Professional Documents
Culture Documents
smer -
MARKETING
MONOPOL
Sadraaj
Sadraj
Uvod
1
2
Pojam i karakteristike monopola 3 Podjela monopola Kako definisati monopol Izvor monopolske moi Tipovi trita ist monopol Nastanak monopola Zloupotre e monopolske po!i"ije $!vori monopola &rirodni monopol 3 3 4
4 5 6 #
% 13
1!
UVOD Monopol je tri no stanje ! kojem se na strani pon!de nalazi samo jedan prodava" koji je ! mo#!nosti da odl!$!j!e !ti$e na formiranje "ena% a na strani potranje nalazi se mno tvo k!pa"a &ez mo#!nosti iz&ora dr!#o# do&avlja$a i !ti"aja na "en!' Monopolisti$ka pozi"ija na tri t! omo#!ava m! da maksimalno !ve"a profit% proizvodei on! koli$in! proizvoda i !sl!#a za koj! s! sporedni tro kovi jednaki sporednom pri(od!'
1!
Pojam i karakteristike monopola U ekonomiji se posve)uje !na*ajna panja slo odnoj konkuren"iji+ jer je relativno lako ra!umjeti trite na kome ona vlada, -e.utim+ suvremena trina privreda po!naje i dru/e o like konkuren"ije+ /dje se prvenstveno misli na monopolsku, Za *istu monopolsku strukturu trita karakteristi*no je da na strani ponude postoji samo jedan ponu.a* 0 monopolist+ a na strani potranje samo jedan kupa" 0 monopsonist, 1itna karakteristika monopola je da moe potpuno odrediti "ijenu ro e koju prodaje+ e! o !ira na koli*inu koju nudi, $sto tako na strani potranje monopsonist odre.uje po kojoj )e "ijeni ro u kupovati, &ojava monopola ve!ana je !a novi val pronala!aka i te2ni*ki2 i te2noloki2 dosti/nu)a+ krajem prolo/ i po*etkom ovo/ stolje)a, 3a i se sve ovo stavilo u upotre u ile su potre ne enormne koli*ine kapitala+ /dje se pojavljuje stvaranjem veliki2 i ekonomski mo)ni2 vlasnika kapitala, &ro"es kon"entra"ije i "entrali!a"ije kapitala omo/u)io je stvaranje monopola, 4on"entra"ija je pro"es pove)anja kapital putem akumula"ije koji se ostvaruje pod kontrolom jedno/ ili vie vlasnika kapitala, U! sve ve)e o/a)enje putem akumula"ije+ krupni kapitali se uve)avaju na ra!ne na*ine+ ilo da se radi o nasilnom prisvajanju+ kupovinom ili otkupom sla ije stoje)i2 podu!e)a+ kao i do rovoljnim spajanjem podu!e)a, Podjela monopola
&rirodni monopol 5 nastaje i! limitiranosti proi!vodni2 *initelja i i!vora ponude Zakonski monopol 5 nastaju kada se prodaja ili proi!vodnja odre.eni2 ro a+ dravnim propisima monopoli!ira !a samo neka podu!e)a 6npr, 3ravni monopol u prodaji du2ana+ i i"a+ soli+ e)era,,,7 8konomski monopol 5 nastaje kon"entra"ijom i "entrali!a"ijom kapitala 9ktopodski monopol 5 predstavljaja kom ina"iju prirodni2 i ekonomski2+ i kod nji2 ! o/ veli*ine opreme nije povoljno postojanje vie pod
nedostatkom konkuren"ije nema supstituta kojima se moe tr/ovati 6ro a ili uslu/a7 postoji ula!na arijera na trite; monopolist kontrolira vrijedan input+ prirodni monopol+ patenti i !atite+ dravni monopoli
1!
