ta je psihologija?

U svakodnevnom ivotu i posredstvom medija postoji opti princip izjednaavanja sa psihijatrijom/psihoanalizom Psihologija se izjednaava sa tumaenjem i razumijevanjem parapsiholokih fenomena Definisanje psihologije kao nauke koja prouava duevni ivot Vedina ljudi ima dojam da sama sebe dobro oznaje pa samim tim i da dobro poznaju druge ljude Danas se psihologija najede definie kao:

...nauka o doivljajima i ponaanju, koje je odraz tih doivljaja Temeljna pitanja Kako se odvija ovjekov razvoj? Da li je razvoj kontinuiran ili diskontinuiran? Postoji li jedan ili mnogo puteva razvoja? Je li vanija ovjekova priroda ili odgoj? Kako se poeo proavati ovjekov razvoj? Prva saznanja tek poetkom 19.vijeka Praksa odgoja djece (Macoby,1990) bila pod utjecajem 3 vana faktora: 1. Utjecaji puritanaca 2. Visok stepen mortaliteta djece 3. Neznanje i neinformisanost

Kako se poeo proavati ovjekov razvoj? Nauni pristup prouavanja ovjeka i doivljajne sfere zapoeo sa Darwinom (Porijeklo vrste) Prve komparacije ovjeka i ivotinja Biheviorizam Prouavanje razvoja kroz komparativni pristup Ponaanje proizvod potkrepljenja i kazne te uenja u ranim fazama ivota Znaajan doprinos filozofije John Locke i Jean J. Rousso Kontinuiran ili diskontinuiran razvoj?

 Kontinuiran razvoj postupno povedanje vjetina koje su prisutne od samog poetka Diskontinuiran razvoj razvoj kao proces koji se odvija kroz stadije ili etape Stadij ili etapa kvantitativna promjena u miljenju, osjedajima i ponaanju u odreenim ivotnim fazama Postoji li jedan ili vie puteva razvoja? Prouavanje konteksta koji oblikuje razvoj Kontekst jedinstvena kombinacija linih ili okolinskih uslova, koji mogu rezultirati razliitim putevima promjene Line karakteristike naslijee i bioloka struktura Okolinski faktori neposredna okolina, resursi zajednice, drutvene vrijednosti, historijsko nasijee, Uticaj kulture veliki utjecaj kulture na razlike u razvoju Naslijee ili okolina? Nativizam nasljedni i konstitucionalni faktori presudni za razvoj Empirizam razvoj iskljuivi rezultat djelovanja okolinskih utjecaja Dokazi: studije na monozigotnim blizancima Naslijee ili okolina? Teorija konvergencije nasljeuju se dispozicije na koje djeluje efikasna okolina, te samoaktivnost Dispozicije genetsko naslijee od roditelja kojem je potrebna stimulacija okoline da bi se pretvorile u sposobnosti Efikasna okolina segment okoline koji djeluje na razvoj odreene sposobnosti Kritini period period u kojem je nuno djelovanje efikasne okoline Naslijee ili okolina? Aktivnost uprkos dispoziciji i ef.okolini, aktivnost najvaniji faktor za razvoj sposobnosti Bez vlastite ativnosti nema razvoja sposobnosti Uloga naslijea i okoline nije ekvivalentna ali jeste ekvinecesna (jednako potrebna) Visoke disp. +niska akt.= slabo razvijena sposobnost Slabe disp. +visoka akt.= znaajan razvoj sposobnosti

 Naslijee ili okolina? Teorija konvergencije (Stern) Naslijee ili okolina? Jednostavne sposobnosti vedi utjecaj naslijea od okoline Soene sposobnosti inegracija vie jednostavnijih sposobnsti znaajniji utjecaj okoline (govor) Inteligencija nasljedni faktori vie doprinose, iako je i utjecaj okoline veoma vaan (70:30) Istraivake metode u psihologiji Introspekcija introspicio - gledati unutra Metoda koja slui ispitivanju unutarnjih sadraja pojedinca Sa introspekcijom je zaeta psihologija kao nauka W. Wundt (utemeljitelj psihologije) koristio introspekciju kao osnovnu metodu za utvrivanje apsolutnog i difrencijalnog limena Prednost: neizostavan metod za ispitivanje odreenih psihikih procesa Ogranienja: nemogudnost generalizacije, sistematske komparacije, veoma oganiena kod nekih populacijskih skupina (npr.djeca) Istraivake metode u psihologiji Opaanje Opaanje u prirodnim uslovima Sistematsko opaanje Edukacija opaaa Standardizacija opaanja jedino moguda uz korelativni odnos opaaa Utjecaj socijalnih faktora : samopredstavljanje Istraivake metode u psihologiji Korelacijska istraivanja daju informacije o povezanosti izmeu dvije pojave Koeficijent korelacije statistiki pokazatelj povezanosti koji iznosi minimalno 0 a maksimalno 1 Pozitivna korelacija porastu vrijednosti unutar jedne mjerene pojave odgovara porast vrijednosti unutar druge mjerene pojave

 Negativna korelacija porastu vrijednosti jedne mjerene pojave odgovara pad vrijednosti druge mjerene pojave Istraivake metode u psihologiji Prednosti: daje vane informacije o odnosu mjerenih pojava (npr.anketna istraivanja) Nedostaci: nema informacije o uzrocima i posljedicama Povezanost izraena relativno visokim koeficijentom korelacije moe biti rezultat: 1. A utie na B 2. B utie na A 3. C utie na A i B i stvara iluzornu povezanost Istraivake metode u psihologiji Eksperiment standardizovani postupak unutar kojeg se u strogo kontrolisanim uslovima uvodi nezavisna varijabla kako bi se mjerio njen utjecaj na zavisnu varijablu Nezavisna varijabla pojava za koju istraiva vjeruje ili pretpostavlja da ima utjecaj na zavisnu varijablu Zavisna varijabla ona pojava za koju se oekuje prmjena pod utjecajem djelovanja nezavisne varijable Interna valjanost stepen sigurnosti da nita osim nezavisne varijable nije utjecalo na zavisnu varijablu Eksterna valjanost stepen u kojem se rezultati eksperimenta mogu generalizirati na stvarni ivot Istraivake metode u psihologiji Eksperiment u prirodnim uslovima vedi stepen realizma, ali manji stepen kontrole intervenirajudih varijabli U istraivakom postupku prvo se tei zadovoljavanju interne, pa potom eksterne valjanosti Istraivake metode u psihologiji Studija sluaja prikupljanje biografskih podataka esto se koristi u klinikoj praksi, ali i u kriminolokim i drugim obradama Longitudinlne studije pradenje istih pojedinaca dui vremenski period Vaan izvor podataka u dobijanju odgovora na pitanje ta se sa odreenim karakteristikama ljudi dogaa u funkciji vremena

 Nedostaci: dugo traju, osipanje uzorka, selektivni uzorak, prstrasno zakljuivanje, efekti vjebe i uenja Istraivake metode u psihologiji Transverzalne studije za mjerenu karakteristiku formiraju se uzorci odreenih kohorti Kohorta skupina ili uzorak ispitanika odreenih dobnih karakteristika Prednosti: nema osipanja uzorka, rezulati se dobiju odmah, nema efekata vjebe i uenja Nedostaci: efekti kohorte i generalizacije o promjenama mjerene karakteristike u funkciji dobi na razliitim ispitanicima Istraivake metode u psihologiji Studije presjeka (longitudinalno-sekvencijalne) kombinacija longitudinalnih i transverzalnih studija Danas se smatraju dobrim kompromisom izmeu nedostataka longitudinalnih i transverzalnih studija Mogude pratiti efekte kohorte ljude razliitih generacija u istoj dobi Mogu se meusobno uporediti nalazi longitudnalnih i transverzalnih studija ako su rezultati slini, moemo biti prilino sigurni u tanost rezultata istraivanja Istraivake metode u psihologiji Etiki principi u psiholokim istraivanjima: Zatita od tetnih utjecaja Pravo na dobrovoljni pristanak Privatnost Poznavanje rezultata Postupci koji imaju povoljan uinak Problem sa psiholokim i ivotnim realizmom Obmana u istraivanjima Pravo na razuvjeravanje Paradigme u psihologiji Paradigma - skup temeljnih pretpostavki koje zajedno definiu nain na koji treba osmisliti, istraivati, prikupljati i interpretirati podatke Psihoanaliza S. Freud psihoseksualna teorija ovjekova razvoja

