Dr.

ScnahidHa|iIovi
PRVOPIS BOSANSKOGA JEZIK Z OSNOVE I SREDNJE SKOLE
5crdi1Halilci
PRAVOPIS
BOSANSKOGA
JEZIKA
OSXO\XESREXIEKOLE
Zenica, 20.
SADRAJ
l. UVOD + = = o o o o o o o = o o o = = a
ll. PRAVOPISNA PRAVI LA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
I APOSTROF . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7
9
I l
2. CRTA o . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Il
3. CRTICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 6
4 . D V OTA

K . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . I 8
5. GEMI NACIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 1
6. GLAS H . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
7. GLAS J . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
8. GLASOVI I = . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
9. GLASOVI DZI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
1 0. GUBLJENJE SUGLASNIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
|I JEDNA

ENJE SUGLASNIKA PO MJESTU TVORBE

36
38
1 2. JEDNA

ENJE SUGLASNIKA PO ZVU

NOSTI . . . . . 39
1 3. KOSA CRTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 1
1 4. NAVODNI CI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
1 5. PISANJE RIJE

I STRANOGA PORIJEKLA o . . . . . . . 46
1 6. PISMO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
1 7. POLUNAVODNI CI o . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57
1 8. PRAVI LA O ALTERACIJI IE/EE/I . . . . . . . . . . . . . 57
1 9. PRAVOPISNI ZNACI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . o 66
20. PROMJENA L U O = . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
2 1 . RASTAVLJANJE RIJE

I NA KRAJU RETKA . . . . . . 68
22. SASTAVLJENO l RASTAVLJENO PI SANJE RIJE

I . 70
23. SKRA

ENICE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 1
24. TA

KA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98
25. TA

KA-ZAREZ = = o o . = = = . . = . . 1 02
26. TRI TA

KE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 03
27. UPITNIK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 04
28. UZVI

NI K . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . l 06
29. VELIKO l MALO SLOVO . . = . = = o . . o 1 08
30. ZAGRADE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 28
3 1 . ZAREZ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13 1
32. ZNACI PORIJEKLA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 47
33. ZNACI ZA BI LJEKE = . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 48
34. ZNACI ZA DUINU . . . . . . . . o . . . . . . . o o 1 49
35. ZNACI ZA NAGLASKE . . . . . . . . . . . . . . o o 1 50
36. ZVJEZDICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 50
I I I . RJE

NI K . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 53
IV RJEENJA ZADATAKA I VJEBI . . . . . o o o o . 2 1 1
. \NL
uB o sni i H erceg oi ni odavno se osea potreba Xkolskim pravopisnim
prrnikom. Sedamdesetih i osamdesetih godina Z stoljea toj je potrebi
udovolavao Markovi-Ajanovi-Dikliev pravopisni prirunik
srskohratskoga jeika. Spomenuti je prrnik do 1991. doiio osamnaest
ianja ..
Poetkom deedesetih godina prestao je postojati standardni
srskohratski jezik, a umjesto njeg danas imamo etir posebna standardna
jezika: bosanski, hrvatski, srski i crnogorski. Poslie stoljea i po manje -
vie zajednike norme, krajem Zstoljea etir junoslavenska naroda -
Bonjaci, Hrati, Srbi i Crogorci- kreu zasebnim puteima izgradnje
samosojnih standardnih jezika.
Od zajednike pravo pisne nore (one iz pravo pisa Matice hratske i
Matice srske, 1960. god.) odustali su najprje Zagreb i Beograd pojavili su
se pravopisi hratskoga, potom pravopisi srskoga jezika. Godine 1996.
objavljen je i Provopis/osonskogojeziko.To je obimnia knjiga, pisana
najprje za jezike strnjake.
Oaj je kolski pravopisni prrnik zapravo satak Pravopisa
bosanskoga jezika. Odatle su gotovo u cielosti preuzeta pravopisna pravila;
medutim, iako se oslanja na izdanje iz 1996, ovaj prrnik donosi dorade,
dopune i pojednostavljenja pravopisnih normi bosanskoga jezika. Drgo
izdanje Provopiso/osonskogojezikobit e usklaeno sa ovim kolskim
prrnikom.
Oa je knjiga sojim obimom i sadrinom ponajprje namijenjena
kolama, ona predstavlja prrnik za uenike i nastavnike osnovnih i
srednjih Jkola, ali bi mogla udovoljiti potrebama i ire kulture javnosti.
ueli da se korsnicima pomogne pr usvajanju pravopisnih pravila,
nastojali smo postii jasnost i preglednost. Grada u ovome prrniku
izloena je stoga na poseban nain: pojedine se cjeline niu abecedno (od
opostro]o do zvjezdice) zato e se i bez korienja sodrojo lahko
pronalaziti ono to je potrebno; saka zaokrna cjelina sadri tr dijela -
prvo dolazi osnovni tekst s pravilima i prmjerma, potom uokiren satak
teksta i, najzad, na margini su istaknute najbitnie pojedinosti. Na marini i
sami moete dopisivati prmjedbe i pitanja. Tekst prate zadaci i vjebe, a na
1

i
kraju knjige nalaze. se reenja zadataka i vjebi. Rjeniki dio sad
abecedno nanizane prmjere iz pravopisnih pravila, a uz svaki prmjer t
Rjeniku stoji broj pravopisnog pravila u kome se taj prmjer navodi.
Nadamo se da e ova knjiga doprnieti unapreivanju i stabiliziranju
pravopisne nore bosanskoga jezika. Ta e se naa nadanja ostarti ako
ovaj kolski pravopis uistinu postane prirunik,tj. ako esto bude priruci
uenicima, nastavnicima i svima koji ele njegovati soju pismenost i uope
jeziku ku/tur.
Sarajeo, 18. 4. 1999. Autor
zdrugoizdonje
Ovaj pravopisni prrnik dobro je prhvaen od irokog krga
korsnika, najprje od uenika osnovnih i srednjih kola u BiH. ldava je za
kratko vrjeme iscrio zalihe prog izdanja; stoga se odluio i za drgo,
nepromijenjeno izdanje, kako bi do knjige mogli doi si kojima je potrebna.
Sarajeo, 14.januara 2004. Autor
.FVOFSNAFVA
l. APOSTROF
1 . Apostrof se stavlja umjesto izostavljenoga dijel a rijei i l i broj a.
Nj ime se oznauje da takvi likovi nisu uobiajeni u standardnome jeziku:
( l ) Je /'ti tvrdo, Ibro. bez dueka? /( ... ) jesu J 'teke tahte javorove?
(2) Je/' Saraj'vo gdje je nekad bilo? - (3) Malehno je zro bise
rovo, al' ga nose gospoe na vratu.- (4)Roena je 27. X '95.
2. Apostrof se ne pie na kraj u km jega infinitiva i glagol skoga pri
loga sadanjeg (u poslovicama i sl . ), iako takvi l i kovi nisu prihvaeni u
standardnome jeziku:
( l ) S hromim putuju mora se posrnut. -(2) Vrelo gvoe kovat tre
ba. -(3) Treba rodit pa ime nadjet.-(4) Vala bacit udicu, pa uhva
tit ribicu.
3. Apostrof se ne pie na kraj u kjeg infnitiva u sastavu ftura 1:
ieznu t e, pisat e, propast e. Takoder se ne stavlja apostrof u rijei kao
niti u glagolskom prodjevu radnom. Kji oblici (osim u futuru prvom) do
puteni su samo u knj ievnoumjetnikom stil u.
4. Ako je u standardnome jeziku neka rije prihvaena i u kraem i
u duem liku, a upotrijebi se krai l i k, apostrof se ne pie: k (ka), kad (ka
da), mladog (mladoga), onom (onome), svukud (svukuda).
2. CRTA
5. Kao pravopisni znak u uem smislu crta moe upuivati na to da
tekst koji sl ijedi sadri objanjenje ili zakljuak prethodnog teksta; moe
se upotrijebiti za oznaavanje pauze, a moe se pisati i ispred jedinica u
nabrajanju te onih koje elimo naroito istai, kao i ispred teksta koji se na
vodi. Crte slue i za odjeljivanje umetnutih dijelova reenice. Dakle, crta
moe biti u ulozi zareza, dvotake, trij u taaka, navodnika, kao i znakova
ponavljanja, a dvije crte u ulozi zareza i l i zagrada. Ako se crta ne moe na
pisati na kraju reda, stavlja se na poetku sljedeeg.
6. Crta u slubi pravopisnog znaka u uem smislu uvijek ima bjel i
ne (razmake) s obje strane; dakle, odmaknuta je od rijei, broj ki , simbola.
(Time se u kucanome tekstu j asno razlikuje od crtice, koja se obino kuca
istim znakom, ali nema razmaka ni s jedne strane.)
Crta u slubi pravopisnoga znaka u irem smislu takoder bi trebalo
da ima bjeline s obje strane (tzv. odmaknuta crta). Jedino je izmedu broje-
1,1:l|1l1T:?1t1111
|!1:l1'j11j?:'11|'|1j\|
!1|1!'|\a11t|l't?,t|l1
:?1?,|?11:|a:'j?1?|
|?1
l l
1j?T1t|l1T111j?|jaj?-
T1aT?lal?1|j?'1?
1j?T1t|l1T1,1\1!aj?
:?1a1,1a!11?]1!1|?
!|T1
t|l1T:?.
1j11j?'jaj?1\11111
j11j?1j?,
j1'|j?11,1a!1!T?
a11ja1|j?|11l?\:l1
1 2
va poeljno primaknuti crtu. (Primaknuta crta u tiskanome tekstu razliku
je se od crtice po dui ni : crtica je kraa.)
Npr.: put Sarajevo - Banja Luka; put Sarajevo - Gorade; ahov
ski susret Novo Sarajevo - Stari Grad. Al i : Zija Dizdarevi
(19161942).
7. Dvjema crtama odjeljuju se umetnuti dijelovi reenice (rijei, iz
razi, pa i cijele reenice). Umetnuti dijelovi predstavljaju manje i l i vie sa
mostalne jedinice, tj . nisu u izravnoj vezi s reenicom u kojoj se nalaze.
Dvije cre (kao dvostruki pravopisni znak) imaju ulogu dvostrukoga zareza
i l i zagrada, s tim to su crte izraajnie, a osobito su podesne u reenicama
u koji ma ima vie zareza: bez nj ih bi moglo biti dvoj be koj i je od dijelova
omeenih zarezima naknadno dodat i l i umetnut:
(l) Ja ne znam kako izgledaju hurie, rajske lepotice - trebalo bi ih
vidjeti-ali na ovom svietu su primlene Saraj ke kao lepotice. (M.
Nerkesi, U pohvalu liepog grada Sarajeva) - (2) Tokom XVI i XJ
stolea u tada najveim gradovima i centrima Bosne i Srbije - kao
to su Sarajevo, Pritina, Novi Pazar, Foa, Mostar Uice, Beog
rad, Ni, Banja Luka i drugi - osnovano je vie orientalnih bi htio
teka, vakufkih i privatnih. (K. Dobraa, Uvod - u: Katalog arps
kih, turskih i periskih rukopisa, l
8. Crtom se, kao i zarezom i dvotakom, odjelj uje dio reenice koj i
sadri naknadno obj anjenje, a formalna veza sa prethodnim dijelom nije
pokazana izriito:
( l ) U tim prilikama nastao je Duvanjski arzuhal - svojevrsna mol
ba na bosanskom jeziku, iji je autor do sada bio nepoznat. (A. Isa
kovi, Biserje) - (2) U njemu ovjeku izgleda da poivjeli moe
dugo - na hiladu mjesta u Sarajevu teku esme, vode ivota. (M.
Nerkesi, U pohvalu liepog grada Saraeva)
9. Crta obiljeava pauzu izmeu dijel a teksta koji joj prethodi i ono
ga koji sl ijedi. Njome se naroito naglaava odnos izmedu dvaju dijelova
teksta:
Sjeam se: jurili smo po vrajevima za konjima, preko trave i ka
menja, kroz djeie razigrane prostore, zaboravlajui otii pet pu
ta na dan u damiju i -poslie su oeve batine bile svretak rados
ti. (Z. Dizdarevi, Majka)
1 0. Crta oznaava pauzu izmedu dijela teksta u kome se neto
nabraja i dijel a u kojemu sl ijedi saeto objanjenje:
( l ) Ta nepotrebna, neobino tetna distanca od matice, od vrela, od
kriena, od izvorih fori, taj bieg od vlastitoga bia, taj samoubi-
/aki pohod u samozaborav ta mimikria, to nekritiko poimanje
tueg, to snishodiivo prihvatanje neieg ko boleg samo zato to ni
je moje, ta tragikomina raspoluenost izmeu onoga to jesam i ono
ga to drgi hoe da sam, taj neprirodno golemi ja izmeu jezike
aktivnosti nae i generacie ve naih oeva i majki - nie li to, ipak,
izbor samih Bo.naka? (S. Hali lovi, Bosanski jezik) - (2) Putopisac,
krikaturist, scenarist, novinar, urednik -sve to bio je luko Dumhur.
ll. Crta moe doi ispred jedinica u nabrajanju:
( l ) U svojoj etnogenezi bosanski Slaveni, kasnie Bonjaci ili Bosan
ski Muslimani, kao sredinji junoslavenski narod, vrlo malo su se
mieali sa drugim nardima, to nie sluaj sa okolnim Junim Sla
venima. u ioj je etnogenezi udio neslavenskog elementa prilino
znaajan - na istoku Grk, Albanaca, Cincara, Rumuna i drugih, a
na zapadu Nijemaca, ita/iana, Maara,

eha itd. (M. I mamovi,

Historia Bonjak) - (2) Kod kue ne vraaju maeve u koric-za
pojilo, za ispau, za priek pogled, za runu rie. (D. Sui, Uhode)
1 2. I z razloga jasnoe crta se obino stavlja i spred pred i kata koji je
razliitim reeninim lanovima isuvie udaljen od subjekta:
Bosanski kralevi, da se ulaskaju velikaima, po primjeru - dielili
su im razne naslove. (S. Baagi, Kratka uputa u prolost Bosne i
Hercegovine 11463-1850!
+
13. Crtom se oznaava pauza i u saetim iskazima, poslovicama,
kao i u reenicama bez veznika:
( l ) Mladost - ludost. - (2) Manje znao - manje i patio. (3) Beg ja,
beg ti - ko e vodu nositi. - (4)RRisto kova, ili kova Risto -jed
no te isto. (M. K. Ljubuak, Narodno blago)
1 4. Crtom se odvaja i istie dio iskaza koji sadri neto suprotno i l i
neoekivano:
( l ) Sa svakim zamahom zalepra rukav od koule, biel - na crnoj
ruci Halimainoj, odu gore s lopatom i njegove oi, a gore je nebo
veernje, sivo, ponegdje nategao debeo oblak. (

. Sijari, Bihorci)
- (2) Mlad sa ovoga svieta odoh - a jedan biah u majke = . . (M.
Dizdar, Stari bosanski tektovi)
t||1:?,|?.
1j|:,|?1j?1|1|t1a11|1
j11ja,
j':,|?1,|?1 |\1|1a11-
|j?11]11:aj?\!1,
tj\11:?1?l111|1||1
|:||?,:a,|1|:l1|j1,
1j,|'1|!11ja11:j?1\1
|?\:|1j?11||:,11
1|a]|
1 3
t||1:?:l1'j1
1j,|||:||t11ja|??1|t1
a1al1|11|1T\1,
j|!T?a|??|t1\11
,||Tj?|1,
tj|!T?a1:|11,,11
11:|11|:'.,
1ja1|j1|1!|T1aTj?:|1
1111'\1j,
?j'!T?aa,|11]1]1
1|1|,|?|||j?|
1 4
1 5. Ako s e dijelovi teksta niu jedni ispod drugih, s nj ihove lijeve
strane moe se pisati crta (umjesto brojki, slova i dr. ):
Tamna boja zvuka (. gravisnost) osobina je slede6h naih glasova:
- vokala 0, h,
- sona nata P, m,
-pravih konsonanata p, k, b, g, )h.
1 6. Unutar odlomka crta se stavlja izmeu reenica kako bi se oz
nailo da veza izmeu reenice ispred crte i reenice iza crte nije toliko
slaba da bi se pi sanje nastavilo u novome retku:
l, konano, J ta je Grozdani n kikot? Lirski roman, novela, niz pjesa
ma u prozi, ekloga. pastoralna idila, balada? -Djelo koje ima pone
to od svih ovih oblika, reklo bi se, a ipak lirska romaneskna struktu
ra, ie su epizode cjeline koje mogu egzistirati i zasebno da ne
izgube od svoje stvarne vriednosti. (M. Rizvi, Iznad i ispod teksta)
1 7. Crta se stavlja izmeu reenica koje se navode jedna za drugom
kao nezavisni primjeri za neko pravilo:
( l ) Teren BiH u srednjem vieku veim dielom pripada zapadno-ro
kavskom nmjeiju, dok su dolina Drine i podruje istono od Neret
ve u sastavu istonotokavskog, a dolina Une i krajevi zapadno od
nje akavskog na(jeja. (D. Jahi, Jezik bosanskih Muslimana) -
(2) Preduvjet za bioloki, ekonomski i teritorialni oporavak Bo.
njaka jeste jac. 'anje sviesti i duha. (. Fil andra, Bonjaka politika
u X stoljecu)
18. Crtom se mogu odjelj ivati i naslovi, podnaslovi i sl. ukoliko se
navode jedan za drugim:
Knjiga sadri slededa poglavla: Uvod -Fonetika -Naglasak
MOJ/ologija - Sintaksa - Zakluak - Dodatak.
U toj ulozi dolazi i taka.
19. Crta se moe staviti ispred reenice koja je upravni govor kada
je tekst ustrojen kao razgovor. U tom sluaju navodnici izostaju:
Napokon je muselim prgovorio ( . . . )
- Brat, veli? Zatvoren? ( . . . ) - Zna li zato je zatvoren?
- Do.ao sam da pitam.
- Eto, ne zna ni zato je zatvoren. A dolazi da moli, bez obzira
ta je uinio.
- Nisam doao da molim.
- Hoe. li da ga optui?
- Neu.
-Moe li da navede svjedoka za njega i protiv njega? Da ukae
na druge krivce? lli sauesnike?
- Ne mogu.
-

ta onda hoe?
( M. Selimovi, Dervi i smrt)
20. Kada se u pripovijedanju uz upravni govor nadu i pieve rijei,
upotrebljava se crta (ili zarez). Pieve rijei koj e sl ijede za upravnim gov
orom odvaj aj u se crtom i l i zarezom (ukoliko je upravni govor medu navod
nicima), odnosno isklj uivo crtom (ukoliko su navodnici zamijenjeni
crtom). Ispred cre (koja odjeljuje pieve rijei od upravnoga govora)
mogu se staviti upitnik i l i uzvinik, ali ne i taka, jer se prva pieva rije
pie malim slovom (osim ako se sama po sebi ne pie velikim poetnim
slovom):
-

ta hou? - rekao sam, udei se sam sebi i znajui da nie dobro

to to govorim. ( . . . )
- Riei su ti teke - rekao je isto onako miro, samo su mu se
suzili kapci na tekim oima.
( M. Selimovi, Dervi i smrt)
21 . Dvjema crtama prekida se upravni govor u koj i su umetnute
pieve rijei (ukoliko je upravni govor oznaen crtom, a ne navodnicima).
Ukoliko je upravni govor oznaen navodnicima, umetnute pi eve rijei
odvajaju se crtama (ili zarezima):
( l ) - Toje liepo - rugao mi se deferdar - ali nie pametno. (M.
Selimovi, Dervi i smrt) - (2) "U Kosari i Gorinu" - pie dr
Kasim Prohi - "ivotno i ludsko razmirje javla se u liku vjene
udnje za lubavlu kao apsolutnim identitetom. " - (3) "
t
ivot je,
meutim, usjek/ina " - nastavla filozof Prohi- "koja dieli sve to
je blisko i time vertikali tet udnje ini jo oitiim. "
22. Kao pravopisni znak u irem smislu crta se upotrebljava za
oznaavanje odnosa u znaenj u od - do. To se moe odnositi na vremen
ski razmak, koliinu, potom na prostoru udaljenost, pravac kretanja i sl . :
I) Hasan Kiki (1905-1942) za svoga kratkog ivota napisao je
obimna i znaajno djelo. - (2) Konj ivi 20-25 godina. - (3) Usta-
1j?T1t||1T1111j1ja
:?aT?|1a|?,|??||j?|
t||1:?,'?.
1j|!T?a|1j\
?!|1!T1\1j,
j|!T?a||j?:11;1?
!11|||j?|
:1j?||11T|:1||j??|
:11?:1?:||11?j
1 5
Otvoreno od
8 do 18

Osman - Azizov roman

Seid Vehab llhamija

1 6
nov/eno je da je u tom asu vozio 90-9 5 km na sat putem Sarajevo
- Tuzla. - (4)Ispalena je raketa zemla - zrak.
Biblioteka
Rad s korisnicima:
8-18 sati (od ponedjelka do petka)
10-14 sati (subotom i nedjelom)
23. Ako se ispred prvoga broja napie prijedlog od, onda izmedu
brojeva ne treba stavljati crtu, nego treba napisati prijedlog do: od 8 do 18
(a ne: od 8-18); Zia Dizdarevi ivio je od 1916. do 1942. godine (a ne:
od 1916-1942. godine).
24. Crta dolazi i izmedu pojedinih lanova u nizu, npr. pri
oznaavanju pravca kretanja:
( l ) U Zvorik moete putem Sarajevo - Olovo - Kladan j - V laseni
ca, ili putem Sarajevo - Soko/ac - Vlas enica. - (2) Voz je saobra
ao uskotranom prugom Zavidovii - Olovo - Han-Piesak.
25. Crta se stavlja izmedu dvaju i l i vie imena koja oznaavaju poj
move privremeno i l i trajno povezane u odnos (bilo to suprotstavljanje, bio
kakav savez i sl . ):
( l ) Natecanje ahista zavreno je susretom Bosna - Preporod. - (2)
Slomlen je trojni pakt Nemaka - Italia - Japan. - (3) Proitao
je Osman - Azizov roman (i l i : Proitao je roman Osmana -Aziza).
(Crta izmedu dvaju imena /nadimaka i sl./ omoguava da se obiljei
saradnitvo dvoj ice pisaca, jer se ne stavlja izmedu dvolan oga prezimena
ili prezimena i nadimka jednoga pisca: Proitao je knjige Nasihe Kapidi
-Hadi i Seida Vehaba Ilhamie.)
26. Crta se (poput dvotake) moe stavljati ako se broj kama iskazu
je odnos u znaenju prema: Utakmica je zavrena rezultatom 4-2 (tj. 4
prema 2).
3. CRTICA
27. Crtica kao pravopisni znak stavlja se izmedu sastavni h dijelova
rijei. Kad se u novi red prenosi dio koji se rastavlja crticom, ispred njeg
se pie crtica (tj . novi red poinje crticom).
28. Crtica se pie izmedu sastavnih dijelova polusloenice: bajram
-namaz, Zul-Karejn, Kotor- Varo, Gazi Husrev-beg, Husrev-begov, rei
sul-ulema, rok-muzika, sahat-kula, bosansko-njemako-engleski (rjenik).
29. Crtica se stavlja izmedu sastavnih dijelova izraza nastal i h vezi
vanjem rijei bl iskog i l i suprotnog znaenja: hou-neu, rekla-kazala,
gore-dole, kakav-takav. Tako se piu i dva broja kojima se oznaavaju pri
bline vrijednosti: dva-tri.
Ukoliko je barem jedan od dijelova ovakvih izraza dvolan, crtica
se ne stavlja, nego se pi e crta i l i se ne stavlja nijedan znak rastavljanja:
htio- ne htio /htio ne htio.
30. Crticom se u cjel inu povezuju dijelovi onomatopejskih rijei i
sl . : ho-ruk, kas-kas-kas, du-du-dum, klipa-klapa.
31. Izmedu samostal ni h imenikih veza (samostal ni h s obzirom i na
naglasak i na promjenu) ne pie se crtica: ena heroj, ena radnica.
32. Crtica se pie i spred dijela rijei koj i se eli naroito istaknuli,
ili se eli posebno obiljeiti odsutnost onoga to oznaava imenica: ne-bi
tak, ne-ja. Tako i: pseudo-Kinez i sl .
33. Crtica povezuje dva prezi mena enski h osoba: Nasiha
Kapidi-Hadi.
34. Crtica se ne pi e izmedu imena i nadimka mukih i enskih
osoba kao ni izmedu dvostrukih prezimena mukih osoba: Fadila
Odakovi
t
uta, Asim Ferhatovi Hase, Avdo Karabegovi Hasanbegov.
35. Crticom se povezuju dijelovi poput slova (simbola) i brojki :
DC-9; tako je i ako se slovo i l i brojka nalaze ispred cijele rijei : A-kolo, A
-vitamin, B-ulaz, C-klu, E-mol, 20-godinjica.
Ako je simbol i l i brojka : desne strane cijele rijei, crtica se ne
stavlja: vitamin A, Teatar 55, Renault 5 (reno 5).
Tako se crticom odvaj aju i nastavci iza brojke koj a se pie umjesto
rijei: 90-ih godina.
36. Crticom se vezuju obliki i tvorbeni nastavci uz sloene skrae
nice ije su jedinice napisane velikim poetnim slovima: u ANU BiH-u, od
CA-e, iz UNTCEF-a, iz
t
TP-a, od UNESCO-a, iz MUP-a, UNIS-ov.
Crticom sc takoder vezuje sloena skraenica uz drgi dio polus
loenice: TV-program.
37. Crtica se pi e pri rastavljanju rijei na glasove (-e-n-i-c-a),
morfeme (en-ic-a) i slogove (e-ni-ca).
38. Crtica se stavlja na kraj u retka kad se dio rijei prenosi u novi
redak (up. Rastavljanje riei na kraju retka) .
t|l|t1:?,|?.
1j,|||1:l1'j11ja1j?|11
\|1ja|?11,
j|!T?a:1:l11|1|
j?|11,1|a:'1?1|t1,
t}|!T?a1|j?'11,1j?
1|1||!|1!1,111T1l1,?j1,
1j|!T?a11:l|a\|,|?
!|T?11?1:\1:11,
?jtT?a:|11|1j\|'|
11:l11\1
Nasiha Kapidi-Hadi
Fadila Odakovl uta
Asim Ferhatovi Hase
A-vitamin; vitamin A
u ANUBiH-u, UNIS-ov
a,1'a:'1?1|t111||?1
,11j?t|lt1T
bajram- gore-
-namaz -dolje
1 7
11l1\1:?:l1|j1
1j|:,|?1l?\:l1aa'1!|
1j1j?j1,
j|:,|?1!1\'ja\1,
t}|:,|?1:1T1:l1'|
1'j?'11a\|1,'j?'a
|??|ta,
1j|:,|?1j?1''t1a1|1
j1ja,
?j':,|?11?1?'la|
|'j?',
lja!1?japrema
1 8
39. Crtica se stavlja izmeu brojki koje znae tekui raun i sl.:
. 1 0195-840-077-5023.
Uobiajeno je da se crticom odjeljuju i posljednje tri znamenke u
telefonskome broju: 4 1 -837, 210-578.
U|l|t1:?:l1'j1|!T?a:1:l1|1|j?|11,1'a:'1?|t?(sahat-kula; T-prgram); |!T?a
:1:l1| 1|j?'11 ,1j?1|| 11|1| '!|1!1(hou-neu, gore-dolje); |!T?a11ja,|?!|
T?1?:\|1:11(Nasiha Kapidi-Hadi); |!T?a?|11|1|1j| ' | 1:|11\1(A-viamin,
20-godinjica, 90-ih godina, iz MUP-a, MUP-ov).

/11:?1|1|'j?|,|?1:|a:'j?1?||?11\,1\|1ja|?m1a!,1:'j?1j?:|11:b|j1:?t|tt1.
4. DVOTA

KA
40. Kao pravopisni znak u uem smisl u dvotaka ukazuje da tekst
koj i slijedi sadri objanjenje i l i zaklj uak teksta koj i joj prethodi, a pie se
i ispred jedinica u nabrajanju, kao i ispred teksta koj i se navodi . Kao
pravopisni znak u irem smislu dvotaka se pie izmedu brojeva kojima se
iskazuje odnos.
a) Dvotaka i objanjenje teksta
41. Dvotaka se stavlj a ispred teksta koj i je u ulozi objanjenja
reeninog niza, reenice i l i dijela reenice:
( l ) Ta su upl an. ka sela liepa: kue grupisane, okreene, vonjaci
gusti, vode pitome, ludi mirni. (

. Sijari, Bihorci) - (2) Ono malo

magije to pokazah pred janjiarom, bilo je najbola putna isprava:
handia ne smjede nita da mi naplauje, trgovac je iz sujevjerja
stalno nastojao da mi udovoli, a Tale je bio spreman da me us lui
ne pitajui za p/adu. U. Sui, Kaimija) (3) ( . . . ) od mukih je
oiju hjeala: /ista da doe onome koji joj je zapisan, /kadifa
bijela i kap rose sabahske /na njegov dlan. (S. Kulenovi, Na pra
vi put sam ti, majko, iz i o) - ( 4) Muka poi, jo tee ne poi: /ako
poem - nagledah se jada, / ne poem li - neu vidjet ' dragu!
(Sadih almu nasred Atmej dana)
42. Dvotaka se stavlja ispred saetoga iskaza i li zakljuka koji je
u ulozi objanjenja prethodnog sadraja:
( l ) Nastupio je dakle odluan as: boj ili mi1 (E. Mu Iabdi, Zeleno
busenje)- (2) l ne imao ili ne umio: jednako je.
43. Dvotaka se takoer stavlja ispred poslovica, zagonetki, defni
cija, tvrdnj i i sl . koje su uklopljene u reenicu (samostalne reenice u ulozi
objanjenja mogu poeti velikim slovom):
crta.)
( l ) Ne kae se uzalud:
t
eni ti se mladu rano je, a staru kasno je. -
(2)Pogodite: U gorici na jednoj noici. - (3) Mati moja: /Stablika
krhka u saksii. (S. Kulenovi, Na pravi put sam ti, majko, izio)
(4) Vetar: strujanje zraka u atmosferi.
(U ovakvim primjerima umjesto dvotake moe sc upotrijebiti
44. Dvotaka moe doi ispred objanjenja koje zapravo slui razvi-
janju teksta:
( l ) Sjeam se: polazio sam "na kole ". (Z. Dizdarevi, Majka) - (2)
Prekorievam sebe: miran sam i hladan za sve to su mi uinili, to
utim, a nisam kriv! ( B. Redepagi, Pobunjenik)
b) Dvotaka i nabrajanj e
45. Dvotaka se stavlja ispred jedinica (rijei, brojeva, simbola,
skupova rijei, reenica i dr.) u nabrajanju:
[I) Glasno niko ne govori nita, ve toliko samo da vatru nadjaa
- a ta bi imalo da se zbori, jer svreno je. duan je gotov sa svim
onim to je tamo bilo, a bilo je svata: soli, gasa, beza, koa, kono
paca ( . . . ). (

. Sijari, Bihorci) - (2) Za izdravanje svojih zadubi

na Karaoz-beg je ostavio: 42 duana u mostarskoj arii, 6 mli
nova u selu Knepole. 2 stupe, 2 badnja za tavlenje koe, mlinove
na vrelu Bune, neto zemle u Mostaru i 300.000 osmanskih dirhe
ma. (M. Mujezinovi, Islamska epigrajka Bosne i Hercegovi
ne, uI (3) Zubni suglasnici jesu: d, t, n, C, z, s.
46. Dvotaka se pie obavezno iza nadreenoga pojma, a ispred
jedinica (hiponima) u nabrajanju:
( l ) Tri su vrste ludi: znalac o Bogu, traitel znanja na putu izbav
lenja i narod obini koji pristaje uz pozivatela svakog i ne trai da
se prosvietli svjetlom znanja, niti trai zatitu oslonca pouzdana.
(Ali ibn Ebi-Talib, Nehdul-belaga; prievod R. Mahmutehaji i
M. Hadi)- (2) Uzgajao je razliite vrste cviea: rue, karanfle,
lilane.
47. Iza dvotake, a ispred pojedinih jedinica u nabrajanju, mogu se
stavljati kakve dopunske oznake nizanja (rijei, brojevi, slova, crte i sl.),
bez obzira na to da li se jedinice niu jedna iza druge ili jedna ispod druge:
Djelatnost knjievnik Mehmed-bega Kapetanovia Ljubuaka veo
ma je raznovrsna: prvo, pokreta je, vlasnik i urednik lista "Bo
njak"; drugo, prileni je sakupla narodnih umotvorina; tree, pre
vodilac je sa istonih jezika; etvrto, pisac je angairanih tektova.
1 9
1r1l1\1|?Tt11?|1r1|
j1111?|1r1
1r1l1\11|jt11rt?11
\1||\1?[t1|1|ct.
11|1j11[11|T1|1\|1
j|[t1t|tt1|t
1111?||?Tt|1[tr1
20
"Biserje ", prva antologia bonjake knjievnosti, sadi poglavla:
A. Pjesme srca
B. Prie
C Junake pjesme
D. ltoni Parnas
E. Staria knjievnost (Alhamiado)
F Novia knjievnost
48. Dvo taka se ne mora stavljati ispred jedinica u nabrajanju uko-
liko se te jedinice nonalno uklapaju u reenicu:
( l ) Na sabiranu, obradi i objavlivanju historiskih izvora za tursko
doba uspjeno su sudjelovali Hamdia KreJevlakovi (umro 1959),
Nedim Filipovi, Hazim

abanovi (umro 1971}, Muhamed

Hadiahi, Avdo Sueska i Adem Handi. (S. Bali, Kultura Bo
njaka: Muslimanska komponenta) (2) Pogledom je obuhvatio
Sedrenik, Vratnik, Kovae, Ali
f
akovac i Bistrik.
49. Dvotaka se ne stavlja iza naslova (kao to su: SAD
R
AJ, PO
PIS, BIBLIOGRFIJA, LITERATURA) ispod kojih dolazi nabrajanje.
50. Dvotaka se obino stavlja izmedu naslova i podnaslova kao
dijelova bibliografske jedinice (prva rije podnaslova pie se velikim
poetnim slovom):
Muhamed Hadiahi, Od tradicije do identiteta: Geneza nacional
nog pitanja bosanskih Muslimana, Sarajevo, Svjetlost, 1974.
c) Dvotaka i navoenje teksta
51 . Dvotaka se stavlja s desne strane teksta u koji se unosi
navoeni tekst, a sam navoeni tekst (upravni govor) obiljeen je navod
nicima i s lijeve i s desne strane:
( l ) Kad su pozvali magarca na pir, odgovorio je: "Bezbeli treba
vode ili drva. (2) Govorio mu je: "Jednu reci, a dvie uj. "
d) Dvotaka kao pravopisni znak u irem smislu
52. Kao pravopisni znak u irem smislu dvotaka se stavlja izmedu
brojeva kojima se iskazuje odnos, a ita se prema:
( l ) Utakmica je zavrena rezultatom 2:1 (tj. dva prema jedan,
odnosno: dva jedan)-(2) Karta je mjerila 1:500.000 Uedan prema
petsto tisua).
53. Dvotaka se upotrebljava (umjesto take) na raznim ureajima
(satovima i sl.) izmedu broja koji oznaava sat i broja koji oznaava minu-
tu, i l i (ako je taka iza broja koj i oznaava sat) izmedu jedinica niega
reda, tj . izmedu brojeva koj i oznaavaju mi nutu i onih koj i oznaavaj u
sekundu; ovo je osobito esto u oznaavanju vremena u sportu:
Za tu stazu trebalo mu je vrieme od 31. 29:14 (tj . 3 1 minutu, 29
sekundi i 14 stoti h dijelova sekunde).
Or1l1\1???l1r|j1|?j|?1l?\?l1\1j|?||j?1|\111[11j?1j?l||?1\|[j|?l11111]1l?\?l1.|
???||?j|?1||j?|,|1[?r1,?|T1|1,?\j1r1||j?|||||??1|t111|1j11j.Or1D\1?|||
?111r1?1j?- ?l1r|[1??|?j|?1l?\?l1\1j|[?1||j??111r111|t|T1|?||[?r?|?1??1??|11?.
11j|1r1j|?1|?11\||?T ?T|?|1r1l1\111|u||?T?|1[?r1\1||T1??|?\1?j?11
11?,?11?1jprema (rzultat 2:1).
.
; . .>. Y -:
ZADACI I VJE

BE
1
. Da l i j e pravilno napisano:
Pozajmio sam svoj englesko - bosanski rjenik dr.-ici Azri Dilberovi Sui .
2. Stavi u ovim reenicama crtu i crticu gdje je potrebno:
T ekipa vozila se dva tri sata putem Prijedor Banja Luka Skender Vakuf.
3. Da li ovoj reenici iza rijei "ocjenu" treba stavni dvotaku? Zato?
Odgovarali su samo oni koji su eljeli odlinu ocjenu: Alica, Amina, Harun i Jasminko.
4. Je li u ovoj reenici dvotaka stavljena gdje je potrebno?
Mehmed Mea Selimovi napisao je: "Od Gorina nastaje udo: rodio se pravi
pjesnik, izuzetne vrijednosti, osobenog izraza, samo svoj.
5. GEMINACIJA
54. Za bosanski jezik openi to vrijedi da se u suglasnikoj skupini
ne mogu ostvariti dva ista suglasnika (v. t. l l 0. ). Od ovoga pravil a posto
je izuzeci . Tako se piu udvojeni suglasnicijj u superlativu pridjeva u ko
jih komparativ poinje suglasnikom} i u nekim pojedinanim rijeima, te
drugi udvojeni suglasnici u sloenicama (radi lakega razumijevanja), u
orijental izmima i nekim pojedinanim rijeima. Udvojeni suglasnici esto
se izgovaraju kao jedan produeni suglasnik (npr. j:) i l i kao dva (tzv. ge
mi nacija).
a)-dd-: poddioba, poddija/ekt, preddiplomski, naddravni;
b )-jj-: najjai, najjasnii, najjednostavmji, najjunii;
c)-nn-: vannastavni;
d)-pp-: kreppapir;
e) -rr-: hiperradikalan, superrevizia;
2 1
?l'T1|1\1|1\111
|1!|j?1h:
adaha, duhati, halka,
historija, hrskavica,
kahva, mehlem, proha,
promaha, truhnuti,
vehnuti, vlhoriti se
22
j) -tt-: tridesettreina, postturski;
g)-zz-: nuzzarada, nuzzanimanje.
U islamskim tenninima i uope u orijentalizmima geminacija je ta
koer esta. Ako se koja rije pie iskljuivo sa geminacijom u osnovnome
obliku, onda su i svi padei i izvedeni oblici sa udvojenim suglasnicima:
h)-dd-: zul-hidde (uz: zul-hide);
i) 11: Allah, Abdullah (ali: Abdulah, bonjako ime), billahi, ma
allah, muallim (uz: mua/im), muallima (u. mualima), musa/la
(uz: musala), sal/a (uz: sala);
j) --. Muhammed (vjerovjesnik Boiji; ali: Muhamed, bonja-
ko ime), tejemmum (uz: tejemum), ummet /umma;
k)-nn-: sunnet; Dennet (=Raj), dennet (pren.; raj), dennetski;
l) rr: muderris (uz: muderis);
m) -ss-: mufessir u. mufesir);
n) -Y. tesavvuf(uz: tesavuj.
6. GLASH
55. Glas h nalazi se u osnovnim i izvedenim rijeima u kojima mu
je po postanku (etimologiji) mjesto, kao i u rijeima u kojima je naknadno
razvijen: adhezia, adaha, buha, ahura, dah, dahnuti, drhtati, duh, du
han, duhati, duhnuti, gluh, grah, grohot, gruhati, habati, Hajber (zem.),
haber. hafz, hajat, hajde, Ha/id, ha/ka, halina, hangar. havan, Hebron,
heli, hendek, herbar Hercegovina, herela, hilada, Hira, historia, hitar.
hizmet, hoda, horz, hotel, hlad, hleb, Honorie (papa), hrana, hrapav,
hrast, hrpa, Hunejn (zem.), hurma, Husnia, hrsuz, hrskavica, hrum,
hutba, lsfahan, kahva, kihati, krhkost, kruh, kuhati, kuhar. lieha, mahana,
mahmuran, mahnuti, mahrama, meh/em, Mersiha, muha, muhati se, Mu
harem, Muhsin, nahraniti, natruha, orah, Orhan, otprhnuti, ovrha, pehar
prah. prhut, protuha, proha, promaha, pihtie, rahatlokum, ruho. rahlost,
sabah, serhat, snaha, stih, streha, suh, svrha, ah, ejh,

uhreta, tahan-ha/-
va, tarhana, tih, truhle, truhlost, truhnuti, uho, uvehnuti, vallahi, vehnuti,
vihoriti se, zaduha, zahira, zamah, zahtev, zauhar Zulejha, ohar.
56. Glas h pie se i u pojedinim rijeima i njihovim izvedenicama
iako mu tu po postanju nije mjesto; u ovakvim oblicima, odomaenim u
bosanskome jeziku, imamo tzv. sekundarno h: hasta/, hora, haran, sahat
-kula, sevdah.
57. U bosanskome jeziku (kako u bonjakim narodnim govorima
tako i u bonjakoj knjievnosti) uobiajeni su oblici: hra, hrati, hrav,
hrva, hrvati se, hrvanje, hrzati, lahak, lahko, odlahnuti, olahkotni,
ophrvati, mehak, mehkoa, zahralost.
U standardnome bosanskom jeziku ovakve oblike i izvedenice od
njih nepravilno je pisati bez glasa h.
58. Glas h pie se i u grupi hv: hvala, hvaliti, hvat, hvatati, Hvar,
uhvaen.
59. Glas h pie se:
a) u genitivu mnoine zamjenica, pridjeva i promjenljivih brojeva:
mojih, njihovih, ovih, tvojih, svih, svojih; dobrih, liepih, mladih, osigu
ranih, ruiastih, smirenih, uenih; prvih, etvrtih, etrdesetih;
b) u l. l. j d. aorista: dooh, eglenisah, h t eh /htedoh, rekoh;
e) u l . l. jd. imperfekta: govorah, hoah /hotiah /htiah, milah,
poah. vodah;
d) u l. l. jd. kondicionala: govorio bih, htio bih, mislio bih, postio
bih, vodio bih.
60. Zbog dvojake upotrebe u bonjakoj pisanoj batini pojedine
rijei mogu se pisati u obliku s glasom h (izvorim ili naknadno uspostav
ljenim) kao i u obliku bez toga glasa ili s nekim drugim glasom umjesto h:
hametice l ametice, h labavo /labavo, h lupati /lupati, mahramica l mara
mica, nahuditi /nauditi, ohlupina l olupina, sahat /sat, huhor /uhar.
61 . U standardnome bosanskom jeziku samo je: adet, Ajka, Aj kuna,
alat, at (konj), Azema, ismiavati (se), lopta, marva i sl.
62. Razliita su imena: Bahir i Bakir, Meliha i Me/ika, Sahib i
Sakib, uhreta i ukreta, Zahir i Zakir.
Imena (osobna i zemljopisna) piu se onako kako ih piu i izgo
varaju njihovi nosioci, odnosno onako kako se izgovaraju u kraju odakle
potjeu (bez obzira na to to su u bosanskome jeziku prisutni dvojaki
likovi): Hromir i Romi, Riza i Rizah, Zia i Ziah, Zekeria i Zekeriah.
Pie se samo: Grahova, Hodovo, Hrasnica, Hrenovica, Hutovo,
Mihatovii, Orahovica; Oriovac, Re/eva, Renovica (prez.).
:?\a11|1h:
hasta!, haran, hra,
hrvanje, lahak, mehak
]|a,1hv:
hvala, hvatali

?,|1'|'1''t'?th:
od mladih-
dodoh-)
miljah-
govorio bih _
11j1\'1'|t'.
mahramica 'maramica,
sahat 'sat
atopta
hi
|1!'|'l1|T?1.
Meliha 'Melika,
Zija |Zijah
23
24
U|1h j|tt111r1|T

||ut1t|T1|t|T1||111T[ tlj1[l11\

T[tl1||111
jt11\11111|1u||t1(hajde)er;adaha; grh; hrati, trhnut, lahak, sevdah; uhvaen).
l1\1t|th j|t]t1|l|rT11|1t?1Tjt1|t1,j||1[tr1||1[tr1(ovih, dobrh, etvrih);
!. l|tjt11|1t11||l1(dooh), !. l|tjt11|1t|TjtHt1(ovorh) |!.l|tjt11|1t\111|
t|111|1(govorio bih).
-
<
1jt1|1tt||jt|j||1h |t?1|t] (h|abvo i labavo, mahramica |marmica, sahat |sat).
|Tt11tj|111\1\1\1||1j|1||1[|11r|11|1t|,|1?||1,11\|t,imenaMe/i ha |Me/i ka
|||j|t?|Tt11Hromi |Romi.
.
~ + ~ `'
7. GLASJ
63. Izgovor glasa j ovisi o njegovu poloaju u rijei kao i o tome
koji su mu glasovi susjedni. Naj izrazi tijeg je izgovora poetni glas j koje
mu slijedi samoglasnik u (uer, jutro), dok je sredinje i krajnje j manje ili
vie oslabljeno, odnosno jedva ujno - ovisno o tome u kakvome se doti
caju s drugim glasovima u glasovnome nizu nalazi. Zbog nepostojanoga
izgovora ponekad nije jasno kad glas j treba pisati, a kad ne treba.
64. Glas j pie se na poetku rijei ispred samoglasnika (jasan, jedi
ti, jod, juer; rijetko: j + i -jidi); tako i u sloenicama nastalim od ovak
vih rijei s prefksom koji zavrava na samoglasnik: dojueranji, po/uja
san, najediti, nejodiran.
65. Glas j pie se:
a) izmedu samoglasnika i i a: Alia, Azia, avlija, briati,flat, pia
ca, studia (nauna rasprava); umee se medusamoglasniko j na granici
morfema: hobia (: hobi + a), irija; medusamoglasniko j umee se i u
genitivu imenica na -io: Tokija (: Tokio);
b) izmedu samoglasnika i i e: Alie, iz Azije, Bakie, drukie, dvie,
orientacia, mrieti, studije (studija); umee sc meusamoglasniko j na
granici morfema: hobie (: hobi+ e), irije;
e) izmedu dvaju samoglasnika i: Aliji, Alijin, avli ica, po Azii, ii,
drukii, hadiin, u studiji; u komparativu: hladniji, svjetliji; u bosan
skome jeziku redovno su prisvojni pridjevi na -ii (u stilski neobiljeenome
tekstu): djeii (a ne: djeji), kozii;
d) izmedu samoglasnika i i o: u vokativu i instrumentalu jednine
imenica koje ispred -a imaju -i-: delio, kavgadio, Makedonia, sudio,
zmio; de/iom, Husniom, kavgadiom, Makedoniom, sudiom, zmiom te
u hipokoristicima koji imaju glas j u osnovi: lio (nom. i vok.). Tako je i u
nekoliko pojedinanih sluajeva: galiot (zloinac, nevaljalac), vioglav, vi
jorog (. viti, vij em), zmijog/ava, zmijo/ik, ali: vihori/i [se], a ne vioriti [se]
(:vihor);
e) izmedu samoglasnika i i u: u Aziju, cijuk, kolegiju (: kolegij),
Pliniju (: Plinije); radijus, studiu (: studija); u prezentu: plu, smiu; umee
sc meusamoglasniko j na granici morfema: hobiu (: hobi u), iriju;
medusamoglasniko j umee se takoder i kod imenica na -io: Tokiu.
66. Glas j pie se u pridjeva izvedenih od imenica na -ia sufksima
-in i -ski: de/ijin, Fazliin, Hamdiin, Hurmiin, komiin, Rabiin, Samiin;
aziski, gimnaziski, historijski, komiski, sudiski, teoriski, variacijski.
67. Takoder se glas j pie u pridjeva izvedenih od imenica na -i, -ie
sufksima -ev i -ski: aluminiev (: aluminij), barijev Celziev Ovidiev; alu
miniski, studiski (: studij), ovidievski i dr., a meusamoglasniko j umee
se u pridjeva izvedenih od imenica na -i, -io ispred sufksa -ev i -ski:
Arebijev (: Arebi), Gazaliev (: Gazali), Uskujiev (: Uskufi), Verdiev (:
Verdi); radijski (: radio), studiski (: studio), tokiski (: Tokio).
68. Glas j pie se u imperativu pojedinih glagola: li, limo, zali,
polij, prolij, prolite, pi, pite, popi, popimo, razumi, razumimo, razu
mUte, smij se, smijmo se, ne smijte se, mzj se, umU se, umimo se, ne ubi.
69. Glas j pie se takoder u svim oblicima rijei (i izvedenicama od
njih) u kojih osnova zavrava na samoglasnik + j (bez obzira na to koji sa
moglasnik slijedi u nastavku rijei): A/Ua. Bahria, Behia, brojiti, bruji, bru
je, ie, ii, ujem, uju, dajem, daju, esejistiki, Fazlija, gnojiti, gnojidba,
goji/ite, Hakja, Himalaja (dat./lok. Himalaji), izdajica, kalajisati, koja, ko
je, krojiti, kroje, liajiv mojega, moji, mojim, Mujo, Muji, Mujin (: Mujo),
obojica, odgajiva, pie, piu, Rabia, Razia, sjajiti, sjaje, Smaje, Smajin (:
Smajo), stojim, udvojiti, usvojiti, Vehbia, Zekja, zmio/ik, Zuhdia.
70. Glas j umee sc na granici osnove i nastavka u opih imenica i
pojedinih imena stranoga porijekla U kojih osnova zavrava samoglas
nikom e a koje nom. j d. imaju na a: alineja, alineje, epopeja, epopeji, Gvi
neja, Odiseja, orhideja, Koreja, matineja, turneja i sl . ; tako i: plejada
(: gr. Plejade).
71. Glas j pie se takoder u rijeima stranoga porijekla s pred
metkom dija- (< gr. dia; sa znaenjem kroz, u, na, du, za): diagonala,
diafragma, diahronia, dialekt, dializa, dijametar diapazon, diapozi
tiv, d(asistem, dijaspora.
1?,|1''1'1''t'?!j:
od irija -M
delijo - @
zmijolik - zOl
radijus- r
gimnazijski -

Verdijev-
popij - p
izdajica - iz
orhideja - o
dijagonala

25
?,|1'||1'|t':1[|tT?
ai |o:
cio -)
elio -Ji
avion -)
iole-
?,|1|'|1'|t|1j
|!T?a11ja1T1]|1:i
\1
biatlon -
kai -)
paranoik-
|1t||l11:11|T?1
Ala |Aja
26
72. Glas j ne pie se izmedu i i o:
a) u rijeima domaega porijekla u kojima o alterira sa 1 : bio (ali:
bila), cio, inio, dio, dioba, dioni, dionik, govorio, hladio, mislio, mislioci,
radio, radionica, elio;
b) u rijeima stranoga porijekla: avion, biblioteka, biologia, foka.
kamion, milion, marioneta, nacionalan (ali: nacija), patriotizam, pion,
sociologia, stadion, studio (gen. jd. studija), violina;
e) u sloenicama u kojima prvi dio zavrava na i, a drugi poinje
samoglasnikom o: diokid (: gr. di = dva + okid), iole, priobalni, prionuti.
73. U sloenica u kojih prvi dio zavrava na i, a i drugi dio poinje
samoglasnikom, takoder se ne pie j: antialkoholizam, biandria, bianu
alan, biatlon, diarhia (dvovlae), nadriefendia, antiislamski, kazium
jetniki, priubti.
74. Glas j takoder se ne pie izmedu dvaju samoglasnika (izuzevi
prethodno spomenute sluajeve kao bruji, zmijo/ik, alineja, diagonala)
ako prvi samoglasnik nije i. Ovo vrijedi kako za proste tako i za sloene
rijei, bilo domaega bilo stranoga porijekla: kakaa (gen. jd.; nom. jd.:
kakao); etrnaest, izraelski, maestralno; daida, daire, Faik, Hevaia,
Hevai, Ismail, kail, Kaimija, Kaimi, kai, kokain, Nail, naime, zaista;
naokolo, kakao; jauk, pauina; deflea (: defle), idealan, kupea, rezimea,
Sead; neelastian, deka/tee (ak. mn.; nom. jd.: dekolte); Husein, neimar
o/ein, onomatopeian, reisul-ulema, Seid, Seida, seiz, teist; aneo,
preokupiran; eunuh, dekolteu; memoarski, oboa; depoe (ak. mn.; nom. jd.:
depo), poezia, zapadnoevropski; alkaloid, doista, heroina, nivoi (: nivo),
paranoian, paranoik, poizdale; plavooka, poodavno; prouiti, depou;
intelektualac, tabua (: tabu); injluencia, silueta, Suec; altruist, beduin,
obuim/em, intervjui; suoenje, uope; kakaduu (dat./lok. jd.; nom. jd.:
kakadu), meduulini.
75. Osobna imena piu se onako kako bi ih pisali (i izgovarali) Rji
hovi nosioci: Aia i Aja (. Aia), Nai/a i Naj/a, Raia i Rajfa. Saima i Saj
ma, Smailovi i Smajlovi (ali samo: Smaif).
Samo je: Begajeta, Bejadudin, Hidajet, Hidaj eta, Mej , Tajib, Tajiba.
8. GLASOVI I

76. U pojedinim bonjakim narodnim govorima potrvena je razl i
ka izmedu afrikata i . U standardnome bosanskom jeziku, medutim, tre
ba razlikovati glasove i (ovo se odnosi i na izgovor i na pisanje).
77. Glasovi i dva su razliita fonera, to znai da mogu sudjelo
vati u razlikovanju rijei i njihovih znaenja (tj. biti u fonolokoj opreci):
ar (: arati; dra)
irkati (pomalo arati)
elo (dio glave)
emer (jed, otrov, gorina)
orda (krdo, opor)
up (uperak)
gluhi (biljka)
jahaica (ona koja jae)
koenje (gl. im.: koiti)
kroenje (gl. im.: kroiti)
kUica (dem.: kuka)
m/aenje (gl. im.: mlaiti)
muenje (gl. im.: muiti)
posjeen (gl. prid. trp.: posjei)
spavaica (ena koja spava)
vraati (gatati)
vrati (biljka)
zaprieen (gl. prid. trp.: zaprijeiti)
ar (dobit)
irkati (pomalo trgovati)
elo (elav ovjek)
emer (pojas za novac)
orda (sablja)
up (zemljana posuda)
gluha (gluh ovjek)
jahaica (npr. mazga)
koenje (gl. im.: kotiti)
kroenje (gl. im.: krotiti)
kuica (dem.: kua)
m/aenje (gl. im.: mlatiti)
muenje (gl. im.: mutiti)
posjeen (gl. prid. trp. : posjetiti)
spawica (koulja za spavanje)
vraati (nesvr.: vratiti)
vrati (dem.: vrat)
zaprieen (gl. prid. trp.: zaprijetiti)
78. Pojedine rijei govore se i piu i s glasom i s glasom , to se
objanjava razliitim osnovama ili razliitim sufksima.
Tako se od komparativa krai, p/ii izvode imenice kraina,
pliina, a u istom se znaenju upotrebljavaju imenice kraina, pliina,
izvedene od pridjevske osnove: kratak, plitak (kratk + ina > kratina >
kraina; plitk + ina > plitina > pliina).
Takoder su naporedne imenice boleurina, kourina, maurina
(sa sufiksom -urina) i bo/eurina; kourina, maurina (izvedene sufk
som -jurina) te pridjevi koat (sufiks -at) i koat (sufks -at). Kao
naporedni prhvaeni su i sljedei likovi: erpi (izvori lik) /erpi, inoa
/inoa, jedno /jedno, Iu ti /lut i (biljka).
j?11j?.
tar, elo, jahaica,
11|a]1j?.
ar, elo, jahaica
1,1|?11j?
kraina 'kraina,
pliina |pliina,
koat |koat,
maurina |maurina,
erpi |erpi,
jedno |jedno
27
a1:1|||j?|
amac, juer, klju
a1'|t|T1||j?|,,|?T1
1:1|T0 |||k:
mjesec - mjesee,
junak - junae,
zec - zeevi,
jak - jai,
micati - miem,
rekoh - ree,
skakali - skaui
28
a) Glas
79. Pri izgovoru glasa najdjelatniji je vrh jezika, koji je uzdignut
i usko prislonjen uprednji dio tvrdoga nepca, a usne su blago ispupene
i zaobljene. (Istovjetne je tvorbe i sloeni suglasnik d - razlikuju se uto
liko to je bezvuna, a d zvuna afrikata.)
80. Glas javlja se u osnovama rijei u kojima njegov nastanak nije
vidljiv: abar, ador, aa, amac, ardak, as, caa, avka, arapa,
ekati, elebija, elo, etka, eal, etiri, ibuk, udan; bava, baa,
dapae, Draevo, Foa, hlae, jeam, juer maka, palaa, pela, peur
ka, poetak, raunica, ruak, taka, tepe, veer; biL\ klu, lu, Malko,
Oru, sendvi, teferi, u itd.
81 . Glas stoji u oblicima prema osnovnim C i k. Tako je:
a) u vokativu jednine imenica mukoga roda kojima osnova zavra
va na C i k: strie (< stric+ e), mjesee, mudrae, stare; vojnie (< vojnik
+ e), junae, mrae, vue;
b) u nominativu, akuzativu i vokativu mnoine imenica mukoga
roda kojima osnova zavrava na C. strievi (< stric + ev + i), strieve,
zeevi, zeeve;
c) u komparativu izvedenomc nastavkom -i od pridjeva kojima
osnova zavrava na k: jai (< jak + ji), gori, m/ai;
d) u prezentu glagola kojima infnitivna osnova zavrava na k te
glagola kojima prezentska osnova zavrava na C i k: peem (< pek[ti] +
jem), miem (< mic[ ati]+ jem), skaem (< skak[ati] + jem); pee, pee,
peemo, peete, dotiem, kliem, plaem, poriem, sieem, sriem, viem;
e) u aoristu (2. i 3. l. jd.) glagola kojima infnitivna osnova zavrava
na k: ree, ispee, isiee;
t) u imperfektu glagola kojima infnitivna osnova zavrava na k:
peah (< pek[ ti] + jah), peahu (pored: pecijah, peciahu); vuah (pored:
vuciah);
g) u imperativu glagola kojima prezentska osnova zavrava na C i k:
mii, miimo, miite, skai, vii, plai;
h) u glagolskom prilogu sadanjem glagola kojima prezentska
osnova zavrava na C i k: dotiui, miui, plaui, skaui;
i) u glagolskom pridjevu trpnom glagola kojima infnitivna osnova
zavrava na k: peen, isjeen, a tako i u glagolskih imenica takvih glagola:
peenje, sjeenje.
82. U izvedenim rijeima (i njihovim oblicima) glas dolazi prema
osnovnim glasovima C i k. Tako je, npr., u rijeima izvedenim sutksima
-ak (traak : trak), -an (sran : srce; lian : lice; junaan : junak), -anik
(zup<:anik : zubac), -aria (triaria : trica), -etina (ruetina : ruka), -evi
(strievi : stric), -ica (vuica : vuk; djevojica : djevojka), -i (koni : ko
nac; vuiL: : vuk), -ina (momina : momak; lonina : lonac), -iti (m/aiti :
mlak; zraiti : zrak), -janin (Banjaluanin : Banja Luka; Dubianin : Du
hica; Je/aanin : Jela.fke; amanin : !Bosanski/ amac; apanin : a
bac; Uianin : Uice; Zvornianin : Zvornik), -jati (aati : jak), -ka (zna
ka : znak; ruka : ruka), -Mki (staraki : starac; znalaki : zna/ac; junaki
: junak; vranduki : Vranduk; tako i : jajaki : Jajce; poarevaki : Poare
vac; abaki : abac; tadiki : Tadik; vinaki : Vnac), -ura (djevojura :
djevojka), -urda (ruurda : ruk; ptiurda : ptica), -urina (tiurina : pti
ca), -urlia (djeurlia : djeca).
83. Glas nalazi se u nekoliko (vie ili manje produktivnih) sufk
sa, i to u:
a) imenikim:
-a :
-aa:
-ai na:
-anica:
-a ga:
-anin:
-e:
-ica:
- i:
-ia:
-ina:
-urina:
-eak:
-enja a:
-eva a:
-i :
-iak:
-iar:
-ii:
-i ina:
-ina:
-jaa (-njaa):
ora, roga, kroja, jaha. skaka, skita, skup la, ap
ta, nosa, brisa, ogrta, ua, zatvara, pokriva,
upala;
cvjetaa, glupaa. krto/aa, pregaa, pribadaa,
rudaa, udavaa;
premetaina, sprdaina;
brijanica;
rupaga;
Drvaranin, Dubrovanin, Kozaranin, Priedoranin,
Zagrepanin;
Arape. nahoe, pae, sire;
cjevica. granica, stranica, stvarica, trunica;
ba/ani, korjeni, orai. prozori, obrai, sini,
zupi;
aia;
laovina. lienina, somina, amarina;
bole.urina, kourina (pored: boleurina, kourina);
grmeak, plameak;
krpenjaa;
trdnjevaa;
brani, goni, ribi (ribolovac), vodi, luti (pored:
lut ic);
plamiak, pramiak, grumiak, kamiak, krajiak;
antialkoholiar epileptiar hemiar historiar;
sestrii;
dobriina;
bratina, djeverina, sestrina;
parnjaa, kukurunjaa, sjevernjaa, slamnjaa;
a|t?1?|T||j?|T1,
,|?T11:1T0 |'|k:
srce - sran,
djevojka - djevojica,
ruka - ruka
a1:l1t|T1t1]|1?
j?||j?|
skaka, rudaa,
granica, sini, brani,
plamiak, hemiar, bre
zovaa, dugaak, dubro
vaki, sebian, turistiki
29
t |?\t1t1|t1T1.
jatl - najjati,
kljut - kljutni
j|t?|Tt1lT1.

upani, Sergejevi
111\|||jt|.

ehotina, kua, no
30
-o vaa:
-ov njaa:
b) pridjevski m:
-aak:
-aan:
-aki:
- iv:
-ian:
-iast:
-i a v:
-iki:
brez o vaa, dud o vaa, jabukovaa, trenjovaa, livo
vaa;
makovnaa;
dugaak, punaak, slabaak;
ubitaan;
dubrovaki, zagrebaki;
priemiv, pri/epiv;
elegian, ekonomian, energian, harmonian, ironian,
realistian, sebian, stravian;
bjeliast, plaviast;
plaviav;
budistiki, turistiki, urbanistiki;
e) te u prilokom -ake: glavake.
(Razumlj ivo j e da glas zadravaju i sve daljnje izvedenice od
spomenutih i sl i ni h rijei: najjai /< naj + jai/, krojaica l< kroja + ica!,
jahaica, kupaica, skup/aica, siroad /< siro[e] + adl, paad, k/uar
/< klju + ar/, kluni; te njihovi obl i ci : krojaicu, siroadima, k/uarev . a .
Tako i: krojaicin itd.)
84. Gl as dolazi umjesto zvunoga suglasnika d (_) i spred
bezvunih glasova, npr.: kembriki (< kembrid[s]ki ).
85. Pojedina slavenska prezimena imaju kraj nje , i to: slovenska
(Gregori, tupanic), slovaka (Jurkovic), bugarska (Miletic), eka
(Belic), ruska (Serejevic).
S]|11|\:|?
g
1r

|1t|

[|t

r1T1+,| (mu,.pl

||t|T1||[K|,j|tT1
111r1|Tl(mjesec - mjesece) i k lak : ja1), i 1q1111r|T1I1]|1t1[t11r|11[t|
(kajC, digaak, plaviast! glavake).
v +
b) Glas
86. Pri izgovoru glasa vrh jezika opire se o donje sjekutie, a pre
gradu i uski prolaz zranoj struji pravi hrbat, tj . srednj i dio jezika, koji se
iroko prislanja uz prednji i srednj i dio tvrdoga nepca, a usne nisu
zaobljene, nego se razvlae i ohlabavljuju. (Na istome mjestu na kojem
nastaje bezvuna afrikata tvori se i zvuna afrikata . )
87. Glas javlja se u osnovama rijei u koj ima njegov nastanak nije
vidlji v: askati, ehotina, elav elia, ud, uk; gae, ki, kua, lea,
maeha, nave, plea, vrea; mo, no, ve, vru i dr.
88. Glas dolazi u izvedenicama prema osnovnom t. Tako je:
a) u i nstrumentalu jednine s nastavkom -ju imenica enskoga roda
u koji h osnova zavrava na t i st: smru (< smrt + j u), boleu (< bolest +
ju), ovlau, pakou, rado.:u. Tako i: zluradou i sl . ;
b) u komparativu i superlativu pridjeva u koj i h osnova zavrava na
t: lu6 (< |ju ' j i), najlui, krui, najkrui, krai, najkrai, ui, najui;
c)u prezentu glagola na -ati u koji h prezentska osnova zavrava na
t: meem (< met[ ati] + j em), kreem, hrope, grakemo. Tako i : premeem,
premeemo i sl . ;
d) u imperfektu glagola na -iti, -jeti ija prezentska osnova zavrava
na t: poah (< post[iti) + jah), pamah, plamah, aah;
e) u glagolskom prilogu sadanjem s nastavcima -ei (dolazei,
nosei, sjedei), -jui (itajui, vapiui), -ui (idui, tekui). Tako i: pri
dolazei, propitkujui i sl . ;
f) u glagolskom pridjcvu trpnom pojedi ni h gl agola u koj i h
prezentska osnova zavrava na t: aen (ast[iti] + jen), poaen,
oaloen, ugoen, upamen (al i : dopustiti - doputen, namjestiti -
namjeten i sl . ; naporedo je: iskorien /iskoriten, ovlaen /ovlaten);
g) u glagol skoj imeni ci glagola na -iti u koj i h prezentska osnova za
vrava na t: aenje (< ast[iti] + jenje), pamenje, zapamenje, poenje;
h) u nesvrenom glagolu izvedenom iz svrenog kojem osnova za
vrava na t i l i st: plaati (< plat[iti] + jati), shvaati, osjeati, zapamivati
(< zapamt[iti] + j ivati), ugoivati (< ugost[i ti ] + ji vati), ovlaivati.
89. Glas dolazi u oblicima rijei u koj i h osnova zavrava na t a
koje su izvedene sufksima -ja: braa (< brat + j a); -janin: Egipanin (<
Egip[a]t + janin), Krianin (< Krit + janin); Osaanin (< Osat + janin);
-je: bi

(< bit + je), krvoprolie, nadahnue, lie, plae, prue, svanue;

-ji: pilei (< pi l + e/et + j i), telei.
90. Glas nalazi se u nekoliko (vie i l i manje produktivnih) imen
skih sufksa:
-a: gluha, gola, Biha;
-aa: mokraa; tako i : nedaa, zadaa;
-ba: zelemba ( < zelen + ba);
-i: baloni, kameni, orai, prozori, zupi;
-da: crvenda, srda;
-evi: kralevi;
-ii: sestrii;
U 1'tT1|j?|,,|?T1
1:111Tt:
radost - radou,
ljut - ljui,
metati - meem,
postiti - poah,
astiti - aen,
pamtiti - pamenje,
osjetili - osjeati,
prut - prue
a11:l1t|T1!1]|1?
1j?||j?|.
Biha, zadaa, zelemba,
kameni, srnda, kralje
vi, cvjeti, Begi,
pisai, srnei
3 1
u infinitivu:
sjei, presjei
u ||j?|T1
opi, opina, uope
||j?|1|1,:\1]1,1||j?\|1

aba |Kaba,
itab |kitab
|1t|l11:111|T?11.
Beir i Bekir
32
-i: crvi, golubi, grabi, /abudi, konji, brodi, lani, cvjeti,
luti (bot.; uz: /jutic), Begi, Ahmi;
-oa: istoa, krhkoa. lahkoa, mehkoa, samoa. skupoa,
trudnoa, truh/oa. tvrdoa;
-ovi: dragovi, Mujezinovi ( < mujczin + ov ' i);
te u pridjevskim:
-ai: domai, jahai, kupai. pisai. spavai, ivai;
-ei: srnei, ovnei.
91 . Glas nalazi se u i nfni tivu glagola koj i nemaju -ti: doi, nai,
poi, rei, sjei, tui, vui.
92. Gl as dolazi umjesto zvunoga suglasnika (3) ispred bezvu
nih glasova, npr.: eca (< e + ea), rikast (< ri + kast), roko (< rod[ o]
+ ko; hi p. : roak), omeka (: omeak), smekast (: sme).
(Razumljivo je da glas zadravaju i sve daljnje izvedenice od spo
menutih i slinih rijei : elavko. kuepazitel. noanji, noiti, vreetina,
vruina, gluhaev bihaki, mokrani, Begiev. rokov te njihovi oblici : ov
laivanje, od polubrae, balkoniem, kraleviem, crviem, domaici, sr
neim, rikasta. )
93. U bosanskome jeziku samo je: opi, opina. openito, uope i
sl . (opti, optina i sl . crkvenoslavenski su l i kovi). Oblici svetenik i sve
enik (i izvedenice) razliitoga su znaenja: pri se odnosi na osobu koja
obavlja slubu u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, a drugi na osobu koja obav
lja sl ubu u bilo kojoj crkvi osim spomenute.
94. Od glagola iskati naporedni su obl ici s grupom i t (< sk + j):
iem /item, iemo /itemo, iui /itui, ii /iti.
Samo je: biem, biui i sl . Tako i prema glagolima pleskati, pri
tiskati, stiskati i sl . imamo odnos /sk: pleem /pleskam ( . pljeskati),
pritiem /pritiskam ( : pritiskati).
95. Skupinu prema skupini sk imamo i u oblicima kao liee :
lieska, triee : trieska.
96. U rijeima arapskoga porijekla koje i maju velami okluziv k
(kaf, kef i u onima turskog porijekla s palatalnim okl uzivom k ' imamo i l i
glas i l i k. Meutim, postoje i rijei u koj ima se naporedo javljaju jedan
i l i drugi glas: aba /Kaba (al i je samo: abenski), eke /keke, esim /
kesim, itab /kitab (knj iga), hiaja /hikaja (pria).
97. I mena Beir i Bekir, erim i Kerim, air i akir, Zair i Zakir
Cimeta i Kimeta i dr. piu se onako kako su usvojena, tj. kako ih izgovara
ju nj ihovi nosioci.