Z o/ sve/a /ore navedeno/a+ ponajvie nedostatka konkuren"ije+ monopolist moe ostvarivati pro:ite u duem vremenskom ra!do lju,4ada na tritu nema konkuren"ije tj, postoji monopol+ krajnji korisni"i+ dakle kup"i+ su ti koji trpe najvie i to i! ra!lo/a jer takva podu!e)a tijekom vremena postaju manje e:ikasna i inovativna, Naime+ uspavaju se ! o/ svoje si/urne po!i"ije na tritu tj, ne moraju se !a rinjavati otvorenom trinom utakmi"om na tritu, (judi ne mo/u po*eti kupovati i koristiti neki dru/i proi!vod koji moe iti je:tiniji ili olji i! jednostavno/ ra!lo/a jer takav proi!vod ne postoji 6nema supstituta7,-onopolisti*ke or/ani!a"ije nastaju kao kom ina"ija ra!ni2 industrijski2 /rana u jednom podu!e)u i one mo/u iti;
<ori!ontalna kom ina"ija 0 pove!ivanje ra!ni2 privredni2 djelatnosti koje imaju istu proi!vodnu osnovu 0 sirovinsku a!u =ertikalna kom ina"ija 0 pove!ivanje ni!a u!astopni2 djelatnosti koje *ine proi!vodni pro"es 4om ina"ija kom ina"ija 0 pove!ivanje 2ori!ontalne i vertikalne kom ina"ije
>e!ultat ovo/ pove!ivanja su 2oldin!i 0 velika podu!e)a koja u odnosu na dru/a imaju neke po/odnosti u poslovanju, 9ni su imuni na velike investi"ije+ imaju visoku i sta ilnu pro:itnu stopu i imaju ve)e mo/u)nosti !a unapre.enje te2nike i te2nolo/ije,4arakteristi*ni i trajni o li"i monopolisti*ko/ udruivanja dola!e do i!raaja kro!; kartele+ trustove i kon"erne,9 lik nesavrene konkuren"ije /dje "jelokupnu ponudu kontrolira samo jedno podu!e)e, ?avlja se u proi!vodnji oni2 do ara i uslu/a koji nemaju svoji2 supstituta, ?avlja se u onim privrednim /ranama u kojima je ula!ak konkurentima veoma otean ili onemo/u)en, Izvor monopolske moi 3o pojave monopola mo/u dovesti rojni ra!lo!i; 1, Nad!or nad sirovinama 0 *est slu*aj u nekim /ranama industrije, Tako+ podu!e)e koje ima nad!or nad nekom rudom+ npr oksitom+ moe postati monoploist u proi!vodnji aluminija, 2, =lasnitvo nad patentima 0 podu!e)e koje ima patent !a proi!vodnju+ npr,+ spe"i:i*ni2 strojeva+ moe postati jedini proi!vo.a* ti2 do ara 3, &olitika "ijena 0 *esto+ podu!e)e koje prvo !apo*ne s proi!vodnjom neko/ do ra+ vo.enjem politike "ijena onemo/u)uje konkurente i postaje monopolist 4, &rirodni monopol 0 prirodni monopol imaju podu!e)a *iji @A snano padaju s pove)anjem proi!vodnje ! o/ velike ekonomoije opse/a+ pa takvo podu!e)e moe proi!voditi ukupnu proi!vodnju /rane djelotvornije ne/o to podu!e)a !ajedno, To je *est primjer u distri u"iji )IPOVI )*+I,)U privredi :unk"ionie mno/o pojedina*ni2 trita a svako od nji2 ima sopstvenu strukturu+ ponaanje i
per:ormanse, U !avisnosti od to/a+ ra!likuje se est /lavni2 tipova trita;
i to u*inila mno/a
1!