 Biheviorizam J. Locke, Watson psihologija empirizma Psihosocijalna teorija - Erikson Paradigme u psihologiji Humanistiki pravac - Rogers Teorija privrenosti Bowlby Kognitivne teorije J. Piaget Motivacijske teorije Maslow, Murray Freudova psihoanalitika teorija ovjek nesvjesno bide, determiniran nagonima Introspekcija jedini nain spoznavanja ovjeka Pokretaka snaga nagoni, instikti, emocije i porivi Ozbiljni prigovori nemogudnost znanstvene verifikacije Doprinosi prvo nebioloko, psiholoko, ne-psihijatrijsko shvadanje ovjeka Najvaniji doprinos rana iskustva Freudova psihoanalitika teorija Teorija linosti Teorija o nesvjesnom 1/3 svjesnog naspram 2/3 nesvjesnog Obiljeja nesvjesnog: 1. Ideje, misli i sjedanja koja su potisnuta 2. Nesvjesno znanje informacije koje imamo ali nikada nisu bile dijelom procesa uenja 3. Iskustva koja imamo, ali ih ne moemo verbalizirati (majka, otac) Freudova psihoanalitika teorija Situacije u kojima se manifestuje nesvjesno 1. ale, pogreke, propusti 2. Podaci o tome ta pojeinac ne voli kod drugih ljudi 3. Podaci o ivotu navike, preferencije isl. 4. Otpor u razgovoru ili u vidu nerazumijevanja

5. Slobodne asocijacije 6. Snovi 7. Umjetnika djela i stvaralatvo 8. Neurotini simptomi Freudova psihoanalitika teorija Druge razine svijesti 1. Svijest svjesna znanja, misli i osjedaji 2. Predsvijest informacije kojih nismo svjesni u svakom trenutku, ali ih moemo prizvati 3. Nesvjesno Freudova psihoanalitika teorija Struktura linosti Id sjedite impulsa i svega animanog u ovjeku Ego svjesni dio linosti, upravlja racionalnim procesima Superego savjest, moralna domena, nastaje internalizacijom oditeljskih i drutvenih normi Freudova psihoanalitika teorija Dinamika linosti Ponaanje uzrokovano instiktima Kod instikta razlikujemo: 1. Izvor tjelesni proces koji izaziva ekscitaciju 2. Cilj uklanjanje potrebe (npr.glad-hrana) 3. Objekt instikta sredstvo koje moe zadovoljiti tu potrebu 4. Poriv intenzitet potrebe Freudova psihoanalitika teorija Razvoj linosti Predgenitalni stadiji oralni, analni, falusni Latencija Genitalni stadij

 Nazvani prema primarnim erogenim zonama Vani pojmovi: 1. Fiksacija 2. Preveliko udovoljavanje 3. Frustracija 4. Regresija Freudova psihoanalitika teorija 1. Oralni stadij od roenja do kraja prve godine Oralno pasivna linost zavisan odnos i oekivanja Oralno fiksirana linost pesimizam, sarkazam i eksploatacija drugih Freudova psihoanalitika teorija 2. Analni stadij druga i treda godina ivota Preveliko zadovoljenje destruktivnost, nesreenost, neprijateljstvo Analno fiksirana linost tvrdoglavost, nepopustljivost, krtost, urednost, rigidnost Freudova psihoanalitika teorija 3. Falusni stadij- od etvrte do este godine Edipov i Elektrin kompleks Superego tekovina uspjeno razrjeenog Edipovog i Elektrinog kompleksa Falusno fiksirana linost izrazita tenja za uspjehom u ivotu Mukarci izrazita ambicija za postignudem ene izrazit interes za mukarce i promiskuitetan odnos prema njima Impotencija i frigidnost Freudova psihoanalitika teorija 4. Faza latencije od sedme do jedaneste godine Freud smatrao da u ovoj fazi libido miruje Brojni prigovori veoma intenzivan period u razvoju Ovu fazu nazivao i homoseksulnom fazom u razvoju

 Freudova psihoanalitika teorija 5. Genitalna faza od jedaneste godine do kraja ivota Najsavreniji stadij razvoja Postizanje emocionalne, intelektualne i psihoseksualne zrelosti Psihoseksualna zrelost heteroseksualna orijentacija Freudova psihoanalitika teorija Mehanizmi odbrane (ega) 1. Represija/potiskivanje 2. Projekcija 3. Racionalizacija kiselo groe i slatki limun 4. Regresija 5. Reaktivna formacija 6. Sublimacija Biheviorizam Direktan odgovor na Freudovu psihologiju iracionalizma ovjek racionalno bide, a psihologija nauka utemeljena na prouavanju racionalnih principa Eksperiment jedini nain znanstvene verifikacije u sistematskom prouavanju ovjeka Vanjska ponaanja a ne unutranji procesi vani za razumijevanje ovjeka Biheviorizam Velikim dijelom se oslanja na empiristika stajalita o ovjekovu razvoju ovjek skup specifinih nauenih oblika reagovanja koje izazivaju odreeni stimulusi Psihologija nauka koja se bavi odgovorima koje izazivaju odreeni podraaji Uenje temeljan proces ovjekova razvoja Klasino i operantno uslovljavanje klasini principi uenja na kojima poivaju veoma sloene reakcije Biheviorizam Klasino uslovljavanje ako bezuslovni podraaj (hrana) bude dovoljno dugo uparivan sa uslovnim podraajem (zvuk), bezuslovna reakcija de se javiti i na samo prisustvo uslovnog podraaja

 Instrumentalno uslovljavanje - vjerovatnost da de se na odreeni podraaj javiti odreena reakcija uslovljen je stepenom zadovoljstva nakon odreene reakcije (zakon efekta) Biheviorizam pozitivno i negativno potkrepljenje ponaanje ovjeka je odreeno potkrepljivaima koje daje drutvena okolina Modeliranje uenje promatranjem ponaanja modela uloga medijacijskih procesa unutranja stanja (strah) takoer mogu biti nauene reakcije na odreene podraaje Biheviorizam teorije uenja teko uklopive u etiologije nekih poremedaja npr.depresija uinkovitost tretmana baziranima na teorijama uenja ne znai da je svako ponaanje naueno

Biheviorizam Bihevioralna terapija modifikacija ponaanja sistematska desenzitizacija trening asertivnosti averzivna terapija tehnika primjene etona Psihosocijalna teorija razvoj ego-psihologije glavnu vanost umjesto idu pridaje egu ego predstavlja vaniji, samostalniji i istaknutiji dio linosti nego to je to smatrao Freud ego nema samo integrativnu funkciju linosti, te kognitivne komponente, ved ima nezavisan utjecaj na dinamiku linosti i ima svoje vlastite funkcije koje su nezavisne od ida Psihosocijalna teorija Konflikti nastaju iz neskladnih iskustava i doivljaja koje pojedinac ima sa svojom okolinom Kontakt sa okolinom pojedinca moe dovesti u stanje zadovoljenja, ali i u stanje frustracije Erikson je najvie razvio i opisao funkcije ega, posebno u procesima razvoja linosti Ego glavni sistem linosti

 Psihosocijalna teorija Naglaavanje cjeloivotnog razvoja ovjek se razvija od roenja do smrti Naglasak na okolinskim utjecajima, posebno specifinim roditeljskim postupcima u ranom razvoju Razvoj konceptualiziran kroz osam razvojnih faza Svaku fazu karakterie specifina razvojna kriza koju pojedinac treba da rijei Nerazrjeenje razvojne krize oteava daljnji razvoj ali nije mu prepreka Psihosocijalna teorija 1. Povjerenje nepovjerenje povjerenje vano za razvoj djeteta i preduslov za razvoj zdrave linosti razvoj povjerenja prema okolini prvenstveno ovisi o majci ili o osobi koja za dijete brine psiholoka kriza nastaje kada se uz povjerenje razvija i nepovjerenje kriza je jaa to je omjer izmeu povjerenja i nepovjerenja manji to je veda doza nepovjerenja spram povjerenju Psihosocijalna teorija 1. Povjerenje nepovjerenje nebriga, majino odbacivanje, zanemarivanje, neslaganja roditelja, posvedivanje majke karijeri, nesigurnost roditelja u odnosu prema djetetu rezultat sumnje i strahovnja prema ljudima i svijetu na osnovu nepovjerenja u odrasloj dobi depresije i psihoze Psihosocijalna teorija 1. Povjerenje nepovjerenje za razvoj povjerenja vana dominatnost situacija povjerenja situacije nepovjerenja takoer vane za samozatitu i razvijanje straha prema realnim opasnostima uenje nepovjerenja ne treba kod djeteta prerasti u generalizirano nepovjerenje sticanje povjerenja u socijalni svijet to ga u prvoj godini reprezentira majka psihosocijalna tekovina razvijanje nade

