, $ile su kravate s utisnutim reklamnim znakovima ra nih kolektiva i sportskih mani(estacija" &ecimo, mo ra kravata sa znakom Me iteranskih i!ara u Splitu, tri olimpijska kru!a koji se utapaju u valovitom moru, ili slicna kravata sa znakom Zimske olimpija e u Sarajevu" Mo!uce ih je jos uvijek vi jeti po Sarajevu, ko starijih lju i i tuznih penzionera, ko sirotinje kojoj je zivot je nostavno iscurio a a nika a na vrijeme nije osla na mjesto na kojem se ijeli sreca i $o!atstvo" #li su ti lju i s kravatama Z%# O6F neka a stvarno $ili $o!ati i sretni" ED )UDB0L/4I3 /TV0 I Da je Bo! i!rao (u $al nosio $i esetku na resu" Nismo znali zasto je to tako jer smo $ili previse mali a $i mo!li shvatiti strate!iju no!ometne i!re, ako je u to vrijeme strate!ija uopce i postojala i ako se nije i!ralo po raspore u i pravilima iz al$uma sa samoljepljivim slicicama >udbaleri i timovi u kojem su postojali samo $ekovi koji su se kretali otprilike ko korner zastavica, hal(ovi koji su $ili $lize centru, centarhal( koji je stajao izme ju njih, lijeva i esna polutka u plicaku protivnicke polovine terena, lijevo i esno krilo ko protivnickih korner zastavica i centar(or koji je prema nasem jecjem raspore u ili je takvo $ilo stvarno stanje stvari + tko $i to sa znao, uvijek stajao ne! je oko tacke je anaesterca" Ali ako je zaista tako $ilo zasto $i on a esetka $ila Bozji $roj ka ju je na le jima nosio i!rac koji je po (ormacijskom raspore u tre$ao $iti samo neka lijeva polutka* Nismo raz$ijali !lave ovom vrstom pitanja, ne!o smo kao pravi mali mitomani vjerovali a ma!ija esetke izvire iz nekolicine velikana + $ili smo u pelenama ok su i!raliI + koji su taj $roj nosili na le jima" 'rvi o njih $io je, naravno, Pe'e koji je karijeru poceo prije ne!o sto smo se ro ili, kao se amnaesto!o isnjak na Svjetskom prvenstvu u Sve skoj ./76", a prakticno ju je zavrsio na Svjetskom prvenstvu u Meksiku ./E8" Kasnije je, istina, i!rao u njujorskom ,osmosu, ali to vise nije $ilo (u $al, ne!o se ra ilo o $ajci u koju si morao vjerovati i u koju smo svi vjerovali" 'ele je $ez ikakve sumnje i na nevi jeno $io najveci i najveca je $ila ta esetka na nje!ovim le jima" U nas su tih !o ina $roj eset na resu nosili lju i koje su V'a!a"ko /tojakovi(, a!ivoje Markovi( i Mirko 4a%e"jasevi( najcesce zvali poslovo jama" # to je $ilo z$unjujuceI &ijec poslovo ja jelovala je skoro kao uvre a jer je poslovo ja $io onaj mrki covjek iz !ranapa ili samoposlu!e koji je za uhom imao tintn$laj olovku i stalno je neko!a provjeravao, $ilo kupce, $ilo pro avacice, $ilo one me ju nama koji su vec ta a shvatili a sve sto o zivota uzmes ne moras i platiti te a je cijena novca cesto veca o cijene hra$rosti" -e nase poslovo je zvale su se Juri(a Jerkovi(, Mo%(i'o Vukoti( i Jova" 0(i%ovi(" #!rali su u jakim klu$ovima, vjecnim (avoritima rzavnih prvenstava, za koje su navijali oni koji vole po$je nike" Da su se o likasice iz prvih klupa zanimale za (u $al, one $i sasvim si!urno navijale za Zvez u, 'artizan i 9aj uk" -i si svoju je inicu iz matematike ispracao sa smijeskom, a one su plakale ka $i je nom !o isnje o$ile cetiri plus umjesto pet" Njihova srca je nostavno ne $i iz rzala navijanje za Zelju" U to vrijeme ori!inalni resovi se ni! je nisu mo!li kupiti, niti si znao iko!a tko je imao pravi res" Umjesto to!a mama $i ti za ro jen an kupila plavu a i as majicu" Bio si sretan, iako ti je o mah za$ranila ono sto si ta morao uciniti i z$o! ce!a se majica uopce i kupovala, a to je a penkalom, (lomasterom ili selotejpom u $oji na le jima napises $roj" Du!o je trajalo to natezanje, moljakao si anima, se micama i mjesecima i nakon sto $i majica vec sasvim iz$lije ila i nakon sto za mamu vise ne $i $ila nova i skupa stvar uzimao si prirucni pri$or, rasprostirao majicu na stolu i ta a je nastajala prava muka" Koji $roj napisati* Broj evet koji aje !olove i na le jima !a nosi Jo&o Buka', $roj je anaest koji izvo i kornere, a izvo jenje kornera ti se nekako cinilo kao najintelektualnija stvar u (u $alu ili $roj eset za koje! $as svi znaju a je najveci* Mislio si ta a a se !olman postaje po kazni, a u o$rani i!raju i!raci koji nisu $ili u stanju nauciti kako se aju !olovi, a ezurni kostolomac uvijek nosi peticu na le jima i a covjek postaje starac ka a u tri eset ru!oj zavrsi no!ometnu karijeru" Danas znas a nista o sve!a to!a nije istina, prem a ti nitko nika nije okazao a je suprotno" % rastanje te je upristojilo i navelo te a vjerujes u stvari u koje vjeruju o rasli" U me juvremenu $rojevi na le jima i!raca sasvim su se po$rkali" Neka su na teren istrcavali (u $aleri s $rojevima o je an o je anaest" -o je $ilo pravilo i!re i nikako nije mo!lo $iti rukcije" -ek ka u je rezervni i!rac, tek ta a se re $rojeva remetio" Na cijelom svijetu postojao je samo je an izuzetak" Bio je to Jo-a" *roA2 koji je imao specijalno o o$renje (u $alske (e eracije a moze uvijek i!rati sa cetrnaesticom na resu" &e stvari ta a je mo!ao poremetiti samo on" TELE)ON/4I IMENI4 Mjesecni racuni za vo u, struju, stan, televizijsku pretplatu i tele(on !ovore tko je tu neka zivio" &acun za vo u na ime $ivse! stanara, o selio je prije tri eset i nesto !o ina, nitko ne zna ! je je sa i je li ziv, ali mu se ime ponavlja iz mjeseca u mjesec, zivo kao ziva vo a, a ne! je u nekim arhivima i kompjuterima on se jos uvijek vo i kao a je tu, trosi vo u i o tom trosku o$ija re ovne mjesecne izvjestaje" &acun za struju na ime pokojno! je a5 pouz ano se zna a je tu umro prije punih va eset osam !o ina, eno !a lezi na Barama, u osuncanoj tisini, sam me ju svojima, ali struja koju potrosimo jos uvijek je nje!ova i njemu imamo zahvaliti sto navecer ka i emo spavati imamo sta u!asiti" &acun za televizijsku pretplatu je na $akino ime, iako je nema tu cetrnaest !o ina, jer je televizor kupljen tek nakon je ove smrti5 on male

ekrane nije po nosio i vjerovao je a pametan i kulturan covjek ima ra io, novine i kino, a ne televizor a po cijeli an u nje!a $ulji" &acuni za stan i tele(on su na imena zivih i prisutnih, ali samo u ovoj kuci, a u nekom ru!om omu raspore je rukciji, opet s imenima mrtvih i o sutnih" -ako je $ilo uvijek, u starim kucama i stanovima, tamo ! je se u!o zivi i zi ove $i vec tre$alo ostru!ati jer su slojevi $oje stvorili palimpsest koji se vec ljusti i re $i $io vratiti se temelju zi a i opet poceti ispocetka, sloj po sloj $oje, sve ok je ne !o ine, vec puno stariji, ne ostruzemo i njih" Nema u tome tu!e i kajanja, ali nije tako s imenima mrtvih i o sutnih na svim tim racunima" Nazvati na leznu sluz$u, po nijeti mol$u na nekom salteru, mrtva imena zamjeniti zivim, sve nam se to cini kao iz aja koju ne smijemo uciniti ako ne postoje prakticni razlozi i ako nas ovo! puta utjesni zakoni $irokracije ne natjeraju na to" Sarajevski tele(onski imenik uvijek je $io pun mrtvih usa" Moz a je tako i s imenicima ru!ih !ra ova, to ne znamo, ali koliko smo samo puta upucivali neko! na svoj $roj preko imena mrtvih pre aka" #me necije! mrtvo! oca, majke, je a kuca zivim srcem ciji $roj trazis u tele(onskom imeniku i $as nika ne pomislis kako $i $ilo prakticnije a lju i vo e vise racuna o tim stvarima i $risu one koje je smrt vec z$risala s lica zemlje" Kao sto se ulice i tr!ovi nase! !ra a ne zovu po zivima, tako se ni mno!i o nasih tele(onskih $rojeva ne zovu po nama" %nome tko upita zasto je to tako $olje je nista ne reci jer mu o !ovor nika a nece $iti jasan" Da hoce, ne $i ni pitao" Sa strahom se uzeo u ruke ovaj novi posthistorijski tele(onski imenik Sarajeva u kojemu vise nije an ili skoro nije an $roj nije onaj o prije rata" Numerolo!ija nasih zivota nije ista i ne $ez ceznje sjetimo se $rojeva koji vise nista ne znace, na koje se nitko ne javlja osim onih le enih elektronskih $o!ova koji samo poneka imaju !las muskarca ili zene, poslje nje! A ama i Eve, i o$avjestavaju nas a ta linija ne postoji, a je taj $roj iskopcan, kao a je rijec o linijama i $rojevima, a ne o zivotima, ali puno cesce mali le eni $o!ovi o!lasavaju se kao elektronski si!nali koji nas po sjete na nase ra!e i mile onako kao sto nas na njih po sjeti urna sa pepelom i !ro$" 'lasio si se a ce uz nove $rojeve ici i nova imena i takva te je ra!ost o$uzela ka a si u novom tele(onskom imeniku svo!a !ra a pronasao mrtve, esetine njih, koji nisu ozivjeli rat, ne!o su umrli avno, nekom o$icnom sarajevskom kosevskom smrcu i anas traju uz neke nove $rojeve, zivi me ju zivima, kao a se nista nije o!o ilo, kao a $om$a nije pala me ju njih" %ni su okaz neko! vise! sentimenta, moz a povrsnosti i neure nosti iz koje se taj sentiment ra ja, ali o cemu !o se ra ilo ra!o ti je i ne pa a ti na pamet a o$jasnjavas zasto ti je ra!o" Na svijetu vjerojatno postoje !ra ovi u kojima se imena mijenjaju po nekom automatizmu, u kojima su mrtvi oista mrtvi i mjesto im je samo na !ro$ljima, u kojima se placa !lo$a ako svoje mile i ra!e nisi o javio sa svojih racuna za vo u, struju, stan i tele(on, ali ovo nije je an o tih !ra ova i vjerojatno nika a nece ni $iti" Smrt tijela tu nije isto sto i smrt imena, a u imenima su, kao sto o$ro znamo, sacuvane zauvijek use stvari" NE/V /T0NI /VIJET /a"!ro Perti"i, talijanski pre sje nik, stari partizan, pomilovao je eveto! maja ./68" $ijeli mramor izna Titove !lave" Do ir tople staracke ruke i hla no! kamena izmamio je suze $ez$roj 3u!oslavena" Nisu te suze $ile suze za marsala, ne!o su $ile suze za nesto neiz!ovorivo, ono sto osjecas ili ne osjecas, ka a vi is starca, o$ro! starca, u neposre noj $lizini smrti" A ona covjeku nika a nije $liza ne!o na sprovo ima i zenazama, u casovima ka a postajemo intimni je ni s ru!ima jer su jelujemo u ritualu koji nije nas, na amo se a nika a nece $iti nas, ali znamo a smo u osnovi vec mrtvi i a je samo pitanje vremena i raspore a okolnosti hoce li nasa staracka ruka o irnuti nje!ov mramor ili ce nje!ova ruka o irnuti nas" 4o inu ili vije nakon to! sprovo a San ro 'ertini je osao u Sarajevo, provozao se !ra skim ulicama u crnom merce esu i cuo lju e kako skan iraju) San ro, San ro""" Bio je ta u$oko potresen, pricao je a ni! je nije primljen kao u Sarajevu i a se ni u je nom !ra u nije osjecao tako) a mu je za(alilo prijatelja samo $i izisao iz merce esa, uhvatio prvo! prolaznika po ruku i taj $i mu vec $io prijatelj" Naravno, San ro 'ertini je sve po!resno shvatio" Lju i su mu skan irali jer je $io takav an, suncan, osa an i kao stvoren za pasjaluke" 3e(tini, iracionalni i u osnovi potcjenjivacki sarajevski humor (unkcionirao je savrseno" Stranac je $io u$oko irnut koliko !a volimo, a mi smo $ili kiselo sretni jer ne konta a !a zaje$avamo" %sjecaj kisele srece je en emski sarajevski osjecaj, nesto kao covjecija ri$ica, vele$itska e!enija i ve!eta" Ni! je to!a nema osim ko nas, a samo mi znamo a je i $olje sto nema" Nekoliko !o ina kasnije umro je i San ro 'ertini" U nekom malom o$icnom rimskom stanu u kojem je zivio i ok je $io pre sje nik" -elevizija je pokazala slike, siva o$icna ulica s vije+tri zene u crnini i to je $ilo u!lavnom sve" -aj svijet $io je susta suprotnost onom svijetu u kojem smo mi zivjeli" Ka a je u nas nesto znacajno, on a to tre$a tako i iz!le ati jer mi velicinu stvari, kao i velicinu lju i, mjerimo slikom kakvom nam se prikazuju" 'ravo siromastvo mora imati privi $o!atstva o cemu je nako svje oce sjaj zlatno! zu$a u ci!anskom osmijehu i epolete na marsalskoj uni(ormi ru!a -ita" -alijani su nesto ru!o jer oni nisu siromasni i to nema veze s tim imaju li ili nemaju para" Nasem shvacanju svijeta i zivota puno je $lizi 4e"et- 4au"!a, onaj veliki crnacki pre sje nik s najvecom maramicom na svijetu koji je ispre ono! isto! $ijelo! mramora plakao eset minuta kao ro na !o ina" -a pojma nisi imao zali li stvarno taj covjek -ita, ali si mo!ao $iti ponosan jer si 3u!oslaven i jer Kaun a place kao sto place 3u!oslavija" Bila je to slika tu!e, ali ne i tu!a sama" Nika tu sliku neces za$oraviti, ali ju isto tako nika neces se$i o$jasniti" #zme ju San ra 'ertinija i Kenetha Kaun e smjestio se $io sav nas nesvrstani i socijalisticki svijet" 4le ano iz anasnje perspektive cine se kako smo se u njemu svi savrseno snalazili" 1jerovali smo ta a kako smo cijenjeni i voljeni, a vaznije je vjerovati u to ne!o stvarno $iti cijenjen i voljen" #stovremeno smo imali sliku svijeta po vlastitoj mjeri i po mjeri nasih osjecaja" Znali smo zasto je vazna velika $ijela maramica i sta zapravo znaci staracka ruka koja miluje le eni $ijeli mramor" Mo!lo $i se na neki nacin reci a smo $ili

pametni" -a pamet je u me juvremenu iscilila jer je nestalo slike na koju smo se pozivali i s kojom smo se i enti(icirali" Mo!la je ta slika $iti lazna, ali je $ila nasa i kroz nju smo se me juso$no sporazumjevali" Nakon sto smo je iz!u$ili, malo to!a nam je $ilo jasno" %sim sto nam se anas ucini kako je sav zivot koji zivimo postao lazan, a istinite su samo nje!ove najstrasnije i najkrvavije slike" Nika a vise niko! necemo tako prevariti kao sto smo prevarili San ra 'ertinija" ,ovjek je umro vjerujuci u nasu lju$av" Nikome nece pasti na pamet a ista skan ira ka a crni merce es opet $u e prolazio" %nome tko se u njemu $u e vozio vise nece $iti potre$ne nase rijeci, a mi vise necemo imati nije an razlo! po kapom ne$eskom a !a provaljujemo" )JODO )ED*E/IN Svake !o ine ok po !ra skim pijacama $u u sazrijevale tresnje sjetit ces se $arem je nom )jo!ora )e!(esi"a" Ne znas tacno kakva je nje!ova veza s tresnjama, zasto su u istom pre so$lju tvoje !lave, vjerojatno $i se naslo lo!icno o$jasnjenje, ali !a ne trazis jer prica nije toliko vazna a $i se oko nje mucio" 'rolaze ljeta, rastu ne! je eponije za$oravljenih o!a aja, lju i i stvari, i vec je o avno me u njima tre$alo za :jo ora :e cesina $iti mjesto" Davno si !a tre$ao za$oraviti jer je ostao za$oravljiv, neprimjetno! o$icno! lica, $ez velike $io!ra(ije, ni prijatelj, ni arovit, ni zao, ni uhovit, uocljiv samo po svojoj smrti koju ionako hoces pre$risati, ni anas je ne zelis spominjati, a po!otovo ne opisivati je, prem a je rijec o je noj o najkrupnijih i najstrasnijih sarajevskih smrti tvo!a zivota, ali ako nista na ovom svijetu nije $ilo :jo orovo, on a $arem neka samo nje!ova ostane ta smrt i neka $u e za$oravljena kao sto je tre$ao $iti za$oravljen on, a jos uvijek nije, ne znas zasto, ne!o se svake !o ine pojavljuje ok po !ra skim pijacama, sarajevskim i svim ru!im, !le as kako zriju tresnje" U ono vrijeme krajem osam esetih ka a je svatko mo!ao o$javiti svoju knji!u, sve je $ilo poezija i svasta je $ilo proza, :e cesinu se nekako nije alo" 3esu li !a iz avaci o $ijali, jesu li nje!ove $lije e price kliznule s ure nickih stolova ili su na njemu recenzenti kanili oprati svoje oneciscene savjesti vjerujuci a !a mo!u o $iti jer je $io $ezopasan, nista se o sve!a to!a vise ne zna, tek :jo or :e cesin je o$je svoje knji!e, je nu pjesama i je nu proze, o$javio u vlastitoj nakla i ili po (irmom neko! (iktivno! iz avaca, izmisljeno! samo a $i je an mali, ali uvjereni pisac mo!ao ostvariti svoj san" Knji!a proze zvala mu se Sabrano djelo" -o mu se cinilo kao z!o an (ol, krizarskim namjernicima $ila je to $analna oskocica, a su $ina je znala, mu ra i mracna, kako je to Znak i kako je rijec o najtacnijem naslovu u historiji nase male knjizevnosti" Svaki primjerak svo! Sabrano" djela :e a je svojerucno potpisao, plavom kemijskom olovkom, je nom o onih losih, koje kratko traju i po papiru ostavljaju neure ne slinave tra!ove i mrlje na kojima se katka otisne i prst ono!a koji s takvom kemijskom pise" Na svojim je knji!ama, slucajno, :e a :e cesin uz potpis ostavio puno tra!ova svojih prstiju" -i tra!ovi su kroz vrijeme promijenili svoj smisao, o$ili su neku svrhu, $olnu i irljivu, ako tih knji!a vise i! je ima i ako jos itko na ovom svijetu cuva Sabrano djelo to! neprimjetno! sarajevsko! mla ica" Bavio se on i (oto!ra(ijom" Slikao je neke crno+$ijele (oto!ra(ije, umjetnicke" 1i ali smo ih po izlozima ra nji, me u kon(ekcijom i sitnicama koje nitko nece kupiti, na provizornim izloz$ama neza$iljezenim u novinama, izloz$ama koje zapravo nisu ni postojale, osim u nje!ovoj !lavi i u snu koji je kao i svaki ru!i san, sveje no o cijoj je !lavi rijec, $io vrije an postovanja jer je $io neostvariv" Samo sni koji se ne ostvaruju ostaju a zive, ok ostvareni sni $ivaju za$oravljeni i pocisceni jer ih sanjac nakna no ozivljava kao o$lik samoponizenja" Zato nam se cini a uspjesni lju i, oni koje sretna zvijez a prati i u kataklizmi, nemaju velikih snova" Nije :e a :e cesin pisao lose price, nisu nje!ove pjesme $ile losije o sarajevsko! prosjeka, nisu o nje!a $olji cak ni svi oni koje anas slavimo po raznim antolo!ijama, ali to nije mo!lo $iti ovoljno" Nikako ne u nje!ovom slucaju" Ka a se ro is takav, o$ican i $lije kao akvarel, u !ra u koji voli neo$icne, makar $ili lu i, zli i opasni, i cija je $lije a slika, visestoljetna ma!la i usamljenost me u planinama proizvela potre$u za jarkim $ojama i lju ima zivljim ne!o sto je :e a ika a znao $iti, ta a je ino mozes $iti za$oravljen" #li mozes $iti pamcen u neo$jasnjivoj, vjerojatno iracionalnoj, vezi sa sazrijevanjem tresanja na svim sarajevskim trznicama ovo!a svijeta" Ali eto vi is, zapoceo si ovu pricu s :jo orom i on se protiv tvoje volje o je nom pretvorio u :e u" Bez ikakvo! o$jasnjenja i $ez potre$e za o$jasnjenjem" Mo!ao $i to sa ispraviti, ali neces jer je i to neki znak, i to je neki tra!" %n ostaje za njim i to tre$a postovati" -o! covjeka nisi nika a upoznao, prem a si !a cesto vi ao, ali nisi imao volje, niti si imao vremena, niti je tvome zivotu :e a :e cesin ika a $io potre$an" -o je ta strasna istina o priro noj selekciji, onima koji je u i onima koji $ivaju poje eni, te o tapirima koji su tu samo a potvr e istinu a nika a neces $iti ostavljen na miru ako zaista zelis a te cijeli svijet na miru ostavi" 0P/OLUTNO TVOJ Disco era zavrsila je ono!a ana ka a je u Suto %rizari, skopskom pre !ra ju i najvecem ci!anskom !ra u u Europi, onaj crnac iz BoneK M ozenio je nu lokalnu ljepoticu" % tom svecanom o!a jaju javili su 0en, Du"a i (lustrovana Politika, ali nas nacionalni ponos nije porastao, nismo se osjecali pocascenima, nase rijeke tekle su mirno i, u osnovi + $ilo nam je sasvim sveje no sto je je na nasa posla za je no! njihovo!" Da se covjek ozenio nekoliko !o ina ranije, sve $i rukcije iz!le alo, ali isco je $io mrtav, $as sasvim mrtav, a !rupa BoneK M pretvorila se u slatkastu uspomenu na vrijeme totalno!a kica i nje!ov naj!rozniji proizvo koji je spajao va seljakluka, crnacki i njemacki" 'rem a je zapravo $ilo malo onih koji su znali a je BoneK M njemacki pro ukt i a iza nje!a stoji je an o onih tipicnih hansova ili (ricova, stanoviti )arraAa" ili tako nekako, koji je izmislio i nase! mla ozenju i nje!ove tri pratilje"

Nekako u sumrak isco ere u Sarajevu se pojavio $en Mirzino jato za koji se u!o vjerovalo a je nesto naj!ore na ju!oslavenskoj pop i rok sceni, na kojem su se izivljavali $as svi omaci kriticari i koji je sluzio kao ocita potvr a a nema to! papanluka na svijetu o koje! mi ne $ismo napravili jos !ori papanluk" Mirzino jato pre vo io je Mir&a 0'ijagi(, covjek ciji je !las $io u$lji o 'ostojnske jame, a osnovna znacajka scensko! nastupa $ila mu je a se nika ne smije" ,ovjek je $io smrtno oz$iljan u okruzenju vije ili tri ljepotice, tko $i se sa sjecao $roja, a ta oz$iljnost je tre$ala $iti kontrapunkt nasoj $alkanskoj priro i koja nam nalaze a se smijemo ko $lesavi cim nam je lijepo zensko u rustvu i jos nas u toj situaciji slikaju" Naravno, Mirzino jato $ilo je sarajevska kopija njemacko! ori!inala, a pjesme za $en pisao je /ea! Li$ova(a, vo ja Divljih ja!o a" Kao najveci hit te cu ne !rupe ostala je upamcena pjesma /psolutno tvoj, z!o na i mjestimicno uhovita i!ra stranim rijecima i zanrom isco poezije" Naravno, ta uhovitost $ila je nehoticna jer a je $ila hotimicna, Mirzino jato $i vec ta a $ilo !enijalan $en " Mirza Alija!ic nekoliko !o ina se povlacio po ju!oslavenskim pozornicama, a on a je projekt neprimjetno u!asen" 'jevac je karijeru nastavio u horu sarajevske opere, a pratece starlete razmilile su se okolo i stvorile neke svoje karijerice koje ce $iti $rzo za$oravljene i o kojih nece ostati prakticno nista" 'etnaestak ili va esetak !o ina kasnije vec ce $iti za$oravljene i neke o$re i lijepe pjesme, isco ere se sjecaju malo$rojni, a vjencanja u Suto %rizari ne sjeca se skoro nitko" Me jutim, pjesma /psolutno tvoj ostala je u usima $as svima koji su zivjeli u ono vrijeme, prem a je nisu culi !o inama i prem a u toj pjesmi ne postoji ni najmanja kan zica nostal!ije koja $i covjeka scepala za usu" Sarajevo, Bosna i 3u!oslavija nisu slicili na tu pjesmu, ona se nije pustala u ka(icima u koje smo izlazili, nije je $ilo u televizijskim emisijama koje smo voljeli, za nju nije vezana nije na vazna epizo a iz kolektivnih zivota, ali ipak ona zivi i zivjet ce makar je vise nika a ne culi" Neki kazu a je umjetnost ono sto traje i sto postoji za vjecnost ili $arem za neka $u uca vremena" Ka a $i to $ilo istina, pjesma /psolutno tvoj $i za nase prilike $ila umjetnost" -olike smo nase knji!e za$oravili, tolikih se slikara iz onih vremena vise ne sjecamo i toliko je to!a sto smo smatrali vjecnim unisteno na z!aristu sjecanja i u eksploziji koja se o!o ila izme ju jucer i anas i koja se uvijek o!a ja" 1IN0 Zavirivao si poslje njih !o ina po ormarima jevojackih so$a, njusio lavan u i ce ar, !le ao sve te ure no slozene majice, $luze, suknje i haljine, marame, plahte i jastucnice, prozirne $ijele slutnje avnih vjencanica, zreo koliko zreo moze $iti onaj koji osjeca njeznost za svijet kojem nika a nije pripa ao, svijet ure nosti i cistoce, u kojem je sve kao po crtu i koji se je no!a ana tako lako pretvori u pakao" Ni! je kao u ormarima jevojackih so$a mir nije tako miran i ranjiv, kao u mauzoleju neznanih junaka ono! rata kojem jos uvijek polazemo vijence" # tako, uhvati te patetika, ali nisi tu sam i znas a moras nesto reci" 'a kazes) 2Eto ti ormara ko a ce ti 4#NA nocas ociI2 %na, ta jevojka, to ne razumije jer jevojke nika a za 4#NU nisu znale, cak ni u vrijeme ka a su se njihovi momci nocima $u ili u strahu i znoju jer im je 4#NA upravo prosla kroz san" 'uno smo pricali o vojsci, svaki an prove en u 3NA prenijeli smo u amanet prijateljima i ro $ini, pose$no zenama, ali sto je to 4#NA, to nika a nismo mo!li reci jer se ne a ispricati i jer je 4#NA je na o onih zivotnih pojava koje se mo!u samo ozivjeti, koje su uzas trenutka, a nakon sto pro ju, ostaju samo kao znak i tema u ruznim snovima" :ormalno !le ajuci, 4#NA je 4eneralna #nspekcija Naro ne Armije" Sacinjavali su je !enerali koji su specijalno olazili iz Beo!ra a, uvijek nenajavljeno, ali postojali su valj a neki spijuni, vojni proroci i kasarnske $a$e vracare koji $i samo je no! ana kazali) Sutra olazi 4#NA" %n a $ismo o iznemo!losti cistili nase puske, po sto puta presla!ivali opremu u kaseti, po kasarnskom kru!u sakrivali porno!ra(ske casopise i knji!e civilne tematike i premirali o straha sto ce se veceras o!o iti" U eset smo lije!ali u svoje krevete, slusali povecerje i osjecali neko strasno ponizenje" Naime, znali smo a 4#NA uvijek olazi nocu, pocinje s uz$unom, ezurni ce utrcati u spavaonicu, reknuti + Uz$una, vojskoI + i mi cemo za pet minuta $iti postrojeni ispre soski, o jeveni i o$uveni, sa sljemovima na !lavama, $or$enim rancima i vrecama na le jima, !as+maskama na $e rima i s puskom o esnom ramenu" Najvece ponizenje koje si mo!ao zamisliti, najvece za koje o anas znas, jest a te netko i!ne iza sna i natjera te a za pet minuta $u es ure no upakiran u tu smijesnu am$alazu s kojom se, vjerovao si u to vrijeme, i e u smrt cim zapocne rat" Le!ao si tako a spavas, ja an kao sto vise nika ja an neces $iti i aleko o oma kao sto aleko mo!u $iti samo lju i u vrijeme $ez ratova, u!o ti je tre$alo a zaspis, $orio si se protiv sna a se ne $i morao tako ja an usre noci $u iti, ali 4#NA nije osla i nitko te nije $u io sve o jutra" 'roci ce mjesec ana, proroci, vracare i ezurni o(icir opet ce najaviti ku!u, istim re om ponovit ces sve, je nako uplasen i ponizen leci ces u krevet, a 4#NA opet nece oci" U cetrnaest mjeseci tvo! sluzenja omovini cetrnaest ces se puta spremati za 4#NU" Nekome je vjerojatno osla, ali te$i nije nika " Slika koju o njoj nosis je slika re a, iz!lancanih kasarnskih po ova ciji se $eton sjaji o u $eskraj jer nista nije tako $eskrajno kao ho nik u kasarni" -o je slika slozene o jece koju su ispe!lali oznojeni lanovi osu jenika na smrt, to je slika koju anas vi is u ure nim ormarima jevojackih so$a i ona za te$e ne moze znaciti nista ru!o osim kontinuirane nesrece, svako nevno! cekanja a 4#NA o je i svojim ostrim po!le om razreze prizor i je nom zivotu uzme nje!ov poslje nji smisao" # anas neki jecaci o laze u neke vojske, uskoro ce u vojsku opet i oni koji se nece sjecati rata i kojima vojska vise nece $iti po sjetnik na umiranje, herojstvo i spas zive !lave, ne!o ce u njoj nalaziti mjeru vlastitih ponizenja" Ali ti jecaci su sretni jer nije na vojska nece $iti 3NA, niti ce vise $iti vojske u kojoj $i se 4#NA uvlacila u njihove use, a ostane tamo jos puno !o ina i marsira kroz snove je no!a zivota koji je na zivio i tu rzavu i tu vojsku i njezinu strasnu !eneralnu inspekciju"

OD= Bilo je to ime sastavljeno o tri $roja) o nule s kojom sve pocinje, o se am ne$esa, se am latica ruze i se am kru!ova u Meki, i o je inice koja je pokazivala a je ovaj !ra !lavni" Bilo je to ime o slucaja, kao sto su slucajni svi pozivni $rojevi i svi $rojevi u zivotu koji nesto znace" Upamcen u vremenu ka a jos nisi ni tele(onirao, $io je prvo ono sa cim si usao u svijet o raslih raz!ovora, onih koji se vo e na aljinu, ka a nisi tu, a neko te ceka i misli zasto se jos ne javljas i je li ti se nesto o!o ilo" 'rije $roja 8E. nije $ilo ru!ih tele(onskih $rojeva, kao sto prije Sarajeva nije $ilo ru!ih !ra ova" Nje!ovo ime ostaje upisano u sve papire o tvom postojanju, o prvo! o poslje nje!, jer se sve moze promijeniti, svaki po atak o postojanju, cak se ni ti ne moras zvati onako kako se zoves, osim imena !ra a u kojem si iz nice!a u znaku se mice ti je ini osao na svijet" Svi nje!ovi !lasovi o azivali su se na $roj 8E." Nika a te niko na tvome jeziku nije pitao koji je pozivni $roj Sarajeva" % akle su !a svi znali* Ako je nom ostaris, strasno ostaris, pa za$oravis sve sto si znao, lica, lju e i ono sto je izme ju njih i sto ih spaja, ako je nom ne $u es znao ni svoje ime i $u es samo srce koje kuca i nista s ovim svijetom nema, ti ces i alje znati ko!a nocas zove 8E." % akle ces znati* Elektricni svijet tre$ao $i $iti svijet $ez osjecaja" % tome kako zive televizori, ves++masine i tele(oni, lju i ne moraju misliti" -a mrtva $ica, mrtvija o virusa, cuvaju te o svake zalosti jer te nika a nece po!le ati tuznim ocima psa, ostavljeno! ne! je u $latu Bosanske 'osavine, na mjestu koje se anas zove Arizona" -ele(oni nista o nama ne znaju i zasto $i te on a irnuo njihov nestali $roj* Zato sto si se ti ziv naselio me ju njih, pro isao u njihovim elektronskim srcima, i zato sto je tele(onska numerolo!ija je ina za koju si u onom vremenu mo!ao znati" Ucenjem pita!orejaca $avili su se samo tele(onski imenici" Broj 8E. on a je otisao na !ro$lje starih rokovnika i zepnih a resara iz !o ine osam eset i neke, ispunjenih imenima zivih i mrtvih lju i i njihovim $rojevima koji su svi o re a mrtvi" -a irljivim $iva i po atak a su neka , prije va eset !o ina, sarajevski $rojevi tele(ona imali tek pet ci(ara Btvoj je $io GH+ 0HGC, a anas po sjecaju na crno+$ijele okumentarce u kojima po!le om trazis re!istarske ta$lice (ica i tristaca koji prolaze -itovom ulicom, pokraj ka(ane 'ark, u cijoj !uzvi pokusavas prepoznati necije poznato lice, iako znas a ne $i mo!ao prepoznati ni se$e iz takve proslosti" ,ini ti se nevjerojatnim a si neka zivio iza $roja o pet ci(ara i osjecas se starim kao neka jako avna historija i nikako ti nije jasno ! je je to vrijeme otislo i zasto !a se vise ne sjecas" U vojsci si, u Kninu5 !o ina je ./6F", kraj au!usta" Lokalna posta i u!i niz tele(onskih !ovornica" Zoves svoj om i otamo ti se javljaju !lasovi onih koje volis i koji su za te$e jos uvijek $esmrtni" #za njihovih rijeci cuju se motori automo$lila koji prolaze tvojom ulicom, cuje se lavez neko! psa, pomicanje stolice""" -i zvukovi irljiviji su o rijeci jer su tako aleko i jer ih ne vi is" Nika a vise neces $iti tako aleko o oma kao u vrijeme ok si $io u vojsci" Nje!ov $roj ta a je $io 8E.M7.F+F6/" Svako ko ti se ta na virivao preko ramena mo!ao je znati o akle si i kamo ces se za trinaest mjeseci vratiti" % .//G" su se po sirokom svijetu razmilile Sarajlije u namjeri a na najtoplijem mjestu straha, po jezikom, sacuvaju svoj zivot" 3e ni !a cuvaju tako sto se svako nevno sjecaju, okrecu nje!ov tele(onski $roj $arem a cuju !las automata koji ce im kazati koje je tacno vrijeme ili zovu prijatelje kojima nemaju sta reci osim a su o$ro i zivo i o kojih nemaju sta cuti osim to isto" Dru!i svoj zivot cuvaju tako sto se !o inama o vikavaju o nje!a i sve!a sto je on $io" Ne tele(oniraju, ne javljaju se nikom i svoja lica u o!le alu polako pretvaraju u $lije a lica Amerikanaca" Ka a im je no!a ana postane tesko, ka a o ju na ru$ sloma i na liticu zivaca jer na taj ru$ i na tu liticu o ju svi, sveje no kako se zovu i iz koje! !ra a olaze, prici ce tele(onu i utipkati 8806EE. i nece znati kako a nastave" Ka a im automat kaze a je to nepostojeci $roj i a iza 8E. vise nice! nema, valj a ce im $iti lakse" U$iti Sarajevo je zlocin osim ako !a u$ijas u se$i" Sirom svijeta kucaju srca nasih mrtvih) %ni ce jos u!o vjerovati a je 8E. $roj Nje!ovo! imena"

*0 0PE U o$a mira priro no otraja vaju sve stvari" ,arape se tro se i nika a nitko za njima nece zaliti, niti ce se netko sjetiti ra nje za stopanje carapa koja se nalazila u je nom voristu u -itovoj ulici, a on a je nestala jer vise nismo $ili tako siromasni ili je isceznula iluzija ure nosti svijeta, a s njome i vjera a nije na carapa ne smije imati rupu i svaka se stvar a popraviti ovakvom ili onakvom zakrpom" %$icaj stopanja carapa $io je slican o$icaju o nosenja zimskih kaputa u 9i!ijenu, cim o je proljece" -i kaputi, po!otovo muski, oni sivi teski krom$iji, nazvani neka avno po ele!antnoj en!leskoj rijeci koja je oznacavala sukno po kojem su se u svijetu nasih je ova prepoznavala zimska !ospo a, cesto su trajali vise o eset !o ina, $ili su izvan svake mo e i po njima se nije mo!lo o re jivati vrijeme lju sko! zivota" ,esto $i covjek u istom krom$i kaputu prosao put o mla ica o starca, ne primjecujuci kako se na nje!ovoj sivoj po lozi mijenjaju $oje vlasi i starost mu, tom kaputu, $olje stoji o mla osti" ,arape, kaputi i tamna muska o ijela sa zepovima punim na(talinskih ku!lica otrajavali su kao sto otrajavaju lju i" U ritmu na kojem vjernici svih vjera zahvaljuju Bo!u u svojim molitvama" &at je vrijeme ka sve stvari ostare prije vremena" Najprije nastaje opca smetenost, sve manje je ono!a sto ti je potre$no za zivot, prestajes vo iti racuna o $ojama, mislis samo a ti ne $u e hla no, rastajes se o sve!a sto moze $iti zapaljeno ili unisteno, !u$e se i nestaju stvari koje se nika a ne $i !u$ile a je mir i a imas vremena o njima razmisljati" %no cime se sluzis, to se $rzo trosi, kao sto se i tvoja usa

trosi strahom" %no cime se ne sluzis stoji u nu ormara, u spajzi, u po rumu ili na nekom esetom mjestu na kojem ce ocekati mir i prvo pravo veliko ciscenje kuce" -a a ces sve te carape i za$oravljene kapute naci puno potrosenijim, ja nijim i starijim o stvari koje si sve vrijeme nosio" Neke su stvari oista unistene, pojeli su ih moljci, crvi i sav taj sitni hajvanski svijet kojem je nas rat zapravo mir, vrijeme $lazenstva i si!urnosti, ka nitko ne cisti, ne klo(a i ne pere, ali neke stvari propale su u tvojim ocima" %stale su $ez svrhe i smisla jer nisu starile zaje no s to$om i jer se sa pojavljuju kao uspomene, za$oravljene uspomene kojih se sjetis tek ka a ti nakon !o ina o ju pre oci" %sjetis njeznost za sve te potrosene pre mete, ali te ona ne prijeci a se o njih zauvijek rastanes" Malo je lju i koji ne $i $ili u stanju prezaliti carape iz mla osti, carape o prije rata" Ka pro je rat, lju i nemaju para" 'o tome su isti svi ratovi, ali to ne mozes znati, ne!o mislis a nika a nije $ilo ovako i a vise nika a nece $iti $olje" No, koliko !o lju i nakon rata $ili siromasni, svi pocinju o$navljati rekvizitu svo! intimno! svijeta" Dovlace nove stvari, kupuju carape, posu juju, pronalaze vrije ne pre mete u po rumima i na tavanima, cu e se kako im ranije nisu zapeli za oko, nalaze ljepotu u starim loncima, pretvaraju ih u eksponate licnih muzeja, !orko se ra uju svakoj stvari koja je s !o inama o stvari za zivot postala stvar za ukras" % toj o$novi ne pisu novine, ne snimaju se o njoj okumentarni (ilmovi, ne pisu se knji!e, ni socioloska istrazivanja, niti centralni komitet zauzima stav, ali ona je vaznija o o$nove !ra ova, iz!ra nje novih mostova i putova i sve!a ono! sto rzava cini pretvarajuci rat u proslost" 1aznija je jer prezivjeli samo iz nje mo!u znati a su stvarno prezivjeli, a su katastro(u preturili preko !lave i a im je arovan jos je an cijeli zivot, koliko !o a trajao" -aj zivot nije ni o ko!a posu jen, za nje!a ne tre$aju lijecnicka uvjerenja, cekanja pre am$asa ama, u$rzani tecajevi stranih jezika, primanje po skute kraljice Eliza$ete ili $ilo sta o ono!a sto su morali proci lju i koji su zeljeli ne! je ru! je krenuti ispocetka" Sa nije rijec o tome kome je $olje, onima koji su imali srece a o u ili onima koji su imali srece a ostanu, o$ro je svakome tko je ziv i ra uje se $arem je nom se micno, ne!o se ra i o tome a je ni znaju iz koje! vrela izvire njihov svijet, ok ru!i to nika a nece saznati" Lijepo je $iti ne! je ru! je samo ako ne moras $iti netko ru!i, kao sto je lijepo i $iti ko kuce samo ako znas a si to jos uvijek ti" U Sarajevu si!urno postoje majke i nene koje jos uvijek stopaju carape i koriste se onom cu nom rvenom !ljivom sto je neka a rasla u svakom !ra skom omu, ali s poslje njim ratom isceznuli su i poslje nji pravi krom$i kaputi u ovom !ra u" ,uvani tri eset ili cetr eset !o ina, jer upravo toliko se vise nisu sivali, pali su kao spomenici kulture i vise ih nitko nika nece po ici" Bili su preteski a $i ih muska pleca alje nosila" 4NJIZ0 0 %tka pamtis, u knjizari Svjetlost, onoj u -itovoj ulici, nije se mo!lo zalaziti iza pulta, tamo ! je su one velike, prave stalaze s knji!ama, ne!o si kupovao kao u !ranapu, na nevi jeno, $ez mo!ucnosti a knji!e o irujes i listas, kao sto se to vec moze u svim normalnim knjizarama na svijetu" No, krajem se am esetih je na 4ajevom tr!u vec $ila ovrsena poslovna z!ra a iste te Svjetlosti, a u sklopu nje velika, sjajna, voetazna knjizara, sa stranim knji!ama u suterenu i omacim u prizemlju i sirokim prolazima izme ju stalaza i !on ola, me ju koje si se slo$o no mo!ao zavlaciti, otkrivati nove knji!e i uzmicati mrziteljskim po!le ima tr!ovaca i tr!ovkinja kojima je tesko islo u !lavu a njihovu ro$u netko samo ira i !le a, a a je ne kupuje, jer ka $i se toliko irao i !le ao hlje$ u samoposluzi, a uspore $a knji!e s hlje$om $ila je u samoupravnom socijalizmu vrlo pozeljna, ta a $i propala sve pekarska in ustrija" 3e no!a ana, $ile su vec prosle !o ine o otvorenja nove knjizare, tr!ovci i tr!ovkinje istaknuli su natpis) 2Za$ranjeno citati knji!eI2 Bespre metno $i sa $ilo o$jasnjavati sta su tom parolom zeljeli reci, za povijest ostaje samo ono sto su rekli, ali ta a smo vec $ili shvatili razliku izme ju (orme i sa rzaja, velikih i malih knjizara, socijalizma na ju!oslavenski nacin i kapitalizma na isti taj nacin" 1elika knjizara e(initivno je pala, $ez o$zira na sve svoje pre nosti, i vratili smo se onoj staroj, nasre -itove ulice, potpuno neprakticnoj i antiknjiskoj, skolski stro!oj i nikakvoj, koja je imala samo je nu, ali ne ostiznu pre nost" U njoj nisu ra ili tr!ovci i tr!ovkinje, ne!o su ra ili knjizari, pre vo jeni karizmatskim poslovo jom /ti$o% Vi'i(e%, covjekom koji je, o poslje nje!, znao sve naslove koje ima u svojoj knjizari i koji je $io u stanju na$aviti svaki onaj naslov koje! nje!ova knjizara nije imala" Sarajevo je $ilo mali socijalisticki !ra koji se tesko privikavao na $la!o eti napretka i u kojem su re ovno propa ale velike, a le!en arnim su postajale male stvari" %ko malih se netko $rinuo, a za velike se ocekivalo a se $rinu same o se$i" %ko malih smo se tru ili jer su $ile po nasoj mjeri, a velike su nas kvarile, ulijevale nam nepotre$an visak samopouz anja i o$icno nas vracale nasoj primitivnoj priro i" Zato je i velika knjizara $ila osu jena na propast i zato je i nasa prica o promasenim investicijama uvijek $ila prica o nasoj lju skoj mjeri, a ne prica o nerenta$ilnosti nasih proizvo nih kapaciteta i knjizara" Nakon sto je otisao u penziju, a $ilo je to nekoliko !o ina pre rat, o Stipi 1ilicu su se pocele pricati le!en e" Za Oslobodjenje je re ovno sastavljao popis novih iz anja, olazio je u svoju staru knjizaru, pisci su !a poceli spominjati u intervjuima i sve se poslozilo po vjecnom zivotnom pravilu koje kaze a sve sto je vrije no pripa a proslosti, cestiti lju i ili su na Barama ili u penziji, a mi zivi cemo spasiti svoje use samo ako se $ez prestanka $u emo pozivali na proslost" U me juvremenu zivoti su nam se zapleli na nevjerojatne nacine, promijenili su nam se nevni rituali, promijenile su se rzave, !ra ovi i knjizare, o rastali smo u svakakve lju e, o ricali smo se je no! zivota i ulazili smo u ru!i, ali smo u usi ostali isti i neke nas neostvarene am$icije, u me juvremenu vec sasvim $lesave, vo e naprije kao sto pse na utrkama vo i ona smijesna lutka koju nika a ne sti!nu" &ecimo, am$icija a je nom u zivotu za jes iza pulta knjizare Svjetlost u -itovoj ulici, tamo ! je je tih osam esetih !o ina stolic, oko nje!a starinske (otelje, i ! je Stipe 1ilic u!oscuje velike pisce i ru!e vazne lju e" 4le ao