1)'::m'\'t)::|::t,'t

1?1111,

r|,}

,.a:::,|ts ::mmtm|
||c| -||c|,||r|1|| - ||rrG},\::'1m::l:tm:t::m''\t't:)|:tmjt:||11,go-
|c||}.
.
9. GLASOVI D I
98. U pojedinim bonjaki m narodnim govorima potrvena je razl i
ka izmeu afrikata d i U standardnome bosanskom jeziku, meutim,
treba razlikovati glasove d i d (ovo se odnosi i na izgovor i na pi sanje). (O
rastavljanju rijei s afrikatom d, npr. ho-da, San-dak, i onih sa skupom
d + , npr. nad-ivjeti, Pod-eple, up. Rastavlanje riei na kraju retka. )
99. Gl asovi d i d dva su razl iita fonema, to znai da mogu biti
suprotstavljeni jedan drugome pri razlikovanju rijei i njihovih znaenja
(tj . mogu biti u fonolokoj opreci ):
dak (vrea)
dem (marmelada)
hoda (imam)
ak (uenik)
em (vala)
hoda (: hod, hodanje)
1 00. Naporedni su u bosanskome jeziku obl i ci Madarska (prema
turskome izgovoru) i Maarska (prema izvorome izgovoru), a tako i
Madar /Maar Madarica /Maarica, madarski /maarski.
Nadimci Madar i Maar pi u se onako kako bi i h pi sal i nj ihovi
nost UCI.
u :l:m1:|1m:mtta::m:\:mjtt'\1,:l|tmmajtm||\:tt's1'm|\t .!je|1c:l:':|
ta:)l:):l::1mj'm:t1,:l|tatm:tt:|:'ltm:tmjt|'jt|(m m|- |t:. 1|-
1tm\j.

a) Glas d (_)

1 01 . Zvuna afrikata d (_)tvori se na i stovjetan nain i na istome
mjestu na kojem i bezvuna afrikata (v. t. 79).
1 02. Glas d javlja se u osnovama rijei (uglavnom u orijentalizmi
ma) u koj ima njegov nastanak nije vidljiv: ado (hip. : amida; gen. jd.
adelada, prisv. prid. adinladov), damia, Deda, Demal, Demo (hi p. :
Demal), Denana, Dennet, dentlmen, dep, dezva, Dibril, din, dip,
dokej, dungla; budet, daida, Dedal, Hadera, hadia, hidab, Hidaz,
Hidra, lndil, hoda, maharada, mesdid, Nada (hi p. : Nadija), Nedd
(zem.), patlidan, pidama, Sandak; had, ilad.
1 03. Glas d dolazi umjesto bezvunoga suglasnika i spred zvu
noga glasa, npr.: jednadba ( < jedna[i ti ] + ba), narudba (< naru + ba),
jt1m:,t
dak, hoda,
:1|1:,t
ak, hoa
m:,:t1+:a't
Madar |Maar
d 1:sm:'jt'
damija, pidama, had
d :1 s,t1b:
naru +ba > narudba
33
d 1ms:lst'ms
buregdija, evabdinica,
miradijka
d 1::m:|'jt|
dak, meda, sme
d 1::'tms|,t,,|tms
::m:m:md:
glad - glau,
mlad - mlai,
glodati - gloem,
gloui - gloi,
vidjeti - viah,
voditi - voen,
cijediti - cijeenje
34
narudbenica (< naru + benica), predodba (< predo + ba), udbenik (<
u + benik) i dr.
1 04. Glas d dolazi u sufksima -dia, -dinica, -di: bostandija
(bostan + dija), bundia, buregdia (< burek + dija), evabdia, galam
dia, govordia, hvaldija, miradia, raundia. aldia, alivdija,
provodadia (< provod ' [a]dija), kahvedija (< kahv[a] + [e]dija), bu
regdinica (< burek + dinica), evabdinica (< evap + dinica), amdiC.
(Razumije se da glas d dolazi i u izvedenicama i oblicima rijei iz
prethodnih triju taaka: amidinica, amidi, Demalovica, Denanin, den
netski, depiem, sandaki, narudbenicom, predodbeni, udbeniki, raz
govordii, alivdiin; tako i : miradika /nasljednica/, provodadika.)
=
1)'s:m'\d ms'v':tmsjtt1:|'jtmls''tm'ms(damia, d{6a) '1|',t'ms'ttm)'t:\:
)sjtt\s'ip); sjs'js:t'1mslst'ms-dia, -dinica, -di. 1|'jt'ms:'stm:\:)s,:i
jt\'sms:ls':jt1:1)'s:m'\:j:,'m'b (narudba).
.

b) Glas d (3)
1 05. Zvuna afrikata (3) tvori se na istome mjestu i na istovjetan
nain kao i bezvuni sloeni suglasnik (v. t. 86).
1 06. Gl as dolazi u osnovama rijei u koj ima njegov nastanak nije
vidlji v: ak, avo, eref ipiti, ogat, on, ubre, u/, ulizara, umruk,
uture, uvegia; aneo, aa, hra, laa, lea, maioniar, mea, Niara,
orue, puna, vjea; gle, ri, sme, smu.
1 07. Gl as stoj i prema osnovnom d u obl icima u koj ima se glas d
stapa s glasom}. Tako je:
a) u instrumentalu jednine s nastavkom -ju imenica enskoga roda
koj ima osnova zavrava na d: glau (< glad + ju), zapovieu;
b) u komparativu i superlativu pridjeva koj i ma osnova zavrava na
d: gri (< grd + ji), najgri, lui, najlui, mlai, najmlai, slai, najslai,
tvri, najtvri. Tako je i u komparativu i superlativu priloga: bljee, naj-
blee, lue, najlue, mlae, najmlae, slae, najslae;
.
c) u prezentu nekih glagola na -ati koj ima osnova zavrava na d
(onih koji u l . l. jd. dobijaju nastavak -jem): gloem (< glod[ati] + jem),
gloemo, pregloem;
d) u glagolskom pri l ogu sadanjem takvih glagol a: gloudi;
e) u imperativu takvih glagola: gloi;
t u imperfektu glagola na -iti i -jeti koj ima osnova zavrava na d:
braah (< brazd[iti] + jah), voah, voahu, viah (< vid[jeti] + jah), vi
asmo;
g) u gl agolskom pridjevu trpnom takvih glagola: voden (< vod[i ti]
+ jen), predvoden, izraden, nagraen, vien ( < vid[eti] + jen);
h) u glagolskoj imenici takvih glagola: cieenje (< cijed[iti] '
jenje), vodenje, nareenje, vienje ( < vid[eti] 'jenje);
i) u imperfektu glagola idi: icah, ida.e (2. i 3. l. jd. ), idasmo, idaste,
iahu.
1 08. Gl as d nalazi se:
a) u oblicima prezenta, aorista i imperativa glagola izvedenih od
glagola izidi: iziem, izidoh, izii;
b) u nesvrenim glagolima izvedenim sufksima -}ati i -}ivati od os
novnih glagola na -iti i -jeti u koji h osnova zavrava na d: dogaati se (<
dog[o/a]d[iti] + jati se), oslobaati, obraivati (< obrad[iti] + j ivati), i.cje
ivati (< isc[ije/je]d[iti] 'j ivati), vidati (< vid[eti] + jati);
c)u rijeima izvedenim imenskim i pridjevskim sufksima: -ja (gra
da), -ja} (uviaj), -ak (mlaak), -anin (brani n; Brodanin), -je (zabre;
Zagrade), -)enik (sudenik), -i (medvjedi).
(Razumljivo je da glas d imaju rijei i obl i ci kao: adavost, du/sia,
hranje, nehrajui, orunik, riokosa, predvoenje, braninov i dr.)
]|1?'\m:':t:ta::m::m:1jt',umjt):m::t:m:\ 'ji1ij (+tc.|r11Gr.1
:a':'m:jtltu ut1tmm|'jtm:)'::,::l::jt:1d Qc,c|c|111||).
ZADACI I VJE

BE
5. Koje s u od ovih rijei nepravilno napisane: poddijalekt, najai, vanastavni , tridesetre
ina, Allah, maallah, mualima, sunet, Denet, denetski.
6. Podvuci oblike koji su pravilni u vezi s pisanjem glasa h i napii pravilno one oblike
koji su ovdje nepravilno napisani: adhezija, aura, duvan, gruhati, hergela, rpa, proja,
promaha, sahat, truhnuti, uvehnuti, oran, od svojih ueni istoriara, dooh, ja bi htio,
Ba kir.
7. Podvuci nepravilno napisane oblike u vezi s pisanjem glasa j: orijentacija, teoriski,
umij se, popi vode, esejistiki, orhideja, biblioteka, dializa, dijoba, mislijo, radionica,
socijologija, violina, daida, kaji, Aia, Aja, Gazalijev.
8. Napii: deminutiv od avlja; genitiv i vokativ imenice Tokio; dativ i instrumental imena
Aija, Semberija, Husnija; komparativ od svijetao; 3. lice mn. prezenta glagola piti.
9. Umjesto b napii i gdje je potrebno: baca, brijacnica, skracen, carapa, jucer, Bi
hac, Becir, domacica, domacici, citalac, opcina, cetvero, camac, lahkoca, racunica,
tacka, stravican, pruce, kraljevic, djevojcica, oalocen, hemicarka, pitajuci, turistic-
U tt1tmm|jtm:,
,|-ms::m:m:md:
osloboditi - oslobaati,
medvjed - medvjei
35
1s:|s:1)'s:m\s:|s,s
j1:t1jt1sm
od t dahnuti - odahnuti,
Vrbas +Ski - vrbaski
jt1mstmjt:1)'s:m'\s
,|'jt)1a'jtmjs
beztuman >
besuman > beuman
> beuman
't1tt:'1,':smj1
poddioba, najjai, van
nastavni, kreppapir, su
perrevizija
d t :,s1sj1':,|t1
sl'\sls
labudi labuti
labui,
zadatci zadaci
d i t )1at:t'tss z:
bolestna > bolesna,
nudna > nuna
36
ki, kljucic, sendvic, Zvornicanin, cistoca, djecurlija, baloncic, balkoncicem, crvicem,
skakucem, tvrdoca, sebican, zadaca, osjecanje, presjecen, skupljacica.
10
. Podvuci nepravilne oblike u vezi s pisanjem d i : amida, amija, Maar, piama,
ubenik, buregdija, amii, sandaki, alija, Hidra, aljivdija, derdef, hra,
oslobaati, haija, medvjei, uvidaj, najslade, glau, predoba, maioniar.
l O. GUBLJENJE SUGLASNIKA
1 09. U bosanskome jeziku glasovi mogu al temirati s nul a vrijed
nou (e). Takve alteracije na povrini vide se kao gublenje i l i stapanje
suglasnika.
1 1 0. U suglasnikoj skupini ne mogu se ostvariti dva ista suglasni
ka. Kada se u rijei nadu dva ista suglasnika, jedan od nji h ispada, te se pi
e: odahnuti (< odeahnuti < od + dahnuti), odieliti (< od + dijeliti), pred
vore (< pred + dvmje); besraman (< bessraman < bez + sraman), hindus
ki (< Hindus + ski}, ruski (< Rus + ski), vrbaski (< Vrbas + ski); beuman
(< beuman < besuman < bez + uman); otad (< ottad < od + tad), otud
( < ottud < od + tud); bezakonje ( < bez + zakon je), bezub ( < bez + zub),
bezvuan (< bez + zvuan); beian (< beian < bez + ian), raariti (<
raariti < raz + ariti) itd.
1 1 1 . Od navedenoga pravil a (prema kome se u suglasnikoj skupi
ni ne mogu ostvariti dva ista suglasnika) postoje izuzeci : poddioba, poddi
jalekt, preddip/omski, naddravni, najjai, vannastavni, kreppapir super
revizija, tridetettreina; Allah, Muhammed (vjerovjesnik Boiji), sunnet (v.
t. 54).
Do i spadanja istovjetnih suglasnika iz suglasnikih skupina ne
dolazi ni u onomatopejama kao psst i sl.
Ud vo jena je suglasnika skupina st u eststo ( 600), eststoti ( 600) i sl.
Ka e ||jtijean d drgnu | suglanfi; zW .lzecl ...nelr
t|1t|t1T1 [r11t|1|11jM T1[tc44||. ` _::

.
~' :: . :, .

1 1 2. Kada se u rijei suglasnici d i t nadu ispred afrikata, ispadaju,

pa se pie: bici (< bitci : bitka), govee (< govede :

ovedo), labui (<

labudi : labud}, napici (< napitci : napitak), oca (< otca : otac}, oev (<
otev : otac), siroe (< sirote : sirota}, suci (< sudci : sudac), sue (< sude
: sudac), zadaci (< zadatci : zadatak).
1 13. Suglasnici d i t altemiraju s nulom, tj . ne piu se ispred sufk
sa -tina: hrvatina (< hrvattina : Hrat).
1 14. Suglasnici d i t altemiraju s nulom, tj . ne piu se ni kada se na
du izmedu s i z, na jednoj, i nekog drugog suglasnika (izuzev r i v), na dru-
goj strani : bolesna (< bolestna : bolest), godinji (< goditnj i : godite},
gozba (< gostba : gost), grozni (< grozdni : grozd), nuna (< nudna : nu
da), alosno (< alostno : alost) i dr.
1 1 5. Zamjenica tko (i sloenice s njom) stilski je obiljeena; u
bosanskome standardnom jeziku stilski su neobiljeene i uobiajene zam
jenice ko, neko, niko, svako.
1 1 6. Suglasnik s iz sufiksa -ski al terira s nulom, tj . ne pie se kada
se nade iza suglasnika , i k: beki ( < beski : Be), bihaki ( < biha ski
: Biha), djevojaki (< djevojaski : djevojka), izaiki (< izaiski : Iza
i), junaki ( < junaski : j unak), konjiki ( < konj iski : konj ic, Konj ic),
araki (< oraski : ora), plemiki (< plemiski : plemi), visoki (< vi so
ski : Visoko); a tako i i z sufiksa -stvo u imenica s promjenom > i spred
tog sufksa: djevojatvo (< djevojastvo < djevojastvo : djevojka)_ juna
tvo (< junastvo < j unastvo : j unak).
1 17. Suglasnik v alterira s nulom, tj . ne pie se u rijeima: Neret
lanin (< Neretvljanin : Neretva), Neret/anka, neretlanski (u. Neretva
nin, Neretvanka, neretvanski), kao i u pridjevima breskov (< breskvov :
breskva), bukov (< bukvov : bukva}, smokv (< smokvov : smokva} i sl .
1 18. Izuzetno se piu (a esto i izgovaraju) suglasnici d i t:
a) ispred C, , , d, u rijeima u koj ima su d i t zavrni suglasni
ci pre fiksa: otcvrknuti (< od + cvrknuti), pot crtati (< pod + crtati), potiniti
(< pod + initi}, otunuti (< od + unuti), predaki (< pred + aki);
b) iza suglasnika s i l i Z a ispred nekog drugog suglasnika ako sug
lasnikom s odnosno z zavrava prefks: bezdrvnost, istkti i sl . ;
c)ispred sufiksa -ski i -stvo: gradski, ludski, bratski; bratstvo, lud-
stvo.
1 1 9. Suglasnik d pie se i u sloenicama na -to: budto, kadto.
1 20. Suglasnik t pie se jo i u pridjevima tvorenim od imenica na
-st, -sta: aoristni, azbestni, protestni, prstni (: prst; drugo je prsni . prsa);
kastni (: kasta); potom u skupini -stk- u imenica enskoga roda izvedenih
prema imenicama mukoga roda na -ist: antiaistkinja, artistkinja, avan
turistkinja, komunistkinja, kao i u skupini -st/- u pri djevu popustliv (i nje
govim izvedenicama: popustlivost).
Suglasnik t pie se (al i se ne izgovara) u fturu I glagola na -ti (ako
je enklitika na drugome mjestu): gledat u, jest u, pisat u. Izgovara se:
gledau, jeu, pisau.
1 21 . Suglasnik s pie se u sufiksu -stvo u izvedenica koje imaju
ispred tog sufiksa: preimustvo, pokustvo, p/emistvo.
sl's\:a''jttm:
tko, netko, nitko;
1:a:jtm:jt
ko, neko, niko
s st1a'ts1l\s:-ski
|-stvo:
bihaski > bihaki,
djevojattvo
v st1a'1
neretljanski, bukov
1l1l1|1','tstt:
gledat u
37
s z j?11?:?,1Tj?:la
l1|?:1, , , , , d,
lj, nj 11ja :
danasnji > dananji,
pisev > piev,
ispraznjen > ispranjen,
pazljiv > paljiv
j?11?j?,1ta1:l
,||j?,|?|1:\1s a:
iZ+eznuti > iseznuti
> ieznuti
h 11j? ':,|?1 |:
Bianin, orai
nb np ,|?'1!?amb
mp:
odbranbeni -
odbrambeni,
crnpurast - crmpurast
38
Sa]|1:|t|1||]a?:

|,|?11|1\1l1[]crr1r ]crrr,i111|t|t111t|)l?|!T?a11
ja:a]'1:|\11jrrcj1|| 1jrrcj1||)',1\:?a1ja ;|aa:'c?|T1j?|T1|r11
||,c|t||1/),|:?l1\1?|,?a||j?T1|c|r|||,1r11|c|||||j1||.Sa]'1:\]a|:?t
:al|\:1|i|t1,||[||/1h> ||/1||),1' :?a1|t1 a:al|\:a|rcc|c|rc}.
l l . JEDNA

ENJE SUGLASNI KA PO MJESTU TVORBE

1 22. Jednaenjem po mjestu tvorbe obuhvaeni su suglasnici s, z,
h i n.
Zubni suglasnici s i z te zadnjonepani h alteriraju sa i kada se
nau ispred prednjonepanih suglasnika , , , d, , d, l, nj:
a) suglasnik S alterira sa .: dananji (< danasnji ), donoe (< do
nose), koe (< kose : kosac), lie (< l i se : l i st), ma.u (< masu :
mast}, milu (< mi sij u : misao), nonja (< nosnja : nositi}, pae (< pase
: pas), piev (< pi sev : pisac), podnoliv (< podnosljiv), prnja (< pros
nja : prositi), snoliv (< snoslji v : snositi), epati (< sepati), apiti (<
sapiti);
b) suglasnik z al terira sa : grode ( < grozde : grozd), ispranjen
( < ispraznjen : isprazniti), kanjiv ( ` kaznj i v : kazni ti ), mrnja ( < mrznja :
mrziti), miradija (< mirazdija : miraz), mlanjak (< ml aznjak : mlazni},
paliv (< pazlji v : paziti), panja (< paznja : paziti), vonja (< voznja : vo
ziti); tako i: beian (< bez + ian), beivotan (< bez + ivotan), raalosti
ti (< raz + alostiti) i sL, poslije jednaenja z u po mjestu tvorbe i stapanja
dvaju istih suglasnika u jedan.
Kada se suglasnik z nae ispred bezvunoga suglasnika, dolazi do
jednaenja po zvunosti, tj . daje s, a S alternira sa : ieznuti (preko isez
nuti od izeznuti), i.upati (preko isupati od izupati), iu.kati (preko is
ukali od izukati), obeastili (preko ohesastiti od obezastiti), obraid
(preko obrasi od obrazc), raela/i (preko raselati od razelati);
c)suglasnik h alterira sa (ispred i c|.Bianin (< Bihanin : Bi
ha), mjei (< mjehi : mijeh), orai (< orahi : orah), trbui (< tr
buhi : trbuh), vri (< vrhi : vrh); skup h moe jednaenjem po mjes
tu tvorbe prijei u , a moe ostati nepromijenjen: da.em (uz: dahem),
daui (uz: dahui), drem ( uz: drhem), drui (uz: drhui);
d) suglasnik n alterira sa o ispred b i p. Ova se alteracija biljei
na granici osnovne rijei i sufksa: crmpurast (< crpurast : cm), odbram
beni (< odbranbeni : odbrani ti ), prehrambeni (< prehranbeni : prehraniti),
stambeni (< stanbeni : stan), :e|eobac(< ze' en 7 ba). Tako |. bombon (:
fr. bonbon).
1 23. Alteracije se ne prenose u pismu:
a) kada suglasnici s i z dou ispred suglasnika l i nj koj i stoje na
poetku drugoga dijela sloenice: izlubili (< i z + ljubiti), iznjihati (< iz +
nj ihati), slubiti, razljutiti, raznjihati, uzlulati i sl . , kao i ispred l i nj koj i
s u nastali ijekavskimjotovanjem (1, n + j [ e] < ).bjesnjeti, iznedriti, ozle
da. razbjesnjeti. sleme, slepilo, slepoa, slez, snjean, snjetliv ( . snijet);
b) u sl oenicama iji prvi dio zavrava suglasnikom n, a drugi po
inje suglasni cima p ili b. Tada se pie skupina np, n b iako se izgovara mp,
mh: crvenperka, izvanblokovski, jedanput, stranputica, vanbrani, vanpar
tijski.
1 24. Suglasnik h moe ostati neizmijenjen ispred u spomenutim
primjerima kao dahem, drhem (uz: daem, drem) .
1 25. U prezimenima: Rizvanbegovi, Sinanpai i sl . takoer se
pie (al i i izgovara) skupina nb, np.
/11:?:a]'1:|t|,i/1a|:,|?1,|?1j1?,1|, , ,, ,d, |j||j,1|:?:j|T1

j?11?,1Tj?:lal1|?|,|?'1t?a:|11?,|?1j1?,1?:a]|1:|\?s |. N?T1,|1Tj?-
?aS |z a|:,|?1|j |1j a:|1?|t1T1|jc||||,|i|jc|||],||:,|?1)|j\1j|:a1:l1||
j?\1:\|Tj1l11j?Tj1|,ci|je11} .
.
+
Sa]'1:|\?]|a,?||||a|t?1?T|a :|1?|T 1j?|T1,|?|H?aG||G|1G|||,
t|Gcr1|} .O1\?,|1Tj???T1a:|1?|t1T1\11n||a-

t||1|c||t1.
1 2. JEDNA

ENJE SUGLASNI KA PO ZVU

NOSTI
1 26. Jcdnaenjem po zvunosti obuhvaeni su tzv. pravi suglasnici,
i to zvuni b, g. d. d, . z, d i bezvuni p, k. t, , , S, , f. h, C. Zbog ogra
nienja u raspodjeli fonema, prema koji ma se i spred zvunog iz ove
skupine suglasnika moe ostvariti samo zvuni, i obratno, ispred bezvu
nog iz ove skupine samo bezvuni , al temiraj u u jeziku b sa p, g sa k, d sa
t, d sa , sa , Z sa s, d sa , pa se to bi ljei i u pismu. Sonanti (v, m, n,
nj, |,(, r,j) ni su obuhvaeni jednaenj em po zvunosti .
Svi pravi suglasnici s obi ljejem zvunosti imaju svoje bezvune
pamjake; svoje zvune pamjake nemaju bezvuni umni suglasnici f. h, C.
Podjela pravi h suglasnika s obzirom na zvunost vidi se iz ove ta-
bele:
zvuni b g d d Z d
& -
bezvuni p k t
J
h C
1 27. Dakle, ispred bezvunog umnog suglasnika zvuni umni
suglasnik mijenja sc u svoj bezvuni pamjak: b > p: gipka (gib + ka),
hlepid (hljeb 7 i ), ophrvati (ob + hrvati), optuba (ob + tuba), vrapca
1:l1ja?tT|j?j?|
s |z |:,|?1lj nj a
:'1?|t1T1(sljubiti,
izljubili)
| :,|?1lj |nj 1:l1|T
|j?\1:\|Tj1l11j?T
(bjesnjeli; iznjedriti);
n a:'1?|t1T1|a,|?t|
T?T1|:,|?1p |b
(jedanput, vanbrani,
Sinanpati,
Rizvanbegovi)
,1|1!a||?ta|
:a]'1:\1.
b-p, g-k, d-t, -, , ZS,
d-;
?!al. h 0 ?T1ja
!a?,1|j1\
39
,|:a]'1:|\j?11:?
,1ta1:l:11|a]|T
ta|:?Tj?j1a
?ta||1|al1j
hljebi > hljepi,
svatba > svadba
:,|?1l, h, 0ta
:a]'1:|t|,|?|1t?a
?ta?.
obhrvati > ophrvati,
laca Jaca,
razormirali > raslormi
rali
l, h, 0|:,|?1ta
1:l1ja?|tT|j?j?.
laldija, ahbab
|tat?t|a,|:1ja
d :,|?1s (gradski,
poditali),
a:|1?|t1T1
(predturski, Podhrastovi),
|:,|?1Stvo (vostvo)
40
(vrab + ea); - g > k: drukii (drg + ij i); - d > t: natpolovian (nad + po
lovian), othraniti (od + hraniti), potpis (pod + pi s), slatka (slad + ka); - d
> : omeka (ome + ka), smekast (sme + kast), eca (e + ea); - >
: bileka (bilje + ka), drka (dr + ka), la.ca ( la + ea), teka (te + ka);
- z > s: bespravan (bez + pravan), dolasci (dolaz + ci), ishitriti (iz + hitri
ti), iskopati (iz + kopati), raskinuti (raz + kinuti); - d > : kemhri{ki
(Cambridge [kembrid) + [s]ki).
Zvuni suglasnik koji se u ostal im padeima mijenja u svoj
bezvuni parjak u genitivu mnoine (ispred samoglasnika a) ostaje
neizmijenjen: bileaka (uz: bileki), vrabaca.
1 28. Takoer se ispred zvunog umnog suglasnika bezvuni sug
lasnik mijenja u zvuni parjak: - p > b: oklobdija (oklop + dija), tob
dija (top + dija); - k > g: buregdia (burek + dija), svagdanji (svak +
danji ); t > d: prosidba (prosi t + ba), primjedba (primjet + ba), svadba
(svat + ba), enidba (enit + ba); - > : zadubina (za + du[ a] + bina);
s > z: glazba (glas + ba), zbiti (s + biti), zbratimiti (s + bratimiti), zdruiti
(s + druiti), zgurati (s + gurati); - > d: narudba (naru + ba), svjedod
ba (svjedo + ba), vradbina (vra + bina).
Zvuni suglasni k dobijen od bezvunog ostaje nepromijenjen (is
pred samoglasnika a; pod uticajem ostalih obl i ka) i u genitivu mnoine po
jedinih imenica: primjedaba, svjedodaba, enidaba (uz: primjedbi, svje
dodbi, enidbi).
Kako bezvuni suglasnici j. h i C nemaju zvunih parj aka, ispred
zvunih suglasnika ostvaruj u se kao j h i C. lafdija, ah bab, pincgauer (te
rensko vozi lo); tako je i s imenima: Vrhbosna, Mehdia, Vahdeta, Vehbia,

ehzada, Nuhbegovi.
1 29. Alteriranje sc ne biljei u pisanju u nekoliko sl uajeva:
a) suglasnik d ispred S i .\: gradski, ludstvo, odsad, podstanar pred
sjednik, ehidski; odetati, odkrinuti, podiati;
b) u sloenicama (iz razloga j asnoe): adhezia, jurisdikcia, pod
tekst, podtip, postdiplomski, predtakmienje, predtur.ski, subpolaran, nad
trati (drugo je natrati); tako i : Obhoda, Podhranjen, Podhrastovi, Pod
tekia;
e) suglasnik d pie se ispred nastavka -stvo: vostvo ( : voa; u
vodstvo);
d) u pojedinanim prostir i sloenim rijeima - u orijentalizmima
i ostalim rijeima stranoga porijekla: fesdija, hadski (: had), hutba, tek
bir, tedid; dragstor, gangster plebs i sl . ;
e) u pojedinim stranim imenima odstupa se od fonetskoga pisanja i
kada se ne piu izvoro; tako i u pridjevima od nj i h: Habsburg, habsburki,
Musorgski, Rentgen (Rontgen), Thilisi, Vaington (Washington), vaing
tonski;
0 u skraenicama: dkg (dekagram), kg (ki l ogram), tbc (tuberku
loza), tzv. (takozvani), ZIP(

eljezniko transportno preduzee).

1 30. Uobiajeno je u naoj tradiciji da se bonjaka imena piu iz
voro (esto su bez promjene i u samome izgovoru): Beghanuma, Edhem,
Ezher, Hiia, Midhat, Midhata, Medhia, Subhija,

efet,

efija; Grab
anovi, Dervihegovi, Zubevi.
Imena se, medutim, piu onako kako bi ih pisali nj i hovi nosioci,
tako imamo i: Fethija (t je izvoro), Hivzia, Magbul, Mithat, Mugdim,

evket,

evkia; Grapanovi, Zupevi i sl .

Hipokoristike piemo s promijenjenim suglasnikom kako se i izgo
varaj u: Dutka (: Duda, Dudija), Rapka (. Rabija), Satka ( ' Sadeta), Sutka ( :
Suada).
/:1:t1::1)'::m'\:|:t''|b,:t1m::l'm:1jt1:m1:1|1):):, ,m':1mj'mjt1m:':t
,:t1m::l'::1|1)'m- tt1m':tm'jtmj:1att1m'':am1|:tt1m'f, h 'U mtm:j1
::jtt1mt,:mj:\t.:m':tmtm'jtmj:j1's,|t1t1m'm,:''u1m':1)'::m':'':,m1mj'm
,::|:j1atu1m'.Jt1m:tmjt,cu1m::tmt:1m::':t:::m:mt-:m'mtal'1m:
,|th:1mtmttt1mt:1)'::m'\t,mJ':tm'jtmj:j1':,|t1mj'm|c1||,/cG|1}.

J1:u,:mjt:1jt1m:tmj::1)'::m'\:,:t1m::l'1)':m:m1,|::m:mtjtt'\1[.1:tmt
m'jtmj:':,|t1'J, :|:,|t1t, 1:jtl''tm'm: 1 m:mj:|Hm|mtm'm,\::'1

,:jt1'-
m:m'm1jt'm:''mtm'm::l|::j:PrJekla; i sleni ama P skrini
C
t,
:;

;
;,
' `
`' '

: .. .i;;;" , -,-` "

ZADACI I VJE

BE
1 1 . Koji je oblik pravilno napisan: beuman, besuman ili bezuman? Objasni zato!
1 2. Napii nomi nativ mnoine od imenica predak, zadatak, gubitak, napitak. Kakva se tu
promjena vri?
1 3. Kakva je promjena izvrena u piev (. pisac), orai (. orah), odbrambeni [< od
branbeni: odbraniti )?
14. Podvuci pravilne oblike vodei rauna o jednaenju suglasnika po zvunosti: ophrva
ti, sbratimiti, podtip, hutba, vaingtonski, Edhem, gradski, ljutstvo, potiati.
1 3. KOSA CRTA
1 31 . Kosom crtom oznaava se kraj jedinice teksta (npr. stiha) kada
se jedinice prenose iz vertikalnoga u horizontalni sl ijed:
Na tranicu glavu /djeak polae. /Oslukuje: /voz dolazi! /Od
radosti, /gdje mu je glava /zaboravla, /a voz dolazi! (A. H. Du
boanin, Djeak)
t1tt:'
1,:jt1m:'m'jt'm:'
mtmm::|:::,:
jt\':(dragstor, hadski,
Habsburg, Tbilisi),
1:\|:tm::m:(dkg,

TP)
:t'''|:'mtm:
Midhat 'Mithat,
Zubevi Zupevi
\::::|::t1:j:
jt1':t|t\:|:
4 1
\1:1t|l1aTj?:l1|j?
odnosno
\1:1t|l1\11t1\
|1t'1T\1
\1:1t|l1!T?a1ja
\1'?11|:\|j?1|t1
1ja1t1\1Tj?|?
42
1 32. Kosa crta upotreblj ava se kao oznaka da su i podatak (rije,
oblik, simbol i sl . ) ispred nje i onaj iza nje iste (upotrebne) vrijednosti.
Dakle, kosa crta koristi se umjesto rijei odnosno, ili:
( l ) Baeskiin Ljetopis l Medmua, pored ostalog, vanredno je vri
jedna antroponimijska zbirka, u kojoj su zapisana imena oko 4. 000
umrlih osoba, mahom odraslih mukaraca Bonjaka. - (2) Uskuf
jev bosansko-turski rjenik Makbuli-ari l Potur-

ahidia potee
iz 1631. godine. - (3) Studentici potreban jednosoban stan l garso
njera.
1 33. Kosa crta slui u matematici kao znak razlomka: l / l O, ! 15
(
. l l
m
J
.

'
:
) :
Na ono to napajaju rieke i oblaci daje se l ll O (jedna desetina) ze
kata, a na ono to se natapa crplenjem vode iz zemle ima se dati
115 (jedna petina).
1 34. Kosa crta stavlja se izmeu broj nika i nazivnika (npr. na vri
jednosnim papirima) kada se u svoti koja se izraava nalaze stoti dijelovi
novane jedinice: dvjestoosamnaest 351100 ( 2 1 8, 35).
1 35. Kosa crta slui za oznaavanje razdoblja koje se protee izme
u dviju kalendarskih jedinica (najee izmeu dviju godina, al i i izmedu
dvaju dana, dvaju stoljea i dr.):
( l ) Mehmed Mea Selimovi bio je gimnazijski profesor u Tuzli
1 936/37. kolske godine. - (2) No 26127 . . februara 1 995. ( 1 415. po
H. ) bila je uoi Lejletul-kadra.
1 36. Kosa crta izmeu dviju oznaka mjere stavlja se u znaenju pri
jedloga na i po:
| ) Vozio je 80 km/h (osamdeset kilometara na sat). - (2) U prs
jeku je palo 5 llm
2
(pet litara po metru kvadratnom).
1 37. Kosa crta sl ui za tano odreenje adrese (stavlja se izmedu
broja kue, odnosno ulaza, i kata): Ferhadija 9/1V (tj . Ferhadija ul ica, broj
devet, etvrti kat) te za odjeljivanje pozivnoga od osnovnog telefonskog
broja : 07 1 l 234-567.

/1:1t|l11j??:|a|t1|1t11j1j?|1j\|,1'||t111j?'j|1j?j?1|t1l?\:l1,|??:?|
|t1\1T!1]1:||j?11ai111|1lt t1a1|a1j?,1jT11\1j':?la\t11|1a\'jaajaa
:T|:|ac1|c|c,||).

1 4. NAVODNI CI
1 38. Navodnici su dvostruki pravopisni znak koji se stavlja na po
etku i svretku onoga to se doslovno navodi i l i mu se daje drugi smi sao.
1 39. Navodnici imaju trojak obli k:
"
. . .
"
,
"
. . .
"
i l i " . . .
"
i H . . . ,
Sva tri oblika upotrebljavaju se u tiskanom tekstu, a u pisanom prvi i drugi.
Kad god se otvore navodnici (kad sc stave sprijeda), treba i h i zat
voriti (staviti straga).
1 40. Navodnici se stavljaju kada se neto tude navodi doslovno,
onako kako je izgovoreno i l i napisano. Ako je tudi tekst veliine reenice
i l i vie reenica, taj tekst navodi se iza dvotake, koja se stavlja s desne
strane reenice iza koje sc navodi, a navodni ci se zatvaraj u poslije pravo
pisnoga znaka koji m se obiljeava kraj reenice:
Svoj nezavreni roman Krug M Selimovi poeo je pisati ekavski,
da bi u petome poglavlu preao na ijekavicu, o emu je u rukopisu
ostavio sledec:u bildku: "Do ovog mjesta mislio sam da radnja
bude locirana u Beogradu, zato linosti govore ekavski. Ali mi je
sve ne.5to smetalo, reenica je bila tvrda, sve je izgledalo tue. Zato
sam odluio da radnju prenesem u Sarajevo, a govor da bude ije
kavski. To)ezaista moje, mada priznajem da je ekavski ekonomi
niji i moderii. "
U pohode katkad dolepra l odrezana letvica sunca, l lopovski se
uula kroz prozor. l i zacvrkuta: l "Tu ste, znai? A ja dan l pro
trati/a traei vas! " l (D. Lati, Ja i svi moji priatelji)
(Kad se navodi tui pisani tekst /rije, di o reenice, reenica, vie
reenica/, nita ne treba u njemu mijenjati; ak se prepisuju i tamparske
greke /izuzetno, u tekstovima koj i se navode u populamije svrhe, dopu
teno je prilagoditi pravopis i ispraviti slovne greke/. Ako sc, npr., na gre
ku eli naroito ukazati, u zagrade se stavlja uzvinik /i l i lat. oznaka sic=
tako, izraz uenja. Ako se izostavlja dio tuega teksta, to mjesto obilje
ava se tako to se unutar zagrada stavljaju tri take. Ako se mijenja tip
slova /u svrhu isticanja, npr./, unutar zagrada stavlja se obavijest o tome
/npr. : isticanja moja: podvlaenje nael. Jedino se navodnici unutar nave
denoga teksta /navod u navodu/ mijenjaju u polunavodnike.)
1 41 . Ako su u navedeni tekst vel ii ne reenice umetnute rijei
pisca, i l ijevi i desni dio tuega teksta stavljaju se meu navodnike, a pi
eve se rijei odvajaju ili zarezima i l i crama (odvajaju se iskljuivo crta
ma ako je u dijalogu crta umjesto navodnika). Zarezi ( i l i crte) stavljaju se
izvan navodnika. Lijevi dio tuega teksta poinje vel i ki m poetni m slo
vom, a pi eve rijei i desni dio navedenoga teksta mal i m (izuzev ako se
te rijei same po sebi ne piu velikim poetnim slovom). Pi eve rijei mo-
Tta111|\t
:l1'j1T1.
1jt|jt|jt|,
j|jt:1:a,|1l'T
t1tjtT
\111:t111tlat
||jt|,l1:ttT|jtj1
,tt||jtaal1|1t
1tt|tttt111j1ja:t
t1|tt|T1|||t|l1T1
43
1|j?'1|la|??t1
a\'1,|j?a'1:l|la
|??|ta,1|jaT1||T
:'11T
T?a111|\??
:l1|j1ja:?1,?,1t1l?
t|?\?
44
gu biti i na kraju reenice. Na kraj u navedene upitne reenice stavlja se
upitnik, na kraju uzvi ne uzvinik, a na kraju navedene izjavne reenice ne
stavlja se taka:
"A, efendia ", opet e sveenik, "mogu li se izbrojiti dlake na ma
garcu? " ( . . . ) "Zato, hoda, jede sa pet prsta? ", upita odmah u u
du on. "Zato to nemam .vest ", odgovori mu hoda. (Nasnldin-ho
da; prir. A. Isakovi)
1 42. Kad se unutar reeni ce navode dijelovi tuih reenica, oni po
inju mal im slovom, a pravopisni znaci koj ima se obi ljeava kraj reeni
ce stavljaju se iza navodnika unutar koj i h je tudi tekst:
Tano je za njih (prirunike, nap. S. H. ) reeno da "koncentriu u
jednoj knjizi informacie razasute po tisuama svezaka ", i da su to
itave "biblioteke u minijaturi ", "kluevi koji otvaraju vrata znanja
nagomilanog kroz vjekove ". (M.

ami, Kako nastaje nauno djelo)

1 43. Navodnicima se oznaavaju pojedine tude rijei , potom nes-
tandardni obl i ci uklopljeni u reenicu:
( l ) Uili su je "da misli ", i ona je mislila, uvjerena da zna kako se
to radi. (M. Selimovi, Ostrvo) - (2) U bonjakim narodnim govo
rima esto se uje "to/ma", u kome se obliku ogleda uticaj nje
makoga i maarskoga jezika.
1 44. Navodnici se upotrebljavaj u za oznaavanje rijei uzetih u
drugaijem znaenju, neprimjereno upotrijebljenih, sa suprotnim smislom,
umjesto tzv. , u pretvaranju, ruganju, potom kada se eli istaknuti kako je
neto sumnj ivo i sl . :
( J ) Svijetu dojadilo paje przvae "klepetalom " i ona se poe pov
laiti u se, kao daje mudra/a. (N. Saraj l i, Teme) - (2) Kao to vid
jesmo, "ista " lingvistika sa svoje tri grane pomalo lii na tradicio
nalnu gramatiku sa njenom jonetikom, morfologijom i sintaksom.
(M. Rianovi, Jezik i njegova struktura)
1 45. Navodni ci ma se ne obi ljeavaju poznate tude rijei (opepoz-
nate poslovice, izreke i sl . ):
( l ) Za upotrebu stranih riei mogla bi se postaviti kao princip ona
stara latinska izreka: Uti, non abuti! (M.

ami, Kako nastaje na

uno djelo) - (2) U bogataa su i volovi pametni, kae narodna pos
lovica. (3) Nie bez osnova narod rekao: Ko se mlad oeni i rano
rua ne kaje se.
1 46. Medu navodni ci ma treba pisati skraena imena ustanova i sl .
koja su, zapravo, preuzeta vl astita imena (osobna, zemljopisna i dr.), oso
bito ako se bez nj i h (navodnika) ne bi moglo prepoznati novo znaenje:
Odsjeli su u "Tuzli " (hotelu).
1 47. Navodni ci ma se mogu oznaavati naslovi knji ga, asopisa i
dr., kao i ua imena ustanova, drutava:
| ) Ahmet Hrmadi (roen 1923. u selu Bje/aj kraj Bosanskoga
Petrovca), najvei pripovjeda hoJnjake djeije knjievnosti, pok
reta i urednik djeie biblioteke "Lastavica ", napisao je, pored os
taloga, i sledea djela: "Patulak vam pria ", "Patulak iz Zabo
ravlene Zemle ", "Okamenjeni vukovi ", "Zlatorun ", "Zelengor ",
"Bistri potoci ", "Bijeli slavu", "Djeak jae konja ", "Bij eli cvi-
jet ", "Labudova polana ". - (2) U "Opisu mostarskog mosta od
Medazie " luk Staroga mosta uporeen je sa svodom vas ione.
Takoder se navodni ci ma mogu oznaavati zatiena imena razl ii
tih proizvoda: "Marlboro " /Marlboro, "Gillete " l Gillete itd.
1 48. Ukoliko se eli naglasiti zvanini naziv pojmova koji i maju i
re i ue ime, medu navodni ci ma se pi e ue ime: Osnovna kola "Alia Na
metak ", Graevinsko preduzee " Vranica ".
1 49. Medu navodnike se ne stavljaju naroito oznaeni (vrstom pis
ma i sl .) naslovi i nazivi :
( l ) Najlepe to je napisano u prozi u alhamiado knjievnosti jest
Mol i tva Muhameda Hevaie Uskufze. (M. Hukovi, Muhamed He
vai u horizontima alhamiado knjievnosti) - (2) Zbirku l O l sevda
linka objavio je dr. M Maglaj/i u Idavakom knjiarskom predu
zeu Prva knjievna komuna iz Mostara 1978. godine.
1 50. Medu navodnike se ne stavljaj u sloene skraenice u koji h su
sva slova velika: UNICEF (a ne "UICEF"), NAMA (a ne
"
NAMA
"
).
1 51 . Dvostruke navodnike u reenici treba izbjegavati . Za oznaa
vanje navoda u navodu sl ue polunavodnici.
(Ukoliko se, pak, u navedenome tekstu nalazi navod, a ne ele se
navodnici zamijeniti polunavodnicima /kako bi se tekst preni o i bez te iz
mjene/, treba upotrijebiti za navedeni tekst jedan oblik, a za navod u nave
denome tekstu drugi obl i k navodnika.)
et 1\11|Kt l\|[T 1t|[t l11 11\t1t1t

||[tl,l1T [t| Itlt

1|]1|[tT .
I1t1[,lTt11l11\1,|Tt11p||l\1, 1|\t [|) ||.N\11|f|Tt1t|
|jt1r1jfl1ltP|||1
g
1|0K0 1l\|Lnaivi. _ _ _
A1\1|b||tl |tt1|t1,lm1| 1|01\11|G \|[ti, I||1|1ltQ01||K1_ _
I1\[;|l1|u, |1|\1, l1\t}.N t 1l1| |tt1|tt1\1|1|ltt1|tt,l\|1|
1|11\11|\1l1\|[ |:pRf|1l1v|
|

t
.

\
L _ > __
H\1 1\1 l||[t1\1tp|1\11||T

,,
:
. . , , , ,, .._
:
`
'

.
. ~
111tT1:?T1]a
1!111l
1j11:'1\j]1,
j|T?1,|1|t111,
ta1T?1aal1|||
111tT1:??
1''j?11ja11|1l1
:l1\al|11:'1|1t
45
|j?|:l|11]1,1|j?\'1
a,1l|?'j11T1a\1'|\1
?T1T111|t1Tj?1
a1:1:\1T?j?t|\a
'1l||\|T,:T1T'1:l|l1
|T?1 t1|a]j?t\1
,|?1:?:?|t1|1|'|
|1?l:\|,
1:l1'?||j?,|a
:?|1?l:\|
Maar |Madar
sport -)
46
ZADACI I VJE

BE
1 5. Stavi odgovarajue pravopisne znake!
Upisala se u Gi mnaziju Mea Selimovi u Tuzli 1 998-99. godine.
Boe, kako je dobra, govorio je oduevljeno, kako je vesela, kako je zadovoljna!
Kulenovievu Ponornicu proitala sam dvaput, rekla mi je prijateljica.
Rekao je: U Opi su mostarskog mosta od Medazije luk Staroga mosta uporeen je
sa svodom vasione.
1 5. PISANJE RI JE

I STRANOGA PORIJEKLA
1 52. Sl avenska rjenika osnovica bosanskoga jezika obogaena je
od najstariji h vremena do danas (zahvaljujui raznim kulturim i civiliza
cijskim susretima) broj ni m orijentalizama, grccizmima, romanizmima,
germanizmima, dakle rijeima razliitoga porijekla.
Meu rijeima stranoga porijekla imamo:
a) posuenice koj e su se prilagodile naem jeziku, tako da ih i ne
osjeamo kao tude; najee ih ne moemo zamijeniti drugima: azimut, ba
zen, boja, breskva, car ak, arapa, demper, hartija, kaput, koula, liva
da, limun, majmun, majstor, miris, papir pojam, Jah, tanjir vagon . . . i
b) one rijei koje se jo ni su dovoljno prilagodile naem jeziku i
pravopisu, te se utvruju dodatna pravi l a za nj ihovo pri lagoavanje.
1 53. Openito vrijedi da se vl astita imena iz drugih jezika, kad se
piu latinicom, prenose i l i izvorno, tj . onako kako se piu u jeziku iz koga
potjeu (ukoliko potjeu iz jezika koj i se ne slue latinicom, takva imena
podlijeu transl iteracij i , tj . prenoenju iz drugih grafkih sustava u latini
ko pismo bosanskoga jezika), ili fonetski ; s druge strane, naim iril ikim
pismom vlastita imena iz drugih jezika piu se iskljuivo.fonetski. Za rijei
stranoga porijekla koje ni su vl astita imena (ope imenice, pridjevi, prilozi
i dr.) naelno vrijedi da se piu fonetski, tj . onako kako se izgovaraju.
1 54. Mnoge rijei stranoga porijekla nisu neposredno dole iz iz
voroga jezika, nego su u na jezik prispjele preko jezika posrednika; to je
esto ostavilo traga na njihovom glasovnom obliku. Tako su, npr., brojne
grke i latinske rijei primljene preko tal ijanskog, francuskog, njemakog
i engleskog; mnoge arapske i perzijske rijei preko turskog jezika.
Otuda, npr., u bosanskome jeziku rijei tegla i cigla (obje od lat. te
gula; druga uz njemako posredovanje), i l i trojni znaenjski razliiti obli
ci kao studij, studia, studio. I l i , prema izvorom izgovoru imamo Maar,
Maarska, maarski ( : Magyar), a pod uticajem izgovora u turskome jezi
ku piemo i : Madar Madarska, madarski. Pod uticajem njemakoga iz
govora primili smo rijei kao palir, tampa, a pod uticajem engleskoga iz
govora imamo: sport, sporta, a tako i: deterdent, dudo. Prema francus
kome izgovoru imamo l i k aktuelan (< lat. actualis, prema kom stoji lik ak-
tualan); francuski uticaj ogleda se i u l i ku ofanziva (fr. ofensive), iako bi
se prema izvorome latinskom glagolu offendere oekivalo ofenziva. Ra
nije primljene strane rijei na -on imaju -un: sapun, kordun, limun, piun;
u rijei stranoga porijekla primljeni h u novije vrijeme -on ostaje: felton,
kupon, vagon.
Dalje, brojne hebrejske i aramejske rijei prispjele su, posredstvom
grkog i latinskog, u bosanski jezik (a tako i u ostale evropske jezike): Ab
raham, Adam, aleluja, Babilon, Bal, baraba, eden, Emanuel, Gabriel,
Gog, Goliat, lsus, Jimael, Jahve l Jehova, Jona, Josip, kanon, Lazar Ma
ria, Matia, Mesija, Mihailo, Mojsie, Pavao /Pavle, satana /sotona, Ste
pan, subota, Toma itd.
Veina navedenih imena i rijei prispjel a je u bosanski jezik preko
grkih i latinskih prijevoda Boij ih poslanica poznatih pod zajedniki m
imenom Bi bl ija. U bosanskome jeziku daje se prednost oni m oblicima ti h
imena koje nalazimo u Kur'anu, posljednjoj Boijoj objavi : Adem (Adam),
Davud (David), Dalut (Gol ijat), Dibril (Gabrijel), Ejuh (Job), H abi/
(Abel), Harun (Aron), Hava (Eva), Ibrahim (Abraham), Ismail (Jimael),
lshak (I sak), Isa (I sus), !I jas (El ijas /I l ija), Jakuh (Jakob), Jahja (Ivan /
Jovan), Jedud (Gog), Jehuda (Juda), Junus (Jona), Jusuf(Josip l Jozef,
Kabi/ (Kain), Lut ( Lot), Medud (Magog), Merjem (Marij a), Mesih (Me
sija), Mikail (Mi hael /Mikael), Musa (Mojsije), Nuh (Noa l Noe), Sulej
man (Solomon), Tevrat (Tora), Zekeria (Zaharije) itd.
1 55. Rijei i z arapskog, perziskog i turskog jezika najbrojnije su
posuenice u bosanskome jeziku (o broj nosti sl ijede i h roman izmi, potom
german izmi), a najvi e ih je u na jezik prispjel o posredstvom turskoga je
zika. Mnoge od nji h doivj ele su gl asovno, obliko i tvorbeno pril agoa
vanje zakonitostima jezika primaoca. Neke od ti h promjena oite su i iz
sljedei h primjera (unutar zagrada navodimo izvore oblike): fCreda (: fe
race; ale); mosur ( : masura; alo); samar ( : semer; e/a); beriet ( : bcreket;
e/i); kadar (: kadir; i/a); devar (: devir; i/a); erdan (: gerdan; g/d); ebe ( :
kebe; kJ); ftil (: fti ! ; l/lj ); tiganj ( . tigan; n/nj ); bedem ( : beden; n/m); su
fara (: supara; p/f; zanat (: sanat; s/z); hajduk ( : haydut; O),nalet ( : hinet;
metateza); ahmedia (: ahmediye; e/a); delia ( : del i ; ~. -ja).
1 56. Meunarodni muziki termini u strunoj l iteraturi zadravaju
izvori obl i k: allegro (alegro), intermezzo (intermeco), solegio (solfedo),
soprano (sopran), staccato (s takato), tenore (tenor).
U meunarodnome openju moe se pisati: fax (mj . fak), telefax,
telex. Takoder na automobi l ima najee stoj i meunarodno prihvaena
oznaka taxi (mj . ponaene oznake taki).
Iz posebni h razloga autor moe neke rijei i l i izraze pisati u izvor
nome obliku, i me jae istie njihovo porijeklo: grand-prix (gran pri), lady
(ledi), leader (l i der), mis (mis), muical (mjuzikl), restaurant (restoran), roi
lette (toaleta), vis-a-vis (vizavi). U ovome, medutim, ne valja pretjerivati.
Babilon m
Hava (Eva)
Isa (Isus)
Sulejman (Solomon)
Tat\|l?|T|||t1|1
allegro
47
august, Zeus
Europa T|l:\1't?j -
Evropa t?Tj
barbarizam, Bizant
orijent
hemija -
hirurgija -ija
hronika -a
okean -
Kipar
filozofija -ija
hereza
Perzija -a
kosmos |kozmos
demokracija demokratija
48
a) Pisanje rijei iz grkoga i latinskog jezika
1 57. Grki dvoglasnik ai i latinski ae prenose se kao e: pedagog
(gr. paidagogos, lat. pacdagogus), Ezop (gr. Ai sopos).
1 58. Grki i latinski dvoglasnici au, eu u na jezik prenose se dvo-
jako:
a) najee ostaju samoglasnici a + u, e ' u: august, August, auto
nomia, autoritet, inauguracia, kaucia, laureat, Klaudije; eufemizam, ne
utralan, pseudo, pneumonia, Eurpa (mitsko lice), Zeus;
b) u pojedi ni m rijeima i mamo v umjesto u: Kavkaz ( : gr. Kauka
sos); Evropa (kontinent), evropeizam, evnuh; tako i lovor.
1 59. Suglasnik b ostaje nepromijenjen u nekim rijeima grkoga
porijekla (i l i u rijeima preuzetim posredstvom grkog): barbarizam. bibli
oteka, labirint, simbol; Babilon, Bizant, Teba.
1 60. Izmedu samoglasnika i, na prvom, i a, e, u, na drugome mjes
tu, domee se suglasnik}: dialektika (gr. dialektike), orient (lat. oriens),
trijumf(lattriumphus).
1 61 . Umjesto gr. i lat. ph pie sef filozof umjesto th - t: Talia;
umjesto gr. i l i lat. ch imamo h u rijeima: arhiv dijahronia, haos, hemi
ja, hiruria, h/or, hor hronika, hronologija, hrizantema, melanholija, teh
nika, a k u: cikorija, karakter, kamilica, kolera, karta, kameleon.
1 62. Prema latinskom h imamo h u: historia; Homer Hektor.
1 63. Prema gr. k i spred i, e, y obino imamo C (centar cista, cik
lus), ali u pojedinim rijeima ostaje k: kentaur okean; Kipar. Kiklop.
1 64. Prema suglasniku s izmedu dvaju samoglasnika imamo z u ri
jeima grkoga i latinskoga porijekla: flozof filozofja, hereza, kriza, pa
uza, prozodia; Cezar, Sizi, ali ouvano s ostaje u imenu Hesiod.
1 65. Umjesto suglasnika s iza l, n, r a i spred samoglasnika u poje
di ni m rijeima imamo z: emulzija, recenzia, verzia; Perzej, Perzija; u tak
voj kombinacij i suglasnik s esto ostaje i neizmijenjen: falsifikat, arsen,
persona.
1 66. Suglasniki skup sm na poetku rijei ostaje neizmijenjen:
smaragd, a u sredini rijei moe dati zm: kosmos l kozmos.
1 67. Pored -ti- imamo i -ci- u grkim imenicama na -tia i u svim ri
jeima latinskoga porijekla: aristokracia /aristokratia, demokracija /de
mokratia, tehnokracija /tehnokratija (ali je samo: tradicia, Horacije).
Inae grko -ti- ostaje nepromijenjeno: hrestomatija, peripetija;
Beotija.
1 68. Grke i latinske imenice s nastavcima -os, -on, -es, -us, -um u
bosanski jezik prenose se bez ti h nastavaka: Homer, oran, Aristotel, Pia
ut, pasiv.
Medutim, brojni su latinizmi sauvali -um: album, forum, ko/ose
um, minimum, impresum, referendum.
Imenice na -ium prenose se s analokim nastavkom -ij: aluminij,
barij, auditori, akvarij, delirij, kriterij, magisterij, medi, milenij, prezidij,
sanatorij, simpoz(.
1 69. Ako se poslije gubljenja grkih i latinskih nastavaka na kraju
rijei nade suglasniki skup, esto se izmedu dvaju suglasnika umee ne
postojano a; samo je: arhaizam, heroizam, organizam, ritam; Alekandar,
Egipat, Kipar.
Suglasniki skup -kt u pojedinim rijeima (uglavnom termi ni ma)
moe, ali ne mora biti razbijen nepostojanim a, te su nporedni obl i ci :
dija/ekat /dijalekt, objekat /objekt, perfekat /perf ekt, subjekat l subjekt.
Tako i suglasniki skup -nt u akcenat /akcent.
Suglasniki skupovi ostaju u mnogim rijeima: indeks, doktorand,
kobalt, Olimp, ditong, asistent, dokument, prezent, talent, kolaps, recept,
apsurd, revers, jogurt.
Veina ovih imenica u genitivu mnoine i ma nepostoj ano a: subjekt
l subjekat - subjekata, patent - patenata i sl .
Izuzetak predstavljaju imenice koj e se zavravaju suglasnikom
skupinom u kojoj je jedan od suglasnika s: indeks - indeksa, obelisk - obe
liska, sufiks -sufiks a te imenice kao: apsurd- apsurda, diftong- diftonga.
1 70. Imenice na -ist i -t mogu dobiti vokal a na kraju: kapitalist l
kapitalista, telegrafst l telegtafsta, arhitekt l arhitekta, asket l asketa, di
plomat l diplomata, estet l esteta.
1 71 . Imenice grkoga porijekla na -ma /-matos (s. r.) u bosanskome
jeziku enskoga su roda: shema, poema, panorama, paradigma, teorema,
ili mukoga: diagram, problem, program; tako i : aksiom, sistem.
Oba roda ima imenica reum (m. r.) l reuma (. r.)
1 72. Preovladavaju obl ici sa samoglasnikom a umjesto izvorog e
u rijeima latinskoga porijekla: arbitar fatar magistar ministar i sl . , al i
izvoro e ostaje u: flter (uz: fltar), Jupiter.
b) Pisanje imena iz jezika koji se slue latinicom
1 73. Vlastita imena i z jezika koj i se slue latinicom mogu se u bo
sanski jezik prenositi u latini cu i i ri l icu. Ako se prenose u latinicu, piu se
i l i jonetski i l i izvorno; ako se prenose u irilicu, piu se fonetski (tj . onako
kako se izgovaraju i u skladu s odgovarajuim transl i teracij skim i trans
kripcijskim pravi l i ma).
Homer -
aluminij -
krilerij -m
perfekat perfekt
subjekat |subjekt
talent -!
kapitalist i kapitalista
arhitekt i arhitekta
teorema -
sistem -a
magistar - r
filtar filter
49
a:l|aT\j|]1T1a
l1T,t1|t1|1]1|\1
|1?l:\||\
t?T|j1,:1|T?1a
1l,|j?,||1?1T
1|\a.Evropa, Rumunija,
panija, Pariz, Rim,
Skoplje
Spinoza, ]?Spinoza
Hugo, ]?Hugoa
Tokio, ]?Tokija
Sofia, ]?Sofije
Petrarca, ]?Petrarke
50
1 74. Ako je ime manje poznato, pri prvome navoenju (u srednjo
kolskim i visokokolskim udbenicima, pa i u tampi, te u znanstvenim
djel i ma i dr.) uz izvori l i k unutar zagrada treba navesti i fonetski.
Kad se u udbenicima i prirunicima namijenjenim osnovnome
obrazovanj u vlastita imena i z jezika koji se koriste latinicom piu fonetski,
uz prvo navoenje tih imena u zagradama potrebno je dati i izvori lik (u
nominativu). Tako e se postepeno stvarati uvjeti za i ru primjenu naela
da se ta imena piu onako kako se piu u jezicima i z koji h dolaze.
1 75. Ope je naelo da se vl astita imena i z drugih jezika i onda kada
se piu izvoro pri promjeni po padeima i pri tvorbi prisvojni h pridjeva
pri l agoavaju obrascima bosanskoga jezika. Ovo znai da se izvoro pisa
nje u cijelosti odnosi samo na nominativni l ik.
1 76. Zemljopisna i mena (imena kontinenata, zemalja, otoka, polu
otoka, gradova i sl . ) treba da ostanu u obl iku u kome su otprije prihvaena,
tj . ne treba ih podvrgavati drugom nainu prenoenja, odnosno transkribira
nja: Evropa, Australia,

eka, Italia, Liban, Saudiska Arabia, Rumunia,

pania, Grenland, Himalaja, Kavkaz, Be, Dorol, Kairo, Kartum, Mos

kva, Pariz, Peking, Prag, Rim, Skople, Tokio, Venecia (i Mleci),
i
eneva.
1 77. Imena koja zavravaju na nenaglaeno -a i l i -o mijenjaju se
kao i naa imena s tim zavrecima. Na isti nain kao i od naih imena tvore
se od tih strani h imena prisvojni pridjevi na -ovl-ev i -in:
a) Spinoza, gen. Spinoze, prid. Spinozin; Gioconda, Gioconde, Gio
condin; Gina Lollobrigida, Gine Lollobrigide, Ginin;
b) Borneo, Bornea; Chicago, Chicaga; Nicola, Nicole; Tasso, Tas
sa, Tassov.
1 78. Imena u koj i ma je -o naglaeno zadravaju -o u cijeloj promje
ni i u tvorbi pridjeva: Hugo, gen. Hugoa, dat./lok. Hugou; Rousseau, Rous
seaua, Rousseauov.
1 79. Samoglasniki skupovi ia i ie razbijaju se u promjeni (kao i u
naim rijeima) umetnutim -j-; tako prema nom. Tokio, Columbia u gen.
piemo Tokia, Co/umbie.
Takoder piemo j u dekl i nacij i enskih imena na -i a: Sofa Loren,
Softe Loren, prid. Sofjin.
Ukol i ko je i u takvim imenima samo pravopisni znak koji m se obi
ljeava izgovor prethodnoga suglasnika, ne umee se j: Boccaccio, Boc
caccia.
1 80. U promjeni romanskih osobnih imena na -ea i -co, a tako i u
prisvojni m pridjevima izvedenim od nj ih, zadrava se izvori izgovor i
pie se k umjesto e: Petrarca, gen. Petrarke, prid. Petrarkin; Capablanca,
Capablanke; Tosca, Toske, Toskin; Teodoresco, Teodoreska, Teodoreskov.
1 81 .

enska imena na o mijenjaju se kao i ona na a: Sapfo, gen.

Sapfe, prid. Sap
.
fin; Klio, Klije, K/iin.
1 82. U promjeni muki h imena koja zavravaju na muklo -e (-e koje
se ne ita), kao i u prisvojni m pridjevima tvorenim od nj i h, pi e se to -e:
Moliere, gen. Molierea, prid. Moliereov; Shakespeare, Shakespearea, Sha
kespeareov.
Samoglasni k -e pie sc i onda kada predstavlja samo pravopisni
znak: Cambridge, Cambridgea; Laplace, Laplacea, Laplaceov.
1 83. Francuska imena enskoga roda koja zavravaju na muklo -e ne
zadravaju to -e u promjeni i tvorbi pridjeva; ta se imena mijenjaju i tvore
prisvojne pridjeve kao da u nominativu i maj u -a: Champagne, gen.
Champagne, dat./lok. Champagni; Jacqueline, gen. Jacqueline, Jacque/inin.
Tako se piu i njemaka enska imena na -e: Mathilde, Mathilde,
Mathildin.
Kao ponacna, takva imena u nominativu zavravaju na -a:

ampa
nja,

ampanje.
1 84. U vlastitih imena koja zavravaju na -i, -y (u vrijednosti i) i l i (u
engleskom) na -ee umee se izmeu osnove i nastavka -j-: Petoji, gen. Pe
taja, prid. Petojijev; Vigny, Vignyja, Vignyjev; Attlee, Attleeja, Attleejev.
Ako -y slui kao pravopisni znak i l i ako se -i, -y itaj u kao j, ne do
mee se novo --: Ka/ay, Kalaya, Kalayev.
1 85. Ostala vlastita imena dobijaju padeni i l i pridjevski nastavak
na oblik nominativa: Chile, gen. Chi/ea; Dante, gen. Dantea, prid. Dante
ov; Camus, Camusa, Camusov; Diderot, Diderota, Diderotov; Dumas, Du
masa, Dumasov; Petrescu, Petrescua, Petrescuov; Rousseau, Rousseaua,
Rousseauov; Liverpool, Liverpoola; Marx, Marxa, Marxov; Swift, Swifa,
Swiftov; John, Johna, Johnov; Suppe, Suppea, Suppeov.
1 86.

enska imena na nul ti morfem (koja zavravaju na suglasnik)

ili ostaju nepromijenjena i l i se mijenjaju kao da zavravaju na -a:
Carmen, gen. Carmen / Carmene, dat./lok. Carmen / Cwmeni, prid.
Carmenin; Ingrid, Ingrid /lngride, Ingrid /lngridi, lngridin; Nives, Nives
/Nivese, Nivesin.
1 87. Ako se uz muko ime upotrijebi i prezi me, redovno se mijenja
ju i jedno i drugo: William Shakespeare, gen. Williama Shakespearea; Adam
Mickiewicz, Adama Mickiewicza; Antonin Dwofak, Antonina Dwof
a
ka;
Johann Wolf gang Goethe, Johanna Wol
f
ganga Goethea.
1 88. Ako muka imena zavravaju na nenaglaeno -e (koje se ita)
a potjeu iz slavenskih jezika, mogu pripasti jednom od sljedea tri dekl i
nacijska tipa: a) Petre Pr/ika, gen. Petra Pr/ika; b) Goce Delev, Goce
De/eva; e) Tone Selikar, Taneta Selikara.
Moliere, ]tMolierea
Vigny, ]tVignyja
Kalay, ]t.Kalaya
Camus, ]tCamusa
Ingrid, ]t11j1\
Ingrid lngride
Tjtj1ja:t,1,11t|T1
||Tt|,|ttTt
5 1
11|?1?1j?|1|
?,|1T|j?j?|
Don Juan, ]?Don
Juana
New York, ]?New
Yorka
,|1Tj?'j|?11|?1?
lord, ]?lorda, |:l|s
lordom
T?1:l11\1|1?l
:\|
Bohumljanin 1taTj
,||1j?|1-ski |1?!:\|
tokholmski Sl1t\1'Tj
,||1j?|1,?|T?t?
|1?l:\|bodlerovski,
marksist, fulbrajtovac
52
1 89. Ako su dva lana imena povezana crticom, mijenja se samo
drugi l an: Jean-Paul Sartre, gen. Jean-Paula Sartrea.
1 90. Odredbeni dijelovi uz imena iz jezika koji sc koriste latinicom
ostaju nepromijenjeni :
a) uz prezimena: Leonardo da Vnci, gen. Leonarda da Vincia; Ar
detia Della Bella, Ardelia Della Belle; Ludwig van Beethoven, Ludwiga
van Beethovena;
b) tako i razne oznake uz osobna imena: Ben Hur, gen. Ben Hura;
Don Juan, Don Juana; mister Donald, mister Donalda; ledi Lollobrigida,
ledi Lollobrigide;
c) u zemljopisnim imenima (rijei kao bad, sao, saint, san, sankt,
neu, new, rio, port, mont i dr.): San Marino, iz San Marina; Neu U/m, iz
Neu VIma; New York, u New Yorku; Rio de Janeiro, u Rio de Janeiru.
1 91 . Pojedine su imenike oznake uimena toliko osamostaljene da
se mijenjaju: lord Byron, s lordom Byronom; sinjorina Pavo/ini, sa sinjo
rinom Pavo/ini; pa i : mister Donald, s misterom Dona/dom.
Ostaju nepromijenjena enska imena s odredbom koja zavrava na
suglasnik i l i na samoglasnik osim na -a: mis Butt/er od mis Butt/er; ledi
Bergman, od ledi Berman.
1 92. U sloenih stranih naziva mijenj a se samo posljednji lan: S
Mount Mac Kinleya (nom. Mount Mac Kinley); u British Museumu (Bri
tish Museum), i l i svi lanovi ostaju nepromijenjeni : iz Puerta del Sol (Pu
crta del Sol), u Neue Freie Presse (Neue Freie Presse).
1 93. Imena stanovnika izvedena od stranih imena naseljenih mjes
ta piu se fonetski: Bohumlanin (: Bochum), Dablinac (: Dublin), Glaz
gov/anin ( : Glasgow), Sevilanka (. Sevi l la).
1 94. Pri djevi na -ski izvedeni od osobnih imena iz drugih jezika pi
u se malim slovom i fonetski: .ekspirski (: Shakespeare), lajpciki (: Leip
zig), njujodki (: New York), minhenski (: Miinchen), tokholmski (: Stock
holm).
1 95. Pridjevi kojima se izriu svojstva i osobine kakve imaju nosio
ci tih imena piu se takoder fonetski : bodlerovski stih ( : Baudelaire).
Tako se piu i ope imenice tipa: egevarist ( : Che Guevara), mark
sovac, marksist, markizam (. Mar), fulbrajtovac ( . Fulbright).
e) Pisanje i mena iz jezika koji se slue irilicom
1 96. Vl astita imena koja potjeu iz sl avenskih jezika s irilikim
pismom takoder treba pisati izvoro. l ovdje vrijede opa pravi la kao i za
pisanje i promjenu imena iz jezika s latin iki m al fabeti ma.
Pri transl i teracij i iri l ikih pisama u nae latiniko vrijedi naelo da
se slova onih glasova koj i su isti kao i u bosanskome jeziku prenose lati
nikim slovima za te glasove, dok se za ostala iril ika slova u strunoj l i
teraturi propisuju posebna pravila.
1 97. Tako se rusko pismo transl iterira u bonjaku latinicu na slje
dei nain:
a - a, f b, 11 - v, | - g, .|- d, e e, e - e, A - , 3 - z, |1
i, U -+j, K k, .11 -l , W m, l l - n, o -- o, 1 1 - p, j - r, e - s, t, y =
u, < - f, h, h c,4 , m , I | I =, 1: - a, b| - i, b ~ , . e,
KI -ju, s-- ja.
Transkripcija izgleda ovako: e (na poetku rijei i i za vokala) -je
(ER,l0KI1 M ' E.rmr.eeR - Jevdokim, Jel i sejev); jo (Haoj Fjodor), .|
+ s -lj ( f 'oro_% - Gogolj), JI + e - Ije (cjno|ios -Ljermontov), +
1 - lj i (Cra J1 11 H - Stalj in), H + h nj ls1a+ Rjazanj), H + e - nje
(0Heri1H - Onjegin), H + 1 - nj i ( Ga Ky1 1 11 1 - Bakunj in), h ( HcJ
IJ11 1 1 -

edrin), l> - 0 (06 'bii UI1 1 1 - Obj avin), b| - i ( Kpbi M - Krim), b

- 0 (Acrpa:a1 1 1> - Astrahan; Oo b Ob), 3 - e (3a1c|| ea| -Ejzen
tejn), 8I -j u ( Kkynon - Jusupov), h -ja dacs- Nastja).
Nastavak -11 11 (-ij) - -i ( JKy611 1 1CKI1 A, transl . : Jakubinskij, transkr. :
Jakubinski), a nastavak -an (-aja) -- -a ( llocroenrKal - Dostojevska).
1 98. Bugarska i ri l ica transl iterira se kao i ruska, s tim to se bugar
sko 1 1 1 prenosi kao t (CR11 UIOB, transl . i transkr.: Svitov).
1 99. Tako se prenose i makedonska slova, s tim to se r transliteri
ra kao g, a transkribira kao ( ! "yp411 , transl . :
G
urin, transkr. : urin); K
sc transl i terira kao k, a transkribira kao ( Kyp411CR, transl . :
K
urijev,
transkr. :

urijev); dok se C transl i terira kao dz, a transkribi ra kao z (C|1 n

rapon, transl . : Dzivgarov, transkr. : Zivgarov).
Makedonska slova (' i K i spred samoglasnika i i 8 piu se kao g i k
(kao i u makedonskom: I. K ): Sagin (mak. Car111 1 ), Kiro (mak. K11 po).
d) Pisanje imena iz jezika koji se slue drugim pismima
200. Rijei koje ni su vlastita i mena a porijeklom su i z jezi ka koj i se
slue drugim pismima piu se fonetski .
Imena iz jezika koj i se sl ue drugim pismima dolaze u bosanski
jezik najee posredno, i to preko transliteracijsko-transkripcijskih si s
tema pojedinih svjetskih jezika.
Kako su sloene probleme transl i teracije i transkripcije l i ngvisti po
jedinih naroda rjeavali na razne naine, u duhu svoji h jezika, razumlj ivo
je da i u naem jeziku i drugdje vlada veliko arenil o u pisanju imena iz je
zika koj i se ne slue latinicom ili i ri l icom. Tako, npr., Englezi imaju ba-
|a:\1Tt1a|1l|t|
Gogolj, ljermontov,
Onjegin, Krim, Astrahan,
Jakubinski
a]1|:\1h( \11i:
Svilov
T1\t11:\1r \11:
urin; K \11:

a|jt
1 | |:,|t1i e t,|1T
jtjt|Sagin, Kiro
53
11j1\1't|Mao
Zedong |Mao Ce Tung
|T?1t1|1,:\1],|a:?
,1'a:'1?\
Ebu-leheb, ]?
Ebu-Leheba
11|??|1at,|11
T?1
Abdui-Muttalib, ]?
Abdui-Muttaliba
54
rem pet usvojenih transkripcija kineskoga jezika, Francuzi takoder nekoli
ko, Nijemci svoju, Rusi svoju. U nastojanju da izbjegnu neujednaenosti
prouzrokovane mnotvom neodgovarajuih transliteracija i transkripcija te
doprinesu boljem razumijevanju svoga jezika i kul ture, Kinezi su se 1 979.
obrati l i svim narodima svijeta, pozvavi ih da se pridravaju nj i hove stan
dardne pinyin-transliteracije pri likom prenoenja rijei iz kineskoga jezika.
Prema pinyin-transliteracii pie sc, npr. : Mao Zedong (ime politiara), Lu
Xun (i me pisca), Deng Xiaoping (ime politiara), Taiwan (i me provincije).
U domaoj javnoj upotrebi (u novinama, na televiziji , u kolama, u
popularoj literaturi ) ovakva imena mogu se pi sati onako kako su ve us
vojena (npr. Hsinhua, Mao Ce Tung, gen. Mao Ce Tunga, prid. Mao Ce
Tungov; tako je i s burmanskim, vijetnamskim i drugim imenima: U Tan t,
gen. U Tanta, prid. U Tantov), al i valja stvarati uvjete za prelazak na pisa
nje prema slubenoj transkripciji naroda i z koga potjeu.
Ope naelo koga se valja drati u pi sanju imena iz jezika koji se
ne sl ue ni latinicom ni iril icom glasi : takva se imena piu onako kako se
piu u slubenoj latinikoj transkripciji naroda iz kojeg potjeu. Ovo nae
lo vrijedi u meunarodnom dopisi vanju, u diplomacij i , na zemljopisnim
kartama te u znanstvenoj l i teraturi i sl .
201. I mena i z arapskoga jezika u domaoj javnoj upotrebi piu se
na nain ve uobiajen u bosanskome jeziku. (O tome up. i t. 298. )
Dvolana i mena arapskoga porijekla piu se polusloeniki : Ebu
-Leheb, gen. Ebu-Leheha; Ebu- Ubejda, gen. Ehu- Ubejde.
Odredeni lan uz takva imena pie se zajedno s prvim dijelom ime
na, a drugi dio imena vezuje se crticom. Kao i u ostal i h polusloenica, prvi
dio ne dobija oblike nastavke: Abdui-Muttalib (gen. Abdui-Muttaliba),
Ebur-Rebi (gen. Ebur-Rebija), Zul-Karnejn (gen. Zul-Karejna).
Ukoliko se odredeni l an upotrijebi samo uz prezime, odnosno jed
nolano ime (kako na poetku tako i unutar reenice), pie se velikim po
etnim slovom i uz imc vezuje crticom: El-Arebi (gen. EI-Arehija), Et- Ta
beri (gen. Et- Taberija).
Ukoliko izmeu dvaju l anova u imena arapskoga porijekla dolazi
skraenica h. (: bin t, ibn - u znaenju: ki , sin), oba su lana promjenlj iva:
Abdullah b. Abbas (gen. Abdullaha b. Abbasa), Ali b. Ebi- Talib (gen. Alia
b. E bi- Taliba) .
Ako se ibn, bint ne skrauje, na poetku se imena pie polusl oeni
ki : lbn-Kesir (gen. Ibn-Kesira), a unutar imena odvojeno: Ali ibn Ehi- Ta
lih (gen. Alija ibn Ebi- Taliba) . Ukoliko se ovakva imena prevode, ne pie
se zarez i spred sin, ki: Muhammad ibn Musa (=Muhamed sin Muse).
202. Pojedine islamske termine, i z naroi ti h razloga, potrebno je
pisati tako da se moe to lake prepoznati nj ihov izvori l ik. Otuda se u
nj ima, kao i u arapski m imenima (osobito u strunim djelima), susreu i
znakovi kao: hemze ( ), ajn (' ), !ahija! waw (w) i sl .
Grleni pol uglas koj i se naziva hemzetom pie se kao apostrof (po
dignuti zarez). Hemze ( ' ) imamo, npr. , u sljedeim rijeima: kira'et,
Kur'an, m1i ' min i sl .
Otri grleni poluglas reda a naziva :cajn i pi e :ckao obruti po
dignuti zarez ( ' ). A jn imamo, npr., u sljedeim rijeima: dema 'at, mu 'di
za, ni 'met, ruku ', .\a 'han, zu l-ka 'de.
Labijal waw oznaava se kao w. I mamo ga, npr. , u rijeima: lewha,
mewlud, sewab, tewba, tewhid.
Izvan strunih djela veina ovakvih rijei pi e se bez posebnih zna
kova: kirael, mumin, demat, mudiza, nimet, ruku (gen. rukua), .iahan,
zul-kade, /evha, mevlud, sevab /sevap, tevba, tevhid.
U 1:1:\1T?j?t\aT1]1j?||j?|?:'1?:\1]1,1|j?\|1?atT||j?|T11j|1j|j|
:a1|j?l1'|tT|||j?||tla|:\1]1,1|1,:\1]l,?|t|j:\1]j?t|\1j,,1l1T|1T1tT|,]?|T1|t-
T|,]|?ttT||1|.N?\?11l|||j?|l?\1j?|H||\11l|1111T1|,,|||1]11||?:a:?1:1-
:\1T?j?t|\a|?:l1:??T1]at1T|j?|t1|a]|T||j?|T1.R|j?|\1j?:?|:a111|j1,|||1
]11|?a,1l|?'j11T1a\1'|\1t1j?T1,|1?t1Tj??a1?Tj?t|\a.
V'1:ll1T?1 t||j?t|\1\1j|:?:|a?|1l||t1Ta1:1:\|:?j?t|\T1]a,|?1:|l|a'1l|
ta||'|taJ'1l|ta:?,|?1:?||||N1T1||||1?l:\,1a|||||ta|:\'ja1|1?l:\|Rj?|
\1j?|:a'1:l|l1T?1,a:?a1:1:\1T?j?t|\a11\1\1\1:?|t]11|1ja,ljI1?l:\|
V|1:U1|T?1 k j?t|\1\1j|:??:|a?'1l||t1T,|a:?,|?T111]11|1ja|Tl|1:'|l?|1tj
:\|Tl|1:\|,tj:\|T,|1||T1.
ZADACI I VJEBE
1 6. Napii fonetski: Barcelona, Boccaccio, Hugo, Camus, Rousseau, Beethoven; Chica
go, Cambridge, Stockholm, Manchester United.
1 7. Napii oblik genitiva od ovih imena: EI-Arebi, Carmen (. r. ) , Tone Selikar, Leonardo
da Vinci, Jean-Paul Sartre, William Shakespeare, Johann Wolfgang Goethe; Tokio,
New York, Columbia.
1 8. Podvuci nepravilno napisane oblike: arhitekt, objekat, subjekt, kiraet, tevhid, allegro;
Kavkaz, Vavilon, Persija,

panija,

vicarska, Kipar, Skoplje; Aristotel , Gogolj, Dibril,

Ibn Kesir, Ali |Ebi-Tal ib.
1 6. PISMO
203. U bosanskome jeziku danas se koriste dva pisma: latinica i
irilica.
204. Redoslijed latinikih slova naziva se abeceda (prema nazivu
poetna tri i estoga slova: a, b, C, d), a iril ikih azbuka (po nazivu prvi h
dvaju sl ova glagolj i ce i stare iri l ice: az, buki). I latinika i iril ika slova
mogu biti mala i velika, pisana i tiskana.
205. Latinika slova imaju sljedei redoslijed:
Kur'an -
?t,1:?|t1\11
|uku, levha, tevhid
1:1:\j?t|\|T111
,|:T1.latinicu |irilicu
55
d + 11]|1:1.
nadivjeti, Podeplje
n j11]|1:1
injekcija, konjugacija
|||'|\1,:T1
a,1l,a1:ll1?l:\1
56
'r
7

N . . .

