JU UNIVERZITET U TUZLI FAKULTET : RGGF ODSJEK : GRAEVINSKI PREDMET : MOSTOVI I

SEMINARSKI RAD
Nivoi projektovanja mostova, pojam, podjela i dijelovi mosta, oblikovanje mostova

STUDENTI : Ali Armansa Lipovi Nermina Oki Mediha Saraevi Senad

PROFESOR : Dr.Sc. Mirsad Topalovi, dipl.ing.gra.

Tuzla, 2012

SADRAJ: 1.Uvod..........................................................................................................3 2.Nivoi projektovanja.................................................................................4 2.1.Idejna studija,Idejno rjeenje,Idejni projekt.....................................5 2.2.Glavni projekt.......................................................................................6 2.3.Tender dokumentacija.........................................................................7 2.4.Izvedebeni projekt,Projekt izvedenog stanja.....................................7 2.5.Projekt odravanja...............................................................................8 3.Opti pojmovi vezani za most.................................................................8 4.Podjela mostova.....................................................................................11 4.1.Vrste mostova......................................................................................12 4.2.Tipovi mostova....................................................................................14 5.Dijelovi mosta.........................................................................................18 6.Oblikovanje mosta.................................................................................24 6.1.Naela dobrog oblikovanja................................................................24 6.2.Oblikovanje rasponskih (nosivih) sklopova.....................................26 6.3.Popreni raspored...............................................................................29 6.4.Oblikovanje obrisa..............................................................................30 6.5.Elementi oblikovanja..........................................................................35 7.Zakljuak................................................................................................40

1. UVOD
Most je graevina koja prevodi prometnice ili vodi preko neke zapreke. Za mostovima je ovjek osjeao potrebu od kada postoji. Graenje mostova bilo je oduvijek, a i danas je,posebno podruje graditeljstva. Mostovi mogu biti vrlo smjele graevine koje pobuuju nezaboravan dojam prolaznika. Od pradavnih vremena, sudbina mostova ispreplie se sa sudbinom ljudi. Mnogi znaajni dogaaji vezani su s mostovima, njihovom izgradnjom,postojanjem i ruenjem. Dogaaji oko mostova i oni sami mostovi inspirirali su poneke umjetnike, potakli legende i zanimljive prie obinih ljudi. Razvoj graenja mostova nije tekao bez potekoa. Dogodile su se mnoge katastrofe mostovima i njihovim graditeljima. Na sreu, neke velike nezgode dovele su do vanih otkria koritenih u gradnji novih mostova. Profesija graenja mostova zahtjevno je i nemilosrdno zanimanje. Most ne gradi samo jedan ovjek, niti su u procesu graenja aktivni samo oni koji ga neposredno izrauju. Graenje mostova teklo je stoljeima svojim polaganim razvojem, preteito na osnovi iskustva s ve izvedenih objekata. U prvom razdoblju zadaci graditelja mostova ogranieni su na pjeake prijelaze i mostove. Pojava eljeznice i razvoj brzog cestovnog prometa uvjetovali su izgradnju mostova velikih otvora i duljina, koji su trebali biti brzo sagraeni. Graditeljstvo je te zadatke rjeavalo novim materijalom i konstrukcijama raznolikih sistema i oblika. Stalni razvoj i zahtjevi cestovnog i eljeznikog prometa nametnuo je potrebu vrstog prijelaza esto veoma irokih i dubokih vodenih prepreka. Savremena tehnika i tehnoloka dostignua u graenju mostova omoguila su da nekada elje o vrstom prijelazu velikih usjeka, plovnih kanala, morskih tjesnaca, uvala, zaljeva danas postanu stvarnost.

2. NIVOI PROJEKTOVANJA
Projekat predstavlja skup dokumenata koji objedinjuje sve bitne smjernice za ispravnu prosudbu graevine u tehnikom,ekonomskom i oblikovnom pogledu,kao i s aspekta izvedbe. Projektiranje mostova predstavlja dosta kreativan posao kojemu treba pristupiti sa dovoljnom koliinom raspoloivog znanja i strunosti. Smjernice za opremanje projekta nisu zamiljene da ograniavaju, ve da osiguraju okvire unutar kojih e se ujednaiti i podii razina projektiranja. Izrada tehnike dokumentacije tee u fazama i za pravilnu izradu potrebno je poznavati namjenu odreene razine izrade. Dijelovi projektne dokumentacije mosta: - studija (analiza veeg broja rjeenja,rasprava sa investitorom,uklapanje u studiju prometnice,uklapanje u studiju uticaja na okoli,...) - idejni projekt (razrada koncepta,osnovne statike provjere,preliminarno odreivanje dimenzija,ishoenje lokacijeske dozvole,...) - glavni projekt (odreivanje elemenata koji definiu mehaniku otpornost i stabilnost,odreivanje detalja bitnih za funkcionisanje,ishoenje graevinske dozvole,...) - tender dokumentacija (svi elementi definisani na razini potrebnoj za odreivanje cijene,sprovedba natjeaja za dodjelu posla izvoditelju,...) - izvedbeni projekt (detaljna i jednoznana razrada svih elemenata na razini potrebnoj za izvedbu,neposredna dokumentacija za gradilite,...) - projekt izvedenog stanja (objedinjavanje svih izmjena projekta do kojih je dolo tokom izvedbe,prikupljanje gradiline dokumentacije,tehniki prijem,...) - projekt odravanja (skraeni projekt izvedenog stanja s naglaskom na upute za odravanje,preglede i popravke,...) Projektni zadatak ne smije biti toliko detaljan da ogranii izbor strukture mosta ili tehnologije izvedbe ali mora biti jasan po pitanjima: - prometnih irina na mostu (trakovi, ravizijske ili pjeake staze,zaustavni trak na mostovima za autocestu) - visinskih i tlocrtnih obiljeja nivelete - zahtijevanih slobodnih profila - zahtjeva odvodnje, zatite prometa, zatite od buke, rasvjeta... Oskudan ili nejasan projektni zadatak moe usporiti daljnju razradu projekta stoga je neophodno razraditi pomno sadraj zadatka: - naziv - podloge - prometnica - oprema mosta - posebni uvjeti - oblikovanje i uklapanje u okoli - projektna dokumentacija - kontrola