si ih kako tamo raz!ovaraju, izu neke case, isti kao na novinskim (oto!ra(ijama, i nisi vjerovao a ces ika a o rasti, kao sto nisi vjerovao a ce ti lju i je nom ostariti, a ce umrijeti i iza se$e ostaviti samo knji!e napisane na jeziku koji ce u krvi i nesreci o je no! o$iti najmanje pet imena" Zelio si se provuci iza to! pulta, ali ne a $i se pri$lizio njima, ne!o a $i se pri$lizio knji!ama, a $i vi io njihove naslove i je nostavno presao !ranicu koja je ispre te$e postavljena, u koju nisi sumnjao, niti si o njezinom smislu razmisljao, !ranicu koja je u to vrijeme $ila je na o vaznijih !ranica tvo! zivota" 'uno vaznija o rzavnih !ranica" Ni anas kupcima, musterijama i citateljima nije opusteno a za ju iza pulta knjizare Svjetlost u -itovoj ulici" Zelis li srusiti tu !ranicu i preci onih nekoliko koraka koje je neka , pre tvojim ocima, prelazio Mesa /e'i%ovi(* Ne, ma kakvi, $ila $i to iz aja tra icijeI # $esmislene za$rane $ivaju utjesne nakon sto prezive strasna vremena" /T 0N0* Sta znaci $iti stranac u tvom svijetu* Stranac si ka mozes a o es cim pocne rat) u svome autu prolazis mimo straza i (rontova, zalis zemlju koja !ori, krv koja se vise nika a nece vratiti u zile, $o!atiji za novo strasno iskustvo, nesrecu koja te nece ostaviti mirnim sve ok se je nom ne pretvori u raz!le nicu kao sto je svako sjecanje iz inostranstva ustvari raz!le nica, o lazis sa mjesta na kojem moz a ostaju tvoji prijatelji, moz a si volio neko! i moz a si pomislio a $i se tu mo!ao prozivjeti ostatak zivota, sve su to u ovom casu strasne poje inosti, ali ti si stranac jer u casu ka o av e o lazis + ti o lazis kuci" -voja so$a, tvoj krevet i tvoj jastuk cekaju te tamo ! je nisi stranac" Ako pak o lazis kao $je!unac s nejasnom na om, ako izvan ovo! !ra a nema mjesta koje ti je om i ako svoj zivot pocinjes ispocetka, a ne o ono! mjesta i to! trenutka koji ti je o re jen avnim ro iteljstvom, ta a stranac postajes ! je !o sti!ao i mozes samo na!a jati kako $i tamo netko o !ovorio na pitanje) Sta znaci $iti stranac u tvom svijetu* Dru!o! maja .//G" u po zemlju hotela Beo!ra nocio si s !rupom stranih novinara" 1ani je tutnjalo, ali ne kao u ratnom (ilmu, ne!o kao na koncertu !rupe Status Uuo, za koju je je nom netko napisao a je naj!ori rock $en na svijetu" Ali ta a taj tutanj nisi tako cuo, ne!o si !a cuo kao tutanj tvo!a straha, strasnu ramu koja je sasvim intimna, nista u njoj nema javno i zaje nicko, iako se o!a ja svima, u tom hotelskom po zemlju i u cijelom !ra u koji je te noci u plamenu !u$io svoje ne$o ere" Ali stranci su $ili mrtvi hla ni, pa si povjerovao a se to stanje zove hra$rost" Ne, vecina njih uopce nije $ila ravno usna) 1i jelo se a im je rat nepoznat kao i te$i i a povrsinom kostiju osjecaju u are !ranata o as(alt" Me jutim, ti lju i $ili su sasvim sa$rani, kao na sprovo u poznanika iz kancelarije, za razliku o te$e i tvojih koji ste $ili sasvim nesa$rani, pometeni u pokusaju a mir i rat zivite istim zivotom i nesposo$ni a se ponasate prema $oljim o$icajima za$iljezenim u knji!ama i (ilmovima" 'uno kasnije, ka rat $u e vec prosao, sinut ce ti a to uopce nije $ila hra$rost, to sto je strance razlikovalo o te$e, ne!o se ra ilo upravo o tome a su oni $ili stranci, a ti to nisi mo!ao $iti" Njih su, u nekom miru, cekali njihovi omovi" Ako i po!inu u tom tu jem ratu, neki ce mir tu!ovati za njima" Za omace tu!e nema, kao ni oma, kao ni $ilo ce!a ru!o! osim izvjesnosti nestanka" #zme ju njih i njihovo! zivota stajao je samo strah o smrti, a izme ju te$e i tvo! zivota $ila je izvjesnost nestanka usre koje je strah o smrti samo je no zrnce pijeska u satu cije je vrijeme sasvim iscurilo" 3e na cura, Amerikanka, te je noci u hotelskom po zemlju !raciozno kao poslje nja zena na svijetu pusila svoj zoint" :iksirao si se na nju, takvi etalji neka ispune veliku prazninu, i htio si misliti a je ona Slo$o a, jevojka #ve Lole &i$ara iz one pjesme, kojoj je on ostavio pismo u slucaju a po!ine" Naj raza moja, je ina moja, ne sti!lo te ovo pismo""" 4o inama se nisi sjetio te cure sa zo intom, a on a ti je, kao kometa, o sla pre oci ok si neko ru!o zensko u nekoj mirnoj, skoro osa noj prilici !le ao kako uvlaci im" 9tio si ta a ispricati tu pricu, to kako si mislio a je ono $ila Lolina Slo$o a, ali ti je prica naje nom $ila !lupa, !lup je $io pokusaj a se o nje nacine recenice, jer je mo!la postojati samo onako kako je postojala ok je lutala ru$om tvojih misli sve ok se nakon toliko vremena nije opet pojavila" Bio si okruzen strancima i vjerovao si a njima ne mozes o$jasniti pricu o strancima, ali i to je $ila samo jos je na za$lu a, jos je na !reska iz u!o! niza !resaka u koje covjek ulazi ka a povjeruje a iskustvo svijeta ne moze mjeriti vlastitim iskustvom" 'itanje Sta znaci $iti stranac u tvom svijetu* + je no je o najzanimljivijih pitanja koje $i nekome mo!ao postaviti, ali po uvjetom a taj razumije sta !a uopce pitas" Sarajlije su anas najveci svjetski kolekcionari pasosa) U istoj !eneraciji, iz istih skolskih klupa, isto!a ana o istih $olesti pelcovani, svijetom ho aju oni u kojima carinici vi e Kana jane, Amerikance, Australce, 9rvate, Nijemce, En!leze, Novozelan jane, -urke, Malezijce, poneko! Slovenca, Austrijanca, 3uznoa(rikanca" Ako i ne znaju ciji im jastuk nocu !lavu cuva, njima je ipak onekle jasno o cemu zapravo !ovoris ka !ovoris o strancu" /EPET0 EV0* % kraja sez esetih, ka a je vjerojatno o$ila to ime, pa kroz cijele se am esete taksisti nisu znali koja je to ulica Mila ina &a ojevica" Zapravo, naisao $i je nom !o isnje i onaj koji je to znao, ali si mo!ao $iti si!uran a taj nije Sarajlija, ne!o je osao ko zna o akle a u ovom !ra u taksira, pa je vjerojatno uzeo u ruke plan Sarajeva i po re u naucio imena svih nje!ovih ulica" -o je naj$olji nacin a naucis sva imena neko! !ra a, a o jes kao osljo ili kao stranac, pa a ucis !ra kao sto se uce latinske eklinacije, napamet i $ez insistiranja na lo!ici, jer ces $ez to!a, kao ro jeni !ra janin, uvijek nesto ne znati i uvijek ce ti izmicati ona imena koja se opiru normalnom re u stvari i pravila upisanih u kolektivno sjecanje" A cinjenica a ulica koja spaja Mejtas sa Bjelavama, je na o najstrmijih ulica u opcini ,entar, nosi ime po Mi'a!i"u a!ojevi(u, nepoznatom heroju, revolucionaru ili partizanu, nije $ila lo!icna i normalna jer ti se lo!icnim i normalnim cinilo a imena partizana nose samo one ulice u kojima ima novih z!ra a, koje su lijepe i

reprezentativne i koje mo!u ponijeti slavu revolucije i napretka" %vako, ako $i neki stranac zalutao tom ulicom, vjerojatno $i mislio a mu je Mila in &a ojevic kriv za sve ok $i se znojio, uspuhivao i usu ispustao pokusavajuci a se uzvere o njezino! vrha" # zato je sasvim priro no a nije an taksist nije mo!ao zapamtiti koja je to ulica Mila ina &a ojevica" Uz njezino ime tvoj je uvijek $i o avao + $ivsi SepetarevacI + a u nje!ovo vrijeme taksisti su znali ! je je to, ali kako i oni o laze u penziju i kako imena $lije e je nako kao i slike, tako u tvoje vrijeme napomena + $ivsi SepetarevacI + nije poma!ala, ne!o si morao o$jasnjavati a je to ona ulica sto nastavlja uz Mejtas paralelno s ulicom Ahmeta :etaha!ica" -ako je je na ulica s imenom, moz a ja na i siromasna po svojoj vanjstini, ali ne $as tako $eznacajna a $i ostala $ez imena, pocela zivjeti svoju anonimnu proslost" Nosila je takvo ime a !a niko nije mo!ao zapamtiti" -ek krajem osam esetih taksisti su !a poceli pamtiti, ali su !otovo sasvim izumrli, cak i na Mejtasu, lju i koji su znali a se ona neka a zvala Sepetarevac" U Sarajevu se stariji !ra ski svijet razlikovao o mla jarije, osljaka i i!noranata svih !eneracija u!lavnom po tome sto je ulice nazivao po njihovim starim, pravim imenima" -ako, recimo, 'rincipova ulica, ona koja prolazi pokraj hotela Beo!ra , nika a nije s jezika tvo!a je a, $ake i svih lju i s kojima su se oni ruzili skliznula kao 'rincipova, ne!o je uvijek $ila Kuloviceva ulica ili tacnije + Kulovica ulica" -ako ni ulica Mahmuta Busatlije nika a nije prestala $iti Dalmatinskom ulicom, a ulica Djure Djakovica Kosevskim potokom" #me Sepetarevac ro jeno je ponovo, iz vec za$oravljene proslosti, ok je trajao rat, a Mila in &a ojevic je otisao u anonimnost iz koje se, zapravo, nika a nije cestito ni izvukao" Na ime su se svi $rzo navikli, osim taksista, po!otovo onih + sa strane, koji su ulice ucili iz nekih starih planova !ra a jer novih jos uvijek nije ni $ilo, a ka a ih je i $ilo, ti planovi $ili su nerazumljivi, z$rkani i puni imena koja su $ila nepoznata potencijalnim putnicima, je nako kao i njihovim vozacima" Stara imena sarajevskih ulica su imena s pricama" %ne su zapisane u starim knji!ama, ima i zivih koji te price znaju, ali su one $ile vise puta iz!u$ljene jer su nam se imena vise puta mijenjala, kako su se mijenjale rzave, rustvena ure jenja i nase uvijek je nako $ije ne i ja ne rzavne slave" #me Sepetarevac vezano je za nosace sepeta, siromahe koji su na Bjelave i s Bjelava nosili sepete pune ro$e u tr!ovacke ma!acine i ucane" 3e an o njih, imenom Samuel, usao je u knjizevnost preko price Isaka /a%okov'ije, je no! o onih velikih pisaca kojima su imena uvijek $ila je nako vazna kao i stvari, pa je i Sarajevo u nje!ovim pricama !ra po kojem ho as kao a imas savrseni plan !ra a, prema kojem se ne mozes iz!u$iti i koji te vo i samo na ono mjesto na kojem tre$as $iti" Dok se penjes uz Sepetarevac, ne znojeci se kao sto se znoje stranci i osljaci, mislis o nosacu Samuelu, mislis o Samokovliji i mislis o onom starcu iz A$ ica ulice koji je ./E/" !o ine pao mrtav na vrhu Sepetarevca jer !a je iz alo srce" #za nje!a je na ulici ostao (isek pun z!njecenih tresanja koje su po sivom papiru krvarile sve o veceri, a on a ih je neko pokupio" # ne pitas se zasto ti ne tece znoj i zasto nisi umoran, a za neke ru!e ulice i puno oz$iljnije uspone nemas kon icije" Uz ulicu uz koju se penjes cijeli zivot ti vise ne mozes $iti umoran, kao sto nije $io umoran ni on, ne!o je samo umro" /T 03 Lijepi strah, e(en ija ra!i, lijepi strah" Nije ti anas lako sjetiti se ce!a te je sve $ilo strah u ovih tri eset !o ina kako se sjecas, ali se lako sjetis ce!a si se jos tre$ao plasiti a ti je $ila ova pamet" &ecimo, rani skolski strahovi) 'rvi razre osnovne, u ucionicu ulazi irektor, iza nje!a vije plavuse u $ijelim mantilima, ne znas sta je, ali ti je srce u !rlu stalo jer o$ro si!urno nije" Spremite se) vakcinacijaI, kaze irektor, a ti kao a je rekao + Spremite se) strijeljanjeI # !ore je $ilo o strijeljanja jer si svoj strah morao prezivjeti, rhtao si u se$i i o$ro si znao a je o to! straha !ori strah o straha i sve!a ono! sto ce se o!a jati ako ru!i ucenici primijete tvoj strah" Neki su se smijali, prvi prilazili plavusama, pruzali svoje !ole ruke i!li i vec se vi jelo a ce o njih $iti hra$ri lju i" 9ra$rost je mirenje sa su $inom i netrazenje izlaza ka vi is a izlaza nema" % vije plavuse nekako je strasnija $ila ona $ra avicava, imala je cetiri $ra avice na licu i iz svake su rasle po tri lake5 ok je ona ru!a i!lu za$a ala polako, ova ju je $acala kao pika o, skoro iz zaleta" Ne sjecas se vise kojoj si opao" Sutra i nare nih ana $oljela te je ruka, a hra$ri su se zalijetali a s tvojim $olnim ramenom i!raju Mose" Biti o rastao, $iti velik tih ana znacilo je a te vise niko nece u arati po ruci u koju si o$io vakcinu" Slje eci takav strah $io je strah o ranjavanja, klanja i ratne smrti" -aj strah hra$ri su prezirali na je nak nacin kao i strah o vakcine" %ni koji su u me juvremenu o rasli, opametili se i postali lukavi tumacili su !a kao nesto sasvim normalno, opustajuci ti samosazaljenje kao nesto sasvim normalno, nesto lju sko, sto je sa stanovista humanisticko! $ontona naj$lize osjecaju covjeka u ratu" Nika ti nisu $ili ra!i, nisi se mirio s vlastitom o rasloscu, pa si svoj strah o ranjavanja, klanja i ratne smrti u !rlu ozivljavao je nako kao i strah o vakcinacije" Do$ro si se sjecao i o$ro si znao a je to voje isto" Barem ka a si ti u pitanju" Nisi hra$ar i u $ezizlaznoj situaciji izlazis na ona vrata koja su, a $i se za ovoljila patetika musko! svijeta, rezervirana za zene i jecu" Ali jasno ti je, e(en ija ra!i, a iza te o luke ne stoji nista ru!o, nikakva vrlina ili pamet, ne!o samo lijepi strah" #zme ju ta va o!a jaja o!o ilo se Svjetsko prvenstvo u $oksu, !o ine ./E6", u Beo!ra u" Nakon sto nije an nas nije osvojio zlato, a manje sjajne me alje osvojila su njih sestorica, na rin! je pre Ku$anca Teo$-i'a /teve"so"a izisao Draga" Vujkovi(" Stevenson je tih !o ina $io najveci amaterski $okser na Svijetu i !ovorilo se, po!otovo u socijalistickim zemljama i me ju onima koji su voljeli !u$itnike, kako je veci i o samo! Mu-a%e!a 0'ija" A mi smo pre svojim televizorima o nesretno! 1ujkovica ocekivali a po$ije i je no! takvo!" #li a po$ije i ili a $arem po!ine u rin!u"

-ako je poceo je an o najneo$icnijih o$racuna s hra$roscu" Mi smo $ili hra$ri, a 1ujkovic se tre$ao tuci sa Stevensonom" Me jutim, on je o prvo! u arca !on!a poceo $jezati po rin!u, skakutati na si!urnoj raz aljini, plesati i!ru koja se nasoj $alkanskoj muzevnosti cinila ne ostojanstvenijom o *abudje" jezera" 1a$io je Stevensona a !a u ari, ali ne jako, tek toliko a !le ateljstvo vi i a !a je u arilo, pa ce se nas Dra!an srusiti kao a !a je po!o io !rom" Ali Ku$anac nikako a u ari jer kako ces u ariti covjeka koji $jezi kao sto si ti, e(en ija ra!i, $as ti koji ovo sa pricas, $jezao pre vakcinacijom" # ne! je pre kraj prve run e ipak je 1ujkovic uspio prizvati je an prilicno $la!i u arac u pleksus, srusio se i vise se nika a, $arem sto se nas i nase! nacionalno! ponosa tice, nije i!ao" Sve hra$re i sve plasljive u nasoj omovini trajno je zaprepastio nje!ov kukavicluk" Kasnije smo $as na 1ujkovica $ili kivni jer na tom svjetskom prvenstvu nismo osvojili zlato" %stala sestorica iz!u$ila su cestito i posteno, ali on nije" Nika a nismo htjeli misliti o tome a $i Dra!an 1ujkovic o -eophila Stevensona, najvece! amatersko! $oksera svih vremena, iz!u$io i a je nasrnuo na nje!a kao samou$ojica iz Alana :or a" S tom razlikom a $i o$io strasne $atine" Mi $ismo imali satis(akciju jer $i se osjetili hra$rim u svom kolektivnom zrtvovanju i uopce ne $ismo primijetili a je je ini Dra!an pre$ijen, a mi ru!i se samo (uramo na to" *0 D04 U onoj z!ra i u -itovoj ulici, na samom u!lu prije ne!o sto ces skrenuti prema kate rali, zivio je neka slikar Be-au!i" /e'%a"ovi(" Na vrhu kuce, u car aku koji nalikuje starinskim secesijskim stilizacijama sre njovjekovnih kula, $io je nje!ov atelje" Umro je Selmanovic avno, prije ne!o sto smo proho ali ovim !ra om, u!o je $io poluza$oravljen, a on a su tokom osam esetih nje!ovo ime i slike na svjetlo anasnje! ana izvukli povjesnicari umjetnosti" Mrtve priro e, melankolicni portreti $oja $ujne jeseni i smrti, pravilni o$lici iscrtanih ivica, uspomene na neku avnu europsku likovnu mo u koja je o Sarajeva s tuznim Behau inom $ila osla uz nekoliko esetljeca zakasnjenja" Ali ipak $io je o$ar, jako o$ar, jer je zivio sam i nepoznat, pa je na nje!ove slike pa alo priro no svjetlo, a ne svjetlo nasih provincijskih pozornica na kojima su veliki talenti postajali najvecim prevarantima, ok su sitne use zivjele o na e a istina, ona umjetnicka koja raz vaja o$ro o ruzno!, nika a nece proteci nasom zelenom kotlinom" U nekoj ima!inarnoj !aleriji Sarajeva u kojoj $i $ila upamcena sva nje!ova vremena i sve $i $ilo u cistoj slici, naslo $i se mjesta za Behau ina Selmanovica" Ne $i !a, me jutim, ni spomenuo a krajem osam esetih, pre sam kraj, nisi zalazio u taj car ak" Zivio je tu neki tvoj poznanik, stu ent sa strane i je an o onih lju i koji ti nika ne postanu prijatelji, pa se nakon neko! vremena vise ne sjecas sto te je tjeralo a s njima kahvenises i raz!ovaras i kako si ih uopce mo!ao poznavati" U to vrijeme car ak je iz!le ao strasno, poput onih stanova i tavana u koje nitko nije zasao vec va esetak !o ina i u kojima se natalozila prasina $ez$rojnih !o isnjih o$a, nacinjena o mrtvo! polena, mrtvih musica, mrtvih razmrvljenih ci!li i mrtvih otomana i ma raca, avno o nesenih na neko ju$riste" -oliko smrti i nere a na je nom mjestu nika a nisi vi io" -voj poznanik smjestio se tu $lazen kao i iot pre apokalipsu" Svoje je stvari posla!ao po mrtvim stvarima tu je nesrece i ravno usnosti" Smjeskao se sa svo! lezaja, potpuno sam usre oma mrtvaca za koji niko!a nije imao a za njim pokupi uspomene" Na sre ini so$e, okrenut prema istoku, stajao je sta(elaj i na njemu platno, sivo i prljavo, na kojem je zutom $ojom $io oslikan tek je an mali cosak" Bile su tu i okamenjene tu$e s uljanim $ojama, kistovi kojima su moljci pojeli svaku lacicu, pa su se rasipali u prah pri najmanjem o iru" Na sta(elaju je stajala i krpa kojom je Behau in Selmanovic poslje nji put o$risao $ojom umazane prste" Nisi se ta a pitao zasto poznanik $arem nije pomaknuo taj sta(elaj" Zasto !a ne! je nije sklonio, ne!o tu stoji kao !ro$ mrtve use, autenticniji ne!o sto $i to mo!ao $iti stvarni slikarov !ro$ na nekom !ra skom !ro$lju" Mislio si a nista na svijetu ne moze $iti mrtvije o ovo! mjesta i a se ni! je ne osjeti takav $ol zi ova, prazan i mukli kao $ol izumrlih o$itelji" Ka a se zaratilo, poznanik je otisao u neki si!urniji !ra , a ti si cesto po!le avao prema tom car aku na vrhu z!ra e, prije ne!o sto iz -itove skrenes prema kate rali" Mislio si a ce je no! ana !ranata po!o iti to mjesto, a ce se kuca iznutra urusiti kao sto su se urusile $rojne z!ra e u centru, nastavljajuci svoj zemaljski zivot kao (asa e ispunjene prazninom" Me jutim, car ak je ostao skoro ne irnut, propucan, moz a, pokojim !elerom i metkom" Da je u tvojoj znatizelji $ilo hra$rosti, otisao $i, ka a je rat vec $io !otov, o mrtvo! ateljea slikara Behau ina Selmanovica" Samo a vi is je li sta(elaj jos uvijek tamo na sre ini so$e i je li ovo vrijeme i nje!ove prasine strasnije o ono! proslo! u kojem je slikar ranije mrtvovao" MILI*IJ0 U to vrijeme !ra om su kruzli $ijeli !ol(ovi" 'oviris unutra) trojica muskaraca" %naj sto so(ira je u teksas jakni, mrka lice i spustenih o$rva" 3e an o onih mla ica iz provincije koji iz!le aju kao a se tri puta nevno $riju" %naj iza nje!a je isti takav, opet u teksas jakni, upa ljivo zuri u ono! o se$e" A taj treci, z$o! koje! se ovo i prica, mijenjao se o prilike o prilike" Neka $i to $io jecarac o petnaest+sesnaest !o ina, je an o onih izrazito mrsavih sarajevskih jalijasa kojih si se na ulici strasno plasio, ali ka se zateknu u elikatnoj situaciji, iz!le aju kao neka tuzna i u varikini isprana varijanta !la ne jece Eritreje" Katka $i treci $io stariji, tri eset+tri eset pet !o ina, s !lavom me ju koljenima, uzasava !a svaki po!le s ulice, uplasen kao netko kome se prije pet minuta zivot promijenio i umjesto svo!, (ino! !ra sko!, o$io je zivot ro$ijasa iz Sin! Sin!a" A o!a jalo se a taj treci $u e covjek u !o inama, vec $lizu sez esetim, kao a je izisao u

ne jeljnu setnju ili u penzionerski klu$ na partiju omina, pa !a je na pola puta iz ko zna koje! i kakvo! razlo!a strpalo u $ijeli !ol( i sa !a voza po !ra u" Sarajevska milicija $ila je milicija iz viceva" 'ro jes pokraj SU'+a, ka tamo me ju normalnim milicijskim autima sve $ijeli !ol( o $ijelo! !ol(a" Biva, to su auti kojima se milicioneri vozaju ka zele $iti neprimijeceni" Kao, niko nece skontati a su to $as oni, a opet a sve $u e po pravilu sluz$e i a naro no re arstvo ne iz!le a kao cirkus, !ol(ovi ne tre$aju $iti raznih $oja, ne!o ce svi o poslje nje!a $iti $ijeli" -oliko smo se $ili naviknuli a se rotovi u civilu voze u $ijelim !ol(ovima a niko ziv, pa ni !ra ski kriminalci, ne $i svojim ocima povjerovao a se milicija pojavila, recimo, u zelenom au iju ili crvenoj la i" Ali o$ro, to s autom $i se jos nekako i mo!lo razumjeti) moz a im je o #zvrsno! vijeca oslo hilja u $ijelih !ol(ova, pa lju i nisu imali iz$ora, ali je naprosto nevjerojatno a su se o$lacili onako kako su se o$lacili ka !o $i zeljeli ostati neprimijeceni" Naime, krajem se am esetih usle su u opcu mo u teksas jakne, karirane kosulje i (armerke" Neko vrijeme $ilo je normalno tako iz!le ati, a poslije si vec skontao a te tri stvari zaje no sparene iz!le aju kao uni(orma, pa si se tru io o$laciti ih naizmjenicno" Me jutim, stu enti sa strane i tuzni stre$eri iz (inih kuca smatrali su a im je nova teksas jakna, nova kosulja i nove (armerke i ealan komplet za vecernji izlazak" -i lju i su pe!lali i pazili svoj zins, u njemu su iz!le ali poput (antoma iz opere, a tre$at ce im !o ine i esetljeca a shvate kako normalan covjek u istim (armerkama i e i na (akultet, i u isko, i inace" E, u isto to vrijeme, u vrijeme stu enata iz provincije i stre$era, rotovi su mu ro zakljucili kako ce $iti najuspjesnije neprimijeceni ako $u u okolo ho ali u zinsu" Ali kako je milicija je na konzervativna ustanova koja rzi o uni(orme i kako se o$icaji i navike re arstvenika mijenjaju rijetko i sporo, tako su milicioneri u civilu, zvali smo ih z$o! nece!a inspektorima, citavo esetljece ho ali je nako zamaskirani) U novoj sluz$enoj teksas jakni, novim sluz$enim (armerkama i novim sluz$enim a i as tenama, o$icno onim $ijelim, teniserskim, $ez crta" Malo pre rat vise nije $ilo covjeka koji $i se tako o$ukao, pa ka $i ih vi io na koncertu Elektricno! or!azma kako smijesno pocupkuju u nekom svom ritmu i neprimjetno zvjeraju na sve strane, znao si a je svaki o tih smijesnih zins momaka o$ican rot koji vre$a na zoint kao sto som vre$a na u icu" #, je li ti ih ika a $ilo zao, tako ja nih i usamljenih u svijetu s kojim nisu mo!li po ijeliti niti je an posteni im, a kamoli muziku koja je iz$ijala iz zvucnika* Ama kakviI 'rema svemu covjek moze postati sentimentalan, ali tesko ce ika osjetiti ista njezno prema miliciji ili policiji, sveje no u kojoj zemlji i u kakvom vremenu zivi" #li moz a ipak nije tako" Sjeti se onih ljetnih ramazana" Noc je i zemlja ne$u vraca svu nevnu toplinu, mirisi priro a, mirisu kuce i mirise as(alt, a ti s jos vojicom+trojicom istih takvih i es preko ,arsije i a ces prema 1ratniku na somune, ka iza le ja zacujes ono poznato) 2DeckoI Licnu na pre!le , ecko"""2 # tako se izre ate je an po je an, on vas stro!o mjerka, pita za ime oca i klima !lavom kao a je u svom najljepsem rotovskom snu ulovio klince s tonom heroina" Nakon sto ritual pro je, $u e vam se!a, smijete se i o vase!a smijeha o jekuje ramazanska noc" # on a ti somuni, tako vruci a ti $rasno !ori po ja!o icama" Ne $i to sve $ilo tako a nije $ilo ono! koji je onako uvjereno trazio licnu na pre!le , za ovoljan svojom ulo!om u svijetu u kojem svi ru!i misle a ih je njihova ulo!a masila" E E E Sje i> u izlo!u neke (ine $irtije, prolaze lju i koje ne poznaje>, ali oni znaju te$e, osvr<u se, pokazuju na te$e, a ti osje<a> a ne misle ni>ta lo>e" Dr=i> ;a>u, voza> je po !latkoj povr>ini plasti;no! mramora, slu>a> le kako se su ara sa staklom + to je naj;istiji zvuk koji tvoje uho mo=e ;uti" %no >to lav ;uje u alekom >u>nju !rma u savani i >to pametan svijet ;uje u 'etoj sim(oniji, tvoje uho ;uje u zvuku le a i stakla, u toj smiruju<oj misli o pripitomljenom Arktiku koji se kupa u moru viskija" -o su ;asovi ka a se slo$o no mo=e> prepustiti ta>tini jer je tako $ezazlena i jer je zasnovana na je noj staroj, sarajevskoj i eji o =ivotnom uspjehu, i eji o viskiju kao pi<u $o!atih lju i" U to vrijeme uop<e nisi pio" U$ijao si se kolama i ka(ama, svi oko te$e pili su >tok ili pivu i nikome nije pa alo na pamet a zovne viski" Bilo je to pi<e !uzonja i irektora, ma(ija>a na proputovanju kroz !ra i one nekolicine uspje>nih umjetnika i estra njaka koji su imali neku vrstu op<e! opu>tenja a piju viski" Do$ili su ovjerenu potvr u o =ivotnom uspjehu i vjerojatno $i im se zamjeralo a su pili >tok ili lozu" Mi, naravno, nismo imali pojma o svim tim >ampanjcima i konjacima, svako vino $ilo nam je isto i uop<e nismo vo ili ra;una o tome koliko >ta oista ko>ta" Bez o$zira na cijenu, viski je $io najskuplje pi<e za koje smo znali, statusni sim$ol ili potvr a $ahatosti, pa su u svim vicevima i tra;evima, u novinskim tekstovima o politi;arima koji su z!lajzali i privre nicima koji su ne>to ukrali, !ovorilo se uvijek i samo o viskiju" 3a na je $ila ona majka kojoj $i kazali a njezin sin, $esposli;ar i >minker, u Estra i pije viski" Ne samo a o nje!a nika a ni>ta $iti ne<e ne!o <e to ni>ta $iti skupo, sve o poslje nje! inara njezine penzije" 1iski smo mrzili i ivili mu se" Za 0v!u /i!ra"a se u vrijeme nje!ove najve<e (ilmske slave po !ra u po;elo pri;ati a viski naru;uje u onim malim $okal;i<ima za vino" -o mu je, $iva, mjera" #spo to!a ne i e" -oliko je veliko ivljenje $ijelo! svijeta za nje!ove scenarije a ;ovjek vi>e ni viski ne mo=e piti onako kako !a piju ru!i lju i" Kasnije si u=ivo vi io a Si ran (akat viski naru;uje u $okal;i<ima, ali o ana ana>nje! nisi si!uran >to je u toj stvari starije) 3e li on prvo po;eo piti viski na $okal;i<e, pa se !ra om ra>irila pri;a o tome ili je najprije nastala pri;a u koju je on a Si ran uklopio stvarnost" %vo ru!o uop<e nije nemo!u<e" Stare Sarajlije su ;esto vlastiti =ivot mijenjale za javnu sliku o tom =ivotu, pa $i po;injali ra iti ono za >ta je cijeli !ra pri;ao a ra e" -u?a ma>ta (ascinira ka a se poslu=i tvojim imenom, i koliko !o lju i $ili zlo$ni i koliko !o te mo= a htjeli zaje$ati, nekako si samom se$i interesantniji u njihovoj pri;i ne!o u vlastitom =ivotu" A pri;a o viskiju zapravo je $ila ista kao i pri;a o $ananama" Dok je proletarijat pio lozu, njihova jeca jela su rumene ja$uke, a ok su !uzonje pile viski, !uzonjini sinovi jeli su $anane" -aj mit pao je nekako pre

rat, u vrijeme ka a su novine po;ele onositi >okantne vijesti o tome a su u sarajevskim zelenarama $anane postale je(tinije o ja$uka" 're me ijskom slikom vi>e nitko nije mo!ao zatvoriti o;i, prem a je prava istina $ila a su i svih pretho nih !o ina $anane ko>tale ili kao ja$uke ili su $ile neznatno skuplje o njih, ali svakako ne toliko skuplje a $i se u razlici u cijeni mo!le kotiti i razmno=avati socijalne razlike" Sli;na je $ila i pri;a s viskijem" %tka je svijeta i sarajevskih $irtija, je an je viski ko>tao koliko i je an i pol >tok" -ako je $ilo, tako je i anas i tako <e uvijek $iti" Ne ra i se, akle, o istinama, ne!o se ra i o vjeri u ne>to u >ta smo =eljeli vjerovati jer nam je tako tre$alo" Mo= a smo se previ>e $ili na!le ali (ilmova u kojima su neke velike (ace, neki $o!arti i =onovi vejnovi pili hektolitre viskija, pa smo vjerovali u in(eriornost svih loza i >ljiva na>e! o$i;no! =ivota, ili se ra ilo o tome a su Sarajlije naprosto =u jele a piju viski, ali su se pla>ili a ih ru!e Sarajlije ne po;nu okolo provaljivati z$o! to!a, pa su iz ;iste ;e=nje izmislili pri;u o viskiju, tom pi<u $o!atih i uspje>nih lju i, onih lju i kakvima nika a ne<emo postati, a i ra=e nam je >to ne<emo jer smo $ili i ostali $olji, pametniji i lukaviji o njih" M01L0 'o;etkom novem$ra ma!le su se spu>tale na !ra i nisu se izale, osim za le enih ana ka a $i se temperatura spu>tala ispo minus eset, sve o po;etka aprila i o$a listanja i cvjetanja" 1rijeme mutno! svjetla ka a se ;inilo a Sarajevo ne o$asjava sunce, ne!o je Bo! na ovaj !ra postavio stotinu prljavih neona, pokupljenih u pre vorju ne$esko! javno! zaho a, po;injalo je i zavr>avalo praznicima" 'raznik s kojim $i se ma!la spustila slavili su samo katolici i on se zvao Svi sveti ili Dan mrtvih" Nije !a $ilo u slu=$enim kalen arima, osim u Sloveniji, ! je je to $io r=avni $la! an, ali, striktno !ovore<i, to ipak nije $io samo vjerski praznik" Na !ro$lja su svojim mrtvim ta a i>li i komunisti i iskreni nevjernici koji su nosili katoli;ka imena ili prezimena" 'artiji je to vjerojatno $ilo sumnjivo, ali nije ni>ta po uzimala, nitko nije $io ka=njen z$o! prvonovem$arskih krizantema, niti z$o! plijevljenja trave i paljenja svije<a na !ro$ovima, jer je >tovanje mrtvih $ilo neka vrsta ru>tveno! ta$ua, ne>to u >ta se ne smije irati ;ak i on a ka a je $ilo umo;eno u opijum reli!ije" Na Sve svete !orjelo je sitnim plamenovima staro ko>evsko !ro$lje, !orjeli su o$ronci na Barama i nestajali u $ijeloj sarajevskoj ma!li prije ne!o >to $i se svije<e sti!le u!asiti" -o! ana !ra $i ulazio u zimu" Dnevnik je javljao a je koli;ina smo!a u Sarajevu najve<a, a nas nitko u 3u!oslaviji ne mo=e sti<i) oza olova va eset puta je ve<a o opu>tene, oza ;a?i je kao u starom sulunaru i pravo je ;u o a smo uop<e jo> =ivi" #>lo se na posao, vra<alo se iz >kole, na katoli;kim !ro$ovima trunule su krizanteme o Svih svetih, !ar je pa ao po ni>anima i $ijelo mezarje pretvarao u raster novinske (oto!ra(ije, tamnili su zlatni o$o i petokraka na !ro$ovima partizana, a u viticama kitnjastih pravoslavnih krstova skupljalo se neko ne$esko $lato" 'o !ra u su umjesto svije<a !orjeli kontejneri, u zraku su se razaznavali mirisi svih $osanskih <umura, a pe ijatrija je $ila puna jece koja su iska>ljavala svoje $ronhije" Ka o?e zimski raspust, poslat <e ih na more, tamo ne! je ko Du$rovnika, ! je <e se oporaviti o Sarajeva i mo= a upoznati morsku jecu koja $oluju o nekih ru!ih $olesti za koje $i pravi lijek $ili na>a ma!la i na> smo!" Krajem marta i po;etkom aprila katolici su o$avljali proljetno ;i><enje svojih !ro$ova" E, sa , je li to imalo neke veze s olaskom Uskrsa ili se samo ra ilo o tome a su ti lju i ure no><u umiranja i mrtvovanja $ili opsje nuti vi>e o ru!ih, to nije ni va=no" U!lavnom, njihov prvi proljetni o lazak na !ro$lje najavljivao je nailaze<i praznik, onaj koje! su slavili svi, praznik nakon koje!a se na !ra vi>e nije spu>tala ma!la, Dan oslo$o?enja Sarajeva" -aj >esti april prolazio $i u suncu, $ez ki>e i smo!a, a sa svih strana ;uli $i se aleki o jeci >kolskih horova" #z nekih po eranih ka(anskih zvu;nika ;uo se !las 4e%a'a Mo"te"a koji je pjevao bilo "dje da poem, o tebi sanjam, putevi me svi tebi vode , a zapravo se ni! je nije i>lo, niti je itko mislio >ta zapravo zna;i oti<i i vi>e se ne vratiti ili kako $i ta pjesma zvu;ala ka a $ismo je ;uli na ru!om kraju svijeta" Qesto! aprila o jeljivala se najve<a !ra ska na!ra a, o r=avane su sve;ane aka emije u ra nim kolektivima, televizija je prikazivala (ilm 0alter brani Sarajevo, pola!ani su vijenci po spomenik na 1racama, o r=avana su sve;ana useljenja u stanove soli arnosti, Sarajevska hronika trajala je ;etr eset pet minuta umjesto pola sata, a >kolski ;asovi trajali su pola sata umjesto ;etr eset pet minuta" Me?utim, ra ost i neki o$ar osje<aj koji $i ponio na Dan oslo$o?enja !ra a nisu imali toliko veze sa zna;enjem i sim$olikom praznika, koliko su olazili o to!a >to si znao a je sarajevskim ma!lama o>ao kraj i a su pre nama u!o prolje<e i ljeto, ani ka a <e svijet $ljesnuti $ojama, a Bo! <e na ovaj !ra poslati najljep>e o svih svojih sunaca" Ako $i to! ana poku>ao zamisliti mjesece ma!le, ostajao $i z$unjen" Nisi mo!ao prizvati tu sivu $oju, taj osje<aj i te mirise" %no >to je o ju;er $ilo izajn tvo!a =ivota oti>lo je u nepovrat i $ez =aljenja" -o je ta lijepa nevinost) ostati ;iste u>e pre svakom pro>lom ma!lom" /0MOF0 U ova nova vremena ;ovjek samo<u lako po nosi" Stvari su tako postavljene, tako se pri;a u (ilmovima i takav je osje<aj koji nas vo i kroz !o ine i !ra ove, a vi>e nije pro$lem $iti sam, ostati sam i u samo<i provesti cijeli svoj =ivot" Me?utim, krajem >ez esetih, u vrijeme hipika i seksualne revolucije, usamljenost je $ila planetarna sramota" Nitko tko je r=ao o se$e nije ostajao sam, a ako $i !a samo! ostavilo, ta a $i se o$jesio na tavanu, ispalio si metak u ;elo ili prerezao vene u ka i punoj vru<e vo e, pa $i tako opet ostajao u tren u jer su uz hipike sasvim (ino i>li i /artre, *a%us i e!zistencijalizam" U tom vremenu totalno! zaje ni>tva Sarajevo je $ilo za nje mjesto na kojem $i ;ovjek samovao" Najprije zato >to je to $io mali !ra u kojem su se lju i poznavali i sve se o svakome znalo, a on a i zato >to nije volio usamljenike, ni ta a, ni svih pretho nih stolje<a" Ka $i se zavukli u u$inu Bosne, u njezin najmek>i tr$uh, u