. 7.
lf/

Jr ` JI' y _ -
f./j Z- . W r .

r 7 . /' .
aA, bB, cC,

, dD, dD, d, eE, f, gG, hH, i l , jJ, kK, I L,

ljLj, mM, nN, njNj , oO, pP, rR, sS,

, tT, uU, vV, zZ,

.
Izgovaraju se: a, be, ce, e, e, de, de, de, e, ef, ge, ha, i, je, ka, el,
elj, em, en, enj, o, pe, er, es, e, te, u, ve, ze, e.
Ovo su ujedno i nazivi tih slova.
206. Latinica je fonetsko pismo. I pored toga u njoj nije u potpunosti
provedeno naelo da svaki glas ima jedan znak, pa se tri glasa obiljeavaju
dvoslovima, u koj ima su sastavljena po dva znaka: d, l, nj. Svaki od ovih
dvoznaka ita se kao jedan glas: damia, lepota, njiva. Svako l u bosan
skome jeziku zapravo je jedan glas, al i postoje sloenice i rijei stranoga
porijekla u koj ima se d i , n i j mogu nai jedno pored drugoga i treba ih
i tati kao dva glasa: nadivjeti (nad-ivjeti), nadnjeva se (nad-njeva se),
Podeple (Pod-eple); izvanjeziki (izvan-jeziki), injekcia (in-ekcia),
konjugacia (kon-ugacia), konjunktura (kon-junktura).
207. U znanstveni m djelima umjesto dvoznaka d, l, nj upotreblja
vaju se i posebni znaci _i l i g (svjedoJba, svjedogba), ji l i l(ubav
!
ubav)
i n (niva). Pored navedeni h znakova, u znanstvenim i strunim djelima (ta
ko i u ovome pravopisu) koriste se i sljedei posebni znaci : ] - za slogo
tvora _ za d, za nultu vrijednost i dr.
208. Svakome glasu u i ri l i ci odgovara jedan znak, tc je iriliko
pismo u potpunosti fonetsko.

i ri l ika slova imaju sljedei redosl ijed:

+/f ,,+.,/_+./
,./,,,~ y/, 7
/ o
a A . 0 b . s l l . r l ' . :| ,!. u!. cE. )). 3 3. w H . j
J
. J K. J r Jl
. 11J h . M M. u H . r > l b . oO. n n . jl. cC. rT. rd 1 . y Y , <(D , x X.
+H
1 | |
r u l J I .
Izgovaraj u se: a, be, ve, ge, de, de, e, e, ze, i , je, ka, el, elj, em, en,
enj, o, pe, er, es, tc, e, u, ef, ha, ce, e, de, e.
209. lako se u bosanskome jeziku latinica upotrebljava znatno e
e, potrebno je poznavati i i ri l icu, kojom je pisan i l i tiskan dio naega je
zi kog nasl ijea.
2 1 0. Ukoliko pisai strojevi nemaju tipke za , , d. d, , - obino
se upotrebljavaju sljedei znaci: CC(mj . c,ch (mj . c(,dzz (mj . dvoslova d;
obi ljeava _),dj (mj . 1,ss (mj. ) i zz (mj. z).
J1:1:\1T?j?t|\,1I?|:11,|:T1.'1!|t1!1!1??j||||||t1.J|1l||t|:?
t ]'1:11|j?11j11!1t|T11, ), 6j),1

|1||t|:1\1T?]|1:11]1\1|1j?11!1\.
:

1 7. POLUNAVODNICI
21 1 . Ako se unutar navedenoga teksta nae rije, di o reenice, re
enica i l i vie reenica koje takoer treba doslovno navesti i l i im dati drugi
smisao, upotrijebit e se polunavodnici .
21 2. Polunavodnici su dvostruki pravopisni znak ( . . ) koj im se,
dakle, obiljeava navod unutar vee navedene cjel ine, obi ljeene navodni
cima. Polunavodnici se s drugim pravopi sni m znacima zdruuj u kao i na
vodnici :
( l ) "/ jo.f se sjeam vaih riei: 'Od jednog dugog ivota s jednom
lublenom enom ostala je samo uspomena: raelana kosa na
reseini i izbliedjela haljina neodreene boje ' + . ." (H. Bjelevac,
Hazer; u izvoriku su takoer polunavodnici) - (2) Prisjeajui se
susreta sa Skenderm Kulenoviem, u Putovanju bielom ladom
luko Dumhur je zapisao: "

esto bi poslie duge stanke bez nekog

neposrednog povoda rekao: ' Vraam se, dragi moj prijatelu, esto
u mislima onom istom smaragdu one Une moga grada djetinj
stva. "' - (3) Rekla je: "Lahko je pruiti takvu 'omo'. "
1 8. PRAVILA O ALTERNACIJI IJEIJEIEII
2 13. Nekadanj i jat [)u ijekavskim govorima, koj i su osnova bo
sanskoga standardnog jezika, i ma refeks ie /je /e /i (sviet /svjetovi /
mrea /vidio).
Refeks jata ovisan je o duini sloga: u dugim slogovima po pravi
lu se nalazi ie, a u kratkim je (e i i).
21 4. U rijeima iste osnove dugi slogovi mogu postati kratki , a krat
ki slogovi mogu postati dugi. Pri kraenju odnosno duljenju korijenskog
sloga dolazi do smjene alteranti: u prvom sluaju alteranta koja se nalazi
u dugim slogovima (ie) najee biva zamijenjena alterantom je (rjee
altemantom e), u drugom altemante koje dolaze u kratkim slogovima Ue,
e, i) uglavnom bivaju zamijenjene dvoslonim skupom ie ( i l i dolazi do du
ljenja jednoslone al temante )+
21 5. Al temanta i dolazi umjesto ie i je samo i spred o, a umjesto je
i spred} i l (imamo -ile- od skupine -e/e-) :
a) cio (mj. cieo od cijel, dio, donio; bdio (mj . bdjeo od bdjel), htio,
kopnio, razdio, trpio, vidio, ivio. Naporedni su obl i ci cio /ciel, dio /diel,
odio /odjel, razdio /razdjel i sl.
,1'111t:'?!1
1!111j?1111
111
:l111|11:1:\j?!|\
T1j?\1:\!1Tj?
jata
1]T:|1]1|T1
Tj?:l1jata 1j??ije,
\|1l\Tje:
cvijel - cvjetovi
i :,|?1o, j |lj:
1jbdio, htio, ivio;
jgrijali se, sijati;
e) biljeili, biljeka
57
11,1|?11|1'|t|
cio/cijel, dio/dijel, vri
jedila/vrijedjela
e aTj?:l1je |!1:\a,?
:1 r.
sredina, trebali
|!1||?\1|tT|
nekad, repa, slezena
11j1\|1'|t|.
grehota/grjehota;
mrestilite/mrjestilite
|:,|111j?,|:1!||.
brjegovi atbregovi;
strjelica a!strelica;
vrjedniji a!vredniji
,|?l| \:1'?:'1?1|t?.
prolivrjeiti, razrjeavati
58
Samo je: odsjeo (ne: odsio), sjeo (ne: :io)g zapodjeo, zaposjeo.
Naporedni su obl i ci sjediti /sjedjeti, vriediti /vrijedjeti, a dvojstvo
imamo i u glagolskom pridjevu radnom . r.: sjedila /sjedjela, vriedila /
vriedjela.
Glagolski pridjev radni od vreti glasi vrio / vreo, a od zreti zrio /
zreo. Pridjevi su samo vreo, zreo;
b) griati se (mj . grjejati se), razumiem (mj . razumjejem od razum
jeti), siati (mj . :;jejati), smiati se (mj . smjejati se), umiemo (mj . umjeje
mo od umjeti);
e) bileka, bileiti, bilenik, zabileka i sl . (I nae je: bje(/ i, iscje
livati i sl . )
21 6. U kratkim slogovima al temanta e dolazi umjesto al tcmanteje
iza suglasnike skupine u kojoj je posljednji suglasnik r: bregovi (< brjcgo
vi : brijeg), crepovi (< crjepovi : crijep), crepi (< crjepi : crijep), napre
dan (< napredan : naprijed), sredina (< srjedina : srijeda), trebati, upotre
ba (< trjebati, upotrjeba : upotrijebiti), trezven (< trezven : trijezan), usred
(< usrjed : srijeda), vremena (< vrjemena : vrijeme), drebeta (< drjebeta
: drijebe).
Altemanta e u odreenim poloaj ima u rijei uvjetovana je fonetski
(i l i drugaije) i izvora je odl ika bonjakih narodni h govora, te je kao tak
va mogla biti prihvaena i u bonjakim pisanim izvorima; veina bonja
kih ijckavskih govora ima: breza, mrea, sreea, vrea, al i i druge ekavizme
(izvan poloaja suglasnik + r + je < e): nekoliko, nekad, neto, repa, reza
ti, slezena, Slaveni i sl .
I mamo dvojstvo u porodici rijei izvedenih od imenice grijeh: grje
hota /grehota, grjenik /grenik, pogrjeka /pogreka i dr., tc u nekim po
jedinanim sluajevi ma: mtjesti/We /mrestilite, pomodrjeti /pomodreti,
pomodrjela /pomodrela.
Ima pisaca koj i u svoji m tekstovi ma dosljednije piuje (od jata) iza
skupine suglasnik + r i izvan spomenutih izvedenica prema imenici gr(eh.
Ukoliko obl ici kao to su: brjegovi, btjegovit, brjeulak, crjepovi, dozrjeti,
drjemliv, drjem(ivost, ktjetalica, okrjep(ivati, oktjeplivanje, povrjeda,
sprjeavati, strjelica, t1jebitelica, trjeznii, uvrjeda, uvrjed(iv, uvrjedli
vost, vrjedniji, vrjednota, zaprjeka, drjebad i sl . budu ee upotrebljava
ni , oni e nai svoje mjesto u pravopisnome rjeniku bosanskoga jezika.
Ako suglasnik koj i je i spred r pripada prefiksu, redovno imamo je,
a ne e: odrjeit, odrjeenje, protivrjenost, prtiVJjeiti, protiVJjeje, raz
rjeivati, razrjeivanje, razrjeavati, razrje.enje i dr.
J1:11:\1T?j?!|\a aTj?:l1j1!1a1a] Tj?:|1]1|T1,1,|1|'aije, 1a\|1!\|Tj?(diete
- dje). l1Tj?11jata :1i j1|j1:?:,|?1:1T1]'1:1|\1o (vidio) !?|:,|?1:a]'1:1|\1j (smi
jati se) |lj (biljeSka) . Z1Tj?ajata:1e |T1T1aT1'1|1j1T||j?|T1(mrea, repa, nekolko),
111j1\1j?!1Tj?1|!1:a]'1:1\?:\a,1?:1 |(!rehota l grjehota, bregovi l brjegov1).
a) Kraenje dugoga sloga
21 7. Kraen je dugoga sloga, tj .je ( i l i e) umjesto ie, imamo u prom
jeni nejednakosloni h imenica: bieg (bijega) - jegovi, bies - bjesovi,
cvijet - cvjetovi, korijen - kmjenovi, svijet - svjetovi, viek - vjekovi. Gla
sovi n i l u vezi s glasom j (odje) daju nj (n)i l (|)snijeg - Snjegovi, lije
vak - ljevkovi, lieb - lebovi.
Tako i : d(jete (prema dvoslonom dete) - djeteta, tijelo - telesa.
Fonetski uvjetovana altemanta e umjesto je dolazi iza skupine sug
lasnik + r: vr(jeme ( . vreme) - vremena, nevrijeme - nevremena, poluvr(e
me -po/uvremena, driebe ( : drebe) - drebeta.
Pojedine imenice mukoga roda (npr. !(ek) ne krate dugi slog u du
goj mnoi ni , tj . zadravaju ie: briest - br(estovi, dio - dijela - dijelovi,
grijeh -gr(ehovi, lijek - l(ekovi, pietao -pietlovi, triem - trijemovi, vi
jek - viekovi (uz: vjekovi).
Obl ici kratke mnoine redovno i maj u (je: briezi, grijesi, korieni,
snijezi.
U genitivu mnoine nekih vieslonih imenica pored oblika s tri
uzastopna duga sloga prisutni su i obl i ci s dva duga sloga, u koj ima umjes
to ije dolazi je: dvoc(evaka /dvocjevaka (pored dvocijevki; prema dvoci
jevka), popijevaka /popjevaka (pored popijevki; prema popijevka), pripo
vijedaka /pripovjedaka (pored pripovijetki; prema pripovietka) .
21 8. Kraen je dugoga sloga u osnovi javlja se kada se naglasak pre
nese na tvorbeni morfem izvedenice:
a) tako je u nesvreni m glagolima na -ava(ti), -iva(ti) izvedenim od
svrenih (i u svim nji hovim obl i ci ma): obavijestiti - obavjdtavati, osvijet
liti -osvjetlavati, otriezniti se - otrenjavati se, sprieiti -spreavati; do
dieliti - dodjelivati, istriebiti - istrebljivati, ocijeniti - ocjenjivati, odli
jepiti - odleplivati, pobiediti -pobjeivati, povriediti -povreivati, pri
mijeniti -primjenjivati, rasciepiti - rascjep/i vati, zamieniti -zamjenjivati;
b) tako je u izvedenicama s naglaskom na sufksu, a takve su ime
nice na: -ance (bijel - bje/ance), -ace (gnijezdo -gnjezdace), -ence (tije
lo - tjelence), -ece (dijete - djetece /djetece), -ina (biel - bjelina, ciel
- cjelina; up. nie i primjere kao cvjetina), -oa (blied- bledoa, slijep
slepoa), -ota (lijep - lepota, grieh - grjehota /grehota), te pridjevi na
-ovit (cijel - cjelovit, liek - lekovit, m(eati - mjeovit, stiena - stenovit,
brijeg - bregovi!), -hnjaP (blijed - bledunjav), -urina (cjevurina, mjeu
rina, smjehurina, zvjezdurina) i sl . (O kraenju dugog sloga u imenicama
i pridjevima sufksalne tvorbe v. i t. 224. )
2 1 9. Prema altemanti ije (umjesto jata u dugim slogovima) u svim
oblicima svrenih glagola: obav(estiti, obavijestim, obaviesti, obavijesti,
obaviestivh ohavije,ten i sl . stoj i altemantaje (odnosno e) u svim oblici-
,|?T1i je stoji je:
bijes - bjesovi;
svijet - svjetovi;
snijeg - snjegovi
!11?11,aije:
grijeh - grijehovi;
lijek - lijekovi
a]?T 11j1\1't
dvocijevaka/dvocjevaka;
pripovijedaka/pripov
jedaka
59
,|?T1ije :!1j|je:
obavijestiti -
obavjetavati;
bijel - bjelance;
ocijeniti - ocjena;
rijeiti - rjeiv;
smijean - smjeniji;
vijek - dugovjek;
cijev - cjevovod
,|?T1ije :l1j|je a|!?
1?1|t1T1
mjenja, zvjerad,
izvjetaj, pjeani, cje
vanica, cvjear, cjevast,
mjeavina, vjeni,
svjeica, bjeliast, djeli,
cjenik, cjediljka, svjetina,
ljeilite, vjeit, izvjesti
lac, tjelesni, rjenik, bje
lutak; ||e: drebad,
brei, vremean,
bresti, uvredljiv, drenov,
istrebitelj, povreditelj,
breuljak |:,|111j?|.
brjei, ... brjeuljak)
60
ma nesvreni h glagola: obavjetavam, obavjetava. obavjetavah, obav
jetava), obavjetavao, obavjetavajui, obavjetavan.
Kao to je ie u glagolskom pridjevu trpnom svreni h glagola (obavi
jeten, povrieen), tako je i u izvedenicama od nj ih sa sufiksom -ost (obavi
jetenost, povrieenost).
220. Do kraenja sloga dolazi i u imenicama i pridjevima izvede
nim od glagola: liepiti - leplivost, lepliv; obav!jestiti - ohavjetenje,
ocieniti - ocjena, odlievati - odlev, pobijediti - pobjeda, primijeniti -
primjena, primjenliv /primjenjiv; povrijediti - povreda, povrediv /pov
redliv; rieiti - rjeenje, rjeiv.
22 1 . Kraenje sloga imamo i u komparativu i superlativu: biel
bjeli, bjele, najbjeli. najbjele; blied - blei, najblei; lien - lenii /
lenji, najlenii /naj lenji; niem - njemiji, najnjemii; priek -prei, naj
prei; razgovietan - razgovjetnii, najrazgovjetniji; smijean - smjen(i.
najsmjeniji; svijetao - svjetliji, najsvjetl(i; tiesan - tjesniji /tenji, naj
tesnii /najtenji; triezan - trezniji, najtrezniji; vriedan - vredniji, naj
vrednii.
222. Tako je i u sloenih pridjeva naglasnoga tipa levo ruk, kratkov
jek (bez obzira na to da l i se slog sa je nalazi i spred i l i iza naglaska): bje/o
put, biedo/ik, leporjek, levoruk, sjedoglav svjetlokos; debelosten, dra
gocjen, dugovjek, kratkorjek, skupocjen.
223. I sto je i u prvome dijelu sl oeni h imenica kao bjelokost. cje
vovod, zvjerokradica i sl . ; u drugome je slogu u i menica ie (za razl iku
od pridjeva, u koji h imamo je): kolosijek, leporiek.
224. Umjesto ie imamo je, odnosno e, u rijeima (imenicama i
pridjevima) izvedenim sufiks ima: -i (cjepa, mjenja, poleva, pripovje
da, snabdjeva, zjevac), -aa (cvjetaa, snabdevaa), -inica (ljeva
nica, mjenjanica), -ad (zvjerad. drebad), -ahan (bleahan, lepahan),
i) (izvjetaj, nagovjetaj), -ik (levak, njemak), -an(i) (pjean[i]. zvjez
dan[i}, lezdan[i}), -ana (crepana), -anica (cjevanica), -injak (bjela
njak), -ir (crevar, cvjear lekar mlekar, svjear zvjezdar), -ara (crevara,
cvjeara, mlekara, zvjezdara), -aria (lekaria, sleparija), -arka (cvje
arka), -irna (lekarna), -irnica (cvjearica), -irik (cvjearnik), -ast
(cjevast, gnjezdast, levkast, strelast, zvjezdast), -i (bjela, cjeva, zvjez
da) , -av (testav), -avina (mjeavina), -ba (rimjedba, sledba. zamjedba),
-cat (bjelcat, cjelcat), -ica (cjevica), -i (bjei, brdi. grjei, kor
jeni, mjei, vjenic), -ina (cjevina), -enica (testenica), -ean (vre
mean), -etina (mjeetina), -ica (bjelica, leica, levica, Nemica, rjeica,
snenica, svjeica, zvjezdica), -iak (djeliak), -iast (bjeliast), -i (bres
ti, brei, cvjeti, djeli, grei, mjei, pjetlic), -idba (bje/idba, djelidba,
plenidba), -ik (cjenik, sjenik), -ilka (cjedilk), -ina (breina, cvjetina, ere-
pina, grdina, iscjedina, mjeina, reina, svjetina), -inji (zvjerinji), -itel
fte (cjedWe, cvjetite, gnjezdilite, leilite, mresti/We l mrjestilite, stre
lite), -it (korjenit, reit, vjeit), -ivl-jvl -liv (djeliv izleiv iskorenjiv,
lepliv, neprocjenjiv neizbjeiv, primjenjiv l primjenliv, promjenjiv l
promjenliv pogreiv l pogrjeiv, plesniv rjeiv, upotrebliv, uvredliv),
kasl (bjelkast), -lac (bjelilac, izvjestilac, plenilac), -lo (bjelilo), -ni (cvjet
ni, tjelesni), -nica (nalepnica), -nik (rjenik l grenik, rjenik, vjesnik,
zapovjednik), -njak (lenjak), -onica (ispovjedaonica, levaonica), -ov
(bjelov, brestov, drenov leskav), -ovaa (leskovaa), -ovan (svjetovan),
0vina/-evina (brestovina, cjeevina), -tel (djelitel, iskorjenitel, istrebi
tel, izvjestitel, povreditel, procjenitel, uvreditel), -ula (cvjetula, mle
kula), -ulak (breulak), -urda (cjevurda), -ua (bjelua, cvjetua), -uan
(lepuan), -uast (bjeluast), -ukast (lepukast), -utak (bjelutak).
225. Do kraenj a ije uje (i l i e) ne dolazi :
a) u dugoj mnoini imenica kao liek (liekovi), o emu je naprijed
bilo rijei ;
b) u zbirih imenica izvedeni h od imenica sufksom -je: briee ( :
brijest), cv(jee (: cvijet), l(ee ( : l ijeska), tr(jee ( : trijeska);
c)u imenica izvedenih od imenica sufksima -ak, -ce, -ka: cvietak
(: cvijet), dielak ( : dijel l dio), grieak ( : grijeh), smieak (: smijeh); d/ie
ce ( : dl ijeto), odielce ( : odijelo), drielce ( : drijelo), cievk ( : cijev);
d) u apstraktni h imenica izvedenih od pridjeva sufksom -ost: cie
lost ( : cijel l cio), lijenost ( : lijen), vrijednost ( : vrijedan);
e) u prisvojni h pridjeva izvedeni h od imenica sufksima -ovl-ev, -in:
pijetlov (. pijetao), slijepev (: sl ijepac), driepev (: drijebac); zviezdin
(. zvijezda);
t) u glagola izvedenih od imenica i pridjeva: bie/iti i bieleti (: bi
jel), grieiti ( : grijeh), lieiti ( : l ijek), snieiti (: snijeg) i sl . ( Rjee dolazi
do kraenja korijenskoga sloga: rjekati se [ : rije], bjesnjeti [: bijesan] . )
u ,1jt1'|Ttt1||t|T1|2rt1t|T||jt|T1t\|jt1]|tl1],,1,|tT1lj |T1T1j.
T1|||Ttlt1t1Ttl\1Tr |(w]| -rj|w,,t\11tt)l1171r1.|]\-
|
)\r|),
ttr|]|1]1|1Tt1t|11tr|t|[(|j4-1(4jw|i],

WM1M|Tt|1i ,11
jtr1t1\tl1T1ttJ||.

|}

40l}.

'T
t

,
"
1

|lI
41
j9j)|) |01|]|M| |
, ' -;_
, ` . . .

` `
b) Duljenje kratkoga sloga
226. Ako se kratki slog dulji , u jednim kategorijama rijei i mamo
altemantu ije. a u drugim ostaje produljena altemantaje (e), tj . je (e.
ije 1:l1jta.
cvijee, odijelce, vrijed
nost, zvijezdin, grijeili,
lijeiti
61
,|?T1je :l1j|ije:
razumjeti - razumijevati;
dospjeti - dospijee
,|?T1e |i :l1jije:
lei - lijegati;
lili - lijevali;
sazreti - sazrijevati
11,1|?11|1'|t|
nalijevati nalivati;
zaljev zaliv
sjei, sjekoh:
sijeem, sijeci
11,1|?1:a11:|11
j?111:'1,|?||\:
(prije- |pre-)
62
Umjesto je (e) imamo ije u nesvreni m glagolima (i u svim nj iho
vim obl i ci ma) i glagolskim imenicama tvoreni m od svrenih sufiksom
-va(ti): dogorjeti -dogorievati, dogorijevanje; dospjeti -dospievati, nad
jeti - nadieva ti, nasjei - nasijecati, oboleti - obolievali, odoleti - odoli
jevati, podsjei -podsiecati, pregoreti -pregorievati, razumjeti - razumi
jevati, sagorjeti - sagorieva/i, uspjeti - uspijevati, zagorjeli - zagorijevati,
zapovjediti - zapoviedati, zasjei - zasiecati, zastarjeti - zastarijevati.
Al temantu ie imaju glagolske imenice na -e od glagola u koji h os
nova zavrava na -e-: dospiee ( : dospjeti), prispiee ( . prispjeti), umije
e ( : umjeti).
(Izuzetak su nesvreni glagoli i glagolske imenice u ijoj su osnovi
imenice mjera i mjesto te glagol sjesti; v. t. 23 1 . )
227. Prema e i i iz osnove glagola lei, leteti, liti te njihovih sloeni
ea, kao i sloeni ea sa -zreti, imamo ie u nesvreni h glagola i glagolskih imc
nica: lei - liegati, lieganje; podlei -podliegati, podlieganje; za lei -za
liegati, zalieganje; leteti - lietati, lijetanje; doleteti - dolietali, dolieta
nje; naleteti - nalietati, nalietanje; zaleteti se - zalietati se, zalietanje;
liti - lievati, lievanje; naliti - nalievati, nalievanje; proliti - prolievati,
prolievanje; zaliti - zalijevati, zalievanje; dozreti - dozrievati, dozrieva
nje; nazreti - nazrievati, nazrievanje; sazreti - sazrievati, sazrijevanje.
U upotrebi su u bosanskome jeziku i obl i ci : na/ivati, na/ivanje; pro
/ivati, pro/ivanje; zalivati, za/ivanje i sl .
Imenice vezane za prethodne glagole takoer imaju dvojake oblike:
nalev l naliv, prolev l pro/iv zalev l zaliv.
228. Glagol sjei (i njegove slocnice) u jednim oblicima imaje, a
u drugima ie. Altemantu je i ma u i nfinitivu (sjei; presjei), u l . l. j d. , l ,
2. i 3 . l. mn. aorista (sjekoh, sjekosmo, sjekoste, sjekoe; presjekoh . . . ), u
glagolskom pridjcvu radnom (sjekao; presjekao), u glagolskom pridjevu
trpnom (sjeen; presjeen) i glagolskom prilogu prolom (sjekavi; preje
kavi). Altemantu ije ima u prezentu (sieem; presijeem), u 2. i 3. l . jd.
aorista (siee), u imperfektu (sieciah), imperativu (sieci; presieci) i u
glagolskom prilogu sadanjem (siekui).
229. U imenica tvorenih od glagola koj i poinju s pre- imamo
l i kove s prije-, kao i one s dugim pre- (rijetko je prefi ks pre- s kratkim nag
laskom, npr. : pregrada, prepreka).
Naporedni su l ikovi s dvoslonim i oni s jednosloni m prefiksom:
prijenik l prenik (promjer)
prijegled /pregled
prijekid l prekid
prijek/op l prek/op
prijelaz l prelaz
prijelom l pre/om
prijemaz l premaz
priepis l prepis
prijepjev l prepjev
priesjek l presjek
prijeskok /preskok
priestup /prestup
prijevod l prevod
prievoj /prevoj
prievoz l prevoz
priezir l prezir
Pri kolebanju izmeu l i kova Sprije- i onih s pre- bolje je upotrije
biti l i kove s prie-.
230. Alterantu ije takoer imamo u pojedinanim rijeima: htije
nje ( : htjeti), mnijenje ( : mn i ti ), odielo ( : odjcti), pievac, pietao ( : pjeva
ti), sijelo (: sjesti).
23 1 . Duljenjem korijenskog sloga u ostal i m kategorijama rijei al
temantaje ostaje nepromijenjena (ona dobija duinu, ali umjesto nje ne do
lazi ie); tako je:
a) u genitivu mnoine: djela ( : djelo), kolemi ( : koljeno), medvjeda
(: medvjed), sjena ( : sjena), uvjeta ( : uvjet), vjera ( : vjera);
b) kada se al teman ta je nade i spred dva suglasnika od koji h je prvi
l, l, m, n, nj, r v: bezvjerje ( . vjera), inovjerca (: i novjerac), Odjelka ( : od
jeljak), ponedelka ( : ponedjeljak), primjerka ( : primjerak), ravnomjero,
ravnomjerost ( : mjera), sjenka ( : sjena), zasjenka (: zasjenak); tako i u
gl agolskome prilogu prolom: dospjev.fi, uspjevi, vi'djevi;
e) u hipokoristi ci ma i izvedenicama od nji h: djedo, djMin l djedov
( . djed; u bosanskome jeziku rije dedo nije ekavizam, nego turcizam- tur.
dede = djed), djelce ( : djelo), djeva, djev'n (: djevojka), kolence ( : koljeno);
d) u sloenicama kao pfinomjer. ug/omjer, toplomjer;
e) u nesvreni h glagola i glagolskih imenica u ijoj su osnovi imeni
ce mjera i mjesto te glagol sjesti: zamjerati, zamjeram, zamjeranje ( : zamje
riti), premjera/i, preeram, premjeranje ( : premjeriti), izmjetati, izmje
tam, izmjetanje ( : izmjestiti), namjetati, namjetam, namjetanje ( : namjes
titi), premjetati, premjiftim, premjetmje (: premjestiti), presjedati, pres
jedim, presjedinje ( : presjesti), zasjedati, zasjedam, zasjedanje ( : zasjesti);
f u pojedinanim rijeima: bdjenje ( : bdjeti), izvjee (uz: izvije
e), pjev ( : pjevati ), pokolenje ( . koljeno).
O'jtjtT\|1l\1]1!|1]1jt1|T\1lt]1||j1T1||jt|Tjt!l1jrl|lr|T1T1|jr [c:jr|-
c:|jrr1||,|||- |)rr1||/||r+||,|r| - |jr]1||,c1jr| - c1)r|c} 11|]|T1]1jr[]t|tr
T1|t.1jr|c-1jr|1,1||t|T1|Tt't1\11!tjt1t|!,|t11r1j!]|1!|\111\1j|jt
,|r|!11l.:jr|1-:jr|u, ]'1]1|!\1T,|||1],|1_icIJ|1jr1-r|Jj(_|,,cjt1||T
!'1t|t1T1,|lrt1t|t1T1|||jt|T111T|'1. c]|cGjr/,1jr|t,1j1c,]'1]1||T1|]|1]1|
!T|Tt|t1T1|j1j!1!1r|Gjra,

Gjr:|cl :jr:|l.t1jra||,t1Gjrr1|jr,G9||,
/rGjr0|jr,t1:jr11|,t1jr11|jr}. - ~ __
N1,1|t|!1||t|!1r1!|1|T0},1|! !|1lT ,|t\!1T l
|r|1. _

|jta,1j?1|1
||jt|1
odijelo, pijevac
je c:l1jt
djelo - djela;
sjena - sjenka;
djed - djedo;
mjera - zamjerati;
mjesto - premjetanje;
sjesti - zasjedanje;
koljeno - pokoljenje
63
,|?T1tei :l1j-tjecati:
potei - potjecati;
stei - stjecati
,|?T1tai, taknuti :l1j|
-ticati:
potai - poticati;
utai - uticati
|1t'|l1t1?j?.
bijeljeti |bijelili
a1,1ja,1l|?|.
nisam, nisi, nismo
:l|:\|1||j??11.
nijesam, nijesi
naih -
naim la) }
:1T1j?.
blijesak, naslijede;
redoslijed, lijepak;
cvijetnjak, sazvijede;
blijedoplav, mlijenobijel
64
e) Ostala pravila
232. Prema osnovnom glagolu tei glagoli i izvedenice i maju -ie
cati, a prema tai, taknuti stoj i -ticati:
dotei - dotecati
istei - istecati
natei - natecati
potei -potecati
pritei -pritecati
protei -protecati
stei - stecati
utei - utecati
zatei - zatecati
dotai - doticati
istai - isticati
natai - naticati
potai -poticati
pritai -priticati
protai -prticati
stai - sticati
utadi - uticati
zatai - za ticati
Razl ikuju se i imenice: dotecanje ( . dotjecati), istjecanje (: istjeca
ti), natecane ( : natjecati), potecanje (: potjecati) i dr. od imenica: dotica
nje ( : doticati), isticanje ( : isticati), naticanje ( : naticat
l
), poticanje (: poti
cati) i dr.
Valja, dakle, paziti na t razliku:
( l ) Natecateli se nateu, a mestve se na noge natiu. - (2) Usk f
potee iz okolice Tuzle, a njegov rjenik iz 1631. potie i danas na
istraivanja bosanskoga jezika. - (3) Drinjaa utee u Drinu, a
konac se u iglu utie.
233. Pojedini glagoli od iste osnove i maju -eti (u koji h je -je- od
jata) s jednim, a -iti s drugim znaenjem:
bieleti - postajati bijel
crnjeti postajati cm
crvenjeti - postajati crven
opusteti postati pust
oivjeti postati iv
bije/iti - initi bijelim
crniti - i ni ti crim
crveniti - i ni ti crvenim
opustiti - uiniti pustim
oiviti - uiniti ivim
234. Odrini obl ici prezenta glagola biti (jesam) glase: nisam, nisi,
nie, nismo, niste, nisu. Ovi su (analoki) oblici stilski neobiljeeni. Pored
ovih oblika postoje i stilski obi ljeeni l ikovi nijesam, nijesi, niesmo, nijes
te, niesu.
235. Standardni su mnoinski oblici pridjeva i zamjenica na -ih,
-im(a), npr.: naih, naim(a), tih, dobrih, a ne oni na -ieh (naieh), -iem
(dobriem).
236. U bosanskome jezi ku standardni su obl ici bliesak, nasliee
(i m. ).
Samo je: redoslied, posl(epodne, poslijeratni, Liepak, pl(esan, obo
lijevali, odolijevati i sl .
237. Naporedni su u standardnome jeziku l i kovi sliedei /s(iedc;C/
(prid. ; gl. pri ! . sad. od glagola sliediti glasi sliedei), svijetlei /s1jetledi
(pri d. ); uslijed l us(ied (prij . ) .
Samo je: cv(etnjak, sazvijee, zvijee ( i m. ) ; bijelosiv, blijedoplav,
mlijebwhijel (pri d. ).
238. Gl agol i bdjeti, vreti, zreti i nj ihove izvedenice u prezentu i ma
ju dvojake standardne l i kove: bdim /hdijem, vri l vrije, zri /zrie, sazri l
sazr(je.
239. Gl agoli drijeti i mrieti te nj ihove izvedenice altemantu ije
imaju samo u i nfni tivu (rodrieti), a ori stu {rodrijeh; umrijesmo) i gla
gol skom pri logu prolom (rodrijev.i; umriev.i. uz: prodrvi; umrv.i).
240. Zemljopisna imena, osobna imena (| prezimena) i druge
vlastite imenice piu se (i izgovaraju) u obl i ku u kojem su uobiajeni u sre
di ni u kojoj su nastal i .
Samo j e: Beograd, Bijelo Polje, B(jeljin.a, Biograd na Moru, De/ib
la tska peara, Drenovci, Drinovci, Liki Osik, Livno, Osijek, Pijev/a,
lreoe, Pr(jedor, Rieka, Sjenica, Split. Tako i : "Svjetlost ", "Prosveta "
(i zdavaka preduzea).
Naporedni su u standardnome jeziku obl i ci Srijem l Srem, Sr(emac
/Sremac, srijemski /sremski. Imena i prezimena pi u se onako kako bi ih
pisal i nj ihovi nosioci : Beli, Bili, Bilobrk, Bijeli, Bjelobrk, Nijemevic,
Njemevid i dr.
|?T1]'1]1'al?||!?1?|t?|T1ja-tje /otei -potjecati), 1,|?T1tai, taknuti :l1j|-ticati
/otai-poticati). R1!'|l1j?!1?j?]'1]1|1\11bijeleti ;1t'1j1l|bij?l|bie/it ii|j?
|iT. J1:1:\1T?:l111|11Tj?!\au,1t|?b|j1v1:?.nisam, naih, nasli jee, cvetnjak;
1,1|?1|:aobl|ti uslijed l usljed, Sriem l Srem.
ZADACI l VJE

BE
1 9. Napii nominativ mnoine od imenica: grijeh, korijen, lijek, svijet.
20. Dopii!
Komparativ prema pozitivu bijel glasi ; prema blijed glasi
prema bijedan - ; prema tiesan - ; prema smijean
; prema lijen - ; prema prijek -
prema svietao ; prema vredan -
21 . Napii demi nutive od ovih imenica: cvijet, dio, pijetao, rijeka, vijenac, zvijezda.
22. Naini imenice od ovih glagola: dogorijevati, isticati, letjeti, obavijestiti, osmjehivati
se, potjecati, premjerati, zalivati, zasjedati.
1,1|?11't
slijedei/sljedei;
svijetlei/svjetlei;
uslijed/usljed;
zri/zri je;
Srijem/S rem
T?1a1\aa\1j?T:a
a11j?1
Bijelo Polje, Liki Osik,
Beli, Bili, Bijeli
65
,|11,:|t1t|||?T|
?T:T:'a
:'1111|l?|,a\tj1a
1:1:\1T?j?t\a
,|?11:l:'111?
|l?|,\tj?11
?t11T
:l|':\1l?|,a\tj1a
\j|?T1j?||T1
66
23. Neke su od ovih rijei pogreno napisane: bijeljeti (postajati bijel), bijelili (initi bije
lim) , blijedoplav, biljeka, bljedoa, cio, cijel, cvjetnjak, dole, djedo, grijesi, grjeho
ta, ponedeljak, letila, letjela, obavijestiti , ovde, pomodrjeti , pri povijetka, pregled, pri
jegled, prekid, prijekid, redoslijed, sazvijea, skupocjen, slezena, spreavati,
Srijem, Srem, vrijedjeti, zaposjeo, zamjenjivati.
1 9. PRAVOPISNI ZNACI
241 . Pravopisni su znaci vrsta pismenih znakova kojima se postie
vea j asnoa i bolje razumijevanje odnosa izmedu pojedinih dijelova teksta.
242. Pravopi sni su znaci : taka (. ), upitnik (?), uzvinik ( ! ), taka
zarez ( ;), zarez (, ), dvotaka ( : ), tri take ( . . . ), crta (-), crtica (-), navodni
ci (" . q q ), po/unavodnici ( ' . . . ' ), zagrade ( ), zvjezdica (*), sitna brojka ( ' ),
kosa crta (/),apostrof(' ), znaci porijekla (>, <), znaci za naglaske (", ,
' ), znaci za duinu {- i l i
'
). Postoj e i drugi pravopi sni znaci (znak jedna
kosti, znak vie/plus/, znak manje /mi nus/, znak ponavljanja, paragraf), a
u toj ulozi javlj a se i veliko slovo.
243. Taka, upitnik, uzvinik, taka-zarez, zarez, dvotaka, tri ta
ke, crta, navodnici, polunavodnici i zagrade mogu bi ti pravopisni znaci U
i rem i pravopisni znaci u uem smi sl u. Kao pravopisni znaci u uem smis
lu nazivaj u se jo reenini i l i interpunkciski znaci.
244. U bosanskome jeziku upotreblj ava se slobodna (logika) inter
punkcia (prema smislu). Razl i ka izmedu slobodne i vezane (tzv. gramati
ke) i nterpunkcije svodi se zapravo na upotrebu zareza u ogranienome bro
ju sluajeva. Naela vezane i nterpunkcije propisuju stavljanje zareza u od
redenim gramatikim kategorijama, dok se po slobodnoj i nterpunkcij i vie
pazi na logiki sl ijed i smi saonu povezanost onoga to se izrie te se upot
reba zareza esto preputa manje i l i vie slobodnome izboru autora.
Tako se, npr., prema naelima vezane i nterpunkcije zarez obavezno
stavlj a izmedu glavne reenice na prvom i zavisne reenice na drugome
mjestu: Rekao je, da e doi. - Verujem, da pamti. Po slobodnoj interpun
kciji zarez je tu nepotreban.
Prednost slobodne i nterpunkcije oigledna je i z primjera kao: Nje
gov sin, koji je stigao juer. ostat e ovdje. - Negov sin koji je stigao ju
er ostat e ovdje. Iz prvoga primjera sl ijedi da on ima jednoga sina, a i z
drugoga da je jedan od njegovih si nova stigao. Ovakvu razl i ku ne moe
osigurati upotreba vezane i nterpunkcije, prema kojoj su zarezi obavezni :
Negov sin, koji je stigao juer. ostat e ovdje.
Koristei se pjesnikom slobodom, u pjesnitvu i uope u knji ev
ni m djel ima, pisci esto odstupaj u od pravi l a o upotrebi reeninih znako
va (izostavljaju ih i l i ih domeu i tamo gdje, prema pravopisnoj normi, ne
bi trebalo da stoje). Takva interpunkcija, koja slui naroitome i sticanju po
jedinih dijelova teksta i uope doprinosi umjetnikoj vrijednosti djela, na
ziva se stilskom.
|11,|:t1t:'a?t1,1:lt1j???j1:1?|1'j?]1|1taTj?1j1111:1T?a,1j?
1T1|j?'1T1l?\:l1|11,|:t1t|aa?T:T :' a1t|1ja:?j1reeninim |'|inter
punkcijskim znacima.
J1:1:\1T?j?t|\aa,1l|?'j11:?slobodna | ' logika |l?|,a\tj1.'1\1:?1t1|:'1
111T, |1]\1 l?|,a\t|j1 ,1:l1'j1 j1:? \||l?|j? a,1l|?? t1|?t1, 1' j? ,|l1T
11'aaja:T:11
.
1:!1j|stilska !?|,a\tj1,\1j111,||1::lt1ja:l||:\|?'?T?1!1l?\:l1
20. PROMJENA L U O
245. Dosljedna al ternacija / u o javlja se:
a) u obl i ku jednine mukog roda gl agol skog pridjeva radnog: a tao
(< ita!), nosio (< nosi l ), prao (< pral ), radio (< radi l ), topio (< topi ! ), uio
(< ui ! );
b) u obl icima imenica izvedenih od gl agolskog pridjeva radnog su
fksom -onica (< - | +ni ca): itaonica ( < i tal/nica)_ pronica (< pral/nica),
radio

ica (< radil/nica), topionica (< topil/nica), .tedionica (< tedil/nica);

c) u nominativu jednine (kao | u padeima koj i i maj u i sti obl i k)
imenica mukog i enskog roda s nepostojani m a: kotao (< kota! , gen. jd.
kotla), pijetao (< pijetal, gen. jd. pijetl a), posao (< posal , gen. jd. posl a},
misao (< mi sal , gen. jd. mi sl i ) ;
d) u veine i menica izvedenih od dvoslonih i vieslonih glagol
skih osnova sufksom -lac (< -1 + ac), a koje oznaavaju vrioca radnje, u
svim padeima osim u nominativu jednine i genitivu mnoine (u koj i ma
g| as l i nije na kraj u sloga) : itaoca (< i tal/ca), al i : italac (< i ta/lac), i
talaca (< ita/l aca); izvrioca (< izvril/ca), al i : izvr.ilac (< izvri/lac), iz
vrilaca ( < izvri/laca); nosiocu ( < nosi l/cu), al i : nosilac ( < nosi/lac), nosi
laca ( < nosi/laca); pratioci ( < prati l /ci ), al i : prati/ar ( < prati/lac), pratilaca
(< prati/laca), tuioca (< tuil/ca), al i : tuilac ( < tui/lac), tuilaca (< tu
i/laca); eteoci (< etel/ci ), al i : ele/ar; (< ctc/l ac), etelaca (< ete/l aca) ;
e) u pojedinih imenica (epeo, seoba) i pridjeva (io, debeo, kiseo.
veseo i dr. ) .
246. U standardnome bosanskom jeziku u sti l ski ncobi ljeenome
tekstu samo je: do (< doo < dol). go, so, sto. vo i sl .
247. Naporedni su obl i ci pridjeva i i menica s glasom o i oni S ne
promijenjenim /: aneo /anel, cio /ciel, nagao /nagai, obao /obal, odio
/ocl'e/, podao /poda!, razdio /razdjel, topao /topal; amfeoski /ane/ski,
stani l stolni (prema stilski obiljeenome l i ku stol). gror;e /grlce (gen. mn.
grlaca /grlca). doca /dolca, koca /kolca, kocem /kolcem, koci /kolci, ko
evi l kolevi, koi /koli, kaiem /koliem, krioce /krilce (gen. mn.
|11|1o:
ita! > itao;
radil/nica > radionica
kota! > kotao;
ital/ca > itaoca
1Tj1 italac Dm
]?Titalaca
D
sei/ba > seoba;
debel > debeo;
sol > so
1,1|?1|1||t|
cio l cijel;
odio l odjel;
topao l topal;
stoni l stolni;
krioce l krilce;
vlasteoski l vlastelski
67
'T?1
Novoseoci, Delnice
l ?,|1T|j?j?1
bijel, bijelca;
bulbul, kanal
1|||1tl1t'j1j1.
sok, tvoj;
PH
i-tao, sta-rost:
. O
68
krilaca), pogorioca /pogorje/ea, priestonica /priestolnica, seoce /selce
(gen. mn. selaca), stoca /stolca, stradaoca /strada/ea, ustaoca /usta/ea,
vlasteoski /vlaste/ski, vreoce /vrelce (gen. mn. vrelaca).
248. I mena mjesta (i izvedenice od nji h) piu se u obliku koji je
uobiajen u kraju odakle potjeu: Durakovia Do (nas.), Doca (al i : Dolac),
Novoseoci, novoseoki (al i : Novoselaca), Sokoca (al i : Sokolac), u Stocu
(al i : Stolac); Delnice (u Hrvatskoj).
249. Glas l ostaje nepromijenjen:
a) u pojedinim rijeima slavenskoga porijekla: bijel, bielac - biel
ca, bol, bolnica. glagol, kolski, molba, mulac - mulca, nevalalac - neva
lalca, ogledalce, ohol, okolni, palac -palca -palci (al i : palac -paoci, na
toku), pomo/, pre/ac - pre/ea, silna, so/nica, so/njak, spol, stalna, stol
njak, strielac - strielca, tkalac - tkalca, val, zahvalni, znalac - znalca,
alba, dral;
b) u rijeima stranoga porijekla i njihovim i zvedenicama: apel,
apostol, bal, balak, bokal, bokali, bu/bu/, u/, festival, fudbal, fudbal
ski, general, gol (sport.), halal, hama!, hama/ski, ilmihal, kabul, kanal,
konzul, mal, maral, metal, moral, original, palma, skandal, kolski, telal,
zumbul, urnal.

S]|1t|\|1\|1j||j?||t|1]1,|?|1l|1j?t1T1]'1t|\c||1| ||1c,c1|Pc1c,
||r|P ||rc,||1|||t1 >

||1c||t1,||1|t1>||1ct1}.

..

.
S]|1t|\||j?,|?|1l|1c1;1t|\t|1]1.||1|1t1T|1t|1j?1'?j,||1|1t1]?|
I|rT1|t}
:
` ~~ ~

u )1j?1||Tt|1j?r|T11,1|t1|t1|it|t1,|1Tj?1Tj 1|?lj?|c1cl |c1|,|6c
trl|||Itr},1T1]1j?,|'Tj?|1\1j|T1||j?11'1c1\Gj||j?||1\|1jt|1]1 - \1\1
|ijt'T1t'1r?t\1]1,1||j?\|1t1\1|,1t?|t1T1|)r|,|c|b,|c|1|,1|G1}.
2 1 . RASTAVLJANJE RI JE

I NA KRAJU RETKA
250. Ukol i ko se cijela rije ne moe ispisati, odnosno otisnuti u
retku u kojem je zapoeta, rastavlja se u dva dijela: di o rijei prenosi se u
sljedei redak, a na kraj u retka uz posljednje slovo stavlja se crtica. Ona
oznaava da drugi dio rijei, koj i se prenosi u sljedei redak, treba itati
kao cjelinu s prim dijelom, koj i je i spred crtice.
251 . Rastavljanje rijei na kraju retka uglavnom je slobodno. Iako
se, u naelu, rastavljanje rijei u dva dijela ne mora podudariti s granicom
izmedu slogova, ne vala:
a) rastavljati jednoslone rijei (s-ok, tv-oj, hr-ast, str-ast);
b) u novi redak prenositi jedan samoglasnik (ita-o) i l i suglasnik
(stars-t), kao ni sam suglasniki skup (star-st). Ispravno je: i-tao, sta-rost;
c) rastavljati dvoznake koj ima se obiljeava jedan glas: l, nj. d
(vol-ja. iman-je, Sand-ak). Ispravno je: vo-la. ima-nje, San-dak;
d) rijei pisane stranim pismom (izvoro) rastavljati prema pismu:
Wars-zawa. Miinc-hen. Was-hington, Ne-wtonov. Izvoro pisane rijei na
dva dijela rastavljaju se prema izgovoru: War-szawa. Miin-chen, Wa-shing
ton. New-tonov Newt-onov;
e) rastavljati rijei s udvojenim suglasnicima tako da oba suglasni
ka pripadnu jednome dijelu: su-nnet, sunn-et, teje-mmum, tejemm-um.
Ovakve rijei rastavljaju se tako da prvi od udvojenih suglasnika pripadne
prethodnom, a drugi sljedeem dijelu: pod-dialekt. sun-net. tejem-mum.
Imena kao to su Boccaccio, Schiller i sl . , u koji ma je izvoro -cc-,
-11- i dr .. rastavljaju se takoder tako da jednome dijelu pripadne jedan, a
drugome drugi suglasnik: Boc-caccio, Schil-ler, a ne Bo-ccaccio, Bocc
accio, Schi-lle1; Schill-er.
252. Ako se sastavni dijelovi sloenice lahko raspoznaju, ona se
rastavlja prema tim dijelovima: pod-dialekt, Pod-hrastovi, nad-igrati, na
odmet, i-eznuti, ders-hana, protiv-udar ne-sretan, pot-predsjednik, pre
gaziti, van-jeziki, van-nastavni.
Sl oenice i polusloenice mogu se rastavljati i kao nesloene rijei;
vanje-ziki, vanjezi-ki; Kur-ban-bajram, Kurban-baj-ram.
253. Ako su sastavni dijelovi sloenice neraspoznatljivi, ona se ras
tavlja kao nesloena rije. Takve rijei poelj no je rastavljati na slogove u
knj igama, ispravama i openito u tekstovima koji treba da udovolje zahtje
vima l ijepoga izgleda i dr.
Neslogotvori fonemi po pravi l u se okupljaj u oko slogotvoroga
fonema iza sebe: u-ze-ti, ra-zum; ovo vrijedi i za dvoslono Ue nastalo od
jata (rastavlja se: i-je): ra-zu-mi-je-va-nje, si-e-va.
U rijeima stranoga porijekla kao to su injekcija, injunktiv imamo
glasove n i j. a ne glas nj; zato se oni na kraju retka razdvajaju: in-jekcia.
in-junktiv.
254. Pri rastavljanju rijei treba izbjegavati prenoenje u naredni
red suglasni kih grupa koje se, inae, ne javlj aju na poetku bilo koje rijei
u naem jeziku, npr.: bo-rba, bo-mba, bra-tski, bra-tslvo, ma-jka, tra
mvaj. Stoga uz prvi dio rastavljene rijei dolazi fonem koj i onemoguava
ulanavanje suglasnikih fonema na poetku rijei i l i sloga, a uz drugi dio
fonem koj i to omoguava: od-sluati, brat-ski, iz-mlatiti. Izuzetak su rijei
bici-kl. mir-gl, masa-kr i sl . , u koj ima su sonanti l i r u samoglasnikoj
ulozi, tj . slogotvori (/. r). Tako i : nju-tn i dr.
255. Ako polusloenicu treba rastaviti na mjest gdje se nalazi crti
ca, tj . tako da prva jedinica doe na kraj retka, a druga na poetak sljede-
vo-lja -;
ima-nje -W
,|?T1't]11|a.
Min-chen - n
a11j?:a]'1:1|t|
pod-dijalekt, Schil-ler

.
|1:l1'j1j?:'1?1|t1
nad-igrati, ders-hana,
van-jeziki; vanje-ziki;
vanjeziki
11\|1ja|?l\1T1?:l1j1l|
:1T1]'1:1\u-zeti
u-ze-li N
si-je-va -
in-jekcija, kon-jugacija
:a]|1:\?]|a,?
bor-ba -
brat-ski -
69
,1'a:'1?1t?
t|!t111\|1ja,1]111
,1?!\+1|a]1]1|?l\1
||j?:?,|a
1111j?11,
:1:l1'j?11:'1?1|t?,
t:1t|lt1T
,1'a:'1?1t?
70
eg, na kraju retka stavlja se crtica koja oznaava da se drugi dio rijei pre
nosi u sljedei redak, a ispred drugoga dijela rijei stavlja sc crtica koja
predstavlja spojnicu:
Hus rev
-beg
Kulen
- Vah!f"
Kurban- pe/erica
-bajram -esterica
gore
-do(ie
bosansko
-turski
256. Kompjuterski program za pravopisnu provjeru teksta na bo
sanskome jeziku jo nije izraden. Zbog ogranienja u korienju mogu
nosti kompjutera esti su tekstovi u kojima rijei nisu rastavljene po pravi
l i ma pravopisa bosanskoga jezika. Korisnici kompjutera treba da tee tome
da u tekstu ostavljaju to manje pravopisnih greaka.
1|1:l1|j11ja|j?|11\|1ja|?l\1l|?1|tj?]11l|,|?11?1j?a11T11|?1:a]'1:1\|
]|a,1 \1jT1 1? ,11ja |j?| 1:11:\1]1 j?t|\1 Sa]'1:1|\ a T?a:1T1]'1:1|\1T?
,1'11ja,|?11::?a:|j?1?||?11\t1j?111:1:1T1]'1:1\1T|t1:??(u-zett).
1?|1:l1'j1ja:?j?111:'11? ||j?,a11|:?|?11\1?,|?11:|:1T1j?111:1T1]|1:1\|'
:a]|1:1\,1111:11:a]'1:1\|:\a,.I1\1?|:?1?|1:l1'j1ja'1l1|111t11t\1jT1:?
1|'j?11j?111]'1:(/j, nj, d: ima-nje, 11?.iman-je); Jj, nj |d |1:l1'j1ja:?\111'j?1
1ja11]'1:1(in-jekcia, nad-ivjeti). R1:l1'j1ja:?|a11j?1|:a]'1:1|t(od-dialekt, sun
net, Shi-ler).
S'1?1|t?|,1|a:'1?1t?|1:l1'j1ja:?||l1\1l1:?t|lt1 :l1'j1|t1,|1]11j?'1 (van
jeziki; gore-dolje) |||,|?T1,|?l111|T,|1|'|T1(vanje-zik, vanjezi-ki; go-re-dolje, gore
-do-le). J\1||\1:?,1'a:'1?1|t1|1:l1|j1

11 Tj?:la]1j?:?11|1t|t|l|t1,1111:?t|lt1
,?11\|1ja,|1]1

|11,1?l\a:'j?1??]1|?R1
ZADACI I VJE

BE
24. Napii sve padee jednine i mnoine imenice italac!

ta zapaa u nominativu jedni

ne |genitivu mnoine?
25. Da li su ove rijei valjano rastavljene: bor-ba, stra-st, tv-oj, tvoj-a, Sand-ak, in-jek
cija, Schi-ller, sun-net, Kurban-baj-ram.
22. SASTAVL.J ENO l RASTAVLJENO PISANJE RIJE

I
257. U bosanskome jeziku rijei se piu odvojeno, svaka za sebe,
sve dok uvaju svoja posebna znaenja, npr.: Kasno mu je to palo na pa
met (prijedlog uz imenicu).
Kada dvije ili vie rijei razviju novo znaenje, one se smatraj u no
vom rijej u, sloenicom, i piu sc sastavljeno, kao jedna rije, npr. : Nauio
je pjesmu napamet (prilog nastao srastanjem prcfksa na- i imenice pa
met). (Ovdje su tcnni nom sloenice obuhvaene i prefksalnc i sufksalnc
tvorenice tc sraslice. )
Tok prerastanja grupe rijei (sintagme) u slocnicu moe sc odliko
vati razvojni m stupnjem tzv. nepotpunoga srastanja: svaka od rijei uva
neto od svoje posebnosti, ali je vrsto vezana za drugu. Takvi spojevi
zovu se polusloenice i piu se s crticom: bajram-namaz, dno-bieli, sa
hat-kula, Husrev-beg.
258. Na sljedeim mjeri l i ma zasniva se sud o tome da li je grupa
rijei prerasla u sloenicu i l i nije:
a) je l i razvijeno novo znaenje (dvadeset, gdjeko, odoka, izmedu);
b) je l i prvi dio nepromjenlj iv (svietlocrven);
c)upotrebljava l i se jedan od sastavnih dijelova samostalno ( "od
met " iz naodmet, "presta no " iz neprestano, "nebuha " iz izne
buha);
d) je li dolo do promjene oblika nekoga od sastavnih dijelova (npr.
u prilogu usput, nastalom od prefksa uz- i imenice put);
e) je | i dolo do svoenja dvaju (i l i vie) naglasaka na jedan (tako
zvani).
259. Sloeniee mogu pripadati promjen
l
jivim i nepromjenljivim
vrstama rijei. U polusloenica je, po pravi l u, prvi lan nepromjenlji v, dok
drugi (posljednj i) - ukoliko pripada promjenljivim vrstama rijei - uva
promJenu.
Sr?1\rr[1j?11?11?1[1,||[?|?j||1l1r|j?1.,|?T?1r|j||j?| \1
j?1|1|t1j|11]1l?\I1l1r|[1?[?||11[|1?T1\}r?|||1?[?11]1?11\1.K11\|j?|||\|?
||j?||1?r|j1r ?11?1[?,1?|1l1[[11l1|? |?1|1) |j| ?1l||.N1\
1||[?|?11|1r11?l1r[
?
j?1l|,jl?1 l?1i (oh. a\'
| [1t|1t1.

a) I menice
260. Sloenice su mnoge i menice tvorcne od dviju rijei izmedu
koji h se nalazi spojni morfem -o-: basnopisac, biloder bjelogorica, bro
dolom, blatobran, crvenokoac, ovjekolubac, dalekovod, debelokoac,
drugoliga, glavobola, konjokradica, konjovodac, mesoder nogomet,
novogradnja, padobran, petokolona, petogodinjica, prirdoslovle,
prvoborac, prvokolac, robovlasnik, rodolub, romanopisac, sjeveroza
pad, suncokret, tunelogradnja, velikobugar vodoinstalater vodovod, vo
dozemac, zubobola.
261 . Neke od sloenica nemaju spoj nog morfema (interfks nula: ) :
blagdan, crvenperka, duhankesa, stranputicu.
262. Sloenice su i rijei kao: raspikua, vieboj, vucibatina te sras
lice tipa: dershana, domazet, duebrinik, genera/bojnik, genera/major
havlimahrama, kalcikarbonat, kuepazitel, kuevlasnica, uglendiokid.
rj?l|!111l111\
|?1|t?.
1r?11?1[?(dvadeset):
1?;|T[?1|[|rl;|r]1
1|j?|1(svijetlocrven);
1?1Tl1|1l1|j?|1
(odmet |!naodmet);
;|T|[?1j?1||\(us 1
uz usput);
r?1j?r|?11]|11\1
11j?111(takozvani)
|?1|t?1;[1|\T
O:
bjelogorica, vodovod
?!jj1|\1.
blagdan, stranputica
|1||t?.
domazet, kuepazHelj
7 1
:'1?1|t?:1T1||?T1T
11-o:
aviokarta, motosavez,
videoteka, iroraun
:11?:1T1:l1'1T
1|j?'1T1
antialkoholiar,
kimograf, samoodbrana,
ultrazvuk
11j?,1:a1?1t?
nokaut, rokenrol
:1'111T1auto, foto
radio:
autoportret, autoput,
fotoelija, fotoaparat,
radioaktivnost,
radiostanica
1?:1T1:l1'111|a]11
aerodrom, motocikl
|1:l1'j?11.
Radio Bosne i
Hercegovine,
1,1'a:|1?1|\|.
Radio-televizija
Bosne i Hercegovine
111j?'1.
auto-moto trka
72
263. Sl oeni ce su i imenice u koji h je prvi dio nepromjenljivi i ne
samostalni morfem stranoga porijekla koj i se zavrava samoglasnikom o:
aeroklub, agrotehnika, aminokiselina, aviokarta, aviomaterijal, hiohemia,
ektoparazit, elektrotehnika, fizioterapeut, hidropotenc(ial, kardiohirwgUa.
makroplan, mikroorganizam, motokros, motosavez, moto!Jka, neurpsihi
jatw; nitrojedi1jenje, pseudonauka, psihoanaliza, sociolingvistika, termo
izolac(a, videokaseta, videoklub, videoteka, iroraun.
264. Zajedno s imenicama uz koje sc nalaze piu se i razni neprom
jenljivi i nesamostal ni dijelovi (prefksi i sufksi): antialkoholiar ekstra
pro
.
ftt, hiperiekavizam. hiperinflacija, kimograf, kontrarevolucija. kvazi
naunik. nadrimajstor, nazovimajstor nazovidemokracija, nusprostorija,
polupismenost, protivudm; samoodbrana, samoposluga, supersila, ultra
zvuk, veleizdaja.
265. Kao sloenice piu sc i brojne, uglavnom novije posudbenice,
koje oznaavaju jedan pojam i i ne izgovomu cjel i nu (iako su sastavljene
i z vie prepoznatlj i vi h dijelova): nokaut, plejbek, rentakar rokenrl, soft
ver perploa, tokivoki.
266. Kao sloenice piu se i rijei koje u prvome dijelu imaju
lanove auto (i u znaenju samo i kao skraenu oznaku za automobi[),foto
( i kada oznaava vezu sa svjetlom i kada predstavlja skraenu oznaku za
fotografiu), radio ( i kao oznaka pojava vezani h za radioaktivni element
radij i u vezi s radiom, ureajem): autoportret, autobiografia; autodUelo
vi, automehaniar autoput, autostoper auto.\kola, autotablice, autotrka,
fotoel(ia, fotohemia, fotokopia, fotometrija; fotoalbum, fotoaparat, foto
klub, fotomontaa, fotoreporter; radioaktivnost; radioaparat, radiodif uzi
ja, radiopiker radiostanica, radiotelevizija.
267. Slocnice su i sastavljeno se piu i sl i ni spojevi u koji h je dru
gi dio nesamostalan: aerodrom, automobil, automobilizam, fotograf, foto
teka, jezikoznanstvo, motocikl, radiofonija, radiologija, radioskopija.
268. Rastavljeno se piu u svim padeima imena kao: Radio Bosne
i Hercegovine (gen. Radia Bosne i Hercegovine), Radio Tuzla (gen. Radi
ja Tuzle). (Tako i : Televizia Bosne i Hercegovine. )
Ukoliko su kao organizacione jedinice unutar zajednike ustanove
i radio i televizija, i me takve organizacije pie se s crticom izmedu naziva
tih dviju jedinica, jer su oba lana samostalna i ravnopravna: Radio-televi
zia Bosne i Hercegovine (gen. Radio-televiz(ie Bosne i Hercegovine).
Ukoliko se prvi lan ne mijenja, vezuje se za drugi lan imena crticom:
Radio- Tuzle.
269. Ukol i ko se dva nesamostalna dijela nau i spred imenice, izme
du nji h se pie crtica i osamostaljuju se, tj . piu se odvojeno od imenice:
Auto-moto savez Bosne i Hercegovine, auto-moto trka.
270. Nesamostalni dijelovi osamostaljuju se pri nabrajanju: avio i
vozne karte (al i : vozne i aviokarte), video i televiziske kasete (al i : televizij
ske /TV i videokasete), iro i tekui raun (al i : tekui i iroraun).
271 . Osamostaljen je i odvojeno se pie prefiks super- uz imenicu
benzin: super benzin (benzin super; super - u znaenju super benzin: tri
deset litara supera).
Takoder se odvojeno pi e i (osamostaljeni) dio mini (lat. minimum,
najmanje) u primjerima kao: mini linia (gen.jd. mini linie), mini pauza,
mini kostim, mini moda, mini suknja.
272. Pojedine nepromjenljive odredbe za upravnu imenicu vezuju
se crticom: alja-zraci. cikcak-linia. hulahup-arape, pop-pjeva, rok-mu
zika i dr.
Kao nepromjenlj ivc odredbe ponaaju se i sloene skraenice: RTV
-program. TV-antena, TV-emisija, TV-kaseta, VKV-stolar i sl . , dok se spoje
vi sastavljeni od slova (i l i naziva slova) i imenice: A-bomba, A-mol, C-dur.
273. Odvojeno pisanje (bez crtice) preporuuje se pri nabrajanju
dviju i l i vie odredbi : alf a, beta i gama zraci; radio i TV program i sl . , kao
i onda kada upravni dio sadri dvije i l i vie rijei : rok pjevai i pjevaace.
274.

esto veze dviju rijei, ukoliko oznaavaju jedan pojam, imaju

obiljeje imenikih polusloenica. Prvi je nj ihov lan odredbeni i ostaje
bez promjene, makar inae bi o promj enlji v: alaj-bajrak, alem-kamen, ak
am-cvijet. a!ik-pender bajrak-damija, bajram-namaz, biser-grana,
Brusa-bezistan, bjanko-mjenica, cigar-papir, din-duman, duma-namaz,
ul-baa, ekspres-restoran. gol-razlika, hair-dova, halal-nafaka, kara-ak
am, karo-as, k/ima-ureaj, kremen-kmen, kudret-sahat, Kurban-bajram,
lovor-vijenac, mahsuz-selam, mas-mediji, mubarek-no, panel-ploa, ping
-pong, pres-centw; rang-lista. rak-rana, remek-djelo, sabah-zora, sibjan-
-mekteb, ski-liji, soda-voda, ramaZani-eri(asni ramazan), spomen-mu-
zej, sahat-kula, uzor-majka.
275. Samostalne su - s obzirom i na naglasak i na promjenu - ime
nike veze u koji h prva imenica ima ire, a druga ue znaenje: ovjek ge
ni. c:ovjek aba (nom. mn. ludi abe), kamen temelac, nastavnik peda
gog, pilot lovac, ena herj, ena radnica. Stoga one i nemaju narav polu
sloenica.
Dvolane poj movne cjel ine ovoga tipa (u koji h oba lana uvaju i
svoje posebno znaenje) piu se, dakle, odvojeno: asistent pripravnik (gen.
jd. asistenta pripravnika), jezik sistem.
276. Ni su sloenice i odvojeno se piu dvolane poj movne cjel i ne
u koj ima prvi lan (koj i je uglavnom stranoga porijekla i nepromjenlji v;
ukoliko je promjenlj iv, kao l an ovakvih grupa rijei ostaje bez promjene)
1j?'1|a1|1j1ja
video i televizijske kasete
111j?1.
super benzin,
mini suknja
,1'a:'1?|\
rok-muzika, T-emisija
,1'a:'1?t?a\1jj?
,|'111|?1?|?
Tj?j1:?.
bajram-namaz,
gol-razlika, remek-djelo
:1T1:l1|?T?\?
?t?
kamen temeljac,
ena heroj
11|1?tj?||?
gala ruak, solo pjevanje
73
11'1|j?t1ne:
1:1:l1'j?11.nebriga;
:1t|l|t1Tne-bitak
l|?1|1t'\11l.
1nestajanje ?:l1j1l||
ne stajanje :l1j1l
:|1?11!?T'j1,':1
|T?1Carigrad
T?1:1:1j:lT1
,1'a:'1?1t?
Kotor-Varo, ]?1
Kotor-Varoi
'T?1 t1|a]j?t\1
111j?11.San Marino,
]? San Marina
11'11T?1111:?'j?|
Tj?:l1
Banja Luka, ]?1Banje
Luke
74
odreduje drugi: braon boja, dumdum metak, gala ruak, gala odijelo, jogi
duek, karate klub, kolor flm, kolor televizor kreka uglen, marketing
agencija, mavi usne, minas kahva, parking prstor roze dimie, solo akci
ja, solo prodor, solo pjevanje, vaterpolo savez i sl.
277. Odrina rijeca ne pie se sastavljeno s opim imenicama koje
negira i l i potire njihovo pozitivno znaenje: nebriga, neovjek, neludi, ne
musliman, nepriatel, nevrijeme. Tako i : nearap, neslaven, netalijan.
Treba razlikovati glagolske imenice u primjerima kao: nestajGfie
jednoga naroda ( : nestajati, i.5ezavati), nemije.5anje u nj ihove odnose, nei
manje sree ( : ne imati) i dr. od oni h kao to su: ne stajanje ( : stajati), nego
tranje; ne mijeanje, nego muenje.
Ukoliko se rijej u ne drugi dio rijei eli naroito istaknuti, i l i se
el i izraziti ista odsutnost onoga to imenica oznaava, izmedu rijece ne
i imenice pie se crtica: ne-bitak, ne-ja.
U tom se znaenju koriste i drugi prefksi: Anti-Diihring (naziv
djela), pseudo-Kinez.
278. l pojedina danas jednolana zemljopisna imena nastala su sras
tanjem dviju rijei: Budimpeta, Carigrad, Kndpole, Meugorje, Novo
seoci, Pod/ugovi, Radobola, Starigrad (gen. Starigrada; kod Karlobaga),
Bjelorusija.
279. Pojedina zemljopisna imena zadravaju svojstva polusloeni
ce, tj . oba lana uvaju svoj naglasak, a prvi se lan ne mijenja: Austro
-Ugarska (gen. Austro-Ugarske), Buturvi-Po(e (gen. Buturovi-Pola;
nas. ), Han-Pijesak (gen. Han-Pieska, dat./lok. Han-Piesku), Herceg-Novi
(gen. Herceg-Novog), Ivan-sedlo (gen. Ivan-sedla), Konjuh-planina (gen.
Konjuh-planine), Kotor- Varo (gen. Kotor- Varo. i), Kramer-Selo (gen.
Kramer-Sela), Kulen- Vakuf(gen. Kulen-Vakufa), Lu.ki-Palanka (gen. Lu
ci-Palanke),

ar-planina (gen.

ar-planine),

eva-Njive (gen.

eva-Ni
va; nas.), Tomislav-Grad (gen. Tomislav-Grada).
280. Za razliku od imena iz prethodne take, slina se imena iz dru
gih jezika piu kao dvije rijei: Abu Dabi, gen. Abu Dabia, Sankt Moritz
(Sankt Marie), gen. Sankt Moritza (Sankt Marica), San Marino, gen. San
Marina.
281 . U pojedinim sluajevima oba lana zemljopisnih imena zadr
avaj u i svoj naglasak i svoju promjenu, te se piu odvojeno: Banja Luka
(gen. Banje Luke, dat./lok. Banjoj Luci; dvolan i je oblik imena ovoga gra
da izvori), Bielo Po(je (gen. Bielog Po(a), Bolakov Potok (gen. Bola
kova Potoka; nas.), Donji Vakuf(gcn. Donjeg Vakufa), Gorji Vakuf(gen.
Gornjeg Vakufa), Stari Grad (gen. Staroga Grada; sarajevska opina;
mjesto na Hvaru).
282. Bez crtice piu se i dvolana imena kao: Arslanagia most
(gen. Arslanagia mosta), Babia ba.a (gen. Babia ba.\e), Moria han
(gen. Moria hana).
283. Kao slocnicc (dakle sastavljeno) piu se nazivi stanovnika
naseljenih mjesta, krajeva, drava, kontinenata - bez obzira na to da li su
zemljopisna imena od koj ih su ti nazivi izvedeni sloenice, poluslocnice
ili dvolan i nazivi : Banjaluanin (oblik Banjoluanin stran je jezikomc
osjeanju samih itelja Banje Luke i openito je slabije zastupljen u bosan
skome jeziku, te se i ovdje prednost daje l i kovima Banjaluanin, Banjalu
{anka i sl . ), Bjelorus, Carigraanin, Junoamerikanac:, Ku/envakujlanin,
Novotravnianin, Novozelananin, Novopazarac.
284. Treba razlikovati sloenicu Angloamerikanci (u znaenj u
Amerikanci engleskoga porijekla) od polusloenice Anglo-Amerikanci (u
znaenju: Englezi i Amerikanci ).
285. Sl oenice su i sastavljeno sc piu prezimena nastala od imena
i poasnih naslova uz nj i h, ili od samih poasnih naslova: Beirbai, Gav
rankapetanovi, /ladihajizhegovi, Hadiefendi, Hasanefendi, Husein
pa.li, Mahmutehaji, Smailbegovi, Smai/hodid. Tako i drugaij i lano
vi u ulozi drugoga prezimena: Avdo Karabegovit: Hasanbegov.
286. Sloenice su i sastavljeno se pi u osobna imena uz koja su vre
menom srasl i poasni naslovi aga, beg i sl . : A/aga, Avdaga, Belaga, Du
laga, Mujaga. Su(iaga; Alajbeg, u/beg, Hamdibeg, Mustajbeg. Tako i :
Hasanaginica, Biserbegovica.
287. Ovakva zvanja i poasni naslovi upotrijebljeni u svome pra
vom znaenju (tj . ukoliko dolaze iza imena historijskih l inosti i l i uz imena
iz knji evnosti), kao i iz potovanja i l i prisnosti, vezuj u sc uz ime crticom:
Hasan-aga (al i : Hasanaginica nosi l ac je titule Hasan-aga), Smail-aga,
Siri-baba, Mustafa-baa, Salih-baa, Gazi Husrev-beg, Isa-beg ( l shako
vi), Mehmed-beg (Kapetanovi), Safet-beg (Baagi), Smail-elebija,
Mahmud-dehaja,

emsi-dede, Ajni-efendia, Nizama-hanuma, Nasrudin

-hoda, Husein-kapetan, Ali-paa ( Rizvanbegovi), Mehmed-pa.a (Soko
lovi), Omer-paa (Latas).
Dakle, i iza imena savremcnika slini se nazivi zvanja piu s crticom:
EJrelefendija Kovaevi, Fadil-hoda

ari, Zaim-kapetan imamovi.

