Sveuilite u Zadru Odjel za informatologiju i komunikologiju Studij Kultura i turizam Kolegij: Medijska pismenost

Iris ua

!K"#M! Seminarski rad

Mentor: $ada Zgra%lji& otar Zadar' ())*+ godina

Sadraj ,+ -vod............................++, (+ /to su reklame........................+( (+,+ 0ovijest oglaavanja..................+++( (+(+ Izrada reklama....................+++1 1+ Oglaavanje u medijima....................+1 1+,+ Isplativost reklama u pojedinim medijima.........++1 1+(+Oglaavanje na Internetu................+++2 1+1 Oglaavanje na televiziji.................+2 1+2+ Oglaavanje na radiju..................2 1+3+ Oglaavanje u tisku...................2 1+4+ Oglaavanje u oglasni5ima................2 2+ 0rikriveno oglaavanje....................++3 2+,+ 0rikriveno oglaavanje u novinama............+3 3+ $ovana vrijednost reklama u 6rvatskoj +++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++3 4+ -tje5aj reklama.......................++4 4+,+ -tje5aj reklama na mlade................++4 7+ Zakljuak..........................++* *+ "iteratura..........................+8

-vod
9ema ovog rada su reklame koje su neiz%jeni dio nae svakodnevni5e+ Iz dana u dan sve je ve&i nji:ov %roj+ Okrueni smo %rojnim plakatima s oglasima' a tu su i razni mediji koji o%iluju reklamama kao televizija i radio+ eklame nam ;nude< sve to mi elimo imati i ostvariti u ivotu' ali da li je to prava istina= >a li one imaju neku pose%nu mo& da uine sve savrenim tako da kupimo proizvod ili je rije o iluziji= $aravno da se radi o zam5i' a jedan dio ovog rada je posve&en toj temi+ ?ilj ovoga rada je pojasniti to je oglaavanje ili reklamiranje i koja je uloga u svakodnevnom ivotu+ 0ose%no tre%a naglasiti da se radi o velikoj i vanoj ulozi' pa je ova tema i relevantna+ @ano je istaknuti kakav utisak reklame ostavljaju na ljude' pose%no na mlade+ 9o je jedan od glavni: razloga zato sam oda%rala ovu temu+ Oglaavanje zaokuplja nau panju iako mi vjerojatno znamo da je jedini 5ilj oglasa da se proda odreAeni proizvod+ $a reklamiranju se zaraAuju ogromne koliine nov5a+ @ano je naglasiti usmjerenost ove industrije pose%no na dje5u koje je najlake privu&i da kupe proizvode+ Mo& reklama je velika' a njome i njezinim posljedi5ama se %avi ovaj rad+

/to su reklame=
eklamiranje ili oglaavanje je pla&ena ili oso%na poruka koja dolazi iz izvora koji se moe identifi5irati+ -pu&ena je javnosti kanalima masovni: medija' a kreirana tako da uvjeri+ Oglaavanje se moe definirati i kao jedna vrsta komunika5ije ija je uloga informiranje' o%avjetavanje o proizvodima ili uslugama potroaa+ Za reklamiranje se pose%no koriste masovni mediji: televizija' radio' asopisi' novine' Internet+ eklamnom promid%om se koriste i politike stranke' vjerske organiza5ije' razne neprofitne organiza5ije+

0ovijest oglaavanja
33)+ godine pr+ Kr+ se pojavljuju prvi primjeri reklame' a to su %ile 5rne figuri5e "ekBt:os na kojima se nalazio natpis+ $eki primjeri pronaAeni su na arapskom poluotoku' dok su !gip&ani koristili papirus na kojem su pisane poruke o proizvodima+ Ostataka reklamni: poruka %ilo je u Staroj Crkoj i Starom imu+ $ajstariji o%lik oglaavanja' kao to su 5rtei i natpisi' mogu se prona&i u dananje vrijeme u najsiromanijim podrujima #frike' #zije i Dune #merike+ $akon pojave tiskarskog stroja u ,3+ stolje&u mijenja se postupno nain oglaavanja+ ,7+ st+ reklame su se pojavile u novinama u !ngleskoj+ @olneB 0almer je osnovao prvu oglasnu agen5iju u Eostonu ,*2,+ godine+ - 0:iladelp:iji je utemeljena prva ve&a marketinka agen5ija $+ F+ #BerGSon ,*73+ godine+ ,83)+ godine >uMont 9elevision $eHtHork' prva komer5ijalna televizijska mrea' prodala je vrijeme oglaavanja sponzorima+ ,84)+ godine se pojavljuje moderniji pristup oglaavanju' a pose%no je %ila vana kreativnost+ S vremenom reklamiranje se sve vie razvija i postaje savrenije+ ,88)+ godine nastaje Internet marketing I koritenje Interneta i drugi: digitalni: te:nologija za ispunjavanje marketinki: 5iljevaJ+ Osnovne Internet usluge za Internet marketing su elektronika pota I komunika5ija s potroaimaJ i Forld Fide He% I He% strani5e slue za promo5iju djelatnosti poduze&aJ+