2.1. Idejna studija , Idejno rjeenje , Idejni projekt Idejna studija je namjenjena prikazivanju mogunosti razliitog rjeavanja projektnog zadatka te nudi vie rjeenja koja se mogu razlikovati prema: - ukupnoj duljini - tipu konstrukcije - rasponima - tehnologiji izvedbe ... U idejnoj studiji razmatraju se razjanjavaju i odmjeravaju svi aspekti za koje se oekuje da e utjecati na projekt, a cilj je odrediti najprikladnije rjeenje za traenu svrhu i predvienu lokaciju. Sadraj idejne studije : 1/ Tehniko obrazloenje prikaz i komentar podloga,pretpostavke navoenje parametara koji ograniavaju koncepciju (ogranienje prometa ispod mosta,mogunosti temeljenja,rok za izgradnju,...) pregled opih znaajki svake varijante uz miljenje projektanata koja je od njih: minimalno doputeno rjeenje inovativno rjeenje oblikovano ili ekoloki optimalno rjeenje ekonomski najisplativije rjeenje

2/ Pregled pojedinih varijanti osnovni crte (uzduni raspored, tip poprenog presjeka, irina prometnice, veliina slobodnih profila, preliminarne izmjere elemenata) tehniki opis (podaci o preliminarnim izmjerama, smjernice po kojima je nainjen koncept, opis sline izvedene graevine,predvieni postupak izvedbe i potrebna oprema) dokaznica mjera s okvirnim vrijednostima pretpostavljenih koliina 3/ Okvirni trokovnik priblino odreene cijene radova meusobna usporedba varijanti istog projektanta esto elje i razmiljanja projektanta odraavaju vie nego objektivan izraun cijene projekta

Idejno rjeenje slui za razradu idejnog projekta. Idejno rjeenje bi trebalo biti detaljnije od studijskih rjeenja jer u ovoj fazi trae se odreene geomehanike podloge jer kvaliteta istranih radova na terenu ovisi presudno o kvalitetu podloge (npr. poloaj elemenata donjeg ustroja u prostoru ). Idejno rjeenje moe biti podloga za ishoenje lokacijske dozvole. Idejni projekt odreuje poloaj i raspored mosta,vrstu i izmjere konstrukcije,gradiva i izgled. Meutim,idejni projekt definie i koncepciju koja se obino kasnije ne mijenja i predstavlja najvaniji preduvjet kvalitete glavnog i izvedbenog projekta. Pregledna situacija za mostove je prikladna u mjerilu M 1 : 1000 . Kod idejnog projekta je potrebno obratiti pozornost na kvalitetu podloga (pogotovo na mjestu strmih litica,dubokih kanjona kod rijeke neureenog korita,...).

2.2. Glavni projekt Glavni projekt je skup meusobno usklaenih projekata kojima se daje tehniko rjeenje graevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu, kao i drugih zahtjeva i posebnih propisa te tehnikih specifikacija. Glavni projekt ne smije u pogledu lokacijskih uvjeta biti u suprotnosti s idejnim projektom. U sluaju da glavni projekt nije izradio projektant idejnog projekta, investitor je duan projektantu idejnog projekta prije podnoenja zahtjeva za potvrdu glavnog projekta odnosno graevinske dozvole dostaviti glavni projekt ili njegov dio radi davanja miljenja o usklaenosti glavnog projekta s idejnim projektom. Glavni projekt zajedno s graevinskom dozvolom odnosno potvrdom glavnog projekta duan je investitor, odnosno njegov pravni sljednik trajno uvati. Glavni projekt u biti sadri sljedee stavke: opti prilozi podloge tehniki opis program kontrole i osiguranja kvalitete nacrti proraun dokaznica mjera i trokovnik geotehniki dio projekta procjena trokova izgradnje

2.3. Tender dokumentacija Tender dokumentacija predstavlja ponudbenu dokumentaciju koja opisuje kompleksnost strukture te odreuje koliine gradiva i radova, a u cilju uspjene pripreme izvoditelja za nadmetanje za dobivanje posla. Tender dokumentacija sadri : tehniki opis nacrte program kontrole i osiguranja kvalitete trokovnik

2.4. Izvedbeni projekt , Projekt izvedenog stanja Izvedbenim projektom razrauje se tehniko rjeenje dano glavnim projektom. Izvedbeni projekt mora biti izraen u skladu s glavnim projektom. Na temelju izvedbenog projekta gradi se graevina. Izvedbeni projekt graevine sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno stvarno izvedenim radovima (projekt izvedenog stanja) duan je uvati investitor, odnosno njegov pravni sljednik za sve vrijeme dok graevina postoji. Izvedbeni projekt razrauje tehniko rjeenje dano glavnim projektom, usklaen je sa glavnim projektom i mora biti jasn u pogledu minimalnih zahtjeva na gradiva,opremu i izvedbu mosta. Sadri sjedee : detaljne opise planove oplata nacrte armature nacrte detalja druge nacrte (odvodnje,ograda,...) sve potrebne proraunske provjere

2.5. Projekt odravanja

Identifikuje bitne elemente mosta, istie dijelove bitne za odravanje (detalji pjeakih staza,asfalta,hidroizolacije, spojevi...). Zaduenom osoblju daje osnovne podatke nune za prepoznavanje pojava koje mogu ugroziti trajnost mosta. Sadri sljedee: podatke o mostu bitne za trajnost plan pregleda nain pregledavanja pojedinih konstrukcijskih dijelova protokole i formulare za pregled popis projektne dokumentacije

3. OPTI POJMOVI VEZANI ZA MOST

Neki od uobiajenih naziva pojmova i dijelova mosta dati su na crteima koji pokazuju razliite mostove i njihove dijelove.