288. Ako se nepromjenlj ivi poasni naslovi nal aze i spred imena iji
su sastavni dio, piu sc vel i ki m poetnim sl ovom i ne vezuju se crticom za
ime niti u nominativu ni ti u zavi sni m padeima: Hadi Lajo (gen. Hadi
Loje), Kara Mustafa (gen. Kara Mustafe), Uzun Beir (gen. Uzun Beira).
289. Nazivi zvanja i poasni naslovi koj i nisu promjenlj i vi, ukoliko
stoje i spred imena i l i drugoga naslova, ne vezuju se za ime odnosno naslov
11'11T?11
Moria han, ]?Moria
hana
1t|:l11\1:1:l1
|j?1
Banjaluanin. Bjelorus,
Kulenvakufljanin
|1!'l1!1?j?
Angloamerikanci
Anglo-Amerikanci
:'1?1,|?!T?1.
Hasanefendi
T?11a!\1j1:a:|1:'?
lla'?
Avdaga, Hasanaginica
:l1|1?l|la'?\11!1\
,1l11j1-
,1'a:'1?1|\
Mehmedbeg, Alipaa,
Erefefendija
1?,|1Tj?1'j?lla'?\11
,||1|1|T?1
Kara Mustafa, ]?1Kara
Mustafe
111j?1:?,a1?,|1T
j?1'j|1t11j1,11:1|
11:'1||:,|?1|T?1
hazreti Alija, ]?1hazreti
Alije
75
,|1Tj?1'j?lla'?a1T
1l|a111j?1(majstor
Hasan), 1a\1:|T
,11?|T111j1\1majs
tor-Hasana |' majstora
Hasana
111j?1:?,|a
111:l|a\1T?1
(Musa azim ati);
11T1\t1,|?tT?11
(Asim Ferhatovi Hase);
t11:l|a\1,|?tT?1
Ta\1|1t1(Avdo
Kara begovi
Hasanbegov)
76
crticom: hazreti Al(a (gen. hazreti Al(e), hazreti Fatima (gen. hazreti Fa
time), hadi Ibrahim (gen. hadi Ibrahima), don Zvonko, dum Ivan, efendi
Mita, fra Petar, kir Janja; efendi kad!ja (gen.jd. elendi kad (e), hadi hafz
(gen.jd. hadi hafiza), hadi hanuma (gen.jd. hadi hanume).
290. Promjenljivi poasni naslovi, zatim oznake zanimanja, srod
stva i sl . piu se u nomi nativu odvojeno, bez crtice, a u ostalim oblicima
dvojako: s crticom (ukol i ko gube promjenu) ili bez crtice (ukoliko zadra
vaju promjenu): abda/ Mahmud (gen. abdal-Mahmuda /abda/a Malunu
da), sultan Velid (gen. sultan- Velida /sultana Velida), ejh Husein (gen.
ejh-Huseina /ejha Huseina), vekil Har (gen. vekii-Hara /vekila Har
a), barba Ivo (gen. barba-Ive /barbe Ive), majstor Hasan (gen. majstor
-Hasana /majstora Hasana), strina Safa (gen. strina-Safe /strine Safe),
tetka Zi/ka (gen. tetka-Zi/ke /tetke Zi/ke).
291 . Isto se postupa i ukoliko je promjenljiva imenica u slubi
poasnoga naslova, nadimka i l i prezimena sastavni dio imena: Hajduk
Ibrahim (gen. Hajduk-Ibrahima /Hajduka Ibrahima), Mula Mustafa (gen.
Mula-Mustafe /Mule Mustafe).
292. U sastavu enskih imena iza poasnoga naslova beg pie se
crtica: Beg-Emina (gen. Beg-Emine). Ali ako su u sastavu imena dva po
asna naslova, piu se zajedno: Beghanuma (gen. Beghanume).
293. Dvostruka imena (ime + nadimak; nadimak + ime) piu se bez
crtice, bez obzira na to da l i se po padeima mijenjaju oba dijela i l i samo
jedan: Musa

azim

ati (gen. Muse

azima

atia), Muhamed

air
Kurtehaji (gen. Muhameda

aira Kurtehajia), Mehmedalia Mak

Dizdar (gen. Mehmeda/ije Maka Dizdara), Muhamed Hevai Uskufi (gen.
Muhameda Hevaia Uskufija), Seid Vehab 1/ham(a (gen. Seida Vehaba
Ilhamie), Mehmed Mea Selimovi (gen. Mehmeda Mee Selimovia),
Mehmed Demaludin

auevi (gen. Mehmeda Demaludina

auevia);
Abdulrezak Hijzi Bje/evac (gen. Abdulrezaka Hii Bje/evca), Osman Nuri
Hadi (gen. Osmana Nuri Hadia) i dr.
294. Bez crtice pie se i nadimak koji dolazi iza prezimena: Fadila
Odakovi
t
uta (gen. Fadile Odakovi
t
ute), Fikret Kavazovi Roki (gen.
Fikreta Kavazovia Rakia), Senahid Boli Bola (gen. Senahida Bolia Bo
le), Asim Ferhatovi Hase (gen. Asima Ferhatovia Haseta).
295. Dvostruka prezimena mukih osoba (i l i drugaiji lanovi u
ulozi drugoga prezimena) takoder se ne povezuju crticom; oba se prezime
na mijenjaju: Avdo Karabegovi Hasanbegov (gen. Avde Karabegovia
Hasanbegova), Riza-beg Kapetanovi Ljubuak (gen. Riza-bega Kapeta
novia Ljubuaka), Andrija Kai Mio.5i (gen. Andr(e Kaia Mioia).
296. Kad enska osoba ima dva prezimena, izmedu nji h pie se crti
ca, i ne mijenja se prvo prezime i l i oba: Azemina Begi-Muzaferia (gen.
Azemine Begi-Muzaferije), Nasiha Kapidi-Hadi (gen. Nasihe Kapi
di-Hadic).
297. Prezimena ( i mena, nadimci i sl . ) dvojice i l i vie pisaca jedno
ga djela i l i prezimena sudionika kakvoga drugog obl ika saradnitva pove
zuju se (odmaknu tom) crtom: roman Osmana - Aziza; vlada Cvet kovia -
Maeka.
298. Dvolana arapska imena piu se kao polusloeniee: Abdu

ems (gen. Abdu-

emsa), Ebu-Leheb (gen. Ebu-Leheba), Ibn-Hiam (gen.

lbn-Hi.ama), Zu-Tuva (gen. Zu- Tuve); Ebu-Hurejra (gen. Ebu-Hurejre).
Ako takva imena imaju odredeni l an, takoder se pi u kao poluslo
enice, s tim to se odreeni lan pie uz prvi di o imena: Abdud-Dar (gen.
Abdud-Dara), Abdul-Muttalib (gen. Abdul-Muttaliba), Ebul-As (gen.
Ebul-Asa), Ebur-Rebi (gen. Ebur-Rebia), Ibnul-Ekva (gen. Ibnul-Ekaa),
Zul-Karnejn (gen. Zul-Karejna), Zur-Rumma (gen. Zur-Rumme).
299. Odredeni lan uarapska imena vezuje se crticom: El-Abbas
(gen. El-Abbasa), Er-Rebi (gen. Er-Rebia).
300. Ako izmedu dvaju arapskih imena dolazi skraeni ca b. (: ibn,
bin t - u znaenju: sin, ki), ta se imena piu rastavljeno: Abdullah b. Abbas
(gen. Abdullaha b. Abbasa).
S1!l1r|[?1!?j|.!|?1|t?!1!jj1|\T-o (robovlasnik) |1???!jj1|\1(sttnputi
ca) l?!|1!||tt(kuepaitelJ); !|?1|t?\[|1[?j|r|1| 1?j|T[?1|[|r||1?!1T!l1|1|T|
I?T(irottun, autoput), \1' 1?\[|1 l1\1r1|]|1|(motociV}.l1\!?j|?|1j?t1
ne !j|T|T?1|t1T1\[?1t]||1(netovjek).
1!l1r|[t1!?j|!1T!l1|j?1|1|j?|r|(super benzin, mini pauza), 1|?1?11|1[11[
(video i televizijske kasete), !1T!l1|1?|T?1|\?r???(kamen temelac) |1r|11?j[Tr
1?t[?||1?(kolor televizor). N?j|Tj?1|[|rtl|l|?|?r11[1|!j|?1|T?11j|!?1r[?1(ha
reti Aija); l1\ !?1T|11l|rj||j|Tj?1|[|r?l|l|? (sultan Mehmed), 1\!? \!|T
j11?'T1j|1rj1\.1r[?1[\||\?11|1r1[j|T[?1.sultana Mehmeda) |j|!|
?1|\| [1\ ]?j|T[?1.sultan-Mehmeda). U1r[?11 |T?11 T\|1 !1 [111|Tt|,
j|??|T?11}j|!???t|tt?(Musa

aim

ati, Asim Fratovi Hase).

S1t|l|tT!?j||T?1|\?j|!|?1lt?\[|1[?j|r||111|?1?1| l1?j|T[?1lj|r(alfa
-zraci, TV-emisija), |||[?j|T[?1|[|r1!l1[???j|Tj?1?(batm-nama). l1\!?j||l|
l|?|n11[1\1111|1??|?1|T?11(Husrev-beg). |!|?1|\|!?j||1r[?11j|??|T?
11?1!\|1!1(Nura Bazdulj-Hubiar) . UHtT!?r??[|1r|1111|1j!\1|T?11(b
dui-Muttalib, Ebu-Hurejt) l?1|??1||11?1|1j!\1|T?11(El-Abbas).
[?1|11!]?]|1l!\1|T?11!|?1|t?|j|!?!1!l1r|[?1(Cargtd), 1|]1!1r|111
|j|!?|1!l1r|[?1(Donji Vau, Arlanagia most, Novi Zeland), 1t?1 ?11|1r1[!r[
!lr1j|!|?1't?| j| !?!1t|ttT (ustr-Ugark, Kulen-Vakf, Ivan-sedlo). Nu|r|
!l11r1|\1|?r?1?1|j|?T1]?]|1l!\|T|T?1|T1r|[?\!?j|\1[?111||[?(Carigraanin,
Novozelananin, Kulenvakufjanin).
..

t|l't1|?Tt1r1j
j|??|Tt11?1!\|1!1.
Nasiha KapidiHadi
1T1|1l1t|l1
roman Osmana Aziza
1|1j!\1'T?11
j|!|?1|\|.
Ebu-Leheb,
]t1.Ebu-Leheba
1|?t1||11?j|r'
1||T?11.
Abdui-Mutalib
77
:1:l1'j?1:?,a
1,|1j?,|?||\:1'1?
l1|?(bezglasan,
prosije d) ;
t,|1j?:1|j?t1Tne
(nesretan, neveseo)
l|?1|1t'\11l,|1j?11
]'1]1':\1],||'1]1.
nehrajui T1l?||j1' - ne
hrajui, 1?]11l,1|1111
'1]a
:1:l1|j?1:?,a.
11'|t:a,?||1l|1
(najjasniji, najslae);
,|| 1j?||t?1?|11
t?T|j1,|:T?1
(zapadnoevropski,
hercegnovski)
,1'a:'1?1\1,|:11j?.
crno-bijeli, bosansko
hedski
78
b) Pridjevi
301 . Sastavljeno sc piu pridjevi prcfksalne tvorbe: amoralan.
antif aistiki. bezglasan, bezimen, hezo5jeajan. bezlian. itekakav. iteko
lik, opedn1.tveni, opdepoznat, omalehan, podugaak. prosijed, pn?f'a.is
tiki, protuustavan, prebogat, preosjetliv. prast01; polupismen. postdip
lomski, sulud, supermoderan, sveopi; tako i pridjevi u poimeni enoj sl u
bi : Svevidei, Svevinji. Sveznaju6.
302. Takoder se sastavljeno piu i pridjevi u ijoj tvorbi uestvuje
rijeca ne: neduan, neohrijan, neodredljiv neshvatliv, nesretan, neuspo
rediv, neveseo, netaknut, neukusan, neravnopravan, nezvanian. nepromo
iv, nevien.
303. Treba razlikovati popridjevljene glagolske pridjeve i glagolske
priloge, u koji ma prcfiks ne- dolazi kao prvi dio sloenice a koji m sc porie
ono to znai pridjev, odnosno prilog, i l i sc izrie svojstvo suprotno od
onoga izreenog osnovnom rijeju, kao: nedoreen (npr. prijedlog), neobu
vena (cipela), netaknuto ( lice), nedorastao (djeak), neistruhla (daska),
neuvehla (rua), nezahralo (srce), nehrajui (materijal) i sl . -od zanije
kanih glagolskih pridjeva i glagolskih priloga u pridjevskoj funkciji :
( l ) Bio je to ne doreen, nego tek navieen priedlog. - ( 2) Usje
anju joj je ne uvehla, nego svjea rua. - (3) Potreban mu je ne
hrajui material, nego onaj to je otporan na vlagu i soli.
304. Oblici superlativa pridjeva takoder se piu sastavljeno: na;jas
nii, najlepa, najslae.
305. Pridjevi koji oznaavaju jedan pojam, izvedeni od dvolanih
zemljopisnih imena, kako domaih tako i stranih, bi la ta imena polusloe
nice i l i ne, piu se sastavljeno: banjaluki ( : Banja Luka), bosanskobrodski
( : Bosanski Brod), bosanskokrajiki ( : Bosanska kraji na), istonobosanski
( : istona Bosna), srednjobosanski ( : srednja Bosna), kotorvaroJki ( . Kotor
-Varo), junoameriki ( : Juna Amerika), zapadnoevropski ( . zapadna
Evropa; Zapadna Evropa), zapadnohercegovaki ( : zapadna Hercegovina),
novopazarski ( . Novi Pazar), njujorki ( . New York), austrougarski
( : Austro-Ugarska), hercegnovski ( . Herceg-Novi), velikokladuki ( : Velika
Kladua).
306. lako imaju spojni k -o-, ni su sloenice, nego poluslocnice spo
jevi rijei u koji ma svaki l an uva svoje posebno znaenje; u nj ima jedan
pridjev nije odredba niti dopuna drugoga, pa se stoga povezuju crticom:
indo-kineski (odnosi se i na Indiju i na Kinu), anglo-ameriki (engleski i
ameriki), austro-ugarski (odnosi se i na Austriju i na Ugarsku).
Tako i: Tuzlansko-dobojska kotlina, bo.njako-hrvatski (npr. odno
si), bosansko-japanski (rjenik), bosansko-njemako-engleski (rjenik),
crno-bijela (ploa), zeleno-uto-crvena (zastava na kojoj se jasno izdvajaju
tri spomenute boje), planinsko-brdsko ( podruje), drutveno-ekonomski
(odnosi), knjievno-eziki ( i knj ievni i jeziki).
307. Sloenice su i sastavljeno se piu pridjevi koji su u tvorbenoj
vezi s dvjema rijeima u odreenome sintaksikom odnosu (prva odreduje
drugu), a koje oznaavaju nedjelj iv pojam: knjievnojeziki ( : knjievni je
zik), naunoistraivaki ( : nauno istraivanje), eriatskopravni (: erijat
sko pravo), krivinopravni ( : krivino pravo), politi{koekonomski (: pol i
tika ekonomija), knjievnoteorijski ( : knj ievna teorija), knjievnohistoi
ski (: knjievna hi storija).
Tako se piu i pridjevske sloenice: indokineski (odnosi se na Indo
kinu), angloameriki, indoevropski i dr., iako ne moraju biti tvorene od za
visnih sintagmi.
308. Takoder su pridjevske sloenice i sastavljeno se piu: brzonog,
bistrouman, bjelobrk. crnokos, dvorog, dvosmjeran, dvosloan, danononi.
dobroudan, etverokatan, etvergodinji, dobronamjeran, istoimen, ju
gozapadni, lahkokrila, malodoban, mnogostoletan, mnogostran, kratko
vjean. punokrvan, samonikao, slatkovodni, srednjo.kolski, srednjovjeko
van. sjeveristoni, sedmokrak, narodnooslobodilaki, pro.Hogodinji, kri
vousti, tankoutan, takozvani, trodimenzionalan, troetvrtinski, trotaktni,
visokonaponski, vodootporan i sl .
309. Sastavljeno se pi u i pridjevi nastali istim slaganjem rijei u
naporednom odnosu: gluhoniem, tamnoplav (nijansa jedne boje), ulano
plav, otvorenozelen, zagasitout, svijetlocrven, mnogopotovani.
Ukoliko sastavni dijelovi zadravaju svoj naglasak i posebno zna
enje, piu se odvojeno: vrlo dobar vrlo zasluan, mato poznat, jako crven.
31 0. Kao i imenice s koj i ma su u tvorbenoj vezi, sastavljeno se piu
pridjevi : autolimarski, autoelektriarski, autosaobraajni, fotoamaterski,
jotoreporterski. radioamaterski, vodoinstalaterski.
31 1 . Crticom se povezuju prisvojni pridjevi na -ov l -ev, -in kad su
u tvorbenoj vezi s osobnim imenima koja se piu kao polusloenice: Hu
sein-kapetanov, Husrev-begov, Nasrudin-hodin, Omer-pain, teta-Jasmi
nin,

ejh-Jujin.
31 2. Kao to se crtom povezuju prezimena dvojice i l i vie pisaca
jednoga djela ili kakvoga drugog oblika saradnitva, tako se povezuju
crtom i pridjevi koj i su u tvorbenoj vezi s tim imenima: Osman - Azizov
roman, Markovi - Ajanovi - Dikliev pravopis, Cvetkovi - Maekova
vlada.
|1t|||l1t1?j?.
knjievno-jeziki
\1j?j?t\-
knjievnojeziki 111:
:?11\j|?1j?t\
,||1j?:\?:|1?1t?
crnokos, punokrvan
:|1]11j?|j?.
gluhonijem, svijetlocrven
,|1]'111ja
vrlo dobar
:1:l1|j?11,:1j?.
autolimarski,
fotoamaterski
:1t|l|t1T.
Husrev-begov.
Omer-pain
11T1\al1t|l1.
Osman - Azizov roman
79
:1:l1'j?1:?,a.
gdjekoji, neko, nikakav
,|j?1'1t||1t11j1ja
t1Tj?t?ni s kim,
1' bez ikoga
l|?1|1t'\11l|
iko, nita - i ko, ni ta;
pokoji =,1?\ - po
koji;
kogod =1?\1 - ko god
:1\1\1
80
S1:l1|j?1:?,|a.,|'1j?|,|?||\:1|1?l1T?(bezimen); ,|1j?|:1||j?t1T?(neduan);
1''t|:a,?|'1l|1(najjasniji); ,||1j?||t?1?1|11]?1]|1l:\'|T?11(banjaluki); ,||1j?:\?
:|1?1|t?l?,|i1j?|11:l1'':'1]11j?T(bronog, tamnoplav) |1|
|i1j?'1-ov l -ev |-in ,'a:?\11'|T?t?:\1j|T1:aal1|?1j?t|(Hasanefendiev,
Gai Husrev-begov, Hadi Lojin).
/11|:\1taja|1t'||l1:l|'|:a,|1l:l1'j?11:l,1jT11,,||1j?:?,|a:t|lt1T(cro-bijela
polja, rsko-japansl rat; knjievno-jezitki, lj|\j|?j?t\,\111t111ja?1j?'j|
,1j1T, ,a :? :1:l1'j?11 (svijetlocrven 1|j11:1 j?1? 1j?,knjievnojezitki ,|?T1.
\1j|?|j?t|\
e) Zamjenice
31 3. Prave su sloenice i sastavljeno se piu neodreene zamjenice
nastale zdruivanjem upitni h i l i odnosnih zamjenica i predmetaka gq,e-, i-,
koje-, ne-, ni-, po-, sva-, to-: gdjeko, gdjekoji, gdjeta, iko, ikakav, ita, ko
je ko (gen. kojekoga), kojeJta (gen. kojeega, dat. kojeemu), kojekakav, ko
jeiji, kojekoja, neko, nekakav neto, neta, niko, nikakav, nita, poneko,
pokoji, svako, svakoji, svakakav, svata, tota (gen. toega), tokoji, to
kakav.
31 4. Kada se uz zamjenice sloene s i-, ni- nae prijedlog, on dolazi
izmedu sastavni h dijelova sloeniee: i od koga, i s kim, i za ta, i o emu,
i po emu; ni od koga, ni prema kome, ni s kim, ni od ega, ni za .to, ni za
ta, ni od ta, ni u emu. Izuzetak je prijedlog bez: bez iega.
31 5. Ako i dolazi kao rije za pojaavanje (tzv. intenzifkator), pie
se odvojeno od zamjenice: Pitaju i ko je, i .to je, i ji je, i kakav je, i koli
ki je.
3 1 6. Kad zamjenica nita i ma imeniko znaenje, njeni se dijelovi
piu sastavljeno:
( l ) Pretvoren je u nita. (2) Od nita ne napravi neto.
3 1 7. Odvojeno od zamjenice piu se i ne, ni kao rijece za odricanje:
( l ) Ne ko pik nego kako pie - to su pitali. (2) Ne znam ni ko je,
ni gdje je.
31 8. Kad izgubi svoje distributivno znaenje, rijeca po sa zamje-
nicom i ni sloenicu, tc se pie: pokoji, poneko, poneto, poneki:
( l ) Vdi se jo pokoji (= t i tamo neki; poneki) list. - (2) Susreli su
pokojeg (= kojeg) etaa. (3) Poneki (= neki medu mnogima) ve
je stigao. - (4)

esto im priredi poneko iznenaenje. (5) Poneto

je uo.
31 9. Ako uva svoje distributivno znaenje, rijeca po pie se odvo
jeno od zamjenica:
( l ) Po koji put sve ovo ponavlam? - (2) Po koji si udbenik doao?
- (3) Svratio bi po neto to bi mu zatreba/o, po neku sitnicu.
320. Kao nenaglaeni dio neodreenih zamjeni ca u koj ima je prvi
dio neka od upitno-odnosnih zamjenica (ko, to, koji, kakav), rijeca god
pie se sastavljeno s nji ma: Ako kogod (= neko) doe i togod (= neto)
upita, dajte mu i kojigod (= neki) podatak o tom pothvatu.
321 . U slubi pojaivaa, god uva svoj naglasak i pie se odvojeno
od rijei uz koje stoj i :
( l ) Ko god (= bi lo ko; svako ko) hoe, neka svrati. " (2)

to god (=
sve to) moe danas, ne ostavlaj za sutra.
Tako i : kakav god (= bi l o kakav), koji god (= bi l o koj i ), za razliku
od: kakavgod (= nekakav) i sl .
Izmedu zamjenice i poj aivaa god mogu doi enkl itike:
( l ) Upamtio ga je ko mu je god svratio. " (2) Spomenula je sve to
mu je god dala.
322. Ako rijeca put dolazi uz zamjenice, ona u takvoj vezi s prilo
kim znaenjem uva svoj naglasak i pie se odvojeno od zamjeni ce: koji
put, svaki put, ovaj put.
323. Zamjenikc cnkl i tike pi u se odvojeno od prijedloga: za me, za
nj. uza nj, poda nj, u se, uza se, poda se, meu se, sa mnom, preda mnom,
za te, nada te.
324. Rijei bilo, ma, mu drago odvojeno se piu od zamjenica s
koji ma ine spoj rijei : bilo koji, bilo ii, koji bilo, ii bilo, ma ko, ma ta,
ma koji, ma iji, ma kolik. ma koliki. ma kakav, ko mu drago, koji mu
drago, Jta mu drago. kakav mu drago, iji mu drago.
325. Treba razlikovati prijedloko-zamjenike spojeve kao: uz to,
za to, s toga, po tom, u to, pri tom(e) i dr. od pri lokih sloenica nastalih
sraivanjem prijedloga i zamjeni ce: usto (od: uz + to), zato (= stoga), stoga
( = zato) i dr. : Uz to zanimanje ima jo jedno ` Usto je svratila i nama.
S|?1??1Tj?1|t? j|?1l1\|[?1.D [?1|t?|?1? | |0| M1\1[1[ ?

\11?

jV|j??j||[?1|?|T1(i kim, 0|00\0|. U1j||[?1|]1?1\1[1j?1T[?1|\??1\||\?

[m,Tw0000|.K11??1T[?1|?1j?|T1,|||jl,1\[?1?j|[0\0,
\0[I|||c,\0[I|| .H|[?t? 0|00?I1T [?1|t?j|?1l1\|[?1|||11\[?1 - \|1
?11?1[

; __ . . , , , * , :
d) Brojevi
326. Od glavnih brojeva sloenicc su i sastavljeno se piu brojevi
od l l do 1 9 (jedanaest, dvanaest. devetnaest) tc brojevi od dva (dvie, s ob-
|j?t1put 111j?1
ko[i put, ovaj put
,||j?1'1]111j?111
?\'l\?.za me, meu s?
|1!11j?1
koji bilo, ma kakav
|1!'l1!1?j?
,|'1]usto =aj?11|
:,1juz to =1,1|?1l1]
8 1
:1:l1'j?1,:1j?
1:'1?]'1|1j?
1(dvanaest, trideset,
eststo);
|?1|1j?1
(dvanaesti, trideseti) ;
t1jT?t1
( dvanaeslerica,
trideseti na)
:t|l|t1T
,|'|?||j?11:l'
(dva-tri, etvero-petero)
|:'|??t?(dan-dva,
rije-dvije)
jedanput, dvaput, triput
prvi put -

dva puta -
pet stotina -
dvadeset jedan
dvadeset i jedan -

82
l i kom dvje-) do devet s brojevima deset i sto: dvadeset, trideset, ezdeset,
devedeset, dvjesta /dvjesto, etiristo, petsto, eststo, devetsto.
327. Od rednih brojeva takoder su sloenice i sastavljeno se piu
brojevi od l l . do 1 9. (jedanaesti, dvanaesti, devetnaesti) te spojevi broje
va od dva do devet (i njihovih pojavnih oblika) s rednim brojevima deseti
i stoti: dvadeseti, trideseti, ezdeseti, devedeseti, dvjestoti, tristoti, etiri
stoti, petstoti, eststoti, devetstoti.
328. Sastavljeno se piu brojne imenice: etrdesetpeterica, ezdese
terica. devedeseterica; petnaestina, etrdesetina; jedna tridesettreCina
( 1 133; al i trideset treina: 30/3).
329. Polusl oenice su i piu se s crticom dva broja (brojne imenice,
brojni pridjevi, brojni prilozi) koji ma se oznaavaj u pribline i l i neodree
ne vrijednosti: dva-tri, deset-dvadeset, dva-triput, dvoje-troje, etvero-pe
tero, peterica-esterica, petina-estina; tako i: stotinu-dvije, tisuu-dvije.
Kao polusloenice piu se i sline veze (esto s prenesenim znae
njem) imenice na prvom i broja na drugom mjestu: sahat-dva, dan-dva.
mjesec-dva, ljeto-dva, godinu-dvie, stolee-dva, rie-dvie.
330. Multiplikativni brojevi (i l i brojni prilozi) sastavljeni od rijei
put na drugom i glavnog broja na prvom mjestu (odnosi se samo na broje
ve jedan, dva i tri) piu sc kao sloenice: dvaput, triput. Tako i: trikrat i sl .
331. Rije put odvaja se od rednih brojeva: prvi put (ne: prvi puta),
drugi put, trei put, stoti put, i uope kad i broj i imenica zadravaj u svoje
posebne naglaske: hl'laditi put.
332. Oblik puta pie sc rastavljeno od broja koji mu prethodi : dva
puta, etiri puta, pet puta, sto puta, tisuu puta. Tako i : pedesetak puta,
oba puta i sl . Odvojeno se piu i brojevi s i zrazom i po: est i po, dvie i po
hiljade.
333. Rastavljeno se piu dvolani glavni brojevi u koji h je na dru
gome mjestu stotina, hilada /tisua, milion /milijun, miliarda: dvije sto
tine, pet stotina, tri tisue, osa
m
miliardi.
334. I ostali dvolani i vielani glavni i redni brojevi piu se ras
tavljeno (svaka jedinica zadrava svoj potpuni oblik i naglasak): dvadeset
jedan (2 1 ), ezdeset dva (62), sto dvadeset osam ( 1 28), pet stotina pet /pet
sto pet (505), tisuu dvjesto osam ( 1 208), dvadeset prvi (2 1 . ), hiladu devet
stotina osamdeset peta ( 1 985. ).
Ispred posljednjega l ana ovakvih brojeva moe doi veznik i: mili
on sedamsto ezdeset i etiri ( 1 .000.764), eststo dvadeset tisua dvjesta
etrdeset i jedan ( 620.241 ) .
335. Vielane brojeve u bankovnom poslovanju (na vrijednosnim
papirima) treba pisati sastavljeno:
d eve t m i l i o n ad e v e ts t ltri d e s e tp e t t is u a e t ir is t oe t rd es e t dva
(9.935.442).
Stoti dijelovi monetare jedinice stavljaju se u razlomak:
tr
l
stoetrnaesttisuadvjestoosamdesetetiri 85/ l OO (3 1 4. 284,85).
336. Rastavljeno se piu broj ni izrazi od sva, sve na prvom i broja
(te brojne imenice) na drugom mjestu: sva tri, sve etiri, sve etverica, sve
pedeset, svih osamdeset i etiri.
S1!r||t1!? ;|

!'1t|]|1r|||1|U,

1|bTjtr0 |j1t|tt1r141t|(t|i,
@
141t|0

G|

_~ ;, ;^;;,`_" ' _*, , (.

. BJo)mnlce
:
i |Tj|;|l|1| l1

1jt||||l1

Oj1TI
j

i !t::
|m(1-t|

(1
j ' .;,__ , ,_

R1!|1r|j11 !t ;|111t|1| lr||1l]|r1| | |1l jn I1|1

t;||1jte|l]|1r
||1jr]4,1n | [t1141||,2|1?! /b [9t! |) It| !1tr1, !rt1;|r1TtTjt!
E [!e |0, tr @. _ ,_ _
.
e) Glagoli

337. Prefksi s glagolom ine sloenicu te se ne odvajaju od njeg u
pisanju: izgovoriti, napisati, prestii, proitati, mimoii, uzdii, uzmoi
(prez. uzmognem).
338. Odrina rijeca ne sastavljeno se pie u svim oblicima glagola
nestati (ieznuti; izgubiti se), nestajati (iezavati), nedostati (uzmanjka
ti), nedostajati (manjkati), negodovali (izraavati nezadovoljstvo), nena
vidjeti (mrziti). Ovi glagoli i ni su odrini, jer je rijeca ne srasla s osnov
nim glagolom u jednu rije koj a ima novo, potvrdno znaenje. Navedene
glagole treba razlikovati od glagola koj i se piu odvojeno od rijece ne jer
zadravaju svoje osnovno znaenje:
[|)Ni za trenutak ne stade (= ne zaustavi se). - (2) Ne staje (= ne
zaustavlja se) u toj stanici.
339. Rijeca ne pie sc sastavljeno s enklitikim oblicima prezenta
glagola htjeti: neu, nee, nee, neemo, neete, nee.
U enklitikim oblicima prezenta glagola biti u ulozi negacije jav
lja se rijeca ni. l odrini obl i ci prezenta glagola biti piu se sastavljeno:
nisam, nisi, nie, nismo, niste, nisu.
340. Rijeca ne srasta u jednu rije i u oblicima nemoj, nemojmo,
nemojte.
11\crcT)c:'cr1j1.
stodvadesetjedan
sve etiri -
)':1j?|'j?t?s
1jnestati, nestajati,
nedostati, nedostajali,
negodovali, nenavidjeti;
jneu, ned;
tnisam, nisi;
1jnemoj, nemojte;
?nemati, nemam
l|?|1|1t||\cr1||.
nestaje |tt1r1jc1.ne
staje ?1!l1r'j1!tj,
nemali c1ne imali
83
at1:l1'?]'1]1'?|j?t1
ne 111j?1
ne ujem
ne uvehla, 1?]1:j?1.
neuvehla |a1,||1j?
?1\'l\?:?,a111j?11
pisao sam
|ala|1 :
ja u rei |rei u

lala|l ]'1]1'111-ti:
ja u itati |itat u |l1
:?\11j?111|j?.itau)
84
341 . Zanijekani glagol imati javlja se u oblicima u koji ma je rijeca
ne srasla u jednu rije: nemati, nemam, nema, nema, nemamo, nemate, ne
maju, nemaj, nemajmo, nemajte, nemajui, al i i u oblicima u koji ma se od
rina rijeca pie odvojeno: ne imati, ne imao, ne imala, ne imadoh, ne
imaah, ne imavi.
342. Odrina rijeca ne uz ostale glagole pie se odvojeno. Npr.: ne
c. uti (i nf. ), ne ujem (prez.), ne uj (imp. ), ne uh (aor.), ne ujah (im
perf. ), ne bijah uo (pl perf. ), ne budem uo (fut. I I ), ne bih uo (kond. 1 ),
ne bih bio uo (kond. I I ), ne ujui (gl . pri ! . sad. ), ne uvi (gl . pri ! . pro. ).
343. Od zanijekani h glagolskih pridjeva i glagolskih priloga u prid
jevskoj ulozi (npr.: ne doreen, nego tek navieen prijedlog; ne uvehla,
nego svjea rua; ne hrajui, nego otporan na vlagu), iji se lanovi piu
rastavljeno (up. t. 303), treba razlikovati popridjevljene glagolske pridjeve
i glagolske priloge, u kojima prefks ne- dolazi kao prvi dio sloenice (npr. :
nedoreen prijedlog, neuvehla rua, nehrajui material).
344. Enklitike se piu rastavljeno u sloenim glagolskim oblicima:
pisao sam, pisao si, pisao je, pisali bismo, pisali biste, pisali bi (oni), ne
bih pisao, ne biste pisali.
345. Futur | sloeni je glagolski obl i k. Enklitiki prezentski oblici
pomonoga glagola hteti mogu stajati ispred infnitiva i iza njeg i piu se
odvojeno.
346. U glagola koji se u i nfnitivu zavravaju na -d pie se puni
i nfinitiv, bez obzira na poredak sastavnih dijelova futura:
Ua) u rei rei u
(ti) d rei rei e
(on, ona, ono) e red rei e
(m|)emo rei rei emo
(vi) ete rei rei ete
(oni, one, ona) e rei rei e
347. Od glagola na -ti u sastavu ftura l pie se puni i nfnitiv samo
ako nenaglaeni oblici pomonoga glagola dolaze ispred infnitiva:
Ua) u itati
(ti ) e itati
(on, ona, ono) e itati
(mi) emo itati
(vi) ete itati-'
(oni, one, ona) e itati
348. Ukoliko enklitika dolazi iza i nfnitiva glagola na -ti, u pismu
sc isputa zavrno -i:

itat u itat emo ispast u ispast emo

itat e
itat e
itat ete
itat e
ispast e
ispast e
ispast ete
ispast e
(Oblici kao itat u, ispast u izgovaraju sc kao jedna rije [ itau.
i.1pa.c:u]
349. S crticom se piu dvolani izrazi hou-neu, hod-ned,
rekla-kazala, povuci-potegni, okreni-obrni, a konstrukcije s tri i vie lano
va dvojako: ili s odvojenom crtom ili bez ikakva znaka rastavljanja: htio
0thtio l htio ne htio, radio - ne radio l radio ne radio (v. t. 29).
U1||11||jt1|r?]|1]|j|1\[1.N1j|llT,||jt1|r[1j11|11|t10|
j| 1l1\|j1||t|T1]|1]|1|r|1||,|r|1j1||,|r1c|1||,|r1c|1j1||,|r]c1cr1|||
|r|1r|1jr||,?1\||l|\||\j|?1l1]|1]|1/(r||rc,|rr . . . }|||||||1G,|||. .4|,
||t|T1|rGcj,|rGcjGc,4rGcjlr,1?11'[\11|]|1]||T1l j?11[1\j1\||\'|r
G1||l|r|G1|||l1.Sj[1||rjj||1[\|j1|T]|1]|\|Nj||1[\|T1|]|1]||Tj1|?|
T1 |rcrr||111 -1||.|rcrr/|1,|r]crjrl1TI1} ` `

S|1|]|1]|\|||t|j|

|1l1\|j1 -1\||l|\?1\1[1j| |01G,|1|||Gc,

|r||/|1c}

,|l1\|[1j||Il|| j|j|1l ]|1]|\|||\|r|c,

1|r,
|1l r}.
`

`

`
* '`
S1t|l|tT
?
j|1\|11||!|1l|/c|c|rc||.,11T1\1lT t|lT|||?|\1\\1?11\1
|1?1\1j11[1\1l|\t|j\1|#c-|r|||cl /||c|r/||c.
<
`

f Prilozi
350. Prerastanje dviju rijei ili grupe rijei u sloenicu trajan je pro
ces u jeziku i upravo je u pisanju priloga vrlo izraeno kolebanje pri raz
graniavanju pri lokih sloenica (koje se piu sastavljeno - poto je dobije
no novo znaenje) od pri lokih izraza, u koji h svaka rije zadrava svoje
posebno znaenje, i koj i se piu rastavljeno.
U tvorbi sloenih priloga najee uestvuju priedlozi (srauj u s
raznim vrstama rijei).

esti su i spojevi prijedloga i drgih rijei s prid

jevima i prilozi ma: donedavna / donedavno, izdaleka, nablizu, nabro,
nadaleko, nado/e, najposlie, najprie, nakoso, nakosutra / nakutra,
nanisko, nanie, nanovo, naokolo, naopako, naovamo, naprosto, naskroz,
natiho, natrijezno, navie, naao, nedavno, nerado, neveselo, odmalehna,
odozdo l odozdol, odozgo /odozgor odranie, odskora /odskoro, odsvag
da, oduviek, odvie, poblizu, poblie, pobrza, pobre, poesto, po
dobrahno /padobrana, podue, pogdjegdje, pogdjegod, poizblie, poizda
leka, poizdale, pokasno. polagahno, polahko, polake, ponajprie, ponaj
vema, ponajviJe, ponegdje, ponie, ponova /ponovo, ponovno, poodavna
l poodavno, popola, poprieko, porano, posiguro, potihano, potiho,
povazdan, pozadugo, prekuer, prekosutra /prekutra, slieva, ub/izu, ubr
zo, ubudue, ucijelo, udesno, uuture, ukratko, ukrivo, ukrupno, ukruto,
ulijevo, uludo, umalo. umnoga, unaokolo, unaokrug, unapried, unatrag,
:1:l1'j?11,:1j?
:'1?;|||]1.
1nanovo, udesno;
dogodine, naruku;
e) nadasve, zatim;
1}drugdje, odsto;
}stojeke, nehotice
85
:1:l1'j?1:?,a
,|'1\?:'1?|t?
etveronoke, iotkle,
nehotice, usput, :'1?
,||1t\1jT1]aT1l|
,1\|?l1a: nikad/nikada,
odvajkad/odvajkada
86
unekoliko, uope, upola, uprieko, urijetko, zabadava l zabadihava, za
sigurno, zastalno, zauhar, zauviek, zavazda, zdesna i dr.
Pored pridjeva i priloga, u sastav sloenih priloga ulaze i imenice
(dogodine, naglas, napole, napolu, napreac, napretek, naruku, nekidan,
nizbrdo, odoka, podjesen, podno, podstarost, podveer, podzimu, predzo
ru, prekoputa, sveeri, uglas, uistinu, ujutro, ukotac, ukovitlac, unedog
led, unepovrat, upuh, ututanj, uvakat, zaas, zaudo), zamjenice (kojeka
mo, nadasve, potom, sasvim, zatim), brojevi (drugde, isprva, nadesetero,
nadvoje, nasto, odsto), glagoli (stojeke, nehotice).
351 . Priloke su sloenicc i sastavljeno se piu rijei u koji h se je
dan i l i oba sastavna dijela uglavnom ne upotrebljavaju samostalno, potom
rijei iji sastavni dijelovi u onome obli ku koj i i maj u u sloenici jedan u
drugi ne mogu biti upotrijebljeni izvan nje: amote, badava l badihava,
bigajrihak l nabigajrihak (bez opravdana razloga), birvaktile, etvero
noke, danonono, donekle, doslovce, doslovno, dovde l dovdje, iotkle, iot
kud, iskosa, ispodmukla, ispotiha, isprva, isprvice, istiha, istodobno, istov
remeno, istrke, itekako, iznebuha, iznenada, iznutra, izokola, izriekom, ko
jegdje, kojekad, mimogred, nadomak, naezber (napamet), naglavce, nais
kap, naizmak, naizmjence l naizmjenice, naizmjenino, najedno /najed
n

. naodmet, naoposlen l naoposlu, napose, napremase (preko puta), na

sumice l nasumce, natenane l natenhane, natrake, nauznak, nehote, neho
tice, neopazice, obdan, obno, odale, odande, odanle, odatle, odavde,
odavle, odavna l odavno, odmah, otkako, otprilike, otprve /otprvo, pana
osob, porebarke, potpuno, prekjuer, preklani, sneruke, sprva, svagdanji,
svugdje, tronoke, unevrat, usput, usto, vazdan, zanaviek, zbogom (v. t.
444), zdesna, zdvora, zg/ave i dr.
352. Sastavljeno se piu i sloeni prilozi koj i se naporedo j avljaju s
pokretnim samoglasnikom a i bez njeg: dotud /dotuda, doviek l dovieka,
ikud l ikuda, katkad l katkada, nekud l nekuda, nikad l nikada, nikud l niku
da, niotkud l niotkuda, odnekud /odnekuda, odonud l odonuda, odostrag l
odostraga, odovud l odovuda, odozdol /odozdola, odozg9r l odozgora, od
sad l odsada, odsprijed l odprieda, odstrag l odstraga, odsvakud l odsva
kuda, odsvud l odsvuda, odasvud l odasvuda, odvakad l odvajkada, odzad
l odzada, otkud /otkuda, otrag l otraga, pokatkad l pokatkada, ponekad /
ponekada, svukud l svukuda, zgoreg l zgorega i dr.
353. Treba razlikovati sloene priloge kao dokraja ( sasvim), koji
sc piu sastavljeno, od spojeva u koj ima dvije rijei (prijedlog imenica i
dr.) uvaju svoja samostalna znaenja, npr. do kraja (dana), koji se piu
rastavljeno:
dodna ( shvati ti neto) : do dna ( roni t i )
dogodine (oti i ) : (od godine) do godine
dogrla (zadui ti se) : (zakopati ) do grla
domalo (zatim) : do malo (bolje pl ae)
dopola (ogul iti) : do pola (puta)
doskora (ne znati) : do skora (kraj a)
dovraga (otii) : (ne vidjeti nita) do vraga
ionako (smo zakasni l i ) : (i ovako) i onako
izdale (promatrati) : iz dale (prolosti)
izglasa (zapomagati) ` iz glasa (i zbijala je tuga)
izjutra (poraniti) : izjutra (u dan ulazi se polahko)
izmalehna (naviknuti se) : (i skoi) iz malehna (kafeza)
iznova (zapoeti) : iz nova (udbenika)
izobila (nagraditi) : iz obila (podataka)
izranie (= otprije) : iz ranie (zgode)
izreda (= redom) : (i stupiti) iz reda
maloprie (doznah) : (stie) malo prie (nj i h)
nabole (krenuti) : (sjeanje) na bole (dane)
nabrzinu (= brzo) : na brzinu (ne obraa panju)
nacro (prodati) : na crno (polje)
naas (= trenutno) : (zakasnio je) na as
nadaleko (poznat) : na daleko (putovanje)
(odsad) nadale : na dale (puteve)
nadebelo (i sjekao) : na debelo (granje)
rdeseter (pocijepao) : (mi sl i ) na desetero (dj ece)
nadesno (skrenuti ) : (ne vidi) na desno (oko)
nadvor (= van) : (stigoe) na dvor (njegov)
naglas (= glasno) : na glas (o ratu)
nago/o (oian) : na golo (tijelo)
naizgled (= naoko) : (pazi l a je) na izgled
naoko (= naizgled) . na oko (desno sl abije vidi)
napamet (nauiti) : (pade mu) na pamet
napole (= vani) : (izvezli su sc) na pole
naprazno (mljeti) : na prazno (obeanje)
naprekid (priati) . na prekid (veza)
napriliku (= vjerovatno) . na priliku (to je propala)
narijetko (zamijesi) : (prosij) na rietko (sito)
naruku (= odruke) : (pao je) na ruku
nasamo (ostadoe) : (i zie) na samo (mi nutu)
pomalo (= u nekoj mjeri) : po malo (boljem pl anu)
porietko (posijati) : (svrati) po rietko (sito)
prekodan(a) (= svaki drugi dan) : preko dana (ita)
pritom (= tada, usto) : pri tom(e) (posl u)
sasvim (= posve) : sa svim (znacima)
Tako je i sa sloenim prilozima nasigurno, nasilu, nasitno, nasko
ro, nasmrt, nasreu, nastrnu, nasuho, nasusret, nairoko, natajno, natan
ko, natrg, natvrdo, naveer nazimu, nazlo, naalost, narietko, nimalo, niz-
|1t'|l1t1?1j?
dokraja =:1:|T,,|'1]
|do kraja ,|j?1|1]do a!
T?taa]?|l|a
l|?1|1t'\11l|
domalo |do malo,
iznova |iz nova,
nadesno |na desno,
naglas |na glas,
naoko |na oko,
sasvim |sa svim,
smjesta |s mjesta,
ujesen l u jesen,
uivo |u ivo,
zamalo za malo
87
11j1\1,:1j?
dokada do kada, zasada
|za sada, 1:1T1:1:l1
'j?1.dokad, zasad
11j1\1,:1j?
dotamo do tamo
:|j?t1Tgod:
gdjegod =?]1j? -
gdje god '1]1j?
:1t|lt1T
danas-sutra, kad-tad,
ovdje-ondje
111j?1:?,|ama
kad, ma koliko, malo
bolje, vie puta, dobra
veer ,1t1|1,do
ljetos, za sutra, bez
sumnje, u proljee
88
brdo, nizdlaku, odmalehna, odreda, odale, podobro, podosta, smjesta, sru
ke, uc:oravo, udugo, uinad, ujesen, ukoliko, ukomad, ukorak, ukrug, usitno,
ustopu, ustvari, ususret, uiroko, uto, utom, utoliko, uzbrdo, uzdlaku, uzi
mu, uzinad, uzvjetar, uzvodu, uivo, zacielo, zadugo, zaistinu, zamalo i dr.
354. Prilozi sl o7.eni od prijedloga do, od i l i za i priloga za vrijeme
kada, sada, tada pi L
i
SC dvojako. Ukoliko je prilog skraen, piu se sas
tavljeno: dokad, odsad, otad, otkad, zasad. Kada je prilog ncskraen, pie
se i l i sastavljeno: dotada, zasada, odsada, otada i sl . , i l i rastavljeno - uko
l iko se drugi dio priloga el i naroito naglasiti: do kada, od tada, za sada.
355. Dvojako se piu i prilozi doma/oprije /do maloprie, doonda /
do onda, dotamo /do tamo, odma/oprie /od maloprije, odonda /od onda
- ovisno o tome da l i im se drugi dio (priloki) eli naroito istaknuti.
356. Takoder se dvojako piu i prilozi sloeni s rijecom god. Ako
je rijeca god nenaglaena, pie se sastavljeno s prilogom i tada je prilog
neodreenoga znaenja: doklegod (donekle), gdjegod (negdje), kadgod
(nekad, ponekad), kamogod (nekamo), kolikogod (nekoliko), kudgod
(nekud), otklegod (odnekud):
( l ) Ako kadgod bude mogao, pomozi mu. (2) Ako bude mogao,
pomozi mu kadgod.
Inae se naglaeno god pie rastavljeno od priloga: dokle god
(daleko, kako dugo), gdje god (bi l o gdje), kad god (uvijek kad), kamo god
(bilo kamo), koliko god, kud god, otkle god. (Dvolani prilozi mogu biti i
u ulozi veznika: Kad god moe, pomozi mu. Pomozi mu kad god moe. )
357. Kao polusloenice piu se priloki i zrazi koje ine dva priloga
suprotnog i l i suodnosnog (korelativnog) znaenja: amo-tamo, danas-sutra,
desno-lievo, gore-dole, kad-tad, kako-tako, koliko-toliko, lievo-desno,
malo-pomalo, manje-vie, skroz-naskroz, navrat-nanos, ovdje-ondje, po
to-poto, tamo-amo, vi.e-manje, zbrda-zdola, zdesna-slijeva. Tako i: cik
-cak, dan-danas, non-stop i sl .
358. Rastavljeno se pi u (kao dvije rijei i l i vie nj ih) priloki izra
zi : do u beskraj, kako bilo, koliko mu drago, kuda mu drago, ma kad(a),
ma kako, ma koliko, malo bole, malo kasnie, mnogo puta, nekoliko puta,
po nekiput, pravo rei, pravo rekavi, to manje, to prije, to vie, u zao
as, vie puta.
Tako se piu i priloki izrazi kao: boe sauvaj ( : bog), Boe sauvaj
(. Bog) i sl . te pozdravi: dobra veer lahku no.
359. Rastavljeno se pi u veze prijedloga s vremenskim prilogom:
do danas, do jesenas, do juer, do jutros, do ljetos, do sino, do sutra, do
veeras, od danas, od juer od jutros, od ljetos, od sino, od zimus, za da
nas, za sutra, za zimus i dr.
Tako se piu i prijedloko-padene veze s prilokim znaenjem, u
koji ma se prijedlog i imenica jo uvijek osjeaju kao zasebne rijei : bez
sumnje, do gue, do pos/etka, do sluanja, do uiu, iz ale, na izmaku, na
nesreu, na poetak, na poklon, na pravac, na prolee, niz vodu, niz vje
tar, od miline, od pamtivieka, oko podne, po prilici, pred podne, preko vo
lje, pri ruci, s jeseni, s kraja, s mirom, s mrakom, s mukom, u bescjenje, u
beskraj, u udu, u korist, u leto, u nizu, u obzir, u osvit, u pamet, u poetku,
u podne, u prolee, u svitanje, u J irinu, uza stranu, uz nos, u zimu, u zube.
Treba razlikovati pozdrav dovienja od prijedloko-padene veze
do vienja (sutra).
o|1|p1|l|p|I\|[1.U1\1|KN1[I|l||K\1[p|||K|1|1|t1p
[\1\|[||[|[I'1||[1|[11\l11[[1p|.|1Tp|||)doka -|.

\|T},|||[\K||[I17|\[p1l11[ [1p|.do kraa - p1[1|)do l

|T1|t)11|\}. U\[K p|p1|ll|1|p||[1|l|Tdo, od |za: dokd l do
kada, odonda lod ond. !K| 1\[Kp|- ||0\|1l11[- p|||l||1|
||[fT])c. ,
. . - :
.
otH|tTp|pj\|pI||0)1[01|Tl111[T(wr(go
r
e-dole).

HB\|[1 p|[|||0K| im ma kako, kko bilo l p||[1|Kp11l

p|||K|Tl11[T(bez sumnje, u zimu l 1|.}.

+
>
a m ~ .
g) Prijedlozi
360. Sastavljeno se piu sloeni prijedlozi nastali sraivanjem
dvaju prijedloga i l i prijedloga i imenice: iskra, ispred, ispod, iza (< iz +
za), izmeu, iznad, izvan, izvie, nadohvat, nakraj, nasred, nasuprot, na
vrh. pokraj. posred, povrh, skra}. svrh, udno, uoi, ukraj, umjesto, zaradi.
Sloene prijedloge valja razlikovati od prijedloko-padenih izraza:
[ | ) Stadion je nakraj grada : Krenue na kraj hodnika. (2) Uoi
Bajrama dobie diete : Gledao gaje h oi. (3) Umjesto nje dola
je druga : Svratio je h mjesto roenja.
361 . Ukoliko dva prijedloga stoje jedan uz drugi , a svaki dodaje
skupu svoje zasebno znaenje, pi u se rastavljeno:
( l ) Ostala je do h zoru. - (2) Stigli su do navrh brda. (3)
Odvedoe ga do pred kuu. - (4) Vree su od po pedeset kilograma.
(5) Nije mu ni do ispod kolena.
h) Veznici i rijece
362. Sloenice su i sastavljeno se piu veznici kao: ama, eda, iako,
ipak. iliti, mada, premda, poto, otkako i dr.
|1|p||[1|l|p|
l\|[1.
ispred, nakraj, uoi
|l|||ll11[.
umjesto |u mjesto
1\l1p||[1|)'
do navrh, do pred, od po,
do ispod
89
iako " |?1|1;1|
\??1|\,i ako " ;j1|\1
\??1|\
||[?t1li |1'1.ali, akoli,
kamoli
li ?;|?1\[?1;|l
1|T,;]1?1|T|11T
[?|1|T|??1|t1T1
i?||l|]1!

\;\|1\[?1|1||[?|.
ako i, a kamoli, kao da
90
Treba razl i kovati sl oeni dopusni veznik iako od veze i + ako u po
godbenom znaenju: Doao je iako je bilo nevrieme : Doi e i ako se ne
naavi.
Ukoliko veznik ako doe ispred veznika i (veznik i tada postaje po
jaiva), oni se piu rastavljeno: Ako i ne stignemo veeras u ugovoreno
vrieme, doi emo sutra.
363. Rijeca /i s nepromjcnljivim rijeima ispred sebe obino tvori
sloeni veznik: akoli, doli (= do), kadli, kamoli, negoli, nekmoli. nekamo/i.
364. Do sraivanja ne dolazi :
a) kada rijeca li ima upitno znaenje: Je li stigao? - Da lije vrie
me za to? - Bi l ona dola? - Kada l e doi? - Koliko li ih ima?
b) kada je rijeca li u pogodbenim reenicama: Nain i li pogrean
korak, propast e cio plan. - Naie li rano, poi emo zajedno.
c)kada je rijeca li u namjerim reenicama: Otiao sam ne bih li
zaboravio. - Doao je u Sarajevo ne bi l susreo djevojku kratkih pogleda.
365. U slubi veznika esto su skupovi od dviju i l i vie rijei
(veznici, zamjenice, prilozi, rijece). Sastavni dijelovi takvih skupova piu
se rastavljeno: a da, ako i, a kamoli, a nekmoli, bilo kad, budui da, istom
to, jedino to, kad bilo, ko da, makar da, pa makar. osim to, osim toga
to, s obzirom na to da, samo da, stoga to, tek to, nego to, nakon to.
S|?1lj1|t1'?|;|?1t1vlj? sp|e1,11c/r1|},a T[?1l;1[?1|?l|1l1\|[?1[1c
1 c1c "

' I[ _ . ,
` = - `
^

'

S|?1lt?l \t?1lt|G111,c|u|c, 1|c||,uGc||,|1|c[1;1|\??1l\ -1|][?| 1|c
;]1?1T?!11?1[|.V??1|\l \;\l ;|?|1l1\||?1[1|c|,u1|||c,s c|t||cG|1
t 11}. ~

||Kt1||;|??1\[?1;11lT,;]1?1lTl11T[?7|T|t?1lt1T1.
ZADACI I VJE

BE
26. Podvuci nepravilno napisane oblike: krivino pravni, krivinopravni, krivino-pravni;
Gazi Husrev-beg, Gazi-Husrevbeg, Gazi Husrevbeg; Husrevbegov, Husrev-begov;
Mehmedalija Mak-Dizdar, Mehmedalija Mak Dizdar; polupismen, polu-pismen; i te
kakav, ekakav; Ivan-sedlo, Ivan sedl o; bajram-namaz, bajram namaz; mas mediji,
masmediji, mas-mediji; mini moda, minimoda, mini-moda; prescentar, pres-centar,
pres centar; T-emisija, T emisija; Radio televizija Bosne i Hercegovine, Radio-te
levizija Bosne i Hercegovine; naskroz, na skroz; a kamoli, a kamo li, akamoli; odma
loprije, od maloprije; od jutros, odjutros; Ul UBi H, ULU Bi H.
27. Negiraj ove obl i ke (napi i uz njih sastavljeno ili odvojeno negaciju ne): bih, gledati,
gledajui, vidjevi, briga, ovjek, ljudi, mio, sretan, sigurno, mogue, vjeran, radnik.
23. SKRA

ENI CE
366. Skraenice mogu biti ustalene, koje s u openito poznate,
uobiajene, tvorene u skladu s utvrdenim naelima, i prigodne, kojima se
prema potrebi slue pojedinci i koje nisu openito pri hvaene, premda su
ekonomine i lahko razumljive.
Skraenice se piu s takom i bez take, velikim i mal i m slovom
ovisno o nj ihovoj prirodi i strukturi . Skraenice koje su, zapravo, simboli
redovno sc piu bez take.
367. Ustalene su skraenice dvojake. Obine su skraenice skrae
ni dijelovi rijei (prostih, sloenica i polusloenica) i l i skupova rijei.
Upotrebljavaju se samo u pi sanju, a pri i tanju izgovaraju se u neskraena
me obliku, kao da su pune rijei. Za razl i ku od obinih, sloene skraenice,
nastale kraenjem rijei u sastavu vielanih vlastitih imena, upotrebljava
ju se i u pisanju i u govoru.
A) O0|SSKRlS|C
a) Skraenice s takom na kraj u
368. Skraenice tvorene uzimanjem prvoga slova rijei piu se s
takom na kraju.
Ako je na ovaj nain skraen skup rijei, jedinice skraenice piu se
odvojeno, a taka se stavlja iza svake skraene rijei:
. itaj (uz: it. ) m. r. muki rod
!
femininum (. r.) m. s. medu spise
g. godina (uz: gOd. ); d. d. navedeno djelo
gospodi n (uz: gosp. ) n. e. nove ere (po kranskom
h. hadi; hadija kalendaru)
i d. i dalje O. C. opus citatum (navedeno
k. kur'anski djelo)
l. lice o. g ove godine
. mascul i num (m. r.) O. . osnovna kola
n. neutrum (s. r.) S. a. sine anno (bez oznake
I razred; rahmetli (umrli) godine)
t. taka s. l. sine loco (bez oznake
V. vidi; vijek mjesta)
a. a. ad acta (medu spise) s. I srednji rod; svojom rukom
a. d. akcionarsko drutvo s. V. sub voce (kod rijei, pod
k. g. kao gost rijeju)
l. C. loco citato (na navede- V. d. vri l ac dunosti
nome mjestu) V. l vl astitom rukom
m. p. manu propria (vlastitom . I enski rod
rukom)
a:l1'j?1?:\|1?1|t?l1|?
:?a:\'11a:al|?1|T
11?'|T1
1|1?:\|1?1|t?:1T1
a,|:11ja- :'1?1?
:\|1?1|t?|a,|:11ja|a
]11|a
:\|1?1t?:l1\1T
l. |t?,
v. |1|,|j?\,
m.r. Ta\||11,
s.l. :|1?'1t1
91
velikim slovima:
M.P (mjesto peata);
PS. (post scriptum)
kraenje imena:
H. K. Prutak
skraenice s takom:
br. (broj);
mn. (mnoina);
st. (stoljee);
str. (strana)
92
Ukoliko se piu, unutar reenice stavlja se zarez ispred i iza skrae
nica d. . ( : delle anuhu = uzviena je narav Njegova; dolazi iza Boije
ga imena), a. s. ( : alejhisse/am = neka je mir s nj i m; dolazi iza imena sva
koga vjerovjesni ka), a. . (: azimuan = uzvieni, veliajni ; odnosi se na
Kur'an) i sl .
369. Neke od ovako tvorenih skraenica piu se velikim slovima:
A. D.
A. H.
po H.
anno Domini (poslije Krista /vjerovjesnika Isaa/)
anno Hagire (po Hidri)
po Hidri (prema musi . novoj godini ; rauna se od
1 6. VI I 622. po vjerovjesniku Isau)
K Kur
'
an
L. S. locus si gi ll i ( mjesto peata)
M P. mjesto peata
N B. nota bene (pazi dobro)
N. N. nomen nescio (ne znam imena; neko nepoznat)
P S. post scriptum (poslije napisanoga)
370. Imena ljudi krate se tako da se uzme prvo slovo i iza njeg se
stavi taka. Tako se postupa i onda kada je prvi glas imena predstavlen
dvoznakom i l i troznakom: H. (Hasan) K. (Kjafla) Pruak, F (Franz)
Schubert, C ( Charles) Dickens, T ( Theodor) Svedberg.
Ne valja kratiti prezime, a ostavljati ime.
371. Pojedine skraenice tvore se tako to se u rijei koja se krati
uzimaju poetna slova do prvoga samoglasnika, a iza nj ih stavlja se taka:
br. broj pr primjer
l. lan pr. n. e. prije nove ere (po kran-
i dr. i drugo skom raunanju vremena)
fr. francuski st. stoljee
gl. gl agol (i izvedenice; uz: str. strana
glag. ) sv. svezak
i sl. i sl ino k. kolski (k. g. - kolska
mj. (u)mjesto godina)
mn. mnoina zb. im. zbira imenica
372.

esto se skraenice tvore tako to se u rijei koja se krati uzi-

maju prvi slog i poetni dio drugoga sloga (do samoglasnika). Iza njih pie
se taka:
ak. akuzativ bib/. bibl ijski
ake. akcen(a)t bos. bosanski
alb. albanski ba nj. bonjaki
ar. arapski it. itaj (uz: . )
arh. arhitekt(onski); arhaizam dem. deminutiv
din. dinar (uz: ( lat. latinski
ef efendija l ok. lokati v
engl. engleski musi. musl i manski
fak. fakultet pe rz. perzijski
gen. genitiv p rev. prevodi lac
gimn. gimnazija p rez. prezent
gla g. glagol[ski] (uz: g/.) pr ir prireiva
god. godina (uz: g.) prof profesor
gosp. gospodin (uz: g. ) razr. razred (uz: r)
hip. hipokoristik 5kra. skraenica
hist. historijski slav. slavenski
im. tmemca stud. student( ski)
ing. inenjer (medunarodna tok. tokavski
skra. za fr. ingenieur) tal. talijanski
ins tr. instrumental u. uenik
in. ininjer (skra. prema ul. ul ica
naem izgovoru) up. uporedi
is l. islamski usp. usporedi
is p. isporedi zast. zastarjelo
km p. komparativ
373. Skraenice se mogu tvoriti i tako to se od rijei koja se krati
uzimaju prva dva sloga i poetni dio treega - do treeg samoglasnika:
aor aorist geogr geografja; geografski
au gm. augmentativ impe rf imperfekt
dia/. dijalekatski; dijalektizam met af metaforiki
e tim. etimoloki univ. uni v erzi tet( ski)
374. Skraenice se tvore i na taj nain to se od rijei koja se krati
pie poetni dio do drugoga suglasnika iza samoglasnika u poetnom
slogu:
e. eki
gr. grki
rus. ruski
tur. turski
375. Skraenice se mogu tvoriti uzimanjem poetnog i zadnjeg
slova rijei, kao i uzimanjem poetnog suglasnika, jednog suglasnika iz
sredine rijei i zadnjeg suglasnika. I iza takvih skraenica pie se taka:
dr. doktor
mr magistar
hf. hafz, hafiza
Ove skraenice poasni h naslova (kao i ostale skraenice) itaju se
kao pune rijei : dr. Begi (it . : doktor Begic), dr. Begia (it. : doktora Be-
skraenice s takom:
bos. (bosanski);
bonj. (bonjaki);
engl. (engleski);
gimn. (gimnazija);
glag. i gl. (glagol);
gosp. i g. (gospodin)
im. (imenica);
p rez. (prezent);
prof. (profesor);
ul. (ulica)
) (prezent)
)(profesor)
aor. (aorist);
imperf. (imperfekt)
} (imperfek)
tur. (turski)
,(turski)
skraenice s takom:
dr. (doktor);
ht. (hafiz)
dr. Begiu

93
bh. (bosanskohercego
v
bh H.
( osanskohercegovaki)
itd. ( i tako dalje)
^ "
simboli mjernih jedinica -
bez take:
cm, dl, mm, l
kg - kilogram
- kilogram
94
gia) i ne dobijaju padene nastavke: dr Begiu (a ne: dr-u Begiu, dru
Begiu).
376. Taka se stavlja i za skraenica tvorenih i na druge naine, npr.
uzimanjem dvaju i l i vie slova rijei koja se krati i l i skupa rijei . Odabrana
slova ine kratku i lahko razumlj ivu skraenicu:
bh. bosanskohercegovaki s g. singular
cf confer (isporedi ) s tsl. staroslavenski
etc. et cetera (i tako dalje) sv rf svreni glagol
itd. i tako dalje t. to jest
j
d
jednina tzv. takozvani
k. kval i fcirani v k. visokokval ifi cirani
npr naprimjer
b) Skraenice bez take na kraju
377. Bez take na kraju piu se skraenice koje su najee, zapra
vo, simboli (znaci mjerih jedinica, novanih jedinica i sl. , oznake za nazive
asopisa, strane svijeta, hemijske elemente). Jedne od njih piu se malim, a
druge vel i ki m poetnim slovom.
378. Mal im poetnim slovom i bez take na kraju piu se skraenice
(simboli) mjerih jedinica:
cm centimetar km kilometar
d g dec igram
q
kvintal
d kg deka gram l | i tar
dk! dekalitar m metar
dl deci l i tar ml mi l i l i tar
dm decimetar mm mi l imetar
hl hektolitar s sekunda
kg ki l ogram tona
Tako i m/s (metar u sekundi), kglm
2
(ki logram po kvadratnome
metru) i sl .
379. Bez take na kraju pi u se i pojedine meunarodno prihvaene
oznake za mjere i srodne jedinice:
a ar
d dan (dies)
h sat (hora)
ha
hektar
Tako i: e V - elektronvolt, Wh - vatsat, mmHg - milimetar ivina
stupca; e-mol, C-klu; JO - stepen, l - minuta, l ' ' - sekunda.
380. Bez take na kraju piu se u meunarodnom prometu oznake
novanih jedinica: BHD (bosanskohercegovaki dinar; domae su skraeni
cc d - dinar, p - para), CHF (vicarski fanak), DEM (njemaka marka; u
Njemakoj i u nas uobiajeno je i DM), USD (ameriki dolar).
381 . Vel i kim slovom i bez take piu se i simboli (oznake, skrae-
ni
c
e):
a) hemqkiheIemenata: b) adea:
Al aluminij N nominativ
Ca kalcij G genitiv
Cd kadmij D dati v
Cu bakar A akuzativ
Fe gvode v vokativ
K kal ij l i nstrmental
s sumpor L lokativ
c) ahorskih)ura: d) stranasrqeta:
D dama l istok
K kralj J
JU
g
L lovac s sjever
T top z zapad
Tako i: JI -jugoistok, ZJZ- zapad-jugozapad. Na isti nain piu se
i medunarodne oznake: W- zapad, SW-jugozapad, WSW-zapad-ugoza
pad i dr.
e) o)edinih m)ernih)edinica:
A amper
Dc Celzijev stepen
Hz herc
J dul
V volt
VA voltamper
W vat
Bez take i vel iki m poetni m sl ovom piu se i oznake jednolanih
naziva asopisa (ako je prethodno naznaeno na koji se asopis skraenica
odnosi ): J - Izraz; O - Odjek; P- Pregled; Pogledi; Preporod;

ivot.
382. Bez take se pi u meunarodne skraenice don ( . dominus) i
fra (. frater; fratar). (Izgovaraju se kako su napisane i ne mijenjaju se po
padeima.)
383. Bez take se piu i skraenice ga (ospoa) i gica (ospo-
ica).
bez take:
a) Al (aluminij);
b) N (nominativ);
b) D (dama);
t}l (istok);
e) oc (Celzijev stepen)
fra -|
ga -

95
sloene skraenice piu
se bez tai sasljeo:
RT BiH
promjenljive skraenice:
iz ANUBiHa, MUP-a; a
CIAi, PT-u; UNHCR-om
96
0)SlOSSKS| C
384. Sloene skraenice uobiajene su kako u naem tako i u
drugim jezicima. One se tvore od nekoliko rijei kao lanova sloenoga
naziva tako to se od svakoga lana uzima i l i poetno slovo i l i poetni
slog, a mogu predstavljati i kombinaciju poetnih slova i slogova. Upo
trebljavaju se i u pi sanju i u govoru; mogu biti promjenljive (npr. : MUP-a,
GZM-a), jedne od njih mogu dalje uestvovati u tvorbenome procesu
(npr. mupovac). Sve se piu bez take iza pojedinih slova. Sva se slova piu
sastavljeno (npr. : RTVBiH, a ne RTV BiH).
385. U sloenih skraenica sva su slova velika (izuzev veznika i) bez
obzira na nain nastanka te neovisno o tome piu li se sve rijei koje ulaze
u sloeni naziv velikim poetnim slovom i l i se tako pie samo prva rije:
AMSBi H
ANUBi H
BBC
Bi H
BMW
BZK
CIA
DDT
FA MOS
GZM
HE
HTZ
MUP
NAMA
OUN
PA
PL
PIT
RTVBi H
SAD
so
SUP
ULUBi H
UN
UNESCO
Auto-moto savez Bosne i Hercegovine
Akademia nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
skra. : engl. British Broadcasting Corporation
(Britansko radiodrutvo)
Bosna i Hercegovina
. skra. : njem. Bayerische Motorenwerke (Bavarska
tvorica motora)
Bonjaka zajednica kulture (
"
Preporod
"
)
skra. : engl. Centra/ Intelligence Agency (Centralna
obavjetaj na sl uba)
skra. prema hem. sastavu: dihlor-difenil-trihlormetil
-metan (sredstvo za unitavanje gamadi)
Fabrika motora Sarajevo
Glasnik Zemalskog muzeja
hidroelektrana
Higiensko-tehnika zatita
Ministarstvo unutranjih poslova
Narodni magacin
Oranizacia ujedinjenih naroda
Pedagoka akademia
Patriotska liga
Pota, telegraf i telefon
Radio-televizia Bosne i Hercegovine
Sjedinjene Amerike Drave
Skuptina opine
Sekretariat unutranjih poslova
Udruenje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine
Ujedinjeni narodi
skra. : engl. United Nations Educational, Scientiic and
Cultural Organization (Medunarodna organizacija za
prosvjetu, nauku i kulturu)
UHCR
UPI
USA
ZAVNOBi H

TP
skra. : engl. United Nations High Commissioner for
Refitgees ( Vi soki komesarijat Ujedi njeni h naroda za
izbj egl i ce)
Ujedinjena poUoprivreda, promel i indus/rija
skra.: engl. United States of America (bos. : SAD)
ZemaUsko antia.fistiko vqecenarodnog osloboenja
Bosne i Hercegovine

eUezniko transportna preduze(=e

386. Navedene i sl ine sloene skraenice razl i kuj u se meusobno
u nainu itanja. Jedne se i taj u onako kako su napisane (npr. ANUBi H,
NAMA, UPI ; neke sc od nj i h mogu pisati i kao vl astite imenice: Nama,
Upi, Unesko). U drugih se pojedina slova i taj u onako kako glase nj ihovi
nazivi u abecedi ( HTZ - i ta sc: hatezc; PTT - i ta se: petete; SAD - i ta
se: esde). Piu se iskljuivo vel i ki m slovi ma. Neke od nji h svoj i m obl i
kom odgovaraju rijei ma bosanskoga jezika i mogu se mijenjati po pade
ima (iz Name, u Upiu, od Fie, iz Unicej' a) tc uestvovati u daljnjoj tvor
bi (Famosov motor, Mupova slubenica, Opresina prodavnica), dok su
druge nepromjenlji ve.
387. Ako se skraeni ca ne mijenja, i ta se onako kako zahtijeva
njen glasovni sastav: |:BiH (i t. : iz bi h), u HE (i t . : u hae), na PA (i t . : na
pea), i l i se, to je poeljnijc, pri itanj u sloenica razrjeava: u BiH (u Bos
ni i Hercegovi ni ), u HE "Gacko " (it . : u Hi droelektrani
"
Gacko
"
) , na PA
h Zenici (i t. : na Pedagokoj akademij i u Zeni ci ).
Rijei se u pisanju skrauju radi utede u prostoru i vremenu. -eke. se skraenice piu s
takom, a neke bez take; neke se piu velikim, a neke malim slovom.
Malim poetnim slovom i bez take piu se skraenice za mjerne jedinice i uope simboli
(npr. : m, mm, dkg, h). Velikim poetnim slovom i bez take piu se oznake hemijskih ele-
. menata, padea, ahovskih figura, strana svijeta, pojedinih mjernih jedinica te asopisa.
Skraenice s takom na kraju tvore se: uzimanjem prvoga slova rijei . i piu se malim (npr.:
|,n.|ill velikim slovom (npr.: PS , uzimanjem poetnih slova do prvoga samoglasnika u
rijei (npr. : bt.; str); uzimanjem prvoga sloga i dijela drugoga sloga - do samoglasnika (npr.:
engl.; gimn.); uzimanjem dijela rijei do treega samoglasnika (npr: geogr ; imperf); uzima
njem poetnoga i zadnjeg slova rjei (npr.: dr; mr) i sl.
. Sloene skraenice nazva preduzea, insttucija ili pojmova [u.akronimi) tvore se uzima-
.
.
njem poetnih slova ili slogova lanova sloenoga naiva . .
Sva se slova piu sastavljenp i ne
stavlja se taka iza pojedinih slova. Neke su od njih mpromjenljive (npr: BiH, PA) , a one koje
.su promjenljive mijenjaju . se poput imenica, s tim to se skraenici dodaje crtica i odreeni
padeni nastavak . . Rod skraenice nije odreen rdom imenice koju zamjenjuje: enskoga su
roda one koje zavravaju na a (npr.: GlA, gen. CIA

e. prid. GlA-in), a mukoga sve ostale

(npr. : HT, HT-a, HT-ov). Pojedine su skraenice postale prave rijei; u njih je veliko samo
poetno slovo (npr.: famos, Famosa, Famosov o . . ). Tako se |skraenice iz stranih jezika pri
lagoavaju naem jeziku: Unesko, gen. Uneska (uz
:
: UNESCO, g
_
en. UNESCpa).
.
. .
razliiti naini itanja:
a) NAMA l Nama
(it.: nama);
b) PI (it.: pelete)
dvojako pisanje:
FAMOS /FAMOS-a i
Famos, Famosa
nepromjenljive skraenice:
BiH, HE, PA
97
taka se stavlja:
a) na kraju potvrdnih i
odrinih reenica;
b) iza pojedinih
skraenica;
tiza rednih brojeva;
d) pri odjeljivanju
lanova brojke
ne stavlja se taka iza
naslova i potpisa
98
ZADACI l VJE

BE
28. Napii skraenice ovih rijei: razred, muki rod, osnovna kola, post scriptum, i sli
no, mnoina, bonjaki, bosanskohercegovaki, arapski, engleski, historijski, uenik,
aorist, geografija, doktor, jednina, takozvani , centimetar, litar, tona, aluminij, voltam
per, Bosna i Hercegovina, Udruenje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine, Ujedi
njeni narodi.
24. TA

KA
388. Takom se, kao pravopi sni m znakom u uem smislu, najee
obi ljeava kraj reenice. Taka se pi e i iza pojedi ni h skraenica tc rednih
brojeva, kao i pri odjelj ivanju lanova brojke (to je ini pravopisnim zna
kom u i rem smi sl u).
389. Taka se stavlja na kraju jedne i l i vie izjavnih (potvrdnih i
odrinih) reenica:
( l ) Lahko je elavu glavu obriati. (2) Nee ni mi uvijek u jednu
rupu.
390. Taka se ne stavlja na kraj u reenice u kojoj jedinice u nabraja-
nju (ni zane jedna ispod druge) ni su odijeljene zarezom i l i takom-zarezom:
Rjenik Abdulaha

kalia sadri blizu 9. 000 odrednica (meu koji

maje i oko 500 bonjakih imena). a najzastuplenije su rijei koje
se odnose na:
a) vjerski ivot i obiaje (670)
b) pravo, dravno ureenje i upravu (453)
e) zanate, alat i sl. (286)
d) domainstvo, sue, pokustvo (234)
( Ukol i ko su jedi nice u nabrajanj u odijeljene zarezom i l i takom-za
rezom, taka se stavlja na kraj u niza.)
391 . Taka se ne pie iza reenice koja zavrava upitnikom ili uz
vi ni kom niti iza triju taaka koje dolaze kao znak nedovrene reenice.
( Izuzetak predstavlja navoenje primjera iza koji h sl ijedi odgovara
jui znak, pa i taka: iza izjavnih reenica pie se taka, iza upitnih upitnik,
a iza uzvinih uzvinik: Ajdinje zasao., Ajdinje zaspao?, Ajdinje zaspao!. )
392. Taka se ne stavlja iza imena pisca ni ti iza naslova {podnaslo
va, potpisa pod sl ikom i sl . ), makar naslov bio potpuna reenica:
Narodno blago
Sakupio i izdao
Mehmed-beg Kapetanovi Ljubuak
po Bosni, Hercegovini i susjednim krajevima
393. Ukol i ko sl ijede jedan iza drugog, iza pojedi ni h dijelova bi bl i
ografske jedinice stavljaju sc take ( i l i zarezi ) i svi se dijelovi pi u vel i ki m
poetnim slovom:
redu:
At(/' Purivatra. Jugoslavenska muslimanska organizacija u politi
kom ivotu Kralevine Srba, Hn,ata i Slovenaca. Drugo izdanje. Sa
rajevo. Svjetlost. 1 977.
394. Taka sc stavlja i iza naslova iza koga sl ijedi tekst u istome
Atekvatno isticanje. Svaka misao i niz misli razvijenih u nekom
radu treba da budu istaknute prema svojoj vanosti. ( M.