5 *ist monopol+ 5 dominantna :irma+ 5 *vrst oli/opol+ 5 la av oli/opol+ 5 monopolisti*ka konkuren"ija i 5 potpuna konkuren"ija, ist monopol je tip trita u kome se tranja !a odre.enim proi!vodima i uslu/ama sna
deva samo od jedne :irme, To su :irme koje pripadaju slede)im privrednim o lastima; proi!vodnja struje+ tele:onske komunika"ije+ potanske uslu/e i sli*no, Slede)i tip trita je slu*aj dominantna :irma,To je :irma koja ima domina"iju na tritu, 3ominantna :irma sa svojim proi!vodima pokriva preko 4BC trita ti2 proi!voda ili uslu/a i naj*e)e nema liske rivale, Takve su na primer :irme $1- i 4odak,Trina struktura u kojoj dominira jedna :irma+ *esto se pretapa u la avi i *vrsti oli/opol, 9li/opolske :irme me.uso no sara.uju pri utvr.ivanju "ena svoji2 proi!voda, 4arakter oli/opola !avisi od roja u*esnika+ nji2ove pove!anosti i u*e)a na tritu, U tom smislu+ oli/opol je mo/u)e ran/irati od *vrsto/ oli/opola pa sve do la avo/ oli/opola, 4lju*na ra!lika i!me.u *vrsto/ i la avo/ oli/opola jeste u tome to je u slu*aju *vrsto/ oli/opola do/ovaranje verovatno+ a u slu*aju la avo/ oli/opola do/ovaranja nema, (a avi oli/opoli su tipovi trita u kome *etiri :irme !ajedni*ki pokrivaju 4BC trita, (a avi oli/opoli imaju male realne anse da odre "ene na visokom nivou, U dananjim uslovima privre.ivanja preovla.uju oli/opoli koji su *vrsto pove!ani spora!umima o "enama + se/menta"iji trita+ te kao takvi diktiraju ra!voj klju*ni2 /rana svetske privrede, U tipu trita koje se !ove monopolisti*ka konkuren"ija dalje se smanjuje stepen monopolisanosti, U monopolisti*koj konkuren"iji postoji mno/o konkurenata, Ni jedna :irma 0 konkurent ne pokriva vie od 1BC trita, Zna*i+ svaka ima mali stepen trine sna/e, Smanjen stepen monopolisanosti+ potom dovodi do dru/o/ ekstrema+ do *iste konkuren"ije, U *istoj konkuren"iji postoji mno/o ravnopravni2 konkurenata+ odnosno ni jedna :irma 0 konkurent nema preovla.uju)i uti"aj na tritu, &rva tri tipa trita 6*isti monopol+ dominantne :irme i *vrsti oli/opoli7 predstavljaju nee:ektivnu konkuren"iju, To !na*i da jedna ili vie :irmi dominira nekim tritem i nisu !adovoljeni neop2odni uslovi !a ra!voj prave trine konkuren"ije, U!ajamni pritisak u ovom slu*aju nije jak, 3ominantna :irma suo*ava se samo sa malim pritiskom svoji2 rivala+ dok se njeni mali rivali suo*avaju sa i!u!etno velikim pritiskom i ri!ikom nametnutim od strane dominantne :irme, U skladu sa tim+ dominantna :irma moe pove)ati "ene i+ ukoliko to eli+ moe preu!imati ak"ije koje )e ukloniti njene manje rivale sa trita, &oslednja tri tipa trita 6la avi oli/opoli+ monopolisti*ka konkuren"ija i *ista konkuren"ija7 predstavljaju e:ektivnu konkuren"iju, 9na podra!umeva prisustvo or e i!me.u poslovni2 rivala na tritu, Sprovodi se inten!ivni u!ajamni pritisak tako da svi konkurentni moraju da uloe maksimalne napore da i opstali na tritu, U ovom tipu konkuren"ije ni jedan rival nije sposo an da itno pove)ava "ene i!nad trokova+ niti je sposo an da ukloni svoje rivale i!u!ev ukoliko uspe da nametne superiornu e:ikasnost, Za e:ektivnu konkuren"iju je tipi*no da nema takvo/ trino/ u*e)a koje i ilo dovoljno veliko da omo/u)i jak uti"aj na tritu 1arijere !a ula!ak na trite su niske,
/-S)-/-K MO/OPO0&ostoji pet :aktora /de kom ina"ija ilo koji2 od nji2 omo/u)ava :irmi da postane monopol;
1!
