OSNOVNE DEFINICIJE ZA IZBOR KARAKTERISTIKA STRUJNIH TRANSFORMATORA 2.1.

Uvod Brzi prodor zatitnih releja prvo statike izvedbe, a zatim mikroprocesorske izvedbe, koje karakterizira velika brzina djelovanja te elje korisnika relejne zatite da se izvanredne mogunosti takvih releja maksimalno iskoriste, uzrokovao je daljnje napredno istraivanje glede ponaanja i utjecaja mjernih strujnih transformatora u mrei. Upravo iz tog razloga, u posljednjih nekoliko godina mnogo je napisano u tehnikoj literaturi [4] o utjecaju prijelaznih pojava struja i napona pri kvarovima u mrei, o utjecaju dopunskih distorzija mjernih veliina koje unose mjerni transformatori kao i o ponaanju mjernih lanova zatitnih releja pri ovim pojavama. Veoma je teko saeti bitne injenice iz ove vrlo sloene problematike jer postoji veliki broj razliitih rjeenja relejne zatite s relejima mikroprocesorske izvedbe koji su jo uvijek u periodu razvoja. Kod razmatranja utjecaja prijelaznih pojava na zatitne releje treba posebno analizirati: prijelazne pojave primarnih struja i napona pri nastanku kratkih spojeva u mrei; prijelazne pojave u mjernim transformatorima.

Vaeim propisima, normama i preporukama tonost strujnih transformatora za zatitu definirana je [1]: nazivnom primarnom graninom strujom tonosti; nazivnom primarnom strujom; nazivnom sekundarnom strujom; klasom tonosti; graninim faktorom tonosti. Zadaa strujnog transformatora je transformirati mjerenu struju u stalnome omjeru i bez faznog pomaka na vrijednost prilagoenu mjernim instrumentima i ureajima zatite. Nazivni omjer transformacije je:

Nazivnom primarnom i sekundarnom strujom definiran je i nazivni omjer transformacije.

Kn =

I1n I2n

(0.1)

Idealni transformator ima omjer transformacije jednak omjeru broja zavoja

r I1 N2 a. r = I2 N1

(0.2)

no kod realnog strujnog transformatora dio primarne struje troi se pokrivanje padova napona u sekundarnom namotu i prikljuenom teretu. Ta struja uzrokuje strujnu i faznu pogreku transformatora. Teret strujnog transformatora prikazujemo preko prividnog otpora nazivnoj sekundarnoj struji: Z = R2 + X 2 cos = 1 X2 1+ 2 R (0.3) Z sekundarnog kruga i njegovog faktora snage cos, odnosno preko prividne snage pri

2 P = I2 n Z

(0.4)

Teret je jednak nuli (Z=0) pri kratko spojenim sekundarnim stezaljkama. Razlikujemo strujnu i faznu pogreku strujnih transformatora. Strujna pogreka definirana je:

pi =

KnI2 I1 100% I1

(0.5)

Fazna pogreka definirana je kutom izmeu primarne i sekundarne struje. Fazna pogreka je pozitivna ako sekundarna struja prethodi primarnoj.
Struja magnetiziranja je efektivna vrijednost struje koju uzima sekundarni

namot strujnog transformatora, kada je na prikljuke sekundarnog kruga prikljuen napon sinusoidalnog oblika nazivne frekvencije uz to da su primarni i bilo koji drugi namot u praznom hodu.
Optereenje se obino izraava kao stvarna snaga u voltamperima kod

odreenog faktora snage i na nazivnoj sekundarnoj struji.

Nazivna izlazna snaga je stvarna snaga (u voltamperima kod odreenog

faktora snage) kod koje je strujni transformator namijenjen da napaja sekundarni krug kod nazivne sekundarne struje i prikljuenim nazivnim optereenjem. Strujni nadstrujnom transformatori podruju. U za zatitu trebaju ispravno raditi upravo pri preoptereenju, odnosno kratkom spoju u mrei, pa se mora znati pogreka i u donjem dijelu nadstrujne karakteristike strujnog transformatora (slika 2.1) pogreka redovno nije velika, meutim, u gornjem dijelu ona naglo raste. Uzrok je tome nagli porast struje magnetiziranja nastao zbog

zasienja jezgre. Pri tome struja magnetiziranja znatno odstupa od sinusnog oblika,

primarna struja reducirana na sekundarnu stranu, kao na slici 2.2, na kojoj je I1 I2 sekundarna struja, a Ie struja magnetiziranja.