9ko se %avi izradom reklama=

0ostoji velik %roj razliiti: tvrtki koje se %ave izradom reklama+ 9ako pojedina poduze&a prave sve vrste svjetle&i: reklama: jednostrano i o%ostrano svjetle&e displaB reklame' samostoje&a svjetle&a slova' razne vrste neonski: reklama+ 9akoAer %ave se izradom i ne svjetle&i: reklama: reklamni natpisi' natpisne ploe i putokazi+ Eave se i oslikavanjem vozila i izloga+

Oglaavanja u medijima
O mo&i reklama naj%olje svjedoi nji:ova prisutnost u svim medijima kao to su radio' televizija' Internet' novine' asopisi.

Isplativost reklama u pojedinim medijima

- jednom istraivanju provedenom u suradnji agen5ije 6endal s 9Kportalom najvie se isplati oglaavanje na televiziji' a na drugom mjestu je na Internetu+ Od 3)) itatelja 9K 0ortala nji: 27L smatra da je oglaavanje najisplativije na televiziji+ $a drugom mjestu je Internet sa 1,L glasova' a na tre&em mjestu su dnevne novine sa ,)L glasova+ Metvrto mjesto zauzima radio sa 4L glasova' zatim slijedi vanjsko oglaavanje' a na posljednjem mjestu su magazini+

I istraivanje provedeno u suradnji agen5ije 6endal i 9KportalaJ

Oglaavanje na Internetu
6rvatsko marketinko trite vrijedi oko 2)) do 3)) milijuna eura' a na Internet oglaavanje se troi od 1 do 3L ukupnog nov5a' stoga je veoma interesantna visoka pozi5ija Interneta po isplativosti oglaavanja+ >anas se sve vie ljudi slui Internetom' a tome zasigurno pridonosi sve povoljnije 5ijene raunala+

Oglaavanje na televiziji
0okazalo se da je oglaavanje na televiziji najisplativije+ 9o je jedini medij koji kom%inira doseg' %rzinu i emo5ije+ Moe dosegnuti svaku 5iljnu skupinu pa i najve&i postotak ukupne popula5ije+ $aime' televizija je najkoriteniji medij i omogu&uje vrlo %rz kontakt s potroaima+

Oglaavanje na radiju
adio je vrlo do%ar medij za oglaavanje jer prati svoje sluatelje po 5ijele dane+ Z%og mogu&nosti interak5ije koju prua' pogodan je za korisne razgovore s mogu&im kup5ima' nagradne igre i razne prezenta5ije+

Oglaavanje u tisku
Oglaavanje u dnevnom tisku je uinkovito ako je uestalo i u trajanju najmanje tri mjese5a+ MeAutim' prisutnost %rojne konkuren5ije ini da reklame moraju %iti to kreativnije+ azlog je da %udu %olje od konkuren5ije+ Kod oglaavanja u asopisu je lake odrediti to vole njegovi itatelji pa su i reklame u skladu s tim+ Oglasi u uglednim asopisima mnogo ine za ugled i status oglaivaa+

Oglaavanje u oglasni5ima
- oglasni5ima se uspjeno reklamiraju uslune' proizvodne i strune djelatnosti' ali reklame moraju %iti uestale+ Oglasni5i imaju iroku itateljsku pu%liku+ $egativna strana je to nema nikakvog izdvajanja od konkuren5ije+