!ra z$o! koje! je morao $iti izmi>ljen tele!ra( a $i kona;no postao !lavni, usamljenici su $ivali krajnje sumnjivi" Stolje<ima se mislilo a su to >pijuni stranih i mra;nih sila, mra;njaci koji vjeruju u po!re>no! $o!a, u$ojice koji $je=e o osvete i na kraju + iz prili;no nejasno! razlo!a + homoseksualci" Mu>karac koji je stalno sam je iz sarajevske perspektive !arant $io pe er" 'o je nom usamljeniku, nekom -alijanu, ime je o$ila Dariva" %n je na tom mjestu valj a $io otvorio mehanu, nikom ne !ovore<i za>to je s toplo! ju!a po$je!ao u srce #stoka i islama, u -ursku, koja se iz europske perspektive ta a oimala kao ne>to primitivno, ivlje, mo<no i perverzno privla;no" 'ri;alo se a je u$io neko!a, pa sa $je=i o vlastite su $ine, ali kako !o a je $ilo, taj Dariva $io je o onih usamljenika koji se tajnom o jeljuju o ostatka svijeta" Samo po takvom mo!ao je ime o$iti najtajanstveniji i najzloslutniji ulaz u Sarajevo, onaj s koje!a !ra iz!le a najljep>e i to iz prosto! razlo!a >to se svo!a straha nastrahuje> prije ne!o >to !a u!le a>" Ali ako je -alijan jo> i imao pravo na tajnu i na svoju samo<u, krajem >ez esetih i niz cijele se am esete nikome to pravo nije $ilo ato" Kult zaje ni>tva vla ao je na svakoj razini ru>tvene zaje nice i nika nisi smio ostajati $a> sasvim sam" Nisi smio, ali =ivot te ne pita >ta a ra i o te$e, pa se lju ima tako o!a?alo, ;ak i u Sarajevu, a u se am ana raz$iju prijateljstva, ostanu $ez =ena ili mu=eva i na?u se na onom mjestu s koje!a se =ivot ;ini najje nostavnijim" -o mjesto zove se o;aj, a ka a si o;ajan, tre$a> ura iti samo je no) Sakriti vlastiti =ivot o po!le a znati=eljnika" -i o;aji i te nena ane samo<e su, kao za vra!a, lju e o$i;no stizali $a> ne! je oko Nove !o ine, u vrijeme ka a je ;ovjeku najte=e sakriti se i o ru!ih i o samo!a se$e" Ka a nai?e u=as tri eset prvo! ecem$ra, ta a ti nema spasa ne!o a kupi> kartu za o;ek Nove !o ine u kinu 'artizan, &a nik, Du$rovnik ili &omanija, okru=i> se sli;nima se$i, sve samim o;ajnicima, sretan >to u vorani vi i> i zalju$ljene parove koje tek ;eka veliki =ivotni poraz i je na stra>na samo<a" Qta misliti o (rajeru koji nije smislio ni>ta pametnije ne!o je koku oveo u kino a tu o;ekaju Novu !o inu* -aj je ro?eni !u$itnik i samo je pitanje na;ina na koji <e mu !u$itak $iti ispostavljen" Napokon, ima li ve<e =enske sre<e ne!o ka a u ru>tvu ;ovjeka svo! =ivota pomisli kako ju je onaj pro>li vo io u kino na o;ek Nove !o ine" -ako $i se o vrtila tri $ezvezna (ilma) Be'%o"!o, Burt eA"o'!s i Bu! /$e"(er skratili $i ti muke naj u=e no<i" #zvla;ila $i se i neka tom$ola, sretnici su ku<i o lazili s pli>anim me vje ima u rukama ili s lusterima o la=no! kristala ili s potvr om a u Qipa u mo!u po i<i !lavni o$itak) re!al -utankamon" A mo= a $i te zapala i plasti;na ;a>a $akarske vo ice, to! socijalisti;ko! samoupravno! >ampanjca ;iji <e te neza$oravni okus pratiti cijelo!a =ivota, pa ;ak i on a ka a shvati> kako samo<a nije za$ranjena i vi>e nije sramotna" Vak ni u Sarajevu, !ra u u kojem neka ni naj!orem neprijatelju ne $i po=elio a ostane sam" O3O LJEPILO %9% je ljepilo =ivota" Da =ivi> jo> stotinu !o ina ili a umre> o mah sa + sveje no ti je, jer ni>ta se tu ne mo=e promijeniti" Nauka i tehnika mo!u koliko !o ho<e aleko, tvoja su $ina neka krene u naj;u nijim smjerovima, neka ti se sve pre o;ima raz$ije i polomi i neka ostatak =ivota prove e> istra=uju<i i skupljaju<i ljepila, neka se o to!a o$o!ati> i neka postane> oktor za razna lijepljenja, ali %9% <e ostati ljepilo =ivota jer nije no ru!o ljepilo =ivotu nije avalo smisao, onako kako !a u vremenima o raslosti aju prva jutarnja ci!areta, ka(a tamo ! je te kono$ar poznaje i vo=nja auta po >irokoj autocesti koja vo i o mjesta na koje ne mo=e> zakasniti" %vako je to $ilo) 'eti je razre , sat op>tetehni;ko!, nastavnik ne>to truni o tlocrtima i $okocrtima, a ti la!ano iz tu$e istiskuje> prozirni ljepljivi !el, razmazuje> !a po prstima i lanovima, nju>ka> kao lijeni pas jazav;ar i opija te miris umjetno! raja" Ka a si ijete, kemija miri>i najljep>e) ivan je miris $enzina, miris masne $oje kojom se (ar$a rvenarija u stanu, pa miris plastike koja se topi u vatri, ali nije an o tih mirisa nije $a> sasvim miris raja, nije kao miris %9% ljepila" -ri esetak sekun i kasnije ljepilo se na tvojim prstima pretvorilo u ru!u ko=u" Vupka> !a, pa !uli>, a ono se o vaja la!ano i pravilno, kao >to su se sa lica careva i kraljeva o vajali !ips i !lina posmrtnih maski" Ali umjesto $lije o! lika smrti ispo se pojavljuje ;ista i =iva $ijela ko=a" Svaka linija tvo!a lana o$ila je svoj preslik u o!uljenoj (oliji, u rajskoj ko=i stvorenoj o %9% ljepila" Mo!ao si tih ana, samo a si znao ;itati takve stvari, vi jeti ne!ativ svoje su $ine u onome >to si o!ulio s prstiju i lanova" %9% ljepilo $ilo je ne>to kao meta(izi;ki i praznovjerjem ispunjeni vi (oto!ra(iranja je;ijih lanova" Ne zna> u ;emu je zapravo su>tina to! u=itka" 1jerojatno u tome >to si svo vrijeme imao ojam a !uli> vlastitu ko=u, ali umjesto $ola osje<ao si u!o u" #spo svako! sloja to! epitela mo!ao je $iti novi sloj i tako o u $eskraj" Neki o$ijesni $o! $i tako, !ule<i svoju pravu ko=u, okazivao svoju $esmrtnost i $o=ansku priro u koja je izna svake priro e" Stariji su se $unili z$o! te i!re s %9% ljepilom" 4ovorili su a je ono otrovno, ali je na tu$i pisalo a nije" #stina, $ilo je zapaljivo, no to nije mo!ao $iti razlo! za za$ranu" Sva>ta je ne>to zapaljivo, jer ka $i se ;ovjek slu=io samo nezapaljivim stvarima, ta a $i $io ri$a ili >koljka, a ne ;ovjek" Ali on a se saznalo a se %9% ljepilo pravi o mi>jih !ovana" Zar ti se ne !a i, pitala $i te majka ok $i !a razmazivao po lanovima, a ti si ju malo $lentavo !le ao, nisi o !ovarao, ali si razmi>ljao o najmanje va te>ka =ivotna pitanja" 'rvo) Qta se to o!o i sa starijima a iz!u$e mo< u=ivanja u takvim stvarima kao >to je !uljenje %9% ljepila s prstiju* # ru!o) Zar nije va=nije smr i li ne>to kao !ovno o to!a pri;a li se a je ne>to !ovno* -akva pitanja su ti onako usputno prolazila kroz !lavu, kasnije im se !o inama nisi vra<ao, ali a si na njih ika a na>ao prave o !ovore, cijeli svijet $i ti se na>ao po no!ama jer te za so$om ne $i povukle one $ri!e koje <e te ;initi $ri=nim i z$o! kojih <e ru!i lju i vjerovati a si normalan" -u$a %9% ljepila $ila je crvena i $iela, sa crnim slovima" Bio je to, uz kutiju 'lavo! ra iona, etiketu U'#+jevo! jo!urta i plasti;nu kutiju Zvijez a ulja, je an o najprepoznatljivijih pre meta uop<e" Ne $i mo!ao

ni zamisliti a <e postojati =ivot $ez tih stvari, a ima mjesta i vremena u kojima se =ivi $ez njih ili a <e nekome pasti na pamet a izmisle novu i ruk;iju tu$u za %9%" Ali, naravno, i to se moralo o!o iti jer je u op<oj histeriji re izajniranja koja je $ila velikim ijelom uvjetovana na>im putem u socijalizam sa lju skim likom, insistiranjem na tr=i>noj ekonomiji i poku>ajem a se stvori novi svijet koji $i iz!le ao potpuno ruk;ije o ono! staro!, na kraju svaka stvar promijenila svoje lice, a svaki pre met svoj izajn" Ka a se promijenila tu$a %9% ljepila, ono je nekako i>;eznulo iz tvo!a svijeta" @eli> vjerovati a $i !a i anas !ulio sa lanova, samo a ni>ta nisu mijenjali i a je izajn ostao isti" %ptu=uje> neko!a za svoje o rastanje" Ne mo=e> vjerovati a si ovakav postao iz ;ista mira" VELEG Bu imo po>teni, pa priznajmoI Bez o$zira na >ampionske titule, na veli;anstvene !eneracije @elje i Sarajeva i na rezultate koji ostaju u srcima upisani i on a ka srca prestanu kucati, naj$olji tim koje! je Bosna i 9erce!ovina vi jela, naj$olja !eneracija (u $alera, malo je takvih $ilo i u klu$ovima velike ;etvorke, $ila je ona 1ele=ova ekipa iz sezona ./E0MEF" i ./EFME7, koja je o 9aj uka vaput !u$ila prvenstvo na !ol razliku" % Mari<a na !olu o Mom;ila 1ukoja na lijevom krilu, cijeli je 1ele= ta a $io po mjeri neko! $u u<e! no!ometa, poput ta a>njih BaKerna i Barcelone, s nekoliko i!ra;a ;ija <e imena, $arem iz mostarske perspektive, zauvijek ostati ve<a o no!ometa" Mo=e se ta i!ra i!rati jo> hilja u !o ina, mo=e sta ion po Bilinim $rije!om opet $iti mjesto lju i, a ne ovih ili onih naro a, mo=e se i Stari most i<i iz Neretve i mo!u sva zla ovo!a svijeta $iti spremljena u kaveze koji <e im $raniti a ra?aju nova zla, ali te>ko <e Mostar vi jeti i!ra;e kakvi su $ili 1ahi 9alilho =i<, Du>an Bajevi< i :ranjo 1la i<" 'rvi je u se$i nosio ne>to o po$je onosno! lu ila Muhame a Alija, ru!i je $io princ 9erce!ovine i ljepotan po mjeri lu ih i ki;astih se am esetih, ok je tre<i $io no!ometni >vercer i prevarant u plemenitom smislu tih rije;i" Njihov 1ele= po$je?ivao je >ampionsku ekipu 9aj uka i u Splitu i u Mostaru, ko ku<e vaput s rezultatom 7)8, i cijela 3u!a $ila im je po no!ama" Nitko prije ni poslije nije $io jak kao taj 1ele=, nitko iz Bosne i 9erce!ovine" Dva su razlo!a >to &o?eni ta a nisu $ili prvaci" 'rvi se ti;e su aca i ;u nih pravila po kojima se ta a o re?ivao >ampion" 9aj uk je tih !o ina imao $ezrezervnu po r>ku lju i u crnom, poma!alo mu se ! je !o se mo!lo i sti!lo, a prvak se u slu;aju je nako! $roja $o ova nije o re?ivao na osnovu rezultata iz me?uso$nih susreta, kao >to <e to kasnije $iti slu;aj, ne!o je presu?ivala !ol razlika o koje su klu$ovi ;esto olazili u krajnje sumnjivim okolnostima" #na;e, (arsa s !ol razlikom je svoj (inale u 3u!oslaviji o=ivjela >est ili se am !o ina kasnije, u nekoj o ni=erazre nih make onskih li!a ka a je je an klu$ po$ije io ru!i sa .G0)8, z$o! ;e!a je 1eli$or D=arovski, veliki manipulator, zavr>io u zatvoru" No, ru!i razlo! z$o! koje! 1ele= nije $io >ampion ticao se samih Mostaraca" Ako se u Sarajevu i!rao >anerski (u $al, ako se insistiralo na (ormi, a ne na sa r=aju, ako je na 4r$avici i Ko>evu $ilo va=nije je nom ati !ol kroz no!e ne!o !a eset puta posti<i na normalne i o$i;ne na;ine, ako su u Sarajevu ri$leri $ili cjenjeniji o najve<ih ra nika i ratnika i ako se + >to je naj!ore i najru=nije u cijeloj pri;i + na 4r$avici i Ko>evu o$i;no oz$iljno i!ralo samo protiv onih za koje smo vjerovali a su mo= a $olji o nas, ok smo $ez pro$lema i sekiracije !u$ili o onih za koje smo znali a su lo>iji, ta a su sve te mane, po!u$ne za rezultat u no!ometu, ko Mostaraca $ivale vostruko izra=enije" 1ele= je ta va prvenstva ka a je $io naj$olji iz!u$io jer je po$je?ivao samo one za koje su Mostarci vjerovali a ih je po vi! po$ije iti, a !u$io je o onih koje su sa svojih neo$ja>njivih visina otpisivali $ez o$zira na rezultat" Ali njih trojica, taj le!en arni BM1, nisu sami po se$i $ili neoz$iljni, jo> manje je neoz$iljan $io Enver Mari<, taj Lete<i Mostarac, koji je stra>nom MNlleru o$ranio penal, niti je neoz$iljan $io Sulejman &e$ac, trener !eneracije, ali je upravo takvo $ilo sve ono >to ih je okru=ivalo" Mostar je tih !o ina u svakom smislu $io pretjeran !ra " #mali su najve<e $ratstvoDje instvo, najve<i natpis -#-%, ispisan ra nim rukama omla inaca i omla inki, najve<e samopouz anje i prepotenciju, po ;emu se s njima nije mo!ao mjeriti ni vascijeli Beo!ra , a za no!ometno! prvaka potre$na je i o re?ena oza skru>enosti, nesi!urnosti i slu;aja koji je uvijek naklonjen samo skromnim i sla$im" Ni>ta o sve!a to!a Mostar nije imao i zato 1ele= nije mo!ao $iti >ampion" Nesre<a koja se tom !ra u o!o ila i pretvorila !a u ru>evinu uspomena i mjesto na kojem se samo hulje $arem malo ne osje<aju krivima u velikoj je mjeri pre$risala =al za neosvojenim >ampionskim titulama" U velikim nesre<ama najprije stra aju male lju$avi, stra aju =ivotne sitnice, stra a sve ono >to nas ;ini lju ima na ovom Svijetu, razli;itim o plemena kojima na>a imena pripa aju" 4UPE Bila je to zemlja u koju se ulazilo i iz koje se izlazilo =eljeznicom" @eljezni;ke pru!e $ile su $osanski krvotok, spor kao >to su spora srca lju i koji su pokraj tih =eljeznica =ivjeli, u zemlji u kojoj se nika a nikome nije =urilo, a uvijek se stizalo o sre<e ili nesre<e, po raspore u su $ine i nevno promjenljivom re u vo=nje na(ake" Ka a je >ez eset i neke uskotra;nu pru!u o Sarajeva o 'lo;a zamijenio normalni kolosijek, pa ka se na more po;elo stizati za tri i pol umjesto za vanaest sati, mislilo se a je more ve< po;elo zapljuskivati na>e avlije i a <e> triput trepnut okom i eto te ve< na pla=i" U ru!im zemljama tri i pol sata je stra>no puno, s kraja na kraj Njema;ke za toliko vremena sti!ne>, ali nama koji smo =ivjeli u ritmu vozova, u klopotanju =eljeznih kota;a, no<nom pisku lokomotive koji ukra>ava svaku $osansku melankoliju, nama koji nismo letjeli avionima, jer ;ovjek nije tica i jer je na Butmiru uvijek ma!la, nama je svaki voz $io i $rzi i putni;ki, samo neka ima va!on+restoran i samo neka u kupeu na?e> neke (ine lju e koji <e te ponu iti $atakom iz staniola i ispri;ati ti cijeli svoj =ivot"

'ri;alo se o mrtvima i o =ivima, o $ra<i po$ijenoj u za njem ratu, o mornaru s 1ratnika koji je ./H7" isplovio iz rije;ke luke, a mater mu se i anas na a, pokazuje crno+$ijele (oto!ra(ije na kojima je on mla i lijep, ali mu preko osmijeha prelazi crta kojom je slika $ila prelomljena a $i stala u nov;anik, pri;alo se o 1r$asu u kojem se sestra utopila, o pastrmki iz 3a$lani;ko! jezera i o tome je u li te ri$e meso utopljenika, pri;alo se o usta>ama i ;etnicima i o kom>ijama koje su uvijek $ile o$re, kom>ijama koje su spa>avale, u svoje po rume i >tale sakrivale, hranile tvoju ka nisu imale ni za svoju jecu, pri;alo se o in(arktima i karcinomima, mrtva;kim san ucima koji se vra<aju s 1MA i iz Beo!ra a, o vojnicima koji ;ekaju zakletvu, o rumenim ja$ukama materinim, pri;alo se o hilja u i je nom ponosu siroma>nih ro itelja, o sva $ama u ru arskim kolonijama kakve svijet nije vi io, o o;evima koji va eset !o ina ra e u Njema;koj, o lju$avima iz >kolskih klupa, o stra=ama na Dinari izna Knina, tamo ! je siv kamen o zime puca i no<i su u!e i plave, pri;alo se o svemu, samo se nije pri;alo o onome >to ;ovjek ne =eli ;uti" Sve lo>e vijesti $ile su ovr>ene u pro>losti" Nije na ne traje anas5 nije na o onih o kojima si slu>ao u kupeima tih vozova" Bosna je $ila i ostala zemlja $ez ije no! kilometra autoputa" 'o tome se ona razlikovala o $rzih zemalja, onih u kojima vjesto kilometara nije ni>ta i nema te raz aljine u koju $i mo!la stati po>tena pri;a o lju skom =ivotu" Bosanske ceste uske su i viju!ave" 'o njima su kihali, uz isali i otpuhivali o!romni kamioni s prikolicama koji su prevozili vo<e i iza kojih je uvijek vihorila lo>e zakop;ana i zatvorena cera a" #za njih si se vozio $ez na e a <e> ih ika a presti<i" -ekao si cestama niz kanjone $osanskih rijeka koji su $ili visoki kao ne$o i u$oki kao smrt, ali ni>ta o to!a nisi primje<ivao" -voj o$zor $io je sve en na auspuh kamiona ispre te$e iz koje! se u ne$o izao crni na(tni im" Nika a nisi pomislio kako $i ta zemlja mo!la $iti voljena, nisi rekao + ra!a mojaI + pa a te saputnici u ;u u po!le aju i upitaju se >ta ti je anas5 $io si pre$lizu a i>ta vi i> i ;u it <e> se ka a ti se je nom pre o;i $u u vra<ale slike koje nika a nisi vi io, slike tvoje nevi?ene zemlje koje <e> prepoznavati u pre jelima tu?ih zemalja, jer njih <e> !le ati, one <e ti $iti ;u o ka ;u om postane sav tvoj =ivot" Sre inom se am esetih ovr>eno je ;u o $osanske cesto!ra nje) Nova cesta Sarajevo + Zenica, koju smo o va=no nazivali autoputem, prem a je to $io autoput upravo onoliko koliko je Kakanj $io #nns$ruck" Ali o$ro, ipak je ta cesta za na>e prilike $ila malo ;u o" Kravama, konjima i traktorima $io je za$ranjen pristup na nju, o!ra a je tre$ala sprije;iti lju e u pretr;avanju s je ne na ru!u stranu ceste, a sav socijalni =ivot o!a?ao se u automo$ilima i izme?u njih" #z na>e perspektive $ilo je to svjetsko ;u o, to >to ti se nije mo!lo o!o iti a se pre tvojim autom pro>eta koko> ili a te poku>ava zaustaviti pijanac na izlasku iz ka(ane i o$jasniti ti kakvo! smisla ima =ivot, a kakvo! rakija" ,esta Sarajevo + Zenica tre$ala je $iti na> iskorak u novo o$a, ali to o$a nika a nije o>lo" #li $i $ilo ljep>e re<i) 3o> uvijek nije o>lo" S tom cestom smo se tre$ali po;eti opra>tati o =eljeznice" % nje nas je, me?utim, o vojio rat" Bosna je zemlja $ez autoputeva, u kojoj su pet !o ina nakon rata mrtve $ile =eljezni;ke tra;nice" #z Bosne se anas o lazi avionom, $rzo i $ez$olno5 savr>eno humano preseljavaju se lju i s je no! na ru!i kraj mo!u<e! svijeta" # nema to! kupea u kojem <e ;ovjek pri;aju<i sav svoj =ivot i na$rajaju<i sve svoje mrtve i nestale, na kraju re<i kako su mu u za njem ratu o$re $ile kom>ije" #mali su za nje!a i ka nisu imali za se$e" 4040NJ 3e ne je !o ine pokraj ceste za Zenicu, ne! je ko skretanja za Kakanj, niknula crna kockasta !ra?evina" -o ;u o lju skih ruku potpuno je osvojilo krajolik, ni>ta se osim njezine crnine vi>e nije vi jelo, a namjernik s ru!o! kraja svijeta mo!ao je samo o !onetati >to $i ta neo$i;na ku<a mo!la $iti) kazamat za posrnule socijalisti;ke irektore, visokokom(orna mrtva;nica za $o!ata>e koji vjeruju a tijelo osje<a ne>to poslije smrti ili alkemijski institut u kojem <e se kakanjski <umur po lo!ici iste kemijske >i(re pretvarati u ijamante" Sva>ta je jo> mo!ao smi>ljati na> stranac prije ne!o >to je na vrh crne kocke postavljen natpis + 'otel Sretno" Biva, ako te vra! potjera sve o Kaknja, tu <e> majci zano<iti i na tom <e> se mjestu o$ro zamisliti na time kako <e> alje u =ivotu" Nika a se svih nare nih !o ina nisi niti pri$li=io motelu Sretno, a kamoli a $i u>ao u nje!a" Uvijek si !a !le ao iz auto$usa, iz isto! kuta i rakursa, i uvijek ti je $ivao je nakim ;u om" -o kakanjsko Sretno je na savr>en na;in pokazivalo >ta se o!a?a sa sim$olima ka a se vrate u stvarnost nakon >to su je nom iz stvarnosti proizve eni" Kockasti o$lik motela tre$ao je o;arati koma u!ljena, a nje!ovo ime zna;ilo je ru arski poz rav" 'ro$lem o kojem i ejni vo?e i arhitekti nisu razmi>ljali sastoji se u tome kako na razuman na;in o$jasniti insanu a $i u tom <umuru koji poz ravlja ru are tre$ao spavati, ru;avati i veseliti se mo= a" ,rna nije $oja ra osti, mira i sre<e" ,rna je $oja tu!e, nesre<e i siroma>tva5 $oja Kaknja, !ra a s najneo$i;nijim motelom+hotelom koje! su tvoje o;i vi jele" U tom !ra i<u =ivjeli su tvoji ro?aci, je ov $rat, suhi starac s onim malim hitlerovskim $rkovima, tih !o ina tako ;estim me?u $osanskim proletarijatom, pa neke plavokose i rumene tetke, $u;ne i vesele, tako ;u no ruk;ije o sarajevskih =ena" Kakanj je $io sav u $latu i ma!li" S kraja na kraj nje!ovo! ne$a $ile su pri;vr><ene neke velike sajle niz koje su plovili va!on;i<i s u!ljenom" Ka a $i pao snije!, kakanjska jeca sanjkala su se niz $r a >ljake koja su $ez snije!a $ila ru=na i pusta jer na njima nika a nije izrasla nije na travka" U Kaknju ljeti, ispre malih prizemnica u ru arskoj koloniji, na >tokrlama i >amrlama sje ili su starci i njihove male po!r$ljene =enice, pili su ka(u iz (il =ana koje su on a o la!ali na rvene stolice, ponosni na ru=e penja;ice iska>ljavali su tu svoju starost i svih ;etr eset ru arskih !o ina i ;ekali su neko!a ko!a $i mo!li poz ravljati" U Kaknju s jeseni pola $i se !ra a =enilo i u avalo" Du= $latnjavih ulica tutnjala je i tru$ila sva kakanjska motorizacija s karan(ilima, pravim i vje>ta;kim, zataknutim za $risa;e" Lokalni (u $alski klu$ zvao se &u ar i o$i;no je nastupao u &epu$li;koj li!i Bi9, i to kao &u ar BKC jer je postojao i &u ar BLjC" 3e ne !o ine i!rao je i u Dru!oj li!i + #stok, ali to je $io samo kratkotrajni $ljesak

crno+zelenih u ;ijim su re ovima poniknuli i neki o najve<ih $osanskih i!ra;a, recimo Mato 1avra", pa Me-%e! Bu&a + evo, sje<a> !a se kako se uz $olni krik $aca u protivni;ki >esnaesterac""" Ako nisi $io Buza, ako nisi $io 4avran, u Kaknju si mo!ao zavr>iti samo kao ru ar ili kao ra nik u cementari" Bio je to iz$or izme?u crnih i $ijelih proletera" 3e ne je !u>io $ronhitis, a ru!e silikoza" U tom !ra u stvarno se te>ko isalo" Svakih nekoliko !o ina usre $i no<i ili ranim jutrom zatulile sirene koje su o$javljivale ru arsku nesre<u" Ustr;ao $i se ta a cijeli !ra , Kakanjci su po zemljom tra=ili prijatelje, o;eve, mu=eve i $ra<u, ali ih o$i;no nisu nalazili jer ono >to je po zemljom iz!u$ljeno, to je zauvijek iz!u$ljeno" %n a $i cijela zemlja imala an =alosti, lju i su se >irom 3u!oslavije u se$i sne$ljivo smje>kali smije>nom imenu to! !ra a, pa su na nje!a za$oravljali, sve o slje e<e nesre<e" Motel Sretno ostao je poput znaka na ulazu u !ra " 'o!re>an kao >to je po!re>na i su $ina koja lju e !oni po zemlju, onakav kakvo je i ime !ra a ka a !a ;uju nesvikle u>i" Nikome, me?utim, nika a nije smije>no ime mjesta na kojem je ro?en i na kojem je, usre ru arske kolonije, me?u ru=ama penja;icama i svojim sitnim lju skim vjerovanjima, pro=ivio svoj =ivot, ni ve<i ni manji o svih ru!ih =ivota na Zemlji" NOVHIF :alsi(ikovanje se ka=njava po zakonu, pisalo je na jezicima svih na>ih naro a i u o$a njihova pisma, na svakoj na>oj papirnoj nov;anici" Ka a si tu re;enicu prvi puta pro;itao, nisi znao >ta zna;i ta rije; + (alsi(ikovanje, krivotvorenje, (alsi(ikuvanje + niti si imao jasan pojam o tome >ta zapravo zna;i $iti ka=njen po zakonu" #mao si se am !o ina, rije;i su ti se u !lavi sla!ale po nekom razi!ranom raspore u ma>te, izvan pravila i smislova o raslo! svijeta, pa si slutio a je ka=njavanje 2po zakonu2 ne>to kao 2 o$iti po !uzici2 ili 2po nju>ci2 i 2po prnjokalici2" Novac je oz$iljna stvar i na njemu pi>u oz$iljne stvari tako a je ka=njavanje 2po zakonu2 oz$iljan na;in a se o$jasni ka=njavanje 2po nju>ci2" 4o inama kasnije shvatit <e> smisao te prijetnje, kao i raspore jezika i pisama na>ih naro a, ravnopravnost u kazni i strahu o nje, sumnju a je svaki tvoj naro sklon (alsi(ikovanju i krivotvorenju + >ta !o to zna;ilo, ali <e> nau;iti i ne>to >to na nov;anicama ne pi>e, a >to <e zauvijek o re iti tvoj o nos prema njima" Uni>tavanje, spaljivanje i $acanje novca u sme<e stro!o je za$ranjeno, ka=njivo po zakonu kao i krivotvorenje" -o zna;i a tvoj novac nika a nije sasvim tvoj, ne!o si !a samo posu io o r=ave i u=an si !a vratiti u ispravnom stanju, kao >to o rasli prije o laska u penziju vra<aju u ra ni kolektiv uni(orme civilne za>tite" -aj zakon prekr>io si, ne znaju<i za nje!a, prvi puta ka a si imao >est !o ina" Uzeo si onu najmanju kovanicu o pet para, stavio je na tra;nicu i ;ekao a nai?e tramvaj" Nakon >to je on pro>ao, sa!nuo si se a vi i> >ta je ostalo o nje" Bio si razo;aran" -ih pet para $ilo je istih onih pet para prije prolaska tramvaja, samo su $rojevi i slova $ili malo iz!re$ani, a nov;i< je $io vru<" %;ekivao si puno vi>e o to!a" Mislio si a <e tramvaj, ta velika i opasna stvar o ;elika, puna e$elih i te>kih lju i, koja ti se ;inila te=om o -re$evi<a, samo >to nije $ilo va!e koja $i ih izva!ala i uspore ila, nakon >to pre?e preko male =ute kovine, tih pet para pretvoriti u ni>ta" @elio si vi jeti kako to ni>ta iz!le a i nisi se mirio s tim a je ono sasvim o$i;no, a !a nema ili a tramvaj uop<e nije opasan po najmanju o svih kovanica, a opasan je po te$e ako se na?e> po nje!ovim kota;ima" Nekoliko ana, se mica ili mjeseci kasnije ponovio si eksperiment, ali nisi imao pet, ne!o si na tra;nice stavio eset para" &ezultat je $io puno $olji, nov;i< je $io uni>teniji, a ni>ta je postalo vi ljivije" -ako si shvatio prvo i najva=nije pravilo ka a je rije; o kovanicama na tramvajskim >inama) Qto je nov;i< e$lji, ve<i i vre niji, to je vjerojatnije a <e !a tramvaj uni>titi" Na kraju si na >ine stavio pet inara ili pet stoja za koje se ta a mo!lo kupiti pet kesica sa sli;icama >udbaleri i timovi, tramvaj je pro>ao, a iza nje!a ostao je skoro sasvim spljo>ten okru!li koma i< metala koje! nikome ne $i mo!ao utrapiti kao pravih pet stoja" -ako je, $arem >to se te$e ti;e, zavr>ila pri;a o stavljanju kovanica na tramvajske >ine" Nisi o tome nikome pri;ao, je nostavno nije $ilo zanimljivo" &a ilo se o ne;emu kroz >ta ;ovjek sam u =ivotu pro?e i nema potre$e to po ijeliti s ru!ima" Niti se takvih stvari ima> razlo!a sti jeti, niti si ponosan na njih" Me?utim, rastao si, =ivio u tom !ra u, svako!a ana prelazio tramvajsku pru!u i nije pro>lo mjeseca a a ne u!le a> neko! je;aka kako pa=ljivo, a !a nitko ne vi i, kovanicu stavlja na tra;nicu i ;eka a nai?e tramvaj" 'rolazile su !eneracije, nova jeca upisivala su se u >kolu, pro>la jeca ve< su i>la u vojsku i uvijek, $a> uvijek, $io je na -itovoj ulici ili na %$ali taj je;ak, novi je;ak, koji provjerava >ta <e se o!o iti ka a tramvaj pre?e preko kovanice" # alje nitko o tome nije raz!ovarao, niti su o tome pisale novine, niti je ije an je;ak ika a ka=njen jer uni>tava nov;i<, to najmanje o svih vrije nih r=avnih o$ara" Neki !ra ovi imaju (ontane =elja, a Sarajevo takvu (ontanu nije imalo, $arem otka se ukinula i u ne>to ru!o pretvorila ona najljep>a pro avnica i!ra;aka koja je ./EF" postojala malo ni=e o %lomana, u kojoj su ti za ro?en an kupovali le!o kockice i u kojoj je postojalo pravo jezerce s vo opa om u koje su o rasli za neku svoju sre<u u$acivali sitni>" Ali postoje i !ra ovi koji nemaju tramvaje i u kojima je;aci o rastu a a nika a ne provjere mo=e li se nov;i< pretvoriti u ni>ta" 1 E;40 'u>ili su opatiju, $ijelu rinu i pe eset se am, a irektori i pjeva;i pu>ili su kent" Ne sje<a> se niko! tko je pu>io marl$oro" Bilo je to vrijeme velikih in ivi ualnih ula!anja5 na moru se !ra ila viken ica, na 'alama se kupovala zemlja, olazio je novi namje>taj za stan, kre iti su sustizali je ni ru!e, a zemljom je vla ala ona (ina in(lacija o tri eset+;etr eset posto" -aman tolika a sasvim poje(tini neku ra ost kupljenu kre itom prije !o inu ili vije" Bilo je humano to ru>tvo" Sve >to je $ilo o anas, $ilo je i skupo, a sve o

ju;er ostajalo je na sni=enju cijena, a lju i $u u mirni o svih strahova i a svaka sutra>nja sre<a $u e vre nija i skuplja o one ju;era>nje" Nije se mislilo o tome a <e je nom sve to vra! o nijeti" U viken icu u Bristu uselit <e se iz$je!lice, krunicom i kri=em $ranit <e pravo na tu?e, a zemlja na 'alama postat <e ni;ija, zaje no s onih eset metara rvne !ra?e, jer ni;ijim postaje sve >to je ;ovjeku vi>ka i >to je ve<e o nje!ove sposo$nosti a o materijalnih vrije nosti zamisli sre<u" % te puste zemlje, o svih tih viken ica i o snova koji su isparili kao $oca kiseljaka ostavljena na novo!o i>njem stolu ostao je samo osje<aj tih koji su pu>ili opatiju, $ijelu rinu i pe eset se am a su ne! je po!rije>ili, a su krivo $rojali i svoje !o ine i sve zara?ene i nezara?ene inare" -eorija o !re>ki ima onoliko koliko je anas u Bosni lju i koji su pre>li pe esetu" Ali svi koji o !re>ki misle mo!u se po ijeliti u tri vrste" 3e ni jo> uvijek vjeruju a su ih prevarili kom>ije ru!e nacije, ru!ima se ;ini a su krivi Tito i socijalizam, tre<i imaju malo u>e pa vjeruju u na(aku i u su $inu koja je tako raspore ila stvari a je sve >to je ne>to ko>talo oti>lo u im, pa im je =ivot sam po se$i ostao je ina vrije nost i najve<a ra ost i tu!a" % zastupnicima prve vije vrste teorija ne =eli> !ovoriti, jer oni ni>ta ne razumiju i uzalu je na takve alje tro>iti vrijeme i jer ti se ;ini a su oni ve< svojom vjerom pomo!li a nestane ono za >to vjeruju a im je netko ru!i o uzeo" Ali oni koji vjeruju u na(aku i u stanju su o viken ici koje nema i o zemlji koje je neka $ilo !ovoriti jezikom su $ine, oni kojima se nakon sve!a ;ini a je u eset vre<a cementa koje su na !ra ili>te pristi!le an pre rat $ilo neke meta(izike, oni koji $i halalili sve otpla<ene i neotpla<ene kre ite, ali nisu u stanju halaliti uspomene, ti su sasvim si!urno $lizu tome a otkriju u ;emu su !rije>ili i tako razrije>e najve<u !eneracijsku za!onetku onih Bosanaca koji su prestari a sanjaju o tome a <e im se opet o!o iti a ne $u u siroma>ni" U kre itima iz se am esetih i osam esetih !o ina, u toj humanoj in(laciji i u novcima koji su vrije ili samo anas, $io je u!ra?en rizik $u u<nosti" %no >to je in(lacija poklanjala, to <e u nekoj $u u<nosti $iti napla<eno" Samo !o ine lju skih =ivota ostaju izvan to! o$ra;una i zato samo one ne>to i vrije e" 1rije i sre<a koju je je nom avno onijela viken ica u Bristu i vrije i trenutak ka a je ta zemlja na 'alama ;ovjeku pripa ala" U tome je smisao svih pro>lih !o ina i zato je ru=no vjerovati a su sve te stvari same po se$i ne>to vrije ile" U njima nije $ilo ni;e!a osim ra osti, a ra ost se ne kra e i ne u$ija, jer ni lopovima, ni u$ojicama tu?a ra ost ni>ta ne vrije i" Ali ako <emo ipak ostati materijalisti, ;ak i ta a postoji o$ar o !ovor na pitanje o !re>ci" Nije tre$alo !ra iti viken ice, nije tre$alo kupovati sav taj namje>taj, niti izati kre ite koliko !o in(lacija onosila spas" Umjesto to!a je, mo= a, valjalo pu>iti marl$oro, a ne opatiju, $ijelu rinu i pe eset se am" #onako je sve oti>lo u im) sveje no o e li anas ili za va eset !o ina" 3ONDU 0/ 4o ina je ./6G" Navikli smo se ve< a je Tito mrtav5 >kolske ekskurzije o laze u posjetu Ku<i cvije<a, prilika je to za prva velika mu>ka pijanstva u vozu za Beo!ra i velike, ali po svoj prilici izmi>ljene lju$avne pri;e iz ku>et+kola" Najve<a vlast u zemlji je Mi'ka P'a"i"(, pre sje nica Savezno! izvr>no! vije<a, a jo> uvijek je u mo i termin 2ekonomska sta$ilizacija2" Ne znamo >ta to zapravo zna;i, ali znamo kako se provo i) Nesta>ice su ka(e, ulja i ;okola e, ijele se $onovi za $enzin, uvo i sistem par+nepar i ani u koje mo!u voziti samo lju i s autima koji imaju parne i ani u koje voze oni s autima koji imaju neparne re!istracije""" Ali sve u svemu, =ivi se o$ro, lju i se nekako snalaze, svi kukaju, a nitko ne osje<a a se u!le 3u!oslavije u svijetu rapi no ru>i i a olaze neki sivi i ;u ni ani ka a <e sva na>a neprijateljstva postati javna, iza<i <e iz po ruma i zatvora i osvojiti na>a srca, po muklo i tiho, kao >to ih osvajaju one $olesti za koje nismo ni znali sve ok o njih nismo po;eli umirati" &eprezentacija nam se nakon osam !o ina plasirala na Svjetsko prvenstvo" Selektor je, kao i ./EF", Mi'ja" Mi'ja"i, a o;ekivanja su nam u skla u s na>im neuni>tivim uvjerenjem kako mo=emo po$ije iti svako!a, prem a nas iskustvo u;i suprotno, ali s ru=nim iskustvima mi jo> uvijek nemamo pro$lema" Uvijek ih znamo protuma;iti na pravi na;in" #li nam 2(ortuna nije $ila sklona2, ili je sre<a $ila na strani velikih i mo<nih, a mi smo samo u toj situaciji mali i nemo<ni, ina;e smo veliki kao Amerika i jaki kao socijalizam" #li nam je + naj;e><i slu;ajI + presu ila su a;ka kra?a" -o Svjetsko prvenstvo zapo;eli smo ja no" U prve vije utakmice z!asnule su sve na>e velike zvijez e" Njihove smije>ne ri$lin!e pro;itala je protivni;ka o$rana" Majstori lopte saplitali su se o vlastite no!e" 9o ali su po terenu kao pijani (inski turisti nakon viken a u Lenjin!ra u, a samo nas je !olman Draga" Pa"te'i spa>avao o velike sramote" S va ja na $o a, nakon vije nerije>ene i!re, ;ekali smo utakmicu s 9on urasom, reprezentacijom koja se po prvi puta plasirala na Svjetsko prvenstvo, skupinom amatera, latinoameri;kih #n iosa, o kojih ni je an nika a nije zai!rao u nekom oz$iljnom klu$u" Do>li su na to prvenstvo nekim ;u om i povjerovali su a su se na>li na putu ka sre<i i a se samo tre$aju tru iti i njihov <e $iti cijeli Svijet" # tru ili su se ti nesretnici iz 9on urasa, posti!li su neke nevjerojatne rezultate, a protiv nas im je tre$alo samo nerije>eno pa a se plasiraju u ru!o kolo i postanu najve<e iznena?enje u povijesti svjetskih no!ometnih prvenstava" Mi smo, naravno, znali a je to nemo!u<e" Nije nam ni na kraj pameti $ilo a $i nas s pozornice mo!ao iz$aciti neki 9on uras" -akve se katastro(e u na>im =ivotima jo> nisu po;ele e>avati" A on a je po;ela utakmica" U prvom poluvremenu na>i nisu stvorili ni je nu je inu >ansu, iako su prema protivni;kom !olu na irali kao mutavi" Me?utim, umjesto no!u smo imali $alvane, a lopta nam je $ila te>ka kao trula septem$arska lu$enica" -oliko smo $ili iz$ezumljeni ili toliko si!urni u se$e a smo i!rali prakti;no $ez o$rane, pa $i svako malo neki i!ra; 9on urasa istr;ao sam pre Pa"te'ia, raspalio po lopti, ali na> je !olman $ranio i ono >to je nemo!u<e o$raniti" Nika a nisi !le ao utakmicu reprezentacije u kojoj je neki na> !olman tako o$ro $ranio" U je nom trenutku 'anteli< je polu io, pa je svoje i!ra;e po;eo slati u

p"m" Snimila je to televizijska kamera, a 'anteli<evo iz$ezumljeno lice i nje!ove usne koje iz!ovaraju najpopularniju na>u psovku !le ali smo kasnije i na >picama nekih sportskih emisija" U ru!om poluvremenu opet ista pri;a" Na>i napa aju, ali tako a je njihov !olman komotno mo!ao oti<i na pivu, a njihovi ka krenu, samo nas vile i veliki !olman mo!u spasiti" U osam eset petoj minuti Miljani< u i!ru uvo i Mi'o9a ;estia, i!ra;a za koje! se pri;alo a je malo mentalno zaostao, a on u prvom napa u pa a u >esnaestercu" #z aviona je $ilo vi ljivo a (olira i a je naj$li=a hon ura>ka no!a metar o nje!a, ali $ez o$zira na to su ija je svirao penal i tako smo prevarom i su a;kom kra?om po$ije ili s .)8 i oti>li u ru!i kru!" &a ovala se to! trenutka cijela 3u!oslavija" Skakao si o sre<e po svome kau;u i nisi =elio vi jeti ono >to si ina;e uvijek vi io ka $i na>i $ili u pitanju" Nisi primje<ivao kako na kraju utakmice i!ra;i 9on urasa !orko pla;u o laze<i s terena i $ilo ti je, te$i -itovom pioniru, sveje no >to je takav penal osu io su ija iz Pi"o(-etovog (a>isti;ko! Vilea" Bio si toliko sretan a si ostao slijep za sve ono >to <e ti $iti toliko va=no ka a je no! ana cijeli svijet $u e slijep na tvoju malenu nesretnu zemlju, njezine patnje i krv" @ivot, naravno, nije no!omet" &at se ne uspore?uje s utakmicama, ali poneka misli> kako te je z$o! malih stvari stizala velika kazna i ne mo=e> $iti sasvim uvjeren a je $ila nezaslu=ena" Sti!la te je, ra!i moj, suza je;aka iz -e!uci!alpe" MOD0 #malo se o ;e!a $iti !ospo?a i u socijalizmu" Vetvrtkom se kupovao za!re$a;ki Svijet, petkom $eo!ra ski Bazar, a je nom mjese;no na re je olazila Burda, puna nasmijanih Qva$ica, srna tu=nih po!le a u sjevernim $rezovim >umama, o$u;enih u >anel kostimi<e svakakvih $oja, u e$ele =empere s o!romnim kra!nama, kapute koji su se vukli po suhom jesenjem li><u i one kratke koji su otkrivali $u$re!e i prepu>tali ih utjecajima le enih isto;nih vjetrova koji su jo> uvijek stizali iz Si$ira i njema;ke !ospo?e ;inili tako za$rinutim za $u u<nost Svijeta" %ne su mislile a sti=u komunisti i njihove stra>ne =ene, $aca;ice kla iva i komesarke koje se ne namiri>u par(emom ne!o se napare na loncem punim kiselo! kupusa" Nisu znale, nisu imale pojma a u 3u!oslaviji neke nujne komunistkinje, ru!arice iz osnovnih or!anizacija u ru=eno! ra a, preko starih novina kopiraju krojeve iz Burde i pre svako novo !o i>nje o$a pretvaraju se u !ospo?e, nje=ne i tihe slavenske vile sa =ivotima o hilja u snova" Sa cipelama je $ilo malo te=e" -o se nije uvozilo, niti se mo!lo kopirati iz njema;kih mo nih ;asopisa, pa se kupovalo u Alpini, 'eku i Qimeckom" Me?utim, kako je ju!oslavenska in ustrija o$u<e $ila i ostala, uz in ustriju namje>taja, poslje nji $astion real+socijalizma koji nije sru>en sve ok krajem osam esetih nije li$eraliziran uvoz cipela, tako su prave !ospo?e $ile osu?ene a sakrivaju svoje no!e po stolice ili a kupuju sumnjivu >vercovanu ro$u iz -rsta" Doma<e =enske cipele po;etkom se am esetih iz!le ale su kao a ih je izajnirao $u!arski sin ikat >kolskih ;ista;ica i kao a je o sve!a ipak najva=nije a o$ro =uljaju i a >to u=e traju" 'roces raz!a=ivanja cipela u =ena je trajao skoro onoliko koliko su trajale i same cipele" Dakle, najmanje vije sezone" Svaka !ospo?a nosila je vatu u ;arapi, a u toalet nije o lazila a $i popravila >minku ili a $i na$rala lju$i;ice, ne!o a zalijepi novi hanzaplast na sva ona $olna mjesta koja su pokazivala u kolikoj su suprotnosti socijalisti;ka in ustrija o$u<e i =enska anatomija" U ta vremena nije se i>lo kozmeti;arima, ne!o su pe ikeri $ili ti koji su sre?ivali =enski svijet i vra<ali mu na u u $olju sutra>njicu i po$je u tijela na prolazno><u" Brojale su se na stotine hilja a sve kurje o;i socijalisti;ke =enstvenosti, ste;ene o lo>ih cipela, ali su svi !ovorili a je to po naslje noj liniji" Ka je no!a ana sti!nu talijanske cipele, pa jo> i oma<a in ustrija po;ne razlikovati lju sku no!u o rveno! mo ela lju ske no!e, ta a nikome ne<e pasti na pamet ! je se iz!u$ila ta naslje na linija i za>to =ene vi>e ne o laze ko pe ikera" -a a <e i =enski !ospo ski po!le na svijet postati ontolo>ki ruk;iji) U ona vremena pe ikeri su ih oslo$a?ali $ola, a anas ih kozmeti;ari oslo$a?aju ru=no<e" Bol je stvaran i nitko !a $ez velike potre$e ne izmi>lja, a ru=no<a je naj;e><e (ikcija i utvara, him$a i himera koja nije na licima =ena ili mu>karaca, ne!o je u!lavnom u nevoljenim i usamljenim u>ama onih koji !le aju ili onih koji su !le ani" Ali to je ve< mu rovanje za koje nemamo vremena, jer $i nam mo!ao po$je<i onaj trenutak, one sezone u kojima su po ulicama na>ih !ra ova prolazile !ospo?e s licima koja su sakrivala $ol tih stra>nih cipela" 4o ina ./E8" i ./E." u mo i su $ile patkaste cipele u=asno visokih peta i e$elih ?onova, =ivih $oja, naj;e><e lakirane" -aj lak pucao je s prvim ki>ama, kao a je $io na;injen o >e<era, i ta a su se prave !ospo?e po;injale razlikovati o ru!arica" %ve ru!e poku>avale su popraviti ispucali lak, premazivale su cipele nekakvim ljepilima ili su je nostavno i!norirale stvar, ok su !ospo?e svoje propale cipele trpale u kutije i o nosile ih na tavane" Ne zna se za>to su to ;inile, ali vjerojatan o !ovor je a im je $ilo te>ko $aciti ne>to >to su tako skupo platile i >to je propalo i prije ne!o >to su !a raz!azile" U tom strahu o vi>ka oholosti $ilo je sa r=ano njihovo !ospo stvo, pa nije ;u no a <e se je nom tako $rzo priviknuti na siroma>tvo i =ivot $ez mo e, $ez Burde i $ez na e a <e im netko vratiti ljepotu ili otkloniti $ol" Na !lavama su tih sezona nosile one o!romne pun?e koje su ta a stvarno $ile mo erne, nije $ilo =enske !lave $ez pun?e, a kasnijih !o ina i ecenija te pun?e s po;etka se am esetih postat <e o$ilje=je =ena lo>e! ukusa, ru=nih >kolskih irektorica, kom>inica koje jeci $u>e lopte ka upa nu u njihovo vori>te te Jova"ke Bro&, koja je iz na>ih socijalisti;kih =ivota nestala pre je nu turneju po Sovjetskom savezu, Kini i Sjevernoj Koreji, koju smo pratili srca punih na e i lju$avi prema ;ovjeku koji je putovao umjesto nas" P EDZ0DNJ0 /T 0NI*0 Ka $i u>li u neke !o ine i postali o;evi o rasle jece, prestali i<i na utakmice, postali veterani u ra ni;kim savjetima svojih pre uze<a i prestali planirati !o ine koje olaze, ka $i se sasvim uoz$iljili, pustili