1 2

Slika 2.1 Nadstrujna karakteristika strujnog transformatora za zatitu i mjerenje 1 - idealna karakteristika strujnog transformatora za zatitu, 2 - idealna karakteristika strujnog transformatora za mjerenje, 3, 4 - strujna karakteristika strujnog transformatora za zatitu pri 100% i 50% optereenja
To znai da e i uz pretpostavku sinusne primarne struje sekundarna struja izgubiti sinusni oblik (slika 2.2). Stoga nije mogu vektorski prikaz struje, a ni rastavljanje ukupne pogreke na strujnu i faznu. To je razlog da IEC preporuke i nai propisi kod strujnih transformatora za zatitu definiraju sloenu pogreku pis danu formulom [2]:
pis = gdje su: K n - nazivni prijenosni omjer; I1 i1 i2 - efektivna vrijednost primarne struja; - trenutna vrijednost primarne struje; - trenutna vrijednost sekundarne struje; - trajanje jednog perioda. 100 1 (K n i 2 i1 )2 dt I1 T 0
T

2n

1n

(0.6)

I1 I2 Ie t

Slika 2.2 Struje u strujnom transformatoru pri zasienoj jezgri Pri odreivanju strujne i fazne pogreke strujnog transformatora koristi se vektorskim dijagramom strujnog transformatora:
R
0 s

I 0

I2
U i
jX
2

I1

U2

R2

I 2

s
0

I0
Ig

Slika 2.3 Vektorski dijagram strujnog transformatora r r r r Sekundarna struja I2 uzrokuje padove napona R2 I2 i jX 2 I2 te pad napona U2 na r prikljuenom teretu Z = R + jX . Tim padovima napona ravnoteu dri inducirani r napon Ui . r r r rr Ui = I2 R2 + jX 2 + Z = I2ZS (0.7)

r gdje ZS definiramo kao ukupnu impedanciju sekundarnog kruga.

ZS =

( R + R2 ) + ( X + X 2 )
2

(0.8) (0.9)

tg S =

X + X2 R + R2
je zanimljivo promotriti sluaj kad

Posebno

sekundar

strujnog

transformatora ostane otvoren. Tada kroz sekundarni namot nema struje, pa sva

primarna struja slui za magnetiziranje jezgre. Tolika struja magnetiziranja dovodi do

znatnog poveanja indukcije u jezgri, to s jedne strane dovodi do poveanja gubitaka u eljezu, a s druge strane do povienja napona na stezaljkama transformatora. Poveanje gubitaka dovodi do zagrijavanja jezgre, te moe doi do izgaranja izolacije i promjene magnetskih svojstava eljeznih limova. Isto tako napon na sekundaru moe toliko porasti da ugrozi izolaciju i osobe koje rukuju transformatorom. Zbog toga je potrebno osigurati da se sekundarni namot strujnog transformatora ne ostavlja otvorenim kad je transformator u pogonu. Nasuprot tome, kratki spoj donosi mali pad napona u sekundarnom krugu, a samim time i malu struju magnetiziranja. Tada iznos sekundarne struje ovisi samo o iznosu primarne struje i ne postaje bitno vea od struje koja e tei kroz sekundar kada je na njega prikljuena neka konana reaktancija Z. Najvea vrijednost primarne struje uz koju transformator zadovoljava u pogledu sloene pogreke naziva se nazivna primarna granina struja tonosti.
Granini faktor tonosti (ALF) je omjer nazivne primarne granine struje

tonosti i nazivne primarne struje. Ustaljena oznaka (starija literatura) za granini faktor tonosti ili nadstrujni broj je n. Standardne vrijednosti graninog faktora tonosti su 5, 10, 15, 20 i 30. Graninim faktorom tonosti priblino je odreena indukcija pri nazivnoj struji i optereenju u odnosu na indukciju koljena na krivulji magnetiziranja magnetskog kruga.

Bg n= Bg Bn

Bn i0

Slika 2.4 Nelinearna karakteristika magnetske jezgre strujnog transformatora Bn - odgovara nazivnoj primarnoj struji; Bg - indukcija koja odgovara
primarnoj graninoj struji transformatora. Obzirom na vladanje strujnog transformatora pri strujama veim od nazivne razlikujemo strujne transformatora za mjerenje i strujne transformatore za zatitu. Za strujne transformatore na koje se prikljuuju mjerni instrumenti, trai se da nazivnoj

sekundarna struja pri poveanoj primarnoj struji to manje naraste kako bi se zatitili instrumenti. Nasuprot tome, kod strujnih transformatora namijenjenih zatiti, sekundarna struja mora vjerno pratiti primarnu struju kako bi prikljuena zatita mogla pravilno djelovati. Vladanje strujnog transformatora za mjerenje u podruju struja viih od nazivne karakterizirano je nazivnom sigurnosnom strujom I1s koju definiramo relacijom [7]:

I2S I 0,9 1S = 0,9 FS I2n I1n Fs=10.