ami, Kako nas

taje nauno djelo)
395. U dramskom tekstu ne pi e sc taka iza pievi h uputa redite
lj ima i glumcima (tzv. didaskalija) - ni onda kad i maj u narav objanjenja
izvan reenice - jer su uvijek tijesno vezane s tekstom u kojem se nalaze
(ponaaju se kao naknadno objanjenje unutar reenice).
396. Taka se ne mora pisati ni iza obavijesni h i zraza kao Nastavla
Sc, Kraj |sl . (koji unutar zagrada dolaze na kraju teksta to se objavljuje u
nastavcima).
397. Taka se upotrebljava iza neki h skraenica: h. (hadi), i sl. (i
sl ino), m. l. ( muki rod), npr. ( naprimjer), nom. (nomi nativ), tzv. (tako
zvani ) .
398. Taka sc ne stavlja na kraju reenice iza skraenice iza koje
dolazi taka:
U Povelji bana Kulina od 94 razliite riei ukupno je 40 imenica,
po 1 3 glagola i zamjenica, po 7 pridjeva i priloga, 6 prijedloga, 5
brojeva itd.
399. Taka se ne pie iza skraenica koje oznaavaj u jedinice mjere
i novane jedi ni ce: (metar), g (gram), l ( ! itar), d (di nar); iza pojedinih
skraenica koje se piu vel i ki m slovom: N (azot), te iza skraeni h naziva:
ANUBiH (Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine), Ina ( I n
dustrija nafe) i dr. (Vi e pojedinosti u poglavlju Skraenice. )
400. Taka se pie iza arapski h redni h brojeva, kako bi se razliko
vali od glavni h:
Roman Tvrava Mee Selimovic:a ima / 9 poglavla: /. je Dnjestar
ske movare, a 1 9. Tvrava.
401 . Na kraj u izdvojenoga datuma, iza rednoga broja za godinu pie
SU taka:
t1:\|1?t1.
1npr., tzv.;
m T?l1|,ANJ| H
l1\1at|1j??
1]'1|1j
1 9 ,1]'1'j1,
|?1|1j
1 9. ,1]'1|j?,
t11laT.1 3. 9. 1 985;
111j1\1,:1j?'1 5
1 6 |' ' 1 5 . 1 6.
99
rimski brojevi:
30. Xll 1 895, ali: ll.
Fonetika, l . GI MNAZIJA
1 00
Sarajevo, 3. IX 1 985.
U Sarajevu, 13. 9. 1 985.
402. Iza arapskih redni h brojeva ne pie se taka onda kada iza nje
sl ijedi zarez, crta sa znaenjem do, kosa crta, zagrada:
( l ) Diplomirao je 1979180. godine. - (2) Vidi na str. 8, 12, 15. i 114.
- (3) Pjesme ove forme su pjevali na.i pjesnici Alija

ehovi
(1560-1646), Mehmed Fevzija (umr 1673), Sabit Uianin (umro
1 712), Fadil-paa

eriovi (1802-1888), AriHikmet-beg Rizvan

begovi (1839-1 903) i drugi. (F. Nametak, Divanska poezia XVI i
XJ stolea) - (4) Seid Vehab Ilhamia (1 773-1821), jedan od
najplodniih pje"nika nae alhamiado knjievnosti, zadavlen je u
Travniku zato to je osuivao manjkavosti ondaneg drutvenog
poretka.
403. U pojedinim sluajevima brojevi koj i su po smislu redni mogu
se izgovarati pri i tanju kao osnovni, ovisno L tome da li broj dolazi ispred
imenice na koj u se odnosi i l i iza nje.
Ako broj dolazi i spred imenica lan, strana, taka i sl. , obavezno e
se i tati kao redni, te se i taka iza broja obavezno pie: Objavio je prve
priloge u 3. i 5. broju "Lastavice ".
Ukol iko je obruti poredak, tj . kad je neka od spomenutih imenica
ispred broja, mogue je dvojako itanje:
"
U 'Lastavici ' treoj i petoj . . . " i
"
U 'Lastavici ' tri i pet . . . _ te u skladu s ti m nije obavezno pi sanje take iza
broja. Mogue je, dakle, dvojako pisanje:
( l ) Vidi lanove 1 5 i 16 na stranama 31 i 32. - (2) Vidi lanove 15.
i / 6. na stranama 31. i 32.
404. Taka iza arapskoga rednog broja ne pie se kad iza njega do-
lazi upitnik, uzvinik i l i taka kojom se zavrava reenica:
( l ) Koje je godine roen sarajevski ljetopisac Mula Mustafa Baes
kya - 1 731. ili 1 732? - (2) Avdo Karabegovi Hasanbegov roenje
kada i Musa

azim

ati- 1878, a umro je 1900. tako mlad, u svo

joj 22!
405. Taka se ne pie iza ri mskih brojeva (izuzevi sluajeve spo-
menute u sljedeim dvjema takama):
( l ) Hamza Huma roenje u Mostaru 30. Xl /895, a umro u Sara
jevu 1 9. l 1 970. godine. (2) O ikavskoakavskim govorima za
padne Bosne pisao je prof dr. Asim Peco u I i 11knjizi Bosansko
hercegovakog dialektolokog zbornika. - (3) Skender Kulenovi
umro je u Beogradu 2 5. l 1 978. god., a Izabrana djela J-VII/ ohjav
lena su mu 1 983. u Sarajevu.
Taka sc takoer ne pie kada je broj dio stalnoga imena: futur l i sl .
406. Taka se pi e i za rimskih brojeva koji ma se oznaava redosl i
jed poglavlja, odjeljaka i sl . , nastavljao se tekst u i stome retku i l i ne.
I iza slova koja slue za oznaavanje redosl ijeda poglavlja i sl. pie
se taka (i l i jednostruka zagrada):
l. Fonetika
A. Samog/asnici
B. Suglasnici
407. Taka se takoder pi e iza rimskoga broja ukoliko je tekst tiskan
velikim slovima i openito u sl uajevima u koj i ma bi se bez take iza rim
skoga broja mogla pojaviti nejasnoa: l. GI MNAZIJA, IV KORPUS, VI .
BRIGADA, KNJIGA LI . ; l gimnazia u Sarajevu znatno je oteena. U
ovakvim primjerima bolje je napisati broj slovima: Prva gimnazia . . .
Moe se, medutim, pisati : ll gimnazia, IV korpus, VI brigada, knji
ga Ll i sl .
408. Taka se upotreblj ava za odjelj ivanje brojni h mjesta (svaka
trea broj ka zdesna nal ijevo):
( 1 ) U toj akcii zasaeno je l O. 000 stabala oraha, lipe i pitomo ga
kestena. - (2) U ovom hotelu dosad je noi/o 3. 141. 596 osoba.
(Ukoliko se dui nizovi arapski h brojki ne odjeljuju takom na ma-
nje cjel i ne, radi l akega itanja preporuuje se ostavljanje bjeline na mjes
tu gdje bi dola taka.)
409. Taka se pi e i iza brojki koje oznaavaju kol i i nu vremena:
Stazu je preao za vrijeme od 3.25. 14 i stigao prvi (ovdje brojka 3 znai
sate, brojka 25 mi nute, a 1 4 sekunde). Na razli i ti m ureaj i ma (satovima i
sl.) umjesto take upotrebljava se i dvotaka.
41 0. Taka se ne pie na kraj u naslova, naziva i tekstova u ijem je
sastavu broj, a koji dol aze u posebnome redu:
Sarajevo 84 Mladi muslimani 1 939
I:\:m:t:tm:::1:|tm:l,:l|1m'm':1|'m'm|tm':: :

I:\::tmt,'t|t:1,Jm'\:|1n'm'\t \t1:tm:::ja1:|tm:|ttm|:t,m,'ttt\:t
tm:\1:|tm::l|ttm|:t:\:|ttm|::t:|:::\|tt|::m:l:\:m,ii 't:l|'j1lt:\:
\::tm:\:mt1:|tmt|ttm':t!\:t|:tlt\tmt,'l't:m::'::,,:l,'::i. tlt'mt'mtm:
I:\::t1,:rtm'j::'ttmtdm:\|:tm'::lt1tm|:\t |t:

:|t,t\'m|t1m'mm|:jt:\:mt
:'.jt1'\:j|1|)''ml|,1m\:,:\'tm:

\[|t::1jt'j':m jtm|tj mmjt:l:|t' ':dt):'l:mj:,'t:

|'m:\.mm|:,t:\:j'm::t:tm::: |t1:t''jt1:)|t'j: 0' .;e;

:
` _ '

`..

|:1':\t:l:mj:
:l:',::tl:\:
1 0.000, 3. 1 41 .596
1 01
taka-zarez obiljeava
pauzu krau nego taka, a
duu nego zarez
takom-zarezom mogu se
odjeljivati:
a) skupine istovrsnih ili
srodnih jedinica;
b) reenice bez veznika;
t}reenice koje treba
osobito istaknuti;
d) simetrine sloene
reenice;
e) odsjeci teksta u nizu
1 02
25. TA

KA-ZAREZ
4 1 1 . Taka-zarez pravopisni je znak koj i obiljeava stanku srednje
duine, tj . krau nego taka, a duu nego zarez. Obino sc stavlja izmedu
jedinica koje bi taka razdvoj i la prcotro, a zarez nedovoljno uolj ivo.
4 1 2. U nabrajanju skupina istovrsnih ili srodni h jedinica (bile to
skupine rijei i l i skupine reenica), osobito kada su te jedinice omeene
zarezom i l i spojene veznikom i, takom-zarezom odjeljuju se tematski mc
usobno razl iite skupine:
Osnovne su odlike Ljubuakovog maternjeg govora, tj. govora Bo.
njaka Vtine i samog Ljubukog: ikavizam i takavizam (mliko, u/i
te); novia deklinacia i novo.tokavska akcentuacija: postojanost
fonema h i f(hlib, uho, orah;fala, :fati); oblici mu.koga roda gla
go/skoga pridjeva radnog sa -a ( ima, doa, bija); sauvano nepro
mienjeno -m u -n (urim, nisam); esto svoenje dvaju afrikatskih
parova na jedan (aa; amija); prisutno izjedna{avanje pala ta/n ih
sonanata l i nj s j i n (udi; ke1wc).
Ovakvi dijelovi umjesto takom-zarezom mogu se odvajati i zarezom.
41 3. Takom-zarezom mogu se odjelj ivati reenice bez veznika (tzv.
asindetske reenice):
( l ) Ja uzdiem kada se spomene mladina Sarajeva: mene je sprila
/vatra tuge za rastankom od Sarajeva. (Mej l i , Pjesma Sarajevu)
(2) Njih su se dva podudarala u mislima; oba su h(iela da se digne
galama, da se buni svijet ( . . . ,. L. Mul abdi, Zeleno huse1?je)
U ovoj slubi umjesto take-zareza moe doi dvotaka, crta i taka.
41 4. Takom-zarezom unutar sl oene reenice odjeljuju sc pojedine
reenice koje treba osobito istaknuti :
\
Ja sam mukarac od koga se ene na Herdekovcu ne kriu: i misle
da nemam mo poimanja, ni mo sagledavmia drugoga, ni mo lju
bavnu, ni bilo koju drugu odliku ovjeka. ( N. l briimovi, Ugursuz)
41 5. Unutar vi estruko sloene reenice pojedine sl oene reenice
mogu biti u nekoj suprotnosti naspram drugih. Takve sc si metrine sloene
reenice odjeljuju takom-zarezom:
Ako sam ga okom pogledala,
ja ga nisam srcem sevdisala;
ako sam ga srcem sevdisala,
ja ga nisam u dvore uvela;
ako sam ga u dvore uvela,
ja mu nisam bielo lice dala ( . . . )
(Ne udim se mraku ni oblaku)
41 6. Pojedini odsjeci teksta u nizu mogu zapoinjati brojevima,
slovnim znacima, crtom |sl. Takvi se lanovi nabrajanja odj eljuju takom
-zarezom ( i l i zarezom):
Uz ovo. na to je ukazao Maglaj/i, pripovietka o erzelezu ne
sumnjivo pokazuje da je Andri o brai Mori ima i porodici Moria
znao i sljedee: l. daje porodica Moria bila bogata i ugledna; 2.
da je davala hadije; 3. da je otac brae Moria bio uven po bo
gatstvu; 4. da je umro prie njihovog pogublenja . . . (. Buturovi,
Morii: Od stvarnosti do usmene predaje)
Ako se odsjeci teksta veliine reenice niu jedni ispod drugih,
obino se odjeljuju takom-zarezom (ili zarezom):
Safvet-beg Baagi jedan je od najznamenitiih javnih djelatnika
meu Bonjacima u prvoj polovici X st. :
- prvo, zajedno s Edhemom Mu/abdiem i Osmanom Nuri Hadi
em pokree J. V 1 900. "Behar ";
- drugo, god. J 903. osniva bonjako kulturno-prsvjetno drutvo
"Gajret ";
- tree, pokree list "Ogledalo " 1907. god. ;
- etvrto, prevodi s istonih jezika;
- peto, njegova je preporodna lirika oznaila osnovne pravce u
razvoju bonjake poezije novoga doba.
,.
Taka-zarez obiljeava pauzu krau negoli taki a duu regoli !arez Takomiarezom
odjeljuju se istovrsne ili suprotstavlne jedinice unUar veih .jelina, reenice bez veznika,
samostalne reenice kao potvrde nekoga pravila, odsjeci teksta. u p
n
mttore nizu 1 dr..
26.TRI TA

KE
41 7. Tri take piu se na mjestu gdje je tekst namjero prekinut.
41 8. Tri take stavljaj u se na mjestu gdje se prekida nabrajanje:
U Ba.eskiinu "Ljetopisu " nailazimo na razliite tvorbene obrasce
za nazive stanovnika: Kreevlak, Prao, Olovi, Gaanin . . .
41 9. Tri take pisac pi e na mjestu prekinutoga dijela reenice.
Obino se izostavlja dio teksta koj i se podrazumijeva i koj i italac moe
nadopuni ti :
tri take oznaavaju preki
danje i izostavljanje teksta
1 03
a,l1\1T:?1t1111
,l11j?
1 04
( l ) Teko kapi na elavoj glavi i nogama pod mahnitom . . . - (2) Nie
kome je reeno . . .
420. Tri take mogu oznaavati da j e izostavljena jedna reenica i l i
vie nj i h. I spred triju taaka kao znak kraja reenice pie se upitnik i l i
uzvinik (ukoliko je prethodna reenica upitna i l i uzvina), al i ne i taka:
Pa def . . . Ako Bog htedne! . . . Selam ti Omeraga iz Kazandiluka
spremio. (P.

olakovi, Legenda o Ali-pa.t)

421 . Tri take mogu oznaavati isprekidan govor uzrokovan uzbu
enou i sl . :
Ona je vrisnula i skoila prema njemu. Jo je jednom otvorio oi:

ena . . . hur!fa . . . sunce . . . e . . . (A. Nametak, Sunce)

422. Tri take stavlj aju se u zagrade kad se izostavlja di o tueg tek-
sta (dio jedne reenice - bi l o proste bi l o sloene) pri navoenju:
( l ) "On n !e znao da su na sve strane krenule potjere ( . . . ), da su
kroz Jume, preko pola, bijesno jurili i lajali opori pasa da mu
otkriju trag i da ga suslignu. " (A. Hromadi, Zlatorun) (2) O
susretima sa Skenderom Kulenoviem Zulikar luko Dumhur kae:
"Skender je kao pravi pjesnik iznad svega volio svoj maternji jezik.
riei toga jezika kojima je pravio svoju poeziu, rijei koje je sa
lubavlu i skoro potovanjem izgovarao ( . . . )
(U prvome primjeru izostavljen je dio teksta:
"
da ga trae i uhvate".)
423. Ukol iko sc i z teksta koj i se prenosi izostavi jedna i li vie ree-
nica, ispred triju taaka u zagradama stavlja se taka:
"Samo se po sebi razumie da dobar nauni rad treba da bude gra
matiki i ortografski pravilno napisan. ( . . . ) Stoga je neophodno da
svaki onaj koji pie, ili ima namjeru da piJe, solidno savlada gra
matiku i pravopis jezika na kome pie
.
( M.

am i, Kako nastaje
nauno djelo)
I|!1\?,|a?11Tj?:!a]1j?j?!?\:l,|?\|1al!?\11j?a]11|a11,|1'j?11\|11,1at1.
I1!1\?a1'|Tt1]|111T1\1taja11j?|t1:l1|j?1la|!?\l.
27. UPITNI K
424. Kao pravopisni znak u uem smislu upitnik se stavlja na kraju
reenice kojom se izraava izravno pitanje. (U govoru se upitnost izraava
intonacijom. )
425. Upitnik se pie iza upitnih reenica koje sadre neku upitnu
rije (ko?, to?, za.to?, gdje? i sl . ) - izuzimajui zavisnoupitne objekatske
reenice (v. t. 430) - i l i su bez nje:
( l ) Hoc:emo l jos uvijek imati oi /Kada jabuka u vrtu pusti prvi
bieli cvijet? (M. Di zdar, Jabukov cvijet) - (2) Duo moja, u hasta
nu kado, kako ti je u bostanu samoj? (3) Ko se rodio pa da je
svemu svijetu ugodio?
426. Upitne reenice mogu bi ti bez upitne rijei, koju zamjenjuje
intonacija. l iza takvih upitnih reenica pie se upitni k:
Sluao sam s nevjericom.

ta je ovo? Ludilo? Uas koji nas obuzi

ma u tekim snovima? Tamna oblast ivota u koju neko nikad ne za
viri? (M. Selimovi, Dervi i smrt)
427. Kad nekoliko ue povezani h reenica i ne niz u jednoj sloe
noj, one se odjeljuju zarezom i l i vezuj u veznikom, a upitni k se stavlja na
kraju sloene reenice:
( l ) Ato mi se Travnik zamaglio, /ili gori, il ' ga kuga mori? (A to
mi se Travnik zamaglio) - (2) Govori li iz navike, ili da nita ne ka
e, ili se ruga, ili nema drugih rijei osim nauenih? (M. Sel i mo
vi, Dervi i smrt)
428. Ukoliko se pita jednom rijeju i l i dijelom reenice, upitni k se
moe pisati iza svakoga od ti h dijelova, a reenica se nastavlja mal i m
slovom:
Kako sam ja svjetlo?

ime sam prosviet/en? Znanjem? viom

poukom? istim srcem? pravim putem? nesumnjanjem? Sve je do
lo u pitanje, i sada sam samo Ahmed, ni ejh ni Nurudin. (M. Seli
movi, Dervi i smrt)
429. Kada se u zavisnome pi tanju neije rijei doslovno navode i
oznaavaju navodni ci ma, iza takvoga pitanja stavlja se upitni k:
Prije nego je Gazi Hus rev-beg poeo zidati damiju, pozvao je jed
noga neimara i upitao ga: "

ta treba najprie napraviti, kad se pra

vi damia? " (E. Smailbegovi, Narodna predaja o Sarajevu)
430. Upitnik se ne stavlja na kraju neupravnoga (neizravnog) pita-
nja, tj . iza zavisnoupitne reenice (koja je dio sloene):
( l ) Kad ena plae, pitaj je to hoe. - (2) Kai mi s kim si, da znam
ko si. - (3) Pitala ga je zato je gazio vodu kojoj ne zna gaza. - ( 4)
Ljudi se pitaju zato je u njeg jedno uple, drugo razdrto.
431 . U knj igama, asopi sima, novinama i dr. upitnik se po pravilu
ne stavlja iza naslova:
pri nabrajanju upitnih
reenica ili dijelova
reenica iza zareza ili
upitnika stoji malo slovo
(ukoliko je tjenja veza)
ili veliko (ukoliko je veza
slabija)
upitnik se ne stavlja iza
zavisnoupitne reenice
1 05
t:m::a:+,|m\:-,a
,:1m-:|:,:
+,tm\+tm\+,a|.,-
:'(-mt:,-1maatm:::,+
,t:m(-|1-m,-
+tm\:-:t:,:
:,m:\:,1--m::,
:t:a\:t:,+t\:
m,-:|:
1 06
( l ) Kako nastaje nauno djelo - (2) A .to mi se Travnik zamaglio
(3)

to nas to eka iza modre rieke - ( 4) Moe li se sjenka izbrisati

- (5)

ta radi pjesma - (6) Kako u u mraku nai svoju desnu

stranu.
Ukoliko se iz naroitih razloga eli istaknuti upitnost u samome
naslovu, upitnik se pie:
( l ) Otii ili ostati! - (2) Na pomolu mir?
432. Uz upitnik moe biti stavljen i uzvinik. Ova dva pravopisna
znaka upotrijebljena zajedno obi ljeavaju kraj reenice kojom se uz pita
nje izraava uenje i l i oduevljenje:
( l ) Ovo dranje negovo razjasni mi se u jednom jedinom trenu, kad
poslije veere ustadosmo da se klanja poslednja dnevna molitva,
jacia. Pogleda me otro u teme, shvatih, acnuh se: pa zar u go
loglav pred Boga?! (S. Kulenovi, Ponornica) - (2) Nisam, valda,
ja i za to kriv?! - (3)

to tije, to plae, da nie orba vrela?! - (4)

Otkud odjednom sve ovo!!
1,vwst, - : ,j:': :1,|taamjj1'm-.im::tj:-
s,..;t\m-r|:tHJ,:.:t|--r'::::-tat':'a:l-j-m1,a-t:ma:t--m--
m:t:\a(':-m:::j:j1J,tm.\:--:t:'j:t:t::ma1,t-tm'::,:'1:-m-:l:-
'j:mt:m::'a:. _ _
-
.
J,.tm\am+a:'mt::1:m:':\:t1j-:-\:\::1mm(:,m:'::m,-:'
28. UZVI

NI K
* -
-
v
433. Kao pravopisni znak u uem smislu uzvinik se stavlja na
kraj u reenice kojom se istie osobni stav i l i osjeanje prema izreenome
sadraju:
( l ) Te. ko kapi na elavoj glavi i nogama pod mahnitom glavom!
(2) Ko jo.v danas nosi pravo ime! Staro, pomalo selako ime, teko
ime na ramenima! (A. l sakovi, Lieve prie) - (3) Svrati nam se,
mila majko naa, da mi tebi uinati damo! (

to se b'jeli u gori ze
lenoj - u: M. Maglaj l i, Usmena balada Bonjaka)
434. Uzvinik se stavlja iza jae naglaenoga vokativa, kao i iza
uzvika i imperativa:
( l ) Majko! Ne kuni ga! Ne kuni ga, majko! - (2) Sestro! Ne luti se!
Ne luti se, sestro! - ( 3) Hej! Sine! Ovamo! Dolazi!
435. Tekst iza uzvinika moe se pisati i malim poetnim slovom
ukoliko se taj dio teksta nadovezuje na dio teksta koj i prethodi uzviniku
kao objanjenje:
( l ) Jest, on! kao .to sam ja ja. ( S. Kul enovi, Ponorica) (J)
Kako zem(ia miri.e! - govorila bi s prolea.
Takoder se malo sl ovo pi e i posl ije uzvi ni h rijei :
Onda ndto snano i otegnuto dreknu. udno!

ekali smo da pono

vo ponC. l L:usmo: tu - uu - uu! tu - u - ul dva puta. (Z. Dizdare
vi, Majka)
436. Uz uzvi ni k moe stajati i upi tni k. Ova dva pravopisna znaka
(upotrijebljena zajedno) stavljaju se iza rijei i l i reenica koj i ma se uz
uenje i l i oduevljenje izraava i pitanje:
( l ) Pomalo je dosadna pria, ree Adi. Dosadna!? Da sam tija ui
teljica, zadao bih ti cielu priu, od korica do korica. (A. I sakovi,
L(eve prie) - (2) Zar meni u lice!? Meni!? Ba. tako! Je li, hajdu
e . . . ba tako . . . ?! ( H. Ki ki , Prvincia u pozadini)
437. Uzvi ni k se pi e iza parola i ustaljeni h izraza:
( l ) livjela Bosna i Hercegovina! - (2) Bajram mubarek olsun l
438. Upotrebu uzvi ni ka i za naslova u knj igama, asopi si ma, novi
nama i sl . treba i zbjegavat i . Ipak, uzvi ni k i za naslova moe doi ukol i ko
se uzvina reenina i ntonacija el i naroito istaknuti :
( l ) Pomau ubiCama! (2) Granatiran porodi/ite!
Jtm'\:-:|:'j:m:\|:j11t'm-|--m':-,,a|am't:j:-m:':-ma:a\:|':,1u'\:|
m,-:|:a,|:'1:-m-,-iz ::'a:.

!t'+\am1a:''m t:|:1:m:1m1|:|--m':- |:\1j- :-1-mj-1-:'::::1:j-m
a1--m-|'j-
~
/:1:---m:am1t1-mj-t|:::','|:mj-,'t:mj-:-t:j-1ma:|:j:j11,'|m'\1t'm'\
ZADACI I VJEBE
29. Stavi taku gdje j e potrebno!
Sabrana djela 1 - 1 1 1 Mehmed-bega Kapetanovia Ljubuaka (roen 1 9 X11 1 839 u
Vitini kod Ljubukog, umro 28 Vl l 1 902 god u Sarajevu, u 63 godini ivota) izila
su iz tampe 1 988 god. u 1 . 000 primjeraka.
30. Odredi kako treba pravopisno organizirati ovu reenicu:
a) Selom zavlada nemir; djeca vrite, a odrasli zabrinuto ute; psi bez prestanka laju.
b) Selom zavlada nemir, djeca vrite, a odrasli zabrinuto ute, psi bez prestanka laju.
e) Selom zavlada nemir; djeca vrite; a odrasli zabrinuto ute; psi bez prestanka laju.
31 . Stavi odgovarajue pravopisne znake na kraju ovih reenica!
- Je li 1 989. proslavljena osamstota obljetnica Povelje bana Kulina.
- Htio bih znati moe l i se to popraviti.
1tm\'1,|m\1,a|-:
,::j1:-t:j-1ma
1t'm\:-,a,:1
m-,'-t:m::'a:
1 07
-'\m:'aam,-:-
s's:|'|am-,
:,s,-1+s:'a1
--+':,
t},-'t,a|as+,s
(-1+a's+s''-'s+s
's:||s'm-+s
-'\m:'aam,'-:-
Bog, Allah, Svevinji, On

-a
:as+:lsVinu,
bog Vinu
's:|ls'm-+sGospa,
gospa Marija
a,-m-+:-bog,
gospa, ejtan
1 08
- Moe li se to popraviti.
- Zar i ti, sine Brute.
- Ua! Dolje lai.
- Ne zna se ni ko pije ni ko plaa.
- Ne zna se ni ko pije.
29. VELIKO l MALO SLOVO
439. Vel i ki m poetni m slovom pie se vlastito ime, prva rije u nas
lovu i reeni ci te rije iz potovanja.
a) Vlastita imena
440. Vl astito ime moe i mati svako bie, svaki predmet i l i svaka
pojava, ako se izdvaja od ostal i h bia, predmeta i pojava svoje vrste. Vlas
tita i mena mogu biti jednolana (od jedne rijei} i vielana (od dviju i l i
vi e rijei). Sva jednolana vlastita imena pi u se veli ki m poetnim slo
vom. U svih vielanih vl astitih imena vel i ki m se poetnim slovom pie
prvi lan. U jednoga dijela vielanih vl astitih imena vel i ki m poetnim slo
vom pi u se svi lanovi (osim pomonih rijei - prijedloga i veznika), a u
drgoga dijela pored proga lana jo i oni koj i bi se i izvan vielanoga
imena pisali vel i ki m slovom. Posebnu skupinu vielanih imena predstav
ljaju sloena vielana imena; prvi lan svakoga posebnog imena u sastavu
sloenoga vielanog imena (odnosno naziva) pie se velikim poetnim
slovom.
441 . Vel i ki m poetnim slovom pi e se ime Bog (Allah, Jahve, Mi
lostivi, Samilosni, Vladar i dr.), pridjev od imena Bog: Boji, kao i svi
zamjeniki oblici koj i se odnose na Boga (On, Nega, Ga, Mu . . . )
Nazivi koj i zamjenjuju ime Boga takoder se pi u vel i ki m poetnim
slovom, bez obzira nalaze l i se sami i l i uz ime na koje se odnose: Gospo
dar, Stvoritel, Svevinji; Bog Allah, Svevinji Allah. Svemogui Stvoritel.
442. Imena boanstava i mitolokih bia piu se veli ki m poetnim
sl ovom: Bal, Hubei, Lat, Perun, Mars, Moloh, Afrodita, Vesna, Talia, Me
fisto, Lucifer Dajbog, Vinu. Tako i : bog Vnu, boica Vesna.
443. U slubi vlastitoga imena pie se: Bogorodica, Djevica, Gos
pa. Ako se ovakvi nazivi javljaju uime koj e odreduju, piu se mal i m po
etnim slovom: go!pa Maria, bogorodica Maria.
444. Kao ope imenice bog, boginja, boica, bogorodica, gospa,
djevica, sotona, ejtan i dr. piu se mal i m poetnim slovom.
Sve izvedenice od imenice bog piu se mal i m poetnim slovom: bo
anstvo, boanski, boii, a tako i njene zamjenice (on, njegov).
(Oblici kao akobogda l =kamo?, kuda? / doboga l =sasvim, vrlo
mnogo l odnose se na imenicu bog. Veze rijei u koji ma je ime Bog piu se
rastavljeno: ako Bog da, Bog zna kako, do Boga, ne daj Boe. Obli ci da
bogda /pri log za izricanje elje, sumnje, prokl i njanja i sl ./, pobogu /rijeca
- u uenju i zaklinjanju/, zaboga /uzvina rijeca - u uenju, preklinja
nju/, zbogom /rijeca za pozdrav pri sastanku/ - ni su izgubi l i vezu s ime
nom Bog, iako su prestali biti veza prijedloga i imenice i postal i prilozi i l i
rijece i dobi l i novo znaenje. )
445. Vel iki m slovom pie se: Poslanik, Verovjesnik, Boii Posla
nik, Allahov Poslanik i sl . kada se time zamjenjuje i me vjerovjesnika Mu
hammeda.
Ukoliko se ovakve odrednice pojave uz i me, piu se mal i m poet
nim slovom: poslanik Muhammed, Boii poslanik Muhammed, poslanik
Davud, vjerovjesnik Isa.
Tako se u kranskome nasl ijeu pi e i : Otkupitel, Spasitel i sl .
umjesto imena Isusa (vjerovjesnika Isaa).
446. Vlastita su imena i vel i ki m poetnim slovom piu se osobna
imena ljudi (i mena, prezimena, ustaljeni nadimci i druge rijei koje su pos
tale sastavni dio imena i l i se mogu upotrijebiti umjesto njega), osim odred
benih dijelova unutar ti h imena:
a) imena i prezimena:

amil Pai (gen.

amila Paia),

ami/a
Pai (gen.

amile Paic), Muhamed, Amira, Emina, Alia erzelez, Hr

voje Vukic: Hrvatin i, Musa

azim

ati, Mehmedalia Mak Dizdar Meh

med Mea Selimovi, Um i hana.

uvidina, Tale Lianin, Sari Sa/tuk, Meh

med Fatih. Ferdinand de Saussure, Ludwig van Beethoven, Leonardo da
Vinci, Otto von Bismarck. E
b
u-Suan b. Harb, Ebu-Ubejda el-Derrah,
ivan Grzni, Karlo Veliki, Dumas Otac;
b) ustaljeni nadimci, imena odmi l a i sl . :Babo, Beba, Braco, Seka;
Meho, Mehica, Minka, Ibrica. Se/mica.
Kad se prezimena i z drugih jezika upotrijebe s pomonom rijei (tj .
odredbenim dijelom), a bez osobnoga imena, kako na poetku tako i unutar
reenice, ta se pomona rije (prijedlog, veznik i l i lan) pie vel i ki m po
etni m slovom: De Saussure, Van Beethoven, Von Bismarck, Da Vnci; El
-Buhari i sl .
(Pri alfabetskom nizanj u imena u bibl iografjama pomona se rije
/prijedlog, lan/ ne uzima u obzir.)
447. Vel i ki m poetnim slovom pi u se ope imenice upotrijebljene
(u umjetnikim djel i ma, priama i sl . ) kao osobno ime: Bi Boii (Atila),
Djed Mraz, Snjeka B(eli, Snjegulica, Bje/obradi, Sluga, Lisica, Majka
Hrabrost, Trenjin Cviet, Brblivi Pas (i ndijanska ime).
akobogda . :a
ako Bog da a
Poslanik, Vjerovjesnik
=,a:':m\M++:mm-1
-'\'m:'aam,'-:-
:'m-Mehmed;
:,-tm-Selimovi;
t}m:1m:\Mea
,-:-Ludwig van
Beethoven; Van
Beethoven
Majka Hrabrost
'\'t\m,-ma1(-:
1 09
1a:mamamtm:-m,1
Dennet, Sudnji dan
m:'m:aam,+:-
a1-1:-\a,-m:1,a:|:-
:::|:m1a'm-m:
herceg |,-,:msultan
M-+m-1,hadi :1'
'm-m:a|m,:
Bijeli Onjak, Brunda
a,'m:ta|m,:
garov, arava, vranac
m:t'a|'m,:\'+':',m+
:|:m:''m:'aam
avlijaner, trenja
,:m:|m:\+m:t':
'a|m,:':',:\:-'\m
:aamFelis leo, Pirus
malus
a,:'m-m:a|m,:
:',:zec, breza
-'\m:'aam,a1,-m:
DV/ev in: Kulinov,
Kurtehajiev, Petrarkin
l i O
448. Kad im se da posebno znaenje, velikim poetnim sl ovom piu
se rijei kao: Dobro, Dobrota, Istina, Srea; Iseljenici, Pomagai te si ntag
me kao: Ploa neunitiva, Pravi put (Put pravi) i dr.
U svome osnovnom znaenju velikim poetnim slovom pie se: Den
net, Dehennem,

eriat. Tako i si ntagme kao Sudnji dan (Dan sudnji) i dr.

449. Imenice koje stoje uz l i no imc kao oznake zani manja, poas
nih naslova, poloaja i sl . piu sc mal i m poetni m slovom: ban Boric:. kral
Toma{ herceg S(/epan, did Radomi1; Smail-aga, Ajvaz-dede, Husrev-beg,
beg Ljubuak, Omer-pa.5a, Hasan-efendija, Kadira-hanuma, sultan Meh
med, hadi Fadil, hafiz Muhamed, magistar Laki!ii, doktor Hadijahic:,
majstor

amil, profesor Begic:, direktor Jesenkovid.

450. Svi lanovi vlastitih imena ivotinja piu sc velikim poetnim
slovom: Bieli 0iiak (pas), Garov (pas),

arko (pas), Pulo (pas), Bobi (pas),

Rud01ija (bik), Bielka (krava), Milava (krava).

arava (krava), Sivko (konj),

Du/du/ (mula), Brunda (medvjed), Miki Maus (mi), EI-Kasva (deva).
451 . Opi nazivi ivotinja (dobijeni po nekoj vanjskoj osobini,
prema boj i dl ake i sl . ), koj i ni su vlastita imena, piu se malim poetnim
slovom: garov (ne odredeni nego cm pas uope), zeljov (pas), bijelka, bje
lava, rumenka, arava (arena krava uope), bje/a (koza), graha (ovca),
mrkov (mazga), kula, vranac (konj cre dlake), zekan (konj) .
452. Mal i m se poetnim slovom piu i nazivi ivotinja kad znae
vrstu, pasmi nu: av/ijane1; bernardinac, dalmatinac, ovcm; arp/aninac,
torjak (vrsta psa); lipicanac (pasmina konja).
Tako se pi u i nazivi bi ljaka: hercegovac (vrsta duhana), bjelica
(vrsta ljive), tretio (vrsta graha).
453. Prvi lan strunih ( latinski h) naziva ivotinja pie se velikim
poetnim slovom: Canis lupus (vuk), Felis leo ( lav), Sciurus vulgaris (vje
verica), Ursus arctos (medvjed).
Tako se piu i struni ( latinski) nazivi bi ljaka: Pirus malus Uabuka),
Prunus domestica ( lj iva), Secale cereale (ra), Viola odmata ( ljubiica).
454. Opa imena ivotinja i bi lja takoder se piu malim poetnim
slovom: konj, ovca, pas, zec; breza, hrast, hurma, tre1ja, zambak.
455. Vel i ki m poetni m slovom piu se prisvojni pridjcvi na -ovl-ev
i -in izvedeni od osobnih imena, prezimena i nadimaka: Ibrahimov, Meh
medov, Muvekitov, Kuli nov Dizdarev /Dizdarov, Bajezidagiev, Kurteha
jiev. Nerkesijin, Mestvicin, Ibricin, lhrin, Mehin, Selmicin; tako i: S1iegu
licin i sl.
Takve pridjeve od imena iz drugih jezika piemo kao i imena od ko
ji h su izvedeni : Camusov, Et- Taberijev, Galsworthyjev Rousseauov, Scho
penhauerov. al i : Petrarkin ( : Petrarca), Sofijin ( : Sofa).
Vel i kim poetnim slovom piu se i prisvojni pridjevi izvedeni od
vlastitih imena ivotinja:

arkin i sl .
456. Vel i kim poetnim sl ovom pi u se i prisvojni pridj cvi na -ov/
-ev i -in kada su zajedno s drugim rijeima u sastavu naziva s opim zna
enjem: Ahi/ova peta, Arhimedov zakon, Celziev stepen, Edipov kompleks,
Gordiev v01; Parkinsonova bolest, Prokrustov krevet i dr.
( Pri svojni pridjevi u sastavu ovakvih naziva piu se ponaeno l po
put samih osobnih i mena u slubi opih imenica: amper, celzi i dr./: Baze
dovleva bolest 1: Bazedowl, Bu/ova algebra 1: Boo/el. )
457. Pridjevi na -ski (-ki, -ki, -ki) izvedeni od domaih i stranih
osobnih imena i l i pridjeva na -ovl-ev, -in nastal i h od osobnih imena ozna
avaju opu osobi nu i piu se mal i m poetnim slovom: ekspirski (: Sha
kespeare), geteovski (: Goetheov), selimovievski, hromadievski.
458. Mal i m poetni m slovom piu se nazivi pripadnika i l i pristal i
ca uenja i pokreta ( i deolokih, pol i ti ki h, naunih, kul turi h): rumijevac,
aristotelovac, markist, degolist, kao i sl ine ope imenice: nobelovac,
ilirac, teist, hamzevia, bekta.ia, mevlevia, iija.
459. Vel i ki m poetnim slovom piu se (svi lanovi) imena naroda,
grupa naroda, plemena i pojedinih nj i hovih pripadnika: Albanci, Albanac,
A/banka; Amerikanci, Amerikanac, Amerikanka; Bonjaci, Bonjak, Bo.
njakinja; Crogorci, Crogorac, Crnogorka;

esi,

eh,

ehinja; Hrvati,
Hrvat, Hrvatica; Indijci, Indiac, lndijka; Indianci, Indianac, lndianka;
Jevreji, Jevrej, Jevrejka; Luiki Srbi; Maari, Maar Maarica; Niemci,
Niemac, Njemica; Rumuni, Rumun, Rumunka; Slovaci, Slovak, Slovaki
nja; Srbi, Srbin, Srpkinja; Slovenci, Slovenac, Slovenka; Slaveni, Slaven,
Slavenka; Turci, Turin, Turkinja; Zulu.
U sastavu sloenica ovakva se imena piu mal i m slovom: nearap,
neslaven, velikobugar, dok se poluslocniki piu uz prefks pseudo: pseu
do-Kinez.
460. Kada je rije o dijelu nekoga naroda, lan i spred i l i iza imena
naroda pie sc mal i m poetni m slovom: sandaki Bonjaci, galipolski
Srbi, gradianski Hrvati, koruki Slovenci; Jevreji sefardi, Jevreji akena
zi (al i : Sefard, Sefardi, Akenazi - kada se dio tog naroda imenuje jednom
rijeju).
461 . Vel i ki m poetnim slovom piu se zbire imenice kao to su:
Bonjatva (u znaenju: svi Bonjaci}, Slavenstvo ( u znaenju: svi Slave
ni), za razl iku od opih imenica bo1ja.tvo ( sa znaenjem: osjeaj pripad
nosti Bonjacima), slavenstvo (sa znaenjem: slavenski osjeaj).
462. Nazivi koji ma se obiljeava pripadnost odreenoj rasi i l i vjeri
piu se mal i m poetni m slovom: bijelac, crnac; musliman, krdanin.
-\'m:'aam'
Arhimedov zakon,
Gordijev vor
m:m:aam,1,-m:
-ski: selimovievski stil
m:m:aamt-1-m-
'm-m:-aristotelovac,
mevlevija
-'\'m:'aam'm-m:
m:a1:'m,'+a+,',:1m
\:Luiki Srbi, Bonjak,
Bonjakinja
neslaven -
1'am:a1:sandaki
Bonjaci, Jevreji sefardi
m:m:'aamm:t''
,,:1m'\::::',-:
crnac, musliman
I l l
-\m:'aamm-m:
:|:mam'\:.Hercegovac,
Brak
-'\m:aam,1,-m:
-ov/-ev '-in: Ljubuakov,
lranev, Banjaluankin
m:''m:'aam,1(-m:
-ski: bosanski, bonjaki,
njujorki, kembriki
-'\'m:'aamm-m:
\amt'm-m:|:'1::
Evropa, Juna Amerika,
Bosna i Hercegovina,
Narodna Republika
Madarska
1:t:'(-m'm:t''
Velika Britanija
1 1 2
463. Vel iki m poetnim slovom piu se i nazivi stanovnika (tzv. etni
ci) izvedeni od imena kontinenata, drava, pokrajina, otoka, pol uotoka,
gradova, dijelova grada, sela, zaselaka, mahala, planina, brda: Evroplanin,
Iranac, Sandaklia, Hercegovac, Krajinik, Dalmatinac, Posavac, Hvara
nin, Peleanin, Podrinjac, Spreak (hip. Sprea), Brak, Cazinjanin,
Sarajlija, Foak, Mekanac, Novlanin, Plevlak, Stoanin, Ljubu.ak, Vrat
nianin, Jidanac, Krivorieanin, Novoselanin, Majevianin.
464. Vel i kim poetnim slovom pi u se i prisvojni pridjevi na -ov/
-ev, -in od naziva stanovnika izvedenih od zemljopisnih imena: Evroplja
ninov lranev Sandak/iin, Dalmatinev, Banjaluankin, Hercegovev
Hercegovkin, Ljubuakov Foakov.
Tako se piu i prisvojni pridjevi od imena naroda: Bonjakov, Hrva
tici n, Slovenev.
465. Pri svoj ni pridjevi na -ski ( -ki, -ki, -ki) izvedeni od zemljo
pisnih imena i naziva stanovnika piu se mal i m poetnim slovom: bosan
ski, bo.njaki, izaiki, skoiki, uloki, zavidoviki. imotski (ali : Imotski,
zemljopisno ime). Tako i istoni (: Istok - istone zemlje i narodi), zapad
ni ( : Zapad).
466. Tako se piu i pri djevi na -ski ( -ki, -ki, -ki) izvedeni od zem
ljopisnih imena i z drugih jezika: njujorki (: New York), glazgovski (: Glas
gow), kembriki (: Cambridge), frajburki ( : Freiburg), vijareki ( : Via
reggio).
467. Vel ikim poetnim slovom pie se i: Zemlanin, nom. mn. Zem
lani ( : Zemla), ali: vanzemalac, marsovac (udovite).
468. Vel ikim poetnim slovom piu se imena kontinenata: Evropa,
Australija, Azia, Afrika, Juna Amerika, Sjeverna Amerika.
469. Vel ikim poetnim slovom piu se svi lanovi (osim prijedloga
i veznika) imena drava (bilo da se navodi puno ime, bi lo da se umjesto
zvaninoga javlja krae i me): Bosna i Hercegovina, Slovenia (Republika
Slovenia), Kralevina Danska, Kneevina Monako, Veliko Vojvodstvo Luk
sembur. Amerika (Sjedinjene Amerike Drave), Ujedinjeno Kralevstvo
Velike Britanie i Sjeverne Irske, Ujedinjeni Arapski Emirati, Narodna Re
publika Maarska, Obala Slonove Kosti (Republika Obale Slonovae,
Obala Slonovae), Juna Australija (ime drave).
Vel i ki m poetnim sl ovom piu se i ustaljeni nazivi koj i se upotreb
ljavaju umjesto punih imena: Velika Britania, Sjeverna Koreja (mj . : Na
rodna Republika Koreja).
470. Za razl i ku od dvol ani h i vielanih imena drava, vel ikim po
etnim slovom pie se samo prvi l an naziva svih ostal ih upravnih i sl. je
di nica (a od ostal i h lanova samo vlastita imena): Tuzlanski bazen, Donja-
podrinjski kraj, Srednjobosanski kanton, Tuzlansko-podrinjski kanton, Bi
haL:ki okrug, Zajednica opina Gornjeg Podrinja, Islamska zajednica u
Bosni i Hercegovini, Travnika mujiistvo, Vrhbosanska nadbiskupia, Kri
evaka upanija.
471 . Upotreba veli koga slova takoder se ograniava samo na prvi
lan u nazivu svih nepostojeih (bivih) upravnih tvorevina, osi m ako su
drugi lanovi imena koja se piu vel i ki m slovom: Bosanski ejalet, Bosan
ski paaluk, Beogradski pa.aluk, Novopazarski sandak, Kordopski hali
fat, Osmansko carsto (Osmanska carevina, Otomansko carstvo, Osman
lisko carstvo, Otomanska imperia, Tursko carstvo, Turska carevina, Tur
ski imperij), Dubrovaka republika, Istono rimsko carstvo, Savez sovjet
skih socialistikih republika (Sovj
e
tski savez), Socijalistika federativna
republika Jugoslavija; Goradanski srez, Mostarski srez, Imotski kadi/uk,
Novski kadi/uk, Uika nahia, Vsoka nahia, Varavska vojvodstvo, Ps
kovska guberia.
Izuzetno se vel ikim poetnim slovom (budui da su naporedne, rav
nopravne jedinice) piu oba lana polusloenice Austro- Ugarska (al i : Aus
tro-Ugarsko carstvo, Austro-Ugarska monarhia, Habsbur.fka monarhia).
472. Ovakvi nazivi s obrutim rasporedom lanova (i menica +
pridjev) zadravaju svojstvo posebni h i mena. Tada se prvi lan pi e vel i
kim poetnim slovom: Muftistvo travnika, Srez mostarski, Kadi/uk imot
ski, Nahia katunska, Paaluk bosanski.
473. Kad umjesto pravih imena imamo slobodna obli kovanja i l i
nazive opeg odredbenog karaktera, ne upotrebljava se veliko poetno slo
vo: nastanak bosanske banovine, u vrieme crnogorske kneevine, odnosi
s jugoslavenskom kraljevinom, socialistika Jugoslavija (tako i rimska im
perija - u znaenju: imperijalno podruje koji m su vladali Rimljani) i sl .
474. Vel i kim poetni m slovom pi e se samo prvi lan ustaljenih
naziva koj ima se oznaavaju odredene faze u razvoju neke drave, s naro
itom dravnom organizacijom i drutveno-pol itikim sistemom, te cjelo
vitija slobodna podruja na koj ima je bi l a uspostavljena vlast u toku oslo
bodilakih ratova: Drugo carstvo, Trei rajh, Peta republika; Bihaka re
publika, Labinska republika, KruJevska republika; Pariska komuna.
475. Vel i ki m poetnim slovom pi u se i pridjevsko-imenike, kao i
obrute, imeniko-pridjevske veze rijei koje i maju svojstvo imena: Bje/o
polsk opina, Opina bjelopolska (kao podruje), Priedorska opina
(uobiajeni je redoslijed: opina Priedor), po

ivinikoj i Ka/esiskoj
opini, Vratniki demat. Demat vrat niki, Je/aka upa,

upa jelaka.
476. Ukoliko u okviru savremenih i hi storijskih naziva imamo opu
imenicu + vlastito ime, prvi lan, tj . opa imenica, pie se malim poetni m
slovom ako ne predstavlja sastavni di o imena: nahia Visoko, kadi/uk Novi,
-\m:aam,sm
mstsa:s:|:1mm:|s-
|m+,-1m:s:+
1ssBihaki okrug,
Bosanski paaluk,
Novopazarski sandak,
Dubrovaka republika
mst:a:m+|m
s:,a-1amsma:
Kadiluk imotski,
Paaluk bosanski
-'\m:'aam,sm
mstsTrei rajh,
Pariska komuna
,-:-.opina Bijelo
Polje, s'.Bjelopoljska
opina, Opina
bjelopoljska
1 1 3
:smaa:m,,-1a
s-\'m:aam1
m-mmsms:-,-m+m,-:|s
Banja Luka, Kotor-Varo,
Biograd na Moru
-\'m:aam,s|'(-
11:ls',-mm:'\at'mmst
sNovi svijet, Zemlja
tisuu jezera, Vjeni
grad
-\'m:aam,|s,-
+t-m,a,':m+m-ms
Podrinje, Cazinska
krajina, Crni vrh,
Pljevaljska kotlina,
Neretvanski kanal
| | 4
sandak Zvornik, demat Vratnik, upa Je/aJke, srez Mostar. Tako piemo
i: selo Kunovo, opdina

ajnie, grad Sarajevo.

Ako opa imenica predstavlja dio imena, pie se velikim poetnim
slovom: Okrug Biha, odluka predsjednika lzvr.noga odbora Okruga
Travnik.
Izuzetak predstavljaju jo i tipizirani historijski nazivi kao: Zemla
Pavlovia, Vilajet Pavlovia i sl .
477. Vel i ki m poetnim slovom piu se i svi lanovi (izuzev prijed
loga i veznika) imena naseljeni h mjesta (gradova, arija, etvrti - tj . veih
dijelova grada, potom sela, zaselaka): Sarajevo, Banja Luka, Mostar, Han
-Pijesak, Bosanski Novi, Bosanski Brod, Biograd na Moru, Bijelo Pole,
Dvor na Uni, Bosansko Petrovo Se/o, Nova Varo, Kotor- Varo, Novi Pa
zat; Vegrad, Skople, Velika KladuJa, Gornji Vakuf. Donji Vakuf. Mali
Zvornik, Ljublana, Kairo, Be, Prag, Rim, Pariz, Gusinje, Ivani-Grad,
Doboj-Istok, Stari Grad (u Sarajevu), Novo Sarajevo, Aerodromska Nase
le (u Sarajevu), Ali-pain Most (nas. u Sarajevu), Dobrinja, Prievor
t
e
pa, Gornji Rahi, Spahii, Kozarac, Vrapii, Kramer-Selo, Jasna Pola
na, Sokolovi-Kolonia, Nedarii, Tuanj, Bje/ave, Baaria, Soukbu
nar Borik, Breka, Brka, Branska Malta, Hiseta, Gorji

eher.
478. Vel i ki m poetni m slovom pie se samo prvi lan u vielanih
ustaljeni h sl ikoviti h naziva kontinenata, drava i gradova, a od ostalih
samo oni koj i se sami po sebi pi u velikim poetnim slovom: Cri konti
nent (Afrika), Novi sviet (Amerika), Stari kontinent /Stari sviet (Evropa);
Zemla izlazeeg sunca (Japan), Zemla tisuu jezera (Finska); Vjeni grad
(Ri m). Tako i : Britanski otok ( i l i samo: Otok - sa znaenjem imena Velika
Britania), Crveni otok (Kuba).
Kada su u pitanju slobodnija oblikovanja i sl i koviti nazivi, uputno
ih je staviti meu navodni ke:
"
Krilati lav
"
(Mleci),
"
Crno-uta monarhija
"
(Austro-Ugarska).
Opisni nazivi, koji nemaju prirodu vl astitog imena, piu se mal i m
poetnim slovom: grad na Milacki (mj . Sarajevo), grad soli (mj . Tuzla),
grad elika (mj. Zenica).
479. U zemljopisnih imena vel i ki m poetnim slovom pie se samo
prvi lan, ukoliko se ostali sami po sebi ne pi u velikim poetnim slovom.
Takva su imena oblasti, pokraji na, podruja, krajeva, otoka, pol uotoka, vi
soravni, nizija, polja, dol i na, pustinja, pjeara, uvala, jama, planina, vrho
va planina, brda, kl i sura, kanjona, peina, zemlj i ni h posjeda, l ivada, njiva,
panjaka, oranica, krevina, vulkana, struja, izvora, vrela, banja, slapova,
okeana, mora, jezera, zaliva, kanala, tjesnaca, pl i aka, fordova, rijeka, po
toka, voda staj aica, movara, bara i td. : Jadranska oblast, Moskovska ob
last, Hercegovina, Slavonia. Posavina, Bira, Bosanska Posavina, Gaza,
Podrinje, Po/imle, Povardarje, Semberija, Bosanska krajina, Cazinska
krajina, Vojna krajina, Ravni kotari, Gorski kotar, Hvatsko zagorje, Gora
maslinska, Slovensko primorje, Zupci, Trebinjsko uma, Dugi otok, Bra,
Kornatsko otoje. Kornati, Istarski arhipelag, Zadarsko-ibenski arhipe
lag, Peleac, Balkanski poluotok, Arabiski poluotok, Niika visoravan,
Sinaj, Golanska visoravan, Panonska nizia, Bi/ino pole, Gerzovo pole,
Glasinako pole. Livanjska pole, lstonomakedonska udo/ina, Sprean
ska dolina, Libiska pustinja, Nubiska pustinja, Sahara, Peruica, Delib
latska peara, Uvala Scott, Postojnska jama,

avkarica, Skopska crna

gora, Triglav, Ajvatovica, Kozlogradske stiene,

abenske stiene, Arefat,

Bedr, Uhud, Cri vrh, Debelo brdo, Hum, Zelengora, Zviezda,

emerska
planina, Ivan-planina, Slovenske Alpe, Tetovska kotlina, Plevalska kotli
na, Sievaka klisura, Biambarska peina, Bratelevika peina,

ehova
peina, Sevr Vetrenica, Veliko pole, Otave, Luka, Je/ik, Vezuv Golka
struja, Veliki gejzir Kevser, Zemzem, Studenac, Vrelo Bune, Bana Vruica
(Vruica). Crni guber, Vegradska banja, Ilida Slatina, Varadinske
toplice, Kravice, Martinbrodski vodopad, Skradinski buk. Tihi okean. At
lantski okean, Jadransko more, Juno kinesko more. Mrtvo more, Borako
jezero. Zvorniko jezero, Dojransko jezero, Praa, Drinjaa,

ehotina,
Gluha bukovica, Studeni J adar, Bieli Nil, Dubrovaka rijeka (Omb/a), Bo
kokotorski zaliv, Perziski zaliv Neretvanski kanal, Gibraltar, Magellanov
prolaz, Cri potok, Hutovo blato itd.
480. Ako se zemljopisna imena kao Jadransko more (pridjev + ime
nica) jave u obmutome sl ijedu lanova (i menica + pridjev), zadravaj u
svojstvo posebnih imena; tada s e i odredba pie vel iki m poetni m slovom:
izmeu mora Jadranskog i Jonskog, na poluotoku Balkanskom, po krajini
Cazinskoj, niz pole Livanjska, na visoravni Go/anskoj, preko planine

e
merske.
481 . Mal i m poetni m slovom piu se i mena vjetrova: bura, jugo,
koa va, orkan.
482. Strane svijeta piu se malim poetnim slovom: istok, zapad,
sjever jug; magrib (zapad), marik (istok).
Kad oznaavaju narode na odreenome podruj u, piu se vel i kim
poetnim slovom: Istok (i stone zemlje i narodi), Zapad, Sjever, Jug; Mag
rib (zapadne arapske zemlje i narodi ), Marik ( istone i sl amske zemlje i
narodi). Tako se vel i ki m poetnim slovom piu oba lana u primjerima
kao: Bliski Istok (zemlje i narodi Bl i skoga istoka), Daleki Istok, Istona
Evropa, Zapadna Evropa; tako i : Sredna Evropa (kao ustaljeni naziv koji
obuhvaa odredenu skupinu zemalja i naroda), Srednja Amerika i sl . , za
razliku od zemljopisnih poj mova: Bliski istok, Daleki istok, zapadna Evro
pa (zapadni dio Evrope).
Prva rije pie se vel i ki m poetni m slovom i u zemljopisnih naziva
Sjeveri pol, Juni pol.
Ukoliko se zemljopisnim nazivom oznaava ire podruje koje nije
tano odredeno, prva rije (pridjev) pie se mal i m slovom: istona Bosna.
a:m+|:'(-1.
na poluotoku
Balkanskom,
niz polje Livanjska
istok :|:m::,-|:
Istok t-m,-.m:.a1'
1 1 5
-.\'ms'aam,.'sm
Mlijeni put,
Veliki medvjed
Mjesec (m-m-:-:\a
|.,-'s mjesec (:|s
m-:-:\at(-s
1a,s\a,.:sm,-
Mjeseeva mijena .
mjeseeva mijena
ms.ms'aamzemlja,
mjesec, sunce \sa
a,-m-m.:-
-'.\.msaam,'sm
.m-ms,stm.\sBajram,
Hadijski bajram, Prvi
maj l Praznik rada
1 1 6
juna Australija Uuni dio Australije), zapadna Hercegovina, srednja Dal
macia, srednja Evropa (kada je openito rije o srednjem dijelu tog konti
nenta), gorji Dunav.
483. Vel iki m poetnim slovom pie se prvi (i l i jedini) lan vlastitih
imena nebeskih tijela i sazvijea: Danica, Halejeva kometa, Mala kola,
Mesec, Mlieni put, Satur, Sirius, Sunce, Veernjau, Veliki medvjed,
Zemla; povrina Mjeseca, veliina Sunca, kretanje Zemle.
484. Vel iki m poetnim slovom piu se i pridjevi izvedeni od imeni
ca Mesec, Sunce, Zemla (u znaenju nebeskih tijela): Mjeseeva povri
na, Sunev sistem, Zemlina kora, Zemlin satelit.
485. Kad imenice mjesec i sunce znae vrstu nebeskih tijela, piu se
mal i m poetnim slovom: pored Zemlinog mjeseca postoje i Marsovi i Ju
piterovi mjeseci; sistemi s dva sunca.
486. Dvojako, tj . i l i vel i ki m i l i mali m poetnim slovom (prema
izboru pisca), mogu se pisati imenice Mesec i Sunce kada je rije o pojava
ma neposrednoga doivljavanja, o izgledu, vidlji vosti, svjetlosti, toploti tih
tijel a: Mjeseev /mjeseev lik, Mjeseeva /mjeseeva miena, pomraenje
Sunca /sunca i Meseca /mjeseca, izlazak Sunca /sunca i Mjeseca /mjese
ca, Sunev /sunev zrak, Sunev /sunev odsjaj, Sunev /sunev hod, za
lazak Sunca /sunca i Mjeseca /mjeseca.
Tako i oblici i mijene Mjeseca: mladi Mesec /mjesec (mlaak),
pun Mjesec /mjesec (utap), al i : polumjesec.
487. U svim ostal i m sl uajevima, kad ne znae odredena nebeska
tijela, i kad uope ne znae nebeska tijela, ve se javljaju kao ope imenice,
mal i m poetni m slovom piemo: zemla (prostor ivota; svijet; kopno;
povrina tla; zemlj ite; parcela; imovina; dravna jedinica), mjesec (mjese
i na; dio godine), sunce (i zvor svjetlosti i topline; svjetlost; draga osoba).
To su oni sl uajevi kada se imenica zemla ne moe dopuniti rijeju
planeta i l i zamijeniti vezom rijei naa planeta; kada se imenica mjesec ne
moe dopuniti rijeju satelit i l i zamijeniti vezom rijei Zemlin satelit;
kada se imenica sunce ne moe dopuniti rijeju zviezda i l i zamijeniti izra
zom naa (Zemli najblia) zviezda.
488. Vel iki m poetnim slovom pi u se imena zodijakih znakova:
Blizanci, Djevica, Lav Ovan.
489. Vel i ki m poetnim slovom piu se jednolana vlastita imena
vjerskih i dravnih praznika i spomen-dana, a u sloenih i mena tako se pie
samo prvi lan, ukoliko se ostali sami po sebi ne piu vel ikim poetnim
slovom: Bajram, Hadiski bajram (Kurban-bajram), Lejletul-kadr /Le)-
lei-kadr, Nova godina, Jurjevo /Jurjevdan /urevdan, Bozuk /Boi,
Ivanjdan, Sveti Petar i Pavao; Osmi mart /Dan ena, Prvi maj /Praznik
rada. Dan Republike (mi sl i se: Republ i ke Bosne i Hercegovine).
Tako sc piu i imena dobrotvorih i sl. pothvata: Nedjela djeteta,
Nedjela borbe protiv tuberkuloze.
490. Vel iki m poetni m slovom piu se imena trgova, aleja, bulevara
i sl . : Trg Republike (mi sl i se: Republ ike Bosne i Hercegovine), T heroja,
Trg bana Jelaia, Aleja Bosne srebrene, Omladinska etalite, Bulevar
Mee Selimovia (al i : vozili su se bu/evarom "Mea Selimovi" i vieni su
u aleji "Bosna srebrena "; v. t. 494).
491 . Vel iki m poetni m slovom pie se i rije ulica kao prvi lan u
nazivu ulica, npr. : Ulica platana, Ulica ehida, Ulica Isa-bega Isakovia,
Ulica branilaca Sarajeva, Ulica pnjedorska, Ul. priedorska, Ulica Fer
hadia. Tako i : Mahala Begluk, Sokak Denetia i sl . .
492. Rije ulica pie se mal i m poetnim slovom ukoliko nije prvi
lan imena: Bosanska ulica, u Bosanskoj ulici, u Hasana Kikia i Daniela
Ozme ulici, Priedorska ulica. Tako i : Duga mahala, Donja mahala.
Gradska mahala. Begluk mahala, Mala ikma, Denetia sokk i dr.
493. Vel i ki m poetni m sl ovom pie se prvi ( i l i jedini) lan vl astitih
imena raznih saobraaj n i h sredstava (brodova, vozova), puteva, pruga, hi s
torijskih i privredni h graevina: Orao (brod), Bosna-ekpres (voz), Stari
most (u Mostaru), Most Suade Dilberovi, Arslanagia most, Kozia upri
ja, Latinska upria, Autoput Sarajevo - Zenica, Pruga

amac - Sarajevo,
Berlinski zid, Kineski zid, Babilonska kula, Brusa-bezistan, Tunel "

eli
govii ", Alada (damija u Foi), Careva damia, Harem el-Ibrahim el-Ha
li/, Terzibain mesdid, Crkva sv. Josipa, Toranj sv. Luke (u Jajcu), Samos
tan "Gua Gora ", Turbe sedmerice, Turbe erze/ez-Alie (na Gerzovu),
Kaimi-babino turbe ( iznad Zvorika),

ejh-Huseinovo turbe (na Oglavku),

Turbe Sari Sa/tuka i Aik Baa (u Tekiji na Vrel u Bune), Gazi Husrev
-begovo turbe,

ehit/uci (groblje), Ba/uk bega Berkovia (grob), Steak

gosta Milutina, Djevojaka esma. Feredua (esma), Hadi Sinanova te
kia, Tekia na Og/avku. Tekia na Vrelu Bune (u Bl agaju).
494. Kad ovakvi poj movi i maju ire i ue ime, a ne eli se naroito
naglasiti puno ime, i re i me (ukoliko se ne isputa), ako se shvaa opisno,
pie se malim poetnim slovom. Ue je i me (obino u nominativu) medu
navodnicima - kada se navodi zvanino i me, i l i bez navodnika - u nezva
ninoj upotrebi : u aleji "Bosna srebrena ", na bulevaru "Mea Selimovi",
na izlazu iz tunela

eligovii, u samostanu "Gua Gora ", u crkvi "Sveti

Anto ", na autoputu Sarajevo - Zenica, prugom

amac - Sarajevo, ispred

turbeta Sedmerice brae.
-'\'m:aam'm-ms
||as,s-js,:1-ss
Trg heroja
1:-:-ma1'm-mas|
:-tatms\-ulica
m-ms1':s- ,|sm
-'\'m:aamUlica
prijedorska, s
Prijedorska ulica
-\m:aam,'sm
m-ms,1l-s,s-ms
: Pruga

amac
Sarajevo, Hadi
Sinanova tekija
ms'm:'aam'|-'m-
:ms-maa,:mau aleji
"Bosna srebrena
1 1 7
-'\msaamm-m:
a:mt::,:,s\1,a:s'
Crveni polumjesec,
Berlinski kongres
-'\msaam':s||a
m-\:a1'asa-ma
m:t:Nastavniko
vijee Osnovne kole
"Mehmedalija Mak
Dizdar" u Sarajevu;
Vijee sigurnosti
Organizacije
ujedinjenih naroda
1 1 8
495. Mal i m poetnim slovom piu se takvi nazivi ako nisu vlastita
imena: most na Kupi (openito - bi l o koji most na Kupi), savski most (bilo
koj i most na Savi ).
496. Vel i ki m poetnim sl ovom pi e se prvi l an (odnosno jedi ni
u jednolanih imena) vl astitih imena organizacija, ustanova, preduzea,
uslunih sl ubi, radionica, hotela, stalnih tijela, pogona, odjeljenja, odsje
ka, odbora, komisija, drutava, umjetnikih grupa, savjeta, saveza drava,
ugovora, sporazuma, j avni h skupova (kongresa, sajmova, izlobi, dogo
vora, sjednica, simpozija, konferencija), a od ostal i h l anova ti h imena sa
mo oni koji su sami po sebi vlastito i me (vlastito je ime i svaki posebni
dio sl oenog vielanog naziva, tj . naziva sastavljenog od dvaju i l i vie
jednolanih i l i vi el ani h naziva); tako se piu i prevedeni vielani strani
nazivi (ustanova, preduzea i dr. ): Crveni polumjesec, Patriotska liga, Pe
ti korpus Armie Republike Bosne i Hercegovine, Sanitetska sluba Sto etr
deset pete lahke brigade Prvog korpusa Armie Republike Bosne i Her
cegovine,

aplinski odbor islamske zajednice u RBiH, Dru.tvo pisaca Bos

ne i Hercegovine, Udruenje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine,
Matica iselenik Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Bosne i Hercegovine,
Arhiv Bosne i Hercegovine, Zemalski muzej u Sarajevu, Gazi Husrev-bego
va biblioteka, Kongresna biblioteka (u Washingtonu), Francuska komedia
(pozorite u Parizu), Univeritet u Tuzli, Prva gimnazia (u Sarajevu),
Karaoz-begova medresa (u Mostaru), Velika medresa u Skoplu, Klinika za
plune bolesti Klinikog centra Univeriteta u Sarajevu, Graevinsko predu
zee "Vranica ", "Eneroinvest ", Odjelenje za stambene poslove Skuptine
grada Mostara, Izvrni odbor Skuptine opine Livno, Mesna zajednica
"Koevo / (odnosi se i na ustanovu i na podruje), Opinski sud u Kaknju,
Bosanski kulturi centar, Osnovna kola "Sajvet-beg Baagi", Nastavni
ko vi'ee Osnovne kole "Mehmedalia Mak Dizdar" u Sarajevu, Fotograf
ska sekcia Gimnazie "Mea Selimovi" u Tuzli, Radio-televizia Bosne i
Hercegovine, Fabrika duhana u Sarajevu, Tvorica keka i vafla "Lasta " u

aplini, Republiki prsvjetno-pedagoki zavod, Kasarna "Ramiz Sa/in "

u Sarajevu, Izvrni odbor Privredne komore, Nastavniko viee Medicinske
.kole u Tuzli, Zemalsko antifaistiko viee narodnog osloboena Bosne i
Hercegovine (hist.), Sarajevski lingvistiki kruok, Dekanat Metalurkog
fakulteta u Zenici, Nastavno-nauno viee Ekonomskog fakulteta u Brkom,
Nogometni klub "
i
elezniar ", Bielo dugme, Crvena jabuka, Prva
knjievna komuna (i zdavaka kua i z Mostara), Viee sigurnosti
Organizacie ujedinjenih naroda, Nemako-francusko drutvo, Hotel "Ko
njuh ", Dubrovake letne igre, Festival malih i eksperimentalnih scena u Sa
rajevu, Berlinski kongres, Versajski ugovor, Londonski pakt, Karlovaki mir,
Hrvatsko-ugarska nagodba, Minhenski sporazum, Hudejbijski ugovor
Prisega na Akabi, Varavski ugovor, Atlantski pa/ 1, Sile osovine l sile
Osovine /Osovina (Rim - Berlin - Tokio), Nauni skup o Mehmed-begu Ka
petanoviu Ljubuaku, Slovo Gorina u Stocu.
497. U pojmova koj i imaju ire i ue ime (ukoliko se puno ime ne
eli naroito naglasiti) i re i me - ako se shvati opisno - pi e se malim po
etni m slovom: u kasarni "Ramiz Sa/in ", u hotelu "Konjuh ", u tvornici
keksa i va
.
fl a "Lasta " u
C
ap/i ni, iz graevinskog preduzeda "Vranica ",
svratio je u (izdavako) preduzee "Svjetlost ", igra u nogometnom klubu
"

elezniar " i sl .

ire ime pi e se vel i ki m poetni m slovom ukoliko sc el i naglasiti

zvanini naziv (tada se ue i mc obavezno stavlj a u navodnike i stoj i u no
minativu):
( l ) Predao je rukopis Izdavakom preduzeu "Svjetlost ". (2)
Dopis je upuen Nogometnom klubu "

elezniar ".
498. Umjesto zvaninoga vielanog naziva moe se upotrijebiti i
manji broj lanova i l i samo jedan, uglavnom sadrajno najznaaj niji , i tada
se piu vel ikim poetnim slovom: Pedagoko akademia Univerziteta u Sa
rajevu - Pedagoka akademija u Sarajevu - Pedagoka akademija - Aka
demija; Republika Bosna i Hercegovina - Bosna i Hercegovina - Bosna -
Republika.
499. Takoder su umjesto zvani ni h imena esti ustaljeni (uglavnom
dvolani) istoznani nazivi koj i poinju pridjevom od imena mjesta u ko
me se nalazi ustanova (jedina te vrste); pridjev se tada pi e vel i ki m poet
nim slovom: Tuzlanski univerzitet (mj . : Univerzitet u Tuzli), Sarajevska
opera (Opera Narodnog pozorita u Sarajevu), Vs oka medresa, Branska
galeri
q
. Zvornika gimnazija, Oglavaka tekija. Tako i : Turska ambasada
i sl. (neslubeni nazivi koj i su postali sasvim obi ni ).
500. Vel iki m poetnim sl ovom piu se i prisvojni pridjevi na -in,
-ovl-ev izvedeni od (sadrajno najznaajnije) imenice i z naziva: Akademi
jina izdanja (tj . izdanja Akademie nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovi
ne), "Lasti n " proizvod (proizvod Tvorice keka i va
.
fla "Lasta " u
C
ap/i
ni), "Preporodove " podrunice (podrunice Bo.njake zajednice kulture
"Preporod").
501 . Za razl i ku od sluaj eva u koj i ma sadraj no najznaaj nij i lan
shvaamo kao skraeno, ranije spomenuto puno ime, i piemo ga velikim
poetnim slovom (npr. Akademia, obratio se Akademii. v. t. 498), skrae
no vlastito ime, ukoliko se ono podudara s opom imenicom a moe biti
shvaeno kao pi evo slobodnije uobl i avanje, ispravno je pisati i malim
poetnim slovom: svakodnevno je na fakultetu (npr. na Medicinskom fakul
tetu) ; djeca su bila u dvoritu kole (npr. Osnovne kole "Umihana
C
uvi
dina "); tek to je iziao iz damie (npr. Gazi Husrev-begove damie) i
proetao pored bezistana (Brusa-bezistana); navedene odredbe ugovora
(npr. Versajskog ugovora) ; korisnici su upoznati sa sadrajem pravilnika
(npr. Pravilnika o radu Nardne i univerzitetske biblioteke Bosne i Herce-
m:m:'aam-m-
:+:-maa,:ma
u hotelu "Konjuh"
\:-m--'\'m:'aam
Pedagoka akademija,
Akademija
-\m:'aam'
m-:1:-mm:t1m,-:|a
t:mm+'m-m:
Sarajevska opera,
Turska ambasada
\:-'m-:+:-ma\:a
m-t:m'mama-:-,::t
m:''m:aamzakasnio
je na aerodrom
1 1 9
na naem Filozofskom
fakultetu u Sarajevu
(a1-1::1tm-:\|:-ma
m- - na naem fakulte
tu (a1-1::+t:\:-ma,
m-t:mma'm-
m:a:'aa,a:''(-
-1ma::a,:
Vl kongres ininjera
1:|:,-m'm:t1a::j:
-'\m:aam
Prvi svjetski rat,
Bitka na Uhudu
m:''m:'aam
:oba svjetska rata;
:rusko-japanski rat;
e) trei svjetski rat;
1alirska revolucija
1 20
govine); putnici su prispjeli na stanicu (npr. na Autobusku stanicu u Roga
tici); zakasnio je na aerodrm (npr. na Sarajevski aerodrom).
502. Vel i ki m poetnim sl ovom piu se vielana vl astita imena -
kad se ne skrauju - i onda kada im prethodi odredba (npr.: moj, tvoj i sl.):
naJ Filozofki fakultet u Sarajevu; u prvome godi tu navedenoga Glasnika
Zemalskog muzeja u Sarajevu; u toj Fabrici motora Sarajevo (u tom
Famosu); u dvoritu vae Tvornice ula i pirita u Brkom; na sceni spo
menutoga Narodnog pozorita u Sarajevu (na sceni spomenutoga Narod
nog pozori.ta).
503. Mal i m poetnim slovom piu se skraena vielana vlastita
imena kad uz nj i h stoje rijei koje i h odreduju kao poznate pojmove (npr. :
moj, tvoj, svoj, njegov, njezin, na, va{ njihov; ovaj, taj, onaj, ovakav, ona
kav takav; spomenuti, navedeni i sl . ), jer onda obino gube svojstva vlasti
tih imena: moja kola ima veliku biblioteku; taj odsjek ima najvie stude
nata na naem fakultetu; ovaj skup; spomenuti ugovor; navedeni zbornik.
504. Mal i m poetnim slovom pi u se rijei koji ma se zamjenjuje
neko ime (a ni su sastavni dio tog imena): parlament (mj. Skuptina Repub
like Bosne i Hercegovine i l i Republika skup.Wna), a tako i vlada, parla
ment - kada se odnosi na neke druge zemlje (umjesto vlastitoga imena:
Doni dom, Bundestag).
505. Kad ime poinje redni m brojem, prva rije iza rednoga broja
pie se mal i m poetnim slovom, ako taj lan sam po sebi nije vlastito ime:
Vl kongres ininjera Bosne i Hercegovine, 2. zasjedanje ZAVNOBiH-a.
506. Mal i m poetnim slovom pi u se opi nazivi administrativnih
jedinica: mjesna zajednica, radniki savjet, okruni sud.
507. Vel i ki m poetnim slovom pi u se ustaljeni nazivi dogaaja
(ratova, ustanaka, revolucija, bitaka, pothvata i sl . ): Oprosni had, Prvi
svjetski rat, Stogodinji rat, Afganistanski rat, Austrijski rat, Korejski rat,
Bitka naroda, Hus inska buna, Buna protiv dahia /Buna na dahije, Cazin
ska buna. Selaka buna, Oktobarska revolucija /Oktobar Francuska re
volucia, Kosovski boj, Sarajevski atentat, Zapadni front, Sriemski front,
lgmanski mar, Pofalika bitka, Bitka za ranjenike (Bi tka na Neretvi).
Vel iki m poetnim slovom pi u se i sl i ni ustaljeni nazivi kada
poinju opom imenicom iako i m j e kljuni lan obi ljeen vel ikim poet
ni m slovom: Bitka na Bedru, Bitka na Uhudu, Bitka na Neretvi, Bitka na
t
ui /Bitka za
t
u, Bitka za Vozuu, Bitka kod Borodina, Bitka na Koso
vu /Boj na Kosovu.
508. Mal i m poetnim slovom pi u se sli ni nazivi kad nemaju svoj
stvo opeprihvaenih, ustaljenih i mena: kad su u mnoini - kriarski
ratovi, oba svjetska rata; kad su ratovi nazvani po objema stranama: tur
sko-austriski rat, ameriko-vijetnamski rat, rusko-apanski rat; kad se go-
vori o pretpostavljenome ratu: trei svjetski rat; kad su revolucije nazvane
po imenu zemlje i sl. (i zvan primjera navedeni h u t. 507): kineska (kultur
na) revolucija, engleska revolucia, alirska revolucia; tako i: islamska re
volucija (u Iranu).
509. Opi su pojmovi i mali m poetni m slovom piu se ustaljena
imena pojedinih hi storijskih pokreta i zbivanja: seoba naroda, narodnooslo
bodilaki pokret, ilirski pokret / ilirizam, reformacia, protivreformacia /
protureformacia, humanizam, renesansa.
Mal i m poetnim slovom piemo i opisne nazive kao to j e, npr.,
hrvatski narodni preporod.
Tako se piu i nazivi razdoblja u historiji Zemlje i razvitku ovje
anstva, potom nazivi razni h pokreta, umjetnikih pravaca, uenja i sl. ,
koji imaju svojstvo opih poj mova: ledeno doba, bakarno doba, neo/it,
patriarhat, nova era, srednji viek, esnaesto stolee, racionalizam, rea
lizam, impresionizam, moderna, modernizam, ekpresionizam, kubizam,
materializam, sufizam, marksizam, budizam.
51 0. Vel i ki m poetnim slovom pi u se imena posebnih kola u nau
ci i umjetnosti: Pitagorina kola, Praka lingvistika kola, Mletaka kola.
51 1 . Velikim poetnim slovom pie se prva rije u naslovima knji
ga, poglavlja, odlomaka, asopisa, novina, studija, rasprava, lanaka, pro
pisa, i sprava, zakona, pjesama, fl mova, l i kovnih i drugih umjetni ki h dje
la: Legenda o Ali-pai (roman); Apokrifnost poetskog govora: Poezia Ma
k Dizdara (knjiga); Oblik i smisao (poglavlje);

to nas to eka iza modre

rieke (potpoglavlje); Sahifa (knj iga); Biser, Islamska misao (asopi si );
Veernje novine, Prva linia (naslovi novina); Jekavske oaze u zapadnoj
Hercegovini (studija); Pravilnik o radu Gradske biblioteke; Medinski us
tav, Zakon o radnim odnosima; Testament gosta Radina, Kunovski zapis, Iz
vod iz matine knjige roenih; Smrt u Vnediku (pjesma i poglavlje roma
na); Majka Smaju pod ulom rodila (uspavanka), Sretanja (svita za vi ol i nu
i klavir); Muhadiri (fil m); Glava ene, Odlazak (sl i ke).
Vel ikim poetnim slovom pie se prvi lan naslova i kada je rije o
vie primjeraka nekoga djela:
( l ) Darovao je tri Leksikona i sl ama i etiri Nekrologa jednoj ari
j i . (2) Biblioteka ima dva Hvalova zborika.
51 2. Nazivi zakonskih nacrta i prijedloga mogu se pi sati dvojako.
Velikim poetnim slovom pie se prva rije takvih naziva kada se radi o
stvarome spisu koj i se tako zove: Nacrt Zakona o porezu na promet.
Mal i m poetnim slovom piu se takvi nazivi upotrijebljeni u opem
znaenju:
( l ) Zakluen je sporazum o naunoj i tehni9koj saradnji. (2) To
je predvieno u nacrtu zakona o osnovnim i srednjim kolama.
msm:'aamma''+':-
ta'(:\'+,a\-ts,1m,-t-
m'\+,ss:s,st1a:,s
humanizam, kubizam,
sufizam, neolil
-'\'m:'aam,s',-
1ms:'ams\m('s,
s:a,':s,a\1m-msts,
1m,-tm'\'+(-s
Legenda o Ali-pai,
Veternje novine,
Kunovski zapis,
Glava fene
-'\'m:'aam:tsm'
:,:Nacrt Zakona o
porezu na promet; msm
:'aammst'1a,-m
tms-m(1nacrt zakona o
osnovnim i srednjim
kolama
1 2 1
':+1+'m:t'''m:m
:'aama:ma:|-:-
fond za stipendiranje
nadarenih utenika
:t:m'm:t,-m-:-m'
'tama.United Press
(lam-|:\a,::m,-
Junajted pres)
m:'m:'aamm:t''
m:1mma:'::||.psiho
lingvistika
-''\'m:aamm:t
m::t:m+,-1m-|:1
':,::m:Biohemija,
Semantika
-''\a:aa,'':t'::m(+
t:m'ma:m:t:Gillete
l "Gillete; m:'m:aam
\:a|:t:,-1m-|:
',':a-mailet
1 22
513. Openito se tzv. "budui nazivi
"
piu malim poetnim sl ovom
(sve dok ne postanu stvarost):
( l ) Na toj sjednici bit e usvojen priedlog o izmjenama i dopuna
ma Zakona o ratnim vojnim invalidima. - (2) Osnovat e se fond za
stipendiranje nadarenih uenika i studenata. (3) Otvorit e se
filozofki fakultet u Mostaru. - ( 4) Doi e na osnivaku skuptinu
drutva za primienjenu lingvistiku.
5 1 4. Vielani strani nazivi ustanova, preduzea, novina i dr. pri
izvorome prenoenju piu se (s obzirom na veliko i malo slovo) kao i u
izvoriku (s tim to se odredeni lan moe i zostaviti): Berliner Zeitung,
Der Spiegel /Spiegel, United Press, East River EI-Ehram, Foreign Office,
Ponte Rosso, State Department.
Nazivi iz jezika koj i imaj u sl ikovno pismo piu se kao i nai nazivi:
l
enmin ibao (kineske novine).
51 5. Malim poetnim slovom piu se opi nazivi djela: biologia i
dvie historie (udbeni ci , vrste knjiga).
(Medutim, kada je rje o naslovima knj iga, upotrebljava se veliko
poetno slovo: Biologia za 2. razred gimnazije, Opa lingvistika; v. t. 5 1 1 . )
51 6. Nazivi nauni h oblasti piu se mal i m poetnim slovom: fzi
ka hemia, psiholingvistika.
Vel ikim poetnim slovom piu se nazivi nastavnih predmeta u kola
ma i na fakultetima (u dnevnicima rada, upisnicama, svjedodbama i uvje
renji ma i dr. ): Bosanski jezik, Fizika, Poviest, Biohemia, Zoologija, Mine
ralogia, Etika, Semantika.
51 7. Vel i ki m poetnim slovom piu se utvrdena i l i zatiena imena
(marke) raznih domaih i l i stranih proizvoda (kao struni i zvanini nazi
vi): Sarabon / "Sarabon " (i me bombona), Marlboro / "Marlboro " (ime
cigareta), Gillete / "Gillete " (i me proizvoaa), Silver / "Silver " (ime ile
ta), Singer / "Singer " (ime maine), Plivadon / "Plivadon " (ime l ijeka),
Ava / "Ava " (ime deterdenta),
l
i/avka / "
l
i/avka " (zatieno ime vina),
Philips / "Philips " (i me el ektronskih aparata).
Tako se i tipovi automobi la, aviona i dr., shvaeni kao ostvarenja,
proizvodi s utvrdenim i menom, piu velikim poetnim slovom: Renault 4,
Fiat J J OO /FIAT J JOO, Boing 707.
518. Shvaeni u znaenj u opih pojmova, kao vrste predmeta, i ka
da su glasovno i tvorbeno prilagoeni obrascu naziva razl iitih izraevina,
tj . opim imenicama, ovakvi nazivi piu se mal i m poetni m slovom: mal
boro (cigarete), drina (cigarete), nivea (krema), kalodont (zubna pasta),
streptomicin (l ijek), singerica (ivaa maina), vegeta, ilet, ilavka (vino
nazvano prema vrsti groa), rendgen (aparat), mauzer (oruje), folksva
gen, ford, .koda, .fjat, junkers.
51 9. Mal i m poetnim slovom piu se i ostala osobna imena u
slubi opih imenica (mjere jedinice i dr. ): amper (mjera; Ampere, ime),
kulon (mjera; Coulomb, ime), veber (mjera; Weber, ime), volt (mjera; Vol
ta, ime); tako i : makadam (cesta podloena tucanim kamenom; Mac Adam,
ime), odiseja (l utanja puna doivlj aja; Odiseja, ime epa), kvisling (izdajica
domovine; Quisling, ime).
520. Zvanina imena odlikovanja piu se vel ikim poetnim slovom:
Zlatni lilan, Zlatno pero, Orden rada sa zlatnim viencem,

estoaprilska
nagrada.
521. Obino se vel i ki m poetnim slovom piu nazivi sportskih
priredbi, liga, turira i sl . : Mundial, Petnaesto svjetsko nogometno prven
stvo, Me ampiona,

etvrta kvalikaciona grupa Evropskog nogometnog

prvenstva, Nogometno prvenstvo BiH, Zimska olimpiada u Sarajevu, Bal
kanski atletski kas, Olimpiske igre u Munchenu, Svjetsko prvenstvo u ko
arci, Unska regata i sl .
Ovakvi nazivi mogu bi ti upotrijebljeni i u opem znaenju; tada se
piu malim poetnim slovom:
( l ) Utakmice svjetskog nogometnog prvenstva odravaju se u neko
liko italianskih gradova. (2) Zavreno je prvenstvo Balkana u
atletici.
522. Prvi (i l i jedini) lan naziva ahovskih partija, otvaranja, vari
janti, odbrana i sl. pie se velikim poetnim slovom: Sicilianka, Zatvorena
sicilijanka,

panska partia, Kralev gambit, Alehinova odbrana.