stomake i po;eli ih nazivati $ojlerima, ka se vi>e nisu $rijali viken om i ka $i im iz u>iju i noseva izrasle e$ele crne lake, o;evi su je no!a ana Osloboenje po>li ;itati o pre za nje stranice" Ne znaju<i, ta a su u>li u svijet mrtvih, iz koje!a <e iza<i tek ono!a ana ka a ih vi>e ne $u e i ka a se njihova stro!a i oz$iljna lica pojave na pre za njoj stranici, tamo ! je se po;iva samo je an an, ali je taj po;inak, pokoj i rahmet, najva=niji etalj svake posmrtne $io!ra(ije" Sve >to nakon to!a slije i je u!o ponavljanje, pravilno ritmizirana mantra sje<anja, pretvaranje tu!e u osa u i za$orav" 're za nja stranica $ila je mjesto na kojem su se poslje nji put sretali stari poznanici" 1i?ali su se tamo >kolski ru!ovi, oni koji su $ivali iz!u$ljeni po ;etr eset !o ina, a on a je no!a ana vi i> a su sve vrijeme =ivjeli u ovom !ra u, a su vam se putovi svako nevno presijecali, u!o ste se mimoilazili, sve ok se na kraju niste na>li) je an mrtav, a ru!i =iv" %tpuhivali su na takve scene o;evi, palili novu ci!aretu, !ovorili + eh, >to ti je =ivotI Nitko ih nije shva<ao, jer im nitko u tom ;asu nije mo!ao $iti ovoljno $lizak" Do nekih !o ina ne zna> kakva je zapravo smrt, sve ok pre za njom stranicom ne po;ne u u!oj koloni stupati tvoja raja" &o?eni >ez esetih tu su stranicu ;itali iz ;iste zaje$ancije" Z$o! one naivne posthumne poezije, primijenjenih stihova koji su tre$ali o;arati naj u$lju tu!u, a $esramnoj mla osti $ili su smije>ni" -ako je te>ko nau;iti rije;i a se pona>aju tu=no, pou;avala je pre za nja stranica, ali nije $ilo onih koji $i $ili pou;eni" %;evi su otpuhivali lamente na =ivotom, sinovi su se smijali, a je inom novinskom stranicom koja je tiho slavila anonimnost promicala su lica Sarajlija i Sarajki, prevarenih lju i koji su se je no! sasvim o$i;no! ana slikali za li;nu kartu ili paso>, ne znaju<i a <e te (oto!ra(ije $iti pre o;ene svekolikom !ra?anstvu kao ne vosmisleni okaz njihovih smrti" Da su znali a se slikaju za vje;nost, vjerojatno $i slo=ili ru!a;ije izraze lica, oz$iljnije, o !ovornije, $ez na e i velikih o;ekivanja, izraze lica namijenjene Bo!u" 3e no!a ana, na op<e zaprepa>tenje !ra?anstva i u=as o;eva, na pre za njoj stranici pojavilo se lice >iroko osmijehnuto! ;ovjeka, o;ito posve<enika o$re kapljice, koji je u esnici, poput tro(eja, r=ao visoko uz i!nuti pile<i $atak" 'ro<i <e !o ine i nitko nam ne<e vjerovati, rekao je netko o onih iz >ez eset i neke, izrezao o$avijest o smrti nasmijano! $ekrije s $atakom i spremio je u nov;anik" #z perspektive ove povijesti, $io je to historijski okument prve kate!orije" Sva>ta se taj an pri;alo po !ra u" -e kakva je to (amilija koja je svo!a mrtvaca mo!la tako osramotiti, te kakvo je to Osloboenje ka takve stvari uop<e opu>ta, te kako li se samo osje<aju poro ice mrtvaca koje su u prvom novinskom susje stvu s tim $atakom, te u >ta se to svijet pretvorio ka nas s novinskih stranica !le aju vampiri""" Ali ve< nakon se am ana nitko se, osim onih koji su se smijali, nije sje<ao ;ovjeka koji nas je o svojoj smrti s (oto!ra(ije izvijestio u naj$oljem mo!u<em raspolo=enju" Smija;i su !a pamtili, ponavljali nje!ovo ime i slavili kao !ra?anina kojem se omaklo a u smrti postane veliki" 3e li se omaklo njemu ili nje!ovoj o=alo><enoj (amiliji* Na to pitanje, naravno, ne<emo prona<i o !ovor, ali je lijepo i utje>no vjerovati a je neki Sarajlija, shvativ>i kako mu se $li=i smrtni ;as, nare io svojima a vascijeli unjaluk o tom o!a?aju, ;im za nje!a o?e vrijeme, izvijeste onom najljep>om, naj ra=om i najnasmijanijom slikom" Slikom potpune i nepomu<ene sre<e, a !a se po njoj pamti i a se ne za$oravi kako je $io o$ar za ru>tvo i prijatelje, o te(eri;a vremena nije imao niti a pomisli kome zlo, pa evo i pre Bo!a i e prosto u>an i ;ist, skupa sa svojim naj ra=im $atakom, pa neka mu Bo! milostiv $u e i raza$ere =ivotnu vrlinu me?u svim tim sitnim !rijesima" -e>ko je i nakon tolikih !o ina posumnjati a je ;ovjek s $atakom $io jako !rje>an" 0Z 0 Ne pitaj za>to, ali muslimanska imena $ila su ru=na" -ako su zvu;ala uhu, jer je u njima ;ulo neki zvuk o koje! je !lava $je=ala, zvuk pro>losti, pra je ovskih vremena ka a se te>ko =ivjelo, nije $ilo struje i auta, ili zvuk $latnjavih sela, >kriputavih rvenih po romanijskih ku<eraka, zvuk zime i ma!le, zvuk !ra sko! straha a <e nas netko je nom vratiti zaje ni;kom praporijeklu, tamo ! je su ovce i krave u>i je ino ru>tvo" Bilo je u tim imenima i opasno! muka koji se >irio oko o$ijeljenih minareta, neure no okre;enih, zapu>tenih i sli;nih po svojoj nepotpunoj $jelini onim velikim posavskim >ljivicima" Bilo je u tim imenima straha o razlike, osje<aja a je #stok u njima ne>to strano, aleko o na>ih =ivota i sve!a >to smo =eljeli $iti" 'o;etkom se am esetih naj;e><a muslimanska imena postala su Alen, Denis, Selma, Sa$ina, Sa$rina""" #mena iz ameri;kih (ilmova ili imena skan inavskih jevoj;ica koja su $irana po $liskosti zvuka u njima" U njima je postojala ona sasvim prihvatljiva mjera sje<anja na #stok za koju su se hvatali lju i, o;evi i majke, zaro$ljeni izme?u va stra>na osje<aja) %tpora prema imenima svojih nena i je ova i u=asa pre mo!u<no><u a svojoj jeci $iraju imena svojih kom>ija koji su vjerom i porijeklom $ili na!ra?eni za puno >iri iz$or imena" #ako su i njima stara imena, naro na i kr><anska, $ila ru=na, pa se tih !o ina malo tko nazvao -a ijom, Milo>em, #vkom, -vrtkom ili Stjepanom, njihov iz$or $io je ve<i i ;inilo se a njihova samo<a u svijetu nije tako >iroka i stra>na" A on a se ./E/" pojavila za!re$a;ka rock !rupa Azra" -o ime ne! je je $ilo zvu;no i e!zoti;no, ali u Sarajevu i Bosni o jekivalo je svojom $liskom aljinom" Malo tko $i !a ta a ao svome jetetu i $a> nitko ne $i tako nazvao svoju rock !rupu" %no >to je $ilo na>e, to nam je $ilo i najvi>e strano" Kako je Azra rasla, postajala kult je ne !eneracije, a olescentski o$razac u;enja i ;itanja poezije, prva na>a politi;ka i eolo!ija i ta;ka i enti(ikacije, tako je i zvuk njezino! imena mijenjao svoja zna;enja" Uho se na nje!a privikavalo i $ivalo mu $liskije s neke posve neo;ekivane strane" Nismo mislili a je Azra muslimansko =ensko ime, niti smo ije nu Azru iz razre a, a $ilo ih je jer smo ro?eni nevinih >ez esetih, na $ilo koji na;in i enti(icirali s novim zvukom njezino! imena" &ije; Azra ;ula se na va sasvim razli;ita na;ina, ovisno o to!a ozna;ava li =enu ili rock !rupu" Ali ipak je ;injenica a je preko za!re$a;ke Azre zapo;elo sarajevsko mirenje s muslimanskim imenima" Da smo ruk;ije =ivjeli, a nas na kraju nije u$ilo u pojam i a nije $ilo rata i sve!a ono! >to je o

rata ovelo i z$o! ;e!a taj rat nika a ne<e $iti ispra<en iz na>ih =ivota, cijela je pri;a mo!la $iti o$ojena na neki pitomiji na;in" -o >to su nam muslimanska imena $ila ru=na, mo!lo nam je anas $iti smije>no, kao >to je o$rim Vesima smije>na cijela njihova povijest, svaka za$lu a i svaka mo a" Da nije $ilo rata, anas $ismo !ovorili o ro iteljima koji su kupovali kapute po mo i, !ovorili na!laskom za koji su vjerovali a je za!re$a;ki i $eo!ra ski, svojoj jeci avali imena iz (ilmova i, sve u svemu, $ili samo malo luckasti" Ljep>e $i to $ilo, i prave nije" -aj sram i za$orav stvarnih motiva te>ki su kao najte=a novem$arska ma!la i kao epresija lju i koji je no!a ana shvate a su =ivot ulu o utukli, a a za novi vi>e nemaju vremena" Ka a o rastu anas ro?ena jeca, svi ti Muhame i, Mehme i, Zvonimiri, Borne, 3ovani, #smeti, 9am ije, u mo i <e $iti neka ru!a imena, ali oni ne<e u ;u u !le ati je ni ru!e, niti <e misliti a su im ro itelji $ili malo $lesavi" Ako Bo! a i ako postanemo $ijeli Svijet, o$ri Svijet, $it <e tako" #me je znak, ni o$ar, ni zao" #menovanje jeteta estetski je ;in, a =ivot s imenom stvar je in ivi ualne etike" #mena nas nika a ne<e u;initi ni $oljim, ni lo>ijim lju ima" 30V0 -amo ! je ulica :a ila 3ahi<a Qpanca sije;e Drvarsku, u prizemlju z!ra e na u!lu, $io je (rizerski salon 29ava2" Se am esetih !o ina tu su na (rizuru olazile mejta>ke !ospo?e, u!lavnom one zrelije o$i, nane pre o lazak sinovima u Beo!ra , u ovice na an ka a su se sinovi vra<ali iz vojske, $ake koje <e sutra o vesti unuke prvi puta u >kolu, stare i ostavljene majke u na i a <e im po;etkom juna jeca o<i iz Li$ije te lokalne mahalu>e, najmanje je nom se mi;no + one su olazile ne toliko z$o! (rizure, koliko z$o! ru>tveno! =ivota, uvi a u tu?u nesre<u i sve one stra>ne poro i;ne tajne na kojima je Mejta> =ivio i z$o! kojih je nje!ova strmina katka jelovala kao kosmi;ka kazna svakome tko je uz$r o morao ponijeti neku tu!u na u>i" 9ava je $ila, pristojno re;eno, je na opse=na i op>irna =ena u $orosanama i (rizerskom mantilu" Mo!la je imati ;etr eset, kao >to je mo!la $iti i $lizu >ez esetoj" Lju ima u uni(ormi ili onima s misijom, o(icirima, ho =ama, popovima, portirima, ali i (rizerkama, oktoricama i me icinskim sestrama, ;esto je te>ko procijeniti !o ine" %ni nisu kao ru!i lju i, jer osim $iolo>kih ;injenica, !o ova vi ljivih na licima, o njihovoj starosti !ovori i ne>to ru!o, ne>to >to je u su>tini njihovih poslova i njihovo! poslanja me?u nama) %$i;nim smrtnicima koji smo uvijek, na ovaj ili onaj na;in, zato;enici njihovih pro(esija" -i lju i ulijevaju vi>ak strahopo>tovanja, ;ak i on a ka a nemaju svijest o svojoj pose$nosti, jer ih mi ru!a;ije !le amo" Eto, zato je pose$na $ila i 9ava i zato nam je anas te>ko procijeniti njezine !o ine" Svaka (rizura se zvala 2hla na trajna2, kao >to <e se nekoliko !o ina kasnije svaka zvati 2(eniranje2" 9avin, kao i svi ru!i (rizerski saloni to! vremena, na aleko je zau arao na hi ro!en i neke ru!e kemikalije" % to! vonja !ori je $io samo smra sumpora i ma!lajske Natronke, ali =ene na to nisu o$ra<ale pa=nju, ne!o su hra$ro kro;ile u salone za uljep>avanje i iz njih izlazile s o!romnim (rizurama, anas takvu ima samo mama Simpson, nalakiranim kao parketi u novo!ra nji i svjetlucavim kao no<no more puno planktona" #li su izlazile, sije e na>e $ake i nene, i je ne i ru!e !olo!lave jer je !olo!lavo $ilo i vrijeme, s (rizurama koje su se prelijevale u azurnim i lju$i;astim $ojama ehotona" Nisu $ile ta ljep>e ne!o ina;e, ali se znalo a su se za neko!a tako ure ile, >to je $ilo va=nije o svake ljepote" 'retho no su sje ile po hau$ama, ure no razvrstane u va re a, usre zujanja ventilatora i vrelo! elektri;no! aha ;itale su Prakti$nu ?enu i 3adu i ;ekale a 9ava o?e i oslo$o i ih zato;eni>tva" 'rizor =ena po hau$ama, po!otovo onih starijih, uvijek ti se ;inio pomalo sramotnim i mislio si a $i $ilo u re u ka a $i ih sakrivali o po!le a prolaznika, kao >to su o po!le a sakrivene lije;ni;ke or inacije" U se am esetim $ila je to tipska slika spola + =ene po hau$amaI + jer nika a po hau$om, $arem u Sarajevu, nije vi?en mu>karac" #ako je onaj mu>ki salon, prekoputa kina &omanije, u va svoja u!la, na po;etku i kraju u!o! niza o!le ala imao po je nu hau$u" Dok si $io ijete, i tu su te ovo ili na >i>anje, te su ti hau$e jelovale kao prijetnja" Ako se $u e> $unio, mo!ao $i zavr>iti po hau$om" %sramo<en" :rizerski salon 29ava2 postojao je ok !o su u Sarajevu postojale mahale i !ra ske ;etvrti" Ka a se !ra stopio u je instvenu cjelinu, ili $olje re;eno + vije cjeline, o Marin vora i o Marin vora, nestala je i potre$a za mejta>kim =enskim (rizerskim salonom" Na (rizuru se po>lo u ru!e ijelove !ra a, a nenama i $akama su ku<i po;ele olaziti samostalne (rizerke koje su se reklamirale preko o!lasa" Sa so$om su onosile specijalne prenosne hau$e i mu;ile na>e stare u njihovim nevnim $oravcima" :rizerski salon prestao je $iti mjesto ru>tveno! o!a?anja, preno>enja i interpretiranja mejta>kih tra;eva i o!ovaranja onih koji su svoje =ivote ;uvali iza e$elih zi ova" Nakon %limpija e izmijenjen je koncept !ra a, Sarajevo je o otomanske i austrijske ;ar>ije po ijeljene na ijelove koji su imali zase$ne in(rastrukture, postalo otvoreni !ra s trolej$usom, plinskom mre=om i u>minkanim (rizerskim salonima" Uskoro vi>e ni hi ro!en nije smr io jer se usavr>ila tehnolo!ija proizvo nje =enske (rizure" -ako je nestao salon ko 9ave, kao >to su nestale i esetine ru!ih, anas $ezimenih, kroz koje je pro>la smije>na ljepota pro>losti po hau$ama" /0 0JEV/4E TI;INE % ve e li te je nom put na #stok, na?e> li se u zen+koanu pre nekim o$rim in ijskim e om koji ijeli >amare z$o! po!re>nih o !ovora, upita li te neka nujna neznanka iz kolo vorsko! restorana u :rank(urtu ili ti samom o?e a se poku>a> sjetiti najmirnije! trenutka svo!a =ivota i najti>e ti>ine koju mo=e prire iti svijet, samo se sjeti onih pola sata pre jutro, ljeti je to $ilo oko pola ;etiri, a zimi oko pet, nulte, .//G" !o ine" No<no !ruhanje minulo je, jutarnji napa i jo> nisu po;eli5 ti>ina je kao a su kro>nje neke velike >ume, neko! parka, ispunjene slavujima i raznim rajskim pticama koje ne pjevaju jer u=ivaju u ljepoti ti>ine, u=ivaju u onoj vrsti mira kojoj $i se za;u io i sam Bo!, samo a je slu;ajno me?u nama, nesvjesnima i

oslo$o?enim o svih $ri!a i potre$a, pretvorenim u ;isti =ivot" Ka a $i znao opisati tih pola sata, izmamio $i osmijeh in ijsko! e e, kolo vorska neznanka sjetila $i te se uvijek ka joj $u e te>ko, a ti $i vratio se$i taj osje<aj, neopisiv i $esmrtan, koje! vi>e nika a ne<e> o=ivjeti, zna> toI, jer vi>e nika a tvoja u>a ne<e $iti tako prazna a o jekuje kao ;isto sre$ro" Br$ljavci $i kazali kako je u=as imao neki smisao ako je tih pola sata postojalo kao takav u=itak uha i ceremonija potpune lju ske sa$ranosti, molitve $ez !lasa, vjere i sa r=aja, ali ti ne>to takvo, naravno, ne<e> re<i, niti <e> pomisliti, niti <e> ru!ima opustiti a pomisle ako te sa a slu>aju" &u=no i stra>no nemaju nikakvo! smisla, niti postoji ono >to $i ih oprav alo ili >to $i olak>alo patnju svijeta" &ije; je o tome a su se u ;ovjeku izo>trili osje<aji, te !o ine i pre takva jutra, pa $i $ilo lijepo ka a $i ih sam, $ez velike muke, opet mo!ao izo>triti kao >to je ra!o ijete o>trilo olovku potpuno samo u >kolskom razre u ;ekaju<i a se ostali vrate sa (izi;ko! + ijete je $ilo oslo$o?eno jer je upravo pre$oljelo >arlah" -ih pola sata ti>ine pre zoru, to stanje svijeta i stanje u>e, $ilo je, a a to nisi znao, veliki (inale procesa koji je zapo;eo nekoliko !o ina ranije, u vrijeme ka a su se ani prestali zavr>avati s no<ima i ka a se =ivot lju i pretvorio u niz nepravilnih sinkopa koje vi>e nisu priznavale ni $iolo>ka, ni ru>tvena pravila po kojima se anju o!a?alo sve, a no<u $i se sve o maralo" No<u je .//8" i .//." slutilo na vojne u are, as(alt je u jo> uvijek mirnim !ra ovima strepio pre !ru$ostima tenkovskih !usjenica, iza u!a>enih prozora sarajevskih ne$o era vije po vije su ta;ke uhansko!a =ara me?uso$no tiho raz!ovarale o poslje njim =ivotnim pitanjima) Qto <emo i ! je <emo ako no<as po;ne* -ako je to ta a iz!le alo" 3utra su onosila olak>anje jer ni>ta nije po;elo" 'rvi o!a?aj o koje! je sve po;elo, onaj ka a je na>a no< prestala $iti o$ra no<, ;ini se $analnim ka a mu samo spomenemo ime) Vetrnaesti kon!res SK3" Zar je tako ne>to mo!lo mijenjati na>e =ivote i pravila $iolo>ko! i ru>tveno! (unkcioniranja na>e! svijeta* Lu o, stvarno lu o, ali to ne>to se stvarno tako zvalo" Na>li su se komunisti iz cijele 3u!oslavije, najavljeni su ratovi, stvorena je varljiva na a a ih ipak ne<e $iti, a on a je o>la no< u kojoj se o toj na i o lu;ivalo" Sje io si ispre televizora i rhtao, po to$om se ijelio !ra u olini, vi io si !a kroz svoj crni prozor" 'olovina Sarajeva je jo> uvijek spavala o$i;nim lju skim snom, a ru!a je polovina $ila kao ti) 're televizorima i s po!le om na Vetrnaesti kon!res SK3" Banalna istina" Banalna nesre<a" # na kraju $analna tra!e ija" Svaka prava tra!e ija, lju$avna, r=avna ili naro na, imala je $analan za;etak" 'o;ela $i iz !luposti ili iz sasvim prosje;ne po losti, one koja u o$i;nim =ivotima nije vrije na spomena, po;ela $i samo onako kako ve< po;inju pri;e koje se naj;e><e i ne nastave, po;ela $i prije ne!o >to je itko znao a $i mo!la po;eti" Kao Vetrnaesti kon!res SK3" % te no<i vampiri su =ivjeli u u>ama ra!ih" Ka +ta svatko je ulazio u svoj strah i po;injao =ivjeti kao a no<i vi>e nisu za spavanje i kao a ;ovjek spava samo zato >to je sla$ i nemo<an, a ne zato >to je o$ro spavati i tako ijeliti svoj =ivot na ane" :inale to! u=asa $ile su sarajevske pre jutarnje ti>ine" Samo iz u=asa mo!lo se stvoriti takvo $la=enstvo koje! se na kraju i ne usu?uje> samo tako prizivati, jer nisi vi>e si!uran postoji li" #li se samo tje>i> u tom zen+koanu" P OD0V0H LOZOV0 Da je o Sarajeva iz tih !o ina ostao spot, crno+$ijeli s !eometrijom koju crta proljetna svjetlost, $arem kroz je an ka ar pro>ao $i !r$avi pro ava; lozova s poluraspa nutom ko=nom tor$om u je noj i kamperskim stoli<em na rasklapanje u ru!oj ruci" Bezimen, kao >to je u principu $ezimeno sve o ;emu se ne>to ima za re<i, ali se ne ka=e nika jer ti se ne a tra=iti mjesta za pojave koje za so$om nisu ostavile imena, taj je ;ovjek =urio najvi>e o svih" @urnije! nije $ilo u !ra u" #li je $je=ao o ru=nih po!le a, naivno kao >to se $risanim prostorom $je=i o kapi ki>e, ili je $io nervozan, ili je svoj posao preoz$iljno shva<ao, ili mu je !r$a na le?ima iktirala $a> takav ritam ho a" Svaki razlo! je mo!u<, ali nika a ne<emo saznati istinu, jer nas nije ni zanimala sve ok se pro ava; lozova nije preselio iz stvarno! svijeta u svijet na>ih u>a" Neka nas se nije ticao, a sa a nam ne ostaju in(ormacije o njemu, ne $i li smo !a napokon uklopili u sliku o !ra u, smirili !a i na>li pravi smisao nje!ovo! pojavljivanja u tom ima!inarnom sarajevskom spotu" -aj ;ovjek nije mo!ao po i<i !lavu ok $i ho ao" 4le ao je u as(alt, ne! je izme?u svojih $rzih no!u, a ako $i !a netko poz ravio, uzvra<ao je po!le om koji $i tek malo svrnuo ulijevo ili u esno, valj a kao sitan i svakako ne ovoljan poku>aj a poznanika uvjeri kako !a je vi io, prem a je polo=aj !lave sarajevsko! ho a;a uvijek ostajao takav a o$jektivno ni>ta nije mo!ao vi jeti osim as(alta po svojim no!ama" U nekoj svetoj invokaciji ili u nekoj sli;noj knjizi $o=anskih prijetnji si!urno $i $ilo re;eno a je taj ;ovjek z$o! ne;e!a, neko! !rijeha, $io ka=njen, ali o$ro znamo a nije tako" 3e nostavne su istine o ovim =ivotima, je nostavnije i o istine o !ra u u kojem su otrajavali, a one se svo e na pri;u o $ezrazlo=nim nesre<ama i $olestima, je;acima koji su o rastali u $o!alje i malim velikanima kojima se ni imena ne znaju, niti ih je na $ilo koji na;in o irnula povijest, ali su po njihovim stopalima i u njihovim ste!nutim >akama stvarani okviri za ime Sarajeva" -aj mali !r$avi pro ava; lozova $io je Sarajevo" Danas to zna> i na a> se a ima i ru!ih koji znaju" Umjesto svih onih olimpijskih plakata, umjesto 1u;ka, !lamuroznih prizora !ra a koji !ori, raz!le nica s vizurom 1ije<nice, umjesto sve!a ono! >to u muzejima i !alerijama jest slika, mo!la $i stajati samo velika crno+$ijela (oto!ra(ija to! ;ovjeka kako =uri ili kako sje i ispre Qipa a u -itovoj ulici za stoli<em punim lozova i napokon je u stanju malo po i<i po!le i vi jeti lica lju i koji prolaze" #spo te slike, ili $olje + tih slika, pisalo $i Sarajevo, nekim o$i;nim slovima, $ez ikakvo! cop;ri"!ta i o$ja>njenja, kao tajna >i(ra i znak za one koji mo!u razumjeti, one koji pamte to! ;ovjeka i znaju a je $io postojan u vremenu, $ezimeno ime !ra a, trajan i va=an kao >to su trajne i va=ne $ile z!ra e oko nje!a i as(alt po nje!ovim no!ama" Ka a je nom $u u !orjele te z!ra e, =alit <e> ih kao >to se =ali vlastita prolaznost, ali kao >to nika a ne<e> =aliti za pro ava;em lozova koji je je no! ana je nostavno nestao"

A koliko je samo sre<e svako!a ana le=alo na nje!ovom stoli<uI %ni koji su kupovali te lozove o$ro to znaju" Njihove sre<ke nisu ni>ta o$ijale, ali o$itne su $ile sve one koje su ostajale, jer ih nisu znali pro$rati ili je nevi ljiva ruka po zasluzi raspore?ivala kome je su?eno a o sre<e o?e na najje nostavniji i naj$analniji na;in) 'reko novca i to $esposleno!" Vovjek koji je takvu sre<u pro avao $io je pouz an kao stari 9aron, la?ar koji s je ne na ru!u stranu prevo i u>e kojima je istekao zemni rok trajanja" 'ro avao je ne>to >to ru!ima tre$a, a ne ono >to je tre$alo njemu" Sretan ili nesretan, !r$avi tr!ovac sre<kama nije $io taj za koje! <e> posumnjati a novac mo=e promijeniti i nje!ov =ivot i a svi ti lozovi i njemu isto vrije e" 'ostoji vjerovanje a $o!alji onose sre<u i a o ir njihove !r$e ispunjava =elje" -o vjerovanje vjerojatno nije koristilo u poslu sarajevskom pro ava;u lozova, ali anas, nakon >to su !o ine pro>le i nakon >to nje!a vi>e nema, pa mu ne mo=emo pokvariti posao, valja re<i a se ra i o je nom o naj$esmislenijih i najokrutnijih pu;kih vjerovanja" %krutno je jer u tu?oj nesre<i nalazi klicu vlastite sre<e, a $esmisleno je jer polazi o pretpostavke a !r$av ;ovjek mora $iti nesretan" Sarajevski pro ava; lozova, onaj koji je =urno prolazio kroz na>e =ivote i po ;ijim se po!le om u sliku pretvorio svaki milimetar sarajevsko! as(alta, mo= a je $io sretan ;ovjek" &azlozi nje!ove, kao i $ilo ;ije sre<e zaklju;ani su iza se am $rava, pa se o njima nika a ni>ta ne sazna" Samo se nesre<a vi i" Samo nesre<a ima $ez$roj o$lika, vrsta i imena i o njoj rijetko postoji tajna" Zato ;ovjek katka i kupuje lutriju" Da otkrije prazan loz i pona a se kako je u njemu sva nje!ova nesre<a" ;03 3e li to $ila ki>a, >ta je to $ilo, ali u!lavnom ne>to je omelo Di%itrija Bje'i(u a u?e u knji!u rekor a i!raju<i najve<u >ahovsku simultanku u povijesti" Me; se tre$ao o r=ati u parku ispre poslovne z!ra e Svjetlosti, pozvani su novinari iz velikih svjetskih novina, (ormirana je komisija koja $i potvr ila rezultat, ali sve je na kraju propalo, sru>ilo se i na kraju se utopilo u crnoj rupi za$orava, tako a anas vi>e ne znamo za>to Bjelica nije sru>io svjetski rekor " -aj neo$i;ni ;ovjek, veliki sportski novinar i (aca za koju je znalo pola zemaljske ku!le, uskakao je u samrtni;ku so$u staro! !olmana a s njime napravi poslje nji intervju, u nje!ovom stanu je no<io 0"ato'ij 4ar$ov ka a $i posje<ivao 3u!oslaviju, veliki Mi-ai' Ta'j $io je nje!ov o$ar prijatelj Mi>a""" Svako!a je Dimitrije Bjelica znao, svjetski novinar u na>oj maloj zemlji i neka vrsta 1ase S" -aj;i<a u na>em malom !ra u" Bo! zna je li Bjelica (olirao i >ta je o nje!ovih pri;a $ila istina, a >ta neprovjerljivo hvalisanje, ali je ;injenica a su mu vjerovali oni o ;ije! vjerovanja ;ovjek mo=e imati koristi, pa je Bjelica uspio utemeljiti i svake !o ine or!anizirati velemajstorski >ahovski turnir u Bu!ojnu, najve<u tra icionalnu sportsku mani(estaciju koju Bosna pamti" Na nje!ovo ime olazili su nam svjetski >ampioni" Nakon je no! sramno! policijsko! procesa, vo?eno! u koor inaciji partijsko! sekretara 1u&i"e i repu$li;ko! $ez$je njaka ;ki$i"e, Dimitrije Bjelica je pre novu ./6E" !o inu po$je!ao !lavom $ez o$zira iz Bosne i Sarajeva, a se u ovaj !ra vi>e nika a ne vrati" # tu je zavr>ena pri;a, Bjelicina sa Bosnom i $osanska s Bjelicom, iza koje su se, istina, pre ratnih i ratnih !o ina vukli i neki repovi, ru=ni i ne ostojni spomena, pa ih ova o$ra historija niti ne $ilje=i" 'ri;a o Dimitriju Bjelici i propaloj simultanki, $u!ojanskom turniru i naj$oljim >ahistima svijeta koji su na Var>iji za!le ali >ahovske !arniture, ra na>ih vrije nih zanatlija, na kojima nije na (i!ura nije $ila nalik ru!oj i nije no polje nije $ilo je nake veli;ine kao susje no ili su u ra njama Bosna(olklora primje<ivali ure nije i skromnije !arniture, ra (o;anskih ro$ija>a, ta pri;a o ;ovjeku koji je $io velemajstor misti(ikacije, pa je >ampionima znao izmisti(icirati i Sarajevo, svoj smisao i razlo! nalazi u ;injenici a je ovaj !ra $io ovoljno okon, a nje!ovi stanovnici pametni i $esposleni, a se sasvim slo$o no mo=e re<i kako je u njemu o i!rano vi>e >ahovskih partija, onih ka(anskih, u poslje njih pe eset !o ina ne!o u svim ru!im ju!oslavenskim !ra ovima zaje no" %n a je na neki na;in i normalno a je Bjelica $a> u Sarajevo ovo io -alja i Karpova i a je $a> tu stvoren mit o >ahu kao op<e ru>tvenoj i!ri, na re?enoj svim ru!im i!rama, je inoj i!ri uz koju je mo!u<e piti i meziti" Nakon Bjelice i zlatnih !o ina Bu!ojna, usre rata i u vremenima ka a su $osanski >ahisti, potpomo!nuti lju ima koji su se $a> htjeli osje<ati Bosancima, o>li o svjetskih olimpijskih vrhova, pojavio se ;ovjek u mno!o ;emu razli;it o Dimitrija Bjelice, ali je nako va=an za ovu povijest i njezinu >ahovsku pri;u, ako ne i va=niji jer je stizao iz pusto>i, $ez planetarnih zaslu!a, propusnica za velike $ankete i kraljevskih i pre sje ni;kih vizitkarata" 'ojavljivao se kao >ahovski %liver -Sist, kao opunomo<eni pre stavnik carstva za$orava, netko ko!a $i s no!e na no!u najra ije sa ovo! svijeta i iz =ivota iz$acio svaki vi?eniji !orila i iz$aciva;" Nje!ovo ime je Niko!ije /toja"ovi" Nika a nije po$ije io na nekom >ahovskom turniru, nika a ne<e postati velemajstor, nika a za nje!a ne<e znati oni koji $u u sastavljali >ahovske enciklope ije, niti <e ;ak i u sarajevskim prilikama Niko ije ika a $iti veliki >ahist" Ali kako >ah nije samo i!ra ne!o je i na;in =ivota, a meta(ora >aha se ne razrje>ava samo u pri;i o ratu izme?u va kraljevstva + sve o smrti je no! kralja, ne!o u svemu tome le=i i primisao o plemenitosti viteza i veli;ini onih koji u>om !ra e svijet, tako je i Niko ije Stojanovi< je an o najva=nijih, ako ne i najva=niji lik $osansko! i sarajevsko! >aha, vitez svih vitezova, >ahovski Don Uuijote" HE/I 4o ine, ;u ne !o ine" -amno je $ilo iza isto;nih !ranica" Njihovi srp i ;eki< $ili su nekako ruk;iji o na>ih srpa i ;eki<a" 'ostojala je neka sitna razlika u izajnu, $oji i o$liku, oku neprimjetna, ali srcu i !lavi jako va=na" %ni su $ili ne>to sasvim ru!o, ru!i lju i, aleki o nas, ru!i komunizmi, ispunjeni nekim stra>nim tajnama s kojima mi nismo =eljeli imati veze" Na> je komunizam vi>e $io na;in =ivota, o$lik na>e $ez$ri=nosti

i na;in na koji smo >titili svoje $o!atstvo i $la!ostanje" 3esmo li zaista =ivjeli u $la!ostanju* -o ne zna>, ali anas ti se ;ini kao a jesmo" A oni su $ili siroma>ni" # ru=no o jeveni" Bezo$li;ne sive >to(ane hla;e, rumunjski =ins koji je iz!le ao kao o >tampan u velikim kancelarijama, preko onih jastu;i<a na koje se otiskuju >tam$ilji, pa one tu=ne =enske marame, vunene kape na$ijene preko o;iju i $rkovi" &ijetki =u<kasti $rkovi ;e>kih, ma?arskih i poljskih turista, njihove izvinjavaju<e !este, poluspu>teni po!le i i sram" -i lju i stra>no su se sramili z$o! na;ina na koji smo ih !le ali" -a a to!a nisi $io svjestan" Nisi to =elio primijetiti" Da, na>i sinteti;ki =emperi su o vratni, na>e !umene cipele su ru=ne, a na>i ra!i tra$anti i var$urzi nisu $a> neka mo<na o$iteljska konjica, ali, vjerujte nam, nismo mi krivi za to, znamo mi sve, vi imo, jer imamo o;i i svi?aju nam se va>a o ijela, va>e (armerke onesene iz -rsta, otamo ! je mi nika a ne<emo i<i, ali >ta a ra imo ka sve to nije na>a na(aka* Eto, to su !ovorili po!le i Veha na ;iji smo ra;un pravili viceve i na kojima su nam se svi?ale samo !ru i njihovih se amnaesto!o i>njih k<eri, ok smo u $ro i<ima s tomosom ;etiri oplovljavali Kor;ulu i 9var i sve one za$a;ene kamene i stjenovite pla=e na kojima se u tajnosti sun;ala sva ljepota isto;ne Europe" Kako nam $arem te ivne ;e>ke !ru i nisu !ovorile a !rije>imo* Stra>no !rije>imo ka a mislimo a smo shvatili svijet oko se$e i a imamo pravo smijati mu se" 4rije>imo ka a mislimo a smo $olji o njih, a su oni stvarno =eljeli tra$ante i var$ur!e, a se tako lo>e o$la;e jer nemaju ukusa, jer su !lupi i jer ne znaju >ta je pravi =ivot i pravi svijet koje!a smo i mi io" -ko $i rekao, tih se am esetih !o ina, a <emo je no!a ana >etati ulicama 'ra!a, $ez novaca u =epu, po erani, ru=ni i neo$rijani, sa svojim jakim $alkanskim $ra ama koje iz!le aju kao prljavi novinski raster, a a <e oko nas >etati lijepi i ure ni, $o!ati i za ovoljni, svjetski o jeveni Vesi i Vehinje" Ako nas ni ne po!le aju ili ako $u u mislili a smo ru=ni, prljavi i !lupi, ho<emo li se sjetiti kakvim smo ih o;ima !le ali, iste te Vehe, onih avnih i za nas sretnih se am esetih !o ina, ka a se njihov pre sje nik zvao 1ustav 3usak, a ime na>e! pre sje nika znao je cijeli svijet" Milost mo!u tra=iti samo oni koji su milost i pokazivali" 4ole !ru i lijepih Vehinja anas nam zna;e ne>to sasvim ru!o" U (inalu prvenstva Europe u (u $alu ./EH" i!rali su S& Njema;ka i Vehoslova;ka" Za Vehoslovake je $ranio onaj Ivo Viktor, !olman koji $i rukom $acio loptu sve o centra, a nika ju nije ispucavao no!om" %;ekivalo se a Nijemci po$ije e i nitko zapravo nije $io si!uran kako su Vehoslovaci u onim svojim smije>nim o pola crvenim, o pola $ijelim resovima i o>li o utakmice za zlato" Ali kako to ve< $iva ka a se u mitskoj $ici su are veliki i mali, Nijemcima se nije alo, pro$u ili su se s lo>om karmom, a 1iktor je $ranio >to ne $i nitko" %stalo je nerije>eno i nakon pro u=etaka, pa su izvo?eni je anaesterci" Nakon niza !olova i je no! je ino! njema;ko! proma>aja loptu je na $ijelu ta;ku postavio 0"to"i" Pa"e"ka, a o stative o stative ra>irio se veliki /e$ MaAer" 4le ateljstvo se i ta a mo!lo uvjeriti kako ne postoji !olmanov strah o je anaesterca, kao >to je to vjerovao Peter 3a"!ke, ne!o se je anaesterca $oje puca;i" Nije stra>no primiti !ol iz penala, ali je tra!e ija penal proma>iti" 'anenka je uzeo zalet i, umjesto a raspali po lopti ili je plasira aleko o MaKera, sasvim la!ano ju je potkopao i lopta je po sre ini !ola, sporo kao proljetni cvat, pre>la preko !olmana koji se $acio i pala u mre=u kao >to u ceker upa ne vje>to ukra ena konzerva mesno! nareska" 'anenka je izveo je anaesterac kao a nije Veh, kao a mu =ivot nije o$ilje=en ru=nim autima i lo>im =emperima i kao a nije u (inalu prvenstva Europe, ne!o je =ivot samo sretni san" Bio je to !ol u slavu optimizma i s njime je Vehoslova;ka postala prvak Europe" 1eliko je to) Biti ja an i $iti optimistI FI O 'o onim plavim ne$om ni>ta nije $ilo zelenije o (u $alsko! terena pre po;etak utakmice, ka $ruji tri eset hilja a lju i onim p;elinjim $rujem o koje! se je=i ko=a i ta zna> za>to se i e na utakmice" Bruj postaje ja;i, uskoro <e se prolomiti u krik iz je no! veliko! !rla, u krik mase i !las slu=$eno! spikera koji <e najaviti sastave timova, ka a na atletsku stazu izlazi ;ovjek u kaputu, u aljini sitan kao olovni vojnik, a oko vrata mu $lje>ti >al, naj$jelija stvar koju si vi io nakon snije!a, >al oko vrata Miros'ava-Fire B'a7evia" Bijeli >al $io je znak ele!ancije i ma!ijski sim$ol po$je e" -aj ;ovjek nika nije trenirao tvoj klu$, nje!ovi treneri $ili su stariji lju i u emo iranim A i as trenerkama, ali te je nje!ov >al op;injavao" #li su te op;injavale po$je e za koje su svi vjerovali a ih taj >al onosi" 'o$je e su $ile po mjeri lokalnih su $ina" 3e an Bla=evi<ev klu$ postao je prvak r=ave, ru!i se spasio o ispa anja iz li!e, a s tre<im nije $ilo ni>ta, jer je trener u pola sezone prestao nositi svoj $ijeli >al" Nije to $ila mo a koja je o>la iz svijeta, niti su je stvorili kreatori Alhosa i Kluza" 3e an (u $alski trener $io je zaslu=an >to su neki sarajevski mu>karci, o rasliji o te$e, nosili u!e plave i crne kapute i $ijele >alove oko vrata" Njihovi >alovi $lje>tali su u novem$arskoj ma!li, ostajali ;isti usre !usto! !ra sko! smo!a, a samo Bo! zna, Bo! i njihove =ene i majke, koliko su puta se mi;no ti >alovi i>li na pranje" -a ma!i;na ele!ancija ;inila se vje;nom" Kao a nika a ne<e iza<i iz mo e" 3o> u!o nakon >to je Miroslav+Wiro Bla=evi< o $acio svoj talisman, na sarajevskim su se ulicama mo!li vi jeti ti $ijeli >alovi" # nitko ne zna koje su zime kona;no nestali" Ne $i ih se ni sjetio a trener svih !o ina nije ostao tu, ne! je u $lizini, i a pri;a o njemu nije o re ila tvoj =ivot" U vrijeme ka a si na najzelenijoj zelenoj poza ini prvi put u!le ao Wirin $ijeli >al, ti nisi ni znao a je Wiro Bosanac" Nje!ova karijera se pretvorila u orijentalnu $ajku" Na voru staro! tiranina, vla ara ;ije je lice $ilo o vratno cijelom svijetu, osim nje!ovim po anicima koji su to lice !le ali ruk;ijim o;ima, Wiro je postao vorska lu a" Bio je to o$ar posao za ono! tko zna tajnu vla arevo! srca" Stari tiranin je mrzio lju e) po>tare, tapetare, in=injere, $u$njare, oktore i urare, ali je vi>e o sve!a i svih mrzio muslimane" Za tu mr=nju nije imao nekih pose$nih razlo!a, uostalom + za>to $i muslimani $ili $olji o po>tara*, ali po>tari $arem onose pisma, a ;emu muslimani slu=e, on to nije znao" 'a ih je mrzio e(ikasnije ne!o ru!e lju e"

Nje!ova vorska lu a, Wiro, (u $alski trener iz vremena ok sve je $ilo =ivot, ra io je pasjaluke, viceve i >ale, ali je o$ro znao a u je no ne smije irati) U mr=nju staro! tiranina" 'a ka si ve< lu a, sveje no ti je za po>tare, tapetare, in=injere, $u$njare, oktore i urare" Ali >ta ako stari tiranin $u e tako mrzio muslimane a o tvo! ro no! !ra a o$lak ima na;ini, jer on to mo=e, iako mu je lice o vratno cijelom svijetu* Wiro Bosanac, ta vorska lu a, takvo si pitanje nije postavljao" Nije ti u toj $ajci $io jasan" Ali je pou;an $io nastavak pri;e koji vi>e nije $ajka" Nakon >to je Tu6%a" umro, Miroslav+Wiro Bla=evi< o lu;io je opet $iti trener" Nije $a> $ilo nekih ponu a, a on a su o>le vije, ali prili;no $o!ate" 'rva iz Sau ijske Ara$ije, a ru!a iz #rana" 'rihvatio je ru!u, prem a je mo!ao i prvu" 'ouka $i, naime, $ila ista" Dr=avnim, vjerskim i (u $alskim ;elni>tvima tih zemalja, a ona su z$o! speci(i;ne vrste ru>tveno! ustrojstva u velikoj mjeri + je no ;elni>tvo, uop<e nije smetalo >to je Wiro ra io kao lu a na voru staro! tiranina, niti >to mu je mr=njom s vremena na vrijeme nastojao sli;an $iti" Nije im smetalo, tu=na je istina, >to im je, u Ara$iji i #ranu, va=nija njihova no!ometna reprezentacija o muslimana" Ako su muslimani $osanski" Blesav si ako ih z$o! to!a osu?uje>, te Sau ijce i #rance, ali $lesaviji si ako to ne =eli> vi jeti ili ako ti je normalno >to to ne vi i prvi tvoj kom>ija" Bli=a ti je tvoja uspomena u kojoj ni>ta zelenije nije o zeleno! (u $alsko! terena, ono! malo! i lijepo! sta iona u Zenici, na koji izlazi ;ovjek manji o olovno! vojnika s $ijelim >alom oko vrata" Bli=a ti je uspomena o sve!a u >ta se uspomena pretvorila" HELI4 'rezivao se He'ik, a ime si mu za$oravio" U$ijen je na an prvih $arika a, ru!o!a marta .//G" !o ine, na -re$evi<u, tamo ko uspinja;e" Bio je ;uvar, ra nik, mehani;ar, ili se !ore slu;ajno zatekao" -o vi>e ne zna>" Bio je Velik, mrtav na prav i Bo!a, u zlo;inu za koje! si ve< ta a znao a nika a ne<e $iti ka=njen" -akva je $ila situacija" 3e an mrtav $io je kao nije an, u satima ka a je !ra rhtao pre ratom i nije na cijena mira nije $ila tako visoka a je nismo $ili spremni platiti" 'a i =ivot ;ovjeka koji se zvao Velik" 9alal im $ilo ako je to sve" # on je si!urno imao neko!a svo!" Nema ;ovjeka koji $i $io $a> sasvim sam" Netko !a je volio, mo= a je nekome $io sve u =ivotu" -aj Velik" # mo= a je nekome to $io kraj rata, jer su !a u$ili i jer je mno!ima rat $io zavr>en ka a su iz!u$ili svoje $liske" 'rimirje i mir zapravo se ra;unaju samo u =ivotima onih kojima nitko nije po!inuo" Ako se to!a sjete, ako ta shvate a su na $roju, takvi <e slaviti mir" Za ru!e je kasno" Za Velikove $ilo je kasno ;itav mjesec prije ne!o >to je rat i po;eo" -aj an, ru!i mart .//G" !o ine, pamti se po 2ro>tilj $arika ama2" Nakon >to je prepolovljen !ra i nakon >to su lju i sa ;arapama na !lavama !njevno tra=ili prav u koju im nitko nije mo!ao ati, jer je to $ilo kao a o pro ava;a ja$uka tra=i> ananas, neki o onih o kojih se tra=ilo, postavili su, ko (ol, svoje $arika e, pa nikom nisu ali pro<i ako na $arika i ne poje e <evap" 9vatao te je sram pre tom slikom s televizijsko! nevnika" Vovjek koji je nu io <evape, mislio si, ne razumije >ta se o nje!a tra=i i ra i ne>to ;e!a $i se nje!ova jeca ve< sutra mo!la sramiti, nakon >to se sve smiri i po;nu se u miru i ravnovjesju svako nevice prepri;avati o=ivljaji iz ana ka a smo mislili a je po;eo rat" Neprave ni i !njevni tra=ili su prav u, a on je nu io <evape" Bu ala" -re$alo je pro<i vrijeme, rat i sve >to se u ratu s u>om z$iva, pa a ti taj ;ovjek, a ti ti lju i s 2ro>tilj $arika a2 postanu jasni" # a shvati> kako $i u;inio isto >to i oni, samo a si $io ovoljno star i pametan i a te ovaj !ra nije razmazio najljep>im svojim !o inama" Na veliko zlo zreo ;ovjek rea!ira tako >to se pre njime poku>ava pokazati >to $ezazlenijim" A te>ko je zamisliti ne>to !luplje i $ezazlenije o 2ro>tilj $arika a2" #sto!a ana stanica milicije u 9a =i<ima cijepala se na $osanski i kara =i<evski io" Dva milicionera, pravoslavac i musliman, ostali su zaje no i o lu;ili >trajkovati !la?u sve ok se ne uspostavi je instvo" #zme?u njih vojice $io je je an pro>li =ivot i vrlo je vjerojatno a su $ili spremni umrijeti o !la i za nje!a" #zme?u njih $ila je i pri;a o Bori i a%i&u, a ona mo= a i nije slutila sretan zavr>etak, ali je slutila prav u" U to si i ti $io uvjeren" Na kraju sve!a $it <e prav a i znat <e se tko je postupio ispravno, a tko je iz ao vlastitu utro$u" Najve<i lom o!o it <e se ka a shvati> i ka a njih vojica shvate a prav a ne<e o<i i a nema knji!e u kojoj se o$ro pi>e plavom, a zlo crvenom stranom iste starinske kancelarijske olovke" Dru!o! marta je an je Sarajlija snimio na vi eokasetu nevnik i Tutel" Bit <e to je nom vrije an okument" 'eto! aprila, prvo! ana rata, ponovio je isto i o lu;io je snimati sve nevnike i Tutele o ono! ana ka a se situacija smiri" Ne zna> koliko u!o je iz r=ao, koliko je imao kaseta i koliko u!o !a je =elja za okumentiranjem r=ala" 1jerojatno o ono! ana ka a je prvi put pomislio a ovo mo= a nika a ne<e zavr>iti" -a pomisao pravi je po;etak novo!a =ivota i ru!e povijesti" Ako je pre=ivio, $ila mu je, nakon kraja rata, smije>na ta potre$a za okumentiranjem" #li se sramio" Bez ikakvo! razlo!a" Vovjek nema razlo!a sramiti se svoje normalnosti" Svi ti lju i $ili su o$ri momci u =anru koji se zove 2tra!e ija za$une2" Vovjek koji se prezivao Velik i ;ovjek s 2ro>tilj $arika a2 i ;ovjek koji je sa ;ovjekom >trajkovao !la?u i ;ovjek koji je htio sve to okumentirati + za svoju jecu, ako !a pitaju >ta se tih ana o!a?alo u Sarajevu" %ni nisu znali ono >to je razumno ne znati" D0NI -o! ljeta a!resor je $io u svako nevnoj panici, /a9a 4. se priklju;ivao Armiji Bi9, a stari mu je trzao !lavom kao Klau ije u onoj en!leskoj seriji5 najcjenjenija nov;ana je inica u !ra u nije $ila njema;ka marka, ne!o >teka sarajevsko! marlbora, sti!li su suhi nevni o$roci ameri;ke vojske, sa svinjetinom i $ez svinjetine, a Ma"oj'o To%i je postavio lo!i;no pitanje) kako to a Amerikanci nisu jo> uvijek izmislili viski u