(0.10)

gdje je Fs faktor sigurnosti. Standardizirane vrijednosti faktora sigurnosti su Fs=5 i Strujni transformator izloen je u radu strujama viestruko veim od nazivne pri kratkim spojevima u mrei. Da bi ostali neoteeni nakon toga, oni moraju biti izvedeni tako da termiki i dinamiki izdre najvee struje kratkog spoja koje mogu nastati na mjestu ugradnje. Za strujni transformator su stoga definirane:
Nazivna termika struja kratkog spoja (Ith ) je efektivna vrijednost primarne

struje koju e transformator izdrati u vremenu od 1 sekunde, a da ne pretrpi znatna oteenja pri kratkospojenom sekundarnom namotu. Ukoliko kratki spoj djeluje vie od 1 sekunde, nova termika granica odreuje se relacijom:

= Ith

Ith t

(0.11)

Standardne efektivne vrijednosti, izraene u kiloamperima su:

6.3 8 10 12.5 16 20 25 31.5 40 50 63 80 100

Dinamika granina struja Idin je tjemena vrijednost koju strujni transformator

moe izdrati pri kratkospojenom sekundarnom namotu, a da ga ne otete sile koje ta uzrokuje struja. Ovakav nain definiranja tonosti strujnih transformatora za zatitu zasnovan je na uvjetima ustaljenog stanja, a na takav nain se vri i provjera karakteristika. U realnim uvjetima sa stanovita relejne zatite potrebno je prvenstveno voditi rauna o karakteristikama transformatora u uvjetima prijelaznih stanja u mrei, poglavito pri nastanku kvarova. S gledita pogona dijela elektroenergetskog sustava polazi se od pretpostavke da za definirane parametre ne smije doi do zasienja magnetskog kruga u vremenu bitnom za pravilan rad zatitnog ureaja pri nastanku kvarova u mrei.

U zasienom magnetskom krugu mala je promjena magnetskog toka, zbog ega je i inducirana elektromotorna sila bliska nuli, to rezultira velikom pogrekom u transformaciji i pogrenom informacijom o stanju u mrei (slika 2.5).
i i1

i2

Bsat

Slika 0.5 Oblik primarne i sekundarne struje u prijelaznom stanju sa zasienjem magnetske jezgre
Strujni transformatori za zatitu podijeljeni su u slijedee klase:
Klasa P

Tonost po graninim uvjetima definirana je pomou sloene pogreke pri struji n Ipn.

Klasa TPS

Transformator male rasipne reaktancije kojemu se definira pogreka omjera broja zavoja i zahtjeva se da stvarni omjer ne prelazi 0,25% od nazivnoga. Nadalje se zahtijeva da struja magnetiziranja, pri magnetskom toku u jezgri koji je jednak onom pri graninim uvjetima tonosti, ne prelazi 5% od nazivne kratkotrajne termike struje preraunate na sekundarnu stranu.

Klasa TPX

Tonost pri graninim uvjetima definira se maksimalnom trenutnom pogrekom pri struji kratkog spoja Kssc Ipn, za vrijeme specificiranoga radnog ciklusa. Pri tome je KSSC nazivni faktor simetrine struje kratkog spoja, tj. omjer efektivne vrijednosti simetrine struje kratkog spoja (Ipsc) i efektivne vrijednosti nazivne primarne struje (I1n).

Klasa TPY

Tonost

pri

graninim

uvjetima

definirana

je maksimalnom

trenutnom pogrekom pri struji kratkog spoja Kssc I1n, za vrijeme specificiranoga radnog ciklusa. Faktor remanencije ne smije biti vei od 0,1.
Klasa TPZ

Tonost pri graninim uvjetima definira se maksimalnom trenutnom pogrekom pri struji kratkog spoja Kssc I1n, za vrijeme jednostrukog radnog ciklusa. Remanentni tok ne mora biti praktiki zanemariv.

Strujni transformatori za zatitu zadovoljavaju uvjete klase tonosti, ako su kod nazivnog tereta strujna, fazna, sloena i maksimalna trenutna pogreka unutar granica prema tablici 2.1.

Tablica 0.1 Doputene pogreke strujnih transformatora za zatitu

Pri nazivnoj primarnoj struji klasa tonosti 5P strujna pogreka % 1 kutna pogreka min 60 crad 1,8 Pri graninim uvjetima tonosti pogreka % sloena pogreka 5 pri struji nI1n sloena pogreka 10P 3 10 pri struji nI1n max. trenutna TPX 0,5 30 0,9 10 pogreka pri struji vrsta pogreke

Ksec I1n
max. trenutna TPY 1 60 1,8 10 pogreka pri struji

Ksec I1n
izmjenina komponenta TPZ 1 18018 5,30,6 10 max. trenutne pogreke pri struji Ksec I1n

Treba naglasiti da za strujne transformatore za mjerenje klase tonosti 0,1 do 1 granine vrijednosti iz slijedee Tablice 2.2 moraju biti zadovoljene za sve vrijednosti

tereta izmeu 25% i 100% nazivnog tereta, a za transformatore klase 3 i 5 za sve vrijednosti izmeu 50% i 100% nazivnog tereta. Strujni transformatori za mjerenje zadovoljavaju uvjete klasa tonosti ako su njihove strujne i fazne pogreke unutar granica prema Tablici 2.2.