17
1kskl!zivna kontrola vani( sirovina 0 ukoliko neko do ro moe iti proi!vedeno jedino kori)enjem retki2 inputa+ kompanija koja ostvari kontrolu nad i!vorima ti2 inputa moe se i o e! editi monopolsku po!i"iju,
Takvu monopolsku po!i"iju ostvarila je :irma de 1eers 3iamond -ines ! o/ eksklu!ivne kontrole nad najve)im delom svetske !ali2e sirovi2 dijamanata, -e.utim+ ovaj :aktor nije /aran"ija !a permanentnu monopolsku mo), >a.e posedovanje pravi2 dijamanata je u/lavnom a!irano na *injeni"i da su dijamanti koji su i!va.eni i! rudnika istorijski nadmo)niji nad sinteti*kim+ ali sa pretpostavkom da sinteti*ki dijamanti eventualno postanu kompletno neprepo!natljivi u pore.enju sa pravim+ onda jednostavno vie ne)e postojati a!a !a pre:eriranje pravi2 dijamanata, 4ao re!ultat+ de 1eers kontrola nad sna devanjem dijamantima i! rudnika )e prestati da predstavlja monopolsku mo), 27 1konomija razmere 0 prirodni monopol postoji u nekoj /rani ukoliko prednost ekonomike o ima omo/u)ava
jednoj :irmi da proi!vodi "elokupnu proi!vodnju u /rani po niim prose*nim trokovima ne/o da ve)i roj manji2 :irmi proi!vodi manje koli*ine 6*esto "itiran primer prirodno/ monopola je o e! e.ivanje lokalne tele:onske uslu/e7, 37 Patent 0 o i*no se odnosi na prave eksklu!ivne do iti od svi2 ra!mena uklju*uju)i pronala!ak na koji se odnosi+ koje daje drava na odre.eni vremenski period da i podstakla inventivnost, Sve dok patentno prave postoji+ :irma ima !ati)enu po!i"iju i predstavlja monopol, 47 Mrena ekonomija 0 na strani potranje na mno/im tritima proi!vod postaje vredniji kad /a koristi ve)i roj kon!umenata, Naj olji primer !a ovo je po eda =<S te2nolo/ije nad 1eta :ormatom u ku)nim video rekorderima, 4ada je jednom =<S prido io ve)inu kon!umenata+ usavravanje 1ete 6i njena superiornost u odnosu na =<S7 nije pomo/lo da se isti povrati, 57 Vladine li"en"e ili 2ran ize 0 na mno/im tritima !akon spre*ava ilo ko/a+ osim :irmi koje imaju do!volu od vlade+ da se ave nekim poslom, Dradske vlasti pre/ovaraju sa nekoliko kompanija+ i!a eru jednu+ i onda odo ravaju eksklu!ivnu do!volu !a uslu/e u odre.enoj o lasti, U takvim slu*ajevima+ vladina li"en"a kao re!ultat monopola je u stvari ekonomija ra!mere koja se pojavljuje u dru/a"ijoj :ormi,
5 pove)anje "ena ro e i uslu/a i trokova tr/ovine 6odnosi se na pove)anje "ena i!nad prose*no/ rasta "ena na doma)em tristu+ pove)anje "ena u odnosu na od/ovaraju)e svetske "ene itd,7E 5 uve)anje mare i trokova tr/ovine pri uvo!u ro e !a koju je smanjena "arina+ dru/e uvo!ne da ine i pore! na promet i !loupotre a poreski2 olaki"a !a ro u doma)e proi!vodnje koja je oslo o.ena pore!a na promet+ odnosno !a koju je isti smanjenE 5 o ustava ili o/rani*avanje proi!vodnje+ prometa ili te2ni*ko 0 te2noloko/ ra!vojaE 5 primanjivanje nejednaki2 uslova prilikom !aklju*ivanja isti2 poslova sa ra!li*itim privrednim su jektimaE 5 uslovljavanje pri2vatanja dodatni2 o ave!a u u/ovoru koji se !aklju*uje sa dru/im privrednim su jektom u ve!i sa predmetom u/ovora, 9r/ani!a"ija nadlena !a predu!imanje mera protiv !loupotre e monopolsko/ poloaja privredni2 su jekata na tr!itu na!iva se @ntimonopolska komisija, 9na prati i anali!ira
radnje privredno/ su jekta koji ima monopolski poloaj i predu!ima mere protiv !loupotre e isto/, Ukoliko @ntimonopolska komisija utvrdi da privredni su jekat !loupotre ljava svoj monopolski poloaj+ donosi reenje kojim se tom privrednom su jektu nare.uje da predu!me od/ovaraju)e mere radi otkljanjanja utvr.eni2 nedostataka,
1!