523. Prva rije, potom simbol , skraenica u tekstovima koji na kra
ju nemaju taku (naslovi, potpisi pod sl ikom i sl. ), takoder se pie vel ikim
poetnim slovom:
U Goradu, 22. oujka 1 995. godine
Na fotografii: Vienica
Glavni i odgovorni urednik
Prof dr Midhat Begi
b) Prva rije u reenici
524. Vel iki m poetnim slovom pie se prva rije u reenici kao
zavrenoj obavijesnoj cjel i ni . Poslije znaka reeninoga kraja (take, upit
nika ili uzvinika) vel ikim poetnim slovom pie se prva rije svake nove
reenine cjeline u tekstu koj i se nastavlja:
Doekao sam ga, razgledajui Hasanov poklon, Abdui-Faradovu
knjigu u safi janskom povezu, sa etiri zlatne ptice na koricama.
amper (m,-:- Ampere
(Amper, m-
-\m:'aamt:mm:
m-m:m::1:
a1\a:m,:Zlatni ljiljan
m-:1:-mam:'m
:'aamdobili su zlatne
ljiljane)
-\m:aamma
:,a|:\+|:\m-m,:
Unska regata
(m-:'1:-mam:m
:aamna prvenstvu
Balkana u atletici)
-'\m:'aam,-
\a,am,am(1m::a,
,a|,:,a1:'\am
|-\:|am:
Na fotografiji: Vijenica
-'\m:'aam,-:-
,:,-1--m:,:
(-1,:ma:aa:
1 23
m:'m:'aamm::l::\
1,|:ma:aa|:
,|:|'(-t:m::'a:1
,:m'm:
:-'\'m:aam(:\a(-
't:m::'a:1t'm'\,
b) m:''m:'aam(:\a(-
't:m::'a:t:|-t
1 24
- Jesi li vidio ovo? Poklon od Hasana.
- Kako je liepo!
Pipao je prstima safi jan, i rairena krila zlatnih ptica, gledao
udesne inicijale i raskona slova, odjednom preobraen.
(M. Selimovi, Dervi i smrt)
525. Vel ikim poetnim slovom pie se prva rije upravnoga govora
koj i se posl ije dvotake stavlja unutar navodnika:
Mati je sumorno posluna i priguena kao i mi, suzila: "Svoj je
otac, kad malo i udari . . . polubi ga u ruku, pa klanjaj, sinko ", a na
svaki udarac i jauk lice joj se tralo i glavu je okretala.
(Z. Dizdarevi, Majka)
Ako se upravni govor prekida dodacima koj i mu ne pripadaju, prva
rije nastavka upravnoga govora poinje mal i m slovom (ukoliko se sama
po sebi ne pie vel i ki m poetni m slovom):
"Ne moe.5 vidjeti sviet virei kroz svoj prozor niti moe vidjeti se
be do dna ako se osvjetlava lampom ", vikao je Ha/ladi kao da se
luti na Sujana, "ni bunar lampom ne moe osvietliti, a ovjek je
mnogo dubli jer je ovjek Boii bunar "
( D. Karahasan, Istoni diwan)
526. Ako se reenica nastavlja iza upitnika i l i uzvinika, prva nje
poslije tog znaka pie se mal i m poetni m slovom:
( l ) Ide Bajram od kue do kue, odkrine vrata, proviri, od! krine
druga vrata i zire na sofru: ta ima? ima li ovnetine? ima li pee
nog mesa? ima li pita? revanie? ima li lonac sa erbetom? ( H. Ki
ki, Pria o ulaginom Bajramu) - (2) l usmo: tu - uu - uu! tu
u - u! tu - u - u! dva puta. (Z. Dizdarevi, Majka)
527. U dopisivanju uobiajeno je da se iza naslova stavi uzvinik ili
zarez. Ako je iza naslova uzvinik, nastavak poi nje vel i ki m slovom:
Potovani priatelu! Juer sam saznao da si . . .
Ako j e iza naslova zarez, nastavak poinj e mal i m slovom, bez obzi
ra na to da l i se pisanje nastavlja u produetku naslova i l i u novome retku:
Potovani priatelu, juer saznah tvoju novu adresu.
Dragi sine,
sretni smo zbog tvoga uspjeha.
e) Rijei iz potovanja
528. U obraanju jednoj osobi moemo se opredijeliti za veliko i l i
malo poetno slovo u oblicima l i ni h i prisvoj ni h zamjenica za 2. l i ce jed
nine i 2. l ice mnoine: ti, n. tvoj, Tvoj; vi, V, va, Va.
529. U obraanju ustanovi i veem broj u l ica zamjenice vi, va piu
se malim poetnim slovom.
530. Line i pri svoj ne zamjenice za 3. lice jednine i mnoine ne slu
e za izravno obraanje i piu se malim poetnim slovom: on, ona, oni, nje
gov njezin, njihov.
Izuzetak predstavljaju obrasci za posredno obraanje visokim li
nostima (Njegova visost, Njezino velianstvo i sl . ).
531 . U neposrednom obraanju visokim linostima velikim poet
nim slovom pie se prvi lan uobiajenih obrazaca: Vae velianstvo, Vaa
visosti, Vaa preuzvienosti, Vaa ekselencio.
532. Nazivi dravnih poglavara i vjerskih vel i kodostoj nika najvieg
reda, upotrijebljeni samostalno (namjesto imena), piu se velikim poet
nim slovom: Predsednik, Kral,

ah, Reisul-ulema, Papa.

533. Ukoliko se pojave uz ime, ovakvi se nazivi redovito piu ma
lim poetnim slovom: predsjednik Biedi, reisul-ulema

auevi.
Vt||\|T

;tl1|T

|\T;|t

\|UM lG,p|\1 [t

l|

;l\11[1

\1 [t11|111

\|1
g

1
_
p|
g__
t

m|
g

` " .
\|t|11l1lTt11\t||\lT|\

' . `.
te <
\t||\|T |\T ;| )V |1w
.
, T

|!t1l1 r|t|11|1 |T11\t|l\|N

, I! wl t|1 \

] p!t1]
|Tt1,t|Tt

1l1| |11l1\|||1 |NtM Tt

11r1ltlT.

V||T tptl1|T|rTpl __ ,

J . [1T;|\|

- l|||t1|1||11-11 l1|l1|11\11| \[|t 1Tl p1tl pl\t||\lT '

;wlT |\T}. |Tt 6q /|0, &GXl 1|.}, j11|tdN)|l

rtu0[t1|tt \[t
i: ;[116]1(Oh #.

. },|Tt11!11\1,T||0|\| l 111|\l Q: |Tt1|t

)slaili, Vjrovjesnik ||\11t

1[lT[1|[t|Nt

r[t|0r|t1|K11NN,|ttt_
d|1|t, Gospa, Spsitel | |,| ]|Tt1, l11 0t00|, JN00t0,

0j|,|1l1]Tt\1Prvi put, 10j| 10,|I|1\l1uW|\I|1[1 |||[1u,lTt1 1\1l

\111t|[t1|1T[t,|Tt1117\[1,lpG\1|1 | |

cIt |1 00 [b\t| _
y. \| 11?|\|1|1l|TMp|1TC|1|, |l\m, |N1 M1| |.,lM1
l11\1|\1K1t1t11l1,

]t]|1l\lTt11,.Nt1 l1l|, W[t\,I0

p|1l
T|,1[t | 1( |Tt11tt\|1t[t|| Nr|[t, |11 p|ul\,

lT

,1|\|1 |

;|l\T11|1 ]G1t\|11,|Tt11 G1[1lt, [ || M||MG[1|1

|tl1\1,

lt1 |]11|?1t|[1,1|!lr, !M 0r, 1It|,[r1|1I|[|,|\1|\p\l

1|
, [l1\l

\Gt1l 1t|t1l1V|\l N[tlM|N lTtM,1rl Nl\\W| |]||
1]1[111|\l \1[l]1,

;|,T[ml1h1 1|tl, K1,1N|1l 1IM|pT1T,

'
'




'

'

:.,-,

,,. <, .
?111|1 |T1 |u|1p,

]1 1||r
l\

P |W
|

'

.
.
,

. .
1j?j|?1|1t
Il,Ir|,rl,\|||
Il,Ir|,Vl,V
|1jtl1\|
|\??T|j ||.rl,r
11|t\|\|T
||1I|T.N|tjr
rltt|,Vtrt|lt1tW
1?|\|;]|\|Tjtl
|T?11P|t1t|t11|\,
Bt|tl|tT|||
prt1t|t11|\B||t1|,
|t|tlltTtrl
1 25
;|T1|tT1|'T
!|rT,1r|1!h1|T11
r||\|T!|rT
j11j.
dervi [;1|T1|t1},
ford [1lT||},
istok [!l|111!r|jl1},
kreka [11?|r]|j11},
11|]j
Dervi [|T},
Ford [|T},
Istok [?T|j|11|1|},
Kreka [11!|j}
1 26
||[|\j|T1;|1[1!|r|,j|!|!||\T,l\!ITi !|.,||[|
g
j|T1!|1r|!\|T
||1!I|T1,||[|predsjednik, , kalj, ris |!|. \11!1!11j]|1r1|1 1|1r|r [|
!\]1r||\1!Ij1|\1,j|l!r[1|j||1jr|11

-ovi -ev |-in 11j|1r|[1|1r|1!tI|1|T11|j1'

[|\11!!1!lr11?|r1!j|T?111jT'A/tova peta) ||rl|1j1,
-
2. [!r||11r|- !|T jT1| ||j|}' !11|T?11 []|?|T11l 110|Tt|j |j1|,;
|T1|tpl||[|j1\1!lT[1]|. r|rst|,|T?11|rl|1j1,|T?11|1|11
[1||1i 9|j|r|1|M1'

11|![(H||||u|T11|1 ~T)||T

!|\0T},l]1111!|j1'1
T[!I1,lT11j!l[|11711,|T11\1l111l1

-
Or[1\ !T]j|!1L[r||\|T |||T1||TjC|T !|rT.- j|?| 1l|} |T1|t
Mjesec |Sunce \111[1[j[1r1T11j!|11]11|r|[1r1|1,|?]|1,!r[I|!I|l|1
I'j|1(izlaak Sunc l ilazak sunca) l ||1|j|l!r[1I1Tj1|t?12. ||tj1|111j
j[1|1t(i l |(Va$ l vaS): _ _

.
534. Treba razl ikovati primjere koj i se kao ope imenice piu malim
poetnim slovom, a kao vlastita imena velikim poetnim slovom:
abdesthana (opa im. )
ajkuna (draga)
akademia (opa i m. )
Ali-pain most (most)
Angloamerikanci (Amerikanci
engleskog porijekla)
atlas (zbirka zemljopisnih karata;
vrsta tkanine)
beba (lutka)
hog (opa i m. )
hoii ( . bog)
braco (hip. : brat)
Bua potok (potok)
buhara (zatvor)
Cra gora (planina)
crveni polumjesec (polumjesec
obojen creno)
air (opa im. )
upria (opa im. )
dedo (opa im.)
dervi (opa im.)
dolac (opi pojam)
dra (opi pojam)
fakultet (opa im.)
ftjat (automobil)
ford (automobil)
francuz (vrsta kljua)
Ahdesthana (ime ulice u Sarajevu)
Ajkuna (ime)
Akdemia (skraeno ime odredene
akademije)
Ali-pain Most (naselje)
Anglo-Amerikanci (Englezi | Amerikanci)
Atlas (planinski vijenac Magriba)
Beba (osobni nadimak)
Bog (Allah)
Boii ( . Bog)
Braco (osobni nadimak)
Bua Potok (naselje)
Buhara (zem. ime)
Cra Gora (drava)
Crveni polumjesec (ime organizacije)
Cair (mjesto)
Cupria (mjesto)
Dedo (hip. : Dervi)
Dervi (ime)
Dolac (naselje)
Dra (zem. ime)
Fakultet (skraeno ime odreenoga
fakulteta)
Fiat (preduzee)
Ford (imc)
Francuz (pripadnik francuskoga naroda)
hitna pomo (prva pomo)
ho-ruk (uzvik)
huria (dcnctska ljepotica)
ilida (opa im. )
institut (opa im. )
istok (strana svijeta)
izraz (opa im. )
klu (opa im. )
konjic (opa im. )
kreka (naziv ugljena)
kuba (vrsta cigare)
kulon (mjera)
labud (ptica)
mejdan (opa i m. )
Hitna pomo (ustanova)
Ho-ruk (naziv Kikieva djela)
Hurija (ime)
Ilida (mjesto)
Institut (skraeno ime odreenoga instituta)
Istok (istone zemlje i narodi)
Izraz (asopis)
Klu (grad)
Konjic (grad)
Kreka (naselje)
Kuba (ime zemlje)
Coulomb (ime)
Labud (ime konja i sl.)
Mejdan (mjesto)
mejta (kamen na koji se sputa mejit) Mejta (mjesto)
mercedes (automobi l )
merhamet (opa im. ; samilost)
mimar (opa im.; graditelj)
mjesec (vremensko razdoblje)
mula (titula; uen ovjek)
mumin (vjerik)
napoleon (francuski zlatnik)
nijemac (nijem ovjek)
Mercedes (ime)
Merhamet (naziv dobrotvoroga drutva)
Mimar Sinan (u sastavu imena)
Mesec (i mc nebeskoga tijela)
Mula Mustafa Ba.kkia (u sastavu imena)
Mumin (imc)
Napoleon (ime)
Nijemac (pripadnik njemakoga naroda)
nova godina (godina dana koja slijedi) Nova godina (praznik)
novi grad (opisno, opi poam)
njemica (nijema ena)
odiseja (opa i m. ; lutanje)
odak (opa im. )
oktobar (opa im.)
olovo (opa im.)
opera (opa im. )
orijent (opa im. )
otoanin (itelj otoka)
ovan (opa im. )
pali (: palac; ptica)
pe (opa im. )
pejgamber (Boiji vjerovjesnik)
pepelugu (opa im. )
poslanik (opa im. )
republika (opa im. )
sandak (opa im. )
seka (hip. : sestra)
sjever (strana svijeta)
slavenstvo (svojstvo)
Novi Grad (sarajevska opina)
Njemica (pripadnica njemakoga naroda}
Odiseja (Homerov ep)
Odak (zem. ime)
Oktobar (hist. ; Oktobarska revolucija)
Olovo (grad)
Opera (skra. za Opera u Sarajevu)
Orient ( Istok; istone zemlje i narodi}
Otoanin (etnik: Otok, Otoka, Otoac)
Ovan (zodijaki znak)
Pali (imc iz bajke)
Pe (zem. ime)
Pejgamber (vjerovjesnik Muhammed)
Pepeluga (ime iz bajke)
Poslanik (vjerovjesnik Muhammed)
Republika (skraeni naziv za RBiH)
Sandak (zcm. ime)
Seka (osobni nadimak)
Sjever (sjevere zemlje narodi)
Slavenstvo (svi Slaveni)
,-1ma,-
olovo a,sm-m:s,
seka +,a\a:|\,
tvrava a,sm-m:s,
zehra |1m:s,
s11a(-
Olovo s1,
Seka ms1ms\
Tvrava amsm,
Zehra m-
1 27
1|1|?1]|11111\11111
|;|t111j11jt1[1
1 28
stari grad (opi ' ,am
arko (are1 pa: . m
arplaninac (vr: |t | Ibl
eher (opa i m. ; g . ld)
ejh (starjeina tck ; e)
koda (automobil )
tatarin (potar konjanik)
trgovi.te (opa i m. )
tufegdija (pukar)
tvrava (opa i m. )
univeritet (opa i m. ;
Stari Grad (di o Sarajeva)
arko (ime psa)
arplaninac (etni k:
S
ar-planina)
eher (Sarajevo; ime mjesta)
ejh Jujo (u sastavu imena)
koda (ime)
Tatarin (pripadnik naroda)
Trgovi.te (mjesto)
Tufegdia (prezime)
Tvrava (Sel imoviev roman)
Univeritet (skra. imc odreenoga
univerziteta)
vakuf(musl. zadubina) Donji Vakuf(u sastavu zcm. imena)
veliki medvjed (velika zvijer medvjed) Veliki medvjed (sazvijede)
vitez (opa i m. )
zapad (strana svijeta)
zec (opa i m. )
zehra (trunica)
zemla (opa i m. )
zmaj (opa i m. )
u (opa i m. )
ZADACI I VJE

BE
Vtez (zem. imc)
Zapad (zapadne zemlje i narodi)
Zec (prezime)
Zehra (imc)
Zemla (imc nebeskoga tijela)
Zmaj od Bosne (Husein-kapetan
Gradaevi)
tu (zem. )
32. Stavi veliko poetno slovo gdje je potrebno: boiji poslanik muhammed, canis lupus
(vuk), arhimedov zakon, nobelova nagrada, nobelovac, podrinjac, bosna i hercegovi
na, podrinjski, srednjobosanski kanton, bosanski paaluk, paaluk bosanski, austro
-ugarska monarhija, opina prijedor, prijedorska opina, opina prijedorska, jadran
sko more, more jadransko, borako jezero, halejeva kometa, hadijski bajram, ulica
prijedorska, ulica ferhadija, most suade dilberovi, tekija na vrelu bune, klinika za
plune bolesti klinikog centra univerziteta u sarajevu, opera narodnog pazarita u
sarajevu, odsjek za orijentalistiku filozofskog fakutteta u sarajevu, husinska buna,
rusko-japanski rat, renesansa, barokno doba, ekspresionizam, legenda o ali-pai
(roman envera olakovia).
JO. ZAGRADE
535. Zagrade su dvostruki znak koji m se, kao pravopisnim znakom
u uem smislu, oznaava umetnuto naknadno kao i sporedno objanjenje
koje se odnosi na dio reenice, reenicu i l i vie nj ih:
Mnoga danas neznatna nasela Bosne i Hercegovine (Prusac, Liv
no,

ajnie, Paite/, Nevesine, Stolac, Teanj, Zvorik) bila S od

XVi do XVJJJ sto(ea znaajni centri islamske prosvjete. (K. Dob
raa, Uvod - u: Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, !)
536. Po obliku razl i kuju se oble ( ), uglaste [ ] g kose l l i vitiaste
zagrade.
Ako je potrebno u tekstu koj i se nalazi unutar zagrada neki njegov
dio takoder odijel iti zagradama, upotrebljavaju se razl i i ti nj ihovi obl i ci :
Razlika u znaenju obi(jeena je u ovome sluaju odsustvom (od
nosno prisustvom) crtice - Angloamerikanci (Amerikanci engles
koga por(ekla /pridjev angloameriki/) : Anglo-Amerikanci (En
glezi i Amerikanci lprit(jev anglo-ameriki/).
537. Zagrade se mogu nalaziti u sredi ni i na kraju reenice. Iza nj ih
dolazi reenini znak koj i pripada dijelu reenice u kojem se nalaze,
odnosno reeni ci unutar koje su zagrade:
Dcbi djelovao J to jae i uvjer(jivie na sluaoce, govor mora biti
kratak, a tok misli pregledan, dokazi jasni, a zak(juci logini; mo
ra udovo(jiti naroitim akustikim zahtevima (izbjegavati teke
skupine glasova i r(di); mora hiti argumentiran pristupanim
prin!ferima, jasan i konkretan: zatim, uvjerliv i slikovit - stoga se
slui prikladnim .figurama (tzv. govornike figure). ( M.

ami,
Kako nastaje nauno djelo)
538. I spred prvoga dijela zagrada unutar reenice stoj i pravopisni
znak koji inae pripada dijelu reenice ispred zagrada i sa zagradama nije
. . .
u IZravnoJ vezi :
Enver

olakovi, pisac romana "Legenda o Ali-pa.5i ", (budui je

roen i rastao u Budimpe.5ti) prve stihove objavio je na madarska
me jeziku; pisao je i na njemakome, a od 1 939. iskluivo na bo
sanskome jeziku.
539. Kada je, medutim, tekst unutar zagrada u tijesnoj vezi s dije
lom reenice ispred zagrada, pravopisni znak koj i inae pripada dijelu is
pred zagrada stavlja se iza zagrada:
Enver

olakovid, pisac romana "Legenda o Ali-paJi " (radnja ro

mana vezana je za Sarajevo), raden je 1 913. u Budimpe.5ti, a umro
u Zagrebu 1 976. godine.
540. Unutar zagrada moe bi ti umetnut tekst vel iine reenice;
takav se tekst pravopisno organizira kao da je dio reenice (prva rije po
inje malim slovom - osim ako sc sama po sebi ne pie velikim slovom;
na kraju takve reenice ne pie se taka, ali sc stavlj aju ostali pravopisni
znaci koj i inae pripadaju zagradcnome dijel u):
::-,1 :s|-,\:s-
|:s|-t::1-
:t'|:::t::1:1
t::1:m:
t::1-m:1:|1s-1-
m m:\:,1--m:-
m:\:j1|-\s|:\:j
,:mj-m:ms::m
1m1|:t::1:m:1
s|:j:|1tm\1,|m\
m-|:\:
1 29
+m+|:t::1:t1:,::-
::,|-\:|.m-|m+|+|+
|:\:t::\:-m:-:
':,-111::1,-':
t::1-
m:\:,+::m::t:'m-
--m:-+m+|:t::1:
m:+:|:,:|:,::,:
mtm::
'+\'t:::(\-'t|:::
-1::,-1,-1m::
1 30
( l ) Jedini pjesnikov razlog da u tre< :e izdanje (da je Dizdar poivio,
da li bi i ono bilo definitivno?) ne uk(ui Slovo o Slovu nalazimo |/
intenzivnoj potrebi za saimanjem poetskog teksta, koje se nikako
ne smie shvatiti samo kao formalni korektiv. ( K. Prohi , ApokriF
nost poetskog govora) - ( 2) Spre/lu/ sam se za vide1je sa S/0l\Cm,
samrtnikom, pritisnut i stm mranim mislima, a naS:ao se pred lie
govom kerkom (nikad je nisam vidio a znao sam da je ona!). ( M.
Seli movi, Dervi i smrt)
541 . Zagradama izdvajamo svoj tekst umetnut u tui , uz napomenu
da umetnuti dio ne pripada navodu:
( l ) A kada doe Pm-ak/it (tj. vjerovjesnik Muhammed, nap. h\ a),
koga u vam poslati od Oca, Duh istine, koji od Oca izlazi, on de
posvjedoiti za mene. ( Hval ov zbori k, Evanelje po I vanu, 1 5: 26)
- (2) Hasanaginica je, meutim, ostala na tom tlu (poslije progona
BoJiiaka iz Imotske krajine, nap. naSa) i poela svoj novi ivot. (A.
Peco, Neki problemi "Hasanaginice " sa posebnim osvrtom na nje
nu osnovnu varijantu)
542. Ako sc u zagradama nae skraenica koja inae zavrava ta
kom, taka S0 pi e i i spred drugoga dijel a zagrade:
Sloene skraenice mogu se mijenjati po padeima (npr Nama, Na
me itd. ) i uk( uivati u tvorbeni prces (Namin i sl. ) .
543. Ako se u zagradama izvan reenice nalazi tekst veliine jedne
ili vie reenica, unutar zagrada pi u sc svi pravopi sni znaci koj i bi pri
padal i tom tekstu i da nije u zagradama:
Te iste godine [1879.} na.\ao se u delegacii koja je iHa u Be da
Caru i Carici estita srebreni pir i tom zgodom upoznao se sa bis
kupoin Josipom Jurjem Strossmayerom. sa kojim e odravati prija
teljske veze do kraja ivota. ( U dva maha, /889. i 1896. godine, sus
reo se Ljubuak sa Strossmayerom, prigodom 1legovih pojeta Sa
rajevu, a bio je i biskupov gost u akovu, takoder u dva navrata.)
U augustu 1879. postao je jubuSak poasni vladin savjetnik. (M.
Magl ajl i , Knjievna djelatnost Mehmed-bega Kapetanovia Lju
bu.aka)
544. Luk Uednostruka zagrada - po obl iku drugi dio obli h zagrada)
upotrebljava se umjesto take kada se hoe izraziti redoslijed jedinica u
nabrajanju. Luk se stavlja iza brojke i l i slova:
( l ) S obzirm na pregradu zranoj struji, medu pravim s ug/asnici
ma razlikuju se: a) pregradni (b, p, g, k, d, t), b) polupregradni (e, ,
d, d, .c) tesnani (s, z, , , f, h). - (2) Akustine osobine glaso
va jesu: l) vokalnost, 2) konsonantnost, 3) nazalnost, 4) kompakt-
nost, 5) d(iiZiwst, 6) neprekidnost, 7) srridentnost, 8) zvunost i 9)
gravisnost.
545. U tekstovima posebne namjene zagrade sl ue za oznaavanje
dubleta pojedinih rijei i oblika: akcen(a)t, lijepog( u), sto(/)ni (to znai da sc
upotrebljavaju u dublcti akcenat i akcent, l(epog i l(epoga, srolni i sroni).
!m+|:t::1:a:ma:-:|:,:,+m:\m:1m::,a-1m:a:,:m,-m,:1:\:(+t-\:|:\a,
,am,-m:m:aam+m+|:t::1:ma+:|:,:|+tm\'+,|m\,:'m-t:\:,m-+|m
m:\:,+::ma:|:m---m:-+m+|:t::1:ma-:|:,:|'t:\:!::1:m::-'t1:(:':a,
|-\:|+m-|m+|+|++tm:,am-m+1:m-,',:1::'|:|+,
a:|a,,-1ma:|+\:t::1:(|+\\a,::-,'-'t::'a: | ' :a,\','atm:::m,+,-1m'::+
m:::,:m,+
3l . ZAREZ
546. Zarez je pravopi sni znak koji m se, radi lakega i tanja i bolje
ga razumijevanja teksta, razgraniavaj u odlomci razl i i toga karaktera i u
razlii toj mjeri samostal ni . Openito vrijedi da se meusobno tijesno po
vezane rijei, skupovi rij ei i reenice ne odvaj aj u zarezom.
Granicu izmeu pojedi ni h dijelova vano j e pravi l no obiljei ti L
pismu (u govoru je to pauza), jer o toj grani ci esto ovisi znaenje:
( | ) Ne vrijedi raditi! . Ne, vrijedi raditi! - (J)Molim, lijepo govori
tc.' : Molim lijepo, govorite! - ( 3) Str(elati ne, pomilovati! : Strije
lali, ne pomilovati! - (4) To to je rdeno, meni nije jasno : To to
je rdeno meni, n lj Cjasno.
Zarezom sc obi lj eavaj u naporednost, naknadno obj anjenje, sup
rotnost, naroito isticanje, obraanje i rijei i l i izrazi koji ma se izraava
subjektivni odnos onoga ko pie prema sadraju saopenja.
l ) Zarez unut ar reenice
547. Unutar reeni ce kao obavijesne jedi nice koja je gramatiki,
znaenjski i intonacijski cjelovita pojedini di jelovi ( rij ei , si ntagme, izrazi,
dijelovi koj i imaju ul ogu zasebne reenice te i tave reeni ce) mogu biti u
nekoj mjeri samostalni, i l i u izravnoj znaenjskoj vezi . Samostalni dijelovi
odvajaj u se zarezom, dok S0 oni koj i su u izravnoj vezi ne odvaj aju.
548. Zarezom se odvajaj u dijelovi koj i stoje naporedo (dva i l i vi e
nj i h) i dijelovi koj i se nabrajaju, tj . kad uzastopno sl ijede tri i l i vi e napo
rednih jedinica. Takve jedi ni ce mogu biti s veznici ma i bez veznika.
549. Zarezom se odvajaj u nezavisni istovrsni dijelovi (tj . naporedne
jedinice i jedinice u nabraj anju) bez veznika:
1a:|+\a: : sto(l)ni,
lijepog( a)
t:-ta:|-::
:m:,a-1ma:|m:::,:
m,-
:m:\m:1maa:,:m,-m,-
t::;a|ma:|
1,m:a|a:|::+,-
-,a:::m,-
|:+:,-s|~a1ma:
::ma:|:m1,-a'+m+|:
--m:-a1:,:,+:-t:-
tam
t:-t'tm-+m:,a-1m+
,-1m::,-1m::
+m:::,:+,+
1 3 1
t:-ttm-1+(-m'::+
a\am|ammt+
:-tt:-t:'tm-+
:ma:a\am|a:m't:
:-t|:\-m:\:,+m't:
t:-ttm-+:|:+|:+
m-t:smam-a1mas+
m-s|:,:s-t:-ttm-+
:|:+|:+t:'smam-
a1mas+
',-++'at'a:(:m('::
a1:,:s-t:-tam
1 32
( ' ) l ta je onda ostalo od mene, luska, mezar ni.an bez oznake?
(M. Selimovi, Dervi i smrt) - (2) Svuda tiho, pusto. (E. Mulabdi,
Zeleno busenje) - ( 3) Prvi snieg, tiha pria, ludo djetinjstvo, pa
uinasto srea, san o lijepom. ( M. Selimovi, Tvrava)
550. Zarezom se mogu odjelj i vati jedinice u nabrajanju koje se niu
jedne i spod drugi h:
Ispred tvrdoga nepca tvore se:
a) usneni suglasnici (p, b, vJ, m),
b) zubni suglasnici (d, l, n, C, z, s),
e) a/veo/ari suglasnici (l. r).
551 . lanovi u okomitome nizu ne moraju biti odijeljeni zarezima;
tad se ne stavlja ni taka na kraju ni za:
Vokali se po mjestu tvorbe diele:
l) prema vodoravnome poloaju jezika (prednji i, e; srednji a; zad
nji o, u)
2) prema stepenu uzdignu/osti jezika prema nepcu (visoki i, u; sred
nji e, o; niski a)
3) prema sudjelovanju usana (pri izgovoru e, i usne su u neutral
nome poloaju)
552. Zarez se stavlja izmedu nezavisnih atributa:
( l ) Otar. blizak pucanj napolu. (S. Kulenovi, Ponorica) - (2)
Fikret je imao zelene, kratke, otrcane hlaice. (Z. Di zdarevi, Maj
ka) - (3) A tek svibanj i rascvali jorgovan i u baama, behar po dr
veu bijel, mirisav i nji han vjetriem. (E. olakovi, Legenda o Ali
-pai)
553. Zarez se ne stavlja izmedu dvaju i l i vie atributa ukoliko oni
to prethode odreduju itavu si ntagmatsku cjelinu koja slijedi:
( l ) Neka mi samo poivi moj jadni dobri Mahmut . . . (M. Selimovi,
Tvrava) - (2) Jedna enska, jedna ma/ajina koko ica. (N. Saraj l i,
Teme) - ( 3) Pred njegovim krupnim plavim oima u toj magli od du
hanskog dima i bjeline ( . . . ) iskrsnu lik njegove velike lubavi - Al
mase. (E. olakovi, Legenda o Ali-pai)
554. Treba razlikovati primjere u koji ma se jedna rije javlja u ulozi
objanj ivaa prethodne: Ubrao je zrelu, sonu, jabuku (gdje sonu slui
kao objanj iva rijei zrelu, odnosno sintagme zrelu jabuku) od primjera u
kojima se ne javlja objanjiva, kao: Ponjevenoje zrelo ozimo ito (gdje zre
lo ozimo ito stoj i nasuprot izrazu zeleno ozima ito i l i zrelo jam ito) i sl .
555. Zarezom se ne odvaj aju poasni naslovi, rijei koje znae zani
manje i sl . kad stoje ispred rijei koju objanjavaju. Ovakve rijei i maju
sl ubu slinu atributu:
( l ) Muderis Numanje svoj govor zasnovao na tvrdnji daje pogrd
no svako uenje kojemu vjera nije temel. (M. Selimovi, Tvrava)
- (2) Vezir Delaludin bio je samo sluga mome ka/emu i divi tu . . ( N.
lbriimovi, Drame) ( 3) Ja sam pjesnik Behram. ( D. Al i , De
miurg) - ( 4) Znameniti historiar Hamdija Kreevlakovi pisao je
o Bosni pod osmanskom upravom.
556. Rijei koje znae zani manje i sl . , ako predstavljaju naknadno
objanjenje, odvajaju se zarezom s l ijeve strane:
O Bosni pod osmanskom upravom pisao je Hamdija Kreevljako
vi, znameniti historiar.
Ukoliko sc takve rijei nal aze unutar teksta, odvajaju se zarezom s
obje strane:
Hamdija Kreevlakovi, znameniti historiar, pisao je o Bosni pod
osmanskom upravom.
557. Bez zareza se niu lanovi smi saone cjel i ne tjenje povezani
veznicima i, ni, ili, bilo:
( l ) U dnu smokva sa irokim liem i .vipci s crvenim plodovima i
velika murva | . . (A. Nametak, Sunce) - (2) Sini mu je ko jabuica,
vese(ie i njemu i eni i majci. (E. Mulabdi, Zeleno buse1?je)
558. Zarezom se odvajaju dijelovi u nabrajanju izmedu koji h 5C na
laze rijei i, ni, ili, bilo u ulozi pojaivaa, tj . radi naroitoga isticanja. Tada
SC zarezom odvajaju i dva posljednja lana:
( l ) Davno nekad bio je ivot, i dan, i sunce. (M. Selimovi, Djevoj
ka crvene kose) - (2) l nije to samo plamen i ar. i milioni tih iskara,
i dim taj v . (. Sijari, Bihorci) - (3) On nema djevojke, ni rodbine,
ni nas. (A. Isakovi, Taj ovjek)
559. Ukoliko se u nabrajanju samo pretposljednj i i posljednj i lan
vezuj u sastavnim ili rastavnim veznikom (i, te, ili i sl . ), oni se ne odvaja
ju zarezom:
( l ) Sumnja ima etiri grane: nerazumnost, strah, koleb/ivost i pot
ifavanje svemu. ( Al i i bn Ebi -Tal ib, Nehdul-belaga; prev. R.
Mahmutehaji i M. Hadi) - (2) Zato nam se ini da su Ku/eno-
m-:1:,:,+:-t:-t:m
,:::mm::':'':tm:\-
t:m'm:m(:pjesnik
Be hram
m:\m:1m:::,:m,-m(:
:1:(:(+:-t:|-t:m
':m:'+mt:m(+t(-m,-
,:-t:mm-:1:,:,+:-
t:-t:m
t:-t:m:-:1:,:,+
':m:'+mt:m,+:1
m::|:::|::m,:
:-tt:-t:tm-+,-|
,::',-1m,-:,::',-1m,-
':m:Kulenovi, Huma
i Dizdar +\:''\::-
,::'(-1m,':mm--''
m::'|:':t:\m+t'
1 33
t:-t'tm-+1-::::
:+,:|mmtm:-m,-m
l:m:m:s+,:|m::|:-t
t:-t:
:-tt:-t:
ne samo . . . nego;
ne samo . .. ve
,-tm:l . . . '
:-tt:-t:1,-:
--m:-:,----m:-
\:1:-m:1:-t+,+
m:\:m,::|
1 34
vid, llumo i Dizdar dovr.avali pjesmu iji su se prvi akordi zaeli u
stihovima Muse azima c:atic:a . ( E. Durakovi, Rije{ i sviet)
Ako se posljednj i l an el i naroi to istaknuti, moe SC odvoji ti
zarezom.
( | ) Izglcda/ajC hlia, i opasnija. ( V. Sel i movi , Dervi.\ i smrt) - (z)
Pravio ih je i prodavao jo.\ djed njegov. i djedov djed . ( l . Horozo
vi , ProdavniCa noeva)
560. ZarLzom se odvajaj u dijelovi reeni ce sa suprotni m znaenjem:
( l ) Ista vjera. a drukiji odlazak na onaj svijet. ( S. Kulenovi , Po
nom ica) - ( 2) Umoran sam od saznanja daje puno krivaca. a malo
okrivljenih. ( B. Redepagi, Brod) - ( 3) Bi/a je to ( . . . ) pomalo smi
jena slika, ali podnoliva. ( V. Sel i movi ,
]
i.\ ine) - ( 4) Sam i sa
nwtan, ali savren u poslu koj ijt obavljao. ( A. l sakovi ,
]
cj::,c|,
561 . Zarez ne dolazi izmeu dijCl 0va vezani h suprotni m vezni kom
ukol i ko je ta suprotnost formalna tc oba dijel a predStdvljaj u jednu cjel i nu:
( l ) Rat je surova ali po,i:tena h0ha. kao cda|to||rjcoa (V. Se
l i movi,
]
vrava) - (J)Podstnjdlivo a mimo 1nu je gledala u oh . .
( V. Sel i movi , Magla i mjesdina) - ( 3) Svog mimog ali prijekog
brata Murata primijetio sam ulazed u d:amu. (S. Kulenovi ,
Ponornica)
562. Ne odvajaju SC ZICZ00 dijel ovi reenice povezani suodnos-
nim vezni kom ne sanw . . . nego (i l i varijante llCsamo . . . no, ne samo . . . ve()
( l ) Ne samo drhtavim glasom ve i nekim opCim nesjJOkojstvom
kazuje da n!e oekivao susret sa mnom . . . ( N. Idrizovi , Ikona bez
boga) - ( 2) Pomognd li mi da uguim hunujO!iiara, ne samo da
e.i hiti pa. a od dva tuga nego e. hiti kapetan srebremlke kapeta
n c ( N. l bri i movi , Drame)
563. Takoder se zarezom ne odvdjaju dijelovi reeni ce s vCzniLi md
nego i no, i l i ak cijele reenice uvedene vezni ci ma nego kad. nego da i nc
go .fto. kad se nadovezuju na komparat iv.
( l ) Najneugodnije je to znamo da one znaju vie nego to pokazu
ju . ( V Sel i movi, Dervi i smrt) - (2) Bole prije nego poslie. ( H.
Humo, Grozdanin kikot) - (3) Otpozdravljali slae nego to su bili
pozdrav(iani. ( D. Sui , Uhode) - (4) Ali vie no iko na volim pri
rodnost. (A. l sakovi , Taj {ovjek)
564. Zdrezom se odvaj aj u dijelovi reenice koj i se dodaj u i l i umeu
(apozicija, apozi ti v, l anovi koj i ma se i sti e, bl ie odreduje di o koj i sl ije
di, i l i naknadno obj anjava prethodni sadraj ):
( l ) Ta starica, ena ribara Hasana, draga mi je kao hiblioteka. ( A.
H. Duboanin, Okovana ptica) - (2) Dervi-pa.a Bajezidagir.:. mos
tarski pjesnik iz XVI vieka, o Fa ko je pjevao o svom rodnom BjCS-
tu, o gradu Ila Neretevi ( . . . ) ( A. Peeo, Iz jeziike teorije i prakse)
(3) Za otru planinsku kosu sputalo se sunce. sa prostranih pola,
site i vesele, vrac:ale su se avke. ( A. Hromadi, Patuljak iz Zabo
l\lCuCZemlje) - ( 4) Ispred nogu mu prim u ptiurina, velika, no
Ila, zafhtta krilima niz kukuruz. (. Sijari, Bihorci) - ( 5) Smrt je
jek in, sigumo saznanje, jedino za to znamo da de nas stii. ( M.
Sel i movi, Dervi. i smrt) - ( 6) Malo poguren, lt dugoj cmoj duhi
i s torbom preko ramena, 1/hamija je polahko odmicao. (R. Kadi,
Ilhamijin put u smrt) (7) Tahir-bee Kaduniu, ti si paa, plavski
paa. Niko ti vlast ne smie oduzeti - hrabrio me kadija, Rustema
ga. (B. Redepagi, Pustinjak) (8) U zaseoku Brdo, na Abazovoj
glavici, nalazi se osamljen stedak u obliku sljeme1jaka sa posto
lem. (

. Belagi, Steci: Kataloko-topogra.ski pregled)

565. Zarezom sc redovno odvaj a i naknadno dodati , objasnidbeni
dio koji poinje sredstvima za obj anjavanje odnosno, i to, to jest, skrae
nicom t. i sl . :
( l ) Tako su, recimo, priepisi Uskufijeva Makbuli-arifa uglavnom
|kak|prenu/a je tuzlanski, t. maternji govor pisca, nesunuyivo
ijekavski "otkad ijekavski govori postoje ", pa se osnovano pretpos
tavla da je i izvornik pisan ijekavicom. - (2) Poznati su takvi ia
ri koji se godinama pripremaju, i to vrlo uspjeno, u Gazi Husrev
-hegovoj medresi u Sarajevu.
566. Umetnuti dijelovi reenice redovno se odvajaj u zarezima (i l i
crtama) kad nisu u izravnoj znaenj skoj vezi s reenicom u koju su umet
nuti :
( l ) ta je onda, s obzirom Ila ove stavove, jezik za Wittgensteina,
kada izlazi da se u njegovoj filozofii (u Tractatusu) vrti sve oko sta
vova, |:r|can,a.uvjeta i zna{elja izreL;enog i aktivnosti oko analize
i tumace1lja toga .to je izreeno, dakle, kada se radi upravo o
onome to je pred1net filozofie jezika. ( M. Fi l ipovi, Filozofija je
zika, /- (2) Muhammed je hio taj koji je svoj narod, dotada izvan
dosega monoteizma, suoiio sa zlom i, odatle, sa grijehom. (N.
Smailagi, Klasina kultura islama, / (3) Patnici se, ne bez os
nove, smatraju r.:vrim, o'etliviim, realnijim, pouzdanijim, naue
nim da misle razborito i objektivno. (R. Muminovi, Ethos i (udsko
bivstvovwje)
567. Zarezima (pa tako ni crtama) ne odvaj aj u sc dijelovi ukoliko
su u izravnoj znaenjskoj vezi s reenicom i l i dijelom reenice u koju su
umetnuti :
ts-tam:-a1s,s,+
ss,at:(s
:s,at|
:,-\a,ms:-:|-
1a\a:,-1
1,-\a,ms:-m-|a
ms\ms1maa:,sm,ss
a1s,s,+:-ts-tam
+m-tm1|1,-a\s1m:+
tsma-ts~:--m
:am
m-a1s,s,+:-1,-a
+tsma,-t
1 35
::::\:|::1:,:,+:-
t:-t:m:1::|:+1,-:
:--~:-
t:-t:m:-:1:,:,+
m:1:m-,-''t:t
1 36
( l ) Bernard Berenson u zakluku svojih pola vieka duih studia
likovne umjetnosti kaza o je da "umjetnost jednog perioda izraava
samo ono .to uspiju da kau umjetnici koji je stvaraju ". (M. Begi,
Raskda, If) - ( z) A ona nije nwrila to se o njoj govori, pa ni uza
sve oeve prietnje nije htjela promijeniti ivot. (A. Nametak, Trava
za boravka)
568. Vokativ se od ostal ih reeninih dijelova odvaja zarezom (uko
l iko nije odijeljen uzvi ni kom). Ako je vokativ na poetku reenice, zarez
sc stavlja iza nj eg; s obje strane ako je unutar reenice, a ispred njeg ako
je na kraju reenice:
( l ) Sve nas su uh ili nebrojeno puta, brao moja ubiena, a uasnuti
smo kad pogodi nekog ko nam je najdrai. (M. Selimovi, Dervi. i
smrt) - (2) Kamo, srce, na cielom svijetu grad ravan Sarajevu!
(Mejl i , Pjesma Sarajevu) - ( 3) l znaj, Amra, oni koji biraju puteve
utrte ne pale svjetla onima koji dolaze
.
(H. Humo, Hanarin pogled
- ( 4) Zar se udi.. srce, J to ga lubim? (D. Bajezidagi, Gaze! l Mos
taru) - (5) ! nisam ni stoti dio znao ta sada, majko, znam. (Z. Top
i, Psi i l udi) - ( 6)Du! mirie, mila moja majko, /ul miri.<e, Ome
rova du.a. (Smrt Omera i Mcjreme) (7) Drino vodo, iva eo
moja, /o moj dragi, iva elo moja! (Drino vodo, iva edo moja)
Zarezom se ne odvaja vokativ jedino u ustaljenim izrazima: Boe
sauvaj, Boe pomozi, ne daj Boe.
569. Takoder sc odvajaju zarezom modalne rijei i izrazi, kao i dru
ge rijei u toj ulozi, npr. razl i i te rijece, uzvi ci , zakletve, uzreice, pota
pal i ce (dodu- bezbeli, tavie, naravno, dakle, takoer dakako, svakako,
meutim, upravo, zaista, naprimjer, nesumnjivo, bez sumnje, vjerovatno l
vjeroatno, moda, valda, zbila, nipo.fto, neosporno, prirodno, zacijelo,
nedvojbeno, jednostavno, uostalom, naprotiv, prije svega, izmeu ostalog.
na kraju kn!jeva, isto tako, po svemu sudei, unato tome, uprkos l 11.1prkos
svemu. lVU,, Boga mi i sl . ) :
( l ) Huso se, dodue, nije predavao. (M. Selimovi, Djevojka crve
ne kose) - ( 2) Uzbihuzurilo le, bezbeli? (R. Kadi, 1/hamijin put u
smrt) - ( 3) Time. naravno, ne elimo umanjiti znacaj 1jegovog pjes
nikog djela. ( E. Durakovi, Rije i svijet) ( 4) Istina je, takoder,
liepi privid, u kome muzika. k1jievnost (itd. ) postaje svjesna sebe
kao bitne "poznaje . . . (A.

arevi,

ovjek i moderi svijet) - (5)

Hasanaginica je, meutim, ostala na tom tlu i poela svoj novi i
vot. (A. Peco, Neki problemi "Hasanaginice " sa posebnim osvrtom
na njenu osnovnu variantu)
570. Osim to mogu biti upotrijebljene kao modalne (tj . za oznaa
vanje osobnog odnosa prema sadraju iskaza), rijei sigurno, zaista, naj-
zad, nesumnjivo, zacijelo, upravo, vjerovatno, dakako, naravno i sl . mogu
imati priloku slubu, tj . mogu dopunjavati i bl ie odreivati znaenje gla
gola uz koj i se nal aze. U takvoj ulozi , dolazile na poetku i l i unutar ree
nice, te ako iza nj i h sl ijedi enkl itika, ne odvajaju se zarezom:
( l ) l nou sigumo vozi. - (2) Zaista plae. - ( 3) l najzad mu sve
kaza. - (4) Oboje nesumnjivo napreduju. - (5) Naravno da ues
tvuje. - (e)Dakako da osjea.
Treba, dakle, razl i kovati primjere kao: On, sigurno, pliva (gdje se
iznosi moda l ni stav: govom ik je uvjeren da je l i ce o kome se govori - pl i
va) od primjera kao: On sigurno pliva (a ne nesigurno).
571 . Ukol i ko su upotrijebljene u ulozi tekstual ni h veznika, rijei
kao dakle, zato, stoga, meutim, naime, zhog toga, radi toga, uprkos l us
prkos tome i sl . uglavnom ne odvajamo zarezom. Meutim, tekstualni se
veznici mogu odvajati zarezom od ostatka reenice ako ni su s njome vrsto
povezani i ako se neposredno iza nj ih ne nalaze enkl i ti ke:
( l ) Zato doite ranie. (2) Stoga ne treba uriti. - (3) Medutim
treba sve to imati u vidu. (4) U vezi s tim smo ga i pozvali. - ( 5)
Uprkos tome ponio je razne os11ovne potreptine.
Al i i: Meutim, treha sve to imati u vidu.
572. Zarezom se ne odvajaju ni rijei daj, de, dede1; gledaj, hajde.
hodi, idi i sl . koje stoje uz imperativ:
( l ) Idi zatvori esmu! (S. Kulenovi, Ponornica) - (2) Gledaj da ga
skloni, povuci ga . . . ( E. Mul abdi, Zeleno busenje) - (3) Hodi sjedi
meni uz koleno . . (N. Ibriimovi, Drame) - (4) De ustani. (

. Si
jari, Bihorci)
573. Zarezom se ne odvajaju ni pridjevi koj i se u funkciji pojaiva-
a domeu uz pridjeve iste osnove i l i uz broj jedan:
( l ) Pravi pravcati ovjek. (A. Muradbegovi , Robia) (2) ( . . . )
jedna jedina ulica, ijedna kdma tamo i dobar aav rum koji zau
dara . . . (A. l sakovi, Taj ovjek) - ( 3) Pona.ali su se bar ona i dje
ca, jer nije znala ta se deava s Nezirom van obiteli, kao stado u
oh{ji: zbili su se u jedno jedino tijelo. (J. Musabegovi , Skretnice)
574. Glagolski pridjevi radni i trpni , a tako i ostali pridjevi, odvaja-
ju sc zarezom u slubi predikatskog apozitiva, tj . kad stoje namjesto cijele
reenice:
( l ) Procvjetala, rua se nudila oku. - (2) Uplakano, diete mu nie
odgovorilo. (3) Umilato, janje je skakutalo okolo. - ( 4)

edan, i
mut11u hi vodu pio.
1,'a\a,:'1:,-
sigurno, zaista,
vjerovatno l :m-
a1:,:,1:-t:-tam
t:-tam:-m-a1:(:,1
:|-\:|1:m-tm:
:,-1tm,-:|,
:,1 (-11'at
,a,:::1t,1,--:|-
a:ma-'1t:a(jedan
':a:\,1,-
:a1:(:(1:-t:-tam
\:1:|a(-1m,-:|a:,--
--m:-,
:m-a1:,:,1:-t:-tam
:\a:11:|:1|:\a,
:1:
1 37
:\+,a,-:sa':\m
,atmsa1s,s,1:-
ts-tam
ts-t:-+-:|s,s:,-1
-+\'|\-
1 38
575. Glagolski pridjevi radni i trpni, a tako i ostali pridjevi, ne od-
vajaju se zarezom kada su upotrijebljeni u atributskoj sl ubi :
( l ) Procvjetala rua nudila se
.
oku. /Oku se nudila rua procvjeta
la. (2) Uplakana dijete nije mu odgovorilo. (3) Umilato janje
dv!e majke doji. - (4)
i
edan ko1j vode ne razabire.
576. Glagolski prilozi (sadanji i prol i ), kao i skupovi rijei s gla
golskim prilozima, po pravi l u se odvajaju zarezom kad se nalaze na poet
ku reenice (u prepoziciji ); ponaaju se, dakle, kao zavisni dijelovi sloene
reenice:
( l ) I ne gledajui me vie, pode niza stranu. (H. Humo, Gr:danin
kikot) - ( 2)

ekajui pred kuc:om na nagradu, Alia oamari nekog

djeaka to je za dedom viknuo. (E.

olakovi, Legenda o Ali-pa.m

( 3) l ne podigavi pogled, osjetio sam da u sobi nema te.ikog bo
lesnikog mirisa . . . ( M. Selimovi , DerVl i smrt)
Ako se glagolski prilog sadanj i u ovakvu poloaju upotrijebi sa
mostalno (bez dodataka), ne mora se odvajati zarezom:
Poskakujui ponio (e) svoje trmo tijelo, urei za mujtijom. (M.
Selimovi, Dervi i smrt)
577. Gl agolski prilog sadanji koj i se nalazi na poetku reenice
ni kad se ne odvaja zarezom ako iza njega dolazi enklitika:
Trgujui je osnaio; Trgujui e osnaiti.
578. Glagolski prilozi (sadanji i prol i ), kao i skupovi rijei s gla
golskim prilozima, odvajaju se zarezom kada su s desne strane glavnoga
dijela (u postpozicij i ) ukoliko su priloki i glavni dio slabije povezani :
( l ) Vatra na ognjWu praskala je veselo. osvjetlavajui kuu i nji
hova lica nejednakim titravim svjetlom a . . ( M. Selimovi, Djevojka
crvene kose) (2) Vezivao mu je tako jezik, stavlajui mu u usta
i!1ti grieh . . a (H. Bai , Tude gnijezdo) - (3) Prdavac slegnu rame
nima i odgega iza vrata radionice, vukui desnu nogu. ( l . Horozo
vi, Prodavnica noeva)
(Ne odvaja se zarezom i nfnitiv od reenice kojoj pripada, nalazio
se na njenome poetku i l i kraju: Poginuti u ovakvim okolnostima nije neo
bino. /Covakvim okolnostima n!e neobino poginuti. Takoder se zare
zom ne odvaja predikat od subjekta, atribut od imenice, objekat od glagola,
kao ni priloka odredba tjenje povezana s glagolom.)
579. Zarez se stavlja izmedu imena mjesta u kome je neto napisa
no, tiskano i sl. i datuma Uer je to ni zanje naporednih dijelova):
Sarajevo, 3. IX 1985.
Takoder se zarez stavlja ukoliko imc mjesta dolazi s prijedlogom u:
U SUrajC1u, J 3. IX J 985.
U reenici se ne stavlja zarez izmedu imena mjesta i datuma (kao
raznovrsnih pri l okih odredbi ):
ni ce:
(ao|/Sar|cro!en je u selu |ov|cekod Bijelog Pola l 3. IX 1 9/ 3,
aumro u Sarajevu 6. XII 1 989. godine.
580. Zarezima (i l i takama) odvajaju se dijelovi bi bl i ografske jedi-
Mak Dizdar, Stari bosanski tekstovi, Sarajevo, Svjetlost, 1 97 1 .
2 ) Zarez izmeu prostih reenica u sloenoj
581 . Openito vrijedi da se proste reenice u nezavisnoslocnim
reenicama odvajaju zarezom, jer su meusobno znaenjski i intonacijski
zavisne, ali su gramatiki nezavisne, dok sc proste reenice kao dijelovi
zavisnosloenih reenica po pravi l u ne odvajaju zarezom, budui da sc
nal aze u zavisnome odnosu (i gramatiki i znaenjski i intonacijski ). Od
ovoga naelnog pravila ima odstupanja i kod nczavisnosloenih i kod zavi
snosloenih reenica.
a) Zarez i nezavisnosloene reenice
582. Medusobna veza prostih reenica kao dijelova nezavisnosloe
nih reenica nije uvijek ista; upravo narav te veze uvjetuje razl i i tu upotre
bu zareza. Tako sc proste reenice u nezavisnosloenoj reeni ci povezane
sastavnim i rastavnim vczni ci ma po pravi l u ne odvajaju zarezom, izuzev
onih koje se niu jedna za drugom, onih koj i ma sc neto istie tc oni h u
kojima veznici izraavaju posljedicu i sl .
Zarezom se odvajaju dijelovi nezavisnosloene reenice povezani
nekorelativnim gradacijski rn vezni ci ma (a kamoli, a nekamo/i l a nekmoli)
tc dijelovi sa suprotnim, iskljunim i zaklj unim veznicima.
583. Ne odvajaju se zarezom naporedni dijelovi nezavisnosloene
reenice povezani sastavnim veznici ma (i, pa, te, ni, niti) ukoliko se tim di
jelovima nita osobito ne istie:
( l ) Zamandalih vrata i uoh u kuu. (S. Kulenovi, Ponornica)
(2) Sluam pjesmu i Sce mi bie jako. ( H. Humo, Grozdan in kikot)
- ( 3) Najednoj grani sjedi vrana pa gae. (. Sij ari, Bihorci) - ( 4)
Nisu //pohod dolazile naglo niti su se kretale ivo. (M. Selimovi,
Dervi i smrt)
t:-ttm-+m-m:m,-s
|:'1:|+m:Sarajevo, 13.
IX 1 985.
s,,-1aam+
U Sarajevu, 1 3. IX 1 985.
m-s|:,:s-t:-t+
s:-|a(--m:Roen u
Sarajevu 1 3. IX 1 985.
t:-ttm-+1,-a::
:a:|s\-,-1m:-
m:-ma,:'a,ast-
--m:-,a-t:m-s:s
|:mm:s|:mm
-tm:m:m-a1:,:,+s-
t:-tam.t:-tams-
a1:,:,+1',-as:
s+,a|mms\,+m'm,
t:\'(+mm'|tm-\a-:
|mm:1::,s\m
-tm':m:
:-tt:-t:--m':-
,a-t:m-s:st:m'm
:s|:m'm-tm:m:
+\a\as-m|:m-s|-
1 39
:::|:m-i ::|:m-
|--m:-1m:::,:m,+
a1:,:,1:-t:-tam
,a:-:+a':|'::m,-'
,a:,-1.::- a1:,:,1:-
t:-tam
1 40
584. Takoder se zarezom ne odvajaju naporedni dijelovi nezavisno
sloene reenice povezani rastavni m vezni ci ma (ili, ili . . . ili, bilo . . . bilo,
as . . . as, koje . . . koje, .to . . . to, sad. . . sad, volja . . . volja) ukoliko se tim di
jelovima ni ta osobito ne istie:
( l ) Je li ono made u obrvama one koju voli. il je to petla u luku?
(Ni hadi, Gaze{) (2) U prve dvie cjeline donio je Ljubuak vei
broj deseterakih i osmerakih izreka ( . . . ) koje su se odranie osa
mostali/e ili ih je Ljubuak izdvajao iz pjesama . . . (M. Maglajl i,
Knjievna djelatnost Mehmed-bega Kapetanovia Ljubuaka)
585. Zarezom se odvajaj u sastavne reenice u nabrajanju (bilo da su
s veznicima bi l o da su bez veznika):
( l ) N d to se naula, vidi se da se neto kuha, narod predviao ne
kakav dogaaj. (E. Mulabdi, Zeleno busenje) - (2) Junak vrisnu,
stade stenjati, znojiti se, zvati u pomo. (D. Sui, Kaimia) (3)
Ostavi ono to si bio, tu te nema vie, pokori se, umri, premri, pre
metni se nekako, ponizi se, neka jedan tvoj ivot ostane u praini, a
ti se ponovo digni. Q. Ibriimovi, Drame)
586. Zarezom se odvajaju i rastavne reenice u nabrajanj u:
( l ) l mu je grob oskravlen, ili ga je uhvatila enja za onim V
kog vie nema, ilije ndto duble, stranije? (D. Ali, Demijurg)
(2)

to se sjaji nasred Sarajeva? l Il'je alem, il' je dragi kamen, l

il' je di ba meu terziama, l il' nevjesta meu djeve rima, l il ' je igla
meu uriama, l il ' je aa meu bekriama? (

to se sjaji nasred
Sarajeva)
587. Odvaj aju se zarezom dijelovi nezavisnosloene reenice pove
zani sastavnim vezni ci ma ukoliko se tim dijelovima neto posebno istie
i l i se izraava posljedica:
( l ) Nikad nita lake ne bih zasluio, i ne vjerujem da bi odbio. ( M.
Sel i movi, Dervi. i smrt) - (2) Amin ina uteha biae neroeno di
jete od umrlog mua njezinog. pa joj se olakanje uveavae kako
se vrieme poroda primicalo. ( M. Lings /Abu-Bakr Siraj ad-Din/,
Muhammed:
t
ivat njegov osnovan na vrelima najstarijim; prev. R.
Mahmutehaj i) - ( 3) Ciga joj je bila za petama, te nie osjeala ni
strah od mraka ni hladnou. (J. Musabegovi, Skretnice) - (4) Niko
tano ne zna koliko ima rukopisnih priepisa Uskufjina rjenika, ni
gdje se oni sve nalaze. ( | . Smailovi, O Uskuftinu rjeniku . . . )
588. Takoer se odvajaju zarezom dijelovi nezavisnoslocne ree
nice povezani rasta vnim veznicima ukoliko se ti m dijelovima neto poseb
no istie:
( l ) lli je1javau iz meni nepoznatih razloga, i se daleko bole kri
ju. (D. Sui, Uhode) - (2) Kuu moe da otkupi, i daje prenese
mo . . + (H. Bai, Tude gniezdo)
589. Zarezom se redovno odvajaju dijelovi nczavisnosloenc ree-
nice vezani suprotnim veznicima (a. ali, nego. no, meutim. vec):
( l ) Muko bajagi, a krie se sa enskinjem! (E. Mulabdi, Zeleno
busenje) - (2) Razgovarali su kratko, a rekli su mnogo. (H. Bai,
Tue gn(iezdo) - (3) Red bi bio da odem, ali neto mi ne da. (S. Ku
lenovi, Ponorica) - (4) Slabih ima na svakom koraku, no slaba
nee. (

. Sijari, Bihorci) ( 5) Nije blago ni srebro ni zlato, /ve

je blago to je srcu drago. ( M. K. Ljubuak, Narodno blago)
Takoder se zarezom odvajaju i suprotne reenice koje se u sloenu
uvode bez veznika (tj. asindetski ):
Zemalski ivot je varliv, vjenost je bola. (M. Selimovi, Dervi i
smrt)
590. Ne odvajaju se zarezom naoko suprotne al i znaenjski sastav-
ne reenice (ukoliko se drugim dijelom neto posebno ne istie):
( l ) Ne, vani e uskoro sumrak a tvoj vrt je jadan i zbrka n. (D . Ka
rahasan, Istoni diwan) - (2) Sve vide a sklo/jeni su u tom sjenovi
tom polukrugu. (M. Selimovi, Magla i mjeseina) - (3) Kad god
se jave prvi pietli, avoli i ejtan i se povlae, demoni lieu a dobri
duh ovjekov osjeti smiraj. ( D. Ali , Demiurg)
591 . Zarezom se redovno odvajaju dijelovi nezavisnosloene ree
nice vezani zakljunim vezni ci ma i vezni ki m rijeima (dakle, stoga,
va(ida, zato, s obzirom na to) :
( l ) Djevojka je potena, dakle od valane je majke. - ( 2) Nema sre
e bez svoje kue, stoga uvaj svoj toprak. - (3) On je velika preli
voda, zato ga se uvaj.
592. Zarezom se redovno odvajaju dijelovi nczavisnosloene ree
nice vezani iskljuni m veznicima (jedino, jedino to, osim, osim to, samo,
samo to, tek, tek .to):
( l ) Niko ne izae da ih doeka, samo je Kemal stajao ispred doha
ta n (iem i nepomian. ( N. lbri imovi, Ugursuz) - (2) Tiina, samo
katkad uje gdje se neko iskale . . (E. Mulabdi, Zeleno husele)
b) Zarez i zavisnosloene reenice
593. U zavisnosloenoj reenici zavisni dio moe bi ti s desne strane
glavnoga dijela (tj . u postpozicij i ), potom s l ijeve strane glavnoga dijela (tj.
ts-t:-:|s,::,|-1
:1,a|+'+-t+'\:
lams+::+,a|+a:|+-
a1:(::-ts-tam
ts-t:-:|:'(s':,|-1
t:\,+++-t+\s
ts-t:-:|s,s:,|-1
':\'(1+'+-t+'\:
+-t,sts:+'1',-'a'
':,-1s+'+a1s,s,1:-
t:|-tam
1 41
t1|:|1|j?'1|\11
1\11?11,a?111j1
ja:?t1|?t1T
t1|?t1T:??111j1
t1|:1|??|t1
a\1||\1j?a?,1:|?11j
t1?j:\1j?t|:1
]'11T|??|t1T
1 42
u antepoziciji i l i u i nverzij i ) te umetnut u glavni dio (tj. u i ntcrpozi ciji ).
Zarezom sc, naelno, redovno odvaja zavisni di o koj i sc nalazi s l ijeve
strane glavnoga dijela (tj. dio u inverzij i ).
594. Zavisni di o koj i se nalazi s desne strane glavnoga dijela ne od
vaja sc zarezom kada je u neposrednoj znaenjskoj vezi, tj . kada je nagla
ena zavisnost zavisnoga dijela koj i dopunjava i l i bli e odreduje glavni
dio, dok se zarezom odvaja zavisni di o kada nije u neposrednoj znaenj
skoj vezi s glavnim, tj . kada je u funkcij i naknadne dopune i objanjenja
glavnoga dijela.
595. Zarez sc ne stavlja izmedu glavne reenice i zavisne koja je 5
njom u neposrednoj znaenj skoj vezi . Slijede primjeri u koj i ma su:
a) glavna na prvom i poredbcno-nainska reenica (poinje vez
nicima i veznikim sredstvima: kako, kao da. kao kad, kao to, nego da.
nego kad, nego to) na drugome mjestu:
( l ) Dopadala se sama sebi i poela raditi onako kako se samo njoj
dopada/o. ( N. Sarajl i , Teme) - (2) A oi Cltkao da si |/uglenom
namazao. (A. Muradbcgovi, Robija.) - (3) Smijali su se kao to
ve ine suprunici u svojim najsretnijim asovima. ( E. Todorovac,
Kazivanje c)/eBu/hula)
b) glavna na prvom i vremenska reenica (poi nje vcznicima i
veznikim sredstvima: im, dok, prije nego Ito/ dokle god. istom. kad/a/,
kako, poto, nakon Jto, tek to. otkad/a/, otkako) na drugome mjestu:
( l ) Bilo joj je dvadeset kad smo se rastali. ( M. Selimovi, Ti.iine)
(2) Doe u kuu i niko je ne vidi kada ue. ( H. Humo, Groze/anin
kikot) - ( 3)

etvrti je mjesec kako je na putu. (D. Sui, Kaimija)

e) glavna na prvom i mjesna reenica (poinje veznikim sredstvi-
ma: dokle, gdje, kamo, kud/a/, otkud/a/, odakle) na drugome mjestu:
( | ) Osta cq en na dugom hodniku. ,ekao sam da glas o meni dopre
gdje je potrebno . . . ( M. Selimovi, Dervi i smrt) - (2) Osvitao je
tamo gdje je zamrcao . + . ( H. Bai, Tue gnije:do) - (3) Budite na.
gost i idite otkuda ste do.W. ( D. Ali, Demijurg)
d) glavna na prvom i namjerna reenica (poinje veznieima: da.
kako, eda, 00+ . . li) na drugome mjestu:
( l ) Sviet se raz bjegao kuama da tu kod svoje djeice eka zoru |
sudbinu svoju. (E. Mulabdi, Zeleno busenje) - (J)Oi su mi sveza
li da ne vidim kud prolazim. (A. Nametak, Sunce) - ( 3) Bog mi ih
je dao da ujedemo svakoga ko nas naepi. ( H. Bai, Tue gnije:
do) - (4) Prehi mu koje rebr da te bolje upamti. ( H. Humo, Gro:
danin kikot)
e) glavna na prvom i uzrona reenica (poinje veznicima i vez
nikim sredstvima: je1; budui da, s obzirom da, .to, zato .to, zbog toga
to, uslied l usljed toga to. stoga to, zahva(jujui tome .to, kako, kad/al
im, gdje, po. to) na drugome mjestu:
( l ) Drago mije bilo to me doekala ko.ava. ( M. Selimovi, Tiine)
- (2) Nikakvu dobru nije se nadao jer Travnik se, od Delaliina do
laska, krvlu wnivao i strahom spominjao. (R. Kadi, 1/hamijin put
u smrt) - ( 3) On ne :eli nikome da sudi jer tanka je i slaba ljudska
pamet. ( E. Todorovac, Kazivanje

eJke Bu/bula)
f glavna na prvom i pogodbena reenica (poinje veznicima: ako,
ukoliko, kad/a/ da te rijecom li iza prezcnta i l i futura l l ) na drugome
mjestu:
( l ) Bilo bi ti lake da si na jednoj strani. ( M. Selimovi, Magla i
njeseina) - ( 2)

aba de se sruiti ako vi na nju ne odete. (S. Ku

lenovi, Ponorica) - (3) Zato da ne priem ako imam toliko ne
jasne elje. (A. l sakovi, Taj ovjek)
g) glavna na prvom i posljedina reenica (poinje vcznicima: da,
tako da) na drugome mjestu:
( l ) Drugi su se trkali ariom da se zemla tresla. L. Mul abdi,
Zeleno busenje) - (2) Bilo je to one veeri kad je mjeser, ina bila ta
ko gusta da sije mogao kupiti po zemli kao snieg + + + (A. Muradbe
govi, Robija) - ( 3) Verovao je da e kral biti toliko zadovo(jan
da e mu dopustiti premjetaj u Dubrovnik. (M. Selimovi, Tiine)
h) glavna na prvom i dopusna reenica (poinje veznicima: ako i,
iako, ma, makar Ida/ mada, premda) na drugome mjestu:
( | ) Ona mene hoe makar da sam ve sjena. (A. Nametak, Sunce)
(2) To ti zove prvotnost iako ned da kae. ( | Horozovi, Ta/he
ili

edrvanski vrt)
596. Zarez se moe upotrijebiti izmedu glavne reenice na prvome
mjestu i zavisne na drugom ukoliko zavisna reenica nije u neposrednoj
znaenj skoj' vezi s glavnom, tj . kada zavi sna naknadno dopunjava i obja
nj ava glavnu. Sl ijede primjeri u koj i ma su glavna i :
a ) poredbeno-nainska reenica:
( l ) Prua oh je ruke prema meni, kao da me hoe da dohvati. (

. Sa
raj l i, Mlieko) - (2) Buntovnici udarie u divli bies sa svoje tobo
l(je pobjede i jednim skokom sve pohrli u skelu, kao da e prieko.
(E. Mulabdi, Zeleno busenje) - (3) Ljudi su se zgledali, kao da ni
ta ne razumiu od svega . . . (H. Bai, Tue gniezdo)
t1|?t:?1|1:l1'j1
|tT?a]|1?|t1|:?
|??|t?\111t1:1
1\11111,aj11
1j1j11]'1a
1 43
1 44
b) vremenska reenica:
( l ) Je li !h/is ve prie jeo s tog drveta, prie nego to ga je Adam
okusio. (H. Bjclevac, Hazer) - (2) Njinja samo smila zlo, otkako
se digla na dvie noge samo smila zlo . . . (A. lsakovi, Pobuna ma
terie) - (3) Tako sam se muio i prevrtao u krevetu svu nod, dok ni
je ciknula zora. ( D. Al i , Demijurg)
c)namjerna reenica:
( l ) Odluio sam da saekam dok svi izau, da se ne guram u uskim
vratima sa irokim ludima. ( M. Sel i movi, Tvrdava) - (2) Pjeva
svakom ovjeku na uho, daje svako uje na svoj nain. (A. Name
tak, Sunce) - ( 3) T sokaci i dre ovo staro selo, da se ne otisne do
le u rieku. (.Sijari, Bihorci)
d) uzrona reenica:
( l ) Biljeim to i utim, jer svikao sam na uda. (A. Si dran, Baeski
ja) (2) Ne ode Zulikar ni u damiu, jer su graniari navikli na
kletve, a ne na molitve. (D. Sui, Uhode) - (3) Onda je ispriala,
zato to joj se uinilo da je ula piano vikanje u se !tt. . . (M. Selimo
vi, Magla i mjeseina)
e) pogodbena reenica:
( l ) Oni su te.ko pobjedi vi, ako su jedinstveni. (D. Sui, Uhode)
(2) Preda mnom se ne ustruava, ako se ikad ustruava. (M. Seli
movi, Dervi i smrt) - (3) Moda e ga morati voditi u grad dokto
ru

varcu, ako su uH ( J. Musabegovi, Skretnice)

f posljedina reenica:
( l ) Cura ti je to bila, da bih glavom bez obzira po.ao za njom. (A.
Muradbegovi, Robia) - (2) Jedan ga nekoliko puta dohvati a
kom iza vrata, nu to on jeknu i svali se preko praga u avliju. (R.
Kadi, 1/hamiin put u smrt) - (3) A privlaio je i tuu djecu, tako
da su prozori esto pucali od kamenja kojim su skidali plodove. (J.
Musabegovi, Skretnice)
g) dopusna reenica:
( | ) A opet je u meni radost, iako je druga obala daleko . . . (M. Seli
movi, Tiine) - (2) Po starom putu ne da mi se ii, /Makar da u
njime do Edena stii. (S. Baagi, Skroman poziv) - (3) Varoani
se udili, mada su znali i ko mu je indru rezao i kolika joj je .irina,
a kolika deblina. (D. Sui, Uhode)
597. Izrine i zavisnoupitne objekatske reenice ne odvajaju se
zarezom:
( l )

uo sam daje nedavno doao u kasabu iz Carigrada. (S. Kule

novi, Ponorica) - (2) Aja sada razumiem ta je bilo uzrokom to
me sakrivenom p/acu. (

. Saraj l i, Mlieko) (3) Osjeao sam u

tom asu kako vie ne upravlam sobom. (A. Muradbegovi, Robi
ja) - ( 4) Uviek bi pitao je li mu liva bardaklia jo u ivotu. (R.
Kadi, 1/hamiin put u smrt) - (5) Reci mi gdje emo se milovati ka
da opadne lie i zima zavie kao gladna vuica. (H. Humo, Groz
danin kikot)
598. Atributske zavisne reenice takoder se ne odvajaj u zarezom,
budui da su u tijesnoj vezi s glavnom reenicom:
( l ) Ali je luda nada dragocjenia od razbora koji ne prua ute
hu. (D. Sui, Uhode) - (2) Ja niesam sanjar to u tihoj noi /Po
moru bliede meseine pliva. (M.

ati, Ja niesam sanjar) - (3)

Za njima idu i oi onih to ue tuda oko vatre. (. Sij ari, Bihorci)
(4) Ova ena ima/aje i neku posebnu snagu koja nie njena ve
soja kome je pripadala. (M. Sel i movi, Dervi i smrt) - (5) Lingso
va djela koja imate pred sobom prevedena su na bosanski jezik de
vedesetih godina X st.
(U primjerima kakav je i posljednji upotreba zareza dovela b! do
promjene znaenja glavne reenice. )
599. Apozicijske zavisne reenice redovno se odvaj aju zarezom,
budui da naknadno obj anjavaju ve poznat pojam:
( l ) Biae svjesna (hazreti Amina, nap. S.H.) svjetlosti u sebi, koja
jednog dana zasja iz nje tako jako da je mogla vidjeti utvrde Busra
u Sirii. ( M. Lin gs / Abu-Bakr Sira j ad-Din/, Muhammed:
t
ivo t nje
gov osnovan na vrelima najstariim; prev. R. Mahmutehaj i) - (2)
Povod je naa damia, kojoj se primiem. (S. Kulenovi, Ponorni
ca) - (3) l znao sam da muje zet kadia Ajni-efendia, koji je napi
sao nalog da se zatvori moj brat. ( M. Selimovi, Dervi i smrt)
600. Ukoliko se u zavisnosloenoj reenici zavisni dio nalazi s lije-
ve strane glavnoga dijela (tj . u antepozicij i i l i prepoziciji , i nverzij i ), od
vaja se od njeg zarezom:
( l ) Kad ugleda njih dvojicu, vrisnu uplaeno i potra prema kui.
(M. Selimovi, Djevojka crvene kose) (2) Kad ve nisam imao
razloga ni mogunosti da je sluam s panjom, poeo sam s pa
njom daje posmatram. ( M. Selimovi, Dervi i smrt) - (3) Ukolko
insistirate na tome, tvrdimo da niedan na slubenik nie u mogu
nosti nagovoriti M ortaka na saradnju. (D. Sui, Uhode) - ( 4) Po
to je srea u asnom radu, nedopustivo je traiti je u dokolici u ko
joj se i pas dosauje, a lieni duh ne. (R. Muminovi, Ethos i lud-
?111j1ja:?t1|?t1T
1j|t1?|t1:1a,?
1j?\1l:\?|??t?,
1}1l||1al:\?t1|:?
|??|t?
t1|?t1T:?111j1ja
1,1t|t|j:\?t1|:?
|??|t?
t1|:?|??t?a?|t|
j|111j1ja:?t1|?t1T
1 45
:aj?\1l:\?111:?
??t?a,|?,1t|t|j?
T1|1ja:?111j1lt1|?
t1T a\1'|\1j??t
t1|?!1j1:1]|1t1
'tT?1a11ja1j?'11
aT?lal?|??t?
1?111j1ja:?t1|?tT1
\11:aat|11j?t,
111j1ja:?t1|?tT1
\11:aat|11j?t:1
|??t1Ta\1ja:a
aT?lal?
1 46
sko bivstvovanje) - (5) Makar da su znali da idu pustom okolicom,
ipak hod im je bio tih, dra!?fe oprezno. (E. Mulabdi, Zeleno huse
nje} - (e)Jako Iranke nisu visoke, Hazer hiae iznimka o o . (H. Bjc
levac, Hazer) - (7) Da mu se neko tog asa zagledao u lice, vidio
bi da je oza reno smire1lem. (R. Kadi, Ilhamijin put u smrt) (8)
Kako je go siromah, prehrG!?fivao se cijepajui drva po ha novima i
nosedi vodu. (D. Sui, Kaimia) - (9) Grie.im l prema sehi. tek
tada sam drugima prav. (A. Si dran, Bakkija) - ( l O) Budui da su
f
izam predstavla unutan?fi izraz islama, njegovo uenje je u biti
ezoteriko tumae1le Kur 'ana. (T. Burckhardt /Ibrahim lzz ad
Di n/, Uputa prema unutan?fem tumae!?fu islama; prev R. Mah
mutehaj i)
601 . Zarezom (ili crtom) ne moraj u se odvajati tzv. subjekatske od-
nosne reenice kada su s l ijeve strane glavnoga dijela (tj . u antepoziciji ):
( l ) Ko rano rani dvije sree grabi.
(2) Ko brzo sudi lahko se vara.
Zarez se ne moe izostaviti ukoliko bi bez njega bilo nejasno gdje
je granica izmedu zavisnoga i glavnog dijela. Tako, npr., razl iito znaenje
imaju reenice:
Ko na veresiu daje imGI?fe, gubi i prijatele.
Ko na veresiu daje, imanje gubi i priatele.
602. Ne odvajaju se zarezima (niti crtama) umetnute zavisne reeni-
ce ukoliko su u izravnoj znaenjskoj vezi s reenicom u koju su umetnute:
( l ) Pred veer bi ga oslu. kivala da doe iz adie. i makar da je
znala da mu ve ni kost s kosti nie zajedno. ne hi zakluavala av
liska vrata dok ne bi prolo njegovo vrieme. (A. Nametak, Trava
zahoravka) - (2) Otii emo da se odmorimo na Borako jezero kad
zavrimo ovaj posao. - (3) Prehranjivao se otkako je siromah cie
pajui drva.
603. Zarezima (i l i crtama) redovno sc odvajaju umetnute reenice
kad nisu u izravnoj znaenjskoj vezi s reenicom u koj u su umetnute:
( l ) Po navretku jedne godine poe kuga harati i meu bogatim svi
jetom, ili, kako se to bosanski kae. 'udri u gospodu . . . (M. M. Ba
eskija, Ljetopis 1 746-1804; prev. M. Mujezinovi) - (2) Kad je
umro Mula Ibrahim Hromo, u njegovoj oporuci su nali da, kad mu
tielo budu nosil kroz grad do mezarja, na istoj dasci ponesu i
knjige koje je napisao ili prepisao. (R. Mahmutehaj i, Hidr se
pojavio, Mustafa nestao) - (3) Tada smo smjeli, da ne smetamo po
kui, izai na sokak. (Z. Di zdarevi, Majka) - (4) Ja sam. ako je
tvojoj milosti po voli. goni deva, mazgi i ostaloga domaeg blaga
kojim nas je Milostivi obradovao i blagoslovio. (O. Karahasan, ls
toni diwan)
l1|?!1T:?1'|j?!11ja11,1|?111:||11|1j11j?,11\111111j11j?1j?,:a,|1l11:l,,1:?
11':l't11j?,1|111j?,:j?\l|1|1111:l?|1?|!|j1Nj|T?:?,|11|1\?]1||11j11'j?
]1|1!aT|j?11j1|?\:|1,|1!11j1ja|1!|||||:1T1:|1|1|1|j?'1|a1al1||??1|t?,\11|:1T?
|??1|t?T?a:111
+ > ^
l1|?!:? :l1|j1|!T?11,1|?11|j?1|1|t1|j?11t1a11|1j11ja||1||j?'||1|??1't1j
?!?!1|\1.
l1|?!1T:?111j1ja1j?'1|??1|t?\1j|:?1111ja |''T?a 1,1!|t'j1,1,1!l',|111|
\1jT1:?|:l|?1|1\1j|:''j?1',||j?'\1j|T1:?11\111111j11j11,|?|111|:1171j,aT?l
1||1'j?'1| \111|:|!|111?!11| : |??1|t1Tj, 1''t| 1\1l|1, T11 1|1?|'j?| ||!|1!|
I1\1?|:?111j1ja!1|?!1T]|1]1|:\|,||1j?||111|||,1|\11:l1j?aTj?:|1t|j?|?|??1|t?
11,1?
[
\a

??

|t?j
. .
l

|?!:?

