SINTAKSA Jezina disciplina koja prouava slaganje rijei u reenici: a) odnose meu njima, b) pravila po kojima se jedinice slau

u niz, c) odnos reenice prema stvarnosti. (gr. S nta!is " red, slaganje, namje#tanje) SINTAGMA Je spoj rijei nastao meusobnim povezivanjem dviju punoznani$ rijei. PARADIGMATSKI ODNOSI %dnosi meu rijeima kao jezinim jedinicama s obzirom na odabir u konkretnoj jezinoj situaciji i na mogu&nost odabira neki$ drugi$ rijei na nji$ovo mjesto. SINTAGMATSKI ODNOSI %dnosi meu rijeima kao jezinim jedinicama s obzirom na slaganje u niz ili slijed prema odreenim sintaktikim pravilima u konkretnoj jezinoj situaciji. SINTAKSE HRVATSKOG JEZIKA 'dol(o )eber *kalevi&: Skladnja ilirskog jezika, +e, ,-.-. /adoslav 0atii&: Sintaksa $rvatskog knjievnog jezika, 1agreb 2vo 3ranjkovi&: 4rvatska skladnja, 1agreb RIJE Jezina jedinica koja ima glasovni sastav i znaenje. SAMOSTALNI I NESAMOSTALNI PADEI Samostalni: 5, ) " jer mogu stajati samostalno 5esamostalni: svi ostali " ovisni o predikatu SAMOSTALNI I NESAMOSTALNI LANOVI Samostalni: 3%, S, 3, % 5esamostalni: 'tribut, 'pozicija NEPROMJENJIVE VRSTE RIJEI 3/26%12 7 prilone oznake: 8oite odmah! 7 +a#, bar, ak9 7 0onektori: %ekuje se nevrijeme. Dakle, moramo odgoditi put.

3/2J:86%12 7 mogu stajati uz objekt (5e govori u moje ime;) 7 prilone oznake (2grali su se na dvoritu.) 7 nesrone atribute (salata od krumpira) ):152<2, =1)2<2, >:S*2<: SRONOST/KONGRUENCIJA Slaganje u rodu, broju i padeu. Sastoji se od glavne i zavisne sastavnice. 1avisna moe biti zamjenica (moja majka), broj (dva brata), pridjev (vrijedna uenica), imenica (uitelj 4orvat). UPRAVLJANJE/REKCIJA ?lavna sastavnica (glagol, imenica, pridjev, prilog) upravlja gramatikim svojstvima zavisne sastavnice. PRIDRUIVANJE 1avisna sastavnica je nepromjenjiva rije, pa nema roda, broja, padea. PUNOZNANICE 2menice, zamjenice, pridjevi, brojevi, glagoli, prilozi. NEPUNOZNANICE 3rijedlozi, veznici, uzvici, estice. REENICA *emeljna sintaktika jedinica kojom se prenosi potpuna i razumljiva obavijest. MODALNOST REENICE @ogu&nost da se obavijest o vremenu radnje u reenici prenosi glagolskim vremenima i nainima te modalnim prilozima i glagolima. OBJEKT 2zravni, direktni " u akuzativu. 5eizravni, indirektni " u kosim padeima ATRIBUT

8odatak subjektu. 3ridjev, zamjenica, broj. 3ridjevski, zamjeniki, brojevni atribut. (vedar dan, $ladno jutro)A (njezin kaput, moja knjiga)A (prva rije) APOZICIJA 3oblie oznaava drugu imenicu i slae se s njom u rodu, broju, padeu. 'ko se nalazi uz vlastito ime oznaava #to je tko ili #to. 8opuna subjektu. @oe stajati uz objekt, prilone oznake, imenski dio predikata. ZAMJENICE Ja, ti, on, ona, ono, mi, vi, oni, one, ona. Sebe, se. @oj, tvoj, njegov, na#, va#, nji$ov. Svoj %vaj, taj, onaj, ovakav, onakav, takav *ko, #to, koji, iji, kakav, kolik 5etko, ne#to, neki, neiji, nitko, ni#ta, svatko, svaiji, itko, i#ta PRIDJEVI ,. 0'0')B (dobar, lo#9) C. >2J2 (bratov, majin9) D. %8 >:?' (drven, eljezan9) PRILOZI 3rilau se glagolima kao oznaka mjesta, vremena, naina, koliine. ,. @J:S52: ?djeB 0amoB 0udaB %dakleB 8okleB C. )/:@:5S02: 0adaB %tkadaB 8okadaB D. =1/%>52: 1a#toB E. 5'>25S02: 0akoB .. 0%62>25S02: 0olikoB PRIJEDLOZI 8o, iz, k, na, nad, o, od, po, pod, pri, pred, s, u, uz, za, blizu, du, zbog, oko, meu, raj, kod, preko, prema9