Slika 3.1. Primjer armirano-betonskog mosta, pojmovi i nazivi dijelova

Slika 3.2. Primjer kombinovanog cestovno-eljeznikog mosta s elinom reetkastom konstrukcijom dole, pojmovi i nazivi dijelova

Slika 3.3. Primjer uzdune dispozicije betonskog grednog mosta, pojmovi i dijelovi

Slika 3.4. Poprena dispozicija betonskog grednog mosta, pojmovi i nazivi dijelova

Otvor je razmak izmeu unutranjih ploha stupova. Ako most sadri vie otvora, govorimo i o ukupnom otvoru koji ini zbir duina svih pojedinih otvora. Duina mosta je razmak izmeu osi leaja na upornjacima. Ukupna duina mosta je razmak izmeu rubova krila na upornjacima. Raspon mosta je razmak izmeu osi leajeva rasponske konstrukcije, odnosno izmeu osi stubova. Ako most ima vie otvora, imat e i njegova rasponska konstrukcija toliko raspona. Rasponska konstrukcija ili glavna konstrukcijaje nosiva struktura koja premotava otvor mosta. irina mostaje razmak izmeu unutranjih ploha ograda. Razlikuju se i irine kolnika, hodnika, traka, prostora za ogradu, meupojasa i sl. Niveleta mosta je linija koja prolazi sredinom kolnika u pogledu sa strane. To je osnovna linija u njegovom uzdunom presjeku. Nagib nivelete predstavlja uspone i padove nivelete po duini mosta. Uzdizanje nivelete je visinska razlika najnie i najvie take nivelete na mostu. Os prometnice je tlocrtna linija sredine kolnika prometnice koje prelazi preko mosta. Os mosta obino je simetrala mosta na pogledu sa strane na mostu. Uzduna dispozicija mosta ili uzduni razmjetaj je raspored otvora i stupova mosta u pogledu sa strane na most.

10

Poprena dispozicija mosta ili popreni razmjetaj mosta je razdioba irine mosta na hodnike, trake i kolnike za razne prometne svrhe. Poprena dispozicija konstrukcije mosta je raspored sastavnih dijelova nosive konstrukcije u njenom poprenom presjeku. Razlikujemo nagibe kolnika, hodnika, meupojasa i sl. Donji ustroj mosta ine oni dijelovi koji se nalaze ispod vrha leajeva rasponske konstrukcije. Gornji ustroj mosta ine oni dijelovi mosta koji se nalaze iznad vrha leajeva rasponske konstrukcije. Pomost ine oni dijelovi mosta koji se nalaze izmeu glavnih nosaa mosta i ploha kolnika i hodnika. Konstrukcija kolnika je nosiva konstrukcija preko koje se optereenja s kolnika i hodnika prenosi na glavne nosae mosta. Slobodni profil je otvor kroz kojeg moe prolaziti promet iznad ili ispod mosta. Zato se razlikuje slobodni profil na mostu i slobodni profil ispod mosta. Prilazi mosta ili rampe su sektori prometnice preko kojih se s otvorene ceste nailazi do mosta.

11

4. PODJELA MOSTOVA Sistematizacija mostova moe se vriti na razliite naine, a uobiajena je po dva osnovna kriterija na: vrste mostova i tipove mostova. Po vrstama, mostove dijelimo prema vanjskim okolnostima. To je podjela opteg znaenja mosta kao utilitarne graevine. Po tipovima dijelimo mostove prema osobenostima njihove nosive konstrukcije. Ova se podjela odnosi zapravo na glavnu rasponsku konstrukciju i prvenstveno je zanimljiva graditeljima mostova. 4.1. Vrste mostova Po vrstama mostove moemo podijeliti na razne naine; prema svrsi, mjestu, znaenju, veliini, trajnosti ili fiksnosti. Tako se dobivaju ove grupacije mostova: 4.1.1. Vrste mostova po svrsi ili po prometu na njima Cestovni mostovi eljezniki mostovi Pjeaki mostovi Mostovi za kombinovani promet Mostovi za vodovode i kanale (akvadukti) Zatitni mostovi Kranski mostovi Mostovi prenosila Kombinovani mostovi

4.1.2. Vrste mostova po mjestu, poloaju i vrsti zapreke - Gradski mostovi - Mostovi preko rijeka i vodotoka - Mostovi nad udolinama i obroncima (vijadukti) - Mostovi preko prometnica (nadvonjaci i podvonjaci) - Mostovi na prilazima (rampama) - Mostovi nad provalijama - Mostovi preko morskih tjesnaca - Mostovi na inundacijama - Mostovi u parkovima - Tvravni mostovi Nadvonjaci ; nadvonjak prevodi prometnicu iznad nivoa okolnog terena na kojem se nalazi druga prometnica. Podvonjaci ; podvonjak prevodi prometnicu ispod nivoa okolnog terena na kojem se nalazi druga prometnica. Ponekad se za isti objekt koriste oba termina. Npr.,pri prolazu ceste iznad eljeznike pruge, govori se o cestovnom nadvonjaku ili pak eljeznikom podvonjaku.

12

Slika 4.1. Neke od vrsta mostova

4.1.3. Vrste mostova po njihovom prometnom znaenju Lokalni mostovi Tranzitni mostovi Magistralni most Sabirni mostovi Industrijski mostovi

4.1.4. Vrste mostova po veliini njihova otvora Mali mostovi ili propusti ; to su mostovi otvora od oko 6 - 10 m. Obino se grade po tipskim projektima. irina i visina otvora obino se odreuju na temelju zahtjeva propusnosti ili prometnih zahtjeva. Mostovi osrednje veliine otvora ; obino nadvonjaci, podvonjaci ili vijadukti Veliki mostovi 4.1.5. Vrste mostova po njihovoj projektovanoj trajnosti Provizorni mostovi su oni kod kojih je predvien period upotrebe krai od vremena trajnosti gradiva od kojeg su nainjeni. Obino se grade zbog potrebe to hitnijeg uspostavljanja prometa. Privremeni mostovi su oni koje predviamo za odreeni period, krai od vremena trajnosti grae.Takvi su mostovi koje trebamo samo za vrijeme gradnje nekog objekta. Polustalni mostovi su oni mostovi koje gradimo da traju to due, ali ne unedogled. Stalni mostovi su oni mostovi koje gradimo s tenjom da traju u daleku budunost. 4.1.6. Vrste mostova po fiksnosti Nepokretni mostovisu oni mostovi iji su svi dijelovi nepokretni. Pokretni mostovisu oni mostovi kod kojih se moe vriti premjetanje dijelova (obino rasponskog sklopa) radi poveanja slobodnog prostora za prolaz prometa ispod mosta. Pomicanje rasponskog sklopa moe se vriti na razliite naine: uvlaenjem, dizanjem, okretanjem, rasklapanjem i sl.

