Professional Documents
Culture Documents
Osnovna svojstva matinih stanica su: 1. Sposobnost samoobnavljanja 2. Sposobnost diferencijacije 3. Sposobnost poliferacije Morfoloki se ne razlikuju od limfocita kotane sri. Ima ih od nekoliko hiljada do nekoliko milijuna. Dijele se priblino svakih pet dana ukupno 200 do 300 mitoza tokom ivota. Ali samoobnavljanje matine stanice je ogranienom, tako da i ona umire s vremenom. Matine stanice u ovjekovom organizmu dovoljno je za vie ljudskih ivota za sve krvne stanice mijelopoeze i imounopoeze. Od pluripotentnih matinih stanica nastaju sve ostale krvne elije: 1. Eritrociti 2. Leukociti 3. Trombociti 4. Limfociti
ULOGA
Razvoj na polju matinih stanica proizalo je iz istraivanja kanadskih znanstvenika Ernesta A. McCullocha i James E. Tilla iz 1960-ih.
Postoje tri kategorije matinih stanica sisavaca: 1. Embrijske stanice koje potiu od blastociste 2. Odrasle matine stanice koje se mogu nai u tkivu odraslih osoba 3. Rebraste matine stanice koje se nalaze u krunim rebrima U embriju tokom razvoja matine stanice se mogu diferencirati u sva specijalizirana embrijska tkiva. Kod odraslih osoba matine stanice djeluju kao sistem popravka za tijelo,nadopunjujui specijalizirane stanice.
KARAKTERISTIKE
Samoobnavljanje- sposobnost stanice proi kroz nekoliko krugova diobe stanice, a da pri toe zadri nediferencirano stanje. Neograniena potencija- sposobnost stanice diferencirati u bilo koji tip stanice odraslih osoba. Pod neogranienim potencijom se misli na POTENCIJAL DIFERENCIJACIJE (tj. potencijal da se diferencira u razliite tipove stanica). Totipotentne matine stanice- se stvaraju pri spajanju jajca i spermija. Ove stanice se mogu diferencirati u embrijske i izvanembrijske tipove stanice. Pluripotentne matine stanice- su potomci totipotentnih stanica koje se mogu diferencirati u stanice sloja klica. Multipotentne matine stanice- malobrojne nediferencirane stanice unutar diferenciranih stanica ili tkiva koje mogu diferencirati u glavne specijalizirane tipove stanica. Unipotentne matine stanice- mogu stvoriti samo jedan tip stanica, ali imaju sposobnost samoobnavljanja koja ih razdvaja od nematinih stanica.
Do danas svako istraivanje je obavljeno uz pomo embrijskih stanica mia (mES) ili ljudskih embrijskih matinih stanica (hES). Obje vrste imaju izvorske karakteristike matinih stanica, ali zahtjevaju drugaije okruenje kako bi zadrale svoje nediferencirano stanje. Embrijske stanice mia uzgajaju se na sloju elatina i zahtjevaju prisustvo LEUKEMIA INHIBITORY FACTOR (LIF).
Ljudske embrijske stanice (hES) se uzgajaju na sloju embrijskih fibroplasta mia (MEF), zahtjevaju prisustvo FIBROPLASTNOG faktora (bFGF ili FGF-2). U ovjekovim embrijskim matinim stanicama su takoer prisutni razni transkripcioni faktori i proteini. Transkripcijski faktori Oct-4, Nanog i Sox2, ini sr nadzorne mree koja osigirava obuzdavanje gena koji vode do diferencijacije i zadravanje pluripotencije. Proteini koji se koriste za identifikaciju hES stanica su glikolipidi SSEA3 i SSEA4 te antigeni Tra-1-60 i Tra-1-81.
PORIJEKLO
Kako bi osigurale samoobnavljanje matine stanice prolaze dva tipa diobe stanica. Simetrina dioba- daje dvije identine sestrinske stanice koje su obdarene a osobinama matine stanice. Asimetrina dioba- s druge strane daje samo jednu matinu stanicu i jednu eliju pratilicu sa ogranienim potencijalom samoobnavljanja. elija pratilica oe proi kroz nekoliko krugova diobe stanice prije diferencijacije u zrelu eliju.