:|

j1

|:,|?1:a,|1|1l, l:\|ja1||!1\|ja1|?!1|\1,1j|T?:?111j1jl |??1|t?

|1?|!|j|.l1|?!:?1?:|1|j1|!T?]'11?|??1|t?|!1':1?\1j1j?:1j1Ta1?,1:|?111j
!11?1j:\1j?!|11||j?1'1?:1T1\111j?]|11111,1O?|!1|:11|??1|t1 111|
]1T?Tj?:la1?]1'\111j?!1|:11|??1't1aT?|1|1a]'11aj
.`
'

-
_

_
.
ZADACI I VJE

BE
33. Stavi zarez gdje j e potrebno. Objasni zato j e t u neophodan:
- Igrao je nogomet koarku rukomet.
- Profesor dr. Enes Kari preveo je 1 995. Kuan na bosanski jezik.
- Dr. Enes Kari profesor preveo je 1 995. Kuan na bosanski jezik.
- Naa domovina Bosna i Hercegovina ima izlaz na more.
-To draga moja nikome ne koristi.
-

ovjek osjea potrebu ne samo da misli nego i da kae.

- Ona je marljivija nego on.
- Neu rei tebi nego njoj.
- Ona e mi zaista pomoi.
- Zaista spava.
- Plaui je uao akuu.
- De donesi vode.
- Kad su zadavljeni braa Morii dogodio se u Sarajevu zemljotres . . .
- Jasminko ui a Ajdina se igra.
- Vrijedno uimo a uspjeh nee izostati.
- Odlino se spremila za prijemni ispit dakle nee loe proi.
- Sve djevojke ute jedino to Azemina poneto progovori.
- Osuujem reklamiranje duhana koji teti ljudskom zdravlj u.
32. ZNACI PORIJEKLA
604. Znak > znai daje, razvilo se , tj . upotrebljava se kada se el i
oznaiti da se rije (oblik) i spred toga znaka razvi l a u rije (oblik) iza toga
znaka: *berg" > brega > brieg; smejali Sf > smiati se; sol > so; mojega
> moga; ( > .
!11t,1|j?\|1
P !11.daje, razvilo se
u;
!11.postalo od
1 47
t1tt1''j?\?.
1tj?t1t1
:'l1|1j\1
1\1:?''j?\1111:'1
|'j?,t1\11'1t',|'j?
,|11,':1]1t1\1,
1\1:?111:1tj?'a
|??ta,11'1t|,1:''j?
,|11,':1]1t1\1
1
4
8
Znak < znai postalo od, tj . od rijei (oblika) iza toga znaka posta
la je rije (obl i k) i spred toga znaka: brijeg < brega < *bera; smijati se <
smejali Sf; SO < sol; moga < mojega.
605. Znacima > i < moe se upuivati na rijei koje se preporuuju
u standardnome jeziku kao stilski neobi ljeene i l i openito na rijei i obli
ke koj ima se i z koji h drugih razloga eli dati prednost: etvor > etvero;
minaret > munara; ko < tko.
33. ZNACI ZA BI LJE

KE
606. Zvj ezdicom i sitnom brojkom stavljenom poviena (kao eks
ponent) iza pojedinih rijei moe se upuivati na bi ljeke ispod i l i iza teks
ta. Kad se upuuje jedanput, stavlja se jedna zvjezdica. Ako se na istoj stra
ni drugi put upuuj e na bi ljeku, stavljaju se dvije zvjezdice. Ukoliko je na
i stoj strani potrebno uputiti vie od dvaput, bolje je umjesto zvjezdice stav
ljati sitne brojke (koje se niu od jedan nadalje).
607. Kad se dodatna napomena, odnosno tumaenje, odnosi na poje
dinu rije /i l i sintagmu, zvjezdica i sitna brojka stavljaju se s desne strane ri
jei /i l i sintagme (a i spred pravopisnoga znaka, ukoliko kakav znak dolazi
neposredno iza te rijei):
U govorima ispitiva noga podruja umjesto vokala a imamo vokal i
samo u r!eima slavenskoga por!ekla: dosti, dviesti, gudi/o, gun
di/o. U prvome primjeru imamo trag star!ega obrazovanja: oblik
dosta dobili smo od do syta, a dosti od do syt;
83
; u drugom imamo
ikavizam: star !e dove Ste > dviesfi
B4
, a u gudi/o, gundi/o imamo
morfem -ilo.
`` Peco, lstot'nohercegovaki, J. Lik dosti susreemo u mnogim tokavskim go
vorima. V' Reetar, Der tokavische. l Jl; P ec o, /kavsko.akavski. l, 90, Bra bee,
Tuzla, 9.
`` zapadnobosanskim i kavskoakavskim govorima imamo: dvi'sti. Up. Peco,
lkavskoakavski, l, v/,
608. Kada se bi ljeka odnosi na dio teksta koj i je omeen kakvim
pravopisnim znakom, zvj ezdica i l i si tna brojka stavljaju se s desne strane
pravopisnoga znaka:
{ l ) l upoznat ete me nakon to mjesto moje ostane prazno i drugi
ga zauzme umjesto mene.
Al i ibn Ebi-Talib, Nehdul-belaga (prev. R. Mahmutehaji i M. Hadi). str. .0.
(2) Iz Dide smo prispjeli u kasahu Hidde, a idui odatle, u sretni
as, u petak u zoru, pocetkom blagoslovlenog mjeseca ramazana
stigli smo u asnu Meku (Mekei-Jerife).
95
(Hadi Jusuf Li vnjak,
Odazivam T se, Boe: Putopis sa hada J 6 J 5. godine; prijevod s
turskog, uvod i komentar: M. Mujezinovi)
` H adi i .Jusufovdje nije precizirao datum svog dolaska u Meku. ali u zaglavlu pu
topisa ka:e daje to hi/o J. ramazana, .fto odgovara 26. /X |0J. |rema tomeje Hadi
Jusuf od svoje kue u Duvnu do Meke prveo na putovanju puna tri mjeseca.
609. Pri navoenju knj iga, lanaka i dr. uobiajeni podaci imaju
sljedei redosl ijed: i me pisca, naslov djel a (knjige, rasprave, lanka), broj
izdanja (ako ih i ma vie), naslov asopisa (zborika, novina i sl . ), mjesto
izdanja, naziv izdavaa, godina izdanja, broj sveska (ukoliko ima vie sve
zaka), broj stranice (odnosno stranica):
a) knj ige: Midhat

ami, Kako nastaje nauno l/elo, VJ/ izdanje,

Sarajevo, Svjetlost, 1 988, 90-96.
b) lanci: Tet4ik Mufti, O arebici i njenom pravopisu, Prilozi za
orijentalnu filologuu. XlV-XV Sarajevo, Oruentalni institut,
1 969, 101-121.
t1|||t1;11l1\1[ a||[tt|l;1|||l1lt\I1};|11\t1[a\1[|]t||||11\1. lTt;|t1,
11|\1jt|1[\1[|]t,|11K1},|||111[1[1Kih |T1r|t},11|\1;|1,T|tl|111|1,
11|\|11\11,]1|11|?111j1,[\t\1[a\||Kl1|t\|t},|[t11|tt
34. ZNACI ZA DU

INU
610. Nenaglaeni samoglasnici (odnosno slogovi) mogu biti dugi i
kratki. Dugi samoglasnici u standardnome jeziku mogu bi ti iskljuivo u
slogovima iza naglaska.
Znak za duinu (-) pi e se iznad dugoga samoglasnika (koji je bez
uzlaznoga i l i si l aznoga tona). Duina nenaglaenoga samoglasnika takoder
moe biti nosilac znaenjske razl i ke. Zato se znak Zd duinu stavlja onda
kada na osnovu konteksta ne bi bi l o jasno koje je znaenje nekoga obl i ka.
U reenici Cueli dan kupi sueno! mogua je dvoznanost: kupi (2. l. jd.
imp. gl . kupiti; skup ljaj) i kupi (
3. l . jd. prez. gl . kupiti; skuplja). Dakle, du
inu je potrebno oznaiti u reenici kao: Cieli dan kupi (= skuplja) sueno,
ali ne i u reenici kao: Cieli dan ona kupi sueno. Tako i :
( l ) Dobro vidi ta se radi ( imp. ) . Dobro vi ta se radi (prez. ). "
(2) Niz Krivaju lovili smo dobre ribe (ak. mn. ) . Niz Krivaju lovili
smo dobre ribe (gen. jd. ).
61 t. Geni tivni znak C moe se pisati (umjesto znaka za duinu) na
kraju genitiva mnoine nekih imenica, i to kada o pravilnome itanju te
rijei ovisi jasnoa reenice, a sam se obl i k ne moe odredi ti na osnovu
konteksta: glava i l i glava (al i : pametnih glava, a ne: pametnih glava /-a).
t1||jt1,11l1\1,|
11t1ja\1j|]t||||11\1
!11t|11a|1a.
1jznak za duinu [") ;
,|tt|1111a]]1
1T]|11|\1,
jgenitivni znak [}, ,|t
t11\|1ja]t1|I|\1
T1|1t,11|t|jt]|1
T]a11!111|
1 49
t1tt11]'1:\t|jtl\1
:t,a|t1:l|a
1jt'1
tjtt1't1:t:l1'j1
1:,|t1t,1l|t|
1'\1,
|:,|t1:l|':\1'jtt
|jt ' '1'|\1
1 50
( l ) Tamo nie imao pozna nika (gen. j d. ) : Tamo nie imao poznani
ka (gen. mn. ). - (2) U ruci jagoda (nom. jd. ) : U ruci jagoda (gen.
mn. ). - (3) Dri se ugovora (gen. jd. ) : Dri se ugovora (gen. mn. ).
3 5. ZNACI ZA NAGLASKE
61 2. Znaci za naglaske pi u se iznad samoglasnika i oznaavaju ton
i duinu naglaenoga sloga. Izvan struni h djel a upotrebljavaju se samo
onda kada bi bez nj i h bi l o nejasno o kojem je znaenju i l i obliku rije.
Npr., ukoliko se znaenje ne razaznaje i z konteksta, u reenici Kupi to!
mogua je dvoznanost: Kupi to (skupi to) i Kupi to (pazari to). l l i : Ps ga
je spasio (pojas) : Pas gaje spasio (pseto).
61 3. Znaci za naglaske u bosanskome standardnom jeziku jesu:
kratkosilazni (npr.: kuda, ptla),
' - kratkouzlazni (npr.: otac, sestra),
dugosilazni (npr.: meso, bijka),
dugouzlazni (npr. : glava, trava).
l1\t11a|a,]t|l||t1\|t1t|t111tl|||1\ttl1|t1ta|lt\:l11,|a:t
:1T1111\111|ttj|||1tj1:11\1jtTjtt1tja|||1'|\a||jt
36. ZVJEZDICA
61 4. U strunoj l i teraturi zvjezdica se stavlja povieno ispred rijei
iji oblik u pisanim izvorima nije potvren: *derti > dreti > drieti;
*gorch b > grah; *-ilnica > -ionica; *jlgra > igra; *astr?b' > jastreb;
*(zykb >jezik; *m?kkb > mehak. Up. i :
Ime Bosna potvreno je polovicom l O. st. kod Porfirogeneta kao
Bosona, "gdje je po/uglas izmeu S i n oznaen sa o, pa bi se ", pi e
P Skok, " moglo suponirati *Bosbna, ali se poslie pie Bosina u
Dubrovniku ( . . . ). Ta grafja pretpostavla 1: *Boslna ", to znai da
se poluvokal ne moe sa sigurnou odrediti.
61 5. U rjenicima i openito u strunoj l i teraturi zvjezdica se moe
staviti i spred rijei (rjee iza rijei) i l i oblika koji su neobini, stilski obi
ljeeni , ali mogui : *Bie > Biha; i l i ni su prihvaeni u stilski neobiljee
nom rjenikom fondu standardnoga jezika: *obezbiedi ti > osigurati, *sol
> so, *vijoriti > vihori ti.
ZADACI I VJE

BE
34. Ispravi greke u ovome tekstu:
Velika kopriva (urtica dioica) raste po itavoj Europi u blizini naselja naj ee kao
korov uz ograde i u rijeim umama. Ima etvorouglastu stabljiku visine od 70- 1 50
cm. ; njezin se miris nemoe nazvat ne ugodnim ali je po malo neugodnog ukusa.
Ljekoviti su joj djelovi listovi (skupljaju se tokom cjelog ljeta) itava biljka (uoi ili za
vrjeme cvijetanja), i korjen (kopa se uproljee i ujesen.) Ovoj ne rijetko prezrenoj i na
alost premalo cjenjenoj biljki pripisana je najvia ljekovitost. Vai kao po najbolje
srestva za ienje krvi, ljeenje mokrani kanala, odklanjanje bubrenog pjeska,
bljedoe i slabokrvnosti, potom stanja potitenosti i osijeaja premorenosti, uopte
jaa otpornost ljudskog organizma, bilo da je rje o prehladama, reumaskim obolenji
ma, radi jo-aktivnom zagaenju . . . U Germanskoj mitologiji bila je simbol Do nara Boga
munje iji blijesak takoe pali i ari. Razprostranjeno je i puko tumaenje da munja
dobro poznaje koprivu, kao i ovjek, te izbjegaje u nju udarit. Najvjerovatnije je u vezi
tog tumaenja i nasa stara poslovica Nee grom u koprivu. U nekim Alpskim
podrujima seljaci je stavljaju u ognjite kad se pribl iaje nevrjeme "da nebi udarijo
grom u kuu." Jedan mi je potovaoc koprive inae dobar poznavaoc sli karstva
spomena slavnog nijemca Albrechta Du rera (1 471 . -1 528). "Tako je visoko cjeni jo
koprivu, ree mi on jedno da je u svom remek - djelu naslikao kako je anel nosi k
nebeskome prestolju".
35. Ispravi greke u ovome tekstu. Uporedi sa tekstom na kraju knjige!
Pre nego se pokupim i zauvjek napustim drevnu zemlju Avganistan i krenem u Persiju
hou da odem u Gazni. Moda uvaeni itaoe nikada ni si ni uo, da u svjetu posto
ji grad koji se zove Gazni.
Ipak grad postoji i nekada je bijo naj monii , naj prosvijeeniji i najsjajniji grad itave
Azie.
Neznam vie pouzdano na koju stranu se ide ali sigurno put nevodi ni na sever ni na
istok. Gazni lei negde na preostale dve strane svjeta.
Kada sam krenuo grejala je sjajna meseina a drum je bijo ravan carski.
Zulfikar-luko umhur dalje kae gradove koima je preostala jedino prolost treba
pohoditi samo po mjeseini.
1 5 1
. RJENK

A- akuzativ, 381 b; amper, 381 e

a - ar, 379
a. a. - ad acta (medu spise), 368
abda! Mahmud (gen. abdal -Mahmuda /abda
la Mahmuda), 290
abdesthana (opa i m. ); Abdesthana (i me
ul i ce u Sarajevu), 534
Abdud-Dar (gen. Abdud-Dara; rod Kureja),
298
Abdulah, 54i
Abdullah (gen. Abdullaha; ar. ime), 54i
Abdullah b. Abbas (gen. Abdullaha b. Abba-
sa), 20 l , 300
Abdul-Muttalib (gen. Abdul-Muttal iba; pod
rod Kureja), 201 , 298
Abdulrezak Hi fzi Bjelevac (gen. Abdulreza-
ka Hi fzi Bjelevca), 293
Abdu-
S
ems (gen. Abdu-
S
emsa), 298
A-bomba (atomska bomba), 272
Abraham, 1 54
Abu Dabi (gen. Abu Dabija), 280
a. d. - akcionarsko drutvo, 368
A. D. - anno Domi ni (poslije Krista /vjerov
jesnika l saa/), 369
a da, 365
Adam Mickiewicz /Adam Mickjevi (gen.
Adama Mi ckiewicza /Adama Miekjevi
a), 1 87
Adem (Adam; vjerovjesnik), 1 54
adet, 6 1
adhezija, 55, 1 29b
ado (hi p. : amida; gen. jd. ade /ada, pri sv.
prid. adin /adov), l 02
aerodrom, 267
Aerodromska Naselje (u Sarajevu), 477
aeroklub, 263
Afrodita, 442
agrotehnika, 263
A. H. - anno Hagire (po Hidri), 369
ahbab, 1 28
Ahi lova peta, 456
ahmedija, 1 55
Ahmi, 90
Aia, 75
Ajka, 61
ajkuna (draga); Ajkuna (i me), 534
Ajkuna, 61
Ajni-efendija, 287
Aja, 75
Ajvatovica, 479
Ajvaz-dede, 449
ak. - akuzativ (uz: A), 372, 3 8 1 b
akademija (opa i m. ); Akademija (skraeno
ime odredene akademije), 534
Akademij ina izdanja (tj . i zdanja Akademije
nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine),
500
a kamol i , 365
ake. - akcen(a)t, 372
akcenat /akcent, 1 69, 545
akobogda ( : bog); ako Bog da ( : Bog), 444
ako i, 365
akol i , 363
A-kolo, 35
aksiom, 1 7 1
akam-cvijet, 274
akvarij , 1 68
Al - aluminij, 381 a
Alada (damija u Foi), 493
Alaga, 286
alaj-bajrak, 274
Al ajbeg, 286
alat, 6 1
alb. - albanski, 372
Albanac (nom. mn. Albanci), 459
Albanka, 459
alegro /al l egro, 1 56
aleja, 49 1
Aleja Bosne srebrene, 490
Aleksandar, 1 69
alem-kamen, 274
al fa, beta i gama zraci , 273
al fa-zraci, 272
Al i b. Ebi-Tal i b /Ali ibn Ebi-Tal i b (gen. Al ija
b. Ebi -Tal i ba /Al i ibn E bi-Tal i ba), 20 l
Al ija (gen. Al ije, dat. Al iji ), 65a, 65b, 65c, 69
Alija erzelez, 446a
Al ij in, 65c
1 55
al ineja, 70, 74
Ali-paa ( Rizvanbegovi), 287
Al i-pain most (most); Al i -pain Most
(naselje), 477, 534
al kaloid, 74
Al l ah, 54i, I l l
Al lahov Poslanik ( Muhammed), 445
al legro /alegro, 1 56
altruist /altruista, 74
aluminij, 1 68, 38 1 a
aluminijev, 67
aluminijski, 67
alirska revolucija, 508
Aljehinova odbrana, 522
ama, 362
ameriko-vijetnamski rat, 508
Amerikanac (nom. mn. Amerikanci); Ameri-
kanka, 459
ametice /hametice, 60
amida, 1 02
amidina, l 04
amidi, l 04
aminokiselina, 263
Amira, 446a
A-mol, 272
amoralan, 301
amo-tamo, 357
amote, 351
amper (mjera), 38 I d, 456
Ampere /Amper (ime), 5 1 9
A MS Bi H -Auto-moto savez Bosne i Herce
govine, 385
anat. - anatomija; anatomski
Andrija Kai Mioi (gen. Andrije Kaia
Mioia), 295
anel / aneo, 74, 247
anelski /aneoski, 247
a nekmoli, 365
anglo-ameriki (engleski i ameriki), 306 :
angloameriki (: Angloamerikanci), 307
Angloamerikanci (Amerikanci engleskog
porijekla) : Anglo-Amerikanci (Englezi i
Amerikanci), 284, 534
antialkohol iar, 83a, 264
antialkoholizam, 73
1 56
antifaistiki, 301
antifaistkinja, 1 20
antiislamski, 73
Antonin Dworak / Antonji n Dvorak (gen.
Antonina Dworaka /Antonjina Dvora
ka), 1 87
ANUBiH - Akademija nauka i umjetnosti
Bosne i Hercegovine, 385, 386, 399
aor. - aorist, 373
aoristni, 1 20
apel, 249b
apostol, 249b
apsurd (gen mn. apsurda), 1 69
ar. - arapski, 372
Arabijski pol uotok, 479
Arape, 83a
arbitar, 1 72
Arebijev (: Arebi), 67
Arefat, 479
arh. - arhaizam; arhitekt(onski), 372
arhaizam, 1 69
arhitekt /arhitekta, 1 70
arhiv, 1 6 1
Arhiv Bosne i Hercegovine, 496
aristokracija /aristokratija, 1 67
Aristotel, 1 68
arsen, 1 65
Arslanagia most (gen. Arslanagia mosta),
282, 493
artistkinja, 1 20
Asim Ferhatovi Hase (gen. Asima Ferhata
via Haseta), 34, 294
asistent, 1 69
asistent pripravni k (gen. jd. asistenta priprav
nika), 275
asket /asketa, 1 70
a. s. (: alejhisselam = neka je mir s nj im; dola-
zi iza imena svakoga vjerovjesnika), 368
astr. - astronomski
Astrahan, 1 97
a. . ( . azimuan uzvieni, vel iajni; odnosi
se na Kur'an), 368
aija, 83a
aik-pender, 274
Akenazi, 460
Atlanbki okean, 479
Atlantski pakt, 496
atlas (zbirka zemljopisnih karata; vrsta tka
ni ne); Atlas (planinski vijenac Magriba),
534
Attlee /Atli (gen. Attleeja /Atlija), 1 84
Attleejev /Atlijev, 1 84
auditorij, 1 68
augm. - augmentativ, 373
august, 1 58a
Australija, 1 76
Austro-Ugarska (gen. Austro-Ugarske), 279,
47 1
Austro-Ugarska monarhija, 471
austrougarski ( : Austro-Ugarska), 305 : aus
tro-ugarski (odnosi se i na Austriju i na
Ugarsku), 306
Austro-Ugarsko carstvo, 4 7 1
autobiografja, 266
autodijelovi, 266
autoelektriarski , 3 1 O
autolimarski, 3 1 O
automehaniar, 266
automobil, 266, 267
automobi li zam, 267
Auto-moto savez Bosne i Hercegovine, 269
auto-moto trka, 269
autoportret, 266
autoput, 266
Autoput Sarajevo - Zenica, 493
autosaobraajni , 3 1 O
autostoper, 266
autokola, 266
autotablice, 266
autotrka, 266
Ava /"A va" (i me deterdenta), 5 1 7
avanturi stkinja, 1 20
Avdaga, 286
Avdo Karabegovi Hasanbegov (gen. Avde
Karabegovia Hasanbegova), 34, 285,
295
avio i vozne karte, 270
aviokarta, 263
aviomaterijal, 263
avion, 72b
A-vitamin (uz: vitamin A), 35
avl ija, 65a
avlijaner, 452
avliji ca, 65c
azbestni, 1 20
Azema, 6 1
Azemina Begi-Muzaferija (gen. Azemine
Begi-Muzaferije), 296
Azija, 65a
azijski, 66
adaha, 55

Babia baa (gen. Babia bae), 282

Babilon, 1 54, 1 59
Babi lonska kula, 493
babo, 446b
bava, 80
badava /badihava, 35 1
Bahi r, 62
Bahrija, 69
baj ka, 6 1 3
bajrak-damija, 274
Bajram, 489
Bajram mubarek olsun! (Blagoslovljen ti
Bajram! ), 437
bajram-namaz, 28, 257, 274
bakaro doba, 509
Bakije, 65b
Bakir, 62
Bakunji n, 1 97
bal, 249b
Bal (mi t. ), 442
balak, 249b
Balkanski atletski kros, 52 1
Balkanski poluotok (uz: poluotok Balkan-
ski), 479, 480
balkoni ( instr. jd. balkoniem), 92
baloni, 83a, 90
ban Bori, 449
Banja Luka (gen. Banje Luke, dat./lok. Ba
njoj Luci), 28 1 , 477
Banja Vruica (Vrica), 479
Banjaluanin, 82, 283
1 57
Banj aluanka, 82, 283
banjaluki ( . Banja Luka), 305
barba Ivo (gen. barba-Ive /barbe Ive), 290
barbarizam, 1 59
barij, 1 68
barijev, 67
basnopisac, 260
baa, 80
Baarija, 477
Baluk bega Berkovia (grob), 493
bazen, 1 52a
BBC - skra. : engl . British Broadcasting
Corporati on (Bri tansko radiodrutvo ),
385
bdjenj e ( : bdjeti), 23 1 f
bdjeti, 238
beba (lutka); Beba (osobni nadimak), 534
Be, 1 76, 477
beki, 1 1 6
Beir, 97
Beirbai, 285
Bedr, 479
beduin, 74
beg Ljubuak, 449
Begajeta, 75
Beg-Emina (gen. Beg-Emine), 292
Beghanuma (gen. Beghanume), 1 30, 292
Begi, 90
Begiev, 92
Begluk mahala, 492
Behija, 69
Bejadudin, 75
Bekir, 97
Beli, 240
Ben Hur (gen. Ben Hura), 1 90b
Beograd, 240
Beogradski paaluk, 4 7 1
Beotija, 1 67
beriet, 1 55
Berliner Zeitung /Berliner cajtung, 5 1 4
Berlinski kongres, 496
Berl inski zid, 493
bemardinac, 452
bespravan, 1 27
besraman, l l O
1 58
Belaga, 286
beuman, l l O
bez sumnje, 359
bezakonje, l i O
bezdrvnost, l l 8b
bezglasan, 30 l
bezimen, 30 l
bezlian, 30 l
bezosjeajan, 301
bezub, I J O
bezvuan, l l O
beian, 1 1 0, 1 22b
beivotan, l 22b
bh. - bosanskohercegovaki, 376
BHD - bosanskohercegovaki dinar, 380
biandrija, 73
bianualan, 73
biatlon, 73
bi bi. - bi bl ijski, 372
bibl ioteka, 72b, 1 59
bi, 80
Bi Boiji (Ati l a), 447
bigaj rihak, 35 1
Bi H - Bosna i Hercegovina, 385
Biha, 90, 6 1 5
bihaki, 92, 1 1 6
Bi haki okrug, 470
Bijambarska peina, 479
bijeg (gen. jd. bijega, nom. mn. bjegovi), 2 1 7
bijel (komp. bjelj i), 2 1 5c, 22 1 , 249a
bijelac (gen. jd. bijelca), 249a, 462
Bijeli Ni l , 479
Bijel i Onjak (i me psa), 450
Bijeli, 240
bijel i ti (initi bijelim), 225, 233
bijel ka (krava bijele boje), 45 1 ; Bijelka (ime
krave), 450
Bijel o dugme (rok-grupa), 496
Bijelo Polje (gen. Bijelog Polja), 240, 28 1 ,
477
bijelosiv, 237
bijeljeti (postajati bijel), 225f, 233
Bijeljina, 240
bijes (nom. mn. bjesovi), 2 1 7
Bi l i, 240
Bi l ino polje, 479
bi l lahi , 54i
Bi lobrk, 240
bilo iji , 324
bi lo koji , 324
biljeka (gen. mn. bi leki /bi ljeaka), 1 27,
2 1 5c
bi ljeiti, 2 1 5c
bi ljenik, 2 1 5c
bi ljoder, 260
bio, 72a
Bi ograd na Moru, 240, 477
biohemija, 263
biol. - biologija; bioloki
biologija, 72b, 5 1 5
Bi ra, 479
birvaktile, 351
Biserbegovica, 286
biser-grana, 274
biskati (prez. bi em, gl. pri l . sad. biui),
94
bi strouman, 308
Bianin (: Biha), 1 22c
Bitka na Bedru, 507
Bitka na Kosovu, 507
Bitka za ranjenike (Bitka na Neretvi), 507
Bizant, 1 59
bjanko-mjenica, 274
bjela (koza), 45 1
bjelance, 2 1 8b
bjel anjak, 224
bjela, 224
bjelava, 45 1
Bjelave, 477
bjelcat, 224
bjelica, 224, 452
bjel iast, 83b, 224
bjelidba, 224
bjel i lac, 224
bjel i lo, 224
bjelina, 2 1 8b
bjelkast, 224
bjel obrk (bijel i h brkova), 308; Bjel obrk
(i me), 240
bjelogorica, 260
bjelokost, 223
bjelopoljska opina, 475
bjeloput, 222
Bjelorus, 283
Bjelorusija, 278
bjelov, 224
bjelua, 224
bjeluast, 224
bjelutak, 224
bjelje (komp. : bijelo), 22 1
bjesnjeti (: bijesan), 1 23a, 225f
bjei, 224
bl agdan, 26 1
blatobran, 260
bl ijed (komp. bljei), 22 1
bl ijedoplav, 237
bl ijesak, 236
Bl iski istok (zem. ); Bl iski Istok (zemlje i na-
rodi Bl i skoga istoka), 482
Bl izanci (astr.), 488
bljedoa, 2 1 8b
bljedol i k, 222
bljedunjav, 2 1 8b
bljedahan, 224
BMW (gen. BMW-a; skra. : njem. Bayeri
sche Motorenwerke - Bavarska tvorica
motora), 385
Bobi (pas), 450
Boccacci o / Bokao (gen. Boccacci a
Sokaa), 1 79, 25 1 e
bodlerovski (: Baudelaire /Bodler), 1 95
bog (opa i m. ), 444; Bog (Al lah), 534
bog Vinu, 442
Bog zna kako, 444
boginja, 444
bogorodica (opa i m. ), 444; Bogorodica (u
slubi vlastitog imena), 443
bogorodica Marija, 443
Bohumljani n (: Bochum /Bohum), 1 93
Boing 707, 5 1 7
Boj na Kosovu, 507
bokal, 249b
bokali, 249b
Bokokotorski zaliv, 479
bol, 249a
1 59
bolest (instr. jd. bolesti /boleu), 88a
boleurina /boleurina, 78, 83a
bolnica, 249a
Boljakov Potok (gen. Boljakova Potoka;
nas.), 28 1
bombon, 1 22d
Borako jezero, 479
Borik, 477
Boreo (gen. Borea), 1 77b
bos. - bosanski, 3 72
Bosanska kraj ina, 479
Bosanska Posavina, 479
bosanski, 465
Bosanski Brod, 477
Bosanski ejalet, 471
Bosanski kulturi centar, 496
Bosanski Novi, 477
Bosanski paaluk (uz: Paaluk bosanski),
47 1 , 472
Bosansko Petrovo Selo, 477
bosanskobrodski ( : Bosanski Brod), 305
bosanskokraji ki ( : Bosanska kraji na), 305
bosansko-njemako-engleski (rjenik), 28,
306
Bosna i Hercegovina, 469
Bosna-ekspres (voz), 493
bostandija, t 04
bonj. - bonjaki, 372
bonjako-hrvatski (npr. odnosi), 306
Bonjak (nom. mn. Bonjaci), 459
Bonjakinja, 459
Bonjakov, 464
bonjatvo (osjeaj pripadnosti Bonjacima);
Bonjatvo (svi Bonjaci), 461
bot. - botaniki
boanski, 444
boanstvo, 444
boe sauvaj (: bog); Boe sauvaj (: Bog),
358
boica, 444
boica Vesna, 442
boiji ( : bog); Boiji (: Bog), 441 , 444, 534
Boij i poslanik Muhammed, 445
br. - broj, 37 1
braco (hip. : brat); Braco (osobni nadimak),
1 60
534
Bra, 479
brani, 83a
braon boja, 276
Brateljevika peina, 479
bratina, 83a
bratski, 1 1 8c
bratstvo, 1 1 8c
Brblj ivi Pas (indijansko ime), 447
Brak, 463
Branska Malta, 477
branin, l 08c
brani nov, l 08
bregovit, 2 1 8b
Breka, 477
breskov ( : breskva), 1 1 7
breskva, l 52a
bresti, 224
brestov, 224
brestovina, 224
brei, 224
breza, 2 1 6, 454
brezovaa, 83a
brei , 224
breina, 224
breuljak, 224
brijanica, 83a
brijati, 65a
brijeg (nom. mn. bregovi /brijezi), 2 1 6, 2 1 7,
604
brijest (nom. mn. brijestovi), 2 1 7
brijee ( : brijest), 225b
brisa, 83a
Brka, 477
brodi, 90
brodolom, 260
B rodan in, l 08c
broj iti (uz: brojati), 69
Brundo (medvjed}, 450
Brsa-bezistan, 274, 493
brzonog, 308
Bua potok (potok); Bua Potok (naselje),
534
Budimpeta, 278
budistiki, 83b
budizam, 509
budto, 1 1 9
budui da, 365
budet, 1 02
buha, 55
buhara (zatvor); Buhara (zem. ime), 534
bukov ( : bukva), 1 1 7
B-ulaz, 35
bulbul, 249b
bulevar, 49 1
Bulevar Mee Selimovia, 490
Butova algebra (: Boole /BuJ), 456
Bundestag, 504
bundija, l 04
bura, 48 1
buregdija, l 04, 1 28
buregdinica, l 04
Buturovi-Polje (gen. Buturovi-Polja; nas.),
279
BZK - Bonjaka zajednica kulture ("Prepo
rod"), 385
L
C. (Charles /

arls) Dickens /Dikens, 370

Ca - kalcij, 3 8 1 a
Cambridge / Kembrid (gen. Cambridgea /
Kembrida), 1 82
Camus /Kami (gen. Camusa /Kamija), 1 85
Camusov /Kamij ev, 1 85, 455
Canis lupus (vuk), 453
Capablanca /Kapablanka (gen. Capablanke /
Kapablanke ), 1 80
Careva damija, 493
Carigrad, 278
Carigradanin, 283
Carmen / Karmen (gen. Carmen/e/, Kar
men/e/, dat./lok. Carmen/i/, Karmen/i/),
1 86
Carmeni n /Karmenin, 1 86
Cazinska kraji na (i : po kraji ni Cazinskoj),
479, 480
Cazinjanin, 463
Cd - kadmij, 3 8 1 a
C-dur, 272
Celzijev, 67
centar, 1 63
Cezar, 1 64
cf. - confer (isporedi), 376
Champagne /

ampanja (gen. Champagne /

ampanje, dat./lok. Champagni /

ampa
nj i), 1 83
CHF (vicarski franak), 380
Chi cago /

ikago (gen. Chicaga /

ikaga),
1 77b
Chile /

i le (gen. Chilea /

i l ea), 1 85
CIA (gen. : CIA-e; skra. : engl. Central Intel
l i gence Agency - Centralna obavjetaj na
sluba), 385
cigar-papir, 274
cijel /cio, 2 1 5a, 247
cijelost (: cijel /cio), 225d
cijevka ( : cijev 225c
cijuk, 65e
cik-cak, 357
cikcak-linija, 272
ci kl us, 1 63
cikorija, 1 6 1
cio /cijel, 2 1 5a, 24 7
cista, 1 63
cjediljka, 224
cjedite, 224
cjedevina, 224
cjelcat, 224
cjel ina, 2 1 8b
cjelovit, 2 1 8b
cjenik, 224
cjepa, 224
cjevanica, 224
cjevast, 224
cjeva, 224
cjevica, 83a, 224
cjevina, 224
cjevovod, 223
cjevurda, 224
cjevurina, 2 1 8b
C-klju, 35, 379
cm - centimetar, 3 78
Columbia / Kolumbija (gen. Columbije /
Kolumbije), 1 79
1 6 1
crepana, 224
crepi, 2 1 6
crepina, 224
crevar, 224
crevara, 224
crijep, 2 1 6
crkv. - crkveni
Crkva sv. Josipa, 493
crmpurast, 1 22d
Cra gora (planina); Cra Gora (drava), 534
Cri guber, 479
Cri kontinent (Afrika), 478
Cri potok, 4 79
Cri vrh, 479
criti (i niti crim), 233
cro-bijel a (ploa), 306
cro-bijeli, 257
Crogorac (nom. mn. Crogorci), 459
Crogorka, 459
crokos, 308
"Cro-uta monarhija" (Austro-Ugarska),
478
crjeti (postajati cr), 233
Crvena j abuka (pop-grupa), 496
crvenda, 90
Crveni otok (Kuba), 478
crveni polumjesec (pol umjesec obojen crve
no); Creni polumjesec (i me organizaci
je), 534
crveniti (initi crvenim), 233
crvenokoac, 260
crvenperka, 1 23b, 261
crvenjeti (postajati crven), 233
crvi (i nstr. jd. crviem), 90, 92
Cu - bakar, 38 1 a
Cvetkovi - Maekova vlada, 3 1 2
cvijee, 225b
cvijet (nom. mn. cvjetovi ), 2 1 7
cvijetak, 225c
cvijetnjak, 237
cvjear, 224
cvjeara, 224
cvjearka, 224
cvjearica, 224
cvjeamik, 224
1 62
cvjetaa, 83a, 224
cvjeti, 90, 224
cvjetina, 2 1 8b, 224
cvjetite, 224
cvjetni, 224
cvjetulja, 224
cvjetua, 224

. - i taj (u. it. ), 368

abar, 80
ador, 80
ada, 80, l 06
adavost, l 08
ahura, 55
air (opa i m. );

air (mjesto), 534

ak, l 52a
amac, 80
ar ( : arati; dra), 77
arapa, 80, 1 52a
ardak, 80
arkati ( : arati), 77
as, 80
aa, 80
aen ( : astiti), 88f
aenje, 88g
avka, 80

avkarica, 479
egevarist ( : Che Guevara l

egevara), 1 95

eh (nom. mn.

esi), 459

ehinja, 459
ekati, 80

elebija, 80
el o (dio glave), 77
elo (muz.), 80
emer (jed, otrov, gorina), 77

emerska planina (i: preko planine

emer-
ske), 479, 480
e. - eki, 374
ealj , 80

eka, 1 76
etiri, 80
etiristo, 326
etiristoti, 327
etka, 80
etrdesetina, 328
etrdesetpeterica, 328
etraest, 74
etvero, 605
etverogodinji , 308
etverokatan, 308
etveronoke, 35 1
etvero-petero, 329
ibuk, 80
iji , 65c, 69
iji bilo, 324
iji mu drago, 324
io, 245e
i stoa, 90
it. - itaj (uz: . ), 372
italac, 245d
itaonica, 245b
itati (ft.l itat u), 347, 348
l . - lan, 371
lani, 90
orda (krdo, opor), 77
ovjek genij, 275
ovjek aba (nom. mn. ljudi abe), 275
ovjekoljubac, 260
udan, 80
up (uperak), 77
uti (prez. ujem), 69

aba /Kaba, 96

abenske stijene, 4 79
abenski, 96

amil Pai (gen. ami l a Paia), 446a

amila Pai (gen.

amile Pai), 446a

ar (dobit}, 77
arkati (pomalo trgovati), 77
askati, 87
ebe, 1 55

ehotina, 87, 479

elav, 87
elavko, 92
elija, 87
elo (elav ovjek), 77
emer (pojas za novac), 77

erim, 97
erpi /erpi, 78
esim /kesim, 96
eke /keke, 96
evabdija, l 04
evabdinica, l 04

imeta, 97
itab /kitab, 96
orda (sablja}, 77
ud, 87
uk, 87
up (zemljana posuda), 77
uprija (opa i m. );

uprija (mjesto), 534

urijev, 1 99

D - dama (u ahu), 38 I c; dativ, 38 l b

d - dan, 379; dinar, 380, 399
Dabli nac ( : Dubl in /Dablin), 1 93
dabogda, 444
dah, 55
dahnuti, 55
dahtati (prez. dahem /daem, gl . pri l . sad.
dahui /daui), 1 22c, 1 24
daida, 74, 1 02
daire, 74
Daleki istok (zem.); Daleki Istok (zemlje i
narodi), 482
dalekovod, 260
dalmatinac (vino), 452; Dalmatinac (stanov-
nik Dalmacije), 463
danas-sutra, 357
dananji , 1 22a
dan-danas, 357
dan-dva, 329
Danica, 483
danononi, 308
danonono, 35 1
Dan Republike (misli se: Republike Bosne i
Hercegovine), 489
Dante (gen. Dantea), 1 85
Danteov, 1 85
dapae, 80
1 63
dat. - dati v (uz: D), 38 1 b
davati (prcz. dajem), 69
Da Vinci / Da Vini (gen. Da Vincija / Da
Vinija), 446
Davud (David; vjerovjesnik), 1 54
DC-9, 35
DDT- skra. : di hlor-di fenil-trihlormetil-me-
tan (sredstvo za uni tavanje gamadi), 385
De Saussure /De Sosir, 446
Debelo brdo, 479
debelokoac, 260
debelostjen, 222
debeo, 245e
dedo (opa im.); Dedo (hi p. : Dervi), 534
Dedal, 1 02
defile (gen. jd. defilea), 74
dekolte (dat./lok. jd. dekolteu, ak. mn. dekol-
tee), 74
Del i bl atska peara, 240, 479
del ij a (vok. jd. delijo, i nstr. jd. del ijom), 65d
delijin, 66
del irij, 1 68
Delnice, 248
DEM (njemaka marka; uobiajeno i: DM),
380
dem. - deminutiv, 372
demokracija /demokratija, 1 67
depo (dat./lok. jd. dcpou, ak. mn. depoe), 74
Der Spiegel /Der

pigl, 5 1 4
dershana, 262
dervi (opa im.); Dervi ( ime), 534
Dervibegovi, 1 30
deset-dvadeset, 329
desno-l ijevo, 357
deterdent, 1 54
devar /devr, 1 55
devedeset, 326
devedeseterica, 328
devedeseti , 327
devetnaest, 326
devetnaesti, 327
devetsto, 326
devetstoti, 327
devr /devar, 1 55
dg - decigram, 378
1 64
diarhija (dvovlae), 73
di ftong (gen. mn. di fonga), 1 69
dijafragma, 7 1
dijagonala, 7 1 , 74
dijagram, 1 7 1
dij ahronija, 7 1 , 1 6 1
dija!. - dijalekatski , dijalektizam, 373
dijalekat /dijalekt, 1 69
dijalektika, 1 60
dijaliza, 7 1
dijametar, 7 1
dijapazon, 7 1
dijapozitiv, 7 1
dijasistem, 7 1
dijaspora, 7 1
dijel /dio, 2 1 5a
dijelak (: dijel), 225c
dijete (gen. jd. djeteta), 2 1 7
di n. - dinar (uz: d), 372
din-duman, 274
dio /dijel, 2 1 5a
dioba, 72a
dioksid, 72c
dioni, 72a
dionik, 72a
di plomat /di plomata, 1 70
djeiji , 65c
djeurlija, 82
djed, 23 l c
djedi n /djedov, 23 l c
Djed Mraz, 44 7
djedo, 23 l c
djelce (: djelo), 23 1 c
djel iak, 224
djel i, 224
djel idba, 224
djel itelj, 224
djelo, 23 l a
djeljiv, 224
djetece, 2 1 8b
djeva, 23 l c
djeverina, 83a
djevica (opa i m. ), 444; Djevica (u sl ubi
vlastitoga imena; astr.), 443, 488
djevin ( : djeva), 23 l c
Djevojaka esma, 493
djevoj aki, 1 1 6
djevojatvo, 1 1 6
djevojica, 82
djevojura, 82
dkg - dekagram, 378
dk! - dekalitar, 378
dl - deci l i tar, 378
dl ijece ( : dl ijeto), 225c
dm - decimetar, 378
d6, 246
doboga ( : bog; sasvim); do Boga, 444
Doboj-I stok (opina), 477
dobra veer, 358
dobriina, 83a
Dobrinja, 477
dobroudan, 308
dobronamjeran, 308
Doca (ali: Dolac), 248
doi (aor. dooh), 59b, 91
do danas, 359
dodijel iti, 2 1 8a
dodjeljivati, 2 1 8a
dodna (shvatiti neto) : do dna (roniti), 353
dogaati se, l 08b
dogodine (otii) : (od godine) do godine, 353
dogorijevanje, 226
dogorijevati, 226
dogorjeti, 226
dogrla (zaduiti se) : (zakopati) do grla, 353
do gue, 359
doista, 74
do jesenas, 359
Dojransko jezero, 4 79
do juer, 359
do jutros, 359
dokad (uz: dokada, do kada), 354
doklegod (donekle) : dokle god (daleko, kako
dugo), 356
dokraja (= sasvim) : do kraja (dana), 353
doktorand, 1 69
dokument, 1 69
dolac (opi pojam); Dolac (naselje), 534
doletjeti, 227
doli (do), 363
dolijetanje, 227
dolijetali, 227
do ljetos, 359
domai, 90
domalo (zatim) : do malo (bolje pl ae), 353
domaloprije (uz: do maloprije), 355
domazet, 262
don ( : dominus), 382
Don Juan /Don Huan (gen. Don Juana /Don
Huana; ime), 1 90b
don Zvonko, 289
donedavna /donedavno, 350
donekle, 35 1
donoe, 1 22a
Donja mahala, 492
Donj i dom, 504
Donji Vakuf (gen. Donjeg Vakufa), 2 8 1 , 477
doonda (uz: do onda), 355
dopola (ogul iti) : do pol a (puta), 353
do posljetka, 359
dopustiti (gl. pri d. trp. doputen), 88f
Dorol, 1 76
do sino, 359
doskora (ne znati) : do skora (kraja), 353
doslovce, 35 1
doslovno, 35 1
do sluanja, 359
dospijee ( : dospjeti), 226
dospijevati, 226
dospjeti, 226
Dostojevska, 1 97
do sutra, 359
dotada (uz: dotad; do tada), 354
dotamo (uz: do tamo), 355
doticati ( : dotai), 232
dotjecanje ( : dotjecati), 232
dotjecati ( : dotei), 232
dotud /dotuda, 352
do u beskraj, 358
do uiju, 359
dovde /dovdje, 35 1
do veeras, 359
dovienja, 359
dovijek /dovijeka, 352
dovraga (otii) : (ne vidjeti nita) do vraga, 353
1 65
dozlaboga ( : bog), 444
dozreti (prez. dozrijem /dozrim), 227
d
oz
rijevanje, 227
dozrijevati, 227
dr. - doktor, 375
dra (opi pojam); Dra (zem. ime), 534 .
Draevo, 80
dragocjen, 222
dragovi, 90
dragstor, 1 29d
drenov, 224
Drenovci, 240
drhtati (prez. drhem /drem, gl . pri l . sad.
drhui /drui), 55, 1 22c, 1 24
drijeti, 239
dri la (cigarete}, 5 1 8
Drinovci, 240
Drinjaa, 479
drka, 1 27
drugdje, 350
drugi put, 33 1
drugol iga, 260
drukije (uz: drugaije), 65b
drukiji (uz: drugaiji ) 65c, 1 27
drutveno-ekonomski (odnosi), 306
Drutvo pisaca Bosne i Hercegovine, 496
Drvaranin, 83a
Dubianin ( : Dubica), 82
Dubrovaka republika, 471
Dubrovaka rijeka (Ombla), 479
Dubrovake ljetne igre, 496
dubrovaki, 83b
Dubrovanin, 83a
Dudija, 1 30
dudovaa, 83a
dugaak, 83b
Dugi otok, 479
dugovjek, 222
duh, 55
duhan, 55
duhankesa, 26 1
duhati, 55
duhnuti, 55
Duldu1 (mula), 450
dum Ivan, 289
1 66
Dumas Otac /Dima Otac, 446a
Dumasov /Dimin, 1 85
dumdum metak, 276
Durakovia Do (nas. ), 248
duebrinik, 262
Dutka ( : Duda), 1 30
dv. - dvoji na
dvadeset, 258a, 326
dvadeset jedan, 334
dvadeset prvi, 334
dvadeseti, 327
dvanaest, 326
dvanaesti, 327
dvaput /dva puta, 330, 332
dva-tri, 29, 329
dva-triput, 329
dvije stotine, 333
dvjesta /dvjesto, 326
dvjestoti, 327
dvocijevka (gen. mn. dvocijevaka / dvocje-
vaka /dvocijevki), 2 1 7
dvoje-troje, 329
Dvor na Uni, 477
dvorog, 308
dvosloan, 308
dvosmjeran, 308

dak (vrea), 99
Dalut (Gol ijat), 1 54
damija, l 02, 206
Deda, 1 02
Dehennem (Pakao), 448
dem (marmelada), 99
Demal, 1 02
demat (opa im. ); demat Vratnik; Demat
vratniki (u. Vratniki demat), 202,
475, 476
Oemo (hip. : Demal), 1 02
demper, 1 52a
Denana, 1 02
Denetia sokak, 492
dennet (pren. ; raj ), 54k; Dennet ( Raj), 54k,
1 02, 448
dennetski, 54k, l 04
dentlmen, l 02
dep, 1 02
dezva, 1 02
Dibril (Gabrijel ), l 02, 1 54
din, 1 02
dip, 1 02
dokej, 1 02
d.. (: delle anuh u uzviena je narav
Njegova; dolazi iza Boijega imena), 368
dudo, 1 54
duma-namaz, 274
dungla, l 02

ak (uenik), 99, 1 06
avo, 1 06
em (vala), 99
erdan, 1 55
derdef, 1 06
ipiti, 1 06
dogat, 1 06
don, 1 06
ubre, 1 06
du!, l 06, 249b
ulaga, 286
dul-baa, 274
ulbeg, 286
ulizara, l 06
du! sija, l 08
dumruk, 1 06
urin, 1 99
uture, 1 06
uvegija, l 06

Ebu-Hurejra (gen. Ebu-Hurejre), 298

Ebui-As (gen. Ebui-Asa), 298
Ebu-Leheb (gen. Ebu-Leheba), 201 , 298
Ebur-Rebi (gen. Ebur-Rebija), 201 , 298
Ebu-Sufan b. Harb, 446a
Ebu-Ubejda (gen. Ebu-Ubejde), 201
Ebu-Ubejda el -Derrah, 446a
Edhem, 1 30
ef. - efendija, 372
efendi kadija (gen.jd. efendi kadije), 289
efendi Mi ta, 289
Egipat, 1 69
Egipanin, 89
Ejub (Job; vjerovjesnik), 1 54
Ejzentej n, 1 97
ek. - ekavski; ekavizam
ekonomian, 83b
ekspresionizam, 509
ekspres-restoran, 274
ekstraproft, 264
ektoparazit, 263
El-Abbas (gen. El -Abbasa), 299
EI-Arebi (gen. El-Arebija), 201
El-Buhari, 446
elegian, 83b
EI-Ehram (egipatske novine), 5 1 4
elektrotehnika, 263
El-Kasva (deva), 450
Emina, 446a
e-mol /E-mol, 35, 379
emulzija, 1 65
energian, 83b
"Energoinvest", 496
engl. - engleski, 372
engleska revolucij a, 508
enki. - enkl itika
epileptiar, 83a
epopeja, 70
Er-Rebi (gen. Er-Rebija), 299
eseji stiki, 69
estet /esteta, 1 70
Eref-efendija Kovaevi, 287
etc. - et cetera ( i tako dalje), 376
etim. -etimoloki, 373
etn. - etniki
Et-Taberi (gen. Et-Taberija), 201
eunuh (uz: evnuh), 74
Europa (mi t.), 1 58a
e V - elektronvolt, 379
evnuh (uz: eunuh), 1 58b
Evropa (kontinent), 1 58b, 1 76, 468
1 67
Evropljani n, 463
Evropljaninov, 464
Ezher, 1 30
Ezop, 1 57
t
f. - femi
.
ninum (. r.), 368
F. (Franz /Franc) Schubert /

ubert, 370
Fabrika duhana u Sarajevu, 496
Fadi l a Odakovi uta (gen. Fadile Odako-
vi ute), 34, 294
Fadi l-hoda

ari, 287
Fai k, 74
fak. - fakultet, 372
fakultet (opa im. ); Fakultet (skraeno i me
odreenoga fakulteta), 534
fal si fkat, 1 65
FAMOS / Famos (gen. FAMOS-a / Famosa;
Fabrika motora Sarajevo), 385
Famosov motor (uz: FAMOS-ov motor), 386
Fazlija, 69
Fazlij in, 66
Fe - gvoe, 38 1 a
Felis leo (l av), 453
Ferdinand de Saussure /Ferdinand de Sosir,
446a
fereda, 1 55
Feredua (esma), 493
fesdija, 1 29d
festival, 249b
Fcthija, 1 30
fg. - figurativno
fjat (automobi l), 65a, 5 1 8; Fijat (preduzee),
534
Fijat 1 1 00 /FIAT 1 1 00, 5 1 7
Fikret Kavazovi Roki (gen. Fikreta Kavazo-
via Rokija), 294
flozof, 1 6 1 , 1 64
flozofja, 1 64
fl ter (uz: fl tar), 1 72
foka, 72b
fzioterapeut, 263
Fjodor, 1 97
Foa, 80
1 68
Foak, 463
Foakov, 464
folksvagen (automobil), 5 1 8
ford (automobi l ), 5 1 8; Ford (ime), 534
Foreign Ofice / Forin ofs (gen. Foreign
Ofcea /F orin o f sa), 5 1 4
fotoalbum, 266
fotoamaterski, 3 1 O
fotoaparat, 266
fotoelija, 266
fotograf, 267
fotohemija, 266
fotoklub, 266
fotokopija, 266
fotometrija, 266
fotomontaa, 266
fotoreporter, 266
foto reporterski, 3 1 O
fototeka, 267
f. francuski, 3 7 1
fra ( : fratar), 382
fra Petar, 289
frajburki ( : Freiburg), 466
Francuska komedija (pozorite u Parizu), 496
francuz (vrsta kljua); Francuz (pripadnik
francuskoga naroda), 534
fratar, 1 72
fudbal, 249b
fudbalski, 249b
fulbrajtovac (: Fulbright /Fulbrajt), 1 95
fut. I - ftur l
ft. l l - ftur | |
L
g - gram, 399
G (genitiv), 381 b
g. - godina (uz: god.); gospodin (uz: gosp.),
368
gala odijelo, 276
gala ruak, 276
galamdija, l 04
gal ijot (zloinac, nevaljalac), 65d
gangster, 1 29d
garov (cm pas uope), 45 1 ; Garov (ime psa),
450
Gavrankapetanovi, 285
Gaza (zem.), 479
Gazalijev ( : Gazali), 67
Gazi Husrev-beg, 28, 287
Gazi Husrev-begova biblioteka, 496
Gazi Husrev-begovo turbe, 493
gdjegod (negdje) : gdje god (bilo gdje), 356
gdjeko, 258a, 3 1 3
gdjekoji, 3 1 3
gdjeta, 3 1 3
ga - gospoda, 383
gdica - gospoica, 383
gen. - genitiv (uz: G), 372, 3 8 1 b
general, 249b
generalboj nik, 262
general major, 262
geogr. - geografja; geografski, 373
geometr. - geometrijski
Gerzovo polje, 4 79
Gibraltar, 479
Gillete / "Gillete" (ime proizvoaa), 1 47,
5 1 7
gimn. - gimnazija, 372
gimnazijski, 66
Gioconda / okonda (gen. Gioconde / o-
konde), l 77a
gl. - glagol (i izvedenice, uz: glag. ), 37 1
gl . im. - glagolska imenica
gl.prid.rad. - glagolski pridjev radni
gl.prid. trp. - glagolski pridjev trpni
gl.pril.pro. - glagolski prilog proli
gl.pri l . sad. - glagolski prilog sadanj i
glad (instr. j d. gladi /gladu), 1 07a
glag. - glagol (i izvedenice, u.gl. ), 372
glagol, 249a
Glasi nako polje, 479
glava, 6 1 3
glavobolja, 260
glazba, 1 28
Glazgovljanin (: Glasgow /Glazgov), 1 93
glazgovski ( : Glasgow /Glazgov), 466
gled, 1 06
glodati (prez. glodem), 1 07c
gluh, 55
gluha (biljka), 77
gluha (gluh ovjek), 77, 90
gluhaev, 92
gluhonijem, 309
glupaa, 83a
gnoj idba, 69
gnojiti, 69
gnjezdast, 224
gnjezdace, 2 1 8b
gnjezdilite, 224
go, 246
Goce Delev (gen. Goce Deleva), 1 88
god. - godina (uz: g.), 372
godinu-dvije, 329
Gogolj, 1 97
goji l ite, 69
gol (sport.), 249b
gola, 90
Golanska visoravan (i : na visoravni Golan-
skoj), 479, 480
Golfska struj a, 479
gol-razlika, 274
golubi, 90
goni, 83a
Gora maslinska, 479
Goradanski srez, 4 7 1
gori (komp.: gorak), 8 1 c
gore-dole, 29, 357
gorj i Dunav, 482
Gorji Rahi, 477
Gorj i

eher, 477
Gorj i Vakuf (gen. Gorjeg Vakufa), 28 1 ,
477
Gorski kotar, 479
gosp. - gospodi n (uz: g. ), 372
gospa ( : gospoda), 444; Gospa (u slubi
vlasti toga imena), 443
gospa Marija, 443
govee, 1 1 2
govordija, 1 04
govoriti (i mperf. govorah, gl. prid. rad. govo-
rio, kond.l govorio bih), 59c, 59d, 72a
gozba ( : gost), 1 1 4
Grabanovi, 1 30
grabi, 90
Gradska mahala (naziv ulice), 492
1 69
gradski, l l 8c, l 29a
grada, 1 08c
Graevinsko preduzee "Vranica", 1 48, 496
grah, 55, 6 1 4
graha (ovca), 45 1
Orahovo, 62
gram. - gramatiki
granica, 83a
Grapanovi, 1 30
gr. - grki, 374
grdi (komp. : grd, grdan; uz: grdniji), l 07b
Gregori, 85
grehota /grj ehota, 2 1 6, 2 1 8b
Grenland, 1 76
grei (uz: grjei), 224
grei na (uz: grjeina), 224
grenik /grjenik, 2 1 6, 224
grijati se, 2 1 5b
grijeh (nom. mn. grijehovi /grijesi), 2 1 6, 2 1 7
grijeak ( : grijeh), 225c
grijeiti, 225f
grjehota /grehota, 2 1 6, 2 1 8b
grjei (uz: grei), 224
grjenik /grenik, 2 1 6, 224
grlce /groce (gen. mn. grlaca /grlca), 247
gnneak, 83a
grohot, 55
grozni ( : grozd), 1 1 4
grode, l 22b
gruhati, 55
grumiak, 83a
Gusinje, 477
Gvinej a, 70
gvode, 38 1 a
GZM - Gl asnik Zemaljskog muzeja, 385