Ukoliko ono u odre.enom roku to ne uradi+ @ntimonopolska komisija moe privremeno !a raniti o avljanje prometa odre.enom ro om,
-onopol nam /ovori da je re* o jedinoj :irmi koja sna deva *itavo trite ro om, /1PO)PU/- KO/KU*1/5I6- preovladava na nekom sektoru kod pojedini2 proi!vo.a*a ili prodav"i imaju neku meru kontrole nad "enomproi!voda u tom sektoru i u! to vie se/menta"ije trita, Monopol je osnovni o lik nepotpune konkuren"ije,To je slu"aj kada postoji jedan jedini prodava" s potpunom kontrolom nad "elim privrednim sektorom,>e"o jednom predu!e"u koje jedino proi!vodi neki proi!vod u privrednom sektoru+ a niko dru/i ne proi!vodi ni supstituit,primer !a ovo su;tele:onske uslu/e+!ele!ni"a /asovod+voda itd,Na du/i rok+ nijedan monopolista nije si/uran od napada konkurenata, U dupolu postoje dve :irme+ a ne samo jedna,9ne mo/u iti ukvalno jedine dve :irme na tr!istu+ili dve :irme koje dominiraju tr!istem+ tako da mo/u kontrolisati"enu i autput+"ak i ako su ostale :irme prisutne,Zajedno mo/u kontrolisati %B5FBC tr!ista, Oligopol mo!e imati jasno odredjenu /rani"u u proi!vidnji i "enama,Na primer+ 11 na"ija uklju"eni2 u 9&8A 69r/ani!ation o: &etroleum 82portin/ Aontrias7 sastaju svaki2 sest mese"i da i odredile /rani"e autputa i odr!ale visoku "enu !a na:tu, 3ru/i tip oli/opola "ini privredni se"tor u kome je stalo nekoliko prodava"a di:eren"irani2 proi!voda,To je+ na primer+ u automo ilskoj industriji /de se automo ile prodaju po rojnim o ele!jima kao sto su;veli"ina+sna/a potrosnja /oriva itd, Monopolisticka konkurencija. U uslovima nepotpune konkuren"ije postoji kate/orija di:eren"irani2 proi!voda,To ja slu"aj kada ve"i roj prodava"a proi!vodi la/o di:eren"irane proi!vode,Za ovaj o lik konkuren"ije do ar primer predstavlja prodaja en!ina,@ko su u pitanju dve ili vise :irmi koje prodaju en!in $ neka ne!natno smanji "enu+potrosa"i se pr a"uju na dru/u :irmu,>e" o konkuren"iji medju mno/ima,>a!lika i!medju ovo/ sektora $ sektora potpune konkuren"ije je u tome sto je u ovom slu"aju re" o blago diferenciranoj robi.9va di:eren"ija"ija o i"no proi!ila!i i! loka"ije,(judi stede vreme i idu do naj li!e/ prodajno/ mesta,$li+ kad je u pitanju kvalitet+ na primer krompir koji se olje ili losoje pr!i ili !astitni !nak u proi!vodnji alko2olno/ i e!alko2olno/ pi"a, U danasnjim uslovima privredjivanja preovladjuju oli/opoli koji su "vrsto pove!ani spora!umima o "enama+ se/menta"iji tr!ista+ te kao takvi diktiraju ra!voj klju"ni2 /rana svetske privrede, Izvori monopola 8konomisti diskutuju o pet :aktora /de kom ina"ija ilomkoje/ od nji2 omo/u"uje :irmi da postane monopolista, Ti :aktori su; a7 8kslu!ivna kontrola va!ni2 sirovina 1!
7 "7 d7 e7
&atent se o i"no odnosi na pravo ekslu!ivne do iti od svi2 ra!mena+uklju"uju"i pronala!ak na kojise odnosi,&atent omo/u"ava mno/a otkri"a koja+ u suprotnom+ ne i ila pronadjena,
Monopolisticka cena. -o/u"nost da monopolista naplati 4 korpe ri e po visoj "eni je o/rani"ena krivom ta!nje,4riva tra!nje nam uvek /ovori koliko su potrosa"i spremni da plate !a ilo koju datu koli"inu, 4ad smo jednom odredili koli"inu koja "e iti dostavljena 64 korpe na sat7+mo!emo da na osnovu krive tra!nje odredimo i "enu 61B evra u ta"ki D7 koju su potrosa"i spremni da plate,9dnosno; 5presek krivi2 mar/inalno/ pri2oda $ mar/inalno/ troska 6ta"ka 87 Gtvrdjuje autput koji maksimira pro:itE 5kriva tra!nje nam /ovori koji "e najvisu "enu potrosa"i iti spremni da plate !a odredjenu koli"inu autputa 6ta"ka D7, @ko i monopolista i/norisao ove prin"ipe i pokusao da naplati 13 evra po korpi+ potrosa"i i kupili samo jednu korpu+ ostavljaju"i tri neprodate korpe ri e, Savrseno diskriminirajuci monopolista .@ko ja monopolista morao da proda sve jedini"e autputa 6svu proi!vedenu ro u7 po istoj "eni+ naj olja stvar koju je morao da uradi je da nplati &H+ sto daje ukupan pri2od od &HIH+@li ako on naplati ra!li"ite "ena !a ra!li"ite jedini"e /otovo/ proi!voda+ onda "e pro"i mno/o olje,
1!