13

4.1.7. Vrste mostova prema nainu oslanjanja nosivog sklopa Klasini mostovi imaju potpore temeljene na vrstom tlu. Plutajui (pontonski) mostovi su oni mostovi kod kojih je rasponska konstrukcija oslonjena na plutajue pontone. Uronjeni mostovi (uronjeni tuneli) su oni mostovi kod kojih je zatvorena uplja cijev, kao glavna rasponska konstrukcija, uronjena ispod vode. Cijev je od isplivavanja osigurana sidrenjem za dno vodene prepreke, ili je pak oslonjena na glavu pilona (vlastita masa vea od uzgona). Promet se odvija kroz cijev. 4.1.8. Vrste mostova prema oblikovnim stilovima Nekih jasnih stilova tokom stoljea u mostovima nema, u onom smislu koji postoji u arhitekturi. Ipak, postoje naini graenja i nazori u mostovima kroz historiju iz kojih rezultiraju razlike izmeu mostova pojedinih epoha i pokrajina. Tako se neki mostovi mogu ocijeniti kao: Mostovi orijentalnog tipa Mostovi rimskog doba Mostovi srednjeg vijeka Mostovi Renesanse Mostovi novog doba

4.2. Tipovi mostova Po tipu mostove moemo takoer podijeliti na razne naine: prema otvorima, poloaju kolnika, tlocrtnom poloaju i obliku, obliku glavnih nosaa, tipu konstrukcije, gradiva za nosive sklopove, statikom sistemu itd. Tako se mogu dobiti ove grupacije mostova: 4.2.1. Tipovi mostova po uzdunom rasporedu otvora Mostovi s jednim otvorom Mostovi s dva i vie jednakih ili razliitih otvora Simetrini i nesimetrini mostovi

4.2.2. Tipovi mostova po obliku nivelete: Mostovi s ravnom, vodoravnom ili nagnutom niveletom Mostovi sa zaobljenom, izboenom ili udubljenom niveletom

4.2.3. Tipovi mostova po poloaju kolnika Mostovi s kolnikom gore Mostovi s kolnikom dole Mostovi uputenog kolnika Mostovi promjenjivog uzdunog poloaja kolnika Pokriveni mostovi Viespratni mostovi

14

4.2.4. Tipovi mostova po tlocrtnom poloaju i obliku: Okomiti mostovi Kosi mostovi Mostovi u pravcu Mostovi u zavoju

4.2.5. Tipovi mostova po pretenom gradivu glavnog sklopa: Drveni mostovi (podjela prema vrsti drveta i grae)

Slika 4.2.1. Drveni most Metalni mostovi od lijevanog gvoa od elika od aluminija

Slika 4.2.2. Metalni most

15

Masivni mostovi od prirodnog kamena od opeke od nearmiranog betona od klasino armiranog betona prednapregnuti mostovi Mostovi od kombinovanog materijala

Slika 4.2.3. Most od opeke

Slika 4.2.4. Most od kamena

Slika 4.2.5. Most od kombinovanog materijala

16

4.2.6. Tipovi mostova prema nainu izrade glavne konstrukcije Drveni nosai: tesarski vezani spojeni ekserima spojeni vijcima i modanicima lijepljeni Metalni nosai: zakivani zavareni spojeni Masivni nosai: zidani predgotovljeni i monolitizirani betonirani na mjestu

4.2.7. Tipovi mostova prema tipu nosive konstrukcije Ploasti mostovi(puni i uplji) Gredni mostovi(rebrasti, sanduasti, punostijeni, reetkasti) Okvirni mostovi (s vertikalnim i kosim stubovima) Luni mostovi Visei mostovi Ovjeeni mostovi(mostovi s kosom uadi) Zategnuti (napeti) mostovi Mostovi sloenih tipova nosivih sklopova

Slika 4.2.6. Vrste mostova prema statikom sistemu

17

4.2.8. Tipovi mostova prema nainu prijenosa sila s konstrukcije mosta na temeljno tlo - Nosai bez potiska (horizontalnih sila) na tlo: slobodno poloeni nosai sa i bez prepusta kontinuirani nosai sa i bez zglobova okviri i lukovi sa zategama visei nosai u sebe usidreni ovjeeni nosai - Nosai s potiskom na tlo: luni nosai bez zatega okvirni nosai bez zatega visei nosai 4.2.9. Tipovi mostova prema obliku pojasa glavnog sklopa - Mostovi sa zakrivljenim nosaima konstantne i promjenjive visine - Mostovi s ravnim nosaima konstantne visine - Mostovi s ravnim nosaima ojaani vutama uz leaje - Mostovi s ravnim nosaima promjenjive visine

5. DIJELOVI MOSTA
Dijelovi svakog mosta mogu se globalno svrstati u donji i gornji ustroj,to moemo najprikladnije prikazati na primjeru grednog mosta :

Slika 5.1. Primjer dijelova grednog mosta

18

Donji ustroj mosta ine oni dijelovi koji se nalaze ispod vrha leajeva rasponske konstrukcije. Gornji ustroj mosta ine oni dijelovi mosta koji se nalaze iznad vrha leajeva rasponske konstrukcije.

Slika 5.2. Primjer donjeg i gornjeg ustroja mosta

5.1. Donji ustroj mosta Upornjaci Stubovi Prijelazne ploe

Upornjaci su :krajnji stubovi na koje se oslanja rasponska konstrukcija. Na njima prestaje nasip i poinje most. Mogu se sastojati od ovih dijelova: Stub upornjaka Krilo upornjaka Temelj stuba upornjaka Temelj krila upornjaka unj pokosa nasipa Podnoni zidi pokosa nasipa Vijenac

19

Slika 5.1.1. Primjer upornjaka

Stubovi su dijelovi mosta koji podupiru rasponsku konstrukciju izmeu upornjaka. Mogu biti temeljeni na suhom i u vodi. U drvenim mostovima za stubove se koriste nazivi jaram i stubite, ovisno o njihovoj konstrukciji.