 Psihosocijalna teorija 2. Autonomija sumnja druga i treda godina rast omoguduje djetetu da aktivnije djeluje na svoju okolinu i da poduzima razliite akcije okolina moe razliito uticati na tu aktivnost: 1. da je podrava 2. da je ograniava i zabranjuje Psihosocijalna teorija 2. Autonomija sumnja jedan oblik zabrane je destruktivan a drugi je u obliku brige za dijete putanje djeteta ima takoer 2 aspekta: 1. neprijateljski nezainteresovanost 2. doputajude-relaksirani rjeenje ove krize osnova za razvoj samokontrole razvija se samokontrola bez tetnih efekata na samopotovanje Psihosocijalna teorija 2. Autonomija sumnja nepovoljno rjeenje dovodi do gubitka samokontrole i bezvoljnosti prezatitniki nastrojeni roditelji nestrpljnenje i bijes u odnosu na djetetovu aktivnost ishod osjedaj bezvrijednosti i sumnja u samog sebe psihosocijalna tekovina volja samostalno donoenje odluka i postupanje Psihosocijalna teorija 3. Inicijativa krivnja Razvojni period od trede do este godine Povedanje djetetove vlasti nad okolinom, ali i rast odgovornosti Inicijativa se nadovezuje na steenu autonomiju i samopouzdanje

 Vane igre Reakcija roditelja na inicijativnost djeteta Psihosocijalna teorija 3. Inicijativa krivnja Pozitivno poticano dijete sve vie usmjereno ka cilju Osjedaj krivnje okolina ii roditelji onemogudavaju djetetu samostalno izvravanje zadataka ili zavravanje zadataka Kanjavanje djeteta ako pogrijei umjesto ljubavi i razumijevanja Kriza identifikacije sa spolnom ulogom vie psihosocijalnog karaktera u odraslih Psihosocijalna teorija 3. Inicijativa krivnja Neuspjeh u djetinjstvu shizofrenija u odrasloj dobi Krivnja neurotinost Ritualizacija dramatika ritualizacija isprobavanje razliitih uloga (uiteljica, vatrogasac, policajac isl) Psihosocijalna teorija 4. Aktivnost-inferiornost Razvojni period od 6-11 godina Uenje odreenih vjetina koje zahtijeva kultura u kojoj se dijete nalazi Razvijanje marljivosti i upornosti Inferiornost ako dijete percipira da nije sposobno savladati zahtjeve koje drugi ili ono samo stavlja pred sebe Psihosocijalna teorija 4. Aktivnost-inferiornost inferiornost se moe javiti i ako dijete spozna da njegov spol, socioekonomski status, etnika pripadnost isl. odreuju vrijednost njegove osobe a ne znanje, vjetine i sposobnosti identifikacija kompetntnosti sa kolskim uspjehom kompetentnost nije samo akademska ved treba biti psihosocijalna Psihosocijalna teorija

5.Identitet-konfuzija identiteta Svjesnost o svojim individualnim obiljejima Ego sposobnost integracije znanja, vjetina, sposobnosti u jednu jedinstvenu cjelinu Identifikacija sa pojedincima koji su ved pokazali svoj integritet i adaptaciju u drutvu Vana socijalna adaptacija Psihosocijalna teorija 5.Identitet-konfuzija identiteta Za formiranje identiteta vana tri elementa: 1. Pojedinac sebe doivljava kao istu osobu u razliitim situacijama 2. Da okolina pojedinca percipira kao istog u razliitim situacijama 3. Da postoji skladnost samopercepcije i percepcije od strane drugih Spolni ili seksualni konflikt negativan ishod biseksualna orijentacija Psihosocijalna teorija 5.Identitet-konfuzija identiteta Vane identifikacije sa grupama sa kojima pojedinac dolazi u kontakt Negativni efekti prejakog identificiranja sa nekom grupom ili njenim liderima Vaan aspekt identifikacije religijska ili politika grupa koja pojedincu nudi status Psihosocijalna teorija 5.Identitet-konfuzija identiteta Ideologija skup nesvjesnih vrijednosti i pretpostavki daje predodbu svijeta na osnovu koje se moe formirati kolektivni i individualni osjedaj identiteta laan Mogudi ishodi ishodi krize identiteta: 1. Formirani identitet 2. Moratorij statusa identiteta 3. Preuzeti identitet 4. Negativni identitet Sluaj Malkom X

Psihosocijalna teorija

6. Bliskost-izolacija Dubina ili intenzitet ovise o prethodno rijeenoj krizi identiteta Intimnost fuzija sa drugim Brakovi adolescenata pokuaj da se u drugoj osobi nae vlastiti identitet ili zapostavljanje vlastitog identiteta Izolacija zaokupljenost samim sobom Izbjegavanje intimnosti Psihosocijalna teorija 6. Bliskost-izolacija Uzroci izolacije: 1. Individualni nedostaci koji osobu onemoguduju da stvara takve kontakte 2. Odnosi koje takve osobe ine neprihvatljivim i tetnim Ritualizacija pridruivanje zajednitvo u ljubavi, radu i prijateljstvu Elitizam izolacija grupe od drugih Psihosocijalna teorija 7. Produktivnost-stagnacija Cilj unprijeenje postojede kulture ili njeno produavanje Briga za drutvo Potreba da se podijeli steeno znanje i iskustvo Odgoj djece, uenje i poduavanje Razvoj i kontunuitet kroz kulturu i obiaje, ali taj prenos moe biti i prenos neznanja, primitivizma i ostalih nedostataka neke generacije Psihosocijalna teorija 7. Produktivnost-stagnacija Osjedaj korisnosti i vanosti Negativan ishod preokupiranost samim sobom Potreba za vlastitim komforom, nebriga ni za koga osim za sebe, udovoljavanje samo sebi Sterilan lan drutva, socijalni ivot osiromaen

 Ritualizam generativnost Psihosocijalna teorija 8. Integritet-oaj Red i smisao Pozitivna evaluacija Integrisanost prolih iskustava brani od oaja Suprotno doivljaj da je vlastiti ivot bio promaaj, da nisu postigli ono to su mogli ili trebali Integrativnost mudrost kod stariih osoba Sapijentizam predstavljanje mudrosti koja zapravo ne postoji Teorija afektivne vezanosti Do pojave ove teorije univerzalna shvatanja o ranim iskustvima oslanjala su se na psihanalizu Freud smatrao da je privrenost izmeu majke i djeteta rezultat injenice da majka zadovoljava djetetove potrebe Drugi, vie humanistiki i neoanalitiki teoretiari, potpomognuti evolucijskim dostignudima postavili su hipotezu da je potreba za ljubavlju primarna potreba, kao to je to glad i e Teorija afektivne vezanosti John Bowlby i Harry Harlow eksperiment sa rezus majmunima Snana emocionalna povezanost koju ovjek ostvaruje sa posebnim ljudima u svom ivotu i koja kod pojedinca izaziva ugodu i radost kada je sa njima u interakciji, a u razdobljima stresa, njihova blizina moe biti izvor utjehe. Harlow (prema Zazzo, 1974) je definira kao skup sloenih procesa na kojima poivaju ponaanja i koji odreuju uspostavljanje i odravanje socijalnih odnosa meu jedinkama jedne vrste. Teorija afektivne vezanosti Prema Harlowu primarno vezivanje je ono izmeu majke i djeteta. Rana iskustva sa primarnom osobom kojoj je dijete privreno omogudit de stvaranje radnih modela ili unutranjih (mentalnih) reprezentacija koje predstavljaju dinamike i kognitivne strukture (sheme) koji vode oekivanja i interpretacije u odnosu sa drugima. Teorija afektivne vezanosti Kvalitet povezanosti sa roditeljem ili skrbnikom razlikuje se od djeteta do djeteta

 Na osnovu ponaanja djeteta u stranoj situaciji Bowlby (1973.) razlikuje dva bazina tipa privrenosti: 1. Sigurna privrenost 2. Nesigurna privrenost Bowlby-eva zapaanja o sigurnoj i nesigurnoj privrenosti bila su inicijativa daljnjim istraivanjima koja su utvrdila jedan obrazac sigurne privrenosti i tri obrasca nesigurne privrenosti : izbjegavajudi, opirudi i neorganizirano - neorijentisani. Teorija afektivne vezanosti U sklopu teorije privrenosti dvije su temeljne hipoteze koje ine teorijski okvir koncepta privrenosti: 1. Privreno je ponaanje karakteristika ljudskih bida tokom cijelog ivota, 2. Obrasci privrenosti u djetinjstvu u odnosu roditelj - dijete odreuju kvalitetu veza u kasnijoj dobi. Teorija afektivne vezanosti Tipovi obrazaca koje putem ranih iskustava ljudi stvaraju u odrasloj dobi su: 1. Sigurna privrenost 2. Izbjegavajuda privrenost 3. Opiruda privrenost Teorija afektivne vezanosti Nudi dobar teorijski okvir za razumijevanje zato je nekim osobama teko formirati i odrati zadovoljavajudu vezu u odrasloj dobi. Koncept privrenosti ne treba zamijeniti sa konceptom ovisnosti. Za odrasle, kao i za djecu, privrenost je izvor sigurnosti. Teorija afektivne vezanosti Teorija afektivne vezanosti Unutranji radni model skup emocija, kognicija i oekivanja koji su rezultat naih ranih iskustava sa bliskodu i upravljaju naim oekivanjima, emocijama i kognicijama u odnosima bliskosti u odrasloj dobi Unutranji radni model nije nepromjenjiva struktura ved podloan stalnim promjenama, a posredstvom novih iskustava Teorija kognitivnog razvoja