Tablica 0.2 Doputene pogreke strujnih transformatora za mjerenje

strujna pogreka pi% Klasa tonosti 1 0,1 0,2 0,2s 0,5 0,5s 1 3 5 0,75 1,5 5 0,4 0,75 0,35 1,5 0,75 3 20 0,2 0,35 0,2 0,7 0,5 1,5 50 3 5 100 0,1 0,2 0,2 0,5 0,5 1 fazna pogreka i , min crad % nazivne struje 120 1 5 20 50 100 0,1 15 8 5 0,45 0,24 0,15 0,2 30 15 10 0,9 0,45 0,3 0,2 30 15 10 10 0,9 0,45 0,3 0,3 0,5 90 45 30 2,7 1,35 0,9 0,5 90 45 35 30 2,7 1,35 0,9 0,9 1 180 90 60 5,4 2,7 1,8 3 nisu specificirane 5 nisu specificirane 120 5 0,15 10 0,3 10 0,3 30 0,9 30 0,9 60 1,8

Da bi mjerni instrumenti prikljueni na strujni transformator (ili jezgru) za mjerenje bili to bolje zatieni od struja kratkog spoja ili strujnih udara iz mree, faktor sigurnosti (Fs) mora biti nizak. Na taj se nain postie da pri nazivnom teretu Zn i primarnim strujama veim od I1 = FSI1n nastaje zasienje, zbog kojega se na sekundarnu stranu prenosi struja bitno manja od one koja bi proizala iz nazivnog omjera transformacije. S obzirom da je umnoak faktora sigurnosti i ukupnog prividnog otpora sekundarnog kruga strujnog transformatora za mjerenje konstantan, njegov namot treba po mogunosti teretiti impedancijom priblino jednakom nazivnom teretu. U protivnom, ako je prikljueni teret manji od nazivnoga, stvarni faktor sigurnosti je (Zn+ZT)/(ZS+ZT) puta vei od nazivnog faktora sigurnosti (ZS - stvarni teret, ZT - impedancija sekundarnog namota transformatora). U tom sluaju prikljueni instrumenti mogu biti nedovoljno zatieni, jer zasienje jezgre nastupa pri viim iznosima primarne struje. Zbog toga se, kao i zbog pogreaka strujnih transformatora za mjerenje, preporua, u sluajevima

kada je prikljueni teret bitno manji od nazivnog, ukljuenje dodatnih otpora u njegov sekundarni krug. Nasuprot tome, od strujnih transformatora za zatitu, pri graninim uvjetima tonosti, zahtjeva se specificirana tonost u skladu s njegovom klasom tonosti, pa prikljuenje tereta manjeg od nazivnog moe povoljno djelovati da se eljena tonost zadovoljava pri strujama kvara veim od onih koje proizlaze iz nazivnog graninog faktora tonosti n, odnosno nazivnog faktora simetrine struje kratkog spoja. U svakom sluaju razvoj elektroenergetskog sustava ima za posljedicu porast struja i snaga kratkog spoja, a stabilnost sustava zahtjeva brzu i selektivnu zatitu, koja mora djelovati unutar nekoliko desetaka milisekundi nakon nastanka kratkog spoja. Naime, brza suvremena rjeenja relejne zatite zadovoljavaju postavljene zahtjeve, ako strujni transformator ispravno prenosi struju kratkog spoja. Neispravan prijenos, odnosno izoblienje sekundarne struje, nastaje zasienjem jezgre strujnog transformatora koje izaziva prijelazna pojava, a njezin utjecaj je to nepovoljniji, to je vea vremenska konstanta mree, kojom se priguuje. Karakteristike strujnih transformatora, definirane prema starom IEC 185, ne odreuju jednoznano ponaanje strujnog transformatora u prijelaznim stanjima, odnosno za vrijeme kvara u elektroenergetskom sustavu. Zasienje jezgre uslijed istosmjerne komponente struje kvara uzrokuje znatna izoblienja sekundarne struje transformatora u jednoj poluperiodi, ali i vremenski pomak prolaza te struje kroz nulu u odnosu na primarnu struju transformatora. Strujni transformatori klasine (konvencionalne) izvedbe na ovakve pojave odgovaraju prijelaznim stanjem koja mogu trajati i nekoliko sekundi i praktino redovito dovode do znaajnih greaka i deformacija prenesenih ulaznih signala kojima se napajaju dijelovi sustava relejne zatite. Zbog toga su se definirale takve karakteristike strujnih transformatora iji bi podaci zadovoljavali i u ovakvim uvjetima rada. Sva prethodna razmatranja provedena su pod pretpostavkom da se ne predvia automatski ponovni uklop odnosno da se ne postavljaju zahtjevi u odnosu na vrijeme zasienja magnetske jezgre nakon ponovnog uklapanja na kvar. Za vrijeme beznaponske pauze magnetski tok u jezgri opada po eksponencijalnom zakonu s vremenskom konstantom koja odgovara vremenskoj konstanti sekundarnog kruga transformatora. Transformatori klase TPZ imaju malu vremensku konstantu sekundarnog kruga te magnetski tok za vrijeme beznaponske pauze opadne na vrijednost blisku nuli (za vrijeme beznaponske pauze od 0,3 s opadne