Slika 5.1.2. Primjer stuba

20

Stubovi mogu imati: Temelj stuba Tijelo stuba Leajnu gredu Leajna klupica Preke i druge spojne elemente kod sloenih stupova Ledobran i ledolom, posebne dijelove uzvodno od stupa zbog zatite od leda

Kod viseih i ovjeenih mostova glavni stupovi koji se uzdiu visoko iznad razine kolnika zovu se piloni. Preko njih je objeena uad za vjeanje rasponske konstrukcije mosta. Leajevi su posebni dijelovi na koje se neposredno naslanja rasponska konstrukcija.

Prijelazne ploe su armiranobetonske ploe na nasipu iza upornjaka. Jednim se rubom oslanjaju na upornjak, a preostalim dijelom na nasip. Slue za izjednaavanje vertikalnih pomaka izmeu krute konstrukcije mosta i elastinog nasipa, odnosno za sigurnost i udobnost prijelaza s mosta na nasip.

Slika 5.1.3. Primjer gornjeg ustroja mosta

Gornji ustroj mosta ine: Glavni nosai Popreni nosai Poduni nosai Kolnik Kolovoz Hodnik Ivinjak Ograda

21

Odbojnik Vijenac Zatitna traka Izolacija Odvodnja mosta Konzola hodnika Kapa Vjetrovni spreg Portali mosta Koni spreg Spreg vijuganja

Glavni nosai slue za prijenos sila s gornjeg ustroja na stupove i upornjake.Za njih se jo koriste nazivi: rasponski nosai, rasponska konstrukcija, glavna nosiva konstrukcija ili pak rasponski sklop (ovaj pojam ukljuuje i druge konstruktivne elemente gornjeg ustroja). Kod glavne konstrukcije susreu se sljedei nazivi: Sistem nosaa je njegov raunski (statiki) sustav. Pojasevi nosaa su njegovi rubni dijelovi po visini. Razlikuje se gornji i donji pojas nosaa. Visina nosaa je visinski razmak njegovih pojaseva. Moe biti stalna ili promjenjiv po duini nosaa. Ispuna nosaa je dio nosaa izmeu pojaseva. irina nosaa se obino odnosi na irinu njegovog gornjeg pojasa, donjeg pojasa ili ispune. Osni ili svijetli razmak nosaa je njihov odgovarajui razmak u poprenom presjeku mosta. Tip konstrukcije ili sistem konstrukcije je naziv obino vezan za nain njenog noenja (ploasta, gredna, okvirna, luna, zavjeena, visea itd.). Greda T presjeka je greda povezana s ploom. Jo se zove i rebrasti nosa. Sanduasti nosa je nosa sanduastog poprenog presjeka. Tvori ga kolnika ploa, rebra i donja ploa. Ploasti nosa je nosa kod kojeg ploa premotava otvor mosta. Okvirni nosa je obino formiran od rasponske konstrukcije koja premotava otvor mosta, stupova i upornjaka mosta. Luni nosa je nosa zakrivljenog oblika. Kad je takav nosa znaajno irok u odnosu na njegov raspon, nazivamo ga svodom. Ovjeen nosa je nosa ovjeen s pomou kosih uadi. Visei nosa je nosa objeen o lananicu. Zategnuti nosa ili prednapregnuta traka je nosa kod kojeg je lananica i kolnika konstrukcija sadrana u jednom nosivom elementu.

22

U svoenim ili lunim konstrukcijama i mostovima postoje i drugi nazivi i pojmovi : - Strelica, intrados, ekstrados, os luka ili svoda - Unutranja ploha, vanjska ploha, tjeme, bokovi, pete, ... - eoni zidovi ili spandrel, nadozid, nadsloj, tedni otvori,... - Kod ovjeenih mostova susreu se jo i pojam kose uadi

Popreni nosai su dijelovi nosivog sklopa koji meusobno povezuju glavne nosae. Kod nekih se sklopova mogu razlikovati osnovni (obino nad leajima) i sekundarni (obino u polju) popreni nosai. Poduni nosai, ili sekundarni uzduni nosai, su dijelovi nosivog sklopa koji lee uzduno kao i glavni nosai, ali nisu ukljueni u glavni prijenos sila. Kolnik je ploha namijenjena vozilima. Kolovoz je gornji stroj kolnika po kojemu se odvija promet. Hodnik je ploha namijenjena prolazu ljudi. Ponekad se naziva i pjeaka staza. Ivinjak je uvreni rub pjeakih hodnika na spoju s kolnikom. Ograda je dio koji sprjeava pad s mosta. Odbojnik je element koji titi od izlijetanja vozila. Vijenac je postrani zavretak hodnika ili traka mosta. Zatitna traka je rubni prostor uz kolnik koji je predvien radi osiguranja da vozila ne zalaze u prostor za pjeake, u ograde ili u nosae. Izolacija je vodonepropusni sloj izmeu kolnike ploe i betona. Odvodnja mosta je sustav za uklanjanje voda s gornjih povrina mosta. Konzola hodnika je poprena istaka na kojoj se nalazi hodnik. Kapa je betonska ploa na konzoli hodnika. Vjetrovni spreg, ili vjetrovni vez, je nosa koji preuzima horizontalne sile vjetra. Portali mosta su nosai koji osiguravaju prijenos sila i stabilnost popreno na most. Obino se sastavljaju na krajevima mosta ili na osloncima rasponske konstrukcije. Koni spreg je nosa koji prenosi uzdune kone sile s konstrukcije kolnika na glavne nosae. Spreg vijuganja je nosa koji preuzima bone udarce s podunih nosaa na poprene. Svaki most ne mora imati sve prethodno navedene dijelove.