4riva mar/inalno/ pri2oda je isto sto i kriva tra!nje,Z o/ to/a on mo!e savrseno da diskriminise+ da smanjuje svoje "ene+ da i prodao dodatnu koli"inu /otovi2 proi!voda,
a7diskriminiraju"e "ene
7 diskriminiraju"i trosak
6a7 ako monopolista proda svaku jedini"u autputa po ra!li"itoj "eni+ on "e ostvariti maksimum pri2oda+ako je kupa" spreman da to plati,U ovij situa"iji monopolista u!ima 6prisvaja7 sav potros"ev visak,6 7 kriva mar/inalno/ pri2oda koju monoplista mo!e diskriminisati je isto sto $ kriva tra!nje ,-aksimiranje pro:ita je pri autputu IJ+ /de se seku kriva S-A $ ta!nja 6337,8konomski pro:it je prika!an osen"enim poljem @+1+A+8, Presko"ni model diskrimina"ije "ena,Sastoji se od te2nike koja podsti"e najve"i roj najelasti"niji2 kupa"a da se identi:ikuju, 9snovna ideja je da prodava" napravi nekakav preskok i u"ini "enu sa popustom dostupnom onim kup"ima koji oda eru da je prsko"e,(o/i"no je d a"e oni kup"i koji su osetljivi na "ene iti spremni da presko"e prepreku,?edan primer prepreke je o lik ra ata koji je uklju"en u paket proi!voda,Savrsena prepreka i ila ona koja name"e samo !anemarljivi trosak na korisnike koji i2 preska"e a u isto vreme savrseno ra!vrstava kup"e prema nji2ovoj elasti"noj tra!nji, 1!
&er:ektna prepreka -onopolisti"ka konkuren"ija+ ula!ak konkurenata na tr!iste i e:ikasnost /u itka od monopola -onopilisti"ka konkuren"ija i ula!enje konkurenata na tr!iste,U monopolskoj konkuren"iji svako predu!e"e+memnjanjem svoji2 "ena !avisni2 od nji2ove konkuren"ije+menjanjem svoji2 "ena !avisni2 od nji2ove konkuren"ije+mo!e da uti"e na svoj udeo na tr!istu do i!vesne mere,Nji2ova kriva tra!nje nije 2ori!ontalna 6kao u savrsenoj konkuren"iji7+ !ato sto su proi!vodi ra!li"iti2 predu!e"a samo o:rani"ene !amene,&redu!e"e u monopolisti"koj konkuren"iji nema nikakav monopol na !emljiste ili ro u koju prodaje,To mo/u raditi i dru/i+ i u anali!i pola!imo od prdpostavke da svi dru/i koji ula!e u ovaj posao imaju iste troskove + a time i istu krivu tra!nje,4ako u ovu o last ula!e $ dru/i+ to se malo5pomalo su!ava tr!ista ranije :ormirani2 predu!e"a+tako da se $ kriva tra!nje !a proi!vodima postoje"i2 predu!e"a pomera ulevo,@ko je re" o prodavni"ama ri a+to !na"i da "e se ostvarati sve vise prodavni"a ri a+sve do ono/ momenta dok vlasni"i ulo!eno/ kapitala ne udu dovedeni do po!i"ije d aim pro:it ide pram nuli,
1!