na vrijednost 0,2% od poetne vrijednosti) te dodatni zahtjevi u odnosu na ponovni uklop praktino ne utjeu na dimenzije magnetske jezgre, za razliku od transformatora klase TPX ili TPY. U onim sluajevima kada se za pravilno funkcioniranje zatitnih ureaja ne moe dopustiti zasienje magnetske jezgre strujnog transformatora, a tono prenoenje istosmjerne komponente struje kvara nije neophodno, tada je povoljno izabrati strujne transformatore s karakteristikama koje odgovaraju klasi TPZ (linearizirane jezgre) zbog manjeg utroka materijala i nie cijene strujnog transformatora. Kod izbora karakteristika strujnih transformatora klase TPZ potrebno je pri tome odabrati:
realnu vrijednost minimalno potrebne nazivne snage (W); to je mogue manji odnos nazivne simetrine struje kratkog spoja i primarne

nazivne struje. Izbor vrijednosti istosmjerne komponente struje kratkog spoja (odnosno vremenske konstante T1), u granicama realno potrebnih vrijednosti za visokonaponske mree, u manjoj mjeri utjee na gabarite. Definiranje vremena nakon kojega se jezgra moe zasititi takoer nema bitnijeg utjecaja ukoliko se ne radi o vremenima reda veliine jedne ili dvije periode industrijske frekvencije. Strujni transformatori klase TPX imaju kompaktnu jezgru s jednoliko namotanim sekundarnim namotom du oboda jezgre i geometrijski simetrinu vezu izmeu primarnog i sekundarnog namota. Strujni transformatori klase TPY su jednakih karakteristika, ali s malim antiremanentnim rasporima u jezgri. Vremenske klase strujnih transformatora klasa TPX i TPY su izmeu 0,2 s i 100 ms. Zbog tako velikih iznosa vremenskih konstanti, faktor predimenzioniranja za ove jezgre iznosi:

K = T1 + 1
klase X je u velikom remanentnom faktoru koji iznosi oko 0,8.

(0.1)

uz zahtjev da zasienje ne nastupi niti u trenutku pojave maksimalnog toka. Nedostatak Strujni transformatori klasa TPX i TPY prenose, vjerno, unutar odreene tonosti, istosmjernu i izmjeninu komponentu asimetrine struje kratkog spoja. Strujni transformatori klase TPZ imaju vrlo malu vremensku konstantu, a time i mali faktor predimenzioniranja. Smanjenje vremenske konstante strujnih transformatora postie se smanjenjem vlastitog induktiviteta sekundarnog kruga uvoenjem relativno velikih zranih raspora u jezgri strujnog transformatora.

Vremenska konstanta strujnih transformatora klase TPZ ograniena je doputenom kutnom grekom od 18020 min na iznos od 606 ms. Jedinini iznos maksimalne pogreke u prijenosu istosmjerne prolazne komponente definiran je iznosom tmax =

T2 T1 T ln 2 koji za strujne transformatore klase TPZ poprima velike T2 T1 T1

iznose, ovisno o vremenskoj konstanti mree. Stoga se za strujne transformatore klase TPZ greke u prijelaznom stanju definiraju maksimalnom trenutnom grekom prijenosa simetrine komponente struje kratkog spoja.

Tablica 2.3

Usporedbena tablica klasa TPX, TPY i TPZ

TPX i TPY TPZ 1000 do 20000 A 1,2,5 A 15 W 1%

Raspon primarne struje Sekundarne struje Maksimalna snaga tereta Strujna greka u stacionarnom stanju Kutna greka Prijenos istosmjerne komponente Primjena

500 do 40000 A 1,2,5 A 15 W 0,5%

60' tono

180'20' vrlo netono (ovisno o vremenskoj konstanti mree)

svagdje

Rad s ostalim strujnim transformatorima

nema ogranienja

samo ako se ne trai vjeran prijenos istosmjerne komponente mogu samo ako imaju jednake vremenske konstante

Utjecaj stranog EM polja

jedva primjetan; moe se eliminirati kompenzacijskim namotom

gotovo ne postoji, nije potrebna kompenzacija

Rasipna reaktancija

zanemariva

nije uvijek zanemariva

Karakteristike strujnih transformatora TP mogu se definirati na tri naina: 1. Specifikacijom uzbudnih karakteristika (TPX); 2. Specifikacijom podataka za usklaivanje karakteristika transformatora prema karakteristikama opreme (TPY i TPZ); 3. Specifikacijom funkcionalnih podataka (TPY i TPZ). U zagradama su naznaene klase ije je karakteristike zgodno definirati pojedinim nainom.