23

6. OBLIKOVANJE MOSTOVA
6.1. Naela dobrog oblikovanja Nekih posebno odreenih stilova, tokom historijskog razvoja mostova nema, u onom smislu koji postoji u arhitekturi. Ipak, gledano kroz historiju, postoje razni naini graenja koji rezultuju razlikama izmeu mostova pojedinih epoha i pokrajina. Tako se neki mostovi mogu ocijeniti kao : - Mostovi orijentalnog tipa - Mostovi rimskog doba - Mostovi srednjeg vijeka - Mostovi renesanse - Mostovi novog doba Pregled nekih mostova orijentalne i rimske epohe :

Slika 6.1.1 Stari Most

Slika 6.1.2 Kozija uprija

Slika 6.1.3 Arslanagia Most

Slika 6.1.4 Most na epi

24

Slika 6.1.5 Most Mehmed-pae Sokolovia

Slika 6.1.6 Akvadukt u Segoviji

Slika 6.1.7 Rimski most na Motanici

Slika 6.1.8 Akvadukt Pont du Gard

25

Najvrsniji graditelji su kroz prola stoljea postupno teili za sve smjelijim osvajanjem veih raspona, pomno prisvajajui u svoja ostvarenja ono to su od prethodnika ocijenili kao lijepo i tako su na kraju nastala naela dobrog oblikovanja, koja danas vrijede svugdje i uvijek. Ta naela zasnivaju se na pojmovima poput : - srazmjernost (proporcionalnost), - simetrija, - ritam, - ponavljanje, - kontrasti, itd. Naela kojima se tei da oblikovanje mostova bude uspjeno su : - jednostavnost koristiti minimalan broj razliitih elemenata, a elementi sline namjene bi trebali biti slino oblikovani, - elegancija elementi moraju izgledati elegantno, a pogled kroz konstrukciju mora biti jasan, - istoa elementi oblikom moraju odgovarati zadai koju obavljaju u konstrukciji, a svrha elemenata u konstrukciji mora biti uoljiva, - cjelovitost svi djelovi mosta moraju istovremeno stvarati skladnu i svrsishodnu cjelinu, - uklapanje u okoli most mora imati jasan i logian odnos sa okolinom u kojoj se nalazi

Budui da su mostovi, naroito gradski, izloeni pogledima mnotva posmtraa, potrebno je da projektant takvih mostova dobro poznaje naela dobrog oblikovanja. Openito, kada govorimo o oblikovanju mostova, dobro je posavjetovati se sa dobrim arhitektom, naroito ako se radi o veim mostovima izloenim pogledima brojnih posmatraa, gdje je to neophodno. Moe se rei da most bilo kojeg tipa nosivog sklopa moe biti lijep ako na posmatraa ostavlja dojam pouzdanosti, ako je skladnih razmjera, ako su mu detalji u skladu sa cjelinom i ako se uklapa u okoloi (prirodni ili gradski). 6.2. Oblikovanje rasponskih ( nosivih) sklopova Osnovni projektni zadatak je definisanje uzdunog i poprenog rasporeda mosta. Ulazni parametri dijele se u dvije skupine : - podaci o okoliu, odnosno o zapreci koju treba premostiti, sa eventulano zahtjevanim slobodnim profilima ispod mosta - podaci o prometu koji se prevodi preko mosta sa zahtjevanim irinama i slobodnim profilima na mostu.

26

Izbor tipa nosivog sklopa zavisi od : - razmjetaja stubova, - tenje za odabirom optimalnog nosivog sklopa u odnosu na raspon. Pri ovome treba voditi rauna da ne dobijemo neskladne strukture. Izbor tipa nosivog sklopa utie na izbor statikog sistema. Tako postoje mnoge varijacije kojima moemo postii povoljniji raspored sila i naprezanja u nosaima, kao i omoguavanje boljeg ponaanja konstrukcije pod optereenjem. S obzirom na tip nosivog sklopa podjela moe biti na : - jedan nosivi sklop sa jednim ili vie otvora - vie nosivih sklopova. Oblike glavnog nosivog sklopa moemo podijeliti na: - gredni, - reetkasti, - luni ili svoeni, - okvirni, - visei, - ovjeeni, - kombinovani.

Slika 6.2.1 Gredni most

Slika 6.2.2 Reetkasti most

27

Slika 6.2.3 Luni most

Slika 6.2.4 Okvirni most

Slika 6.2.5 Visei most

Slika 6.2.6 Ovjeeni most

Slika 6.2.7 Kombinovani most

28

S obzirom na broj i veliinu otvora podjela mostova moe biti : - sa jednim otvorom, ili jednim dominantim i vie manjih otvora - dva, tri , ili vie meusobno jednakih otvora - dva, tri , ili vie meusobno razliitih otvora. Na veliinu raspona (otvora) utiu dimenzije minimalnog otvora definisanog zahtjevanim slobodnim profilom ispod mosta i otvora kojim premotavamo cijelu prepreku. Maksimalna veliina otvora zavisi od tipa mosta, statikog sistema i materijala.

Odnos poloaja prometne plohe i nosive konstrukcije moe biti: - prometna povrina iznad glavnih nosaa (kolnik gore), - prometna povrina izmeu glavnih nosaa (uputeni kolnik), - prometna povrina ispod glavnih nosaa ( kolnik dole ). Oblici mosta prema tlocrtnom poloaju mogu biti : - u pravcu, - u zavoju, - okomiti, - kosi. 6.3. Popreni raspored U poprenom presjeku odreeni su : - rasporedi i dimenzije prometnih povrina, - oblikovanje pjeakih, cestovnih, eljeznikih i razdjelnih traka, - smjetaj vodova i kablova. Neki oblici poprenih presjeka prikazani su na sljedeoj slici.

Slika 6.3.1 Primjeri poprenih presjeka

29

6.4. Oblikovanje obrisa Pri oblikovanju obrisa od izuzetne vanosti su tri linije : - niveleta : linija prometne plohe u pogledu sa strane, - intrados : linija donjeg ruba glavnog nosaa, - suprados : linija gornjeg ruba glavnog nosaa.