0rikriveno oglaavanje

0rikriveno oglaavanje je o%lik promo5ije i promid%e komer5ijalni: proizvoda ili usluga koje su stavljene u kontekst medijski: promid%i+ 0rednost takve promo5ije je plasiranje proizvoda 5iljanim skupinama u okruje koje se doivljava svakodnevnim i o%jektivnim+ 9rik je to se propaganda ne name&e korisniku' nego je stavljena u prirodan kontekst+ 0rvi primjer prikrivenog oglaavanja za%iljeen je ,812+ godine u filmu It :append one nig:t' a poznat primjer je film !+9+ iz ,8*(+ nakon ega je prodaja slatkia eeseNs 0ie5es porasla za 43L+ 0rikriveno oglaavanje je marketinki pristup kojim se nastoji na optimalan nain do&i do kup5a u uvjetima prezasi&enosti trita+

0rikriveno oglaavanje u novinama

0rikriveno oglaavanje u novinama je novinarska forma koja je pla&ena na %ilo koji nain' a nije oznaena kao oglaavanje+ 0rikriveno oglaavanje moe manifestirati na tri naina: ,+ kao sluajnost (+ kao kompenza5ija u kojoj sudjeluju dvije strane: novinar i oglaiva 1+ kao klasian dogovor izmeAu dvije strane 0rikriveno oglaavanje je protuzakonito' ali prisutno u medijima+

$ovana vrijednost reklama u 6rvatskoj

Istraivanje koje je izvrila agen5ija Media net' ukupna vrijednost oglaavanja na na5ionalnim tv kanalima u lipnju prole godine je iznosila 2,'2 milijuna eura+ 1,L se odnosi na $ovu 9@' a po 1)L se odnosi na 6 9, i 9"+ - tiskanim medijima su oglaivai u lipnju potroili ,1'4 milijuna eura+ $ajve&i dio trita se odnosi na @eernji list+ $ajvaniji oglaivai na televiziji su %ili Een5kiser' proizvoAa ?algona i Foolitea I1'2 milijuna euraJ zatim ?o5aK5ola I('3 milijuna euraJ' a

slijede i: 9KMo%ile i 9K?om+ @I0 net i 9K5om su o%javili najve&i %roj oglasa u tiskanim medijima' a iza nji: su 9K Mo%ile i 0odravka+

-tje5aj reklama
Iako mi znamo da je 5ilj oglaavanja da se proda odreAeni proizvod' reklame nas ipak privlae da kupimo ono to smo vidjeli i uli o tome u nekom mediju ili negdje drugdje+ Clavni razlog takvog utje5aja reklama su razliite te:nike podilaenja' ulagivanja' zavoAenja i stereotipi kojima se reklame slue kako %i privukle panju potroaa+ @ano je znati da nam tako prodaju ne proizvod' nego ono emu mi teimo 5ijeli ivot' a to je sre&a' lju%av' o%itelj' ljepota+ ije je o snovima koje ovjek eli ostvariti 5ijelog ivota+ eklame su za%avne' matovite i du:ovite te postaju te:noloki sve savrenije+

-tje5aj reklama na mlade

eklamna industrija je najvie usmjerena na mladu popula5iju ljudi' jer oni najvie troe i imaju veliki utje5aj na roditelje+ $ji:ovu naivnost' neiskustvo iskoritava trite+ "judi kupuju stalno nove proizvode smatraju&i da &e tako se ostvariti neke nji:ove elje+ 0rava istina je da proizvodi i ostala ro%a ne mogu uiniti ljude da %udu sretni' zalju%ljeni i slino+ Osim to troimo nova5 %eskorisno imamo lane nade i kasnije se razoaramo+ >je5i i tinejderima je vano da su reklame za%avne' originalne i da informiraju+ -tje5aj reklama na mlade je ogroman to je loe jer mladi imaju iskrivljen pogled na ivot' nisu svjesni prave stvarnosti u kojoj se nalaze+ Oni vide to im trite putem reklama diktira' tj+ stvara nove trendove+ 0rema Kodeksu asti 6- #Ke I-druenja drutva za trino komuni5iranjeJ za%ranjeno je upotre%ljavati direktne apele na kupnju' a reklama ne smije izravno utje5ati na dje5u tako da ona tjeraju roditelje na kupnju proizvoda+ >je5u se ne smije zlopora%iti u reklamne svr:e' kao niti stavljati slike dje5e na am%alae proizvoda kada slika nema veze s nji:ovim sadrajem i namjenom+ 0romid%ene poruke ne smiju stvarati predod%u da &e dje5a %iti inferiorna ako ne kupe odreAeni proizvod+ - razliitim istraivanjima utvrAeno je da reklamiranje

alko:olni: pi&a utjee na pove&anje %roja mladi: koji piju jo vie alko:ola+ alosno je da se neke reklame slue stereotipima' a naje&e su rtve ene i dje5a+ 9re%a naglasiti da se u promid%enim porukama ne smiju prikazivati dje5a kako se igraju na prometnoj 5esti' naginju se kroz prozor ili penju opasnim strminama+ reklamama dje5a ne smiju koristiti igi5e' upaljae ili elektrine ureAaje+