Kod sva tri naina treba definirati:

a) nazivnu primarnu i sekundarnu struju (npr. 1000/5 A), a gdje je potrebno, navesti

i omjer broja zavoja; b) nazivnu frekvenciju; c) nazivnu klasu i nazivni teret; d) maksimalni pogonski napon; e) ispitne napone; f) kratkotrajne termike i dinamike struje. Kod definiranja uzbudnih karakteristika potrebno je zadati: a) minimalni iznos napona koljena - Vk; b) maksimalni iznos efektivne vrijednosti uzbudne struje kod napona koljena -I0; c) otpor sekundarnog namota kod 75C. U sluajevima kada se ele izjednaiti karakteristike strujnog transformatora s poznatim karakteristikama opreme, treba zadati i slijedee podatke: a) vremensku konstantu mree; b) omjer simetrine struje kratkog spoja i nazivne struje; c) nazivni faktor predimenzioniranja; d) nazivnu snagu u VA ili nazivni teret u ; e) nazivnu vremensku konstantu sekundarnog kruga strujnog transformatora; f) otpor sekundarnog namota kod 75C; g) maksimalni iznos remanentnog faktora.

Za definiranje karakteristika strujnih transformatora funkcionalnim podacima treba navesti: a) snaga tereta u VA ili otpora u ;
b) podatak, da li se primjenjuje automatsko ponovno uklapanje i ako se primjenjuje,

treba navesti trajanje beznaponske pauze;

c) da li se zahtjeva prijenos asimetrine struje kratkog spoja (alternativno se moe

navesti pogodna klasa strujnog transformatora;

d) vrijeme unutar kojeg ne smije nastupiti zasienje ili treba navesti da ne smije

doi do zasienja; e) vremensku konstantu mree; f) bilo koje ogranienje otpora sekundarnog namota.

2.2.

Izvedbe strujnih transformatora 2.2.1. Epoksidni transformatori

Mjerni transformatori izolirani epoksidnom smolom praktiki su potpuno istisnuli sva druga rjeenja za nazivne napone do 35 kV, a izrauju se i za napone do 110 kV. Kod izrade takvog transformatora najprije se izrauje i sastavlja cijeli aktivni dio, a zatim se on zalijeva u prikladnim kalupima epoksidnom smolom. Na osnovi ovakvog tehnolokog postupka i visokih izolacijskih svojstava epoksidnih smola ostvarene su konstrukcije malih dimenzija vrlo prikladne za ugradnju u rasklopna postrojenja u bilo kojem poloaju.
Epoksidni strujni transformatori se izvode kao potporni i provodni, kao

tapni, provlani i namotni prema izvedbi primarnog namota. tapni strujni transformatori imaju primarno samo jedan vodi tapastog oblika i upotrebljavaju se gdje god je to mogue zbog velike dinamike struje i jednostavne konstrukcije. Provlani strujni transformatori nemaju vlastiti primarni namot ve samo jezgru i sekundarni koji je zaliven epoksidnom smolom, a kao primarni namot slui sama sabirnica ija struja se mjeri.

a)

b)

Slika 0.6 Epoksidni strujni transformatori a) Niskonaponski natini strujni transformator, tipa Konar ANB b) tapni strujni transformator, tipa Konar ASA
Namotni transformatori koriste se kad je zbog male nazivne primarne struje potrebno vie zavoja u primarnom namotu (do 220 kV) [7].

2.2.2. Uljni mjerni transformatori

Koriste se za nazivne napone vie od 35 kV, posebice za vanjsku montau. Jezgra, primarni i sekundarni namot u uljnom su kotlu i meusobno su izolirani papirnom bandaom. Kotao i porculanski provodnici tijesno su priljubljeni uz aktivni dio transformatora radi smanjenja veliine i mase. Transformator je hermetiki zatvoren da ne bi dolo do prodiranja vanjske vlage u ulje ime bi mu se smanjila dielektrina vrstoa. Dilatacija ulja odnosno promjena njegova volumena zbog promjene gumenom), temperature koja omoguuje se elastinom gotovo membranom (metalnom, tlaka u omoguava odravanje nepromijenjenog

transformatoru. Strujni uljni transformatori imaju tri osnovne izvedbe.

a) a) lonasta b) krino-prstenasta c) glavasta

b)

c)

Slika 0.7 Osnovne izvedbe strujnih uljnih transformatora

Na slici 3.2 oznake predstavljaju slijedee: 1. primarni namot, 2. sekundarni namot, 3. jezgra, 4. obloge za diktiranje potencijala. Kod lonaste izvedbe sva visokonaponska izolacija je omotana oko primarnog namota koji je skupa sa sekundarnim namotom i jezgrom smjeten u dnu transformatora, najee u metalnom kotlu. U krino prstenastoj izvedbi omotana je otprilike polovica izolacije oko primarnoga, a polovica oko sekundarnog namota. Kod

glavastih strujnih transformatora sva je izolacija motana oko sekundarnog namota i jezgre, koji su skupa s primarnim namotom u glavi transformatora.