Slika 6.4.1 Primjeri raznolikosti odnosa i oblika nivelete, intradosa i supradosa 6.4.1. Niveleta Za vrijednost mosta dominantan je oblik nivelete. Sigurnost i udobnost odvijanja prometa uveliko zavisi od odabranog oblika nivelete. Osnovni oblici nivelete su : - ravne (vodoravne ili nagnute), - zakrivljene (konkavne ili konveksne) Postoje i sloeni oblici nivelete valoviti .

Slika 6.4.1.1 Ravni oblik nivelete savremenih prometnica

30

Slika 6.4.1.2 Primjeri konveksne nivelete

Slika 6.4.1.3 Primjer konkavne nivelete

Slika 6.4.1.4 Primjeri sloenog oblika nivelete 6.4.2. Intrados Izbor prikladnih intradosa spada u najvanije zadatke oblikovanja. Na prikladnost intradosa mogu uticati razne okolnosti : - irina i dubina prostora kojeg omeuje, - pogled iskosa na most pri kojem se linije izobliavaju, - poloaj intradosa prema niveleti i supradosu. Intrados grednih sklopova Oblik linije intradosa moe biti : - paralelna linija sa linijom nivelete, - lomljena ili zakrivljena linija du cijelog mosta ili nekog sektora, - lomljena ili zakrivljena linija du raspona, - lomljena ili zakrivljena linija u sektoru kraem od raspona.

31

Slika 6.4.2.1 Oblici intradosa grednih sklopova Intradosi okvirnih i razupornih sklopova Donja linija rasponske konstrukcije se nastavlja na stubove.

Slika 6.4.2.2 Primjeri intradosa okvirnih i razupornih sklopova

32

Intradosi lunih sklopova Polukruni luk je primarni oblik intradosa lunih konstrukcija. Duina strijele luka jednaka je polovini raspona.

Slika 6.4.2.3 Primjer mosta sa polukrunim lukovima Kod spljotenog intradosa strijela je manja od polovine raspona. Spljoteni intradosi obino se konstruiu pomou krunih segmenata, parabole, hiperbole, lananice, ovala, cikloide.

Slika 6.4.2.4 Primjeri spljotenog intradosa Kod nadvienog luka strijela luka je vea od polovine raspona. Ovi oblici su mnogo rijei nego spljoteni intradosi.

Slika 6.4.2.5 Intrados nadvienog luka

33

6.4.3. Suprados Oblik linije supradosa zavisi od : - poloaja kolnika i - statikog sistema nosive konstrukcije mosta. Kod poloaja kolnika gore suprados je blizak niveleti, dok je kod poloaja kolnika dole i kod uputenog kolnika, linija supradosa ujedno i linija gornjeg pojasa nosivog sistema. Supradosi grednih sklopova

Slika 6.4.3.1 Suprados paralelan sa niveletom

Slika 6.4.3.2 Mogunosti oblikovanja supradosa koji ne prati liniju nivelete Supradosi lunih sklopova

Slika 6.4.3.3 (a) kolnik gore suprados prati liniju nivelete; (b) uputeni kolnik linija supradosa dijelom prati gornji pojas luka, a dijelom se poklapa sa niveletom; (c) kolnik dole suprados je odreen gornjim pojasmo luka.

34

Supradosi viseih sklopova Odreen je prirodnim oblikom to ga zauzima ue objeeno na stubove te rasporedom hvatita uadi na rasponskoj konstrukciji.

Slika 6.4.4.4 supradosi viseih sklopova Supradosi ovjeenih sklopova Linije supradosa su gotovo ravne i odreene linijom gornje zatege.

Slika 6.4.4.5 Supradosi ovjeenih sklopova

6.5. Elementi oblikovanja Elemente oblikovanja mostova moemo podijeliti na : 1. opte zakonitosti estetike 2. izrazi ljepote graevina 3. sklad i ljepota mosta 4. sklad sa okolinom Polazita pri oblikovanju mostova: - pravi mostograditelji ne bi smjeli projektovati rune mostove, - ljepota mosta nee se dogoditi sama po sebi, ona nee usputan rezultat dobro provedenog statikog prorauna nego realna zakonitost koju treba poznavati i ugraditi u svaki most, - poput slikarstva, kiparstva, muzike... koji ljudima pruaju uitak, i umjetnost struktura takoe prua uitak, a mostovi tu mogu biti pravi primjeri.

35

6.5.1. Opti zakoni estetike Estetika je sastavni dio projektovanja mosta. Postoje opti principi estetskih vrijednosti koje je izgradila ljudska civilizacija tokom vremena. Most je, dakle, ljepi i prihvatljiviji ukoliko je skladnije i bolje oblikovan, uspjenije uklopljen u okoli. Ljepota mosta zavisi od : - oblika, - boje, - odnosa svjetlosti i sjene, - povrinske obrade, - uklapanja u okolinu. Postoji nekoliko teorija objektivnih kriterija ljepote : a) Geometrijska teorija temeljena na ideji da ljudi prihvataju neke stvari i pojave lijepima ako one odgovaraju uzorima u naem spoznajnom sistemu. b) Racionalistika teorija temeljena na polazitu da volimo graevine koje jasno odraavaju svoju funkciju.

Slika 6.5.1.1 Reetkasti most sa jasno izraenom funkcijom glavnih dijelova c) Skulpturalna teorija polazi od ideje da su prihvatljivi oblici oni koji izazivaju emocije, vie nego potrebe ili vrjednosni sistem.

Slika 6.5.1.2 Most Pont du Gard, sagraen sa idejom da svjedoi o moi snazi rimskog carstva

36

d) Strukturalna teorija - tvrdi da volimo graevine ako one jasno odraavaju njihovo konstrukcijsko ponaanje, tok sila i naprezanja.