 Utemeljitelj Jean Piaget Kognitivni razvoj rezultat remedenja unutarnje ravnotee organizma Osnovna potreba uspostavljanje ravnotee Ta potreba ima dva osnovna oblika: 1. Asimilacija ukljuivanje svijeta u prethodno obrazovane strukture 2. Akomodacija pilagoavanje unutranjih struktura promjenama realnosti kako bi se mogla spoznati Teorija kognitivnog razvoja Kognitivni razvoj podrazumijeva etiri sljedede faze: 1. Senzomotorni stadij praktina inteligencija i prve afektivne veze sa vanjskim svijetom 2. Predoperativni stadij intuitivna inteligencija i opti egocentrizam 3. Stadij konkretnih operacija zaetak logikog razmiljanja i socijalni odnosi podinjenosti odraslima 4. Formalni stadij apstraktne misaone operacije i intelektualno i emocionalno ukljuenje u svijet odraslih Teorija kognitivnog razvoja Faktori intelektualnog razvoja su: 1. Zrenje 2. Socijalno iskustvo 3. Faktor uravnoteenja ili ekvilibracije Teorija kognitivnog razvoja Predoperativni stadij Obuhvata predkolski period Imitacija osnovni oblik uenja Karakteristike miljenja u ovom stadiju: 1. Egocentrizam 2. Intuiticija 3. Animizam i artificijelizam 4. Finalizam

 Teorija kognitivnog razvoja Stadij konkretnih operacija Zaetak logikog miljenja Verifikacija logikog miljenja kroz ispitivanje konzervacije materije Kruto potovanje strukture i pravila Refleksija Zaetak volje Ogranienja na konkretnu realnost Teorija kognitivnog razvoja Formalni stadij Hipotetiko-deduktivno miljenje - u problemskoj situaciji prvo stvaraju optu teoriju o svim mogudim faktorima koji mogu utjecati na ishod, a onda dedukcijom dolaze do specifinih hipoteza ta se moe dogoditi Teorija kognitivnog razvoja Kognitivni razvoj sa aspekta teorije obrade informacija Miljenje postaje apstraktno zahvaljujudi sljededim faktorima: 1. Panja - trajnija i bolje prilagoenja specifinostima izvoenja zadatka 2. Strategije - djelotvornije i poboljavaju pohranu, reprezentaciju i prisjedanje 3. Znanje - povedava se i time unaprjeuje strategije Teorija kognitivnog razvoja Kognitivni razvoj sa aspekta teorije obrade informacija 4. Metakognicije - novi uvid u efiksne strategije rjeavanja problema 5. Kognitivna samoregulacija - bolja samokontrola nad procesima miljenja i preusmjeravanja tokova miljenja 6. Kapacitet obrade informacija -povedava se Teorija kognitivnog razvoja Moralni razvoj Piaget moralni razvoj smatrao odrazom ili podskupom intelektualnog razvoja Smatrao da razvoj moral prolazi kroz dvije osnovne faze:

1. Heteronomna 2. Autonomna Teorija kognitivnog razvoja Moralni razvoj Kohlberg je dalje razradio Piagetove pretpostavke, i doao do tri faze moralnog razvoja: 1. Predkonvencionalna 2. Konvencionalna 3. Postkonvencionalna Motivacijski aspekti Motivi - unutranja stanja koja pobuuju i usmjeravaju ponaanje prema odreenim predmetima ili ciljevima Uzrokovani su deficitom, nedostatkom neega Meusobno se razlikuju po vrsti i koliini Razlikuju se po intenzitetu, ovisno o osobi i njenim okolnostima Motivi se esto zasnivaju na potrebama - stanje napetosti unutar osobe Motivacijski aspekti Motivi potiu ljude da doivljavaju, misle i djeluju na specifine naine koji zadovoljavaju neku potrebu Motivacijski psiholozi naglaavaju: 1. Ljudi se meusobno razlikuju po tipu i jaini svojih motiva 2. Te su razlike mjerljive 3. Te razlike su povezane ili uzrokuju vane ivotne ishode kao to su poslovni uspjeh ili brano zadovoljstvo 4. Razlike u izraenosti motiva kod razliitih ljudi su stabilne u vremenu 5. Motivi mogu pruiti odgovor na pitanje: zato ljudi rade to to rade? Motivacijski aspekti Potrebe - potencijal ili spremnost za odgovaranje na odreeni nain u datim okolnostima

 Organiziraju pecepciju, vodedi nas da vidimo to elimo vidjeti (npr. Neko ko ima veliku potrebu za modi moe i svakodnevne ivotne situacije vidjeti kao mogudnost da efuje drugima) Osoba koja ima veliku potrebu za postignudem rtvovade esto neto kako bi briljirala na zadatku kojeg radi Murray-eva motivacijska teorija Murray je vjerovao da ljudi esto ele povedati napetost (npr.glednjem hororra, vonjom na toboganu isl) Predloio listu temeljnih ljudskih potreba organizovanih u 5 kategorija vie razine Potrebe ambicije Potrebe ambicije - vladati, manipulisati ili organizovati druge ljude, predmete i ideje Obavljati teke zadatke i initi to koliko je mogude brzo i nezavisno. Nadidi prepreke i biti bolji Predi suparnike upotrebljavajudi talent Potrebe ambicije a) Pokazivanje - biti vien i sluan, u centru panje Ostaviti utisak na druge Uzbuditi, fascinirati, zabaviti, integrirati, veseliti, zavesti i zadiviti druge B) red - staviti stvari u red, eljeti istodu, organizovanost, ravnoteu i preciznost Potrebe za odbranom statusa Potrebe za odbranom statusa A) dominacija - traiti utjecaj ili usmjeravati ponaanje drugih nagovaranjem, zapovijedanjem, sugerisanjem ili zavoenjem Kontrolisati svoju okolinu, posebno socijalnu Sputavati i zabranjivati drugima Potrebe povezane sa drutvenom modi Potrebe povezane sa drutvenom modi a) Poniavanje - prihvadati povrede, kritike i krivnje Pasivno se predati vanjskoj sili, prepustiti se sudbini

 Priznati inferiornost, krivnju ili da smo neto pogreno napravili Priznati, nadoknaivati drugima, traiti bol i nesredu Potrebe povezane sa drutvenom modi b) Agresija - pobjediti suparnike silom Osvetiti se za povredu Napasti, povrijediti ili ubiti nekoga Silom kazniti ili suprostaviti se drugom Potrebe povezane sa drutvenom modi c) Autonomija - odbaciti sputavanje, pobjedi od granica Osloboditi se, oduprijeti prisili i ogranienju Izbjedi dominaciju drugih Biti slobodan djelovati u sklau sa vlastitim eljama i ostati nevezan Potrebe povezane sa drutvenom modi d) Izbjegavanje krivice - izbjedi ponienje po svaku cijenu Izbjedi situacije koje mogu dovesti do sramodenja ili omalovaavanja Suzdrati se zbog djelovanja od straha od neuspjeha ili brige zbog prezira, izrugivanja i ravnodunosti drugih Potrebe za socijalnom privrenodu Potrebe za socijalnom privrenodu a) Povezanost/intimnost - uivati u saradnji ili uzajamnoj interakciji sa drugim ljudima Pribliavati se drugima Umiljavati se i osvajati ljubav onih koji nam se sviaju Biti odan prijateljima Potrebe za socijalnom privrenodu b)Brinost - brinuti se za druge kojima je to potrebno, pruiti suosjedanje i ispuniti potrebe nemodnih (dijete, stari, bolesni) Pomodi ljudima u opasnosti Pruiti podrku, utjeiti, tititi, brinuti se za druge