prahu5 u Staroj pravoslavnoj crkvi pro avane su svije<e+vo>tanice, koje su !orjele puno $r=e o lojanica5 statusni sim$oli postali su satelitski tele(on, propusnica za no<no kretanje i potvr a o ra noj o$avezi5 Josi$ Mag!i pisao je prvu $osansku himnu, sporta>i su i>li na %limpijske i!re u Barcelonu, a svaki pjeva; snimio je svoju pjesmu o ratu5 postojalo je masovno uvjerenje kako $i Svijetu tre$alo o$jasniti >ta se s nama e>ava i svatko za koje! smo vjerovali kako nas je spreman saslu>ati postajao je po;asni !ra?anin Sarajeva5 1ojna $olnica preimenovana je u :rancusku $olnicu, 'AM sa Qpicaste stijene u>ao je u izvje>taj o vremenu, a ra ijski novinari izmislili su rije; 2 jejstvovanje2 a $ismo se po njoj razlikovali o a!resora" -o! ljeta /e"a! P. je o lu;io pokrenuti 3a&e dane, koji su nakon esetlje<a izla=enja $ili stali, ali su mu u z!ra i $iv>e!a SS%+a $ili rekli a pola=u pravo na to ime, ne<e !a se lako o re<i, a uostalom samo >to opet nisu pokrenuli list""" Sena '" je tako morao o ustati o Na>ih, ali je ostao pri Danima" -re$ale su pro<i !o ine prije ne!o >to je i poslje nji ;itatelj iz !lave i !ovora iz$acio Na>e, prem a se i anas, u $ratskim repu$likama i u alekom inozemstvu na?e lju i koji ovaj list zovu krivim imenom, onim imenom koje je potonulo u pro>lost i oti>lo u $escjenje" 1e< u prvim $rojevima lista stvoren je =anr koji <e o$ilje=iti sarajevsko ratno novinarstvo, a kasnije i knji=evnost, =anr na$rajanja" Na$rajalo se, katalo!iziralo i arhiviralo sve, o pre ratnih uspomena, !ra skih pri;a, imena lju i koji su oti>li i onih koji su ostali, razru>enih ku<a i !ra ova, (u $alera i ko>arka>a" Sve >to je na$rojano postaje $esmrtnim, a kako je umiranje svake vrste postalo tren , $ilo a su umirali lju i i njihove z!ra e, $ilo a je umiralo ono >to su nosili u u>ama, tako je, $ez svijesti o tome, na$rajanje shva<eno kao spas" A novine su postale stra>no intimne" Dani su te .//G" !o ine imali humoristi;ki o atak koji se zvao %oksara, naslovnicu o natron papira, $oje kartonskih kutija, tehni;ko! sekretara koji je $io za u=en a lo=i $u$njaru na rva i je no! (ratra koji je re akciji poklonio kanister na(te, a $ez te na(te novine ne $i iza>le" U kakvoj su $ile vezi novine i na(ta, to vi>e nije va=no, niti je zanimljivo za pri;u koja se anas pri;a, ali a nije $ilo to! (ratra, mo= a ne $i $ilo ni Dana, kao >to ih ne $i $ilo a Sena '" nije $io tvr o!lav i ustrajavao na ne;emu u >ta razumni lju i ne vjeruju" Vovjek je osu?en na propast, razumni to znaju, u slu;aju a pokre<e novine ili osniva politi;ku partiju, jer su ve< pokrenute sve novine i osnovane sve partije koje su uop<e potre$ne" 'reko to!a je vi>ak" -ako stoje stvari u miru, a jo> su rasti;nije ok traje rat" U je noj %oksari 4ari% Z. napisao je tekst o !umenim minaretima, koji su kao humanitarna pomo< sti!li iz Sau ijske Ara$ije" Ka ih !ranata po!o i, oni se samo saviju, a on a vrate u uspravan polo=aj" 4umenim minaretima a!resor ne mo=e ni>ta" %ni su na>a velika po$je a" Ka anas misli>, nakon >to je sve o>lo na svoje, a opet ni>ta nije onakvo kakvo $i tre$alo $iti, ta pri;a o !umenim minaretima nalikuje meta(ori je no! vremena u kojem su se sve vrije ne stvari poku>avale spremiti i sakriti u rije;ima" %no >to je $ilo re;eno, to je na neki na;in $ilo i za>ti<eno" Dok su je an za ru!im pa ali minareti po Bosni, i ok se ;inilo kako <e pasti svi o poslje nje!, spasonosna je $ila ta i eja o minaretima koji se savijaju i uspravljaju" Qteta >to u nekoj onaciji nisu sti!li !umeni lju i, oni koji $i se samo savili pre !elerom i metkom, a u kojima $i svoje mjesto na>le sve one puste u>e ;ija je tijela o nio rat" Sve ru!o je o$novljivo" %$navljaju se ;ak i iluzije, a u !lave i srca =ivih vra<a se ono za >to su vjerovali a je iz$je!lo zauvijek" Ne vra<aju se je ino mrtvi lju i" O/MIJE3 /'o,o!a" Pavkovi, osmica novosa ske 1ojvo ine, $io je tinej =erska zvijez a u revijama Zdravo i (8D" Nje!ove postere osmo>kolke su lijepile po svojim so$ama, a on se smije>io onim visokopro(esionalnim osmijehom sti ljivka, koji je tih !o ina $io u mo i i $io preporuka za ulazak u svijet mla?ih maloljetnica" -aj osmijeh su o savr>enstva oveli !lumci u prvim ameri;kim omla inskim serijama, a 'avkovi< !a je samo skinuo, kao >to se ski a z!o an !itaristi;ki ri((, pre ljetnu sezonu u nekom kampu na Makarskoj rivijeri" Bilo je to vrijeme ka a jevoj;ice u principu nisu pa ale na no!ometa>e" %ni su iz!le ali kao seoski pro$isvijeti ili kao oz$iljni o$iteljski lju i" Jova" 0i%ovi, Mo(a Vukoti ili Juri(a Jerkovi prije su nalikovali njihovim o;evima ne!o ikonama mu>ko! spola oko kojih $i se mo!la okupiti jo> uvijek mutna i ne ovr>ena ;e=nja na>ih jevoj;ica" Slo$o an 'avkovi< $io je izuzetak, jer je znao kako se tre$a nositi i jer je svirao !itaru u !rupi &ani mraz" Njemu je i posve<ena ona pjesma s prvo! Bala>evi<evo! al$uma o (u $aleru kojem je ra!o z$o! staro! >to je 2o trnja sti!o o zvez a u tili ;as2" 'avkovi< <e nekoliko puta zai!rati i za ju!oslavensku reprezentaciju, s 1ojvo inom <e $iti vice>ampion r=ave, a uz Las'a Leri"(a, Petra Nike&ia i Zvo"ka Ive&ia te !olmana atka /vi'ara, $io je naj$olji i!ra; te ekipe" Ali to nije $ilo ovoljno a curice z$o! nje!a po;nu i<i na utakmice ili a $arem !le aju su$otnje irektne prenose" -ih !o ina o$ro se znao raspore stvari u ru>tvu" %;evi su pratili (u $al, a majke su ih z$o! to!a $la!o prezirale, >to se prenosilo na slje e<u !eneraciju, $ez promjena u smislu i sa r=aju, kao >to se ve< prenose o$i;aji i =ivotne navike u ure noj konzervativnoj sre ini" %$iteljski san proletera i sitnih slu=$enika $io je, mo= a, a sinovi postanu veliki (u $aleri, ali nitko nije sanjao a mu se k<i u a za (u $alera" 'a makar taj $io Slo$o an 'avkovi<, sti ljiva osmica novosa ske 1ojvo ine" Dok ne $i prerasle Zdravo i (8D i po ijelile se u ;asu pune seksualne zrelosti na ;itateljice Prakti$ne ?ene i ;itateljice D?uboksa, na>im je jevoj;icama $ilo sveje no kakvu muziku sviraju likovi s postera koji vise na krevetom" -ako su je an uz ru!o!a $ili Ji% Morriso" i Slo$o an 'avkovi<, Doorsi i &ani mraz" 'ut o mraka o naivnosti one su na svojim -oscama .7 prelazile u tren oka" 'rvo */ <oman i Riders on t!e Storm, a on a 3eki novi klinci i 'irka, ljubavi jedina moja ti, ko te sada dirka i ko ti pod prozore dolazi da ti svirka... -ek ka a u se mom ili osmom razre u nai?u pravi, =ivi (rajeri, u!okosi u teksas jaknama na kojima je kemijskom olovkom $ilo napisano Black Sa$ath, tek ta a $i sa zi a so$e nestao Slo$o an

'avkovi<, a plo;a &ano! mraza zavr>ila $i me?u onim neu!o nim uspomenama, jer u tim !o inama ne prihva<a> a si ika a $io ijete, a lako ti je povjerovati a si $io !lup" Eto, tako je 'avkovi< nestao iz ove pri;e" 1i>e se za nje!a ni>ta nije ;ulo" Nije postao trener ili mena =er, niti je u stranim zemljama napravio karijeru o kojoj $i se pri;alo, a vi>e nije $io ni !itarist" Da !a sretne> anas na stranicama novina ili na ulici neko! o !ra ova, vjerojatno $i !a prepoznao po osmijehu" 3e nom !a je namjestio, sti ljivko iz (8D@a, i zauvijek mu je morao ostati" Kao uspomena na neki avni tren , ka a je mu>ka ljepota naj$olje i>la uz sti ljivost ako se nu ila jevoj;icama koje se tek $u e u =ivot" Bile su okru=ene mu>kim slikama, ta a i nika a vi>e" Ka a o rastu, mu>ki svijet ne<e $iti tako lijep a $i vrije ilo njime pokrivati zi ove so$e" 'avkovi<ev osmijeh anas nosi je an pe eseto!o i>njak" Ako je =iv i ako mu se nije o!o ilo ne>to stra>no" 1i e li na njemu ne>to ;u no oni koji !a !le aju* Mo= a" %smijesi su kao potpisi" Namje>teni pre o!le alom ostali su zauvijek" Za osa nih >kolskih ;asova vje=$ao si svoj potpis na poslje njoj stranici teke i $irao na;in koji je naj$olji" #za$rao si onaj potpuno iza(ektiran u kojem se prepoznavala o raslost i koji $i, mislio si, mo!ao pripa ati nekome tko je ve< sve u =ivotu pro>ao" 'otom si hilja u puta ponavljao iste pokrete olovkom, jer $ilo je vremena i mislio si a je va=no" Danas taj isti potpis, poslje nji tra! kasno! jetinjstva, stoji na tvojoj kre itnoj kartici, oso$nim okumentima i svim va=nim papirima koji ne>to !ovore o tome kako si se u =ivotu sna>ao" 'omisli> li a se to potpisuje ijete* Ne, kao >to ni Slo$o an 'avkovi< vi>e ne misli o svome osmijehu, niti !a upu<uje zi ovima tinej =erskih so$a" /IMP0TIJ0 De$ele ko=ne knji=ice pozla<enih hr$ata, stranica o papira koji kao a je rukom ra?en, za neku umjetnost ili za nevnik u koji <e $iti upisana ne;ija velika i tra!i;na povijest, ne>to o (atalnom zalju$ljivanju, putovanju $ez povratka u aleku zemlju, ili neka sli;na, je nako uz$u ljiva, povijest iz vremena ka a su se lju ima o!a?ale samo velike stvari, pa su morale $iti ispisane krasnopisom" -e knji=ice su zaista $ile praznih listova, puno prije ne!o su o>le o nas" Darivane su jevoj;icama za o$ro u;enje i uzorno vla anje, za ro?en an, Bo=i< ili neki povo kojem anas ne znamo ni ime" -e jevoj;ice $ile su na>e majke, a knji=ice su $ile njihovi spomenari" Unutra je sve iscrtano rvenim $ojicama i ispisano, najopreznijim rukopisom na svijetu, nekim skupim poslijeratnim nalivperima, posu?enim za tu priliku o o;eva, jer je upisivanje u spomenar $ilo sve;ani ;in" -ako sve;anih u na>e vrijeme nije $ilo" Najprije $i se pomo<u !ra(itne olovke i linijara povukle tanke crte, a rukopis ne $u e krivu av i a se ne ru>i prema kraju stranice, naheren kao krivi o$ijeljeni zi stare ;ar>ijske ku<ice, a on a $i se perom ispisivale (ormule vjernosti, sklopljene u la=ljive eseterce i irljive re;enice kojima su se, avno, reklamirali lju$av i ru!arstvo" 2Ti se sjeti %e"e i %oje us$o%e"e2, pi>e na listu na kojem je nacrtan mo ri zeko koji uz i!nutom >apom poz ravlja voz koji o lazi" Na prvoj stranici upisala se naj$olja prijateljica, neka Maj a, Ai a ili Milica, svjesna a je !lavni lik ovo! spomenara i uvjerena a <e tako ostati zauvijek" Samo u spomenarima i vi>e ni! je, rije; zauvijek ne>to je zna;ila" A on a su, u slje e<im !eneracijama, spomenare zamijenili leksikoni" Bilo je to poput povijesno! prelaza iz romantizma u raz o$lje realizma" #>;eznuli su an?eli i ze;evi, nalivpera, eseterci, starinski o$i;aji i pozla<eni hrpti" #>;eznula je rije; zauvijek" Umjesto to!a kupila $i se najljep>a teka koja se mo!la na<i u knji=ari, ili neka sasvim o$i;na, a on a $i se na svaku stranicu upisalo po je no prili;no konvencionalno pitanje" %miljeni pjeva;, !rupa, !lumac, naj$olji ru!""" # pitanje svih pitanja) 24oja je va9a si%$atija<2 U leksikonima su, naravno, je ni s ru!ima $ili na 2vi2, jer je to zvu;alo oz$iljnije i o !ovornije, a na pitanje o simpatiji o !ovaralo se inicijalom ili nekom >i(rom iz koje nipo>to ne smije $iti jasno o kome se zapravo ra i" U va eset re ova je ne stranice, va eset je njih sakrivalo pravi o !ovor" Ali ve< slje e<e pitanje, ono koje je tra=ilo a opi>e> kako iz!le a tvoja simpatija, pru=alo je mo!u<nost a se malo otkrije>, ali a opet nitko ni>ta ne zna" Najljep>e plave o;i, kosa koja se opisivala kao a je vi?ena na (ilmskim ljepoticama, nos koji je z$o! ne;e!a uvijek $io pr<ast""" &ije; pr)ast $ila je u tren u" Upisati se nekome u leksikon zna;ilo je $iti uva=avan u razre u" Uvijek je $ilo onih kojima se leksikoni nisu avali" -i nezanimljivi i $ezvezni je;aci i te nevi ljive jevoj;ice koje su sje ile ne! je u sre ini re a, pa su i u svemu ru!om $ile + u sre ini, $ili su =rtve okrutne hijerarhije uspostavljene iz isto! razlo!a iz koje! se uspostavlja i svaka ru!a hijerarhija) Da $i u njihovoj patnji u=ivali oni na vrhu, oni kojima se leksikon prvima avao na upisivanja" Nitko nika a ne<e saznati tko su $ile njihove simpatije, koji inicijali, jer niko!a to nije zanimalo" A pri;a o simpatijama zapravo je pri;a o tajnom karakteru zalju$ljivanja, kojim je $ilo o$ilje=e no na>e vrijeme" Naime, z$o! ne;e!a se nije smjelo znati tko ti si svi?a i na ;iju ljepotu tro>i> svu svoju (antaziju" -ro>i> je kao >to je vi>e nika a ne<e> tro>iti" A ako $i se saznalo, ili samo posumnjalo ko!a voli>, po;injala su $eskrajna razre na maltretiranja o kojih $i se u najkra<em roku o lju$ljivao i tra=io svoju novu tajnu" #stina $i se ;esto krila i o o$jekta tajne lju$avi" &azlo! tome $ila je velika vjerojatnost a <e> $iti poni=en njezinim o $ijanjem" A o $ijanje se u ru>tvenom =ivotu razre a stra>no cijenilo" Kao recka na oru=ju teksa>ko! revolvera>a" #zme?u spomenara i leksikona $io se promijenio svijet" Druk;iji su $ili o$i;aji, na;in =ivota, re;enice koje lju i je ni ru!ima !ovore" Mo!lo $i se re<i a se i anas o svojih ro itelja razlikujemo upravo onoliko koliko se leksikon razlikuje o spomenara" 'o stranicama pozla<enih knji=ica pala je tu!a o vremena" Nije stra>na, ne!o je mekana kao jastuk pun $ezrazlo=nih suza" #sta takva tu!a pala je i na na>e leksikone" Vu no zvu;i, ali o rasli smo lju i" PJE/ME

'roljetna ne jelja, !o ina je .//.", na 4r$avici se i!ra utakmica, a navija;i pjevaju) .vo zore, evo dana, evo plavi! manijaka... Bruji na> mali sta ion, ti stoji> nasuprot rvene tri$ine zvane 'enzija, na koju nika a nisi stupio svojom no!om, i u toj pjesmi ni>ta ti nije ;u no, osim >to $i se z$o! nje o prije vije+tri !o ine i>lo na ro$iju" Nekakva slo$o a o;ito je o>la, opasna kao ka a se je;urlija po;nu !a?ati kamenjem i mu;na kao no= koji sije;e !ranitnu plo;u, ali ka a je takva, sva nesavr>ena, haj e a u=ivamo u onome z$o! ;e!a se vi>e ne i e u zatvor" Nekoliko ana kasnije, silazi> niz Dalmatinsku, pre sema(orom stoji opel record, svi su mu prozori otvoreni, i tre>ti pjesma) #stani, bane, rvatska te zove, zove, ustani, bane 1ela$i)u... 1oza; la!ano prstima lupka po volanu, miran a ne mo=e $iti mirniji, slu>a pjesmu koja je $ila za$ranjena" Na autu je sarajevska re!istracija" Da je slu;ajno za!re$a;ka ili karlova;ka, ti $i se si!urno nasekirao, jer >ta nam ima vamo olaziti s takvim pjesmama, ali ovako ti je zapravo ra!o z$o! nje!a" Kom>ija tvoj najro?eniji, cijelo!a =ivota slu>ala mu se ta pjesma, pa je o>lo vrijeme a to mo=e, onako o aske poja;ano, usre centra Sarajeva" Me?utim, a je situacija $ila ruk;ija, pa a su @eljini navija;i ne>to pjevali na melo iju pjesme Svud su stra?e enerala Dra?e, ti $i se isto! ;asa o rekao svo! klu$a i molio $i Bo!a a ispa ne iz li!e ako je to ikako mo!u<e" Da je onaj voza; na sema(oru o vrnuo pjesmu 8amo daleko, ti $i $io uvjeren a je ;ovjek ;etnik i a nas sve =eli isprepa ati tom lijepom i melankoli;nom tu=aljkom o su $ini srpskih vojnika nakon >to su ih Austrijanci potjerali sve o 4r;ke" -ako $i to iz!le alo .//." !o ine" &at je mirisao samo s je ne strane" Na ru!oj su $ile svezane $ratske zastave viju nacionalnih stranaka" Samo vije !o ine kasnije sve je $ilo promijenjeno" Zapravo, ne $a> sve" 'romijenjen je $io smisao pjesama z$o! kojih se, sa a ve< jako avno, i>lo na ro$iju" #zme?u stra=a ?enerala Dra=e i o!a?aja u lo!oru :ranceti<a, razlika je $ila samo u nijansama" -akva je $ila i razlika izme?u lju i koji su uz svoje kaseto(one pjevali o Dra=i i :ranceti<u" A ka a je pro>ao i taj rat, mo!ao si se samo sje<ati svojih osje<aja, anas te>ko razumljivih, iz ono! mirno! i o$ro! sarajevsko! prolje<a .//." !o ine" #z ana>nje perspektive samom si se$i krivac, prem a nikom ru!om ne $i ozvolio a ti ispostavlja ra;une za tu krivnju, ali pouku si shvatio" Nije na o tih pjesama ne mo=e, $ez o$zira na okolnosti, $iti tvoja pjesma" Xeneral Dra=a, 3ure i Bo$an, uvijek su o va $rata jeca, a samo je stvar vremena ka a <e koji o $ra<e malo po ivljati, pa klati i paliti sve ok se ne smiri" Slo$o a je u me?uvremenu promijenila svoj smisao" Zami>lja> ju kao stanje ka a vi>e nitko ne pjeva o Dra=i i Bo$anu, ok tra!i;nu su $inu srpskih vojnika i 3ela;i<a $ana prizivaju samo specijalizirana (olklorna ru>tva" -akva slo$o a je kao komunizam) -i joj te=i>, ali ona nikako ne olazi" MarI $i rekao a <e se sre iti stvari ka a se usa!lase o nosi izme?u sre stava za proizvo nju i proizvo nih o nosa" Dakle nika " Mr=nja je uvijek test kolektivne inteli!encije" Ako !rupa lju i na mr=nju o !ovara istom mr=njom, to zna;i a su ti lju i kreteni, ili a su samo ;ekali na an ka a <e im netko ati povo za mr=nju" Ako, pak, ru!a !rupa lju i na mr=nju o !ovara tvr njom a je na mr=nju imuna, pa je upravo po tome $olja o one !rupe koja mrzi, ta a je opet rije; o kretenima, ili o lju ima koji na samo malo suptilniji na;in izra=avaju svoju mr=nju" 'ri;a o testu inteli!encije, vjerojatno je pri;a o $osanskim partikularnim patriotizmima" # pri;a o tome >ta se o!a?a ka a Bosanci po;inju pjevati krive pjesme" Na kraju ostaje samo ja , nemo<ni $ijes i potre$a a netko ru!i za sve $u e kriv" @eljini navija;i vi>e ne pjevaju pjesme na kaj u 3ure i Bo$ana" Zato >to su im te pjesme prisjele, ali i zato >to na 4r$avicu vi>e ne olazi 'artizan, pa nema ni onih koji $i se z$o! te melo ije po>teno nasekirali" Kao >to su se sekirali u prolje<e .//.", ka a se svijet ;inio tako je nostavnim, znao si tko su o$ri, a tko lo>i momci, i $a> ti je >e!a $io ljutiti komentar Mi'a"a Zoria u ne jeljnom televizijskom nevniku" Vuo je a @eljini navija;i pjevaju %i&a pada, Srbija propada, vjetar piri, a Bosna se &iri, pa je kazao a neki, eto, imaju teritorijalne pretenzije" GELJ0 &askupusa>e nam zemlju, za$rinuto su otpuhivali o;evi u vrijeme televizijsko! Dnevnika, ok je Drago'ju, Mas'i ramati;nim !lasom pla>io mikro(one, uvijek ih je $ilo va, ne zna> za>to, valj a ako je an prestane ra iti, rije;ima koje su u #taliji iz!ovorili neki politi;ari, valj a ministri, ili ipak ne $a> ministri, ali va=ni lju i svakako, o tome a je #stra uvijek $ila talijanska, kao i Za ar, uostalom, a 3u!oslavenima te>ko a $i se trajno mo!ao prepustiti i !ra Split" 're o;ima zapanjenih o;eva je nostavno se rastakala ja ranska o$ala, sa svih strana na irali su $ez$rojni mali @a$ari, u zelenim uni(ormama i s o!romnim paunovim perjem zataknutim u kape, pa su na sve strane raznosili na>e male morske !ra ove i pravili nere kao maloljetni elikventi koje $i svakako tre$alo nau;iti pameti" Bila je to ./EF" ili ./E7" !o ina i svi smo $ili stra>no uzrujani" 3e nostavno nismo mo!li vjerovati" -o a nekome pa a na pamet kako na>a zemlja zapravo nije na>a" Vinilo nam se a je na>a, $a> takva i tolika, jo> o vremena ka su se majmuni uspravili i o lu;ili $iti lju i" Ali on a su potpisani sporazumi u %ssimu i situacija se na!lo smirila" %no >to je o ta a $ilo, u Dnevniku su nazivali 2nesu!lasicama2, -alijani nam vi>e nisu $ili tako o vratni, a 2%simski sporazumi2 postali su (raza koja se $ez previ>e sa r=aja ponavljala kroz cijelo na>e jetinjstvo, kao je an o onih socijalisti;kih %;ena>a kojima zna> (ormulu, ali pojma nema> >ta (ormula rje>ava" A >teta >to se sve to tako $rzo raspetljalo, jer su o;evi ve< $ili spremni a na prvi mi! iz komiteta iza?u na ulice i uprili;e jo> je nom emonstracije svoje mla osti, kao one ka a su izvikivali 2-rst je na>I2 i 2Dole 'apa, ole &im, ole 'ella, kurvin sinI2 -aj Pe''a je valj a $io pre sje nik 1la e u vrijeme -r><anske krize" #nteresantno je kako se mi

romanti;no ve=emo za emonstracije" % onih iz ./F.", Boljeratne!opakt, preko tr><anskih, pa >ez esetosma>kih, sve o onih Tutelovih za mir" E, taman smo $ili zavr>ili s -alijanima, ka eto ti opet Dra!olju$a Masli<a, ili je to ve< $io /%i'jko ;ago'j" Snimak je prikazivao neke uzjapurene austrijske $a$e koje su u Kla!en(urtu, usre neke uli;ne ankete, zahtijevale a se Austriji vrati njezin stari !ra Mar$ur!, a to je, je li, na> Mari$or" %;evi su se opet uspuhali pre televizorima" A nama jeci je $ilo stvarno nevjerojatno a netko ru!i, Austrijanac ili Nijemac, na> Mari$or smatra svojim" -o nam je $ilo kao ka $i razre ni propalitet o !ovarao !eo!ra(iju, pa je na karti A(riku tra=io ne! je u Qve skoj" -aman se nekako za$oravilo na $a$e iz Kla!en(urta, ka se po$uni>e Bu!ariI Make onija je o uvijek $u!arska, ka=u, a po r>ku im aju neki elementi iz na>e ekstremne emi!racije" Nije pro>lo puno vremena, a Masli< i Qa!olj izvijestili su nas a su Al$anci otkrili kako je Kosovo njihovo, a 4rci su ispsovali Bu!are jer je Make onija zapravo njihova" # tko $i sve to shvatio* Ne mo=e toliko zlo ;ovjeku po ko=u" 1i>e ni ne zna> protiv ko!a $i emonstrirao" A on a su o;evi stavili karte 3u!oslavije pre se$e, iscrtavali olovkom sve ono >to su kom>ije tra=ile i ispalo je a o omovine na kraju ostane ni>ta ili !otovo ni>ta" Zapravo, ostaje Bosna i 9erce!ovina kao je ini njezin io na koji nije an a!resor nije pokazao pretenzije" -o im i nije $ilo skroz ra!o" Kao a je Bosna manje vrije na, pa nam ju nitko ne $i otimaoI Ali on a se sjeti> a je Bosna u slu;aju rata poslje nja tvr?ava o$rane zemlje, a <e se tu pre a!resorskim napa ima povu<i 1rhovni >ta$ na ;elu s !rugo% Tito% i a <e iz neko! po zemno! !ra a, ve<e! o 4ra;anice i Kalesije, kojem ne mo!u na>ko iti ni atomske $om$e, planirati veliki juri> za oslo$o?enje zemlje" %sje<ali smo isto >to i o;evi) Bosancima je namijenjena ulo!a a herojski po!inu za slo$o u omovineI -u ne ra?a majka iz ajice" #spo ivlje ljepote Bosne i 9erce!ovine, njezine zelene i mo re tame, najvi>ih klanaca i planina koje su u o;ima stvarale iluziju a je zemlja velika planeta, ispo njezino! ;u no! mirisa, klokota, huka i =u$ora, $io je veliki i prostrani po zemni smisao" Nitko Bosnu nije =elio, a Bosna <e $raniti sve one koje su ru!i po=eljeli" -ako smo mislili" VU4OV0 ;IBI*0 Svijet je jo> $io mla i nije se reklamirao na upalja;ima, ne!o na >i$icama" 3e na o poslje njih kutija $ila je ona na kojoj je pisalo 2Dva veka 1uka2, stiliziranim <irili;nim slovima koja su po sje<ala na Bizantsko carstvo i manastire" Bila je to ./6E" !o ina, jeca u >kolama jo> uvijek su mislila a im je Vuk 4ara!7i izmislio jezik i !ramatiku, pa se z$o! svako! krivo! $ i ), je i ije, i d?, tre$aju pre nje!ovim uhom sramiti" #stina, oko i d? mo!li su se voumiti i !rije>iti samo mali Bosanci, jer je njima d? $ilo nekako razumljivije i $li=e ne!o malim 9rvatima, koji $a> i nisu znali previ>e rije;i sa d?, pa se nisu mo!li za$uniti u pisanju" 1uk nam je, akle, svima $io $lizak, tako a nam nje!ova !o ina nije previ>e i>la na =ivce" U -r=i<u su se okupili jezikoslovci i (olklorne !rupe, i!rala su se kola, svirale su tru$e i harmonike, a televizija je sve to je ne su$ote prenosila" Sve;ane aka emije o r=ane su u svim !lavnim !ra ovima repu$lika i pokrajina, Slovenci su raspravljali o 1ukovim vezama sa slovenskim piscima i jezikoslovcima, Make onci su na>li neku svoju vukovsku temu, ali ni>ta nije $ilo tako va=no kao kutije sa >i$icama na kojima je pisalo 2Dva veka 1uka2" %ne su pro!rizle svako nevicu, kao crv ja$uku, zavukle se u nju i postale je na o onih neva=nih stvari koje o$ilje=e =ivot i sje<amo ih se jasnije ne!o ono! za >to smo vjerovali a je va=no, sve ok nije pro>lo i o mah $ilo za$oravljeno" Na 2Dva veka 1uka2 pri;ali su se vicevi, oni najljep>i + lin!visti;ki, a kutija sa >i$icama $ilo je toliko a <emo ih po la icama i me?u kuhinjskim krpama pronalaziti jo> !o inama" -re$alo $i samo $olje po!le ati, prerovati kre ence koji se rijetko otvaraju, pa $i ih se, vjerojatno, na>lo i anas" Nisu se te >i$ice potro>ile jer se $a> ./6E" i nekoliko nare nih !o ina po;ela >iriti mo a reklamnih upalja;a, a >i$ice smo, onako nepotro>ene, ostavljali na sve strane, u!lavnom u kuhinji, ! je su jo> neko vrijeme slu=ile pri plinskom >te njaku, sve ok se nisu pokupovali oni pi>tolji koji su $acali iskru i $ili su, tako pi>e u uputstvima, puno si!urniji za rukovanje o o$i;nih >i$ica" -a ./6E" $ila je su $inska !o ina za !ra?ane S:&3, samo >to oni to!a, u!lavnom, nisu $ili svjesni" 'o;ela je s onom slovenskom $alvan+>ta(etom, na koju su se stra>no naljutili svi kojima je socijalizam $io pri srcu, a /%i'jko ;ago'j je u !lavnom televizijskom nevniku prikazao reporta=u iz neke lju$ljanske pivnice, u kojoj su Slovenci mirno pili pivo i pri;ali o (u $alu, ali nam je Smiljko su!erirao a je sve to !o nacist i jo> se samo ;eka pojava kranjsko! 9itlera" % toj $alvan+>ta(eti pri;alo se pola !o ine, a u jesen o r=ana je osma sje nica ,K SK Sr$ije, koja je tre$ala $iti samo jo> je na osa na partijska ceremonija iza koje <e ostati $eskrajni televizijski izvje>taji i tone papira koje nitko nika a ne<e pro;itati, ali <e im se pristupati sa strahopo>tovanjem, kao a se ra i o svetim listovima s Mrtvo!a mora" Umjesto to!a, je ni su se posva?ali s ru!ima, neki su po nijeli ostavke, a televizija je o svemu tome izvje>tavala rije;ima koje su mo!li ta;no razumjeti samo ro?aci i prijatelji onih koji su se sva?ali" U!lavnom, puklo je ne>to izme?u Iva"a /ta%,o'ia, za koje! smo znali, i /'o,o!a"a Mi'o9evia, za koje! nitko =iv nije ;uo, pa je Stam$oli< izvukao e$lji kraj" % ;emu se zapravo ra ilo, u Sarajevu nitko =iv nije znao, ali ako su ru!ovi iz Sr$ije o lu;ili tako kako su o lu;ili, na nama je a se slo=imo" Do sa a nije $ilo o$ro, jer ko nas u etaljima i sitnicama nika nije o$ro, pa <e novi ;ovjek sve to popraviti" A ako i ne<e, aj a malo !le amo nje!a, jer nam je onaj stari ve< osa io" Eto, otprilike tako se razmi>ljalo ko nas, po uvjetom a smo uop<e i !le ali televizijski nevnik i ;itali partijske stranice u nevnim novinama" -e ./6E" !o ine samo <e je an Bosanac u novom ru!u iz Sr$ije vi jeti ne;astivo!" 're Novu !o inu )ua! Mu-i je u za!re$a;kom Danasu o$javio tekst u kojem je o Milo>evi<u rekao ono >to <e svatko pametan znati ve< slje e<e !o ine, a $u ale + takvih je me?u nama uvijek najvi>eI + shvatit <e o ;emu se

ra i tri ili ;etiri !o ine kasnije" Muhi<eva pamet u Sarajevu nije $ila na!ra?ena, pa ok su se u Staroj 'azovi ve< !lancale kokar e, u Osloboenju i 3edjelji izlazili su napa i na nje!a kao na staljinistu i ;ovjeka koji je pro!onio lju e" 'reko nje!ovih le?a tekla je li$eralizacija $osanske 'artije" #ste jeseni ka a je Milo>evi< sti!ao u na>e =ivote, netko je usre no<i raz$io izlo! knji=are u &a i<evoj ulici, jer su se u njemu nalazili Sotonski sti!ovi /a'%a"a us-!ieja" Ka olazi vra!, lju i !a uvijek otkrivaju na po!re>nim licima i u krivim srcima" Nitko nije raz$io izlo! u kojem se ./6/" pojavila knji!a -odine raspleta Slo$o ana Milo>evi<a, sa pre !ovorom Desa"ke Maksi%ovi" Z01 EB0H40 DG0MIJ0 Ako iz Novo! Za!re$a krene prema auto$usnom kolo voru, putnik <e, pre>av>i mostom preko Save, s esne strane ceste u!le ati kvart lijepih novih petokatnica, koji se zove :olne!ovi<evo naselje, ali <e samo ako o$ro izo>tri po!le vi jeti visoko vitko koplje koje i!lenim vrhom o iruje ne$o) to je minaret za!re$a;ke =amije" Stotinu puta si mo!ao pokraj nje!a pro<i a ne $i !a ni vi io a ne zna> a je tu, prem a $i tre$ao ominirati prizorom, kao najvi>a !ra?evina usre je ne o ljep>ih za!re$a;kih vizura" Me?utim, taj minaret tako je tanak i skla an u o nosu na ne$o a !a je o ne$a te>ko i razlikovati" 4le an tako sa ceste koja vo i prema kolo voru, on je kao arhitektonsko ;u o) ne mora> !a vi jeti ako to ne =eli>, a lijep ti je ako !a, ve< u samom pojmu, ne mrzi>" Usre rata, .//0" !o ine, ;uo si ovakav vic) 2Mujo) 3esi li vi io, usta>e nam stru>i>e sto pe eset =amijaI Suljo) Neka, neka, sru>it <emo i mi njima onu je nu u Za!re$uI2 4orak je i $ez!lasan smijeh koji ostaje iza tih rije;i, ali one u se$i, vjerojatno slu;ajno, nose neku vi>u civilizacijsku i sentimentalnu ta;nost" -e>ko <e> ju u ovim vremenima primijetiti i malo <e $iti onih koji <e pristati na istinu a ju osje<aju, a osje<aju je svi, i o$ri i lo>i, samo >to je iz razli;itih razlo!a ne prihva<aju" Za!re$a;ka =amija oista je za!re$a;ka) u prizoru ne;ije! o rastanja, u nesvjesnom u=itku oka ili svjesnom ne!o ovanju, u svako nevnom pojavljivanju, na istome mjestu i u svako vrijeme" 3e ina =amija u tom !ra u" #z tvoje perspektive, one iz koje na svijet !le aju Suljo i Mujo, svi !ra ovi u kojima si oma<i, a po!otovu onaj u kojem si ko ku<e, u svakoj svojoj vizuri imaju po nekoliko =amija" Minareti im se razlikuju po visini, e$ljini, >irini i o$liku kao one starinske olovke koje su se proizvo ile u Ve>koj i Austriji, iz vremena ka a se sve olovkom pisalo, a razli;ita pisanja su se po olovkama razlikovala" Bez svih tih minareta, ti <e> te>ko zamisliti prizor koji nije inozemstvo, pa ti je zato ;u na zemlja -urska i !ra #stam$ul, jer se stalno varaka> ;im u aljinu ili prema ne$u po!le a>" Sve ne>to + ko jest, a opet nije" Sve ono >to si svojim o;ima !le ao ok ti je $ilo ato a slo$o no !le a>, a ne misli> previ>e, anas si ti" Ako =eli> $iti ne>to ru!o, ne>to izvan se$e, $it <e ti te>ko i =ivot <e> potro>iti mijenjaju<i ono >to je je nom avno, u jetinjstvu ovr>eno" Uzalu an i $esmislen posao, ali je na nje!a potro>eno vi>e ener!ije ne!o na sve ru!o >to su Bosanci ra ili" Neizmireni sa slikom samih se$e" 'ovijest sru>enih =amija anas je povijest pustih !ra ova" Lju i koji u njima =ive, uklju;uju<i i ru>itelje + po!otovo njih, vjeruju<i a je ru!ima o uzeto ne>to, zapravo se sakrivaju o istine a je to o uzeto njima samima" -i minareti najvi>e (ale onima koji =ive pokraj mjesta ! je ih vi>e nema" Nisu to!a svjesni i vjerojatno nika ne<e ni $iti" @ive, a zapravo ne znaju tko su i >ta su" Za!re$a;ka =amija sa!ra?ena je nekoliko !o ina pre rat, aleko o centra !ra a, na mjestu ! je ve< skoro po;inje nenaseljena ravnica, puna neo$ra?enih polja i panonsko! $lata, nakon koje!a se, opet, pojavljuje !ra " Vu an je o$lik Za!re$a ako si naviknut na !ra ove z$ijene me?u planinama, okupljene oko malih rijeka, kojima je priro a o re ila mjesto i veli;inu" -a =amija nastala je ;etr esetak !o ina nakon >to su kamioni sa ;eli;nim sajlama iz zemlje izvalili tri minareta =amije koju je Pave'i postavio na mjestu Me9trovievog Umjetni;ko! paviljona i na koju za!re$a;ki muslimani nemaju lijepo sje<anje, jer je iza nje stajala je na krvava prevara" Me?utim, to mjesto se i anas, u kolokvijalnom !ovoru, naziva =amijom, pa ka se s nekim tre$a> na<i ko =amije, mo=e> $iti si!uran a je to na onom mjestu ! je =amije uop<e nema, a ne tamo ! je za!re$a;ka =amija stvarno jest" Sto!a $i i (inale vica iz .//0" u stvarnosti $io u rije;i, a ne u pojmu" Ne $i Suljo Za!rep;anima sru>io njihovu =amiju, ne!o $i ih ostavio $ez rije;i koja im je, a ne znaju to, u =ivotu jako va=na" Do te rije;i vozi tramvaj i ko te rije;i je sje i>te repu$li;ko! 9DZ+a, a neka je tu $io i Muzej revolucije" )E/ U ljeto ./60" !ra je $io pun stranih turista" 1oze<i se prema moru, skrenuli $i s puta a vi e mjesto na kojem <e se slje e<e zime o r=ati %limpija a" 'o!le ali $i 1relo Bosne, oti>li o mjesta s koje! je Pri"(i$ pucao na )er!i"a"!a, za!azili u nje!ove male stope i ;u ili se =amijama na koje <e pasti snije!" #z njihovo! iskustva nevjerojatna je slika =amija po snije!om, a iz na>e! iskustva nevjerojatno je njihovo iskustvo" Za razliku o njih, mi smo u pustinjskom pijesku zami>ljali pirami e i $e uine, a ne ono >to je priro no raslo pore nas, je nako o$i;no sa snije!om i $ez snije!a" Na kraju svo! kratko! $oravka u !ra u, strani su turisti pro>etali Ba>;ar>ijom, zavirili u Be!ovu =amiju, zaziru<i o ulaska, jer su se pla>ili ski anja cipela i izlaska iz oklopa koji ih >titi o nepoznato! svijeta" A on a su na nekom <epenku kupovali (esove, kao ono po ;emu <e se sje<ati Sarajeva, i stavljali ih na !lave, ravno u>ni prema ;injenici a ih oma<i svijet malo ;u no za!le a, >okiran pre prizorom sjevernjaka u $ermu ama i havajskim ko>uljama, na ;ijim su ru=i;astim !lavama (esovi stajali kao a ih je silom natukla vratni;ka jalija, okrutno se >ale<i i sa strancima i s vlastitom tra icijom" :esove, vjerojatno, ne $i skinuli sve ok ne posje aju u svoje aute i zapute se prema Du$rovniku, ! je su kupovali mu>ke konavoske kape i s njima >etali Stra unom" # opet nisu primje<ivali a ih Du$rov;ani

malo ;u no !le aju" -ek ka a u Njema;koj razviju svoje (oto!ra(ije, pa ih nekoliko !o ina kasnije o$ro po!le aju, ti lju i <e, mo= a, vi jeti >to se s njima i njihovim !lavama o!a?alo to! ljeta u 3u!oslaviji" Svaki ;ovjek katka se posrami vremena ka je $io turist" -ih !o ina malo je Sarajlija na !lavu stavljalo (es" Znao si je no! ha =iju s Mejta>a, sitno! $jelo$ra o! starca, koji nika a nije nosio (rancuzicu, ne!o samo (es" U samoposluzi su mu se o$ra<ali s 9a =ija, nisu znali nje!ovo pravo ime, a on je tiho i la!ano prolazio izme?u !on ola i vi jelo se a ne pripa a svijetu $u;nih vikleru>a i njihovih mu=eva koji su, mrzovoljni i ote;enih lica, ranim jutrom o lazili na posao i vra<ali se oko ;etiri, kupovali pive, si!urni a je =ena za$oravila, i s $la!ajnicama izmjenjivali one osa ne meteorolo>ke re;enice" U tom svijetu 9a =ija je $io izuzetak, a (es je $io nje!ov znak" Nije u znaku $ilo vi>ka uhovnosti, niti !a je z$o! nje!a itko o atno po>tovao, jer nije $ilo vrijeme u kojem $i lju ima ne;iji o nos prema Bo!u $io va=na o re nica, ali je s nje!ovim (esom olazio mir" Ako ni>ta ru!o, taj ;ovjek nika nije i>ao preko re a, niti te nje!ov lakat, u $or$i za e(icitarne proizvo e, ulje, >e<er i ka(u, po!o io me?u re$ra" Nisi si!uran za>to su ru!i ;u no !le ali turiste s (esovima, ali te$e su >okirali z$o! 9a =ije" U ;asu je nje!ov znak prestao zna;iti i pretvorio se u ne>to sasvim o$i;no i jako neprikla no" 3e nako kao >to je neprikla na >arena kravata na >arenoj ko>ulji" Ne $i se $a> mo!lo re<i a si =alio jer je (es iz!u$io smisao, ali kasnije <e ti ne ostajati $a> takvi znakovi" %ni koje je netko oholo, ili iz nevino! neznanja, potro>io u je nom je inom prizoru, kao >to su strani turisti u ljeto ./60" potro>ili 9a =ijin (es" Vovjek nije svjestan >to mu je sve u =ivotu navika i o ;e!a se sastoje tipski prizori nje!ovo! =ivota" -a vrsta svijesti uvijek se ra?a ka a je neki io, ;esto sitnica, iz!u$ljen ili raz$ijen" 9a =ije s Mejta>a ve< u!o nema, turisti iz nekih ru!ih razlo!a olaze u !ra , a (esovi su se po nekom ruk;ijem raspore u razmjestili po !lavama lju i" 'romijenjen je njihov znak, kao i prizor kojem pripa aju, ali ni>ta nije kona;no iz!u$ljeno, jer se i u ovom trenutku stvaraju slike koje o mah zatim postaju va=ne, a svijest o njima $it <e stvorena ka a $u u nestajale" -aj ciklus se ;esto u =ivotu ponavlja i ;ini u!i niz ovr>enih pri;a i svaka o njih nalikuje povijesti ;ovjekovo! =ivota, o ra?anja o smrti" # opet <e o<i turisti, na svoje !lave natakariti ne>to >to tim !lavama ne pripa a, kao >to <emo i mi oti<i ne! je i tu?im znakovima avati neki op<i, uvijek neprikla an, smisao" -ako, valj a, tre$a $iti, jer smo svi ru!ima stranci i ru>imo nehotice tu?e svjetove, a $i njihovi tvorci postali svjesni postojanja tih svjetova" Z0/T0VNI4 Da je ika , kao >to se pri;a u vicevima, #sus po=elio spustiti se jo> je nom me?u lju e i provjeriti jesu li se promijenili u ovih vije hilja e !o ina, on $i o$ukao uni(ormu zastavnika prve klase" -ako ne $i iz!le ao upa ljivo, !le ali $i !a ni ru=no ni lijepo, i ne $i mu se o$ra<ali ako ih ni>ta ne pita" Sje io $i u $a>ti 'ozori>ne ka(ane, po kro>njama rve<a koje je posa io Qva$o, vjeruju<i a <e carska i kraljevska jeca o;ekati taj hla , i pio $i svoju pivu, 3ik&i)ku ili Sarajevsku, melankoli;an, tih i ovr>en, kao >to ovr>eni u ovom lju skom svijetu jesu samo zastavnici" Njihovo vrijeme je pro>lo, popeli su se o svo!a vrha, ono! koji nije ni Kiliman =aro, ni -ri!lav, ni Ma!li<, ne!o nalikuje $ezimenom $rije!u koje! preziru planinari, ali se zastavni;ki uspon o svih lju skih uspona razlikuje po tome >to ne tra=i cijeli lju ski =ivot" Zastavnici su postajali zastavnicima s navr>enom ;etr esetom i znali su a im se vi>e ni>ta veliko i zna;ajno u =ivotu ne<e esiti" Dane su provo ili u svojim skla i>tima i kancelarijama, je nako $ezvoljno, esnicom koja se !umenasto lomila u laktu, poz ravljali su i na re?ene i o$i;ne vojnike, smije>ili su se ka !o su to htjeli, jer za razliku o vo nika i !enerala nisu imali potre$u a ih se itko pla>i" # zaista, nisi sreo nije no! $iv>e! vojnika koji je strahovao o zastavnika, a $a> svi punoljetni i za vojsku sposo$ni lju i za cijeli su =ivot zapamtili svoje strahove iz 3NA" Svaki vo imao je svo!a na re?eno! sa istu, svaka kasarna stra>no! e=urno! o(icira i svo!a $ez$je njaka, koji je naj;e><e $io potpukovnik, a jo> ;e><e Slovenac" Sa izam je $io osnovni tvor$eni element o$rane zemlje, tako a si osje<ao, prem a o tome nika a nisi mislio, a pravo! patriotizma, ono! koji po razumijeva =rtvovanje za omovinu, $ez to! sa izma nema" Svatko je mo!ao postati sa ist, osim zastavnika" %n je svoje ve< avno pro>ao i =ivi me?u aluminijskim manjerkama i rezervnim topovskim cijevima, s na!uranim starim novinama u (utroli, jer je ne! je za$oravio slu=$eni pi>tolj" Nje!ova uni(orma uvijek je neure na i nisi sasvim si!uran je li mu to ra na ili sve;ana" Na nje!ovim hla;ama crta o pe!le je ispreki ana, ili je nacrtana jo> je na, koja pokazuje a je sam i nesretan ;ovjek, a !a je =ena ostavila i po$je!la ne! je ! je se normalno =ivi me?u normalnim lju ima" Nije mo!la iz r=ati sve te lastovske, kninske, strumi;ke, sur uli;ke, tolminske, o$ojske, pri>tinske i vi>ke vukoje$ine, s mu=em o koje! vi>e ni>ta u =ivotu ne<e i ne mo=e $iti, jer o svih lju i na svijetu samo se za zastavnike zna a su sti!li o svojih vrhova i a su ti vrhovi e(initivni" Vak i !enerali mo!u sanjati a <e postati mar>ali, a ako ne sanjaju oni, sanjaju ve< njihove =ene" Zastavnici se nisu $itnije razlikovali o portira" # je ni i ru!i okopavali su svoje oku<nice u starim uni(ormama, koje su mo= a ukrali, ili su ih za r=ali nakon inventurno! otpisa, vjeruju<i a <e ne;emu poslu=iti, kao >to sirotinji uvijek poslu=e stare stvari koje $i lju i >to vjeruju u napre ak o mah $acili" Zastavnici nisu ponosni na znakove kojima su o$ilje=eni, ne !lancaju ;izme i cipele i ne paze kako <e za$osti zvijez u na naramenici" %ni ne moraju ostavljati prostor za napre ovanje" Niko! ne moraju voljeti i o niko!a ne moraju $iti voljeni" @eli> vjerovati a nije an zastavnik nije postao ratni zlo;inac, iako je i njima rat $io prilika a postanu !enerali" Ako su mo!li >o(eri, portiri, tesari, kuhari, ileri i sao$ra<ajci, !eneralima su mo!li postati i zastavnici" Ali valj a nije ni je an" Bilo $i prave no a i alje sje e u $a>ti 'ozori>ne ka(ane, po kro>njama kojih vi>e nema, i ispijaju svoje ranopopo nevne pive, za!le ani u svijet koji prolazi i ;ijoj su prolaznosti i oni ali svoj mali zarez u smislu" Ka a se sve sa$ere i o uzme i ka a svojim !o inama pri o amo i one koje