Tvrdnje o reklamama - reklamiranje dovodi ljude u iskuenje, mami na kupnju nepotrebnih proizvoda - reklame potiu konkurenciju meu proizvoaima i prisiljavaju proizvoae na usavravanje proizvoda - reklame u kojima se pojavljuju poznate linosti privlae veu pa nju - ponekad reklame daju korisne podatke o novim proizvodima - reklamiranje rezultira veom prodajom, a time i zaposlenou, uva radna mjesta - reklamiranje proizvoda openito je prilino korisno za potroae - reklame omo$uavaju bolju usporedbu razliitih proizvoda - reklamiranje nepotrebno utjee na vie cijene proizvoda - reklame su u veini sluajeva prilino zabavne

Iskazani stupanj slaganja (%) 82 79 78 7! "# "# "2 "2 !7

ICfk' ?entar za istraivanje trite proveo anketuJ

Zakljuak

$a temelju navedenog moemo zakljuiti da je utje5aj oglaavanja velik' pose%no na mladu popula5iju' dje5u i tinejdere+ $ji: je najlake uvjeriti' te do%iti nji:ovu pozornost' a upravo nji:ovu naivnost iskoritava industrija+ Iz ovi: razloga medijsko trite najve&e nade polae na mlade + 9o moe %iti vrlo opasno' jer im se prezentira lana stvarnost' krivi ideali+ eklame velikim dijelom utjeu na promjene u nainu ivota suvremenog ovjeka+ $e padaju samo mladi pod medijski utje5aj' nego i ostale do%ne skupine+ Oglaavanje je pose%no uspjeno u te:nikama zavoAenja koje postaju sve %olje+ eklame nam prodaju ne proizvod' ve& nae elje+ 0rimjer je industrija ljepote za koju se reklamiraju razni kozmetiki proizvodi koji &e nas ;uiniti< mravijim' ljepim' jednom rijei savrenima+ $aravno' da nema puno istine u tome' ali u toj industriji zaraAuje se velika koliina nov5a na taj nain+ Kada malo razmislimo jako je alosno to reklame ine ljudima+ "judi daju nov5e za neto to i: ne&e uiniti sretnima' niti rijeiti nji:ove pro%leme+ -tje5aj medija na ivot ljudi je snaan' pa tako i reklama kao medijskog sadraja+ Medijska konstruk5ija stvarnosti je potpuno razliita od prave stvarnosti u kojoj ivimo+ MeAutim' nije ni udno da se to dogaAa kada smo (2 sata dnevno okrueni razliitim reklamiranjima na radiju' televiziji' Internetu ali i na uli5i+ "judima je potre%no medijsko o%razovanje kako %i se znali nositi s utje5ajem medijski: sadraja+ Iz svega navedenog moe se zakljuiti da mediji velikim dijelom upravljaju naim ivotom' jer dananje genera5ije ne mogu zamisliti ivot %ez medija+

Literatura

Pekovi, G. (2006) Reklame i mladi u kontekstu medijske pismenosti. http.// HHH+media+%a (posjeeno: 17. sijenja 200 .) P!a!!, ". (2007) Reklame i djecu tjeraju na kupnju. http.// HHH+vjesnik+:r (posjeeno: 17. sijenja 200 .) #i$atovi, %. (200&) Za TV reklame 41 milijun eura. http.// HHH+na5ional+:r (posjeeno: 17. sijenja 200 .) '(ra)*ji +otar, ,. (200&) -%e.iji/ %e.ijska pis$enost, $e.ijski sa.r0aji i $e.ijski utje1aji.2 3: Medijska pismenost i civilno drutvo. 4arajevo: %e.ia5entar 6ikipe.ia: Prikriveno oglaavanje