 Potrebe za socijalnom privrenodu Podrka - primiti pomod drugih Imati zadovoljene vlastite potrebe od strane druge osobe, biti podravan i zatiden, savjetovan, voljen Uvijek imati nekoga ko nas podrava i titi Murray-eva motivacijska teorija Svaka potreba je povezana sa: 1. Specifinom eljom ili namjerom 2. Odreenim skupom emocija 3. Specifinm tendencijama djelovanja da se svaka potreba moe opisati osobinama Murray-eva motivacijska teorija Prema Murray-ju saka osoba ima jedinstenu hijerarhiju potreba Svaka potreba je u interakciji sa drugim potrebama unutar jedne osobe Ova interakcija ini koncept dinamikog motiva Dinamiki - koristi se da bi objasnio meusoban utjecj sila unutar osobe Npr. Osoba koja ima veliku potrebu za dominacijom i veliku potrebu za intimnodu nasuprot osobi sa visokom potrebom za dominacijom i niskom potrebom za intimnodu Potreba za postignudem Definisana kao elja da se radi bolje, da je neko uspjean i da se osjeda kompetetntno Ova potreba energinizira ponaanje u odreenim, sa postignidem povezanim situacijama Potreba je potaknuta izazovom i razliitosti, pradena osjedajima zanimanja i iznenaenja i povezana sa subjektivnim stanjem istraivake znatielje Potreba za postignudem Ljudi motivisani potrebom za postignudem postiu zadovoljstvo izvravanjem zadatka ili oekivanjem izvrenja zadatka Pojedinci sa velikom Ppos vole umjeren nivo izazova Ova preferencija motivie ljude da stavri rade bolje od drugih Potreba za postignudem

 Zadatak koji je gotovo nemogude uraditi nede biti privlaan zato to nede pruiti priliku da se uradi dobro jer gotovo svi u njemu imaju lo uinak Zadatak koji je prelagan, bide lagan za sve - osoba sa velikom Ppos nede biti bolja ako su svi uspjeni Osobe sa visoom ppos preferiraju umjereno teke zadatke Potreba za postignudem Karakteristike osoba sa visokom Ppos su: Preferiraju aktivnosti koje pruaju odreen, ali ne prevelik izazov Uivaju u zadacima u kojima su lino odgovorne za ishod Preferiraju zadatke u kojima je dostupna povratna informacija o uspjehu izvoenja Potreba za postignudem Na ppos moe se utjecati odgojnim postupcima Studenti sa visokom ppos vie su promiljeni u svojoj potrazi za visokim ocjenama Osobe sa visokim motivima postignuda privlae karijere oje imaju vie mogudeg rizika i nesigurnosti, gdje je uspjeh stvar line odgovornosti i gdje je hitno rjeavanje problema rutina Spolne razlike u ppos determinisane odgojnom atmosferom u kojoj su djeca rasla Potreba za modi Spremnost ili preferencija za utjecajem na druge ljude Potie ponaanje kad se osoba nalazi u situacijama koje omogudvaju pokazivanje modi TAT je bio veoma efiksan instrument u istraivanju potrebe za modi Prie ispitanika se boduju za prisutnost slika poveznih sa temama modi Potreba za modi Ukljuuju opise jakih i odlunih akcija, ponaanja koja dovode do snanih reakcija drugih ljudi i izjave koje naglaavaju vanost statusa ili ugleda lika U pozitivnoj korelaciji sa prepiranjem s drugima, izborom u studentsko tijelo na fakultetu, preuzimanjem vedih rizika u situacijama kockanja, agresivnim i aktivnim ponaanjem u situaciji male grupe i vedim sticanjem tzv. Presinog imetka (skupa auta, skupi mobiteli i drugi statusni simboli)

Potreba za modi Osobu sa Pmod zanima kontrola situacije i drugih ljudi

 Mukarci sa visokom Pmod procjenjuju svoje idealne ene kao one koje su pod njihovom kontrolom i ovisne o njima , vjerovatno zato jer im takvi odnosi pruaju osjedaj superiornosti Ovakvi mukarci de vjerovatnije zlostavljati svoje supruge Osoba sa velikom pMod preferira za prijatelje ljude koji nisu poznati ili popularni, jer takvi ljudi nisu prijetnja za presti ili status osobe Potreba za modi Spolne razlike Mukarci i ene se ne razlikuju u ivotnim ishodima povezanim sa potrebom za modi, kao to su formalna socijalna mod (npr. poloaj), karijera povezana sa modi (npr. ef), ili prikupljanje prestine imovine (auta, nakit isl.) Najveda i najkonzistentnija razlika je u tome da mukarci sa velikom pmod za razliku od ena ispoljavaju vrlo raznolika impulsivna i agresivna ponaanja Potreba za modi Spolne razlike Mukarci sa velikom Pmod, za razliku od mukaraca sa malom pmod imaju nezadovoljavajude veze, vedu stopu razvoda i svaaju se sa drugima ede se uputaju u seksualno iskoritavanje ena, ede mijenjaju seksualne partnere i uputaju se u spolne odnose ranije od onih koji nemaju veliku Pmod Vie zloupotrebljavaju alkohol Potreba za modi Spolne razlike Nijedan od navedenih korelata nije pronaen za ene Raskalaena impulsivna ponaanja poput pijenja, agresije i seksualnog iskoritavanja manje su vjerovatna ako je pojedinac proao kroz trening odgovornosti (npr.briga za mlau bradu i sestre) Imanje vlastitte djece prua drugu mogudnost za uenje kako se ponaati odgovorno Potreba za modi Zdravstveni status Osobe sa visokom Pmod ne nose se dobro sa frustracijom i sukobom Kad takva osoba ne dobije ta eli ili kad e njihova mod ugroena, pokazuju snane stresne reakcije

 Ljudi sa visokom Pmod su osjetljiviji na razne lake bolesti kao i bolesti povezane sa stresom i inhibiranom modi Kad su motivi modi inhibirani ili pod stresom, osobe prijavljuju vie bolesti smanjenog imuniteta poput prehlada i gripe Inhibiran motiv odi kod mukaraca u ranim 30-tim znaajno predvia povien krvni tlak 20 godina kasnije Potreba za modi Sukob i mod Pmod se moe utvrditi procjenjivanjem bilo kojeg pisanog dokumenta, u rasponu od djeijih bajki do presjednikih govora U takvim analizama utvreno je da su ratovi zapoinjani kad je bilo puno zamiljanja modi u parlamentarnim govorima Povedanja u slikama modi prethodila su vojnim akcijama, dok su smanjenja u zamiljanju modi prethodila smanjenju vojne prijetnje Potreba za modi Kljuna je motivacija izmeu motiva - sa potrebom za modi uravnoteenom sa potrebom za intimnodu, te postignudem uravnoteenim sa modi Odgovorni voa treba eljeti postidi mnogo, biti spreman koristiti mod za ostvarenje tih ciljeva, ali eljeti i da ori dobre odnose sa drugim politiarima i vladama Potreba za modi je elja za utjecanjem na druge ljude Potreba za intimnodu Ponovljena preferencija ili spremnost za blisku, toplu i komunikativnu interakciju sa drugima Ljudi koji su visoko na pint ele vie intimnosti i znaajan ljudski kontakt u svojim svakodnevnim ivotima od onih koji su nisko na pint TAT se koristi kao esta mjera jaine motiva za intimnodu Potreba za intimnodu Pokazalo se da ljudi koji su visoko na Pint u poreenju sa onima koji su nisko: 1. Vie vremena u toku dana provode razmiljajudi o odnosima 2. Izvjetavaju o vie ugodnih emocija kad su okrueni drugim ljudima 3. Osmjehuju se, smiju, i vie ostvaruju kontakt oima 4. ede zapoinju razgovor i vie piu pisma

 Potreba za intimnodu Mislilo se da su ljudi koji su visoko na Pint jednostavno ekstraverti, ali nalazi ne potvruju ovakvu interpretaciju Osoba visoko na Pint vjerovatno de biti neko sa malo bliskih prijatelja, ko preferira iskrene i smislene razgovore nad ludim zabavama Ove osobe preferiraju interakcije jedan-na jedan umjesto grupnih interakcija Potreba za intimnodu Ovakve osobe pomno sluaju svoje prijatelje i raspravljaju o intimnim i linim temama, poput njihovih nada, vjerovanja i elja Ljude sa visokim Pint drugi procjenjuju kao iskrene, pune ljubavi, nedominntne i neusmjerene na sebe Potreba za intimnodu Vaan odnosi izmeu Pint i opte dobrobiti Longitudinalne studije na mukarcima (Mcadams i Vaillant, 1982) pokazuju da visok potreba za intimnodu kod mukaraca znaajno pozitivno korelira sa dobrom optom prilagodbom (imanjem zadovoljavajudeg poslovnog i porodinog ivota, dobri mehanizmi suoavanja sa stresom, izostanak problema sa alkoholom isl) Maslow-ljeva humanistika teorija Humanistika teorija moe se nazvati i teorijom samoaktualizcije Samoaktualizacija predstavlja konani cilj i to je najvaniji motiv koji ovjeka pokrede Da bi znali na koji nain se ovjek razvija moraju se prouavati zdravi pojedinci i linosti koje su u svom razvoju dosegnule visok stepen samoaktualizacije Maslow-ljeva humanistika teorija psihiki bolesni ljudi nisu samoaktualizirani ljudi i zato ne mogu biti obrazac za prouavanje ljudska priroda i razvoj trebaju se prouavati samo kroz samoaktalizaciju stanje samoaktualizacije - slino stanju apsolutnog mentalnog zdravlja, stanje nirvane ili stanje kosmike svijesti put do samoaktualizacije vodi preko zadovoljenja odreenih potreba ili motiva Maslow-ljeva humanistika teorija Teorija potreba - temelj Maslowljeve teorije Samoaktualizacija je za vedinu ljudi jedan proces razvijanja prema tom stanju