smo propustili, jer nas je zaje$alo vrijeme u kojem nam je arovan =ivot, svi smo mi, manje ili vi>e, zastavnici prve klase" Sje imo aleki je ni o ru!ih i o ono!a >to smo u =ivotu =eljeli $iti, ispijamo svoje pi<e, i nikako se ne uspijevamo uvjeriti kako je unapre?enje mo!u<e" MO/T0 Eno !a, na!et na zelenu Neretvu, Mi9o Mari o$ja>njava smisao sve!a, izna nje!a Stari, kao o rezan nokat Bo=je! palca, spaja je nu s ru!om o$alom, pucaju prezrele tre>nje, prolaze prolje<a, ljeta i jeseni, i mrznu se kal rme ok $ura pu>e !ore o Sarajeva, aleko! !ra a u kojem je =ivot te=ak, puno te=i ne!o u Mostaru, i u kojem se lju i previ>e zlopate, jer nisu svjesni a nema te muke kojoj $i se ;ovjek u ovakvim anima i !o inama pre ao" Stih 2;u na ja a o Mostara !ra a2 $io je samo >aljiva osko;ica, jer ja no $i $ilo pristati uz ja ako si Mostarac i u te$i klju;a sna!a elemenata, vo e, vatre, zemlje i zraka" Sva ;etiri ruk;ija su ne!o na sjeveru u ju!u, jer su u apsolutnoj harmoniji, raz ijeljeni po savr>enim ;etvrtinama, onako kako tre$a ;ovjeku a ostane je an me?u lju ima" ,ijela 3u!oslavija slu>ala je u irektnom prenosu kako &o?eni na melo iju .mine pjevaju) 2Aj >i, aj >a, ja$a>a, kurac pu>i 1ito>aI2 Nije an Bu!arin nije ih razumio, iako je ru!alica $ila namijenjena je anaestorici njih koji su poku>avali na i!rati 1ele=, ali im to, naravno, nije uspijevalo" -a utakmica potonula je u za$orav, jer iza nje nije slije io niz po$je a koje $i klu$ o vele u vje;nost, ali ta pjesma, otpjevana samo je nom i nika vi>e, urezala ti se tako u$oko u svijest a si petnaest !o ina kasnije, u nekom sumra;nom za!re$a;kom klu$u, iz sve! !lasa zaurlao to 2kurac pu>i 1ito>a2 i svi su te !le ali, za;u?eni ili u=asnuti, jer si se o prije minutu jo> o$ro r=ao, nisu te hvatale pive, niti te oticala trava, a sa pjeva> sav ozaren, kao paci(i;ki uro?enik, koji na nekoj %limpija i tuli svoju, europskom uhu neprihvatljivu himnu" Ali nisu te mo!li zaustaviti, ne ove ve;eri, jer te je nosila tvoja pjesma i jer te je veselila ;u na misao) Svi lju i su postali Bu!ariI Neka ih je $ilo samo je anaest i $ili su pravi, a anas ih je tko zna koliko i uop<e nisu svjesni a su Bu!ari" Mo!ao si zapjevati $ilo ! je, na svakoj ta;ki zemaljske ku!le, u Sarajevu, -orontu, -uzli i So(iji" # nitko te ne $i razumio" Skoro nitko" # svi $i $ili Bu!ari" Skoro svi" -a pjesma je, prvi put otpjevana, sa r=avala samu $it mostarsko! smisla za humor" &o?enima nije $ilo va=no >to ih ne razumiju oni na ;iji se ra;un zaje$avaju" Bilo im je sveje no >to $u!arski i!ra;i ne o !ovaraju na provokacije pu$like i >to nisu ni svjesni a ih itko provocira" &o?eni su za$avljali sami se$e, ivili se vlastitoj !enijalnosti i smijali se svojim vicevima, ne $ez ponosa >to ih ru!i ne razumiju" %$ja>njavanje viceva uvijek poni=ava o$ja>njiva;a, a vic s 1ito>om $io je, povrh sve!a, i vic s melo ijom .mine, svete mostarske pjesme koju ni $ez$roj lo>ih i sveto!r nih izve $i nije u;inio manje potresnom" -e>ko $i ije nom Bu!arinu na svijetu, osim, mo= a, *veta"u To!orovu, ;ovjek o$jasnio sve slojeve je ne $analne ru!alice" Ka a je po!inuo Draga" Ma"(e, je an o naj$oljih 'artizanovih i!ra;a u na>oj =ivoj povijesti, &o?eni su na melo iju $analno! $eo!ra sko! pop+hita pjevali) 2Dunavom le>evi plove, a li se ije an zove Mance, ManceeeeeI2 #!ra;ima 'artizana po sjekle su se no!e o u=asa, a ni te$i nije $ilo ra!o >to tako ne>to ;uje>" 1remena nisu $ila za takvu vrstu okrutnosti, ili si vjerovao a nisu, a navija;i 1ele=a prekora;ili su !ranicu za koju nismo ni znali a postoji, sve ok na kraju na>e povijesti nije e(initivno pala" Sjetio si se te ru!alice u nekom kasnono<nom no!ometnom raz!ovoru, veselo si je otpjevao i svi su te shvatili" # svi su, kao i ti, previ>e !o ina stariji, mislili kako je u pitanju jako o$ar (ol" 1i i>, takvim su nas vremena u;inila" Staro! vi>e nema, niti je na e a <e nas Bo! opet arivati svojim noktom" 1jerojatno <e $iti popravljeno ono >to je lju skim rukama pokvareno, jer na>e zlo, kao ni sve ru!o na>e, nije o soli no! materijala, ali o=ivljaj svijeta ostaje nepopravljiv" Zauvijek je i>;ezao skla elemenata na !ra om Mostarom, ;iji je koreo!ra(ski smisao navije>tao :u $alski klu$ 1ele= i nje!ovi &o?eni" PIONI /40 DOLIN0 Divovska !ljiva crveno! klo$uka posuta $ijelim pje!ama, mala =eljeznica ;ijom je lokomotivom upravljao prosije i $rko, natkrivena pista s automo$ilima koji se su araju, kiosk sa >arenim $om$onama, stotinjak ptica i ze;eva, kavez s majmunima, lavica i lav, vukovi, eve, je an me vje , va ameri;ka $izona, ze$ra, lama, nekoliko ivokoza, puma i ma!arac" -o je po;etkom se am esetih $ila 'ionirska olina, je ini zoolo>ki vrt u Bosni i 9erce!ovini, puno manji i siroma>niji o za!re$a;ko! ili $eo!ra sko!, ali nama va=an jer smo tu vi jeli prve prave ivlje =ivotinje" A =ivotinje su tih !o ina $ile u mo i me?u jecom" Svi su imali al$um sa samoljepljivim sli;icama >lora i 4auna, preko koje! smo se upoznavali s pojavama kakve su tapir, !nu + in ijsko !ove;e, mrmot, oposum, emu, kivi i $o ljikavo prase" -apir i !nu u>li su upravo preko >lore i 4aune u svako nevnu komunikaciju, kao smije>ni pojmovi i $esmislene =ivotinje, koje mo= a i ne postoje, a ako postoje, to nije ni va=no, jer o njima !ovorimo isklju;ivo kroz zvu;anje njihovih imena" Da su se normalnije zvali, mo= a $ismo o tapiru i !nuu i porazmislili, ali ovako su $ili osu?eni na po smijeh, kao stanovnici nekih alekih, malih i nesretnih zemalja kojima se smije cijeli Svijet, jer se tako smije>no zovu, pa on a nije ni va=no ka ih njihovi mo<ni i zli neprijatelji, stanovnici zemalja ;ija imena nisu smije>na, svako nevno u$ijaju, a njihove =ene i jecu zatvaraju u koncentracione lo!ore" Bo! ih je o$ilje=io imenima i uskratio ih za svirepo umije<e =ivota" Najrje?a sli;ica u al$umu >lora i 4auna $io je ponornik" -a ptica nalikovala je, $arem na (oto!ra(iji, o$i;nom !ale$u, a tre$alo je kupiti stotine i stotine paketi<a sa sli;icama, pa a se, ako $a> ima> sre<e, o?e o ponornika" % njemu se !ovorilo s po>tovanjem, kao o ne ose!nutom cilju kojem ;ovjek stremi, a ne usu?uje se ni na ati a $i o nje!a ika mo!ao o<i" Djetinjstvo je $ilo o$a ka a smo imali po>tovanja prema visini svojih stremljenja" Svaki pravi cilj $io je alek, a svaka je na a skru>eno le$ jela po njim" -ek

ka a o rastemo, po;et <emo, najprije ru!e, a on a i se$e, optu=ivati jer nam se =elje ne ispunjavaju" Upravo zato nije na ispunjena =elja i nije an osvojeni vrh ne<e se mo<i mjeriti s uz$u?enjem i potpunom emotivnom i uhovnom ispunjeno><u rijetkih sretnika koji su kao jeca o$ili sli;icu ponornika" @ivotinje u 'ionirskoj olini iz!le ale su puno ja nije i o$i;nije o njihove su$ra<e sa sli;ica" Lavovi su prazno !le ali kroz nas" Krzna su im $ila kao >u!ave sirotinjske eke 1uteksa iz 1ukovara, a s njihovih velikih >apa visile su $latnjave !valje, kao u po romanijskih krava koje je ljutiti oma<in je ne hla ne jeseni istjerao na pa>u" Me vje je i u po ljeta jelovao pospano, ;impanza je imala mrenu na o$a oka, a eve su vi>e iz!le ale kao karikature eva, jer su im one !r$e $ile nekako nakrivo nasa?ene, kao a ih ;uvari svako!a jutra lijepe cijano(iksom, ;isto a $i jeca znala a eve, ;ak i ka su sarajevske, moraju imati !r$u" Do 'ionirske oline vozio je auto$us, a pri;alo se a <e tu ne! je izna uskoro !ra iti poro ili>te" U kru!u zoolo>ko! vrta $io je i Ma?arski restoran, tih !o ina je ini strani restoran u !ra u" -u se olazilo na ljutu hranu, svirao je ci!anski orkestar, a kono$ari su $ili u ma?arskim naro nim no>njama" Ali nakon samo nekoliko sezona restoran je propao, valj a su Ma?ari oti>li, pa je nakon proljetno! renoviranja iznikla je na sasvim o$i;na ka(ana, koju smo, me?utim, za sva vremena zvali Ma?arskim restoranom" -a a se na %$ali ve< $io otvorio Kineski restoran, pa je i on propao i opet je nastala o$i;na ka(ana, koju smo i alje zvali Kineskim restoranom" Sve ok nekoliko !o ina pre rat prekoputa Kina Sutjeska nije otvoren novi Kineski restoran, nakon ;e!a je stari polako po;eo !u$iti svoje ime" Ali Ma?arsko! restorana, nakon tih ranih se am esetih, Sarajevo vi>e nije vi jelo" -a a, ok su te kao peto!o i>nje! je;aka vo ili u 'ionirsku olinu, mu;ilo te je no pitanje) 'la<aju li ulaznice za 'ionirsku olinu i lju i koji i u u Ma?arski restoran, a ako ih ne pla<aju, kako oni na ulazu mo!u $iti si!urni a ti lju i ne<e $arem malo >kicnuti kaveze sa =ivotinjama* Uvijek $i to pitanje za r=ao o se$e, pa zato o anas nisi o$io o !ovor na nje!a" /UPE I)LE

Ljeto je u !ra u" #z ljetno! kina Kolo$ara opiru krici isto;nja;kih vje>tina, miri>e stotinu ro>tilja koji $u e !la i reklama su, $olja o neona, ove male ;ar>ije" 'ostoji li i! je ve<a ;ar>ija* Mo= a, ali u tvome o=ivljaju rije;i svaka je ;ar>ija mala i svaka se mo=e o$i<i u je noj ve;ernjoj >etnji" Ako nije takva, ta a nije ni ;ar>ija, ne!o je !ra ski kvart ili je ;itav !ra " # nije iz ovo! stolje<a, ne!o je iz neko! pro>lo!" #spre 1ije<nice se zaustavlja auto$us" Na pre njem staklu je rukom ispisan natpis 2'ose$na vo=nja2" Du!o nisi razumio >to zna;e te rije;i, pa si (antazirao o 2pose$nostima2 i =arko =elio a se je nom vozi> takvim auto$usom" -ko zna >to se u njemu z$iva, a ;e!a nema u o$i;nim auto$usima na kojima pi>e Sarajevo+Zenica ili Sarajevo+'lo;e" Nakon >to si je nom ipak shvatio >to zna;i 2'ose$na vo=nja2, ili nakon >to ti je (raza postala samorazumljiva i o njoj nisi mislio onako oz$iljno kao >to se u jetinjstvu razmi>lja o rije;ima, $io je iz!u$ljen cijeli je an svijet" #z auto$usa izlaze =ene" Deset, va eset, pe eset =ena i nije an mu>karac" Njihove kose su iz$lajhane za nijansu ja;e ne!o >to je to pristojno, niz lica im se slijeva ju;era>nja >minka, zajapurene su kao $a$ure koje samo >to nisu eksplo irale u rerni" Neke o;ekuju mu>karci, ru!e lova;kim po!le ima vre$aju taksi, a tre<e s hilja u najlonskih kesa u rukama poku>avaju u<i u tramvaj" 4e!aju se kao pin!vini ili kao a na se$i imaju sulunare, a ne (armerke, pa ne mo!u savijati no!e u koljenima" Ka a o?u svojim ku<ama, raskomotit <e se, kao >to se o$i;an svijet nika a nije raskomo<ivao" Skinut <e sa se$e (armerke, ispo njih jo> je ne i joj je ne i jo> je ne, sve o poslje njih, petih" %no >to ta a $u u osjetile mo=e se nazvati slo$o om" Se am esete su $ile zlatne !o ine >verca" U -rst se i>lo najmanje vaput mjese;no, a ro$a se pro avala po kom>iluku i u ra nim kolektivima" U mo i su $ile (armerke Lee i Super &i(le, ok je za Levis malo tko znao, pa a je netko i onio 78. na ;ar>ijsko tr=i>te, vrlo je vjerojatno a te (armerke $a> i ne $i posti!le neku oz$iljniju cijenu" -ek <emo kasnije, ka >verca iz -rsta vi>e ne $u e, saznati koliko one vrije e" U prvo vrijeme -alijani su na>im =enama mo= a i pro avali ori!inalnu ro$u, ali ;im su shvatili na>u ovisnost o =insu, po;eli su valjati nevi?ene upljake" -o >to se tih !o ina po !ra u nosilo kao Super &i(le vi jet <emo, petnaestak !o ina kasnije, na ;e>kim i ma?arskim turistima i ne<e nam na pamet pasti a smo i sami neka tako iz!le ali" U (armerkama $oje kancelarijsko! in i!a, koje ne iz$lije e ni nakon tri eset pranja" tvornice :ranjo Kluz i 1arteks su u!o poku>avale istkati i o$ojiti ju!oslavenski =ins i skrojiti oma<e (armerke" &ezultati su $ili !roteskni, a poni=enje koje su ti prire ili neupu<eni ro itelji kupuju<i ti Kluzove i 1arteksove (armerke i tjeraju<i te, nezahvalnika, a ih nosi>, ostavit <e trajne poslje ice na tvoj emotivni i uhovni razvoj" Ka a je nom pa ne komunizam, pomislit <e> a se to moralo o!o iti upravo z$o! nesposo$nosti oma<e tekstilne in ustrije" # ne<e> =aliti sve ok ti nje!ove ru>evine ne po;nu pa ati po !lavi" %sam esetih !o ina >vercerski konvoji okrenuli su se o Zapa a prema #stoku" #z #stam$ula su stizale ko=ne jakne, =enske svilene $luze i zlatni nakit" #z$lajhane tete vi>e nisu toliko strepile o carinika i nisu se morale o$la;iti u pet slojeva" 3u!oslavija je polako prestajala $iti oz$iljna r=ava, lak>e je $ilo $oriti se protiv zakona i propisa, a s vremenom su pre 1ije<nicu prestali olaziti auto$usi na kojima je pisalo 2'ose$na vo=nja2" U >opin! se o lazilo kom$ijima i karavanima, otvoreni su $utici u kojima se pro avala ro$a iz >verca, pa je na kraju i nestalo razlike izme?u le!alne i ile!alne tr!ovine" 1i>e ili manje, sve je postalo le!alno, a je no!a ana le!alno <e $iti i u$ijanje" @ene koje su se =rtvovale a $i ti za ro?en an mo!ao o$iti Super &i(le, s tom (inalnom le!alizacijom ne<e imati ni>ta, ne!o <e i one postati =rtve je ne iz!u$ljene iluzije"

Malom ;ar>ijom >ire se mirisi stotine ro>tilja, ljeta su toplija ne!o >to su $ila, nema zajapurenih =ena koje $i na se$i nosile pet pari (armerki, ne postoji Super &i(le, mrtav je Bru(e Lee" DO4TO I PO UHNI4 'oru;nik )ari uzimao je loptu i postavljao je ne! je izme?u koljena, po!le ao $i je nom, pa ru!i put prema ko>u, s izrazom lica kao a !a prvi put vi i, i on a je $acao loptu, kao a je se =eli oslo$o iti, a ne kao a !a?a slo$o no $acanje" 'ri;alo se a je isto tako, o oz ol, slo$o na $acanja izvo io i a!ivoje 4ora, ali to!a se nisi mo!ao sje<ati, jer je on po!inuo ka a si imao vije !o ine" 'oru;nik :ar;i< $io je je ini ko>arka> koje!a si vi io a tako puca slo$o na" 'oru;nikom su !a zvali $eo!ra ski televizijski reporteri, ponosni, valj a, na to >to je i!ra; klu$a za koji su potajno navijali tako aleko o!urao" Dru!i su, $olji ko>arka>i i ve<e (ace, ostajali samo vojnicima je ne ko>arka>ke utakmice, ok je :ar;i< imao svoj ;in, z$o! koje! su mu se mo!le oprostiti !re>ke i proma>aji, jer je on u slo$o nom vremenu $ranio omovinu i ponirao u$oko u vojne nauke" Me?utim, istih je !o ina, sre inom se am esetih, u &ukometnom klu$u Borac i!rao ;ovjek ;ija je titula $ila zvu;nija o :ar;i<eve" Bio je to oktor Ne,oj9a Po$ovi, je an o naj$oljih rukometa>a koje! je Banja Luka vi jela i naj$olji ju!oslavenski i!ra; svoje !eneracije" Vovjek je u roku zavr>io me icinu, >to je na>im reporterima $ilo ovoljno a !a i u naj ramati;nijoj utakmici, punoj psovki, tu;e i rezultatske neizvjesnosti, zovu isklju;ivo oktorom 'opovi<em" Dok je u :ar;i<evom tituliranju $ilo ne;e! o one !lupe kasarnske sklonosti ka pretjerivanju, koju je upoznao tko !o je vojsku slu=io, ali su joj neki, eto, ostali vjerni i u civilnom =ivotu, tituliranje Ne$oj>e 'opovi<a !le ateljima je zvu;alo tako a $i pomislili kako reporter ima prehla?eno ijete, pa je $a> nakanio, ;im utakmica zavr>i, o 'opovi<a tra=iti recept za anti$iotike" %(iciri i oktori $ili su, na razli;ite na;ine, najcjenjeniji lju i to! vremena" %(icirima su, naravno, $ili skloniji ruralni tipovi i oni koji su z$o! neke nejasne !ri=nje savjesti imali potre$u za vi>kom patriotizma, ok su oktori svima $ili zakon" Seljaci su u njima vi jeli spasitelje, one na kojima stoji ;itav svijet, pa i nje!ova uhovna strana, jer su oktori $ili je ina zamjena za popove i ho =e koje je revolucija protjerala iz ru>tveno!a =ivota" 4ra?ani su pak smatrali a oktori pre stavljaju po=eljno ru>tvo u ka(ani, na ljetovanju i u svim ru!im o$licima javno! pokazivanja" # je nima i ru!ima najva=nije je, naravno, $ilo to a imaju svo! li;no! oktora, svoju $olni;ku >telu, koja <e se na<i pri ruci ka a se netko u (amiliji raz$oli" Eto, zato je oktor 'opovi< $io ;u o" Qteta je samo >to nije $io no!ometa>" U tom $i slu;aju $io upam<en kao i ealni 3u!oslaven" A sportski reporteri $ili su je nostavno iskreni lju i" 4ovorili su sve >to $i im palo na pamet, a po!otovu ono >to ih je, iz njihove perspektive, ;inilo ponosnim" Bilo je ovoljno spomenuti je no! poru;nika i je no! oktora, i irektni prenos onio $i ne>to >to je vi>e o i!re" U ta vremena se oko sporta nije vrtio veliki novac, niti su o;evi i majke $ili jako sretni ka $i im se sinovi ali u (u $alere, pa je valjalo na<i ne>to >to <e i njih, te nesretne ni=e reportere koji nisu i>li na olimpija e i svjetska prvenstva, u;initi ostojnim povijesno! trenutka" Zloupotre$ljavali su nesretno!a :ar;i<a, koji $i kao ko>arka> ve< $io sasvim za$oravljen a nije te $izarnosti sa ;inom, kao >to su zloupotre$ljavali i !enijalno! Ne$oj>u 'opovi<a, a sve a $i se okazali u svijetu koji je jo> uvijek mario za ru>tvenu hijerarhiju koja po razumijeva i nekakve >kole" U !eneraciji poru;nika :ar;i<a i!rali su Da'i$agi i 4ia"ovi, ali i poru;nikovom ko>arka>kom ha$itusu $li=i likovi) Lati2i, Beravs, To!ori""" -aj Beravs je u je noj o 'artizanovih >ampionskih sezona $io i kapiten ekipe, ali je u cijelom prvenstvu o i!rao samo pet+>est minuta, pa se on a naljutio i pre>ao u Slo$o u iz -uzle" 4eneracija oktora 'opovi<a $ila je puno oz$iljnija, jer je postala klupskim prvakom Europe i jo> uvijek postoji kao $lije a crno+$ijela (oto!ra(ija na nekim panoima u centru Banje Luke" -e>ko je o;ima povjerovati a je to isti onaj !ra , jer isti lju i si!urno nisu" D0VID Ka $i se o!o ila nuklearna kataklizma, a ti u vozu koji klopara prema istoku, !le a> kako crvenilo je e ne$o i osje<a> a je ovom Svijetu ostalo jo> pola sata, a te neko ijete, koje ne zna >ta se o!a?a, pita kako se zove>, ti $i rekao) 0r7a" Gar%u-a%e!ov" % svih imena koja zna> i za koja si ;uo u ovih tri eset pet !o ina !le aju<i utakmice, to ti se ime ;ini najljep>im, najoz$iljnijim i naju aljenijim o tvo!a =ivotno! iskustva" Ako u ju=nim sovjetskim repu$likama cvate nar, miri>u karan(ili<i i cimet, a svaki mu>karac ima sije u $ra u i svileni pla>t, ako je tako kako ti zami>lja>, ta a $i u kijametski an $ilo o$ro putovati tamo i pre stavljati se kao Ar=an @armuhame ov" -ako se zvao sovjetski ko>arka> koji je i!rao na %limpija ama ./EG" i ./EH", iz ekipe koja je u je noj sulu oj zavr>nici po$ije ila Amerikance, a $i ;etiri !o ine kasnije, u je nom kasnono<nom televizijskom prenosu, jo> $ruji iz Montreala promukli tele(onski !las Draga"a Nikitovia, iz!u$ila u polu(inalu o 3u!oslavije" U tim epizo ama trijum(a i propasti Ar=an @armuhame ov i!rao je je nu o manje va=nih ulo!a, ali je nje!ovo ime u je;ijem o$u slo$o no! imenovanja, ka a imena nisu znakovi nacije, vjere i porijekla, ne!o ;iste estetske ;injenice, postalo va=nijim o o$i;nih imena 0'eksa"!ra i /ergeja Bje'ova, lju i koji nisu $ili ni $ra<a, ni ro?aci i zvali su se o$i;no, onako kako se zovu &usi, sa samo je nim ;u om u prezimenu" Z$o! ne;e!a si mislio a &usi !ovore ekavski i neo$i;nim si smatrao to >to se prezivaju Bjelov, a ne Belov" -e no<i u Montrealu, ok te je ime Ar=ana @armuhame ova r=alo $u nim, ostatak 3u!oslavije najvi>e se pla>io V'a!i%ira Tkae"ka" Brkati, va i va eset visok iv iz!le ao je kao a !a je skinulo s naivnih ilustracija za -arasa Bulj$u" Bio je u=asno ru=an, s onjom vilicom koja je iz!le ala kao a mu je Bo! !re>kom u!ra io io $a!era, i tr;ao je polako i nesi!urno, valj a u strahu a se po njim ne provali parket"

Danima se raspravljalo >to <e u;initi Mirko Novose' i koje! <e centra =rtvovati u poku>aju a zaustavi to ;u ovi>te sovjetske in ustrije lju i" 9o<e li to $iti ajko Gi7i, rano i= =ikljali $eo!ra ski $alavac, koji je narastao o va i eset i $io je pristojno e$eo, pravi te>ki centar, kakve su voljeli tih !o ina, ali jo> uvijek nije nau;io i!rati ko>arku* #li <e =rtvovan $iti sam 4re9o Fosi, prvi centar reprezentacije, naj$olji koje! 3u!oslavija pamti, i prvi europski ko>arka> koji je shvatio a visina ne mora $iti hen ikep i a centri mo!u i!rati je nako pokretno i pametno kao krila i $ekovi* #li <e Novosel poku>ati nemo!u<e i -ka;enku u ralje poslati Ge'jka Jerkova, (ra!ilno! Spli<u, visoko! samo va i osam, koji je sve svoje (izi;ke ne ostatke na omje>tao !enijalnim postavljanjem u reketu i ta;nim pre vi?anjem ! je $i se lopta mo!la o $iti o ta$le ili o$ru;a* -a mo!u<nost svima se ;inila sulu om, jer je -ka;enko $io toliko ja;i o 3erkova a !a je mo!ao ahom zalijepiti za konstrukciju ko>a, po!le om !a pre$aciti preko onih reklama u pu$liku i la!anim o irom, koji ne<e su iti nije an su ac ovo!a svijeta, poslati me?u invali e, ali Novosel je u;inio upravo to) postavio je @eljka 3erkova a smeta -ka;enku" Na kraju se pokazalo a je to je an o naj!enijalnijih poteza u trenerskoj karijeri Mirka Novosela" 3erkov je letio oko o!romno! &usa, a ovaj se pona>ao kao me vje u kavezu" Lopta mu je mi!oljila izme?u prstiju, saplitao se o svoja stopala i vi>e je smetao svojim ne!o na>im" Ka a smo po$ije ili i ka a su na>i ko>arka>i je ni ru!ima potr;ali u za!rljaj, jer se o!o ilo ne>to >to zapravo i nisu o;ekivali, Nikitovi< je zavapio po $i$lijski o Davi u i 4olijatu" Bila je to na>a omiljena sportsko+reli!ijska (ormula, u kojoj je na> ;ovjek uvijek $io Davi , a njihov je re ovno $io 4olijat" Ba> nika se ta meta(ora nije koristila u o$rnutom smislu, prem a su na>i tako ;esto, u svim sportovima, !u$ili o sla$ijih i nemo<nijih" Mrsko ime 4olijat uvijek je $ilo ime stranca" #sklju;io si televizor, svi su ve< spavali, u kro>njama su cvrkutale prve jutarnje ptice, prem a je an jo> $io aleko, a ti si, kao a $roji> ovce, ponavljao) Ar=an @armuhame ov, Ar=an @armuhame ov, Ar=an @armuhame ov""" Koliko ti je tre$alo a zaspi>, >ta si sanjao i na koji ti se na;in to lijepo ime rascvalo u snovima, to nitko ne zna i nitko ne<e znati" HILE &ano!a prolje<a ./EF", $a> ka su na>i i!rali majstoricu protiv Qpanjolaca, Sovjetski savez je, nakon 8)8 u Moskvi, o $io putovati na uzvratnu utakmicu sa Vileom, koja se tre$ala i!rati na sta ionu Nacional u Santia!u" Me; je re!istriran rezultatom 0)8, u svim novinama je u za!ra i pisalo jo> i 2par (or(e2, ali nisi znao >ta to zna;i" Vileanci su tako otputovali na Svjetsko prvenstvo u Njema;ku, a Sovjete je :#:A kaznila jo> i nekom o atnom kaznom" U nas se o tom skan alu nije previ>e ni pisalo, ni pri;alo, jer valj a nismo $ili si!urni >ta $i ura ili a smo $ili u ko=i tih &usa i a je na>a reprezentacija tre$ala o i!rati utakmicu na sta ionu koji je nekoliko mjeseci ranije, nakon >to je Pi"o(-et izvr>io r=avni u ar i likvi irao /a'va!ora 0''e"!ea, poslu=io kao koncentracijski lo!or u kojem je likvi irano nekoliko stotina protivnika vojne hunte" 'rem a su Sovjeti u osnovi ispravno postupili, smatralo se a ni njihovo maslo nije za ramazana i a najvjerojatnije ne $i imali ni>ta protiv to!a a i!raju na sta ionu na kojem je neki njihov pinochet u$ijao lju e" %vaj konkretni 'inochet $io je, me?utim, ameri;ki, pa su u skla u s propozicijama hla no!a rata mo!li povesti ra;una o lju skim pravima i =rtvovati nastup na Svjetskom prvenstvu u ime vi>ih i eala humanizma" Vileanci u Njema;koj nisu pokazali $o! zna >to i ispali su nakon razi!ravanja po !rupama" 1ratili su se ku<i, u stra>nu r=avu Vile, kojom <e jo> petnaestak !o ina vla ati (a>isti;ki re=im, ali o;ito je to vi>e sekiralo nas, !ra?ane Svijeta, ne!o njih kojima je 'inochet $io pre sje nik ili otac, majka, $o! i $atina" Naro ni neprijatelji ve< su $ili likvi irani ili su se raz$je=ali >irom svijeta, a $ilo ih je i u Sarajevu, tako a je je an mali Vileanac i>ao u tvoju osnovnu >kolu" Z$o! 'inocheta Vileanci u Vileu, i to ne svi, sramit <e se tek ka a on postane stara olinjala rtina koja vi>e nije u stanju vla ati ni samim so$om, a kamoli vojnom huntom" Ali Vileanci po tome ne<e $iti razli;iti o svih ru!ih naro a koji o=ive a im se na ;elo posa e vo?e pune krvolo;no! patriotizma" Naro i su naviknuti na zlu vla avinu i po njom najvi>e i jesu + naro i" Za o$rih vla avina svaki se naro rasta;e na stotine hilja a poje inaca, ili na milijune njih, koji se pona>aju kao pripa nici naro a samo ka o u u inostranstvo" Za o$rih vla avina samo primitivni i tupi lju i o se$i !ovore kao o naro u" Za lo>ih vla avina pametni i $istri razo;arat <e svoje prijatelje, rijetke i ra!ocjene lju e koji po svakim tiraninom imaju o;i a vi e i u>i a ;uju" Da nije njih, tih malo$rojnih koji ostaju poje incima i nika a ne narastu o naro a, niti se$e naro om zovu, naro i $i po tiranima izumirali" %ni su ;uvari svjetla u mrklome mraku, pa nakon >to sve pro?e, naro i na njih $ivaju ponosni" Ali nije se pri;a o r=avama i njihovim no!ometnim razlozima zavr>ila o ustajanjem Sovjeta i $rzom eliminacijom Vileanaca" U istoj !rupi u pre natjecanju na>le su se vije Njema;ke" Zapa na, slo$o na i emokratska i #sto;na, neslo$o na i policijska" Zapa ni Nijemci $ili su u naponu sna!e, tako a mno!i i anas vjeruju a je ta reprezentacija, u kojoj je $ranio /e$ MaAer, a centar(ora i!rao veliki 1er! MC''er, a selektor $io 3e'%ut /(-J", $ila naj$olja o svih naj$oljih njema;kih reprezentacija" Uostalom, postali su svjetski prvaci po$ije iv>i naj$olju o svih 9olan ija, onu koju je pre vo io veliki *ruij22, za koje! su je;urlija vjerovala a je $olji o Pe'ea, prem a Brazilca nisu sti!li ni zapamtiti" Me?utim, pre utakmicu protiv isto;nih kom>ija i sunaro njaka, zapa njacima se ne>to stisnulo u !rlu, po;ela su im klecati koljena, u;inilo im se a postoji ne>to ve<e i va=nje o (u $ala i =eljeli su okazati kako je slo$o ni emokratski svijet u svemu, uklju;uju<i sna!u, talenat i ljepotu, ispre svijeta mrklo! komunizma" #sto;njaci su to o=ivjeli kao poku>aj poni=enja i zai!rali su kao >to vi>e nika a ne<e" U tome im je, istina, i sre<a pomo!la, pa su je nim ;u esnim !olom JCrge"a /$arKassera po$ije ili s .)8 i prire ili najve<e iznena?enje to! Svjetsko! prvenstva" -a po$je a slavila se ok !o je postojao DD&, a i anas se u Leipzi!u, Ma! en$ur!u i Dres enu mo=e sresti poneki ostarjeli no!ometni navija; koji <e najprije u$oko

uz ahnuti, a on a vam satima pri;ati o SparSasseru, otprilike onako kako $i 4osta P'aka'ovi !uslao o Kraljevi<u Marku" U toj po$je i $ilo je neke prav e" Slo$o a i emokracija ne vrije e vi>e o komunizma ako se moraju potvr?ivati !olovima" /LOVEN*I @ivjeli smo u u$okom uvjerenju a su Slovenci potpuni antitalenti za (u $al" -o je, istina, $io samo je an o njihovih priro nih ne ostataka" %sim nje!a, oni su $ili i jako ne uhoviti, maltretirali su nas s !roznim (ilmovima i jo> !orim televizijskim ramama, a ne aj Bo=e a te ekskurzija ponese na Ble i a pre te$e iznesu helj ine =!ance ili helj inu ka>u, jer $i on a zaklju;io a nije ni ;u o >to su Slovenci takvi ka a se takvim pomijama hrane" Qirok repertoar ju=nja;kih pre rasu a o Slovencima se o atno poja;avao na slu=enju vojno! roka" %ni ne hvataju krivine, svako nare?enje oz$iljno shva<aju, ne tra=e po>te u i ne je u potajice sirove krompire a $i mo!li le=ati u stacionaru" Ka a Slovenac postane esetar, ta a je to stra>no" %n ne tra=i smisla u $esmislenim vje=$ama jutarnje !imnastike, niti se pita za ;ije $a$e z ravlje ve< pe eseti put na ci;i zimi i ljutom ma?aru po i=emo ra iorelejnu antenu i za koji kurac kopamo rovove u kra>kom polju ili postavljamo kanalizacijske cijevi koje nikamo ne vo e" Slovenac >uti i ra i kao konj ili nas pa=ljivo na !le a i ne opu>ta a nam i je an an u 3NA pro?e $ez ro$ija>kih muka, razlo=enih i sve enih na u!i niz poku>aja a iz$je!nemo ra i jo> u=i niz situacija u kojima nas $a> Slovenac hvata u nera u i vra<a nas na u=nost" Bilo ti je jasno kako on mo=e $iti tako !lup a toliko ra i, ali ti nika a ne<e $iti jasno za>to mu je $ilo toliko stalo a i te$e natjera a ra i>" Ali sve ono z$o! ;e!a ih nisu voljeli, koliko su ih !o mo!li ne voljeti u op<oj samoupravnoj zalju$ljenosti $ratstvaDje instva, $ilo je ipak kompenzirano uvjerenjem a su Slovenci potpuni antitalenti za (u $al, a i za sve ru!e sportove" Do$ro, imali su skija>e, ali naj$olje a nisu ka samo srljaju u planine, imali su i $ra<u Petri, ali i to je samo potvr?ivalo njihov pretjerani (anatizam, jer samo (anatici, vjerovalo se, mo!u trenirati onoliko koliko je potre$no a $i se postalo pliva;em" Da, $io je tu i Miros'av *erar, ali tko oz$iljan vjeruje a je !imnastika sport i a se !imnastikom $ave pravi mu>karci* 'a !imnastika je za nas iz Sarajeva $ila neka po vrsta $aleta" -a;no, Slovenci su imali i nekoliko ko>arka>a, ali Da"eua i Bassi"a se ne sje<amo, pa se vjerojatno ra i o pretjerivanjima, Vi"ko Je'ova( ima samo onaj horo! i vjerojatno !a trenira tri eset sati nevno, pa i nje!a mo=emo eliminirati, ok je Pero Vi'2a" lu ;ovjek te samim tim nije Slovenac" %nako kako on !a?a i kako se nervira, to postoji samo u Sarajevu, tuzlanskom $azenu i sre njoj Sr$iji" Ali pustimo ru!e sportove) kakvi su, Bo=e ra!i, oni antitalenti za (u $alI # kako smo samo mi u=ivali u tom otkri<uI U onoj !eneraciji %limpije iz sre ine se am esetih, koja je u!lavnom tavorila u sre ini ta$ele, na !olu je stajao 0"te /irkovi iz Splita, pa Lju,i9a Da'a"ovi iz Bora" 'oslje nje! ;ovjeka o$rane i!rao je Mi'o9 ;o9ki, ok je lijevi hal( $io Me-%e!a'ija ;i9i, $ek je $io neki Po$a!i, a naj$olji i!ra; tima Da"i'o Po$ivo!a" # to su, je li, Slovenci* Ma, je ini Slovenci $ili su $ra<a Vi'i i Peter 0%er9ek, ali oni su $ili ukras ekipe, kao $ijelci u NBA li!i" A O,'ak* Koji %$lak* E, to je $ilo !a no pitanjeI 4 je si se $a> nje!a sjetio i tako u nez!o an polo=aj oveo svo! ru!a koji !aji po>tenu mr=nju prema Slovencima i raspola=e naj>irim repertoarom pre rasu a, kakav vi>e ne postoji niti na ju!u USA" Kao pravi Bosanac, tvr o!lavo spreman a zasrlja i u $ezizlaznoj situaciji spreman si okazivati kako Brane %$lak, taj nesumnjivi no!ometni !enije i je an o onih koji su i!rali no!omet aleke $u u<nosti, $a> i nije neki i!ra;" Evo, E!-e% ;'jivo je $oljiI A i Jova" 0i%oviI 'o!le aj kakvu kulju i tr$u>inu ima A<imovi<I -o je pravi i!ra;I Nje!a ne je$e to >to iz!le a kao >e( sale u Unisovom restoranu ru>tvene ishrane, jer je o Bo!a (u $aler, a ne kao taj %$lak, je$o !a otac, a je >ta valjo, ne $i po!o io stativu protiv Brazilaca u Njema;koj" 1i io $i ti kako $i !a A<imovi< zavalio, a i V'a!iI % Qljivi a i ne !ovorimo""" #, eto tako, $r$ljanjem $i se, kao i uvijek, izvukao, a tvoja je pre rasu a ostala neokrnjena ili jo> malo poja;ana, jer ju je netko tako hinjski poku>ao naru>iti" #znena it <e> se ka na njezinom mjestu je no!a ana osjeti> samo prazninu, jer <e Slovenci oti<i i $it <e aleko, jako, jako aleko i s tu!om <e> misliti o onom !lupom esetaru" @ivi li ne! je i sje<a li se te$e i je li mu ta uspomena ra!a" N0JTEG0 NOF Nema stra>nije no<i o novo!o i>nje) niti ju mo=e> prespavati, niti se mo=e> na!ovoriti a ti $u e sretna" %$i;aj a se, u pijanstvu, pucnjavi, slavlju i >ampanjcu o;ekuju nove !o ine po sje<a na ernek na -itanicu" Vim su shvatili a im se $li=i smrt, lju i su o lu;ili o;ekati je u >to veselijem stanju Scena je iz =ivota, ali $ih je stavio u svoj (ilm" Minus petnaest je u zatvorenom, na otvorenom pu>e $ura $rzinom svjetlosti, u najve<oj smo u;ionici kasarne 2Slavko &o i<2 u Kninu, svi u po eranim >injelima, svr$e nas promrzline na prstima i skorene ;arape" %ko pola vanaest vojica po;inju plakati" Sasvim tiho" # umjesto a ih uzmu u pilanu, i ostali puste suzicu" -u!a se u ;as pro>iri poput $ojnih otrova i nekoliko minuta prije pono<i pla;e cijela u;ionica" Svi osim mene, jer me je i alje sti a me netko ne vi i" Na malom razje$anom kaseto(onu svira 2'arni valjak2, pjesma #!vati ritam" -a;no u pono< ulazi e=urni o(icir, $rko a$ehajac, i za ere se) 2Vojsko+ sre"a va% "ova =L?M.#2 1ojska kroz suze o !ovara, irnuta pa=njom, jer to! ;asa nema na svijetu niko!a $li=e! o nje!a" /jea"je $o$ravi sve -e !rozne no<i u Kninu shvatio sam vije stvari" Svaki mu>karac je curica koja se suz r=ava, sve ok mu ru!i mu>karci ne aju priliku a poka=e svoju pravu priro u" # ru!o) nema stra>nije no<i o novo!o i>nje, niti ju mo=e> prespavati, niti se mo=e> na!ovoriti a ti $u e sretna" -a saznanja pratit <e me