$!vorna kriva u! koju tipi"an prodava" ostvaruja pro:it pomera se dole i levo 63H3H7 ula!enjem novi2 suparnika u se"tor,Ula!enje prestaje tek kad svaki od prodava"a postavljen u du/oro"nu ravnote!u kod koje nema ra!like u pro:itima kao sto je ona u ta"ki DH,&ri du/oro"noj ravnote!i+"ena ostaje i!nad -AH+ a svaki je proi!vodja" na levoj sila!noj deoni"i svoje du/oro"ne krive @TAH, 1fikasnost #!&itka od monopola , 4vantitet maksimiranja pro:ita !a ovo/ monopolistu je IJ+ koji "e prdavati po "eni &J,Na IJ vrednost dodatni2 jedini"a /otovi2 proi!voda kup"u je &J,To je vise ne/o "ena proi!vodnje dodatne jadini"e (-A,9vo !na"i da monopolista sa jednom "enom ne iskori""ava sve mo/u"e do iti od ra!mene,4ao sto smo ranije videli+ako i monopolista mo/ao da menja ra!li"ite "ene !a svako/ kup"a+ /otov proi!vod i se prosirio na I",To je ista koli"ina koju mo!emo da vidimo u savrseno konkurentskoj industriji koja ima istu potra!nju i uslove troskova,
7!&itak &o#astva z&o# jedinstvene 8jedne9"ene monopoliste' -onopolista koji napla"uje jednu 6istu7 "enu svim kup"ima proi!vodi"e 6IJ7 $ prodavati po "eni 6&J7,4onkurentska industrija pokusa"e po istim troskovima+proi!vodi"e I" i prodavati po "eni &",Uporedjuju"i sa re!ultatom savrsene konkuren"ije+jedinstvena "ena monopola ima !a re!ultat /u itak potrosa"evo/ viska koji je jednak polju 6&KS17,&osto monopolista !aradjuje pro:it &+ trosak !a drustvo je S1+ na!van ++mrtvote!inski /u itak od monopola,L, Prirodni monopol 8:ikasnost ta"ke 8H i!jedna"ava i mar/inalnu korist 33,&rivatni monopolista postavlja uslov ->M-A+ proi!vodi Im i !aradjuje pro:it 6p7 &m S=8,++-rtvote!inski /u itakL drustveno/ o/astva je @88H+ tj, S1,@ko se on primora na "enu &" monopolista "e se 1!
suo"iti sa 2ori!ontalnom krivom tra!nje IH,&osto "e &" iti i mar/inalni pri2od+ to "e monopolista proi!voditi autput u 8H+ /de je ->M-A,No to stvara /u itke i monopolista tra!i resenje preko dr!avni2 re/ulative, Drzavne ref!lative prema prirodnom monopol! ispoljavaju svoju re:leksiju preko slede"i2 primera; a7dr!avno vlasnistvo i menad!ment 7dr!avna re/ula"ija monopola "7eksklu!ivnost u/ovaranja !a prirodne monopole d7ener/i"na primena antimonopolski2 !akona e7lese5:er 6laise!5:aire7 politika prema prirodnim monopolima
1!
3aklj!"ak 9d drave se pre sve/a o*ekuje !akonska re/ulativa kojom se ova materija uredjuje,&ostoji dravni 6!akonski7 monopol i tu je !akonska re/ulativa moda najsla ija karika jer predstavlja !natan pri2od i pored pore!a moe iti !na*ajan i!vor javne potronje,Nije nepo!nato ni udruivanje vie monopolista+ kao i veta*ko dranje "ena ispod koje/ se ne ide,Nto ve)a i ra!novrsnija ponuda je !a krajnje/ potroa*a najkorisnije resenje,
1!
0iterat!ra 1, Ekonomija+ 1eo/radska poslovna skola+ Nevenka Ni"in i -iodra/ &aspalj 2, 2ttp;OOPPP,vidimse,"omOin:o'net'straneOo ra!ovanjeONepotpuna'konkurenia,2tm 3, PPP,poli"G,2uOpesi"O-onopolistkonkuren"ija,ppt 4, PPP,menadGment,"omOar2iva 5, 4, Nkari) ?ovanovi)+ Finansijsko raunovodstvo+ 8konomski :akultet+ 1eo/rad+ 2BB# 6, Q&oslovni plan R prakti*no uputstvo 5 9 javila je anka A>83$T SU$SS8+ 2BB6, #, D, -ankju+ Principi ekonomije+ 8konomski :akultet+ 1eo/rad 2BB#
1!