 Vedina ljudi nikad ne doe u stanje samoaktualizacije niti joj se uspije pribliiti Bez uvaavanja ovjekove potrebe za samoaktualizacijom ovjek bi izgledao kao stvorenje koje samo izbjegava bol i neugodu, a u sebi nema nikakve vrline koje treba ostvarii Maslow-ljeva humanistika teorija Zdrave osobe prema Maslowu imaju sljededa obiljeja: 1. ovjek posjeduje svoju vlastitu prirodu - karakteristike cjelokupne ljudske vrste i svojstvene samo odreenom pojedincu 2. Zdrav i normalan razvoj se sastoji u aktulizaciji ove prirode i potencijala i taj rast je diktiran iznutra a ne izvana 3. Psihopatologiju uzrokuje uskradivanje, iskrivljavanje i frustracija ljudske prirode Maslow-ljeva humanistika teorija Prema ovom konceptu ljudska priroda je dobra ili neutralna, ne moe biti zla Prema mslowu, potrebe su hijerarhijski organizovane, i zadovoljenje potreba nieg reda preduslov je za zadovoljenje potreba vieg reda Samoaktualizacija se nalazi na samom vrhu tih potreba i podrazumijeva zadovoljenje svih potreba Maslow-ljeva humanistika teorija 1. Fizioloke potrebe Potrebe za hranom, vodom, kisikom, spavanjem, zatitom od ekstremnih temperatura, Potrebe za izluivanjem i potrebe za senzornom stimulacijom Nezadovoljavanje fiziolokih potreba dovodi do ugroenosti ili ekstremno, smrti organizma Maslow-ljeva humanistika teorija 2. Potrebe za sigurnodu Djeluju motivacijski u smjeru osiguranja stalnosti, reda, poretka, predvidive bududnosti Mogu biti uzdrmane nesigurnom okolinom koju predstavlja porodina atmosfera u kojoj dijete raste u vidu nesloge roditelja Finansijska sigurnost Ako nisu zadovoljene, hroninost takvog stanja moe voditi u psihoze i neuroze Maslow-ljeva humanistika teorija 3. Potrebe za ljubavlju i pripadanjem - ciljevi su grupe i organizacije ,

 Pripadanje grupi moe zadovoljiti ove potrebe, Pojedinac u grupi nastoji da se afirmie i da bude voljen i prihvaden; Soijalna neprilagoenost je u velikoj mjeri uslovljena nemogudnodu pojedinca da zadovolji potrebe za pripadanjem; Takvi ljudi ne mogu prepoznati ljubav i ne znaju se ponaati u takvim situacijama; Izmeu zdravog ivota u odrasloj dobi i ljubavlju ispunjenog djetinjstva i mladosti postoji visoka korelacija Maslow-ljeva humanistika teorija 4. Potrebe za samopotovanjem Spadaju u dvije grupe: 1. Potrebe za potivanjem od strane drugih 2. Potrebe za samopotovanjem Samopotovanje - potreba da pojedinac sebe doivljava kao stabilnog, jakog, kompetentnog uspjenog i slobodnog Potivanje od strane drugih - potrebe a panjom od strane drugih, reputacija, status, priznanja, odlikovanja, potreba da nam se drugi dive i da nas cijene Najbolje zadovojene potrebe ovog reda su one zasluene vlastitim radom Maslow-ljeva humanistika teorija 5. Potrebe za samoaktualizacijom Samoaktualizirana linost je ona linost koja je postala sve to moe biti Nikada ne znamo kakve su mogudnosti i potencijali ljudi, ne znamo da li je neka osoba postigla samoaktualizaciju ili ne Potpunu samoaktualizaciju postie samo mali broj ljudi Maslow-ljeva humanistika teorija Potrebe iz viih razina u hijerarhiji mogu se pojaviti tek onda kada su zadovoljene potrebe nieg reda to su neke potrebe na nioj razini, to su one slinije kod ljudi Ljudi se sve vie razlikuju prema potrebama koje se nalaze vie u hijerarhiji Potrebe koje su vie u hijerarhiji su vie ljudske potrebe, a manje karakteristine za ivotinjsku vrstu

 Potreba za intimnodu Pint je povezana sa razliitim personalnim pogodnostima i dobrim ivotnim ishodima i za mukarce i za ene kod ena, pInt je povezana sa sredom i zadovoljstvom ivotom pInt je povezana i sa manje napetosti u ivotu istraivanja pokazuju da postoji konzistentna spolna razlika u potrebi za intimnodu - ene imaju u prosjeku, vedu potrebu od mukaraca (McAdams, 1990) Maslow-ljeva humanistika teorija Maslow je smatrao da postoji vie razloga koji dobro objanjavaju zato samo mali broj ljudi postie samoaktualizaciju: 1. Vedina ljudi ne zna kakve su im mogudnosti i potencijali 2. Drutvena okolina je esta prepreka samoaktualizaciji - predrsude i sterotipi - npr.mukarci i ene 3. Mnoge potrebe iz niih razina u nekim drutvima nisu ili ne mogu biti zadovoljene Prema Maslowu drutvo je najeda prepreka samoaktualizaciji Maslow-ljeva humanistika teorija Karakteristike samoaktualiziranih pojedinaca: D potrebe zadovoljene Efikasna percepcija realnosti - opdenita sposobnost da se ljudi procjenjuju ispravno i djelotvorno Prihvadanje sebe, drugih i prirode Spontanost, jednostavnost i prirodnost Usmjerenost na probleme Potreba za samodom i privatnodu Nezavisnost od kulture i okoline u kojoj ive Maslow-ljeva humanistika teorija Karakteristike samoaktualiziranih pojedinaca: Stalna svjeina primjedivanja Okeanski osjedaji

 AGRESIVNOST Agresivno ponaanje - namjerno ponaanje kojem je cilj nanoenje fizike ili psihike boli Ne smije ga se mijeati sa asertivnodu i zalaganjem ljudi za svoja vlastita prava i ciljeve ili sa enama koje su otvorene u izraavanju svojih osjedaja i simpatija, posebno prema mukarcima Postupak agresije moe biti fiziki i verbalni AGRESIVNOST Presudna stvar u agresivnosti je namjera Neprijateljska agresija - agresivni postupci koji proizlaze iz osjedaja ljutnje i usmjereni su na nanoenje boli Instrumentalna agresija - agresija koja je sredstvo za postizanje nekog drugog cilja, a ne nanoenje boli AGRESIVNOST Thomas Hobbes (Leviatan, 1651) - zauzeo stav da su ljudska bida po svojoj prirodi ivotinje te da drutvo jedino nametanjem zakona i reda moe obuzdati prirrodni instikt prema agresiji Russo - koncept plemenitog divljaka (1762) - ljudska bida su prema svom prirodnom stanju plemenita a restriktino drutvo ih prisiljava da postanu nepriateljski nastrojena i agresivna AGRESIVNOST Freud - eros i thanatos - sublimacija jedini nain da se thanatos ispolji na drutveno prihvatljiv nain Hidraulika teorija - neizraene emocije se nakupljaju i stvaraju pritisak te se moraju osloboditi da bi se taj pritisak smanjio AGRESIVNOST ak i kod ivotinja socijalna situacija igra vanu ulogu u vjerovatnosti ispoljavanja agresivnog ponaanja Kod ljudi ta je situacija jo kompleksnija Ljudska bida imaju uroenu sklonost prema reagovanju na provoktivne podraaje odreene vrste udaranjem napadaa Kod ljudske vrste uroeni obrasci ponaanja su iznimno prilagodljivi i promjenjivi AGRESIVNOST Postoje jasni primjeri situacijskih i socijalnih dogaaja koji mogu izazvati agresivno ponaanje, ali isti ti faktori ga mogu i mijenjati