pre svaku !o inu, ali ne krivim ni Knin, ni vojsku" Naprosto, u tim nekim !o inama shvati> a si u svakom !rupnom slavlju sam kao amputirani prst i a se pravo napali> je ino ako si jako !lup ili ako si ijete" 'uno kasnije o>lo je jo> ne>to) jeza pre pomisli ko!a <e ti sve ova !o ina o nijeti" Sjeti> se pro>le i onih koji su je o;ekali, a anas ih vi>e nema" Znam, pri;a mi je stara;ka, kao a mi je ve< osam eset, ali sla!ao $ih a ka=em a je ruk;ije" %$i;aj a se, u pijanstvu, pucnjavi, slavlju i >ampanjcu o;ekuju nove !o ine po sje<a me na ernek na -itanicu" Vim su shvatili a im se $li=i smrt, lju i su o lu;ili o;ekati je u >to veselijem stanju" Sje<anje, me?utim, popravi sve" Nakon >to o Nove pro?u mjesec+ va, ve< mi se ;ini a je sve $ilo lu o i veselo, super smo se proveli i mra;ne misli nisu mi prolazile kroz !lavu" Nikome nisam pokvario o;ek, nisam one koji se vesele smatrao $u alama, a po!otovo im to nisam pokazivao" Skoro a povjerujem kako sam i ja, zaje no sa svima, na!las $rojao o eset o nula, lanovima hvatao ritam, $u>io $alone i pa ao u za!rljaje" A nisam" Svi znaju a nisam" # misle a nije naj!enijalnija stvar na svijetu sa mnom o;ekivati nove !o ine" Ne ra i se o tome a se ne znam opustiti" 3o> mra;nija saznanja olaze mi ukoliko se opustim" Ali ima i ne>to jako o$ro u vezi s o;ekom" No< izme?u vije !o ine ne iz$lije i i ne iz!u$i se u sje<anju, za razliku o ve<ine ru!ih no<i i ana u =ivotu" Do$ro se sje<am svako!a o;eka u poslje njih tri eset !o ina" # ! je sam $io, i s kim sam $io, i >ta se jelo i pilo, i koja je muzika svirala" Neki o lju i s kojima sam provo io vremena i vremena postoje jo> samo u nekim avnim novo!o i>njim no<ima, ok se ostalo za$oravilo" Mo= a ne $ih pamtio ni njihova lica a s njima nisam prelamao najve<e $rojeve u kalen aru" # sve one ivne cure, moje, tu?e i ni;ije, kojima je tih no<i $ilo te=e ne!o nama, jer su na svojim le?ima i u svojim o;ima morale nositi i se$e i nas" %ne su strepile i $rinule se, na>minkane, sre?ene i irljivo uljep>ane za trenutak koji <e o<i ka a otkuca poslje nji ;as" 'oljupci puni karmina s okusom kre e, njihovi prsti na na>im licima ka a oko pola je an $ri>u rumene tra!ove, a mi se ta osje<amo pomalo kao pe eri" Svako se mu>ko pla>i >minke na se$i, ;ak i pu era pre televizijsko snimanje, jer svako mu>ko, svjesno ili nesvjesno, =eli se je nom na>minkati i napokon provjeriti tu stvar" Vujem ih kako vi;u) La=e>, konju je anI 'a mo= a i la=em, ali sve to tako iz!le a" 0%,i(io&"e (ure ,ure su uvijek am$icioznije pristupale Novoj !o ini" 'lanirale su, ra;unale i prera;unavale se, =eljele ne>to >to je nemo!u<e, tiho sanjale o svim tim parizima, rimovima i londonima ili $arem dubrovnicima" 3asno su u svojim ma>tama vi jele ne$o na Lokrumom, posuto vatrometom i zvijez ama, osje<ale su po ta$anima !latki i kliski kamen 'orporele, vjetar koji nosi i!laste morske kapi, tvoju ruku u njezinoj ruci i neke rije;i, ne zna se koje, a ih zauvijek zlatnim nitima ve=u i nje=no prikuju za je an je ini trenutak" @enska je ma>ta u o nosu na mu>ku kao sinemaskop u $oji prema crno+$ijelom televizoru, ali mu>ka je volja, $arem ka a su nove !o ine u pitanju, $ila ja;a" 1i>e je prosje;ni $osanski i $alkanski mu= upropastio =enskih novo!o i>njih planova ne!o >to su atomske $om$e skr>ile z!ra a u 9iro>imi i Na!asakiju" Neke smo uni>tavali o mah u za;etku, i ne znaju<i to, ok $i u ljetnim anima, nasre pla=e, na>e cure po;injale s) 2 0 9ta %is'i9...<" Na >to $ismo mi o mahivali uz) 2I-+ g!je ti je jo9 Nova go!i"a#" Dru!im, oz$iljnijim, planovima ohakali $ismo po;etkom ecem$ra, pozivaju<i se na kokuzluk, rat, oluju, kataklizmu, (o$iju o letenja, ho anja i razmi>ljanja, sve ok one ne $i sle!nule ramenima ili ljutito zape;atile vlastito veselje) 2Do,ro+ o! sa!a e9 ti..." #, naravno, ti ne $i u;inio ni>ta ili skoro ni>ta, pa se Nova !o ina o;ekivala u nekom kon(ekcijskom aran=manu, o$i;nom i nema>tovitom, zaje no s istim takvim (rajerima i njihovim pora=enim jevojkama" # poslije $ismo, ;isto iz strate>ko!a opreza, !ovorili) 23oj, kako nam je $ilo o$ro"""2 A one su, naravno, potvr?ivale" #li zato >to je sve ve< !otovo, pa za>to se sekirati, ili zato >to su imale takvu ma>tu a su !arsonijeru na Alipa>inom ili kino 2-eslu2 znale pretvoriti u svoje rimove, parize i dubrovnike" Bilo je, naravno, i rospija, koje $i u>le u le!en u jer se esetlje<ima prepri;avalo kako su nam upropastile o;ek" Eto, napila se =enska i najprije o je$ala svo! (rajera, a on a je i>la o ;ovjeka o ;ovjeka i svima u lice !ovorila >ta o njima misli" -ako smo postali sla$i<i, piz e i primitivci, >to nas je u prvi mah mo= a i potreslo B23oj, ku joj ne sastavih >amar;inuI Nisam mo!Oo, nje!a mi $ilo =ao"2C, a $i on a !o inama =ivjeli o te situacije u kojoj smo ni krivi ni u=ni, na prav i Bo!a, postali =rtvama i stra alnicima" 'ravi mu>karac ili je heroj ili je stra alnik, tre<e! nema" 4orko su pro>li samo oni koji su s rospijama (urali, pa ih oveli na o;ek" -u mrlju na $io!ra(iji te>ko je iz$risati, jer >ta !o poslije u;ini>, netko <e pamtiti a si ja o" Mu>ke novo!o i>nje am$icije zavr>avaju u pu$ertetu, a kasnije se javljaju samo ko onih koji nemaju curu, pa ih to jo> i (rustrira" U o$a slu;aja te am$icije znaju $iti, ili u!lavnom jesu, opasne po =ivot" &ecimo, kome u trinaestoj+;etrnaestoj !o ini, ;im se otr!nuo ro iteljskoj stezi, nije palo na pamet o;ekati Novu !o inu u planinarskome omu o koje! ljeti vo i kozija staza, a zimi isklju;ivo $eskrajna milost veliko! Bo!a, koji se potru i a o cijelom svijetu ne vo i ra;una samo a $i vas kroz me<avu i mimo vukova oveo o $rvnare $ez struje i !rijanja" #li jo> je na tipi;na mu>ka is(rustrirana i eja) Nova !o ina na pustome otoku i to na otvorenome, uz lo!orsku vatricu, vino i rakiju" 'a Nova !o ina na svjetioniku, u nacionalnom parku, na -reskavici ili o$roncima Ma!li<a, u pra>umi s lju o= erima, u ;amcu na otvorenom moru, je rilici, ko;i, tra$akuli""" 'a, sjajna Nova !o ina u $ivaku iskopanom u jahorinskome snije!u" # eja je $ez$roj" 're=ivi> li, $it <e> kao a si o>ao iz 4ula!a ili iz Le!ije stranaca, ali $arem si stvar sre io tako a nikome nije $ilo !ore ne!o te$i" A >to !ore, to $olje, uvjeren je svaki pu$ertetlija ili raspu>tenac" 3e$o ti mu>karca kojem nije merak o$ro se napatiti" Ali isklju;ivo za svoj ra;un, nika z$o! =enskih lu ila i poreme<enih prohtjeva" Ne&ao,i'a&"i o,re! Ali sve to je io isto! i nezao$ilazno! o$re a" 'rolaze !o ine, mijenjaju se muzike i promi;u vatrometi, napre uju nauka i tehnika, pa umjesto sijalica olaze neoni, laseri i holo!rami, a umjesto ;estitki u po>tanskom san u;i<u mailovi o prijatelja koje si ve< za$oravio, a oni $ri=ni prona>li su tvoju a resu u $eskraju #nterneta" -u=na vas samo<a ijeli, je ne o ru!ih i o vremena koje je pro>lo" Uvijek je ni za ru!e imate isti osje<aj, uvijek je sam onaj tko je aleko" Sam je on te$i i sam si ti njemu, a zapravo svi

imamo neke lju e, puno njih, ov je u $lizini, koji se ra uju i njihova nas ra ost !u>i" #li ti se samo ;ini a se ra uju, kao >to se i njima ;ini a se ti ra uje>" -ko $i !a vi>e znaoI Nakon >to opet otkuca vanaesti sat, veseli <emo pasti u =enske i uz neki pre>u<eni 2eto, je$i!aI2 u mu>ke za!rljaje" # sve <e $iti kao >to je vaz a $ilo" Sutra se, mo= a, pro$u imo u vrijeme $e;ko!a novo!o i>nje! koncerta ili skija>kih skokova, usre mirisa svih kom>ijskih sarmi" Samo ne aj Bo=e te>ko! mamurluka" Uvijek mi se nekako ;inilo a je lak>e mamurati ljeti ne!o zimi, ok te o$liva le eni znoj i pucaju petar e po prozorima" 3e nom avno, ka sam jo> $io je;ak, svako! $ih prvo! januara oti>ao na prvu projekciju u kino 2&omaniju2" Nema veze koji (ilm i!ra" 1olio $ih a za je nu Novu !o inu zai!ra (ilm s po;etka ove pri;e, $ez o$zira na to >to !a ja ne $ih mo!ao !le ati" MILJEN4O JE 1OVIFN /0 0JEV/4I M0 LBO O BIBLIOTE40 #zna !lave za;uje> zvi= uk, pa pro?u vije+tri sekun e napetosti, a on a se olje, ne! je u !ra u, prolomi eksplozija" S tvo!a prozora to mjesto se uvijek o$ro vi i" Najprije je kao visok, vitak stup pra>ine koji se pretvara u im i u vatru" Veka> jo> nekoliko trenutaka a prepozna> o kakvom se stanu ra i" Ako vatra $u e spora i lijena, rije; je o zapaljenom omu neke sirotinje" Ako plane u veliku mo ru ku!lu, to on a !ori ne;ije lijepo ure?eno potkrovlje opkovano lakiranom lamperijom" Ako plamti u!o i ustrajno, to se zapalio om $o!ato! ;ar>ijsko! !az e, pun starinsko! masivno! namje>taja" Ali ako se plamen i!ne iznena a, ivlji i razuz an kao kosa :arrah :aScett, i jo> $r=e nestane pu>taju<i a vjetar raznosi pepelne listi<e na !ra om, ti zna> a je upravo iz!orjela ne;ija ku<na $i$lioteka" Kako si u trinaest mjeseci $om$ar iranja na !ra om vi io puno tih velikih razi!ranih $uktinja, pomi>lja> a je Sarajevo le=alo na knji!ama" Ako i nije, =eli> a ka=e> a je tako ok prstima o iruje> svoje, jo> nezapaljene" U svakoj privatnoj $i$lioteci najvi>e je nepro;itanih knji!a, onih koje si kupio z$o! $oje njihovih korica, imena autora, ili naprosto zato >to su te svojim mirisom privla;ile" -akvu knji!u o iruje> ;esto prvih ana nakon kupovine, otvara> je, pro;ita> va+tri re a i vra<a> je natra!" Nakon neko! vremena za$oravlja> je, ili je iz aljine po!le ava> s $la!im !a?enjem" Vesto si po=elio o nijeti je u naj$li=u javnu $i$lioteku, pokloniti je nekome, rije>iti je se na $ilo koji na;in, ali nika a nisi imao na;ina to u;initi" %na je ostajala kao ;u na potvr a tvoje sklonosti !omilanju nepotre$nih stvari, koja <e se u je nom $olnom, vatrenom trenutku pretvoriti u !omilanje uspomena" Sve te $espotre$ne i nepro;itane knji!e opteretit <e te ok se $u e> opra>tao o njih" 4otovo <e> razumjeti veselje vatre ok je iste takve !utala olje u !ra u" Manje je knji!a kojima se nisi vra<ao o jetinjstva" %ne su te po sje<ale na o$a ka a jo> nisi nau;io preskakati stranice i ;itati iz !ornje! lijevo! u onji esni kut" -o su vjerojatno je ine knji!e koje si stvarno pro;itao u =ivotu" Sve o$re je;je pri;e imale su tu=an kraj iz koje! nisi mo!ao ni>ta nau;iti osim a je tu!a ono mjesto na kojem (ikcija postaje va=nija o stvarnosti" U (ilmu 2Mrtvi2 3ohna 9ustona je na se =ena rasplakala, a a nije uspjela o$jasniti za>to" Dok si !a !le ao, pomisio si a je to ustvari to, i o>lo ti je a pla;e>" Najmanje je knji!a za koje si vjerovao a <e> ih uvijek imati uza se" Ka a si neku o njih prvi put ;itao, neprestano $i o !a?ao kraj" Kasnije su te uz$u?ivale i svojim sa r=ajem i iz!le om" No i njih <e>, kao i sve ru!e, morati ostaviti uz !orko uvjerenje kako je u ovom !ra u, ali i na ovom svijetu, priro no a!re!atno stanje knji!e plamen, im i pepeo" Nekome <e to kasnije zvu;ati pateti;no, ali <e za te$e, po!otovu ka sti!ne> u ru!e !ra ove i u jo> uvijek =ive knji=are, plamene vlasi :arrah :aScett $iti !ola istina" % knji!a $olje, ljep>e i temeljitije !ore jo> samo rukopisi" S !a>enjem iluzije o ku<noj $i$lioteci !asi se i iluzija o civilizaciji knji!e" 1e< u samom njezinom imenu, u kojem je $ila sa r=ana tek je na !r;ka rije;, o$i;na kao i ru!e, ali koja je za te$e povezana s imenom Svete knji!e, $ilo je povo a tvome vjerovanju" No ka a su tako vatreno i neopozivo nestajale je na za ru!om, prestao si vjerovati a ima smisla njihovom postojanju" #li je smisao naj$olje proku=io onaj sarajevski knji=evnik i $i$lio(il koji je pro>le zime umjesto a tro>i skupa rva !rijao prste na plamenu Dostojevsko!, -olstoja, Shakespearea, ,ervantesaR Nakon svih tih namjernih i slu;ajnih vatri stvoren je sloj lju i koji su, !orko shvativ>i stvari, spremni sutra hla no !le ati plamen Louvrea, a a ne pose!nu ni za ;a>om vo e" Nema smisla $raniti vatri a pro!uta ono >to je lju ska ravno u>nost pro!utala" Ljepota 'ariza ili Lon ona samo je ali$i zlo;incima z$o! kojih 1ar>ave, Dres ena, 1ukovara i Sarajeva vi>e nema" A i ako ih $u e, ta a u njima =ive lju i koji se u o$a najve<e! mira pripremaju za evakuaciju, ve< spremni a se o reknu svojih knji!a" U svijetu, ovakvom kakav jest, postoji je no osnovno pravilo, ono >to !a je Zuko D=umhur iz!ovorio misle<i na Bosnu, a svo i se na vije uvijek spakirane tor$e" U njih mora stati sva tvoja imovina i sve uspomene" Sve izvan je ve< iz!u$ljeno" &azlo!e, smisao i oprav anja uzalu no je tra=iti" %ni optere<uju, kao i uspomene" Ne preostaje ti ru!o ne!o a posu?ene knji!e ure no vra<a>, poklonjene poku>ava> iz$je<i ili iz!u$iti, a napisane >alje> prijateljima koji =ive u aljeni je ni o ru!ih, tako a ih plamen mo=e pro!utati tek ono!a ana ka a se zemljina ku!la vrati u stanje u kojem je $ila prije nekoliko milijuna !o ina" Sve zapaljene ku<ne $i$lioteke !ra a Sarajeva ne mo!u $iti popisane niti upam<ene" A nemaju ni z$o! ko!a" No kao plamen svih plamenova i o!anj svih o!njeva, kao kona;ni mitski pepeo i prah pamti se su $ina sarajevske sveu;ili>ne knji=nice, slavne 1ije<nice, ;ije su knji!e !orjele cijeli an i no<" -o se o!o ilo, nakon (ijuka i eksplozije, to;no prije !o inu ana" Mo= a $a> isto! atuma ka ti ovo ;ita>" 'omiluj nje=no svoje knji!e, stran;e, i sjeti se a su prah" BIJELO DU1ME Da "ije ,i'o rata+ Bregovi ,i+ "a $o"os ,ri(a i taksista+ ,io "ajvei Bosa"a( i /araj'ija

'jesmu Lipe cvatu prvi sam puta ;uo malo pre pono<, G/" ecem$ra ./6F, na ru!ome pro!ramu &a io Za!re$a" -emperatura je $ila minus eset, $ura je ;upala stijene iz zemlje, jer okolo nije $ilo nije no!a sta$la, a ja sam na !lavi imao potkapu i >ljem, u ruci =uti japanski tranzistor, i tako sam r=ao stra=u na 2iz vojenom mjestu2, pri vrhu planine Dinare, tamo s hrvatske strane" Nekoliko minuta ranije javili su a je u svojoj kamp ku<ici, ne! je u Americi, umro Sam 'eckinpah" Zvuk vla>kih !aj i tako je poslu=io umjesto rekvijema za veliko!a re=isera" Nisam prepoznao tko to svira i pjeva, jer nisam ranije ;uo novo!a Bre!ovi<evo! pjeva;a, ali anas znam kako je Dinara na minus eset $ila o$ro mjesto za je nu !laz$enu premijeru" 'lanina o koje je sve po;elo, i po kojoj je imenovan speci(i;ni uh i mentalitet, u stvarnosti je jo> okrutnija ne!o u nizu svojih meta(ora" Lipe su je ina pjesma za koju ta;no znam an i sat ka a sam je prvi puta ;uo" Za neke ru!e, meni va=nije pjesme, je va $ih mo!ao o re iti i !o inu, ili !o i>nje o$a" Znam ;ija je smrt uz Lipe o$javljena, znam kako sam $io o jeven, >ta sam mislio i kako sam se osje<ao" 'amtim i imena lju i koji su se !rijali uz pe<, u stotinjak metara u aljenoj koli$i" Sje<am se i ;ovjeka koji <e me, esetak minuta kasnije, zamijeniti na tom le enom mjestu, a s metkom u cijevi nastavi ;uvati ne>to ;e!a tu zapravo i nije $ilo" Njemu sam pre ao =uti japanski tranzistor" Zvao se Ne?o Stojanovi<, $io je ro om iz @ivinica" Ka=u a intenzitet neko! o=ivljaja o re?uje na>a $u u<a sje<anja, pa ono >to nismo u$oko o=ivjeli, to <emo vjerojatno i za$oraviti" #ako $i mi, vjerojatno, $ilo milije a je soun track mo!a o=ivljaja $io ruk;iji, pa a sam upamtio neku ru!u pjesmu, ima neke vi>e istine u tome >to se ra i $a> o Bre!ovi<u" Nje!ov tur$o (olk, koje!a su o$rohotni za!re$a;ki kriti;ari nazvali pastirski rock, najsna=niji je (olklor na>ih ranijih =ivota" Uostalom, prvi Bre!ovi<ev naro nja;ki hit, -ako ti je mala moja ka lju$i Bosanac, autorizirao je op<eju!oslavenski stereotip o Bosancima" Bio sam eveto!o i>njak ka a sam ;uo tu pjesmu" Nije mi se svi jela jer je zvu;ala selja;ki, za razliku o za!re$a;kih i $eo!ra skih pjesama koje su zvu;ale !ra ski, ali me je vi>e o to!a po!o ilo ono o ;emu je !ovorio tekst" #z perspektive svojih almatinskih i ljetnih prijatelja $io sam Bosanac, a Bijelo u!me je o re?ivalo kakav si ka si Bosanac" Nikako nisam htio $iti takav, a po>teno !ovore<i, nisam ni mo!ao $iti takav, jer nisam imao pre uvjeta a o rastem u nasilno!, $la!o maloumno! $ekriju i je$a;a" Bio sam premla a pjesmu ruk;ije shvatim ne!o onako kako je javno pre stavljana, kao himna je no! i entiteta" -aj i entitet nije mo!ao $iti moj, pa sam pre njom osje<ao intenzivan kulturolo>ki i privatni sti " -aj sti je, zapravo, ono >to <e kasnijih !o ina ve<ina ur$ane ekipe osjetiti pre cjelokupnom novokomponovanom naro nom muzikom" Dva eset !o ina kasnije, u Za!re$u <e me najprije z$unjivati, a potom i prili;no ispi=?ivati, ;injenica >to je Bosanac iz Bre!ovi<eve pjesme ostao zapravo je ini mo!u<i i op<eprihvatljivi Bosanac, Bilo je to vrijeme ka a se u 9rvatskoj nije javno slu>ala muzika s istoka, nisu se prikazivali srpski (ilmovi, niti je reprizirana -op lista na realista" Sulino Za$ranjeno pu>enje $ilo je ljuti un er!roun " 3e ina (olklorna ;injenica, neprikosnovena u svakom trenutku, za>ti<ena o osporavanja i uvre a, $io je 4oran Bre!ovi<, zaje no s Bosancem iz svoje pjesme" Nje!ovi naro njaci $ili su prihvatljiva mjera seljakluka i (olklora" Mo= a i zato >to ih se nije o=ivljavalo kao uvozni proizvo , niti kao ne>to >to $i pripa alo Sarajevu ili Beo!ra u" -ako ti je mala moja ka lju$i Bosanac za!re$a;ka je pjesma, jer ne pjeva o =ivome ;ovjeku ne!o o stereotipu" Mo!la $i $iti i $e;ka, $erlinska, lisa$onska ili pari>ka, ka $i i tamo Bosanci $ili neka $itna, i !lupa, ;injenica" Naro nja;ka (aza 4orana Bre!ovi<a okon;ana je s po;etkom rata" %no >to je poslije ra io $io je etno" A etno s naro njacima $a> i nema veze" Naro njaci se z$ilja sviraju u ka(ani, ok etno zvu;i kao a je je nom avno o sviran u ka(ani, ali se to! vremena vi>e nitko ne sje<a" Ka a je prestao svirati naro njake, Bre!ovi< se prestao izravno ticati svoje lokalne pu$like" 'ostao je zvijez a u #taliji i :rancuskoj, ali i ra o vi?en !ost na Balkanu" Nje!ovi solisti;ki koncerti su u Za!re$u pravi mali >minkerski i intelektualni simpoziumi" Ka $i Arthur &u$instein ustao iz !ro$a i posjetio Lisinski, okupila $i se po prilici ista pu$lika" %$nova Bijelo! u!meta je, poput pre ratne turneje mo>tiju cara Lazara, $ila neka vrsta povratka iskonu" #ako se to tre$alo o nositi samo na pu$liku, i 4oran Bre!ovi< platio je nekakvu cijenu" %pasan je povratak naro njacima, povratak svijetu koje!a je sam kreirao, o re?uju<i mu pravila i kulturolo>ku mjeru" %pasno je tako se spektakularno vra<ati u pre ratna vremena, jer nitko o nas vi>e nije onoliko naivan i ;ist kakav je ta a $io" Bre!ovi< je u me?uvremenu postao puno svjetskiji, a nje!ova je pu$lika, po!otovo sarajevska, postala puno lokalnija" Da nije $ilo rata, i a su nam ostala stara mjerila, z$o! nje!ovo!a $osanstva neki za se$e vi>e ne $i priznavali a su Bosanci, a z$o! nje!ovo!a sarajevstva neki Sarajlije ne $i osje<ali Sarajevo u se$i" Da nije $ilo rata, Bre!ovi< $i, na ponos $rica i taksista, $io najve<i Bosanac i Sarajlija" U tom slu;aju mo= a $ih i ja za$oravio ka a sam i kako prvi puta slu>ao) Lipe cvatu, sve je isto ko i lani""" B U*E LEE N0 4M Pis(i koje su %e6u"aro!"i i%,e"i(i ve'iko!u9"o &a'ije$i'i u& i%e ko"verti,i'"e %arke "isu &as'u7i'i !a i- "ji-ovi &e%'ja(i+ o"i %e6u "ji%a koji io"ako "i9ta "e itaju+ $'ju(kaju i% i% se "a6u u ruka%a @ale mi se neki an lju i a im u za!re$a;koj mjenja;nici nije htjelo zamijeniti konverti$ilne marke" Zapravo, je nu nov;anicu jest, a ru!u nije" &azlika je $ila ta >to se na prvoj nalazio lik Maka Diz ara, a na ru!oj Alekse Qanti<a" Muslimanski pjesnik koji je 2iz prakti;nih razlo!a2 $io 9rvat tako ima svoju valutnu vrije nost, ok srpski pjesnik koji je lijepo pjevao o muslimanima, a jo> ljep>e o je noj muslimanki, u Za!re$u ne vrije i ni>ta" Lju e koji su mijenjali pare ta stvar je oz$iljno uzrujala" 'rem a ne razumiju o ;emu se tu ra i, slute a u susje noj r=avi, makar u je noj mjenja;nici, opet ne>to mute protiv SamostalneDSuverene" Kako ve<i io vremena provo im u metropoli LijepeDNa>e, mislili su a ja znam o !ovor" #li im je tek o>lo a me malo zaje$avaju, kao >to je njih zaje$avalo u mjenja;nici" Qta !o $ilo, stvar je zanimljiva, ali i tu=no $izarna, jer je, $ez ikakve sumnje, o$iteljska, zavi;ajna i omovinska"

%ni su Bosanci, ja sam Bosanac, $osanski su likovi s nov;anica, ali su, $o!ami, Bosanci i oni iz mjenja;nice" #li su, mo= a, precizno re;eno, 9erce!ovci kao Mak i Aleksa, ali to ni>ta ne mijenja na stvari" 9rvatska je u ovoj pri;i slu;ajno mjesto z$ivanja ili zemlja koja nam je malo potpomo!la a $u emo ovakvi kakvi jesmo" Naime, samo knji=evnim povjesni;arima i kriti;arima u Za!re$u ne>to zna;i ;injenica a se Mak Diz ar nalazi u hrvatskim antolo!ijama, a kako takvi ne ra e u mjenja;nicama, $it <e a Aleksu Qanti<a nisu htjeli u ruke uzeti lju i koje je iz Bosne i 9erce!ovine =ivot nanio u Za!re$ i koji o svojim i entitetima imaju iz!ra?en, !orak, rato$oran i nakrivo nasa?en stav" Sveje no je =ive li u ovoj ili onoj r=avi, ti na>i lju i r=e a na istu paru ne mo!u je an 9rvat, makar se zvao i Mehme alija, i je an Sr$in, makar se (ino po kr><anski zvao Aleksa" 'a on a, i nakon ovako $ezvezno! o!a?aja, po stoti put u za nje vrijeme shvatim koliko je va=no i o$ro a se u Mostaru sa!ra i spomenik Bruceu Leeju" # kako je mo= a >teta >to se slavni Kinez i nekolicina njemu $liskih am$lema, recimo, Muhame Ali, 'ele, ,lint EastSoo , 3im Morrison, mama 3uanita, #n ira 4an hi""", nisu na>li na $osanskoherce!ova;kim nov;anicama" Svi $i takve pare ra o uzimali u ruke, #n iru i 'elea mijenjali $i u svim mjenja;nicama, a ne a lju e hvata !njev ka u!le aju An ri<evo, Sken erovo ili Aleksino lice" -i pisci, koje su me?unaro ni ;im$enici veliko u>no zalijepili uz ime konverti$ilne marke, nisu zaslu=ili a ih njihovi zemljaci, oni me?u njima koji ionako ni>ta ne ;itaju, pljuckaju ;im im se na?u u rukama" -im prije >to oni, o prvo! o za nje!, nisu zaje ni;ka $osanskoherce!ova;ka kulturna vrije nost i $a>tina" Niti <e to $iti ok !o se Bosanci i 9erce!ovci malo ne aju u pamet" Ali Bruce Lee jest kulturna $a>tina Bosne i 9erce!ovine" # to upravo onih !eneracija koje su u proteklom ratu najvi>e !inule u sve tri vojske i u tko zna koliko jo> paravojski" 'romislite samo koliko se musavih $osanskih je;aka tokom se am esetih i osam esetih samoozlje?ivalo nun;akama izra?enim o vije palije i lanca za cuku, koliko ih je razvaljivalo oluke a $i izrezalo >uriken i koliko ih je u omovima kulture o Biha<a o 1i>e!ra a i o Bosansko! Bro a o -re$inja po!le alo sa$rana jela Malo!a zmaja* %sim >to je $io junak njihovih jetinjstava, Bruce Lee je za mno!e ostao i je ina (i!ura kulturno!a i entiteta, je ino ne>to >to ih je ;inilo pripa nicima o re?eno! jezika i kulture" 1e<ina tih $u u<ih mla i<a, ratnih heroja, tra!i;ara ili zlo;inaca, koji su svoju mla ost polo=ili za slo$o u koja na kraju nikome nije o>la, za Zmaja o Bosne, Mehme a El :atiha, $ana 3ela;i<a, kralja Zvonimira, Kara?or?a i Du>ana Silno! su saznali tek malo prije ne!o >to im je o>lo vrijeme a !inu" # tko zna kako su uop<e zami>ljali te slavne likove iz op<e i nacionalnih povijesti, >ta su o njima saznali i u kojoj su se mjeri sa=ivjeli s njihovim jelima i ne jelima" Ako ostavimo po strani one koji su tek $ranili vlastitu ku<u, selo, ulicu i !ra , a a pritom nisu imali nije nu 2vi>u2 i eju u !lavi, ;injenica je a su ostali vi>e znali, i a im je vi>e zna;io lik i jelo Brucea Leeja" Eto, zato u Mostaru valja postaviti spomenik tom slavnom Kinezu" %n $i u pravom smislu uje inio lju e i naro e to! !ra a" Bruce Lee je najmanji zaje ni;ki sa r=alac $osanskoherce!ova;ko!a i entiteta, ukoliko isti ne shva<amo preko manjine koja iskreno svojim o=ivljava, i o=ivljavala je, i Maka i Aleksu, i An ri<a, i Sken era, i Me>u""" Ali postavljanje takvo! spomenika ne $i i>lo ni protiv i eala te manjine, i eje o normalnoj Bosni i 9erce!ovini koja <e ka +ta $iti je na i je ina, niti $i se Bruce Lee tre$ao nu=no shva<ati kao !orko ironi;ni komentar na>ih ana" # na kraju poslje nji, ili prvi razlo! a se oz$iljno razmotri inicijativa !rupe !ra?ana i a se na?e i mjesto i novac za spomenik Bruceu Leeju) Mostar je, $arem za na>ih =ivota i za =ivota na>ih je ova i $aka, $io prijestolnica pu;ke ironije i humora koji se $itno razlikovao o ono! sarajevsko!" Zlo;in koji su prvo 'eri>i<eve, a on a i 'raljkove trupe po;inile na 4ra om uni>tio je mno!o to!a, a Bruce Lee $i $io sitni, mali, lijepi okaz a Mom;ilo i Slo$o an nisu Mostaru mo!li i>;upati u>u" 1jerujem a $i i Aleksi Qanti<u $ilo ra!o vi jeti Malo! zmaja o $ronce, a a ni Mehme alija Diz ar ne $i imao ni>ta protiv""" Smijuljili $i se i z!le ali svi koji razumiju" A je na tu=na $osanska mla ost izna koje anas raste trava, imala $i svoj zaje ni;ki spomenik, kao >to im je, toj nesretnoj jeci, zaje ni;ka $ila $or$a protiv Zeleno! o$a a" Spomenik Bruceu Leeju mjesto je i za veselje i za tu!u" # po tome pripa a na>oj zaje ni;koj tra iciji" #sti su nam razlozi za suze i smijeh" # jo> su i zaje ni;ki, ti razlozi" *E*0 /"a-e u "a9oj ju"akoj $ovijesti i "e %ogu "i&a9to ,iti o!govor"e osi% &a "evjeru+ a'i s%isao ostaje isti. Ne sa%o !a je &'oi" $ogo!ovao "je&i"oj karijeri+ "ego je i "je&i"a i"tegra'"a estetska sastav"i(a U njezinome !lasu ;uje se sr$ijanska ka(ana, iz koje je potekla kao svojevrsno ;u o o jeteta, u se amnaestoj !o ini postala lokalna zvijez a, kasnije pjeva;ica po ju!oslavenskim klu$ovima u Qvicarskoj i navo na lju$avnica neko! $osansko! pro$isvijeta, a $i se na kraju, sre inom eve esetih, pretvorila u na>e zaje ni;ko ;u o, princezu kriminalne tranzicije i nevjestu !enoci a" Njezin je ;ovjek harao po 1ukovaru i isto;noj Slavoniji, or!anizirao lo!or za o$uku u$ojica u Er utu, i usput se slikao, na ar pripa nicima nje=nije!a spola, s mla un;etom ti!ra" Nakon >to je po;elo u Bosni, on je $io prvi ka a se ;istila Bijeljina i Sem$erija, ali pravi smisao strahota koje je po;inila nje!ova je inica nije $io u osvajanju teritorija, niti u masovnim likvi acijama" Arkanu je $ila namijenjena ulo!a pretho nika apokalipse, ono!a koji <e lju ima utjerati strah u kosti i navesti ih a sami o se$e napu>taju svoje omove" # to ne samo tamo ! je nje!ova no!a kro;i, ne!o u svakom kutku Bosne o koje!a opre vijest o njemu i nje!ovim lju ima" 'o;etkom maja .//G" tako se Sarajevom >irila !lasina a je Arkan sti!ao na 4r$avicu" Nije va=no ako je $ila la=na, jer je o i!rala svoju ulo!u" Arkan je $io neo$i;an ratnik, prisutan i tamo ! je !a nije $ilo" A ona !a je, u skla u s epskim naro nim vjerovanjima, vjerno ;ekala" U Beo!ra u on je $io pop zvijez a me?u u$ojicama i kriminalcima" U Za!re$u su se ispotiha prepri;avale terevenke koje je or!anizirao u je nom ka(i<u u -kal;i<evoj ulici, ka a $i olazio u posjete prijateljima" -akvi

lju i imaju puno prijatelja, pa ih to na kraju ko>ta !lave" Njezina slava je u poharanim i poklanim zemljama narastala na nje!ovome u!le u" -e>ko je, naime, vjerovati a su .//7", i nekoliko nare nih !o ina, sarajevski taksisti i za!re$a;ki >verceri, utjeriva;i u!ova i patrioti s kriminalnim osjeima, u svojim autima slu>ali pjesme ,ece &a=natovi< samo zato >to im se svi?ala pjeva;ica" Ne, nipo>toI Bilo je tu itekakvo!a strahopo>tovanja prema njezinom ;ovjeku" Biv>i samoupravlja;i i -itovi omla inci, ra ni;ka klasa i uz anice partijskih <elija u mjesnim zaje nicama $oljih !ra skih ;etvrti, u ratnoj su tranziciji postali iskreni >tovatelji karijernih kriminalaca" Kao >to su se $espo!ovorno klanjali najneznatijem ;lanu ,entralno!a komiteta, tako su sa po>tovali i najsitnije!a $an ita" A @eljko &a=natovi< Arkan $io je #vo Lola &i$ar me?u ju!oslavenskim kriminalcima" Vak je relativizirana i nje!ova ulo!a u !enoci u + !ovorilo se a on u$ija usput, z$o! novaca i ra!ocjenosti, a ne kao svi ti mla i<i i kara =i<i, z$o! Slo$e Milo>evi<a i 1elike Sr$ije" ,ecin muzi;ki put meta(ora je te i takve tranzicije" Krenula je o 3u=no! vetra i tur$o (olka, zvuka ni=e socijalne klase, lo>e u!o?eno! sintisajzera i u!metare, a $i o>la o !lo$alno!a $alkansko! popa, muzike koja jeluje skupo poput svje=e oplja;kane Zlatarne ,elje, i zahtjeva ress co e koji je sasvim netipi;an za novokomponovanu naro nu muziku" Dizajnerska o je<a, cipele Manolo Blahnik, njema;ke limuzine koje su zamijenile mo u ameri;kih i japanskih terenaca, mirisi, $oje i o$i;aji $o!ato!a i, naravno, multikulturalno! zapa no! svijeta" ,eca 1eli;kovi< je, i to $ez ikakve ironije, na>a postju!oslavenska Amerika, $o!ato pre !ra?e Los An!elesa, kult koji uje injuje niske i visoke estetske re!istre, kriminalce, u$ojice iz ratnih vremena, umjetnike i pokoje! intelektualca koji <e s ushitom na ,ecinom primjeru is(urati tezu o moralnoj in i(erentnosti kao imperativu postmo erne" Uostalom, ta je srpska u ovica i mo!u<a (eministi;ka ikona" 1lasnica no!ometno!a klu$a koji se zove %$ili<I 'a zar i to nije z!o na meta(ora) najmu>kijim imenom i sim$olom u srpskoj historiji upravlja samosvjesno =enskoI %kolina moja zna, okolina <e ti re<i, a za to$om provereno, vene ne<u se<i" U tim je stihovima Marine -ucakovi< najta;nije o re?en (enomen postarkanovske i postnaro nja;ke ,ece" Na njezinim al$umima anas sura?uju naj$olji $eo!ra ski stu ijski muzi;ari, pro ucenti i pro!rameri, ok u !laz$enoj postpro ukciji su jeluju i neki o likova koji su po;etkom osam esetih stvarali alternativnu slovensku muzi;ku scenu, uklju;uju<i i poneko! lai$achovca" Vinjenica je, me?utim, a sve!a to!a ne $i $ilo a nije $ilo 1ukovara i Bijeljine, a neki miran svijet, s heklanim prekriva;em na televizoru i !ipsanom $istom ru!a -ita u kuhinjskome kre encu, nije istjeran iz svojih ku<a, a $i u ku<nim papu;ama $io ustrijeljen u o$li=njem kukuruzi>tu" ,eca &a=natovi< za to, vjerojatno, nije o !ovorna, jer snahe u na>oj juna;koj povijesti i ne mo!u niza>to $iti o !ovorne osim za nevjeru, ali smisao ostaje isti" Ne samo a je zlo;in po!o ovao njezinoj karijeri, ne!o je i njezina inte!ralna estetska sastavnica" Ali avno smo se ve< prestali pitati za>to sarajevski taksisti slu>aju ,ecu i za>to je ,eca io hrvatsko!a omolju$no! repertoara, ne!o, melankoli;ni o vi>ka povijesti, stavljamo njezin novi al$um u ku<ni ure?aj i hvalimo slu;aj >to nas je po>te io o vukovarske i $ijeljinske su $ine" Estetiku novo!a vremena ne stvaraju =rtve ne!o ju stvaraju u$ojice" -o je naprosto tako" Kao >to su, vrlo vjerojatno, sre$reni;ki u$ojice, o maraju<i se poslije izvr>eno! zlo;ina, uz rakiju i mezu s kaseto(ona slu>ali pjeva;e muslimanskih imena i prezimena" # u !enoci u neraski ivo je $ratstvoDje instvo na>ih naro a i naro nosti" 4ULTU OLO/40 4OPIL0D Bi'o ,i koris"o ako ,i u%"i i o&,i'j"i 'ju!i je!"o%+ ka!a vi9e "e ,u!u to'iko 7iva"i+ $os'u9a'i o e%u i kako E!o Maajka $ria u svoji% $jes%a%a E o Maajka o$javio je novi al$um" Kriti;ari su !a o;ekali s o u>evljenjem, pro aja je sjajno krenula, uskoro <e i koncerti" 'jesnik za!re$a;ko! as(alta i $r;ansko!a $lata, naj$olji pripovje a; hrvatske estra e i tra icijski inspirirani kroni;ar $osanske nevolje je no je o onih ;u a koja se, mimo lo!ike kulturnih institucija i nacionalnih preraspore a, o!a?aju s na>e strane europskih !ranica" Naime, E o je kao 2 ijete $ez papira2 o rastao u 9rvatskoj, tu se (ormirao, stjecao prijateljstva i + kona;no + nau;io >ta je to hip hop" A hip hop je, $arem ka a je o ju=noslavenskim $ijelcima rije;, ne>to apsolutno !rozno" Na>i jezici imaju svoje krvave eseterce, svoje !usle i svoju epiku, pa jako te>ko, ;ak i u najur$anijoj varijanti, po nose nove eseterce, samplove i nakalemljenu crna;ku poetiku" Ali E o Maajka o;ito o svemu tome nije puno razmi>ljao" Bosanac je prihvatio hip hop kao >to $i prihvatio i $au>telu, $ez otpora prema vlastitoj su $ini i iluzije a na nju ima veliko! utjecaja" # naravno, o$ro je u;inio" % $astar ne crna;ke (orme, on je, hrvatsko+$osanski $astar , stvorio ne>to z$ilja veliko" Dva pjesni;ko+muzi;ka niza) za!re$a;ki i $osanski" U $osanskome E o repuje i re a krikove o momku koji je iz$je!ao iz Sre$renice s $erettom u =epu, pa postao pla<eni u$ojica u vi>e r=ava" Zna koliko je lju i iz koje!a !ra a likvi irao, ali ka=e a je ino ne $i, ni za kakve pare, u$io neko!a tko je iz Sre$renice" 'romi;u u tim pjesmama poznati pejza=i, mrkla $osanska provincija, post aKtonski o;aj, pri;e o sinovima koji iseljavaju u Australiju, ali jo> uvijek vjeruju a <e im se o;evi vratiti iz lo!ora, pri;e o tome za>to lju i iz u$ijeno!a !ra a mrze tulipane, AjaP, 9olan iju i Sr$e""" # ni! je tu nema sarajevsko! rahatluka, europske metropole koja se pru=a o Ba>;ar>ije o Marijin+Dvora, a koja je samo !eo!ra(ski u sre i>tu Bosne, ali s ovom zemljom nika a nije imala previ>e veze" E ina Bosna je ne! je ko tr=nice Arizona, usre automo$ilskih otpa a i raste!nutih posavskih na!lasaka, krvava, stra>na i nesretna, onako kako Sarajevo nije $ilo nesretno ni za naj!orih svojih ana" Ali na;in na koji E o Maajka pri;a svoje $osanske pjesme u $iti pripa a sarajevskoj pjesni;koj i pripovje a;koj tra iciji, onom kontrapunktiranju jakih emocija kojim su se slu=ili mno!i + ili ve<ina va=nih + pri;alaca) Si ran, Elvis 3" Kurtovich, Kusturica, D=amonja, Za$ranjeno pu>enje, @alica, Samokovlija, Ahme #mamovi<, Me>a Selimovi<, 1uleti<, Sa(et Zec""" Da, i ZecI #za onih prozora sa saksijama u kojima rastu

ma<uhice traje je na velika pri;a za koju nije va=no ako ne<e rije;ima $iti ispri;ana" U $iti, skoro $ih i sam povjerovao kako je lako pri;ati $osanske pri;e sa zale?em takve + mahom sarajevske + tra icije" Zato mi je, priznajem, za!re$a;ko lice E e Maajke oso$no (ascinantnije" Bez !otovo ikakvo!a zale?a u lokalnoj tra iciji, $u u<i a se o o;aju u Za!re$u u!lavnom >uti, pa zato stvarnost i nije tema ov a>njih (ilma =ija i pisaca, E o je ispisao i u je nome kriku iz!ovorio $arem je no remek+ jelce u slavu nesre<e svo!a !ra a" 'jesma se zove %n je mla?i i !ovori o e;ku koji se zalju$io u Srpkinju, ro?enu kao i on u Za!re$u neke ./67" Nje!ov otac je ra!ovoljac, na zi u spomenica rata i :ranjina slika, u !lavi sje<anje, a u srcu mr=nja prema Sr$ima koji su mu po$ili cijelu je inicu" Mali ne =eli la!ati, pa mu ovo i curu, ve< tru nu, u stan" Naselje je -ravno, Ulica Bo=i ara Ma!ovca, prezime Maru>i<, majka im otvara vrata, u stanu miri>e sarma, otac upita curu kako se zove" Milana, ka=e, a prezime nije $itno" E, jest $itno, kako nije $itnoI Dovo i> mi ;etnike u ku<u, mali, ima> mu aI #sto mi je a me ovaj srpski !eler pu;e ili a imam srpsko unu;eI""" Qta je alje u E inoj pri;i $ilo, valja ;uti, ali ono >to je va=no jest a sve u njoj miri>e na Novi Za!re$, na o;aj je no!a veliko! !ra a koji za razliku o E ine Bosne nije otvorena rana, ali jest unutra>nje krvarenje" Nevjerojatno je kako Maajka osje<a i prepoznaje te razlike i koliko je asimiliran u o$je pri;e" La!ao $ih ako ne priznam a mu na vje>tini pri;anja za!re$a;ke pri;e zavi im" Sre<a je >to E o Maajka pripa a onom se!mentu kulture koji nije pre met ostavinskih rasprava koje se $ez prestanka vo e u na>im malim smije>nim r=avicama" %ko nje!a se, naime, ne<e klati za!re$a;ki aka emici i $osanski novinari, pa a !a, u specijalnom ratu o$rnutih svojatanja, mar>kaju tamo i ovamo, ili a mu svako malo, uz o$aveznu islje ni;ku lampu uperenu u o;i, postavljaju su $insko pitanje) jesi li na> ili si njihov* Ali $i $ilo korisno ako $i umni i oz$iljni lju i je nom, ka a vi>e ne $u u toliko =iv;ani, poslu>ali o ;emu i kako E o pri;a u svojim pjesmama" 'a a na nje!ovom primjeru razmisle o vlastitim i entitetima, ali i o i entitetima koji su nastali u svijetu muha =ira, iz$je!lica i jece $ez papira" 'ovla;enje r=avnih !ranica i uspostava carina, rat i etni;ko ;i><enje, te lo!istika koja je sve to pratila, proizveli su, izme?u ostalo!a, zanimljivu kulturolo>ku kopila , jecu koja su na>a Europa" Eto, recimo E o) u svojim pjesmama on je ;isti Za!rep;anin i ;isti Bosanac" Njemu je jasno i tko je i ! je se nalazi, on je maajka" MINIM04/ ;a'e o Titovoj a%$utira"oj "o&i+ 0'iji I&et,egoviu u o$ko'je"o% /arajevu O&vao ga je I&%et,egoviP+ -rvatski% i&,jeg'i(a%a i& Vukovara i'i $jevai(i Taji+ ra&'og su &a9to "i s%rt u Pa!ovi "ije je!"a o,i"a 'ju!ska s%rt. U%ro je ovjek o! kojega %ora9 ,iti ,o'ji+ iako "ika!a "ee9 ,iti us$je9"iji U 'a ovi, !ra u sveto!a Ante, (ranjeva;ko! patrona, za>titnika jece i putnika, konja, ma!araca i siromaha, te pomo<nika u pronala=enju iz!u$ljenih stvari, umro je Milovan #li< Minimaks" #z ala !a je jetra, or!an koji tijelo pro;isti o svih otrova, ;ak i ka a je u>a trajno otrovana" Minimaks je kasnih osam esetih stvorio speci(i;nu vrstu humora, koju <e &isto Xo!o ovesti o krajnosti" 'u$liku je smijehom oslo$a?ao o lju skih o$zira, ru>io $arijere $ratstvaDje instva, omo!u<io nam a se mrzimo kroz >alu, osmislio !rohot na jo> neiskopanim masovnim !ro$nicama" A jo> je ./E.", na je noj 'esmi leta, pu$lici pri;ao vic o Za!re$u) 2Usta oh ja" Usta>e sviI2 Zahvaljuju<i $a> toj 'esmi leta veliki >i$enski pjeva; 1ice 1ukov je zapo;eo svoju skoro va eset!o i>nju za$ranu nastupanja, z$o! navo no!a nacionalisti;ko! ispa a" Minimaksu se nije ni>ta o!o ilo" Nastavio je pri;ati viceve" Bio je Sr$in po mjeri ne!ativnih pre rasu a i stereotipa neko!a hrvatsko! nacionaliste" Neotesan, o vratan i >armantan, ro?eni za$avlja;, $ez ikakvih moralnih skrupula, lju ske su<uti i osje<aja za one koji po $ilo kojoj osnovi ostaju u manjini" Savr>eno se snalazio na pozornici ispre kr a, jer je $io je an o onih rijetkih lju i kojima nika a nije neu!o no i ;ija $e><utnost ne zavisi o to!a jesu li io mase ili su potpuno sami pre le enim licem svemira" Qale o -itovoj amputiranoj nozi, Aliji #zet$e!ovi<u u opkoljenom Sarajevu Bzvao !a je #zmet$e!ovi<C, hrvatskim iz$je!licama iz 1ukovara ili pjeva;ici -aj;i, razlo! su za>to ni smrt u 'a ovi nije je na o$i;na lju ska smrt" Umro je ;ovjek o koje!a mora> $iti $olji, iako nika a ne<e> $iti uspje>niji" Minimaks je za naro njake u;inio vi>e ne!o svi mena =eri i promotori u povijesti scene" Ali sve je po;elo slu;ajno, opet iz zlo$e i pokvarenosti, ka a je je ne ne jelje vo io i ure?ivao Ne jeljno popo ne" Ne! je je iskopao snimku e$ele ka(anske pevaljke, koja je skurilno njihala $okovima, trapavo za$acivala no!ama i ponavljala re(ren neke i iotske pjesmice" Snimka nije trajala u=e o pet sekun i, ali Minimaks ju je pustio $arem va esetak puta tokom emisije" Usput je ismijavao njezin (izi;ki iz!le i sr a;no se u varao surovom mu>kom svijetu, kojemu je e$elo i ru=no =ensko je na o ve<ih =ivotnih ra osti" Mo= a i najve<a, uz peri(erijske tetkice i transvestite" Katka mislim a su se usta>e i $alije na kraju i pojavili kao pre met mr=nje i ra osti u mr=nji, samo zato >to je scena tra=ila ne>to novo, ne>to >to nisu pe eri i ru=ne, posrnule nesretnice" -ako je Minimaks, ne misle<i o mo!u<im poslje icama, ismijao u$o!u ka(ansku pjeva;icu" Me?utim, ve< u pone jeljak, je;urlija sa >kolskim tor$ama na le?ima masovno je pjevu>ila) 2Va;ak, Va;ak, >uma ijski rockOnOroll, to je =ivot moj i tvoj, oj, Moravo, ojI2 Do petka Lepa Brena ve< <e postati zvijez a" Slije ili su mjeseci ra ikalne ijete, pa te;ajevi plesa i pjevanja, a $i se nakon svih tortura pojavila neka potpuno ru!a oso$a" Ka a je vi e mla u i lijepu, >iroko! osmijeha i raspu>tene plave kose, lju i <e zauvijek za$oraviti !rotesku iz Ne jeljno! popo neva" Minimaksu <e ostati pripisane zaslu!e za otkrivanje mla o! talenta, iako su nje!ove namjere $ile suprotne" %n je pu$lici otkrivao ne>to >to je o vratnije, $analnije i prosta;kije o nje same" Ko Minimaksa takva je strate!ija $ila proizvo lo>e! karaktera, ali uskoro <e to $iti le!itiman i op<eprihvatljiv o$lik patentiranja naro nja;kih instant zvijez a" Samo je na je va=na estetska sli;nost izme?u punka i naro njaka) ekstremno ru=no o$ro prolazi kao i ekstremno lijepo" Da nije $ilo Milovana #li<a Minimaksa, vrlo vjerojatno nika a ne $i $ilo ni Lepe Brene" %stala $i zauvijek u ka(ani, ! je $i i!rala po stolovima, pjevala neke >aljive pjesmice, i $ila ru!a li!a me?u naj!orim autsaj erima s #$arske ma!istrale" 'rva autsaj erska li!a pjeva pjesme o kojih se !ine i umire, a ne pjesme