Slika 6.5.1.3 Strukture sa zadebljanjima grede iznad oslonaca ljudima su prihvatljive jer su tada blie oblicima u prirodi koji prenose optereenja na slian nain. 6.5.2. Izrazi ljepote graevina Prva vrijednost graevine je da ispuni svoju svrhu, a oblikom i izgledom graevina mora odraavati svoju namjenu. Preduslov ljepote je postizanje dobrih, skladnih, harmoninih i esteski prihvatljivih proporcija. Odnosi proporcija koji se moraju analizirati su: - duinski duine raspona, visine (debljine) konstrukcije, poprene dimenzije, - povrinski, - zapreminski, - odnosi masa. Posebnu panju treba obratiti na: - odnose veliina raspona i visina stubova, - odnose raspona i strijele luka kod lunih mostova, - odnose visina pilona i stubova u cjelini mosta, - harmoniju izmeu dviju posmatranih veliina, ali i ritam i nizanje veliina i odnosa, - ponavljanje veliina u strukturi.

37

Slika 6.5.2.1 Razliitost proporcija meu otvorima iste skupine mostova Dojam pouzdanosti je veoma bitan jer konstrukcija moe biti lijepa samo ako ostavlja dojam pouzdanosti. Primjeri u mostogradnji : Tabela 6.5.2.1 : DOJAM POUZDANOSTI DOJAM NEPOUZDANOSTI Ravne i kontinuirane linije Izlomljene linije Visoki stubovi zailjeni prema gore Dominantan veliki luk ili razupora Visoki stubovi ravni od dna do vrha Dvorasponski mostovi sa nerazjanjenom dvojnosti

6.5.3. Sklad i ljepota mostova Karakteristike lijepih mostova su : - jednostavnost, - njenost i vitkost, - kontinuirane linije strukture, - usklaenost oblika sa djelovanjem optereenja na njih i puta sila kroz njih. Odnos izmeu tipa nosive konstrucije i initelja oblika moe se predstaviti: Tabela 6.5.3.1 : TIP NOSIVE KONSTRUKCIJE INITELJI OBLIKA Svod, greda, okvir, razupora, reetka, Odnos intradosa i ekstradosa, sklad sa ovjeeni, visei linijama ispod mosta, odnos strijele luka i raspona, izbor krivulja zakrivljenosti, odnos debljina i raspona

38

6.5.4. Sklad sa okolinom Pri analizi unutranjih odnosa u mostu treba analizirati i njihove odnose sa detaljima i odnosima u okolini. Skladni odnosi sa okolinom trebaju biti ostvareni kroz sljedee initelje : - odnosi dimenzija i veliina povrina i mase mosta u odnosu na one u okolini, - odnosi oblika mosta i njegovih dijelova sa onim u okolini, - usklaenost boja mosta sa bojama u okolini ( vodei rauna o njihovoj promjenljivosti), - dominantnost mosta u vidokrugu poloajem i veliinom. Most ne smije biti zid i pregrada u krajoliku nego dodir s prirodom.

Slika 6.5.4.1 Primjer mosta u skladu sa okolinom Tabela 6.5.4.1 : PRIRODNI KRAJOLIK TIP I OBLIKOVANJE MOSTA Prirodni krajolik i ravne linije prostranih Sline linije dominantnih struktura vodenih povrina ili blagih dolina Dominantne vertikale i kosine Svodovi i razupore umovit i zeleni kraj Ravni predjeli Duboke udoline Prozrane strukture Smjetaj strukture iznad prometne plohe Smjetaj strukture ispod prometne plohe

39

7. ZAKLJUAK
Na osnovu prethodno izloenog moemo zakljuiti da je projektiranje mostova sloen graevinsko-tehniki zadatak, koji treba zadovoljiti mnoge zahtjeve, a ne samo tehniko rjeenje njegove nosive konstrukcije. Postojanje pouzdane nosive konstrukcije bitan je preduvjet postojanja mosta. Mostovi, kao i sve druge graevine, trebaju zadovoljiti zahtjeve funkcionalnosti, sigurnosti, trajnosti, ekonominosti, estetike i ekologije (utjecaja na okoli). Za uspjeno rjeavanje takvih zahtjeva treba vladati irokim saznanjima, a u sluaju veih i sloenijih projekata nuno je ukljuenje veeg broja strunjaka razlitih specijalnosti. Problemi projektiranja i graenja nosivih konstrukcija sastavni su dio graenja mostova. Stoga je neophodno poznavanje razliitih disciplina u cilju postizanja pouzdanih, trajnih i ekonominih konstrukcija. Princip ekonominosti neminovno je jedan od sredinjih zahtjeva na most. Ekonominost i jeftinoa nisu isti pojmovi iako ih neki ponekad poistovjeuju. Naime, mnoga jeftina projektna rjeenja mostova u uporabi su zahtijevala velike trokove odravanja, to se kasnije pokazalo sveukupno neekonominim. U ukupnu cijenu mosta, osim trokova izrade, treba uraunati i oekivane trokove odravanja. Stoga, pri izradi projekta mosta posebnu panju treba posvetiti trajnosti, a osobito kod mostova u agresivnom okoliu. S tim u vezi, nuno je detaljno propisati i u izvoenju provesti mjere osiguranja i kontrole kvalitete. Ispravno poneto poveana ulaganja u fazi izrade mosta, u konanosti bi se trebalo pokazati sveukupno ekonominijim rjeenjem. U vezi ekonominosti povezano je i pitanje brzine graenja. Brzina graenja ne smije utjecati na kvalitetu, jer jednom kad graevina bude dovrena vremenski rok njene izgradnje nikome nee biti interesantan, ve njena sveukupna i trajna vrijednost. Kao utilitarne graevine mostovi moraju biti prikladno oblikovani. Pod pojmom oblikovanja ukljueni su razliiti faktori koji uvjetuju opu vrijednost mosta. Osim svoje unutranje ljepote, most treba biti skladno uklopljen u okoli. Oblikovna vrijednost mosta prvenstveno ovisi o projektantu, njegovoj konstruktorskoj i estetskoj domiljatosti i shvaanju, ali isto tako i o investitoru i izvoau. Estetski zahtjevi na most ponekad moraju biti odluujui, a osobito kod gradskih mostova. U izvjesnim sluajevima potrebno je u postupku izrade projekta mosta ukljuiti arhitekta. U svakom sluaju, nedopustivo je graenje runih mostova.

40