 Agresivne reakcije je mogude mijenjati Serotonin - hemijska tvar u organizmu koja moe inhibirati agresivne impulse istraivanja pokazuju da nasilni kriminalci imju vrlo nisku razinu prirodno stvorenog serotonina Testosteron - hormon povezan sa pojaanom agresivnodu AGRESIVNOST Studije potvruju da povedanje razine testosterona povedava agresivnost kod ivotinja Isti nalazi su dobijeni i kod ljudi Prirodna razina testosterona je znatno via kod ljudi osuenih za nasilne zloine nego kod onih koji su osueni za nenasilne zloine Zatvorenici sa viom razinom testosterona vie kre zatvorska pravila i ede izazivaju i uestvuju u sukobima Spolne razlike Da li su mukarci agresivniji od ena? Spolne razlike Djeaci jesu agresivniji od djevojica Djeaci su skloniji otvorenoj agresiji nego djevojice Djevojice su sklonije izraavati svoje agresivne impulse prikrivenije - ogovaranjem, klevetanjem, irenjem traeva isl. U uobiajenim okolnostima mukarci su znatno agresivniji od ena, ali razlike postaju znatno manje kada se i jedne i druge stvarno izazove Spolne razlike U situacijama iz svakodnevnog ivota, mukarci se ponaaju znatno agresivnije nego ene ali kad se ljude izloi frustraciji ili uvredi, ene de reagovati identino agresivno kao i mukarci Mukarci su skloniji protumaiti dvosmislenu situaciju kao izazov nego ene, i skloniji su reagovati agresivno u onome to bismo nazvali svakodnevnom situacijom Spolne razlike ene se obino i krivno procesira zbog imovinskih a ne nasilnih prekraja ene su znatno manje sklone agresivnom ponaanju u neizazovnim situacijama nego mukarci

 Kada ene izvravaju djela otvorene agresije sklonije su se zbog toga osjedati anksiozno i krivima nego mukarci Spolne razlike u agresivnosti nadilaze kulturalne Agresivnost i alkohol Alkohol moe djelovati kao socijalni poticaj tako to smanjuje nae inhibicije za ponaanja na koja drutvo pozitivno ne gleda, ukljuujudi i agresivne postupke Poznata je povezanost izmeu konzumiranja alkoholnih pida i agresivnog ponaanja Ova povezanost postoji i kod pojedinaca koji niim nisu izazvani i koji se inae ne ponaaju na agresivan nain Agresivnost i alkohol Porodino nasilje je najede povezano sa zloupotrebom alkohola Alkohol smanjuje socijalne inhibicije Alkohol ometa kognitivnu obradu podataka Dvosmislene situacije koje mukarci mogu protumaiti kao prijetnju naroito su tako skloni protumaiti u alkoholisanom stanju Statistike pokazuju da 75% pojedinaca uhapenih zbog napada, ubistava i drugih zloina bilo je prema zakonskim kriterijima pijano u vrijeme hapenja Socijalne situacije i agresivnost Agresija moe biti uzrokovana i neugodnim socijalnim situacijama Neugodan, doivljaj frustracije esto je uzrokom agresije Doivljaj frustracije moe povedati vjerovatnodu agresivnog ponaanja Frustracijska teorija agresije Socijalne situacije i agresivnost Nekoliko faktora moe pojaati frustraciju i povedati vjerovatnodu pojave agresije: Blizina cilja ili objekta elje - to je cilj blie to je oekivanje zadovoljenja koje je sprijeeno vede - to je oekivanje vede i agresija je vjerovatnija Agresija se povedava kada je frustracija neoekivana - npr. guva u saobradaju koju nismo oekivali Frustracija ne proizvodi uvijek agresiju Agresivni znakovi

 Agresivni znak - predmet koji je povezan sa agresivnom reakcijom i ija prisutnost moe povedati vjerovatnost javljanja agresije Pojedinci kod kojih je ljutnja izazvana u prisustvu oruja u eksperimentima su zadavali jae elektrookove nego pojedinci u nenasilnom okruenju Oruje ubija Agresivni znakovi Korelacijska istraivanja pokazuju visoku povezanost izmeu visokih stopa ubistava i dostupnosti oruja Vaan faktor je i prisustvo drugih ljudi koji se ponaaju agresivno Ovo je posebno sluaj kod djece Djeca oponaanjem vrnjaka i odraslih ue rjeavati sukobe agresivno posebno u situacijama kada je agresivnost nagraena Agresivni sportovi Agresivni znakovi Verbalno i fiziko zlostavljanje djece zatvoreni transgeneracijski krug Kada djeca doive agresivne postupke svojih roditelja, ue da je to ispravan nain socijaliziranja vlastite djece Agresivnost moe imati snanu uroenu komponentu i ne moe se sve pripisati faktorima okoline - temperament djeteta Mediji i agresivnost Televizija igra vanu ulogu u socijalizaciji djece Prosjeno dijete gleda TV 3 do 4 sata dnevno Istraivanja pokazuju da 58% svih televizijskih sadraja ukljuuje nasilje 78% ne sadri ni trunku nikakvog kajanja, kritike ili kazne za poinjeno nasilje

Oko 40% likova izvoaa agresivnog pnaanja prikazani su kao likovi dopadljivi djeci Mediji i agresivnost Djeca koja vide vedu koliinu nasilja na tv-u iskazuju vedi stepen nasilja u tinejderskim godinama i odrasloj dobi Gledanje nasilnog programa na tv-u uzrokuje da djeca postanu nasilni tinejderi Mogude je i da agesivna djeca imaju uroenu sklonost ka uivanju u nasilju te da se takvo uivanje iskazuje i agresivnom ponaanju i gledanju nasilnih sadraja

 Mediji i agresivnost Mogude je i da gledanje nasilnog sadraja u medijima agresivnoj djeci daje odreenu vrstu dpzvole da ispolje agresivno ponaanje Ipak, djeca koja poetno nemaju agrsivnih impulsa ne ponaaju se nuno agresivno a da su izloena agresivnom sadraju Mediji i agresivnost Igranje nasilnih videoigrica povezano je sa agresivnim i delikventnim ponaanjem djece Uticaj nasilja u medijima na nasilno ponaanje se odraava i na odrasle ponovljeno izlaganje tekim ili neugodnim dogaajima moe imati otupljujudi uticaj na ovjeou osjetljivost na te dogaaje Mediji i agresivnost Gledanje televizijskog nasilja moe otupljeti reakcije ljudi kada se nknadno sretnu sa agresijom u svakodnevnom ivotu Desentibilizacija za nasilje Preko tv-a ljudi mogu dodi do zakljuka da je svijet jedno prilino neprijatelski nastrojeno mjesto Mediji i agresivnost Nasilje u medijima utie na agresivnost u svakodnevnom ivotu iz vie razloga: Gledanje agresije smanjuje inhibicije (ako moe on, mogu i ja) Kad ljudi vide na tv-u ljude koji se ponaaju agresivno, to im moe dati ideju kako da postupe u odreenim situacijama Gledanje agresije moe intenziirati osjedaje (blagu uzneirenost u izrazitu ljutnju) Gledanje velike koliine pokolja moe smanjiti osjedaj uasa zbog nasilja i suosjedanje sa rtvama, dovodedi do toga da nam je lake ivjeti sa nasiljem i ponaati se agresivno Ako esto gledanje tv-a dovodi do toga da svijet percipiramo kao nesigurno mjesto, bidemo spremniji ponaati se neprijateljski prema strancima na ulici Pornografija i agresija nad enama Pornografija se najede povezuje sa seksualnim oblikoma nasilja nad enama Socijalni scenariji - naini drutvenog ponaanja koja implicitno uimo iz nae kulture Ovo potvruju i rezultati istraivanja koji u SAD potvruju da 95% mukaraca i 97% ena smatra da mukarac ne treba prestati ako ena kae ne

 Pornografija i agresija nad enama U posljednje vrijeme drutvo je postalo slobodnije i tolerantnije prema pornografiji Da li gledanje pornografskih materijala moe povedati uestalost agresivnosti - nuno praviti razliku izmeu jednostavne i nasilne pornografije Nasilna pornografija - pornografski materijal koji sadri elemente nasilja prema enama Istraivnja pokazuju da izloenost nasilnoj pornografiji potie vede prihvdanje nasilja nad enama te je faktor povezan sa stvarnim agresivnim ponaanjem nad enama Kanjavanje i agresivnost Kanjavanje bilo kojeg ponaanja moe smanjiti njegovu uestalost Stroga kazna sama po sebi predstavlja oblik agresivnog postupka i na taj nain osobe koje kanjavaju zapravo modeliraju agresivno ponaanje i potiu kanjenog da ih oponaa Kod djece je ovo istina Djeca koja odrastaju sa agresivnim roditeljima sklonima kanjavanju, obino su sklona nasilju kada odrastu Kanjavanje i agresivnost Prijetnja blagom kaznom dovoljna da nevede djecu da pokuavaju opravdati ogranienje te da smanje privlanost zabranjenog postupka Kod odraslih slika znatno drugaija Kazneni sistem vedine kultra primjenjuje stroge kazne kao odmazdu ali i mjeru zastraivanja protiv nasilnih zloina U idealnim okolnostima kazna kao sredstvo zastraivanja moe biti vrlo uinkovita Kanjavanje i agresivnost Stroga kazna ne zastrauje protiv nasilnih zloina - npr.zemlje koje izglasavaju smrtnu kaznu nemaju manje ubistava po glavi stanovnika od onih koje nemaju smrtnu kaznu Amerike drave koje su ukinule smrtnu kaznu nisu imale porast stope ubistva koji su neki strunjaci predviali Dosljednost i izvjesnost kazne za nasilno ponaanje je znatno efektivnije sredstvo zastraivanja nego teina kazne Katarza i agresivnost Katarza - shvatanje da se agresivnim ponaanjem, gledanjem drugih kako se agresivno ponaaju ili matanjem o agresiji oslobaa nakupljena agresivna energija i umanjuje vjrovatnost daljnjeg agresivnog ponaanja