a)

b)

c)

Slika 0.8 Strujni uljni transformatori

a) Glavasti strujni transformator, Konar AGU b) Glavasti strujni transformator, Trench IOSK c) Strujni transformator sa jezgom u postolju, Konar APU

2.2.3. Kombinirani mjerni transformatori

Ovaj koncept koji podrazumijeva smjetaj strujnog i naponskog transformatora u istom kuitu doivio je nekoliko izvedbi i zauzeo svoj dio trita. Razlikuje se nekoliko tehnikih rjeenja kombiniranih transformatora:

Inverzni strujni transformator smjeten u glavi kombiniranog transformatora, a induktivni transformator sa zatvorenom jezgrom smjeten u podnoju transformatora u zasebnom metalnom kuitu;

Glavna izolacija strujnog transformatora koristi se kao visokonaponski djelitelj kapacitivnog naponskog transformatora. Induktivna jedinica s meunaponskim transformatorom smjetena je u odvojeno kuite;

Kombinirani transformator s izolacijom od plina SF6, gdje su najee strujni i naponski transformator smjeteni u glavi kombiniranog transformatora;

Novo rjeenje predstavlja kombinirani transformator s inverznim strujnim transformatorom i naponskim transformatorom s otvorenom magnetskom jezgrom.

Slika 0.9 Uzduni presjek kombiniranog transformatora, Konar VAU

Kombinirani transformator sastoji se od:

glave (1) u koju su smjetene jezgre i sekundarni namoti (4) strujnog transformatora; potpornog izolatora (2) kroz kojega prolaze sekundarni izvodi strujnog transformatora (7), sadri otvorenu magnetsku jezgru (9), primarne (13) i sekundarne (11) namote naponskog transformatora;

kuita (3).

Prednosti nove koncepcije u odnosu na poznata rjeenja su:

zauzimanje relativno manjeg prostora smjetajem otvorene jezgre i sekundarnih namota naponskog transformatora unutar potporne cijevi; primarni namot naponskog transformatora smjeten po visini potpornog izolatora optimizira raspodjelu potencijala po visini transformatora i tedi na prostoru;

ravnomjerna raspodjela teine unutar transformatora smjetajem jezgre i namota naponskog transformatora unutar potpornog izolatora.

2.2.4. Plinom izolirani mjerni transformatori

Kao izolirajui medij umjesto epoksidnih smola i ulja, koristi se i plin sumporni heksafluorid (SF6). Ovaj plin pokazuje odlina izolacijska svojstva, ne gubi svojstva s vremenom niti pod utjecajem najviih elektrinih i toplinskih naprezanja, inertan je, netoksian i nezapaljiv. Dva su naina primjene mjernih transformatora izoliranih plinom:

Samostojei plinom izolirani mjerni transformatori radi se o transformatorima namijenjenima za postavljanje u atmosferi. Slini su izvedbama mjernih transformatora izoliranih uljem, osim to kao izolacija slui SF6 plin. Konstrukcijski su gotovo jednaki izvedbama u ulju. Prednosti SF6 mjernih transformatora su:
nema efekta starenja; manja masa i kompaktan dizajn; nema opasnosti od eksplozije zahvaljujui sigurnosnom disku; izolacijski sustav ekoloki prihvatljiv, idealan za reciklau; mogunost promjene dielektrinih svojstava promjenom pritiska plina; mogunost stalne daljinske kontrole pritiska plina u pogonu.

Mjerni transformatori namijenjeni ugradnji u oklopljena plinom izolirana

postrojenja (GIS). Ovdje se koriste klasini induktivni mjerni transformatori prilagoeni plinskom izolacijskom sredstvu. Osim njih, poinju se koristiti i strujni i naponski transduktori odnosno novi senzori sa niskonaponskim signalnim izlazom prilagoenim sekundarnoj opremi baziranoj na mikroprocesorskoj tehnologiji.

2.2.5. Nekonvencionalni mjerni transformatori

Tehnologija konvencionalnih mjernih transformatora koristi se i razvija se ve cijelo stoljee to je dovelo do toga da se mjerni transformator smatra jednim od najpouzdanijih dijelova opreme u postrojenju. Meutim, poveanje potronje i prijenosnog napona, razvoj energetskih mrea i ureaja za zatitu i mjerenje te deregulacija zahtijevaju unapreenje postojeih i razvoj novih tehnologija koje bi zadovoljile zahtjeve tonosti, pouzdanosti i cijene. Posebnu pogodnost razvoju novih tehnologija donosi upotreba elektronikih sustava za zatitu, upravljanje i nadzor elektroenergetskih sustava. Ovi sustavi imaju visoku rezoluciju i zahvaljujui procesorskoj tehnologiji, veliku brzinu djelovanja. Isto tako, zahtijevaju malu ulaznu snagu, to omoguava upotrebu elektronikih mjernih instrumenata male izlazne snage naponski transformatori sa izlazom u voltima umjesto u stotinama volta, te strujni sa izlazom u miliamperima umjesto u amperima. Kao alternativa konvencionalnim strujnim transformatorima pojavili su se razni oblici mjerenja struje [7]. Najvaniji meu njima su:

optiki transformatori koji koriste Faradayev efekt; konvencionalni transformatori sa optikim izlazom; transformatori koji koriste zavojnice Rogowskog; transformatori koji koriste Hallov senzor.