kojima se naro smije" Samo na estra i, po svjetlima velikih pozornica, Brena je mo!la o$ro utr=iti svoju =ivotnu ra ost i ve rinu, s kojima <e ostati upam<ena kao sim$ol poslje nje! ju!oslavensko! optimizma" Ute!nuta u hla;e o sre$reno! lamea, vi>a o svojih muzi;ara, istovremeno je $ila mu>ki seks sim$ol i i ol jece pre >kolske o$i" Njezine pjesme su u osam esetima (unkcionirale i kao poziv na jYYY i kao na omjestak za hitove na temu zeke i poto;i<a" S hitom Sitnije, ,ile, sitnije, in(antilnom $rojalicom punom ne vosmislenih seksualnih aluzija, umalo >to nije oti>la na 'jesmu Eurovizije" Zauzela je ru!o mjesto, ako se ne varam, iza Danijela i pjesme D=uli" 1rhunce karijere o=ivjela je neposre no pre rat, ka a je, kao je ina naro nja;ka zvijez a, punila najve<e vorane u ama $a> svim ju!oslavenskim !ra ovima" Da je $ila lo>ije sre<e, a mo= a i a nije $ilo Minimaksa, :ahreta 3ahi< zavr>ila $i u ro nome Br;kom kao $la!ajnica u samoposluzi" 3e nako kao >to $i i Slo$o an @ivojinovi<, sin siroma>no!a omara, ostao neupam<en a mu otac nije $io omar $a> u teniskome klu$u" 'omo!le su im slu;ajnosti, tu?a zlo$a i pokvarenost, ali i sirotinjska pamet i mu rost" %$oje su ose!nuli svoje limite) niti je Brena mo!la $iti ve<a zvijez a i $olja pjeva;ica, niti je Bo$a uz svoje (izi;ke limite mo!ao $iti ve<i teniser" Bila $i to lijepa i ;ista pri;a samo a nije je ne epizo e iz .//0" -a a je :ahreta, u maskirnome o ijelu srpske vojske, posjetila Br;ko" Daj Bo=e a je na ;as pomislila >to $i joj se o!o ilo a je u ro nome !ra u ostala kao $la!ajnica u samoposluzi" Ako jest, njezina pri;a ima smisao i pouku" NE VOZNI LI/TONO/0 &at se ve< oslu>kivao na pro!ramima ju!oslavenskih televizija ka a se u 1inkovcima, epresivnom =eljezni;kom ;voru na !ranici 9rvatske i Sr$ije, koji su je nom avno prestali $iti selo, ali nika a nisu postali !ra , pojavio 9ali 4ali 9ali " Nje!ovi emo snimci pu>tani su na alternativnim ra iostanicama >irom 3u!oslavije, a pjesma 9aj e a se ro!iramo $ila je poslje nji pre ratni un er!roun hit" U po;etku nije se znalo tko je taj pjeva; ;iji !las kao a je olazio iz eveto! kru!a pakla, a pjevao je u maniru 3u=no! vetra, Kemala Malov;i<a i anonimnih crnomanjastih ka(anskih slavuja, koji su ne! je izme?u Kalesije i Qapca !ra ili svoje krajputa>ke karijere" Bila je to paro ija li>ena ve rine i vica, u kojoj je $ilo vi>e $ola i o;aja ne!o u cjelokupnome repertoaru izvornika" 9ali 4ali 9ali $io je netko tko je u samou$ila;koj ;amotinji 1inkovaca i slavonske ravnice na ra iju polovno!a stoja ina slu>ao sve te ra ijske pro!rame s ru!ih o$ala Dunava i Save, pa je vlastitu nesre<u preto;io u niz iritantnih !laz$enih citata i ori!inalnih namjerno retar iraju<ih tekstova" Ako to nije pretjerano re<i, 9ali 4ali 9ali $io je prvi postmo erni projekat u povijesti novokomponovane naro ne muzike" U$rzo se saznalo a je sve pjesme napisao, otpjevao i aran=irao, te sve instrumente o svirao 4oran Bare, vo?a rock skupine Majke" %n je, akle, $io taj 9ali 4ali 9ali , a stih 2haj e a se ro!iramo, nekO se o;i sjaje2 imao je auto$io!ra(ski karakter" Ali va=nije o to!a jest a je Bare pjevaju<i o se$i opjevao usu u$oke i stra>ne pre ratne provincije, vinkova;kih, $osanskih ili ma;vanskih vukoje$ina, u kojim su se !eneracije ro?ene >ez esetih ijelile na ve<inu koja <e uskoro $iti mo$ilizirana, i manjinu koja je istrunula o ro!e i alkohola prije ne!o >to je sazrela za pu>ku" Ako je 3u=ni vetar stvorio muzi;ku (razu $alkansko!a militarizma, 9ali 4ali 9ali zvu;ao je kao njezin pravovremeni komentar, otpjevan s je nom no!om u !ro$u, a s ru!om u heroinu" Ali naravno, Bare nije prvi paro i;ar u povijesti =anra" -o je prije nje!a $io Nervozni po>tar, sarajevska !rupa koja je kroz osam esete na svojim al$umima komentirala i ismijavala cijelu naro nja;ku scenu, ali je uvijek $ila njezin inte!ralni io" 'u$lika Nervozno!a po>tara $ila je i ostala pu$lika naro njaka, a ako su se smijali nje!ovim pjesmama, smijali su se samima se$i i svojim i olima" U prvi mah mo!lo $i se pomisliti a je za tako ne>to tre$ala zavi na samosvijest, kakva $a> i nije karakteristi;na za (olk (anove, kako u -ePasu, tako i u Do$oju, ali to zapravo i nije tako" Zaje$ancija na vlastiti ra;un prije je $ila poslje icom =ivota u kulturolo>kome !etu, o koje!a nisu opirali !lasovi, ni komentari iz vanjsko!a svijeta" U osam esetima je ve<i io novokomponovane naro nja;ke estra e pripa ao kulturi !eta, koji istina nije $io o!ra?en zi ovima ili socijalnim razlikama, ali jest ;injenicom a se ju!oslavensko ru>tvo izrazito neravnomjerno razvijalo, pa izme?u elitnih omla inskih supkultura te aka emske kulture na je noj strani, i naro njaka na ru!oj, nije postojala ta;ka o ira" 'u$lika u !etu mo!la se smijati Nervoznome po>taru, jer se 'o>tar ticao samo nje i vi>e niko!a" Svaki <e se ;ovjek slatko nasmijati vlastitoj !luposti, ali samo po uvjetom a nema svje oka sa strane" U tom smijehu nema samosvijesti" Me?utim, nakon je je nom pro>ao rat, i nakon >to se pre naletom topova i siroma>tva ve<i io $iv>e r=ave pretvorio u u$oku provinciju, u 1inkovce i u 3u=ni vetar, Nervozno! po>tara Bpre ratne al$umeC slu>amo na ruk;iji na;in" Do reinterpretacije je s je ne strane o>lo zato >to vi>e ne postoji naro nja;ki !eto, ne!o su anas !etoizirani poslje nji ostaci elitne kulture i omla inskih supkultura, a s ru!e strane se pokazalo kako je Nervozni po>tar imao $itnu anticipatorsku ulo!u" %no >to je neka $ilo paro ija, i na razini !laz$e i na razini teksta, anas je smrtno oz$iljna stvar, sve o razine nacionalne institucije, pa pre ratna >ala zvu;i krajnje suvislo i skoro so(isticirano" #z ana>nje ta;ke !le i>ta, ono >to je Za$ranjeno pu>enje u povijesti ju!oslavensko!a rock an rolla, to je Nervozni po>tar u povijesti novokomponovanih naro njaka" Marko 'erkovi< -hompson se, naime, o Nervozno!a po>tara razlikuje samo po tome >to se on uop<e ne zaje$ava" -e>kometalne !itare, naro nja;ke melo ije i instant+orijentalni ritmovi ostali su isti" #stina, &ule je pjevao opu>tenije o Marka, jer su Markovi vokalni uzori Alen #slamovi< i Bre!ini naro njaci, ali ta !a razlika ne ;ini manje Nervoznim po>tarom" Koji je, istina, prestao ra iti u '--+u, jer je isplativije $iti usta>a ne!o listono>a" -o je je an o razlo!a z$o! kojih je nemo!u<e paro irati -hompsona, jer je on nastao iz ne;e!a >to je ve< $ilo paro ija, a po;elo je prije o$rih tri eset !o ina, s pjesmom -ako ti je mala moja ka lju$i Bosanac" % to! Bosanca o ovo! usta>e mali je korak u smislu i sa r=aju, a veliki u poslje icama" Na kraju ostaje para oks a je -hompson, taj le!itimni iz anak sre njo$osanske har rock >kole i paro iranih

novokomponovanih naro njaka, omiljeni pjeva; poje inih hrvatskih $iskupa, ekstremnih uli;nih esni;ara i nasilnika, ali, recimo, i E ina Muji;ina" Uostalom, -hompsonove tekstove omolju$no! sa r=aja pi>e :aruk Bulju$a>i< :aKo" Vinjenica a su se :aKo i $iskupi na>li oko istih pjesama samo pokazuje kakve su poslje ice $alkanskih ratova" Baretov !las iz pakla, 9ali 4ali 9ali i u$oko slavonsko $lato, Nervozni po>tar u omu kulture u Bratuncu""", io su pro>losti koja jest $ila tmurna, ali je poznavala mjeru stvari, a $ez mjere nema ni paro ije" Danas se te>ko i>ta mo=e paro irati, osim vlastitih sje<anja" P O4LET0 NEDJELJ0 To%a Z!ravkovi "ije ,io $jeva i&vor"i- "aro!"i- $jesa%a+ "iti su $jes%e koje je "a$isao i ot$jevao s vre%e"o% $osta'e "aro!"e. No+ "a svakoj se $o&"a+ ak i ka! ju &a!"ja ,ara,a $jeva+ !a je "jegova Qta zna;i imati stila* U osnovi ni>ta ru!o ne!o sa stilom lumpovati, piti i propa ati" Lako je $iti $o!at i sre?en pa ure no =ivjeti i imati stila" Druk;ije je ka si na nu, sa >ankom kao prvom i poslje njom linijom (ronta, na nesen na kockasti stolnjak kao omolju$ na >ahovnicu, je ino ti ru>tvo limena pepeljara, i jasno ti je a vi>e nika a ne<e $iti ruk;ije, a ipak <e se i alje za te$e re<i kako ima> stila" -o, prijatelju, zna;i a nisi Balkanac i a u>om i srcem ne pripa a> svijetu novokomponovane i ka(anske muzike" Ali mo= a si pomalo :rancuz, tamo takvi momci u pravilu propa aju sa stilom, pa je sto!a i mo!u<e a nacionalnom ikonom postane izvorno ka(anska pjeva;ica" 4enijalna E ith 'ia(, je na o najve<ih" Mo!lo $i se re<i a je sli;an osje<aj svijeta, ista lju ska propast koja se u pravilu z$iva u ka(anskome am$ijentu, ko Balkanaca poro ila novokomponovanu naro nu muziku, a ko :rancuza ,amusa i Sartrea, e!zistencijalizam u knji=evnosti" Ali $io je je an Sr$ijanac, veliki kockar i pijanica, koji je $io $li=i E ith 'ia(, Sartreovim 'utovima slo$o e i ,amusovom Mitu o Sizi(u ne!o ka(ani iz koje je potekao i u kojoj je opjevao svoj =ivot" 'rem a je nastupao na istoj pozornici s ostalima, -oma Z ravkovi< !otovo a i nije imao veze sa svijetom novokomponovane naro ne muzike" Ali jo> manje je pripa ao uhu ju!oslavenske za$avnja;ke estra e" A s rockOnOrollom, pak, imao je veze koliko i s arijama iz 1er ijevih opera" 'ritom, on nije $io pjeva; izvornih naro nih pjesama, niti su pjesme koje je napisao i otpjevao s vremenom postale naro ne" Na svakoj se pozna, ;ak i ka ju za nja $ara$a pjeva, a je -omina" 'rvi i poslje nji put u=ivo sam !a slu>ao ./60", je ne novem$arske ne jelje u zeni;kome hotelu Metalur!" Bio sam tamo s ro?akom, ustvari ujakom u ru!ome koljenu, ra nikom =eljezarcem, koji je valj a z$o! ku(era>ko!a porijekla imao i (ino<e i stila u svome cjelo=ivotnom proleterskom propa anju" %n je svu ve;er mezio >ljivu, $a> je onako + mezio, jer nika a ne vi jeh ;ovjeka koji $i $io u stanju pola eci piti po sat vremena, i za to vrijeme $arem stotinu puta prinijeti ;a>icu ustima" -aj moj ro?ak pio je vrhom jezika, a $io je pijanac o karijere" Vini mi se a vi>e nema takvih lju i" 3a sam u to o$a pio samo colu i nisam pu>io" Sve u svemu, $io sam ;ist i nevin, kakav $ih ostao o anas a se oso$ne i kolektivne povijesti nisu ukrstile i slo=ile oko to!a a i o mene na;ine Balkanca" #stina, Balkanca s pone>to manjom mjerom o;aja i stalnom svije><u a $i se svake nesre<e je nom tre$ao rije>iti" -oma Z ravkovi< te je ve;eri u Metalur!u pio $ijelo vino i zalijevao !a kiselom" Nije pio ni >pricer, ni !emi>t, ne!o je mije>ao po svome, onako kako ;ine lju i koji su imali vremena nau;iti ka a se i za>to vino vo om $la=i" Va>e je o la!ao na $arsku stolicu koja je uz nje!a stajala nasre pozornice" Na se$i je imao $elo =ez o elo, ispo koje!a se stalno znojila mo ra raz rljena ko>ulja" 'ratio !a je ansam$l uo$i;ajeno! sastava za to vrijeme) elektri;ni $as i !itara, o$o>, harmonika i klarinet" Vini mi se a nisu $ili $a> neki svira;i, iako s ka(anskim muzi;arima ta a nisam imao nikakvo!a iskustva" Zvu;ali su kao a ih je usput sakupio, ne! je izme?u Loznice, -uzle i Do$oja" 1i jelo se a im je sveje no >ta sviraju" Ali on je pjevao kao a mu je poslje nji put u =ivotu" Sje<am se, ka je krenuo s Ka se voli >to se rastaje, a je moj ro?ak iz ahnuo samo je no u!o i te>ko U(((( , kao a mu je upravo, u je nom ijeljenju karata za remi, isteklo pola =ivota" Znao je >ta mu ta pjesma zna;i, kao >to je znao i onaj koji ju je pjevao, kao >to je znala i E ith 'ia(, jer je svaku svoju pjesmu =ivotom platila" A ja sam $io op;injen, iako nisam imao ni>ta o njihovih iskustava, niti smo, ruku na srce, ijelili isti po!le na svijet" Nisam se mo!ao i enti(icirati ni s pjeva;em, ni s ro?akom =eljezarcem, uz koje!a me vezivala $osanska o$iteljska nje=nost i tek pone>to !enetsko!a materijala, a o nje!a me je ijelilo sve ru!o, Marijanska $raz a u$oko! kulturno! nerazumijevanja, klasne razlike, !eneracijska u aljenost""" S o$ojicom <u se stvarno sresti i po suzi $ratimiti ka ih vi>e ne $u e" Ni njih, ni svijeta iz koje! su nastali" -o je vjerojatno neka ru!a pri;a, ali je nom spore nom -u?manu ne mo!u za$oraviti, ni oprostiti >to je s lica zemlje z$risao poslje nje tra!ove ono! ionako o umiru<e! $osansko! svijeta, koji je svoje uhovno i (izi;ko sre i>te nalazio u Zenici i Kaknju, oko ru nika i =eljezare" Bit <e me?u Bosancima Sr$a, 9rvata i Bo>njaka, ali ku(era>ke nacije ne<e vi>e nika $iti" Na kraju je, pre sam rastanak, ne! je oko je anaest, -oma zapjevao) 'rokleta je ova ne elja""" Kono$ari su ski ali stolnjake sa slo$o nih stolova i napla<ivali popijeno, >e( sale poprijeko je !le ao one na kojima se vi jelo a namjeravaju jo> ostati, a on je pjevao u!o i tu=no, prinosio lanove licu, unosio se sav u melo iju i rije;i, izao po!le uvis, kao a pre so$om nema pu$liku hotela Metalur!, usre najza!a?enije!a o svih ju!oslavenskih !ra ova" 'jevao je -oma kao a !a slu>aju ,amus i Sartre, prije ne!o >to je 3ean+'aul sasvim >enuo i okrenuo se stu entima i njihovim (al>nim revolucijama, pjevao je kao a zaista ima kome pjevati" Sje<am se a smo poslije, moj ro?ak i ja, >etali kejom uz Bosnu, kroz ma!lu i smo!, i a smo se rastali $ez velikih rije;i i pravih znanja o onome >to nam se te ve;eri o!o ilo" Njemu, ra niku, takva znanja nisu ni tre$ala" %n je =ivio onoliko u!o koliko su urali srce i jetra, uvjeren a te>ka pitanja nisu za nje!ove tvr e =eljezarske !lave" # po tome je $io sli;an -omi Z ravkovi<u, kojem nisu ni tre$ala pitanja a $i imao sve va=ne o !ovore" Bila je ne jelja, prokleta ne jelja u jesen ./60", a izna Zenice, koju su tih !o ina z$o!

za!a?enja zao$ilazile ptice, rojili su se an?eli a !a ;uju" Nisam ih ta a mo!ao vi jeti, ali anas se jasno sje<am tih an?ela" Na njih me po sje<aju -omine pjesme i va u aljena !ro$a" /T0 0 4UF0 'rije va eset i ne>to !o ina A$ ulah Si ran je u svojim pjesmama, novinskim intervjuima i ;lancima !otovo opsesivno ponavljao meta(oru ku<e koja se ru>i" Katka je kroz nju !ovorio o ocu, ali ;e><e je to $io osje<aj nekakvo!a univerzalno! $ez omni>tva ili, $olje re;eno, ru>evnosti i oronulosti kapija s kojih smo zakora;ili u svijet" U ono vrijeme Si ranova je meta(ora jelovala skoro e!zoti;no" Na ju=nim izlazima iz Sarajeva nicale su !oleme stam$ene lamele, naselja soli arnosti i $etonske ko>nice s nekoliko hilja a ;vrstih i sta$ilnih omova" Uz novu cestu prema Zenici, koju smo neko vrijeme nazivali i autoputem, !ra ile su se nove o$iteljske ku<e, na okolnim je $r ima rasla cijela je na omovina na vije i na ;etiri vo e, iz!ra?ena na kre it, ili krvavo zara?ena na !ra ili>tima ira;kih hi rocentrala, u oazama li$ijske pustinje, na njema;kih $au>telima""" Bilo je to vrijeme ka a je cijela Bosna iz!le ala kao ku<a koja se !ra i" Zato su Si ranovi stihovi i rije;i iz!ovorene u intervjuima te razra?ene u (ilmskim scenarijima, jelovali poput izraza pretjerane pjesni;ke slo$o e, $ujne ma>te, uro?eno! pesimizma i stvarala;ko! zanosa" Z$o! sve!a to!a, mislio je naro , Si ran i jest tako svjetski uspje>an" 3er zamisli ti ;ovjeka koji je usre sve te iz!ra nje vi io $a> ku<u koja se ru>iI Za tako je ne>to $a> tre$alo imati i oko i (antaziju" Ali, eto, o>lo je vrijeme ka a cijela Bosna staje u tu Si ranovu meta(oru" -o se, mo= a, i nije toliko primje<ivalo ok je trajao rat, jer je u ratu svaka stvar ;inila je no s vlastitim i>;eznu<em" Starost i tro>nost nisu ta $ile osnovni znakovi smrti" Zaje no s mla im lju ima nestajale su i nove ku<e" Starost je u ratu meta(ora pre=ivljavanja" No, ka a je rat je nom o>ao kraju, pa ka su jo> pro>li i mjeseci ra ovanja miru, lju i su po;eli primje<ivati koliko je sve oko njih postalo tro>no i ru>evno" A neki o njih tek ta a su shvatili koliko su aleko o mjesta koje $i mo!li nazvati omom" Dok misle o njemu, ok !a se sje<aju, taj se om zapravo ru>i" 'osje<uju !a je nom u pet !o ina, ka a im !az a Amerikanac ili Kana?anin a eset ana !o i>nje!a o mora, ili ka a skupe za avionsku kartu, pa stoje pre njim, pre svojim omom, i ;ini im se a su pre spomen ku<om neko! svo!a aleko! pretka" Mjesto im je poznato, znaju svaki crijep na krovu i svako ule!nu<e na (asa i, ali im je istovremeno strano i nepoznato, $olno i zastra>uju<e kao misao o vlastitoj smrti" # on a ka=u a <e je nom to popraviti, ozi ati, promijeniti crijep, opkopati temelje i zaliti ih $etonom" 3e nom ka a $u u imali vremena, ka a im !az a a jo> eset ana !o i>nje!a o mora" Vovjeku je u priro i a $je=i o ku<e koja se ru>i, o oma koji vi>e nije nje!ov" Ali rijetki imaju sna!e a po$je!nu zauvijek" Na al$umu 'rvi polju$ac, je nom o kultnih jela poslijeratne naro nja;ke scene, 9ali Be>li< otpjevao je pjesmu Stara ku<a, neku vrstu himne onih koji nisu mo!li zauvijek po$je<i" U njoj je, na malo ruk;iji na;in, ponovljeno ono o ;emu je neka pisao i !ovorio A$ ulah Si ran, >to samo zna;i a je je an tmuran pjesni;ki osje<aj, koji je u svoja o$a pripa ao samo je nome ;ovjeku i nje!ovoj malo$rojnoj pu$lici, postao op<e mjesto $eskrajno!a niza in ivi ualnih stra anja" -aj niz je takav i toliki a <e ih netko neoprezan nazvati kolektivnom nesre<om, iako $ilo koji kolektiv s tim nema previ>e veze" Zanimljivo je $a> na primjeru Stare ku<e pokazati koliko je neva=an kolektivni osje<aj u poje ina;nim $osanskim stra anjima" Naime, ta je pjesma upu<ena stotinama hilja a lju i koji je mo!u savr>eno razumjeti i o=ivjeti je kao svoju, $ilo a o svojoj staroj ku<i razmi>ljaju iz njema;ke, ameri;ke ili neke puno $li=e perspektive" U $iti, nema razlike izme?u ;ovjeka koji u Sarajevu misli o svome ro nom omu u Kne=ini ili na Sokocu, i ono!a koji o tom omu sanja nekoliko hilja a kilometara alje" %$ojica $rinu $ri!u o istome starom krovu i o tome kako 2materi na o;i ne znam kako $i2, jer me u!o nije $ilo" Nekoliko stihova alje 9ali pjeva) 2-o je moje vaz a $ilo, ne am ja nikome to"2 #zuzet iz konteksta, $io $i to stih neke patriotske ili nacionalisti;ke pjesme, ali to nije jer se u pjesmi ni! je ne iz!ovori ime omovine ili naro a, niti se i! je alu ira na njih" -o je, je nostavno, pjesma o staroj ku<i, a neka sa u;evan svijet alje razmi>lja kakva se zna;enja iza to!a kriju" %nom ru!om svijetu, koji je manje u;evan, ili u;evnost ne koristi ! je joj nije mjesto, to je pjesma o ne;emu >to je vrlo oso$no i >to s naro om i omovinom nema neposre ne veze" Kao >to nije imalo veze ni u Si ranova ku<na vremena" Stara ku<a je o Bo!a tu=na pjesma, kroz koju se potvr?uje i je an vrlo zanimljiv (enomen" Novokomponovane pjesme u kojima se spominje nacija, pa i omovina, nika ne postaju ever!rini" Vak i one koje su napisane u ratu, sveje no jesu li u njima Sr$i, Bo>njaci ili 9rvati, trajale su kratko i $rzo su ih za$oravljali i naj=e><i nacionalisti" Ka a po=ele ne>to re<i o se$i i svojim stremljenjima, nacionalisti <e pjevati pjesme o prije stotinjak !o ina, a ka a $i pjevali o svome vremenu i vlastitoj lju skoj nesre<i, pjevaju pjesme u kojima se ne spominju r=ava i nacija" Zato je na neki na;in i lo!i;no ka najza!ri=eniji tipovi pa aju na repertoar 9ali a Be>li<a i 9arisa D=inovi<a" 'otre$no im je a se osjete kao lju i, nesretni lju i, a po>to se ina;e toliko tru e a $u u samo Sr$i, 9rvati i Bo>njaci, o$i;nu lju sku tu!u intenzivnije <e o=ivjeti ne!o sretnici koji su po va eset ;etiri sata nevno samo lju i" /EM/0 /ULJ04OVI*N ZEN0-M0*40 2#z ali me prijatelji, iz ao me $rat, iz!u$ila sve sam $itke, alO jo> vo im rat"""2, rije;i su to za =enu+ma;ku, emancipiranu superheroinu tre<e! tisu<lje<a, (eministi;ki supersim$ol u pripijenoj crnoj ko=i, ;iji je sjaj, kao u avnoj pjesmi Loua &ee a, svjetlo u mu>kom erotskom mraku" Sonu track, istina, ima je nu manu) melo ijom i !laz$om, niti jezikom na kojem su rije;i super=ene napisane, ne o !ovara tehnolo>kom i an!lo(onom karakteru novo!a o$a" 'omislili $i a se ra i o >ali ili ironiji, a nema >ale ni sa =enom+ma;kom,

ni s njezinom $alkanskom pramajkom Qemsom" #ronija je protivna konceptu superheroja, kao i uhu novokomponovane naro ne muzike" Zato su, vjerojatno, i je an i ru!i =anr u>u ali za paro ije, hiper$ole i nakna no, mahom intelektualisti;ko ironiziranje" Qemsa Suljakovi< pojavila se osam esetih iz u$oko! provincijsko! mraka, otamo ! je jo> uvijek nije sti!la javna rasvjeta i ! je su navrat+nanos hla na svjetla krajputa>kih neona netom zamijenila (enjer i petrolejku" U crnim !umenim ;izmama koje o ostra!a imaju zelenu ;izu + znak a su ru>tveno vlasni>tvo, 9-Z oprema oslo$o?ena poreza na promet, u sivim suknenim o ijelima kakva su u to vrijeme nosili klijenti kazneno+ popravnih omova, na traktorima i u $ijelim merce esima sa slovom D uz oma<u re!istarsku ta$licu, >unjala se Qemsina rana pu$lika, kroz $lato ma;vanske ravnice, o Qapca, !ra a koji je po 'aveli<evim =eljama tre$ao pripasti Nezavisnoj Dr=avi 9rvatskoj, pa je, pre>av>i Drinu, izlijepila prve >apiro!ra(isane plakate po (iskulturnim salama i omovima kulture nazvanim po herojima iz Dru!o!a svjetsko! rata, a $i na kraju, mimo televizije i >tampe, ra io stanica i velikih isko!ra(skih kompanija, stvorila svojevrsni un er!roun kult, neku vrstu novokomponovano! punka, puno! oso$ne $or$enosti i socijalno!a o;aja" Nije jasno koliko je Qemsa Suljakovi< ta a imala !o ina" #zme?u tri eset i pe eset" S eka entnom (rizurom po>tanske slu=$enice koja se, ali prekasno, o lu;ila o metnuti o vlastite su $ine, u haljinama koje nisu pripa ale nije nom poznatom povijesnom perio u, =ena izvan va eseto! i svih ru!ih stolje<a, krenula je pokoriti 3u!oslaviju" Uspjelo joj je to s je nom je inom pjesmom, u kojoj je ve< na po;etku izlo=ila svoj pro!ram) iz ali me prijatelji, iz ao me $rat, iz!u$ila sve sam $itke, alO jo> vo im rat""" Ka a je nom oista pove u rat, na na;in na koji su za r=avnih praznika vo ili Kozara;ko kolo, pre stavnici $alkanskih naro a i naro nosti <e, kao i njihove samosvjesne =ene, Qemsu i Sinana izvesti iz za ato! im kulturolo>ko! un er!roun a" #stina, ona o to!a ne<e imati velike koristi, vrhnje <e po$rati Dra!ana i ,eca, ali ostat <e joj pionirska ulo!a i or en postapokalipti;no! ministarstva kulture, koje kao utvara le$ i na z!ari>tima mrtvih sela i !ra ova" %sam esetih se nije ni>ta znalo o pravom porijeklu tih hrapavih nazalnih !lasova koji o u $eskraj zavijaju poput one ceste koja se o Boke penje ka ,etinju" 4eneracije koje su jetinjstva pamtile po !lasovima almatinske estra e i po Qa$anu Qauli<u, koji je ;isto i $istro pjevao a je na lasta ne ;ini prole<e, alO ni jesen je an list uveli, tim !eneracijama koje su samosvijest stekle na !rupama ,lash i SeP 'istols, a omolju$lju se u;ile o 'ankrta i Azre, Qemsino se zavijanje oimalo kao !re>ka u sistemu" Ne! je valj a pi>e, mislili su, a se tako ne tre$a i ne smije pjevati" A ako i ne pi>e, je nom mora $iti napisano" Du!o se vjerovalo kako pojave poput Qemse Suljakovi< sti=u niotku , lokalne su i po izri;aju i po zna;aju, a po!otovu po muzi;koj inspiraciji" -ek puno kasnije, ka a punk ve< o avno $u e mrtav, kao i $ratstvoDje instvo, sti<i <e o na>ih krajeva vijest o tome a Qemsa i Sinan, a ni rani Kemal Malov;i< nisu repe $ez korijena" S Ma!re$a <e se, preko :rancuske i 'ariza, ;uti !lasovi &achi a -ahe, ,he$a Khale a i ostalih, u!lavnom $rkatih, prvaka pu;ke arapske >ansone5 zavijat <e Al=irci po sarajevskim ka(i<ima, ivit <emo im se na intelektualnim sijelima i slu>ati ih za svoju u>u" %nu istu u>u koja se otimala Sinanu i Qemsi" Bilo $i $espotre$no o$ja>njavati razliku izme?u Khale a i Qemse, niti to a on li;no nema ama $a> nikakve veze sa zom$ijima koji su ju=nom pru!om, pa preko Qapca i Ma;ve o>li pokoriti na>a u>esa, ali ipak je ;injenica, koliko !o ju $ilo te>ko priznati, a je vokalna inspiracija Qemse Suljakovi< $ila svjetska, reklo $i se kosmopolitska" %stat <e tajna tko ju je na!ovorio a tako pjeva, tko je $io taj prvi pokreta; manire 3u=no!a vetra, i >ta je taj ra io u Al=iru, je li se $orio u Le!iji stranaca i malu jecu $acao iz helikoptera, ili je kao turist po$rkao estinacije, pa umjesto u -unis oti>ao u Al=ir, ali je malo vjerojatno a se ra ilo o slu;aju" Qemsa Suljakovi< $ila je osam esetih potpuna i e(initivna kulturolo>ka ne!acija punka i punkerskih tekovina, potkulture koja je prva metropolizirala 3u!oslaviju i izvukla je iz u$oke isto;noeuropske provincije, o$ilje=ene la=nim =insom i ekolo>ki po!u$nim votaktnim motorima" Dva eset !o ina kasnije je an o njezinih vokalnih sro nika, veliki &achi -aha, o$ra io je na svome al$umu pjesmu !rupe ,lash" Naprosto mu je tako o>lo, a i ima neke ;u ne veze izme?u naro njaka s Ma!re$a i lon onsko!a punka" Ne<emo, me?utim, o;ekati a Qemsa o$rati 'ankrte" Sre<a a je tako" ZVU*I 0T0 Ako pakao postoji, ta a !a zami>ljam kao !ro$ u kojemu o su nje!a ana pjeva Dra!ana Mirkovi< " Bilo je to kasno! ljeta .//7", sje ili smo na >tekatu uz more, iza nas se $ijelio Split, pre nama su se mo rili otoci, rat je $io zavr>en, ali turisti jo> nisu sti!li" 'ravo vrijeme za novi po;etak, u maloj klaustro(o$i;noj zemlji koja je sa zapa nih strana $ila zaklju;ana izvana, a s isto;nih iznutra" #z ka(i<a su se ;uli Xuka Vaji<, Doris Dra!ovi<, -ereza i niz $ezimenih !lasova narastaju<ih !laz$enih imperija -on;ija 9ulji<a i Zrinka -uti<a, a meni je u sje<anje o>la, kao savr>ena !laz$ena kulisa, je na o melo ija koje se u Splitu nikako nisu smjele ;uti, &a ostan an, !rupe Katarina Dru!a, nastale na raspa u Qarla Akro$ate, koja <e se jo> je nom raspa ati prije ne!o >to postane Katarina 1elika" Kao i uvijek ka a $ih u to vrijeme za;uo krivu melo iju u !lavi, zapo;eo sam pri;u protiv naro njaka" 2Do$ro je >to vi>e nema 3u!oslavije5 a je ostala, sa $ismo slu>ali Dra!anu Mirkovi<2, iz!ovorio sam ok je Xuka iz zvu;nika vazio a o stolje<a se mo! 2tu 9rvati i>u2" -ip s ru!e strane stola, prijateljev prijatelj koji nam je tre$ao popraviti auto a $ismo se mo!li vratiti u Za!re$, po!le ao me je kao razlupanu ve>ma>inu u kutu napu>tene ku<e) 2A i si ti, mla i<u, $ija ka smo i>li na Drni> i Knin*2 Qutio sam, kako je i re a >uti> ka a te onako $ezimeno! pitaju ! je si $io ka se ratovalo" -o je, ipak, sasvim malo poni=enje na koje ratnici u nas imaju pravo, $ez o$zira ! je su, na koji na;in i protiv ko!a ratovali" Lako $ih !a po nio, samo a sam o mah shvatio ;ime sam povrije io nje!ov ratni;ki ponos" Uvukao sam !lavu me?u ramena, pio svoju Mirin u, smije>io se Bra;u i Qolti, smije>io se lju ima koji su prolazili + u svakome sam vi io ratnika koji $i me mo!ao upitati i san $ija, smije>io sam se njihovim lijepim

=enama, sve ok se ;ovjek nije valj a sa=alio na a mnom, pa je zapo;eo pri;u o tome kako je iz!le ao taj nje!ov rat" &elaksirano i ra osno, sve a slu;ajno ne pomislim a me i alje optu=uje za ezerterstvo, !ovorio je o ratu kao o za$avi, kao o ne;emu >to se $itno ne razlikuje o ono!a ;ime smo se u me?uvremenu $avili mi koji nismo ratovali" A on a je rekao a se, ipak, svaki put usrao o straha ka a $i ulazio u svoj tenk" Stra>an je to osje<aj, ka=e, kao a =iv silazi> u svoj !ro$, i zna> a <e> mo= a ostati u njemu" Mrtvima ne tre$a puno prostora, ali =ivom je ;ovjeku nepo no>ljivo ka zna a <e iza<i van je ino ako spr=i ono! ru!o! koji je, kao i on, zatvoren u svome tenku" Ali strah je prolazio ;im $ih uklju;io kaseta>, jer $i zapjevala Dra!ana" % vrnuo $ih je o aske, i!ao $ih $asove na maksimum, pa eri, prijatelju, po ;e i i nje!ovom tenku, i a vi imo kome <e ruka za rhtati, njemu ili meni" E, vi i>, nije mi za rhtala, pa sa nekako mislim a je Dra!ana Mirkovi< uvijek poma!ala meni, a ne njima" 3e ino ako ne misli> a su oni u tenkovima slu>ali -erezu i %livera" % to! vremena sam pazio >ta pri;am za ka(anskim stolom ka a se na?em u ru>tvu s nepoznatima za koje $i se mo!lo pretpostaviti a su $ili u ratu" Na muziku su osjetljivi kao i na politiku, ali su razli;iti razlozi i pretpostavke njihove senzi$ilnosti" Sr$i <e u!o $iti neprijatelji i ni>ta ru!o, sveje no jesu li ratnici ili civili, !ra?ani ili seljaci, punkeri, ezerteri ili slu;ajni nositelji pravoslavnih imena, ali Dra!ana i ,eca, prem a su Srpkinje, io su kulturno! korpusa koji valja >tititi o hrvatskih ezertera, smutljivaca, ljevi;ara i (ine !ra ske jece, pore koje ne samo a $i ;etnici zauvijek ostali u Kninu i Drni>u, ne!o $i pili ka(u na 3ela;i< placu i orali splitsku rivu" 'ritom, Dra!ana i ,eca su na neki na;in najosjetljiviji i naju!ro=eniji elementi vite>ko!a i $or$eno! hrvatstva, jer ih ne mo=e> $raniti kao >to $rani> milu tro$ojnicu, >ahovnicu i -u?mana, ili po!lavnika 'aveli<a, klempavo U, ,rnu le!iju i krilnike 3uru i Bo$ana" Mo=e> samo >utjeti i >kr!utati zu$ima, jer o$ro zna> a <e onaj tko u poslijeratnoj 9rvatskoj pljuje po Dra!ani i ,eci vrlo vjerojatno pljuniti i po -u?manu i omovinskom ratu" &atnici, naravno, nisu sasvim u krivu" Zato <e ona manjina njih, koja se nakon emo$ilizacije o$ro sna>la, pa je usko;ila u najnovije njema;ke limuzine zatamnjenih stakala, prkosno otvarati prozore pre crvenim svjetlom na raskrsnici, e ne $i li antihrvatska !ama , sla$i<i i kukavice, ;uli Dra!anu i ,ecu, i ne $i li se usu ili ne>to pri!ovoriti" Naravno, nitko nika ne pri!ovara, >to je o atno iritantno" 3er se o$ro zna >to oni misle, i jer se to jasno vi i na Bala>evi<evim i Baja!inim koncertima u Za!re$u, %sijeku, 1ara= inu i iljem 9rvatske" &at se u $iv>oj 3u!oslaviji vo io izme?u mno>tva vojski, koje su pre stavljale $arem pet naro a i naro nosti $ratske nam omovine u kojoj je po;etkom se am esetih ro?ena novokomponovana naro na muzika, iz koje <e zatim, sre inom osam esetih, nastati po =anr orkestra 3u=ni vetar, kojem stilski pripa aju Dra!ana i ,eca" Bila je to muzika koja je uje inila ratnike ok su se !le ali preko ni>ana, muzika o koje je karijerne ezertere hvatao strah, $ez o$zira kojem naro u pripa ali i za koju vojsku navijali" Mo!u samo zami>ljati vlastiti strah pre ulaskom u tenk" Ako pakao postoji, ta a !a zami>ljam kao !ro$ u kojemu o su nje!a ana pjeva Dra!ana Mirkovi<" NE4O 4OME JE /0 0JEVO DIO DU/E+ 1 LI Z0 OVO N 'rekoracujuci svoj kucni pra!, covjek se u ono vrijeme plasio samo je no!a) a se ne provaliI Ne provaliti se, ne ispasti $u ala i ne ati povo a okolini a te zeza $io je prvi zivotni imperativ, temelj socijalne svijesti Sarajeva i prva stvar koju o zivota naucis nakon sto pocnes okolo ho ati sam, $ez a te prate tata i mama" ,u a su lju i ra ili, samo a se ne $i provalili, a najvece $lamaze ozivljavali su upravo z$o! to! panicno!, en emsko! sarajevsko! straha, ono! straha po kojemu se taj !ra razlikovao o svih ru!ih !ra ova na svijetu" Mo!lo $i se cak reci i a su $io!ra(ije lju i o$likovane u znaku to! straha, a su aroviti postali jos arovitijima jer su se $ojali a se ne provale" A o provaljivanja $i se naj$olje $ranio a!resijom, provaljivanjem ru!ih ili izi!ravanjem ravno usnosti prema stvarima prema kojima nikako nisi ravno usan" &ecimo, ka je ono Kusta o$io Zlatnu palmu, pa ka je na tele(on rekao a evo upravo mijenja parkete ko Mla ena Materica, ko $iva + za$oli !a za tu 'almu, to je $io tipski primjer reakcije Sarajlije koji se uplasio a se ne provali" Ka $i se covjek, recimo, zvao Miljenko, pa $i stanovao tacno na pola puta izme u %snovne skole 2Miljenko ,vitkovic2 i %snovne skole 2Silvije Strahimir Kranjcevic2, vec u osmoj !o ini znao je a se rukama i no!ama mora $oriti a !a slucajno ne upisu u skolu 2Miljenko ,vitkovic2" 1ec ta a mo!ao je znati sta ce mu se o!o iti ako se samo na je an an pojavi u skoli krivo!a imena i vec ta a !a je nepo!resivo vo io onaj instinkt koji je Sarajlije nase! vremena vjecno pratio i koje! najcesce nisu $ili ni svjesni" Zapravo, postajali su !a svjesni tek nakon sto $i nekoliko mjeseci zivjeli u ru!im !ra ovima i nakon sto $i u cu u ustanovili a tamo $as nitko ne vre$a njihov po!resan korak, niti se jako veseli ka a se, $arem po sarajevskim kriterijima, slucajno provale" U tim ru!im !ra ovima i $ratskim repu$likama vjerovalo se a su Sarajlije strasno uhoviti lju i i a su u stanju neprestano se u u$itacnom ritmu zaje$avati" Ako je u tom vjerovanju i $ilo neke istine, a $ilo je ako se samo upore is s nekim tko olazi, recimo, iz Za!re$a, Lju$ljane ili neko! slicno! !ra a, on a je ta uhovitost $ila iz$rusena za !o ina teske muke z$o! smijeha na tvoj racun" %naj kome se nika a nisu otvoreno i !ru$o po smjehivali, nika a nece znati zasmijavati i nasmijavati lju e" U osnovi, sve je $ilo pre metom zaje$ancije i iz sve!a sto je covjek $io, covjek se mo!ao provaliti" #stovremeno, $ilo je to pre ivno vrijeme in ivi ualizma jer si $io sam pre svijetom i jer je svatko $io sam pre so$om" Bio si svijet a a nisi $io ni naro , ni sta o, ni zasticeni pripa nik ice!a" Ka a smo postali pripa nici, a to je $ilo on a ka a se nasa prica zavrsila ili se jos zavrsavala, postali smo u isto vrijeme i zasticeni i prezreni" #li smo postali zasticeni prezirom onih koji su pripa nic nece! ru!o!" U nova vremena

vise nema straha o provaljivanja, a zaje$ancija na neciji racun samo je (olklorni ostatak neko! proslo! zivota i $ezazlena je kao crno+$ijeli horror (ilmovi u kojima ne vjerujes ni 4o zili, ni 4o zilinoj zrtvi" U se mom razre u o jeljenje razre nika 9rvoja :ilipovica o$ilo je novo! ucenika, tipa koji je vaput pao na !o inu, a zvao se Slo$o an 1ukovic" Ka a !a je razre nik pitao iz koje skole je osao, Slo$o an 1ukovic je rekao a je osao iz %snovne skole 2Slo$o an 1ukovic2, na sta je cijeli razre ,narocito muski io, zavrsio po klupama o smijeha" &azre nik se, naravno,nije smijao, ne!o je poceo iz$ezumljene ucenike za uho po izati s po a,ali ni njemu nije $ilo $as sasvim sveje no jer je i on shvacao sta je smijesno u tome sto je Slo$o an 1ukovic osao iz skole 2Slo$o an 1ukovic2" A ima li itko tko $i se anas tome nasmijao* Ako i ima, ta a $i se tome smijao samo zato sto se sjeca a su takve stvari neka stvarno $ile smijesne i a su $ile tim smjesnije jer si znao a ce $lam i provaljenost ono!a kome se smijes $iti veci sto mu se jace $u es smijao" 3ohnK ,ash neka avno pjevao je pjesmu o jecaku kojem je otac ao zensko ime" Malo! su cijelo jetinjstvo z$o! to!a maltretirali i o lucio je u$iti oca" Ka a !a je nakon !o ina scepao, pitao !a je zasto mu je ao takvo ime" Da $i se znao $oriti u zivotu, sine" Sarajevo je tih !o ina svim svojim jecacima alo takva imena, a oni ako se i nisu naucili $oriti, naucili su sjecati se, sretni u svojoj proslosti"2