 Ovo shvatanje se proirilo na popularnu kulturu Postoje i nedvosmislni dokazi da potisnuti osjedaji mogu proizvesti bolest Katarza i agresivnost Ovo nuno ne znai da slijepo oslobaanje od agresivnih osjedaja zdravo ili korisno Teorija katarze je pogreno pojednostavljena na nain da mlade treba nauiti da ispolje svoju ljutnju Ustvovanje u agesivnim aktivnostima (npr.Sport) kao i njihovo gledanje povedava agresivno ponaanje Kada ljudi izvre agresivni postupak, takav postupak povedava vjerovatnodu agresivnog ponaanja u bududnosti Katarza i agresivnost Vedina dokaza ne potvruje pretpostavke o katarzi Kada nas neko naljuti, oslobaanje neprijateljstva prema toj osobi oslobaa napetost i dovodi do toga da se osjedamo bolje Osjedati se bolje ne smije se izjednaavati sa smanjenjem neprijateljskg raspoloenja Ispoljavanje agresije prvi put moe smanjiti inhibicije prema ponavljanju takvih postupaka, tako da agresija postaje dozvoljena te dolazi do toga da je lake ponovo izvesti takve napade Katarza i agresivnost Kada jedna osoba nanese tetu drugoj, to pokrede spoznajne procese usmjerene n opravdanje tog okrutnog ina Kada povrijedimo osobu doivljavamo kognitivnu disonancu Kada je osoba jednom uspjela rijeiti kognitivnu disonancu podcjenjujudi drugu osobu, bide joj lake povrijediti je i u bududnosti Ljudi, kada ih se naljuti esto preburno reaguju Ako postoji velika nepodudarnost izmeu onoga to nam je osoba uinila i jaine nae osvete moramo opravdati tu nepodudarnost omaloaavajudi objekat svog bijesa Katarza i agresivnost injenica je da narod u ratu: Slabi inhibicije stanovnitva prema agresiji Dovodi do oponaanja agresije ini agresivne reakcije prihvatljivima

 Otupljuje osjedaj uasa zbog okrutnosti i razaranja, smanjujudi suosjedanje sa rtvama Katarza i agresivnost Kada su dvije nacije zaradene, rijetko se dogaa da pripadnici pobjednike nacije osjedaju saaljenje nad gubitnicima i nedunim rtvama Ratovanje ini populaciju, ak i one pripadnike koji nisu nasilni sklonijima injenju agresivnijh kaznenih djela U poreenju sa slinim narodima koji ostaju u miru, drave koje su ratovale pokazuju znatno povienu stopu ubistava i godinama nakon rata ta trebamo initi sa vlastitom ljutnjom? Potiskivanje snanih osjedanja moe dovesti do fizike bolesti Mogude je kontrolisati vlastitu ljutnju aktivnim doputanjem da se ona istroi Aktivno doputanje - odnosi se na primjenu jednostavnih sredstava kao to su brojanje do 10 prije nego to se odgovori na napad, duboko disanje i zaokupljanje nekom aktivnodu u vidu rekreacije, ili ak injenje dobrog djela dobri su naini aktivnog troenja ljutnje ta trebamo initi sa vlastitom ljutnjom? Ljudi nekad trebaju ispoljiti svoju ljutnju kako bi stekli bolji uvid u sebe i u dinamiku odnosa sa srugim ljudima Ljutnja se mora ispoljiti na nenasilan i primjeren nain

To se ini iznoenjem jasnih, smirenih i jednostavnih argumenata i izjava u kojima iskazujete da osjedate ljutnju i precizno opisujete ime je ona uzazvana, bez osuivanja, i ta je tano druga osoba uinila da je izazvala takve osjedaje ta trebamo initi sa vlastitom ljutnjom? Takva izjava slui oslobaanju od napetosti kako bi se i ljutita osoba bolje osjedala Istovremeno, kako objektu ljutnje nije naneseno nikakvo zlo, takva reakcija NE pokrede spoznajne procese koji bi nas naveli na poniavanje i ismijavanje druge osobe ta trebamo initi sa vlastitom ljutnjom? Iako je najbolje otkriti svoju ljutnju onome ko je izazvao, moemo se osjedati bolje i ako je podijelimo sa tredom osobom Kada doivljavamo emocionalni stres pomae kada ga otkrivamo drugoj osobi Oni koji su potaknuti otkriti detalje dogaaja i vlastite osjedaje u vrijeme kada su poivjeli dogaaj, osjedaju se zdravijima i doivljavaju manje boli Stavovi i predrasude

 Stav trajno vrednovanje ljudi, objekata ii ideja Izjednaavaju se sa vrednovanjem jer predstavljaju skup pozitivnih ili negativnih reakcija na objekt stava Komponente stavova: Kognitivna ili saznajna Konativna ili ponaajna Emocionalna komponenta Ne nastaju svi stavovi na isti nain Emocionalno i saznajno zasnovani stavovi Stavovi i predrasude Neke teorije zastupaju miljenje da je porijeklo stavova nasljedno Uloga temperamenta Studije monozigotnih blizanaca Iako naslijee ima svoju ulogu u nastanku stavova, okolina presudno djeluje na njihovo formiranje i odravanje Stavovi i predrasude Karakteristike emocionalno zasnovanih stavova: Nisu rezultat racionanog razmatranja problema Njima ne upravlja logika informacije ih ne mijenjaju Napadom na emocionalne stavove napada se sistem vrijednosti pojedinca Stavovi i predrasude Mijenjanje stavova je esto pod utjecajem uvjeravajude poruke (npr.reklama) Pri tome je vano: Ko govori ta kae Kome govori Centralni i periferni put za fomiranje stavova Uloga inteligencije i intelektualne radoznalosti u mijenjanj stavova

 Stavovi i predrasude Mod reklame Subliminalne i poruke koje svjesno primamo Uvrdivanje stavova Odupiranje socijalnom pritisku - vrnjaka Predrasude Svaka socijalna grupa moe biti predmetom predrasuda Rasni i etniki identitet u centru je predrasudnih stavova Spol, seksualna orijentacija, ovjekov zgled ili tjelesno stanje takoer mogu izazvati predrasude Prekomjerna teina, nesposobnost, oboljenja (HIV infekcje )uzrokuju nepravedan tretman od strane drugih Stereotipi ludi matematiar i glupi sporta Predrasude Predrasude su opasne prerastaju u mrnju, agresivnost, pa ak i genocid Dovodi do toga da osobe koje su predmetom predrasuda doivljavaju izmjene na personalnom planu Predrasuda- negativan stav prema lanovima jedne grupe koji se bazira iskljuivo na lanstvu pojedinca u toj grupi Stereotip - generalizacija o grupi ljudi kojom se istovjetne osobine pripisuju gotovo svim lanovima te grupe, neovisno o stvarnim varijacijama izmeu lanova Predrasude i samopotovanje Tretman drugih prema nama je presudan za to kako se ponaamo i ta postajemo Neminovna posljedica predrasuda je snienje samopotovanja Afroamerika djeca Spolne predrasude eksperiment sa uspjenom enom i mukarcem fiziarem Uzrok predrasuda Darwinistika teorija predrasuda Vano uenje sadraj predrasude se mora nauiti

 Uloga socijalne okoline- u djetinjstvu roditelji Eksperiment blue eyes and brown eyes boys Socijalna kategorizacija prvi korak u nastanku predrasuda Pristrasnost prema vlastitoj grupi Iluzorna korelacija Uzrok predrasuda Krajnja atribucijska pogreka (npr. Jevreji) Prijetnja stereotipom (npr.Crnci) Samoispunjavajude proroanstvo Uloga resursa (II svjetski rat) Normantivna pravila drutvo u kojem ivimo Moderne predrasude Smanjenje predrasuda Ponovljeni kontakt sa lanovima vanjske grupe Rad na aktivnosti gdje: postoje zajedniki ciljevi Neformalno okruenje Vjerovanje da je lan vanjske grupe tipian lan svoje grupe Zajedniki status Meusobna ovisnost Izvorna elja za pomaganjem ljudskom rodu Duboke veze sa malim brojem pojedinaca Sklonost demokratiji Sposobnost strogog razlikovanja sredstava i ciljevva - vie uivaju u radu nego u njegovim plodovima Smisao za filozofski humor Stvaralatvo

 Odolijevanje kulturi