2.3. Opa pravila oznaavanja prikljuaka

2.3.1. Oznake prikljuaka - openito

Prikljune oznake trebaju identificirati: a) primarne i sekundarne namote; b) namotajne sekcije, ako postoje; c) relativne polaritete namotaja i njihovih sekcija; d) sredinje izvode, ako postoje. 2.3.2. Naini oznaavanja Oznake prikljuaka moraju biti jasne i neizbrisive. Oznake se trebaju sastojati od slova za kojima slijede, ili pak prethode brojevi. Slova trebaju biti velika tiskana [4].

2.3.3. Odreivanje relativog polariteta

Svi prikljuci oznaeni sa P1, S1 i C1 trebaju istovremeno imati isti polaritet.

2.3.4. Oznake kod strujnih transformatora

Oznaavanje prikljuaka strujnih transformatora treba biti kako je dano u tablici 2.4.

Tablica 2.4 Oznaavanje prikljuaka

Prikljuci primara

Transformator sa Prikljuci sekundara Prikljuci primara jednostrukim prijenosnim omjerom

Transformator sa sredinjim prikljukom na sekundarnom namotaju

Transformator sa primarnim Prikljuci sekundara namotom u dvije sekcije namijenjen spajanju u serijskom ili paralelnom smislu

Transformator sa 2 sekundarna namota; svaki sa svojom magnetskom jezgrom. (dvije alternativne oznake za prikljuke sekundara)

LITERATURA

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24.

Ljubii, V., Ravli,V.: Izbor strujnih mjernih transformatora i udeenje relejne zatite u TS 110/10(20) kV DOBRI, Zagreb 2002. Bego, V.: Mjerni transformatori, kolska knjiga, Zagreb, 1977. IEC, Technical Committee No 38 (Secretariat) 61: Instrument transformers, May 1987. International standard IEC 60044-1, Instrument transformers - Part 1: Current transformers, pp. 13-83, 2003. Ravli, V.: Elaborat uzemljenja nultoke transformatora u TS 110/10(20) kV SISCIA, Zagreb 2006. Poar, H.: Visokonaponska rasklopna postrojenja, Zagreb 1990. Krajtner, D.: Izbor i dimenzioniranje strujnih i naponskih transformatora za zatitu i mjerenje, diplomski rad, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Vujovi, P., Vukainovi, S.: Izbor parametara lineariziranih jezgara za visokonaponske strujne mjerne transformatore, XV. savjetovanje elektroenergetiara, 1981. Referat broj 12.02. Ferneir D., erina Z., Ivankovi I.: Integrirani sustav regulacije i nadzora energetskih transformatora, 7. simpozij o sustavu voenja EES-a Cavtat, 2006. Siemens PTD EA Applications for SIPROTEC Protection Relays, 2005 Siemens SIPROTEC Numerical Protection Relays, Katalog 2003. ABB, Buyer's guide: Station automation & protection, Volume I, 1999. IEL, Kataloki listovi, Sustav zatite od elektrinog luka, Strujni modul A-EBERLE, Voltage Control System REGSys (REG-D, PAN-D), Technical Data, Issue 08/2006 ABB AutomationTechnology Products AB, Technical reference manual Transformer protection terminal RET 521*2.5, December 2003 IEL, Kataloki listovi, Sustavi za mjerenje, registraciju i analizu energetskih veliina, mjerni terminal MT-10S ABB, SPAU 341 C Voltage regulator, Users manual and Technical description, Modified 2007-01-24, Version F ABB, Feeder Terminal Product Guide: REF 541, REF 543, REF 545 Issued: June 1999, Version: F/06.07.2005 ABB, Earth-Fault Relay REJ 521 Technical Reference Manual Issued: 14.09.1998, Version: C/14.11.2005 International standard IEC 60044-1, Instrument transformers - Part 1: Current transformers, 2003-02 International standard IEC 60044-2, Instrument transformers - Part 2: Inductive voltage transformers, 2003-02. International standard IEC 60044-6, Instrument transformers - Part 3: Combined transformers 2002-12 International standard IEC 60044-5, Instrument transformers - Part 5: Capacitor voltage transformers 2002-07 International standard IEC 60044-6, Instrument transformers - Part 6: Requirements for protective current transformers for transient Performance 1992-03