h - sat, 379
h. - hadi, hadija, 368, 397
H. (Hasan) K. ( Kjafja) Pruak, 370
ha - hektar, 3 79
habati, 55
haber, 55
Habil (Abel), 1 54
1 70
Habsburg, 1 29e
Habsburka monarhija, 47 1
habsburki, 1 29e
had, 1 02
Hadera, l 02
hadi hafiz (gen.jd. hadi hafza), 289
hadi hanuma (gen.jd. hadi hanume), 289
hadi Ibrahim (gen. hadi Ibrahima), 289
Hadi Lojo (gen. Hadi Loje; ime), 288
Hadi Sinanova tekija, 493
Hadiefendi, 285
Hadihafzbegovi, 285
hadija, l 02
hadij in, 65c
hadski (: had), l 29d
hafiz, 55
hafz Muhamed, 449
hair-dova (uz: hajr-dova), 274
hajat, 55
Hajber (zem.), 55
hajde, 55
Hajduk Ibrahim (gen. Hajduk-Ibrahima /
Hajduka Ibrahima; ime), 291
Hakija, 69
halal, 249b
halal-nafaka, 274
Halid, 55
halka, 55
halj ina, 55
hama!, 249b
hamatski, 249b
Hamdibeg, 286
Hamdij in, 66
hangar, 55
Han-Pijesak (gen. Han-Pij eska, dat./lok.
Han-Pijesku), 279, 477
haos, 1 6 1
Harem el -I brahim ei-Hal i l , 493
hannonian, 83b
Harun (Aron; vjerovjesnik), 1 54
Hasan-aga, 287
Hasanaginica, 286, 287
Hasanefendi, 285
Hasan-efendija, 449
hasta!, 56
Hava (Eva), 1 54
havan, 55
havlimahrama, 262
hazreti Al ija (gen. hazreti Al ije), 289
hazreti Fatima (gen. hazreti Fatime), 289
HE - hidroelektrana, 385
hebr. - hebrejski
Hebron, 55
Hektor, 1 62
helij, 55
hem. - hemijski
hemiar, 83a
hemija, 1 6 1
hendek, 55
herbar, 55
herceg Stjepan, 449
Herceg-Novi (gen. Herceg-Novog), 279
hercegnovski ( . Herceg-Novi), 305
hercegovac (vrsta duhana), 452; Hercegovac
(stanovnik Hercegovine), 463
Hercegovina, 55, 479
hereza, 1 64
hergela, 55
heroina, 74
heroizam, 1 69
Hesiod, 1 64
Hevai /Hevaija, 74, 293
hfz. - hafz( a), 375
hiaja /hikaja (pria), 96
Hidajet, 75
Hidajeta, 75
hidropotencijal, 263
hidab, 1 02
Hi daz, 1 02
Hi dra, 1 02
Hi fzija, 1 30
hikaja /hiaja (pria), 96
hi ljada, 55, 333
hi ljadu devet stotina osamdeset peta ( 1 985. ),
334
Himalaja (dat./lok. Hi mal aji ), 69, 1 76
h ind uski, l l O
hip. - hi pokoristik, 372
hiperijekavizam, 264
hiperinflacija, 264
hi perradikalan, 54e
Hira, 55
hi rurgija, 1 6 1
Hiseta (naziv ulice), 477
hi st. - historijski, 372
historiar, 83a
hi storija, 55, 1 62
historijski, 66
hi tar, 55
hi tna pomo (prva pomo); Hitna pomo
(ustanova), 534
Hivzija, 1 30
hi zmet, 55
hl - hektol i tar, 378
hl ae, 80
hl ad, 55
hl adan (komp. hladnij i), 65c
hlor, 1 6 1
hljeb, 55
hljepi, 1 27
hobi (gen. jd. hobija, dat./lok. jd. hobiju, ak.
mn. hobije), 65a, 65b, 65e
hou-neu, 29, 349
Hodovo, 62
hoda (imam), 55, 99, 1 02
hoda ( : hod, hodanje), 99
Homer, 1 62, 1 68
Honorije (papa), 55
hor, 1 6 1
hora, 56
Horacije, 1 67
horan, 56
horoz, 55
ho-ruk (uzvik), 30; Ho-ruk (naziv Kikieva
djela), 534
hotel, 55
hrana, 55
hrapav, 55
Hrasnica, 62
hrast, 55, 454
hra, 57, 1 06
hranje, l 08
hrdati, 57
hrav, 57
Hrenovica, 62
1 7 1
hrestomatija, 1 67
hrizantema, 1 6 1
hromadievski, 457
Hromi , 62
hronika, 1 6 1
hronologija, 1 6 1
hrpa, 55
hrskavica, 55
hrsuz, 55
hrum, 55
hrv. - hrvatski
hrva, 57
hranje, 57
hrvati na ( : Hrvat), 1 1 3
Hrat (nom. mn. Hrvati), 459
hrvati se, 57
Hrvatica, 459
Hrvati ci n, 464
Hrvatsko zagorje, 479
Hrvatsko-ugarska nagodba, 496
Hrvoje Vuki Hrvatini, 446a
brzati, 57
htijenje ( : htjeti), 230
htio - ne htio /htio ne htio, 29, 349
HTZ - Higijensko-tehnika zatita, 385, 386
Hubei, 442
Hudejbijski ugovor, 496
Hugo /Igo (gen. Hugoa / lgoa, dat./1ok. Hu-
gou /lgou), 1 78
hulahup-arape, 272
Hum, 479
Hunejn (zem.), 55
hurija (dennetska ljepotica); Hurija (i me),
534
hurma, 55, 454
Hurmiji n, 66
Husein, 74
Husein-kapetan, 287
Husein-kapetanov, 3 1 1
Huseinpai, 285
Husnija (i nstr. jd. Husnijom), 55, 65d
Husrev-beg, 257, 449
Husrev-begov, 28, 3 1 1
hutba, 55, 1 29d
Hutovo, 62
1 72
Hutovo bl ato, 479
hvala, 58
hvaldija, l 04
hvaliti, 58
Hvar, 58
Hvaranin, 463
hvat, 58
hvatati, 58
Hz - herc, 3 8 1 e
1
l - i nstrumental, 38 1 b; istok, 3 8 1 d
i d. - i dalje, 368
i dr. - i drugo, 37 1
i po (est i po), 332
i sl . - i sl ino, 37 1 , 397
lbn-Hiam (gen. Ibn-Hi ama), 298
lbn-Kesir (gen. lbn-Kesira), 201
I bnul -Ekva (gen. Ibnul-Ekvaa), 298
Ibrahim (Abraham; vjerovjesnik), 1 54
lbrahimov, 455
Ibrica, 446b
ii (i mperf. iah), J 07i
idealan, 74
i dui , 88e
ijek. - ijekavski ; ijekavizam
ik. - ikavski; ikavizam
i kakav, 3 1 3
iko, 3 1 3
ikud /ikuda, 352
i l ad, 1 02
i l ida (opa i m. ); I l i da (mjesto), 534
I las (Elijas /I l ija), 1 54
i l mihal, 249b
i m. - imenica, 3 72
imotski (al i : I motski; zemljopisno ime), 465
Imotski kadiluk (u. kadi l uk Imotski), 47 1 ,
472
imp. - imperativ
imperf - i mperfek(a)t, 373
impresionizam, 509
Ina ( Industrija nafe), 399
indeks (gen. mn. i ndeksa), 1 69
Indijac (nom. mn. Indijci), 459
Indijanac (nom. mn. Indijanci), 459
Indijanka, 459
I ndijka, 459
indoevropski, 307
indokineski (odnosi se na Indokinu), 307;
indo-kineski (odnosi se i na Indiju i na
Kinu), 306
lndil, 1 02
inf. - infinitiv
influencija, 74
ing. - inenjer (medunarodna skra. za fr.
ingenieur; uz: in.), 372
Ingrid (gen. Ingrid /Ingride, dat./lok. Ingrid /
Ingridi), 1 86
Ingridin, 1 86
injekcija, 206
inoa /inoa, 78
inovjerac, 23 I b
institut (opa i m. ); Institut (skraeno Ime
odreenoga instituta), 534
i nstr. - instrumental (u.I), 3 72, 3 8 1 b
intelektualac, 74
intermeco /interezzo, 1 56
intervju (nom. mn. i ntervjui), 74
in. - ininjer (skra. prema naem izgovoru;
uz: ing. ), 372
iole, 72c
ionako (smo zakasnil i) : (i ovako) i onako,
353
iotkle, 351
iotkud, 35 1
Iranac, 463
ironian, 83b
Isa (Isus), 1 54
Isa-beg (I shakovi), 287
iscjedina, 224
iscjedivati, l 08b
iscjelj ivati, 2 1 5c
Isfahan, 55
Ishak ( Isak), 1 54
ishitriti, 1 27
isjei (aor. isijee, gl . pri d. trp. isjeen), 8 1 e,
8 1 i
iskati (prez. iem /item), 94
iskopati, 1 27
i skorien /iskoriten 88f
iskorjenitelj, 224
i skorjenji v (uz: iskorjenljiv), 224
iskosa, 351
i skraj , 360
i sl . - islamski, 372
I sl amska zajednica u Bosni i Hercegovi ni ,
470
Ismail (Jimael; vjerovjesnik), 1 54
ismijavati (se), 6 1
isp. - i sporedi , 372
ispei (2/3. l . j d. aor. ispee), 8 1 e
ispod, 360
ispodmukla, 35 1
ispotiha, 351
ispovjedaonica, 224
ispranjen ( : isprazniti), 1 22b
ispred, 360
ispra, 350, 351
isprvice, 35 1
Istarski arhipelag, 479
isticanje (: isticati), 232
isticati (: istai), 232
istiha, 351
i stjecanje ( : i stjecati), 232
istjecati (: istei), 232
istkati, l l 8b
istona Bosna, 482
I stono rimsko carstvo, 471
istonobosanski (: istona Bosna), 305
Istonomakedonska udolina, 479
istodobno, 351
istoimen, 308
istok (strana svijeta); Istok (i stone zemlje i
narodi), 482, 534
istom to, 365
i stovremeno, 351
istrebitelj, 224
istreblji vati ( . istrijebiti), 2 1 8a
istrke, 3 5 1
iezavati, 277
ieznuti, l 22b
iupati, l 22b
iukati, I 22b
ita, 3 1 3
1 73
Italija, 1 76
itd. - i tako dalje, 376
itekakav, 301
itekako, 35 1
i tekoi ik, 30 l
Ivan Grozni, 446a
Ivani-Grad, 477
Ivan-planina, 479
Ivan-sedlo (gen. Ivan-sedla), 279
iza, 360
izaiki ( : Izai), 1 1 6
izdaj ica, 69
izdaleka (al i : iz daleka kraj a), 350
izdalje (promatrati) : iz dalje (prolosti), 353
izg. - izgovor
izglasa (zapomagati) : iz glasa (izbiala je tu
ga), 353
izgovoriti, 337
izjutra (poraniti) : i z jutra (u dan ulazi se
polahko), 353
izljeiv, 224
izljubili, 1 23a
izmalehna (naviknuti se) : (iskoi) iz maleh-
na (kafeza), 353
izmedu, 258a, 360
izmjetanje ( : izmjestiti), 23 I e
izmjetati (prez. izmjetam), 23 1 e
iznad, 360
iznebuha, 258c, 35 1
iznenada, 3 5 1
iznova (zapoeti) : i z nova (udbenika), 353
iznutra, 35 1
iznjedriti, 1 23a
iznj ihati, 1 23a
izobilja (nagraditi) : iz obilja (podataka), 353
izokola, 351
izranije (= otprije) : i z ranije (zgode), 353
izraz (opa im. ); Izraz {asopis), 534
izreda (= redom) : (istupiti) iz reda, 353
izrijekom, 3 5 1
iz ale, 359
izv. - izvedenica
izvan, 360
izvanblokovski, 1 23b
izvanjeziki, 206
1 74
izvie, 360
izvjestilac /izvjestitelj, 224
izvjee (uz: izvijee), 23 1 f
izvjetaj, 224
izvrilac, 245d
Izvrni odbor Privredne komore, 496
1
J - dul, 3 8 1 e; jug, 38 I d
jabukovaa, 83a
j aati ( : jak), 82
j ai (komp. : jak), 8 I c
Jadranska oblast, 4 79
Jadransko more(: izmedu mora Jadranskog i
Jonskog) 479, 480
jaha, 83a
jahaica (ona koja jae), 77
jahai, 90
jahaica (npr. mazga), 77
Jahj a ( Ivan /Jovan; vjerovjesnik), 1 54
j ajaki ( : Jajce), 82
j ako crven, 309
Jakub (Jakob; vjerovjesnik), 1 54
Jakubinski, 1 97
jasan, 6
Jasna Poljana (zem.), 477
j astreb, 6 1 4
jauk, 74
jd. -jednina, 376
Jean-Paul Sarre /an-Pol Sartr (gen. Jean-
-Paula Sartrea /an-Pol Sartra), 1 89
jeam, 80
jedanaest, 326
jedanaesti, 327
jedanput, 1 23b
jedino to, 365
jediti, 64
jednadba, l 03
jedno / jedno, 78
Jedud (Gog), 1 54
Jehuda (Juda), 1 54
Jelaanin (: Jelake), 82
Jelik, 479
Jevrej (nom. mn. Jevreji), 459
Jevreji akenazi, 460
Jevreji sefardi , 460
Jevrejka, 459
jezi koznanstvo, 267
JI -jugoistok, 3 8 l d
ji di, 64
jod, 64
jogi duek, 276
jogurt, 1 69
Johann Wol fgang Goethe / Johan Yol fgang
Gete (gen. Johanna Wolfganga Goethea /
Johana Vol fganga Getea), 1 87
John /Don (gen. Johna /Dona), 1 85
Johnov /Donov, 1 85
juer, 64, 80
jug (strana svijeta); Jug (une zemlje i naro-
di), . 482
jugo, 48 l
jugozapadni, 308
junaan ( : junak), 82
junaki ( : junak), 82, 1 1 6
junak (vok. jd. junae), 8 l a
junatvo (: junak), 1 1 6
Junus (Jona), 1 54
Jupiter, 1 72
jurisdikcija, 1 29b
Jurkovi, 85
Jusuf (Josip /Jozef; vjerovjesnik), 1 54
Jusupov, 1 97
juna Australija (uni dio Australije), 482;
Juna Australija (ime drave), 469
Juni pol, 482
Juno kinesko more, 4 79
junoameriki (: Juna Amerika), 305
Junoamerikanac, 283
h
K - kalij; kralj (u ahu), 38 l a, 38 l c
k. - kur'anski, 368
K. - Kur'an, 369
Kaba /aba, 96
Kabil (Kain), 1 54
kabul, 249b
kadgod (nekad, ponekad): kad god (uvijek
kad), 356
Kadiluk imotski (uz: Imotski kadiluk), 47 1 ,
472
Kadira-hanuma, 449
kadli, 363
kadto, 1 1 9
kad-tad, 357
kahva, 55
kahvedija, l 04
kail, 74
Kaimi-babino turbe (iznad Zvorika), 493
Kaimija /Kaimi, 74
Kairo, 1 76, 477
kai, 74
kakadi (dat./lok. jd. kakaduu), 74
kakao (gen. kakaa), 74
kakav mu drago, 324
kakavgod (nekakav) : kakav god (bilo ka-
kav), 321
kakav-takav, 29
kako bilo, 358
kako-tako, 357
kalaj isati, 69
Kalay /Kalaj (gen. Kalaya /Kalaja), 1 84
Kalayev /Kalajev, 1 84
kalcijkarbonat, 262
kalodont (zubna pasta), 5 1 8
kameleon, 1 6 1
kamen temeljac, 275
kameni, 90
kamiak, 83a
kamilica, 1 6 1
kamion, 72b
kamogod (nekamo) : kamo god (bilo kamo)
356
kamol i , 363
kanal, 249b
kanton (opa im. ); Tuzlansko-podrinjski kan-
ton, 470
kao da, 365
kapitalist /kapitalista, 1 70
Kara Mustafa (gen. Kara Mustafe), 288
kara-akam, 274
Karadoz-begova medresa (u Mostaru), 496
karakter, 1 6 1
karate klub, 276
1 75
kardiohirurgija, 263
Karlo Vel i ki , 446a
Karlovaki mir, 496
karo-as, 274
karta, 1 6 1
Kartum, 1 76
kastni ( : kasta), 1 20
katkad /katkada, 352
kavgadija (vok. j d. kavgadio, instr. jd. kav-
gadijom), 65d
Kavkaz, 1 58b, 1 76
kanji v, 1 22b
ki, 87
kembriki ( : Cambridge / Kembrid), 84,
1 27, 466
kentaur, 1 63
Kerim, 97
kesim /esim, 96
keke /eke, 96
Kevser, 479
kg - kilogram, 378
k. g. - kao gost, 368
kihati, 55
Kiklop, 1 63
Kimeta, 97
ki mograf, 264
Kineski zid, 493
Kipar, 1 63, 1 69
kir Janja, 289
kiraet, 202
Kiro, 1 99
ki seo, 245e
kitab /i tab, 96
klicati (prez. kliem), 8 1 d
kl ima-uredaj, 274
Kl i nika za pl une bolesti Kl i nikog centra
Univerziteta u Sarajevu, 496
Kl io (gen. Kl ije), 1 8 1
kl ipa-klapa, 30
klju (opa im. ), 80; Klju (grad), 534
km - ki l ometar, 378
Knepolje, 278
knj ievnohistorijski ( : knji evna historija),
307
knji evnojeziki (: knj ievni jezik), 307 :
1 76
knji evno-jeziki (i knji evni i jeziki),
306
knj ievnoteorijski (: knj ievna teorija), 307
ko, 1 1 5, 605
kobalt, 1 69
koenje (gl. i m. : koiti), 77
koi /koli (instr. jd. koiem /koliem),
247
koenje (gl. i m. : kotiti), 77
kogod (neko), 320 : ko god (bi lo ko, svako
ko), 32 1
kojeiji , 3 1 3
kojegdje, 35 1
kojekad, 35 1
kojekakav, 3 1 3
kojekamo, 350
kojeko (gen. kojekoga), 3 1 3
kojekoja, 3 1 3
kojeta (gen. kojeega, dat. kojeemu), 3 1 3
koji bi lo, 324
koji mu drago, 324
koji put, 322
koj igod (neki), 320 : koj i god (bilo koji ), 32 1
kokain, 74
kolaps, 1 69
koli /koi (instr. jd. koliem /koiem),
247
kolegij (dat./lok. jd. kolegiju), 65e
kolera, 1 61
koliko mu drago, 358
kol ikogod (nekoliko) : kol i ko god (bi l o koli-
ko), 356
kol iko-tol i ko, 357
kolor flm, 276
kolor televizor, 276
koloseum, l 68
kolosijek, 223
kolski, 249a
koljence ( : koljeno), 23 J c
koljeno, 23 1 a
komp. - komparativ, 372
komiji n, 66
komij ski, 66
ko mu drago: 324
komunistkinja, 1 20
koni ( : konac), 82
kond. I - kondicional I
kond. I I - kondicional I I
Kongresna bibl ioteka (u Washingtonu), 496
konjugacija, 206
konjunktura, 206
kontrarevolucija, 264
konzul, 249b
konjic (opa im.); Konj ic (grad), 534
konj iki (: konj ic; Konj ic), 1 1 6
konj i, 90
konjokradica, 260
konjovodac, 260
Konjuh-planina (gen. Konj uh-planine), 279
Kordopski hali fat, 47 1
Koreja, 70
korijen (nom. mn. korijeni /korjenovi), 2 1 7
korjeni, 83a, 224
korjenit, 224
Komati, 479
Koratsko otoje, 479
kosmos /kozmos, 1 66
koava, 48 1
koat /koat, 78
koe ( : kosac), 1 22a
kourina /kourina, 78, 83a
koat /koat, 78
kourina /kourina, 78, 83a
kotao, 245c
Kotor-Varo (gen. Kotor-Varoi), 28, 279,
477
kotorvaroki (: Kotor-Varo), 305
Kozarac, 4 77
Kozaranin, 83a
Kozija uprija, 493
kozij i, 65c
Kozlogradske stijene, 479
kozmos /kosmos, 1 66
kraina /kraina, 78
kraj iak, 83a
Krajinik, 463
kralj Toma, 449
kraljevi (instr. jd. kraljeviem), 90, 92
Kraljevina Danska, 469
Kramer-Selo (gen. Kramer-Sela), 279, 477
kratkorjek, 222
kratkovjean, 308
kratkovjek, 222
Kravice, 479
kreka (naziv ugljena); Kreka (naselje), 534
kreka ugljen, 276
kreppapir, 54d, l l i
kretanje Zemlje, 483
krhkoa, 90
krhkost, 55
Krianin, 89
"Krilati lav" (Mleci), 478
krilce /krioce (gen. mn. krilaca), 247
Krim, 1 97
krioce /krilce (gen. mn. krilaca), 247
kriterij, 1 68
krivinopravni ( : krivino pravo), 307
Krivorijeanin, 463
krivousti, 308
kriza, 1 64
Kievaka upanija, 4 70
kroenje (gl . i m. : kroiti), 77
kroenje (gl. i m. : krotiti), 77
kroja, 83a
kroj iti, 69
krpenjaa, 83a
kranin, 462
krtolaa, 83a
kruh, 55
krvoprolie, 89
kuba (vrsta cigare); Kuba (ime zemlje), 534
kubizam, 509
kuica (dem. : kuka), 77
kua, 87, 6 1 3
kuepazitelj, 92, 262
kuevlasnica, 262
kuica (dem.: kua), 77
kuda mu drago, 358
kudgod (nekud) : kud god (bi l o kud), 356
kudret-sahat, 274
kuhar, 55
kuhati, 55
kukurunjaa, 83a
kula, 45 1
Kulen-Vakuf (gen. Kulen-Vakufa), 279
1 77
Kulenvakufjanin, 283
kulon (mjera; Coulomb / Kulon, ime), 5 1 9,
534
kupai, 90
kupe (gen. jd. kupea), 74
Kur'an, 202
Kurban-bajram, 274
kv. - kvali fcirani, 376
kvazinaunik, 264
kvaziumjetniki, 73
kvi sl i ng (i zdaj ica domovine; Qui sl i ng /
K vi s! ing, ime), 5 1 9

l - !itar, 378, 399

L - lokati v, 38 1 b, lovac (u ahu), 38 1 c
l. - l i ce, 368
l . c. loco ci tato (na navedenome mjestu),
368
L. S. - locus sigil l i (mjesto peata), 369
labavo /hl abavo, 60
labirint, 1 59
labud (ptica); Labud (ime konja i sl .), 534
labudi, 90
lada, 1 06
lafdija, 1 28
lahak, 57
lahko, 57
lahkoa, 90
lahkokrila, 308
lahku no, 358
lajpciki ( : Leipzig /Lajpcig), 1 94
Laplace / Laplas (gen. Laplacea / Laplasa),
1 82
Laplaceov /Laplasov, 1 82
Lat (mit. ), 442
lat. - latinski, 372
Latinska uprija, 493
Lav (astr.), 488
laovina, 83a
lea, 87
lei, 227
ledeno doba, 509
leda, 1 06
1 78
Legenda o Ali-pai (roman), 5 1 1
Leonardo da Vinci /Leonardo da Vini (gen.
Leonarda da Vincija /Leonarda da Vini
ja), 1 90a, 446a
letjeti, 227
levha, 202
Liban, 1 76
Libij ska pustinja, 479
l i an (: lice), 82.
Liki Osik, 240
lijeiti, 225f
l ijeganje, 227
lijegati, 227
lijeha, 55
lijek (nom. mn. lijekovi), 2 1 7, 225a
l ijen (komp. ljenij i /ljenji ), 22 1
lijenina, 83a
lijenost (: lijen), 225d
lijepak, 236
lijepiti, 220
lijee (: l ijeska), 95, 225b
l ijetanje, 227
lijetati, 227
l ijevak (nom. mn. lijevci /ljevkovi), 2 1 7
l ijevanje, 227
lijevati, 227
l ijevo-desno, 357
l ingv. - lingvistiki
l ipicanac (pasmina konja), 452
l i aji v, 69
lie, 89, 1 22a
l i ti (imp. lij), 68, 227
Livanjsko polje (i : niz polje Livanjsko), 479,
480
Liverpool / Liverul (gen. Liverpoola / Li-
verula), 1 85
Livno, 240
tok. - lokativ (u. L) 372, 38 l b
lonina ( : lonac), 82
Londonski pakt, 496
lopta, 61
lovor-vijenac, 274
Luci fer, 442
lu, 80
Ludwig van Beethoven /Ludvig van Betoven
(gen. Ludwiga. van Beethovena /Ludviga
van Betovena), 1 90a, 446a
lupati /hlupati, 60
Luci-Palanka (gen. Luci-Palanke), 279
Lut (Lot, vjerovjesnik), 1 54
Luiki Srbi, 459
L]
ljeilite, 224
ljekar, 224
ljekarija, 224
ljekara, 224
ljekovit, 2 1 8b
ljepahan, 224
ljepljiv, 220, 224
ljepljivost, 220
ljeporijek, 223
ljeporjek, 222
ljepota, 206, 2 1 8b
ljepuan, 224
ljepukast, 224
Ljenontov, 1 97
ljeskov, 224
ljeskovaa, 224
ljeica, 224
ljenjak, 224
ljeto-dva, 329
ljevanica, 224
ljevak, 224
ljevaonica, 224
ljevica, 224
ljevkast, 224
ljevoruk, 222
Ljubljana, 477
Ljubuak, 463
ljui (komp. : ljut), 88b
ljudski, 1 1 8c
ljudstvo, 1 1 8c, 1 29a
ljuti /ljuti (biljka), 78, 83a, 90

m - metar, 378, 399

m. - masculinum (m. r.), 368
ma iji, 324
maka, 80
maeha, 87
Madar /Maar, l OO, 459
Madarica /Maarica, l OO, 459
Madarska /Madarska, l OO
madarski /maarski, l OO
maioniar, l 06
maestralno, 74
Magellanov prolaz /Magelanov

;rolaz, 479
magi star, 1 72, 449
magi sterij, 1 68
Mahala Begluk, 491
mahana, 55
maharada, l 02
Mahmud-ehaja, 287
mahmuran, 55
Mahmutehaj i, 285
mahnuti, 55
mahrama, 55
mahramica /maramica, 60
mahsuz-selam, 274
Majevianin, 463
majstor Hasan (gen. majstor-Hasana / maj-
stora Hasana), 290
mak. - makedonski
ma kad( a), 358
makadam, 5 1 9
ma kakav, 324
ma kako, 358
makar da, 365
Makbuli-arif, 1 32
Makedonija (vok. Makedonijo, i nstr.
Makedonijom), 65d
ma ko, 324
ma koji , 324
ma kolik, 324
ma koli ki, 324
ma koliko, 358
makovnjaa, 83a
makroplan, 263
mal, 249b
Mala ikma (naziv ulice), 492
mal boro (cigarete), 5 1 8
Mali Zvorik, 477
Malko, 80
malo bolje, 358
1 79
malodoban, 308
malo kasnije, 358
malo-pomalo, 357
malo poznat, 309
maloprije (doznah) : (stie) malo prije (nj ih),
353
manje-vie, 357
marioneta, 72b
marketing agencija, 276
Markovi - Ajanovi - Di kl iev pravopis,
3 1 2
marksist ( : Marx /Marks), 1 95
marksizam, 1 95, 509
marksovac, 1 95
Marlboro / "Marlboro" (ime cigareta), 1 47,
5 1 7
Mars, 442
marsovac (udovite), 467
maral, 249b
Martinbrodski vodopad, 479
marva, 61
Marx /Marks (gen. Marxa /Marksa), 1 85
Marxov /Marksov, 1 85
mas-mediji , 274
mast (instr. jd. masti /mau), 1 22a
maallah, 54i
maurina l maurina, 78
ma ta, 324
materijalizam, 509
Mathilde /Matilda (gen. Mathilde /Matilde),
1 83
Mathi ldin /Mati ldin, 1 83
Matica iseljenika Bosne i Hercegovine, 496
matineja, 70
mauzer (oruje), 5 1 8
mavi usne, 276
Medhija, 1 30
medij, 1 68
medvjed, 23 1 a
medvjedi, l 08c
Medud (Magog), 1 54
meda, 1 06
Meugorje, 278
meduulini, 74
Mefsto, 442
1 80
mehak, 57, 6 1 4
Mehdija, 1 28
Mehica, 446b
mehkoa, 57, 90
mehlem, 55
Mehmed Demaludin

auevi (gen. Meh

meda Demaludina

auevia), 293
Mehmed Fatih, 446a
Mehmed Mea Selimovi (gen. Mehmeda
Mee Selimovia), 293, 446a
Mehmedalija Mak Dizdar (gen. Mehmeda! ije
Maka Dizdara), 293, 446a
Mehmed-beg (Kapetanovi), 287
Mehmed-paa (Sokolovi), 287
Meho, 446b
Mej az, 75
mejdan (opa i m. ); Mejdan (mjesto), 534
mejta (kamen na koji se sputa mejit);
Mejta (mjesto), 534
Mekanac, 463
melanholij a, 1 6 1
Meliha, 62
Mel ika, 62
memoarski, 74
mercedes (automobil); Mercedes (ime), 534
merhamet (opa i m. ; sami lost); Merhamet
(naziv dobrotvomoga drutva), 534
Merjem, 1 54
Mersiha, 55
mesdid, l 02
Mesih ( Mesija), 1 54
meso, 6 1 3
mesoder, 260
metaf - metaforiki, 373
metal, 249b
metati (prez. meem), 88c
mev1ud, 202
micati (prez. miem, imp. mii, gl. pri ! . sad.
miui), 8 l d, 8 l g, 8 1 h
Midhat, 1 30
M idhata, 1 30
Mi hatovii, 62
Mikail ( Mihael /Mi kael), 1 54
Miki Maus (mi), 450
mikroorganizam, 263
Mi lava (krava), 450
mil enij, 1 68
Mi leti, 85
mi l ijarda, 333
mi lijun /mil ion, 333
mimar (opa i m. ; graditelj); Mimar Si nan (u
sastavu imena), 534
mimogred, 35 1
mimoii, 337
minas kahva, 276
minhenski (: Mtinchen /Minhen), 1 94
Minhenski sporazum, 496
mini l i nija, 271
mini star, 1 72
Minka, 446b
minuta, 379
miradija, l 04, 1 22b
miradijka, l 04
misao (instr. jd. misl i /milju), l 22a
misao, 245c
misli lac (nom. mn. misl ioci), 72a
misl iti (gl. prid. rad. mislio), 72a
mit. - mitoloki
Mithat, 1 30
mj . - (u)mjesto, 371
mjenja, 224
mjenjanica, 224
mjera, 226, 23 l e
mjesec (mjeseina; di o godine), 487; Mjesec
(ime nebeskoga tijela), 484, 486, 534
mjesec-dva, 329
Mjeseev /mjeseev l i k, 486
Mjeseeva /mjeseeva mijena, 486
Mjeseeva povrina, 484
mjesna zajednica, 506
Mjesna zajednica "Koevo l " (odnosi se i na
ustanovu i na podruje), 496
mjesto, 226, 23 l e
mjeavina, 224
mjei (: mijeh), 1 22c, 224
mjeetina, 224
mjei, 224
mjeina, 224
mjeovit, 2 1 8b
mjeurina, 2 1 8b
ml - mi l i l i tar, 378
mlaenje (gl. i m. : mlaiti), 77
mlai (komp.: mlak), 8 1 c
mlaiti ( : mlak), 82
ml aenje (gl. i m. : mlatiti), 77
mladi Mjesec /mjesec (mlaak), 486
Mladi muslimani 1 939, 41 O
mlaak, l 08c
mlanjak, 1 22b
Mletaka kola, 5 1 O
ml ijenobijel , 237
mljekar, 224
mljekara, 224
mljekulja, 224
mm - mi l i metar, 378
mmHg - mi l imetar ivina stupca, 379
mn. - mnoina, 37 1
mnijenj e ( : mniti), 230
mnogopotovani , 309
mnogo puta, 358
mnogostoljetan, 308
mnogostran, 308
modema, 509
moderizam, 509
mokraa, 90
mokrani, 92
molba, 249a
Moliere /Molijer (gen. Molierea /Mol ijera),
1 82
Moliereov /Molijerov, 1 82
Moloh, 442
momina (: momak), 82
moral, 249b
Moria han (gen. Moria hana), 282
Moskovska oblast, 479
Moskva, 1 76
Most Suade Dilberovi, 493
Mostar; srez Mostar; Mostarski srez (uz:
Srez mostarski), 47 1 , 472, 476
motocikl , 267
motokros, 263
motosavez, 263
mototrka, 263
m. p. - manu propria (vlastitom rukom), 368
M. P. - mjesto peata, 369
1 8 1
mr. - magistar, 375
m. r. - muki rod, 368, 397
mrak (vok. jd. mrae), 8 l a
mrestilite /mrjestil ite, 2 1 6, 224
mrea, 2 1 6
mrijeti, 65b, 239
mrjestilite /mrestilite, 2 1 6, 224
mrkov (mazga), 45 1
Mrtvo more, 479
mrnja, 1 22b
m. s. - medu spise, 368
muallim (uz: mualim), 541
muallima (uz: mualima), 54i
mubarek-no, 274
muenje (gl . i m. : muiti), 77
muenje (gl. im.: mutiti), 77
muderis (uz: muderis), 541
mudrac (vok. j d. mudrae), 8 l a
mudiza, 202
mufessir (uz: mufesir), 54m
Muftijstvo travnika (u. Travnika mufij-
stvo), 470, 472
Mugdim, 1 30
muha, 55
Muhamed (gen. Muhameda), 54j, 446a
Muhamed Hevai Uskuf (gen. Muhameda
Hevaija Uskufja; uz: Muhamed Hevaija
Uskufj a, gen. Muhameda Hevaije
Uskufje), 293
Muhamed

air Kurtehaj i (gen. Muhame

da

aira Kurtehaj ia), 293

Muhammad ibn Musa (=Muhamed sin Mu
se), 201
Muhammed (vjerovjesnik Boij i), 54j, l l i ,
445
Muharem, 55
muhati se, 55
Muhsin, 55
Mujaga, 286
Mujezinovi, 90
Muji, 69
Muj in, 69
Mujo, 69
mula (titula; uen ovjek), 534; Mula Musta
fa Baeskija (gen. Mula-Mustafe / Mule
1 82
Mustafe Baeskije; u sastavu imena),
29 1 , 534
mulac (gen. jd. mulca), 249a
mumin (vjerik); Mumin (ime), 534
munara, 605
MUP - Ministarstvo unutranji h poslova,
385
mupovac, 384
Musa (Moj sije, vjerovjesnik), 1 54
Musa

azim ati (gen. Muse

azima

atia), 293, 446a

musalla (uz: musala), 54i
musi. - muslimanski, 372
Musorgski, 1 29e
Mustafa-baa, 287
Mustajbeg, 286
muz. - muziki
N
N - nominativ; azot, 38 l b, 399
n. - neutrum (s. r.), 368
nabigajrihak, 35 1
nablizu, 350
nabolje (krenuti) : (sjeanje) na bolje (dane),
353
nabrzinu (= brzo) : na brzinu (ne obraa
panju), 353
nabrzo, 350
nacionalan (ali: nacija), 72b
nacmo (prodati) : na cro (polje), 353
Nacrt Zakona o porezu na promet, 5 1 2
naas (= trenutno) : (zakasnio je) na as, 353
nai, 91
nave, 87
nadahnue, 89
nadaleko (poznat) : na daleko (putovanje), 353
nadalje : na dalje (puteve), 353
nadasve, 350
naddravni, 54a, I l l
nadebelo (isjekao) : na debelo (granje), 353
nadesetero (ocijepao) : (misli) na desetero
(djece), 353
nadesno (skrenuti) : (ne vidi) na desno (oko),
353
nadijevati (: nadjeti), 226
nadohvat, 360
nadolje, 350
nadomak, 35 1
nadriefendija, 73
nadri majstor, 264
nad trati (drugo je: natrati), 1 29b
nadvoje, 350
nadvor (= van) : (stigoe) na dvor (njegov),
353
nadivjeti, 206
Nada (hip. : Nadija), 1 02
naezber (napamet), 35 1
nagai /nagao, 247
naglas {= glasno) : na glas (o ratu), 353
naglavce, 35 1
nagolo (oian) : na golo (tijelo), 353
nagovjetaj, 224
Nahija katunska (uz: Katunska nahija), 472
nahija Visoko, 476
nahoe, 83a
nahraniti, 55
Nail, 74
Naila, 75
naime, 74
naiskap, 35 1
naizgled (= naoko) : (pazila je) na izgled, 353
naizmak, 35 1
na izmaku, 359
naizmjence /naizmjenice, 351
naizmjenino, 35 1
najbjelji (sup. : bijel), 22 1
najbljedi (sup.: bl ijed), 22 1
najedno /najedno, 35 1
naj grdi (sup.: grd, grdan), l 07b
najai (sup.: jak), 54b, I l l
najjasniji (sup.: jasan), 54b
najjednostavniji (sup. : jednostavan), 54b
najjuniji (sup. : j uni), 54b
Naj la, 75
naj ljeniji /naj ljenji (sup. : lijen), 22 1
najnjemiji (sup. : nijem), 22 1
najposlije, 350
najprei (sup. : prijek), 22 1
najprije, 350
najrazgovjetniji (sup. : razgovijetan), 22 1
naj smjeniji (sup. : smijean), 22 1
naj svjetliji (sup. : svijetao), 22 1
naj tjesniji /naj tjenji (sup. : tijesan), 22 1
naj treznij i (sup. : trijezan), 22 1
naj vredniji (sup. : vrijedan), 22 1
nakon to, 365
nakoso, 350
nakosutra /naksutra, 350
nakraj , 360
naksutra /nakosutra, 350
naletjeti, 227
nalijetanje, 227
nalijetati, 227
nalij evanje /nalivanje, 227
nalijevati /nalivati, 227
naliv /naljev, 227
nalivanje /nalijevanje, 227
nalivati /nalijevati, 227
naljepnica, 224
naljev /nali v, 227
.AMA /Nama - Narodni magacin, 385, 386
namjestiti (gl. prid. trp. namjeten), 88f
namjetanje, 23 1 e
namjetati (prez. namjetam), 23 1 e
na nesreu, 359
nanisko, 350
nanie, 350
nanovo, 350
naodmet, 258c, 35 1
naoko (= naizgled) : na oko (desno sl abije
vidi), 353
naokolo, 74, 350
naopako, 350
naoposlen /naoposl u, 351
naovamo, 350
napamet (nauiti) : {pade mu) na pamet, 353
napisati, 337
na poetak, 359
na poklon, 359
napoleon (francuski zlatnik); Napoleon
(ime), 534
napolje (= vani) : (izvezl i su se) na polje, 353
napolju, 350
napose, 35 1
1 83
na pravac, 359
naprazno (mljeti) : na prazno (obeanje), 353
napreac, 3 50
napredan, 2 1 6
naprekid (priati) : na prekid (veza), 353
napremase (preko puta), 35 1
napretek, 350
napril i ku ( vjerovatno) : na priliku (to je
propala), 353
naprimjer (skra. : npr. ), 569
na proljee, 359
naprosto, 350
napuen (gl. prid. trp. : napuiti), 77
napuen (gl. prid. trp. : naputiti; napuiti), 77
narijetko (zamijesi) : (prosij) na rijetko (sito),
353
narodnooslobodilaki, 308
narudba, l 03, 1 28
narudbenica, l 03
naruku ( odruke) : (pao je) na ruku, 353
nas. - naselje
nasamo (ostadoe) : (izie) na samo (minu
tu), 353
nasiguro, 353
Nasiha Kapidi-Hadi (gen. Nasihe Kapi-
di-Hadi), 33, 296
nasijecati, 226
nasi l u, 353
nasitno, 353
nasjei, 226
naskoro, 353
naskroz, 350
naslijede, 236
nasmrt, 353
nasreu, 353
nasred, 360
Nasrudin-hoda, 287
Nasrudin-hodin, 3 1 1
Nastavniko vijee Medicinske kole u Tuzl i ,
496
Nastavniko vijee Osnovne kole "Mehme
dalija Mak Dizdar" u Sarajevu, 496
nastavnik pedagog, 275
Nastavno-nauno vijee Ekonomskog fakul
teta u Brkom, 496
1 84
Nastja, 1 97
nasto, 350
nastranu, 353
nasuho, 353
nasumice /nasumce, 35 1
nasuprot, 360
nasusret, 353
nairoko, 353
natajno, 353
natanko, 353
natenane /natenhane, 3 5 1
naticanje ( : naticati), 232
naticati ( : natai), 232
natiho, 350
natjecanje ( : natjecati), 232
natjecati ( : natei), 232
natpolovian, 1 27
natrag, 353
natrake, 351
natrijezno, 350
natruha, 55
natvrdo, 353
naunoistraivaki (: nauno istraivanje),
307
nauditi /nahuditi, 60
nauznak, 3 5 1
naveer, 353
navie, 350
navrat-nanos, 357
navrh, 360
nazimu, 353
nazlo, 353
nazovidemokracija, 264
nazovimaj stor, 264
nazrijevanje, 227
nazrijevati ( : nazreti), 227
naalost, 353
naao, 350
N. B. - nota bene (pazi dobro), 369
n. d. - navedeno djelo, 368
n. e. - nove ere (po kranskom kalendaru),
368
ne daj Boe, 444
ne imati (gl. prid. rad. ne imao), 277, 341
nearap, 277, 459
ne-bitak, 32, 277
nebriga, 277
neovjek (nom. mn. neljudi), 277
neu, nee, nee, neemo, neete, nee, 339
nedaa, 90
nedavno, 350
Nedjelja borbe protiv tuberkuloze, 489
Nedjelja djeteta, 489
nedorastao (djeak), 303
nedoreen (npr. prijedlog), 303, 343
nedostajati (mankati), 338
nedostati (uzmanjkati), 338
neduan, 302
Nedarii, 477
Nedd (zem. ), 1 02
neelastian, 74
nego to, 365
negodovati , 338
negol i, 363
nehote, 35 1
nehotice, 350, 3 5 1
nehrajui (materijal), l 08, 303, 343
neimanje, 277
neimar, 74
neistruhla (daska), 303
neizbjeiv, 224
ne-ja, 32, 277
nekad, 2 1 6
nekakav, 3 1 3
nekamoli /nekmol i , 363
nekidan, 350
nekmol i /nekamol i, 363
neko, 1 1 5, 3 1 3
nekoliko, 2 1 6
nekud l nekuda, 352
nemati (prez. nemam), 341
nemijeanje, 277
nemoj, nemojmo, nemojte, 340
nemusliman, 277
nenavidjeti (mrziti), 338
neobrijan, 302
neobuvena (cipela), 303
neodr. - neodreeni
neodredlj iv (uz: neodrediv), 302
neolit, 509
neopazice, 35 1
neprestano, 258c
neprijatelj, 277
neprocjenj iv (uz: neprocjenlj iv), 224
neprom. - nepromjenljivo
nepromoiv, 302
nerado, 350
neravnopravan, 302
Neretljanin l Neretvanin (: Neretva), 1 1 7
Neretljanka /Neretvanka, 1 1 7
neretljanski /neretvanski, 1 1 7
Neretvanski kanal, 479
neshvatljiv, 302
neslaven, 277, 459
nesretan, 302
nestajanje, 277
nestajati (iezavati), 338
nestati (i eznuti, izgubiti se), 338
nesvr. - nesvreni (vid glagola)
neto, 2 1 6, 3 1 3
netaknut, 302
netalijan, 277
neukusan, 302
neuropsihijatar, 263
neusporediv, 302
neuvehla (rua), 303, 343
nevaljalac (gen. jd. nevaljalca), 249a
neveselo, 350
neveseo, 302
nevien, 302
nevrijeme (gen. jd. nevremena), 2 1 7, 277
New York l Njujork (dat./lok. New Yorku /
Njujorku), 1 90c
nezahrdalo (srce), 303
nezvanian, 302
Ni dara, 1 06
nijem (komp. njemiji), 22 1
nijemac (nijem ovjek); 534, Nijemac (pri-
padnik njemakoga naroda), 459, 534
Nijemevi, 240
nikad /ni kada, 352
nikakav, 3 1 3
niko, 1 1 5, 3 1 3
nikud /nikuda, 352
nimalo, 353
1 85
nimet, 202
ni otkud /niotkuda, 352
ni sam, nisi, nije, nismo, niste, nisu, 234, 339
Ni ika visoravan, 479
nita, 3 1 3
nitrojedinjenje, 263
nivea (krema), 5 1 8
Nives (gen. Nives /Nivese), 1 86
Nivesin, 1 86
nivo (nom. mn. nivoi), 74
Ni zama-hanuma, 287
nizbrdo, 350, 353
nizdlaku, 353
ni z vjetar, 359
niz vodu, 359
N. N. - nomen nescio (ne znam imena, neko
nepoznat), 369
no, 87
noanji , 92
noiti, 92
nogomet, 260
Nogometni klub "

eljezniar", 496
Nogometno prvenstvo BiH, 52 1
nokaut, 265
nom. - nominativ (u.N), 38 l b, 397
non-stop, 357
nosa, 83a
nosilac, 245d
nonja, 1 22a
nova era, 509
nova godina (godina dana koja slijedi); Nova
godina (praznik), 534
Nova Varo, 477
novi grad (opisno, opi pojam); Novi Grad
(sarajevska opina), 534
Novi Pazar, 477
Novljanin, 463
Novo Sarajevo, 477
novogradnja, 260
Novopazarac, 283
novopazarski ( : Novi Pazar}, 305
N ovopazarski sandak, 4 7 1
Novoseljanin, 463
Novoseoci (gen. Novoselaca), 248, 278
novoseoki (: Novoseoci), 248
1 86
Novotravnianin (: Novi Travnik), 283
Novozelananin ( : Novi Zeland), 283
Novski kadiluk, 47 1
npr. - naprimjer, 376, 397
Nubijska pustinja, 479
Nuh (Noa /Noe; vjerovjesnik), 1 54
Nuhbegovi, 1 28
nusprostorija, 264
nuzzani manje, 54g
nuzzarada, 54g
N]
Njegova vi sost, 530
njem. - njemaki
njemak, 224
Njemevi, 240
njemica (nijema ena), 534; Njemica (pri
padnica njemakoga naroda), 224, 459,
534
Njezino velianstvo, 530
njiva, 206
njujorki (: New York /Njujork), 1 94, 305,
466
L
Ob, 1 97
obal / obao, 247
obavijestiti (prez. obavijestim, gl. pril. pro.
obavijestivi}, 2 1 9
obavijeten, 2 1 9
obavijetenost, 2 1 9
obavjetavati (prez. obavjetavam, aor. obav
jetavah, imp. obavjetavaj, gl. prid. rad.
obavjetavao, gl. prid. trp. obavjetavan,
gl. pri ! . sad. obavjetavajui; nesvr. :
obavijestiti), 2 1 8a, 2 1 9
obavjetenje, 220
obdan, 35 1
obelisk (gen. mn. obeliska), 1 69
obeastiti, 1 22b
Obhoa, l 29b
objekat /objekt, 1 69
obi. - oblik
obno, 35 1
oboa, 74
obojica, 69
obolijevati (: oboljeti), 236
oboljeti, 226
obraivati, l 08b
obrai, 83a, 1 22b
obuimati (prez. obuimam /obuimljem), 74
o. c. - opus citatum (navedeno djelo), 368
ocijeniti (: ocjena), 220
ocjenj ivati (: ocijeniti), 2 1 8a
odahnuti, l l O
odalje, 35 1
odande, 35 l
odanle, 35 1
odasvud /odasvuda, 352
odatle, 351
odavde, 35 l
odavle, 35 1
odavna /odavno, 35 1
odbrambeni (uz: obrambeni), l 22d
od danas, 359
odgaji va, 69
odijelce (: odijelo), 225c
odijeliti, l l O
odijelo (: odjeti), 230
odio /odjel, 2 1 5a, 24 7
odi seja (lutanja puna doivljaja), Odiseja
(ime epa), 5 1 9, 534
odjel /odio, 2 1 5a, 24 7
odjeljak, 23 1 b
Odjeljenje za stambene poslove Skuptine
grada Mostara, 496
od juer, 359
od jutros, 359
odlahnuti, 57
Odlazak (sl ika), 5 1 1
odlijevati (uz: odlivati), 220
odljepljivati (: odlijepiti), 2 1 8a
od ljetos, 359
odljev (u.odliv), 220
odmah, 351
odmalehna, 350, 353
odmaloprije /od maloprije, 355
od miline, 359
odnekud l odnekuda, 352
odoka, 258a, 350
odolijevati ( : odoljeti), 226, 236
odoljeti, 226
odonda l od onda, 355
odonud l odonuda, 352
odostrag(a) l odstrag(a) (uz: ostraglal), 352
odovud /odovuda, 352
odozdo l odozdol /odozdola, 350, 352
odozgo /odozgor l odozgora, 350, 352
od pamtivijeka, 359
odr. - odredeni
odranije, 350
odreda, 353
odrjeenje, 2 1 6
odrjeit, 2 1 6
odsad /odsada (uz: od sada), 1 29a, 352, 354
od sino, 359
odskora /odskoro, 350
odsprijed l odsprijeda, 352
odsto, 350
odsvagda, 350
odsvakud /odsvakuda, 352
odsvud l odsvuda (uz: odasvud/al), 352
odale, 353
odetati, 1 29a
odkrinuti, 1 29a
od tada, 354
oduvijek, 350
odvajkad /odvaj kada, 352
odvie, 350
odzad /odzada, 352
od zimus, 359
odak (opa i m. ); Odak (zem. ime), 534
o. g. - ove godine, 368
Og1avaka tekija, 499
ogledalce, 249a
ogrta, 83a
ohol, 249a
okean, 1 63
oklobdija, 1 28
okolni, 249a
oko podne, 359
okreni-obri, 349
Okrug Bi ha, 476
1 87
oktobar (opa i m. ); Oktobar (hi st. ; Oktobar-
ska revolucija), 534
olahkotni, 57
olein, 74
Olimp, 1 69
Olimpijske igre u Munchenu /Minhenu, 52 1
olovo (opa i m. ); Olovo (grad), 534
olupina /ohlupina, 60
omalehan, 30 l
omeka ( : omedak), 92
Omer-paa (Latas), 287, 449
Omer-pain, 3 1 1
Omladinsko etalite (naziv ulice), 490
onomatopeian, 74
Onjegin, 1 97
opedrutveni, 30 l
openito, 93
opepoznat, 30 l
opi , 93
opina (opa i m. ); opina Bijelo Polje; Sjelo
poljska opina (uz: Opina bjelopoljska;
kao podruje), 93, 475
Opinski sud u Kaknju, 496
opera (opa i m. ); Opera (skra. za: Opera u
Sarajevu), 534
ophrati, 57, 1 27
Oprosni had (hi st.), 507
optuba, 1 27
opustiti (uiniti pustim), 233
opustjeti (postati pust), 233
ora, 83a
oraki, 1 1 6
orah, 55
Orahovica, 62
Orao (brod), 493
orai (: orah), 83a, 90, 1 22c
Orden rada sa zlatni m vijencem, 520
organizam, 1 69
Orhan, 55
orhideja, 70
original, 249b
orijent (opa im. ), 1 60; Orijent (I stok, i stone
zemlje i narodi), 534
orijentacija, 65b
orkan, 48 1
1 88
Oru, 80
orue, 1 06
orudnik, l 08
Osaani n (: Osat), 89
osigurati, 6 1 5
Osijek, 240
osim to, 365
oslobaati, l 08b
Osman -Azizov roman, 25, 3 1 2
Osman Nuri Hadi (gen. Osmana Nuri Ha
dia), 293
Osmansko carstvo /Osmanlijsko carstvo (Os-
manska carevina), 47 1
Osnovna kola "Alija Nametak", 1 48
Osnovna kola "Safvet-beg Baagi", 496
osvijetliti, 2 1 8a
osvjetljavati (: osvijetliti), 2 1 8a
o. . - osnovna kola, 368
otac, 6 1 3
otad /otada (uz: od tada), l l O, 354
otcvrknuti, 1 1 8a
otunuti, l i Sa
othrani ti , 1 27
otkad (uz: otkada /od kada), 354
otkako, 3 5 1 , 362
otklegod (odnekud) : otkle god (otkle bi lo),
356
otkud /otkuda, 352
Otkupitelj (u slubi vlastitog imena), 445
otoani n (i telj otoka); Otoani n (naziv
stanovnika: Otok, Otoka, Otoac), 534
Otomanska i mperija, 471
Otomansko carstvo, 4 71
otprhnuti, 55
otpril i ke, 35 1
otprve /otprvo, 35 1
otrag /otraga, 352
otrenjavati se ( : otrijezniti se), 2 1 8a
otrijezniti se, 2 1 8a
Otto von Bismarck /Oto fon Bi zmark, 446a
otud (uz: otuda), l l O
otvorenozelen, 309
OUN - Organizacija ujedinjenih naroda, 385
ovan (opa im. ), 534; Ovan (zodijaki znak),
488, 534
ovar, 452
ovdje-ondje, 357
Ovidijev, 67
ovidijevski, 67
ovlaen /ovlaten, 88f
ovlaivanje, 92
ovlaten /ovlaen, 88f
ovnei, 90
ovrha, 55
ozljeda, 1 23a
oiviti (uiniti ivim), 233
oivjeti (postati iv), 233

p. - para, 380
PA - Pedagoka akademija, 385
padobran, 260
palac (gen. jd. palca, nom. mn. palci; ali:
palac, nom. mn. paoci - na toku), 249a
palaa, 80
pali (: palac; ptica); Pali (ime iz baj ke),
534
palma, 249b
pa makar, 365
panel-ploa, 274
Panonska nizija, 479
panorama, 1 7 1
paradigma, 1 7 1
paranoian, 74
paranoik, 74
Pariska komuna, 474
Pariz, 1 76, 477
parking prostor, 276
parlament, 504
pamjaa, 83a
Paaluk bosanski (uz: Bosanski paaluk),
47 1 , 472
pae ( : pas), 83a, 1 22a
patent (gen. mn. patenata), 1 69
patlidan, l 02
patrijarhat, 509
patriotizam, 72b
Patriotska liga (ime organizacije), 496
pauina, 74
pauza, 1 64
palji v, 1 22b
panja, 1 22b
pela, 80
peenje, 8 l i
peurka, 80
pe (opa im. ); Pe (zem. ime), 534
pei (prez. peem, imperf pecijah /peah, gl .
pri d. trp. peen), 8 1 d, 81 f, 8 1 i
Pedagoka akademija Univerziteta u Saraje
vu, 498
pehar, 55
pejgamber (Boiji vjerovjesnik); Pejgamber
(vjerovjesnik Muhammed), 534
pejor. - pejorativno
Peking, 1 76
Peljeac, 4 79
Peljeanin, 463
pepeljuga (opa i m. ); Pepeljuga ( i me iz
bajke), 534
pepeo, 245e
perf. - perfek(a)t
perfekat /perfekt, 1 69
peripetija, 1 67
persona, 1 65
Peruica, 479
Perun, 442
perz. - perzij ski, 372
Perzej, 1 65
Perzija, 1 65
Perzijski zaliv, 479
peterica-esterica, 329
Peti korpus Ann ije Republike Bosne i Herce-
govine, 496
petina-estina, 329
petnaestina, 328
Petnaesto svjetsko nogometno prvenstvo,
52 1
Petof /Petef (gen. Petofja /Petefja), 1 84
Petofijev /Petefjev, 1 84
petogodinj ica, 260
petokolona, 260
Petrarca /Petrarka (gen. Petrarke ), 1 80
Petrarkin, 1 80
Petre Prliko (gen. Petra Prlika), 1 88
1 89
Petrescu / Petresku (gen. Petrescua / Petres-
kua), 1 85
Petrescuov /Petreskuov, 1 85
petsto, 326
petstoti, 327
Phi lips / "Philips" /Fi1ips (ime elektronskih
aparata), 5 1 7
pidama, l 02
pihtije, 55
pijaca, 65a
pijetao (nom. mn. pijetlovi), 2 1 7, 230, 245c
pijetlov, 225e
pijevac, 230
pilei, 89
pincgauer, 1 28
ping-pong, 274
pion, 72b
Pirus malus (abuka), 453
pisai, 90
piev (: pisac), 1 22a
Pitagorina kola, 51 O
pitati (gl. pri ! . sad. pitajui), 88e
piti (213. l. jd. prez. pije, 3. l . mn. prez. pij u,
imp. pij), 65e, 68, 69
pjean (odr. ob l . pjeani), 224
pjetli, 224
pjev ( : pjevati), 23 1 f
PL - Patriotska liga, 385
pl. - plural
plaati (platiti), 88h
plakati (prez. plaem, imp. plai, gl . pri!. sad.
plaui), 8 1 d, 8 l g, 8 1 h
plameak, 83a
plamiak, 83a
planinsko-brdsko (podruje), 306
plae, 89
plaviast, 83b
plaviav, 83b
plavooka, 74
plebs, 1 29d
plea, 87
plejada ( : gr. Plejade), 70
plejbek, 265
plemiki, 1 1 6
plemistvo, 1 2 1
1 90
pliina /pliina, 78
plijesan, 236
Pli nije (dat./lok. Pliniju), 65e
plinom jer, 23 1 d
Plivadon /"Plivadon" (ime lijeka), 5 1 7
plperf - pluskvamperfek(a)t
pl.t. - plurale tantum
pljenidba, 224
pljeni lac, 224
pljeskati (prez. pljeskam /pljeem), 94
pljesniv, 224
Pljevaljska kotlina, 479
Pljevlja, 240
Pljevlj ak, 463
pobijediti (: pobjeda), 220
pobjeivati (: pobijediti), 2 1 8a
poblizu, 350
poblie, 350
pobogu, 444
pobrzo, 350
pobre, 350
poesto, 350
poetak, 80
poi, 9 1
podaJ /podao, 247
poddij alekt (u.poddijalekat), 54a, I l l
poddioba, 54a, I l l
Podhranjen (nas.), 1 29b
Podhrastovi, 1 29b
podjesen, 350
pod1ijeganje, 227
podlijegati (: podlei), 227
Podlugovi, 278
podno, 350
podnoljiv, 1 22a
podobrahno /podobrano, 350
podobro, 353
podosta, 353
Podrinjac (u. Podrinac), 463
Podrinje, 479
podsijecati (: podsjei), 226
podsjei, 226
podstanar, 1 29a
podstarost, 350
podiati, 1 29a
Podtekija, 1 29b
podtekst, 1 29b
podtip, 1 29b
podugaak, 301
podue, 350
podveer, 350
podzimu, 350
Podeplje, 206
poema, 1 7 1
poet. - poetski
poezija, 74
pogdjegdje, 350
pogdjegod, 350
pogreiv /pogrjeiv, 224
pogreka /pogrjeka, 2 1 6
po H. -po Hi dri (prema musi. novoj godini ;
rauna se od 1 6. VII 622. po vjerovjesniku
Isau), 369
poizblie, 350
poizdaleka, 350
poizdalje, 74, 350
pokasno, 350
pokatkad /pokatkada, 352
pokoj i, 3 1 3, 3 1 8
pokoljenje ( . koljeno), 23 1 f
pokraj, 360
pokriva, 83a
pokustvo, 1 2 1
polagahno, 350
polahko, 350
polake, 350
Polimlje, 479
politikoekonomski ( : politika ekonomija),
307
polubraa (gen. polubrae), 92
polumjesec, 486
polupismen, 301
polupismenost, 264
poluvrijeme (gen. jd. pol uvremena), 2 1 7
poljeva, 224
pomalo ( u nekoj mjeri) : po malo (boljem
planu), 353
pomodrjela /pomodrela, 2 1 6
pomodrjeti /pomodreti, 2 1 6
pomol, 249a
pomraenje Sunca /sunca i Mjeseca /mjese-
ca, 486
ponaj prije, 350
ponajvema, 350
ponajvie, 350
ponaosob, 35 l
ponedjeljak, 23 1 b
ponegdje, 350
ponekad /ponekada, 352
poneki, 3 1 8
po nekiput, 358
poneko, 3 1 3, 3 l 8
poneto, 3 1 8
ponie, 350
ponova /ponovo, 350
ponovno, 350
poodavna /poodavno, 74, 350
popijevka (gen. mn. popijevaka /popjevaka /
popijevki), 2 1 7
popola, 350
pop-pjeva, 272
poprijeko, 350
po prilici, 359
popustljiv, 1 20
popustljivost, 1 20
porano, 350
porebarke, 3 5 1
poricati (prez. poriem), 8 1 d
porijetko (posijati) : (svrati) po rijetko (sito),
353
posao, 245c
Posavac, 463
Posavina; Bosanska Posavina, 4 79
posigumo, 350
posjeen (gl . prid. trp. : posjei), 77
posjeen (gl . prid. trp. : posjetiti), 77
poslanik (opa i m. ); Poslanik (vjerovjesnik
Muhammed), 534
poslanik Davud, 445
poslanik Muhammed, 445
poslijepodne, 236
poslijeratni, 236
posred, 360
postdiplomski, l 29b, 30 l
postiti (imperf. poah), 88d
1 9 1
Postojnska j ama, 4 79
postturski, 54f
poto-poto, 357
potcrati, I I 8a
potiniti, l I 8a
poticanje (: poticati), 232
poticati ( : potai), 232
potihano, 350
potiho, 350
potjecanje ( : potjecati), 232
potjecati ( : potei), 232
potom, 350
potpis, 1 27
potpuno, 35 1
Potur-

ahidija, 1 32
Povardarje, 479
povazdan, 350
povr. - povratni
povreditelj, 224
povrediv /povredljiv, 220
povreivati (: povrijediti), 2 1 8a
povrh, 360
povrijediti (: povreda), 220
povrijeenost, 2 1 9
povuci-potegni, 349
pozadugo, 350
poarevaki (: Poarevac), 82
pr. - primjer, 37 1
Praa, 479
Prag (grad); Praka lingvistika kola, 1 76,
477, 5 1 0
prah, 55
pramiak, 83a
praonica, 245b
prasl. - praslavenski
prastar, 301
pratilac, 245d
pravo rei, 358
pravo rekavi, 358
prebogat, 30 I
prebol, 229c
prenik /prijenik (promjer), 229
pred podne, 359
pred. - predikat
preddiplomski, 54a, I l l
1 92
predaki, 1 1 8a
predodba, l 03
predsjednik, 1 29a
predsjednik Bijedi, 533
predtakmienje, 1 29b
predturski, 1 29b
predvoenj e, I 08
predvorje, I l O
predzoru, 350
pregaa, 83a
pregled /prijegled, 229
pregorijevati (: pregorjeti), 226
pregorjeti, 226
pregrada, 229
prehrambeni, 1 22d
preimustvo, 1 2 1
prekid /prijekid, 229
prekj uer, 350, 3 5 1
preklani, 3 5 1
preklop /prijeklop, 229
preko volje, 359
prekodan(a) (= svaki drugi dan) : preko dana
(ita), 353
prekoputa, 350
prekosutra /preksutra, 350
prelac (gen. jd. prelca), 249a
prelaz /prijelaz, 229
prelom /prijelom, 229
premaz /prijemaz, 229
premetaina, 83a
premjer, 229c
premjeranje, 23 1 e
premjerati (prez. premjeram; nesvr. : pre
mjeriti), 23 1 e
premjetanje, 23 1 e
premjetati (prez. premjetam; nesvr. : pre-
mjestiti), 23 1 e
pren. - preneseno
preokupiran, 74
preosjetljiv, 301
prepis /prijepis, 229
prepjev /prijepjev, 229
prepreka, 229
pres-centar, 274
presjei, 228
presjedanje, 23 1 e
presjedati (prez. presjedam; nesvr.: presjes-
ti), 23 1 e
presjek /prijesjek, 229
preskok /prijeskok, 229
prestii, 337
prestup /prijestup, 229
pretres, 229c
prev. - prevodilac, 372
prevod /prijevod, 229
prevoj /prijevoj, 229
prevoz /prijevoz, 229
prez. - prezent, 3 72
prezent, 1 69
prezidij, 1 68
prezir /prijezir, 229
prhut, 55
pribadaa, 83a
prid. - pridjev
pri j . - prijedlog
prijenik /prenik (promjer), 229
Prijedor (nas.); Prijedorska opina (u.Opi
na prijedorska), 240, 475
Prijedoranin, 83a
Prijedorska ulica (uz: Ulica prijedorska),
49 1 , 492
prijegled /pregled, 229
prijek (komp. prei), 22 1
prijekid /prekid, 229
prijeklop /preklop, 229
prijelaz /prelaz, 229
prijelom /prelom, 229
prijemaz /premaz, 229
prijemiv, 83b
prijepis /prepis, 229
prijepjev /prepjev, 229
Prijepolje, 240
prijesjek /presjek, 229
prijeskok /preskok, 229
prijestonica /prijestolnica, 247
prijestup /prestup, 229
prijevod /prevod, 229
prijevoj /prevoj, 229
Prijevor (nas.), 477
prijevoz /prevoz, 229
prijezir /prezir, 229
pril. - prilog
priljepiv, 83b
primijeniti (: primjena), 220
primjedba, 1 28, 224
primjenljiv /primjenjiv, 220, 224
primjenj ivati (: primijeniti), 2 1 8a
primjerak, 23 1 b
priobalni, 72c
prionuti, 72c
pripovijetka (gen. mn. pripovijedaka /pripo-
vjedaka /pripovijetki), 2 1 7
pripovjeda, 224
prir. - prireiva, 372
prirodoslovlje, 260
pri ruci, 359
Prisega na Akabi, 496
prispijee (: prispjeti), 226
prisv. - prisvojni
priticati ( : pritai), 232
pritiskati (prez. pritiskam /pritiem), 94
pritjecati (: pritei), 232
pritom (= tada, usto) : pri tom( e) (poslu), 353
priuiti, 73
pr. n. e. - prije nove ere (po kranskom
raunanju vremena), 3 7 1
problem, 1 7 1
procjenitelj, 224
proitati, 337
prodrjeti, 239
prof - profesor, 372
profaistiki, 30 l
program, 1 7 1
proha, 55
Prokrustov krevet, 456
prolijevanje /prolivanje, 227
prolijevati /prolivati(: prol iti), 227
proliv /proljev, 227
proli vanje /prolijevanje, 227
prolivati /prolijevati (: prol iti), 227
promaha, 55
promjenljiv /promjenj iv, 224
prosidba, 1 28
prosijed, 30 l
prologodinji , 308
1 93
pronja, 1 22a
protestni, 1 20
proticati (: protai), 232
protivrjeiti (uz: proturjei ti), 2 J 6
protivreje (uz: proturjeje), 2 J 6
protivrjenost (uz: proturjenost), 2 1 6
protivudar (uz: protuudar), 264
protjecati ( : protei), 232
protuha, 55
protuustavan (uz: protivustavan), 30 l
prouiti, 74
provodadija, l 04
provodadika, l 04
prozodija, J 64
prozori, 83a, 90
prstni ( : prst; drugo je prsni : prsa), J 20
prue, 89
Prunus domestica (ljiva), 453
Prva gimnazija (u Sarajevu), 496
Prva knji evna komuna (izdavaka kua iz
Mostara), 496
prvi put (ne: prvi puta), 33 J
prvoborac, 260
prvokolac, 260
P. S. - post scriptum (poslije napisanoga),
369
pseudo-Kinez, 32, 277, 459
pseudonauka, 263
psihoanaliza, 263
psihol ingvistika, 5 J 6
Pskovska guberija, 4 7 1
ptica, 6 1 3
ptiurda ( : ptica), 82
ptiurina ( : ptica), 82
PTT - Pota, telegraf i telefon, 385, 386
Pulo (pas), 450
pun Mjesec /mjesec (utap), 486
punaak, 83b
punda, 1 06
punokrvan, 308
H
r. - razred; rod; rahmetli (umrli), 368
Rabija, 69
1 94
Rabiji n, 66
racionalizam, 509
raundija, l 04
raunica, 80
radij, 266
radijski (: radio), 67
radijus, 65c
radio, 72a, 266
Radio Bosne i Hercegovine (gen. Radija Bo-
sne i Hercegovine), 268
radioaktivnost, 266
radioamaterski, 3 1 O
radioaparat, 266
radiodi fuzija, 266
radiofonija, 267
radio i TV program , 273
radiologija, 267
radio - ne radio /radio ne radio, 349
radionica, 72a, 245b
radioskopija, 267
radiospi ker, 266
radiostanica, 266
Radio-televizija Bosne i Hercegovine (gen.
Radio-televizije Bosne i Hercegovine),
268, 496
radiotelevizija, 266
Radio Tuzla (gen. Radija Tuzle / Radio-Tu-
zle), 268
RadoboJja, 278
rahatlokum, 55
rahlost, 55
Raifa, 75
Rajfa, 75
rak-rana, 274
ramazani-erif (asni ramazan), 274
rang-li sta, 274
Rapka (: Rabija), J 30
rascijepiti, 2 1 8a
rascjeplj ivati, 2 1 8a
raskinuti, 1 27
raspikua, 262
raelj ati, 1 22b
Ravni kotari, 479
razbjesnjeti, J 23a
razdio /razdjel, 2 1 5a, 247
razg. - razgovomo
razgovijetan (komp. razgovjetnij i ), 22 1
Razija, 69
razljutiti, l 23a
raznjihati, 1 23a
razr. - razred (uz: r.), 372
razrjedivanje, 2 1 6
razrjedivati, 2 1 6
razrjeavati, 2 1 6
razrjeenje, 2 1 6
razumijevati ( : razumjeti), 226
razumjeti (imp. razumij), 68, 2 1 5b
raalosti ti , 1 22b
raariti, l J O
realistian, 83b
realizam, 509
rebiul-evvel (uz: rebiul-evel), I l l k
recenzija, 1 65
recept, 1 69
rei ( fut. I rei u), 9 1 , 346
redoslijed, 236
rei sul-ulema, 28, 74, 532
reisul-ulema

auevi, 533
rekla-kazala, 29, 349
rel. - religijski
Reljevo, 62
remek-djelo, 274
Renault 5 /reno 5, 35
rendgen (aparat), 5 1 8
renesansa, 509
Renovica (prezime), 62
rentakar, 265
repa, 2 1 6
Republiki prosvjetno-pedagoki zavod, 496
republika (opa i m. ); Republika (skraeni
naziv za RBi H), 534
reum /reuma, 1 7 1
revers, 1 69
rezati , 2 1 6
rezime (gen. jd. rezimea), 74
ribi (ribolovac), 83a
rikast ( : rid), 92
rid, 1 06
ridokosa, l 08
rij. - rijeca
rije-dvije, 329
Rijeka, 240
rijeiti, 220
Rim, 1 76, 477
Ri o de Janeiro /Rio de aneiro (dat./lok. Ri o
de Janeiru /Rio de anciru), 1 90c
ritam, 1 69
Riza, 62
Riza-beg Kapetanovi Lj ubuak (gen. Riza-
-bega Kapetanovia Ljubuaka), 295
Rizah, 62
Rizvanbegovi, 1 25
rj . - rjee
Rjazanj, 1 97
rjeica, 224
rjeina, 224
reit, 224
rjekati sc (: rije), 225f
rjenik, 224
rjeenje (: rijeiti), 220
rjeiv, 220, 224
robovlasnik, 260
roko (: roak), 92
rokov, 92
rodoljub, 260
roga, 83a
rokenrol, 265
rok-muzika, 3 1 , 272
romanopisac, 260
Romi, 62
Rousseau / Ruso (gen. Rousseaua / Rusoa),
1 78, 1 85
Rousseauov /Rusov, 1 78, 1 85
roze di mije, 276
RTVBi H - Radio-televizija Bosne i Herce-
govine, 385
RTV-program, 272
ruak, 80
ruetina ( : ruka), 82
ruka ( : ruka), 82
ruurda (: ruka), 82
rudaa, 83a
Rudonja (bik), 450
ruho, 55
ruku (gen. jd. rukua; pregi b u namazu), 202
1 95
rumenka, 45 1
rumijevac, 458
Rumun (nom. mn. Rumuni), 459
Rumunija, 1 76
Rumunka, 459
rupaga, 83a
rus. - ruski, 374
ruski, l i O
rusko-japanski rat, 508
b
s - sekunda, 3 78
S - sjever, 38 1 ; sumpor, 381 a
s. a. - sine anno (bez oznake godine), 368
sabah, 55
sabah-zora, 274
SAD - Sjedinjene Amerike Drave, 385,
386
Safvet-beg (Baagi), 287
sagorijevati (. sagorjeti), 226
sagorjeti, 226
Sahara, 479
sahat /sat, 60
sahat-dva (uz: sat-dva), 329
sahat-kula, 28, 56, 257, 274
Sahib, 62
Saima, 75
Sajma, 75
Sakib, 62
Salih-baa, 287
salla (uz: sala), 54i
Samij in, 66
samoa, 90
samonikao, 308
samoodbrana, 264
samoposluga, 264
San Marino (gen. San Marina), 1 90c, 280
sanatorij, 1 68
sandaki, l 04
sandaki Bonjaci, 460
sandak (opa i m. ), 534; Sandak (zem.
ime), 1 02, 534
Sandaklija, 463
Sankt Moritz /Sankt Moric, gen. Sankt Mo
ritza /Sankt Morica, 280
1 96
Sapfn, 1 8 1
Sapfo (gen. Sapfe), 1 8 1
Sarabon /"Sarabon" (i me bombona), 5 1 7
Sarajevo, 477
Sarajevska opera (Opera Narodnog pozorita
u Sarajevu), 499
Sarajevski aerodrom, 50 l
Sarajevski l i ngvistiki kruok, 496
Saraj l ija, 463
Sari Saltuk, 446a
sasvim (= posve) : sa svim (znacima), 353
sat /sahat, 60
Satka ( : Sadeta), 1 30
Saudijska Arabija, 1 76
Savez sovj etskih socijal istikih republika
(Sovjetski savez), 47 1
savski most (bilo koj i most na Savi), 495
sazreti, 227
sazrijevanje, 227
sazrijevati ( : sazreti), 227,
sazvijede, 237
Schil l er /

i l er, 251 e
Sciurus vulgaris (vjeverica), 453
Sead, 74
sebian, 83b
Secale cereale (ra), 453
sedmokrak, 308
Sefard (nom. mn. Sefardi), 460
Seid, 74
Seid Vehab I lhamija (gen. Seida Vehaba I lha
mijc), 293
sciz, 74
seka (hi p. : sestra); Seka (osobni nadimak),
534
sekunda, 3 78, 3 79
selce /seoce (gen. mn. selaca), 247
Selmica, 446b
Semberija, 479
Senahid Boli Bola (gen. Senahida Bolia
Bole), 294
sendvi, 80
seoba, 245e
seoba naroda, 509
Sergejevi, 85
serhat, 55
sestra, 6 1 3
sestrii (uz: sestri), 83a, 90
sestrina (uz: sestriina), 83a
sevab /sevap, 202
sevdah, 56
Seviljanka (: Sevilla), 1 93
Sevr (ime peine), 479
sg. - singular, 376
sg.t. - singulare tantum
Shakespeare /

ekspir (gen. Shakespearea /

ekspira), 74, 1 8 1
Shakespeareov /

ekspirov, 1 82
shema, 1 7 1
sibjan-mekteb, 274
Sicilijanka (naziv ahovske parije), 522
Sievaka klisura, 4 79
sijati, 2 1 5b
sijelo (: sjesti), 230
si l ueta, 74
Silver /"Silver" (ime ileta), 5 1 7
simbol, 1 59
si mpozij, 1 68
Sinaj, 479
Sinanpai, 1 25
sini, 83a
Singer /"Singer" (i me maine), 5 1 7
singerica (ivaa maina), 5 1 8
Siri-baba, 287
siroe, 83a, 1 1 2
sistem, 1 7 1
Sivko (konj), 450
Sizif, 1 64
sjaji ti , 69
sjeenje, 8 1 i
sjei (prez. sijeem), 8 1 d, 9 1 , 228
sjediti /sjedjeti, 2 1 5a
sjedoglav, 222
sjena, 23 l a, 23 1 b
Sjenica, 240
sjenik, 224
s jeseni, 359
sjesti, 226, 23 1 e
sjever (strana svijeta); Sjever (sjevere zem
lje i narodi), 38 1 c,482, 534
Sjevera Amerika, 468
Sjevera Korej a (mj . : Narodna Republ ika
Korej a), 469
Sjeveri pol , 482
sjeverjaa, 83a
sjeveroistoni, 308
sjeverozapad, 260
skaka, 83a
skakati (prez. skaem, imp. skai, gl . pril .
sad. skaui), 8 1 d, 8 1 g, 8 1 h
skandal, 249b
ski -l i f, 274
skita, 83a
Skoplje, 1 76, 477
Skopska cra gora (planina), 479
skra. - skraenica, 3 72
Skradinski buk, 479
skraj, 360
s kraja, 359
skroz-naskroz, 357
skuplja, 83a
skupocjen, 222
skupoa, 90
s. l . - sine loco (bez oznake mjesta), 368
sl abaak, 83b
sl amnjaa, 83a
slatkovodni , 308
sl av. - slavenski, 372
Sl aven (nom. mn. Slaveni), 2 1 6, 459
Sl avenka, 459
slavenstvo (svojstvo); Slavenstvo (svi Sl ave-
ni ), 46 1 , 534
Sl avonija, 479
slezena, 2 1 6
sl ijedei /sljedei (prid.), 237
sl ijepev ( : sl ijepac), 225e
sl ijeva, 350
Sl ovak (nom. mn. Slovaci), 459
Slovakinja, 459
Slovenac (nom. mn. Slovenci), 459
Slovenev, 464
Slovenija, 469
Slovenka, 459
Slovenske Alpe, 479
Slovensko primorje, 479
Slovo Gorina u Stocu, 496
1 97
sljedba, 224
sljedei /sl ijedei (prid.), 237
sljeme, 1 23a
sljeparija, 224
sljepilo, 1 23a
sljepoa, 1 23a, 2 1 8b
sljez, 1 23a
slj ubi ti , 1 23a
Smail, 75
Smai l-aga, 287, 449
Smailbegovi, 285
Smail-elebija, 287
Smailhodi, 285
Smailovi, 75
Smaj in ( : Smajo), 69
Smaj lovi, 75
smekast ( : sme), 92, 1 27
sme, 1 06
smijati se (imp. smij se), 68, 2 1 5b, 604
smijeak ( . smijeh), 225c
smijean (komp. smjenij i), 221
s mi rom, 359
smjehurina, 2 1 8b
smjesta, 353
smjeti (3. l . mn. prez. smiju), 65e
smokov ( : smokva), 1 1 7
s mrakom, 359
smu, 1 06
s mukom, 359
snabdjeva (gen. jd. snabdjevaa), 224
snaha, 55
sneruke, 351
snijeg (nom. mn. snijezi /snjegovi), 2 1 7
snijeiti, 225f
snolji v, 1 22a
Snjegulj icin, 455
snjetljiv (: snijet), 1 23a
snjean, 1 23a
snjenica, 224
so, 246, 604
SO - Skuptina opine, 385
Socijalistika federativna republika Jugosla-
vija, 47 1
sociol. - socioloki
sociolingvistika, 263
1 98
sociologija, 72b
soda-voda, 274
softver, 265
Sokolac (gen. Sokoca), 248
Sokolovi-Kolonija, 477
solfeo /solfegio, 1 56
solnica, 249a
solnjak, 249a
solo akcija, 276
solo pjevanje, 276
solo prodor, 276
somina, 83a
sopran /soprano, 1 56
sotona, 444
Soukbunar, 4 77
Spahii, 477
Spasitelj (u slubi vlastitoga imena), 445
spavaica (ena koja spava), 77
spavai, 90
spavaica (koulja za spavanje), 77
Spinoza (gen. Spi noze), 1 77a
Spinozin, 1 77a
Split, 240
spol, 249a
spomen-muzej, 274
sport. - sportski
sprdaina, 83a
Spreak (hip. Spreo ), 463
Spreanska dolina, 4 79
spreavati (: sprijeiti), 2 1 8a
sprijeiti, 2 1 8a
sprva, 35 1
s. r. - srednji rod; svojom rukom, 368
Srbi n (nom. mn. Srbi), 459
sran ( : srce), 82
srea, 2 1 6
sredina, 2 1 6
Srednja Amerika, 482
srednja Dalmacija, 482
srednja Evropa (zem. ); Srednja Evropa (sred-
njoevropske zemlje i narodi), 482
srednj i vijek, 509
srednjobosanski (: srednja Bosna), 305
Srednjobosanski kanton, 470
srednjokolski, 308
srednjovjekovan, 308
Srem /Srijem, 240
Sremac /Srijemac, 240
sremski /srijemski, 240
srez (opa im. ); srez Mostar; Mostarski srez;
Goradanski srez, 47 1 , 476
sricati ( rez. sriem ), 81 d
srda, 90
srei, 90
srp. - srpski
Srpkinja, 459
srke, 353
st. - stoljee, 371
staccato /stakato, 1 56
stadion, 72b
stakato /staccato, 1 56
Staljin, 1 97
stambeni, 1 22d
starac (v ok. j d. stare), 8 1 a
staraki (: starac), 82
Stari Grad (gen. Staroga Grada; sarajevska
opina; mjesto na Hvaru), 28 1 , 477, 534;
Starigrad (gen. Starigrada; kod Karloba
ga), 278
Stari most (u Mostaru), 493
State Department /Stej t department, 5 1 4
Steak gosta Mi lutina, 493
sticati (: stai), 232
stih, 55
sti l . - stilski
stjecati (: stei), 232
stjenovit, 2 1 8b
sto, 246
Stoanin, 463
stojeke, 350
stolni /stoni, 247, 545
stolnjak, 249a
stoljee-dva, 329
str. - strana, 3 71
stranica, 83a
stranputica, 1 23b, 261
stravian, 83b
streha, 55
strelast, 224
strel ite, 224
streptomicin (l ijek), 5 1 8
stric (vo k. j d. strie, nom. mn. strievi), 8 1 a,
8 1 b
strievi ( : stric}, 82
strijelac (gen. jd. strijelca), 249a
strina Safa (gen. strina-Safe / strine Safe},
290
stsl. - staroslavenski, 376
stud. - student(ski), 372
Studenac, 479
Studeni Jadar, 479
studija (nom. mn. studije; nauna rasprava),
65a, 65b
studijski ( : studij), 67
studijski ( : studio), 67
studio (gen. jd. studija), 72b
stvarica, 83a
Stvoritelj, 441
sub. - subjek(a)t
Subhija, 1 30
subjekat /subjekt, J 69
subpolaran, 1 29b
sudac (nom. mn. suci), 1 1 2
sudija (v ok. j d. sud ijo, i nstr. j d. sudijom), 65d
sudijski, 66
Sudnji dan, 448
sueni k, l 08c
Suec, 74
sufks (gen. mn. sufiksa), 1 69
sufzam, 509
suh, 55
Sulejman (Solomon; vjerovjesnik), 1 54
sultan Vel i d (gen. sul tan-Velida / sultana
Velida), 290
sulud, 301
Suljaga, 286
sunce (i zvor svjetlosti i topline; svjetlost;
draga osoba), 487; Sunce (nebesko tije
lo), 484, 486, 487
suncokret, 260
Sunev /sunev hod, 486
Sunev /sunev odsjaj, 486
Sunev sistem, 484
Sunev lsunev zrak, 486
sunnet, 54k, l l J
1 99
suoenje, 74
SUP - Sekretarijat unutranjih poslova, 385
sup. - superlativ
super benzin, 271
s u perm oderan, 30 l
superrevizija, 54e, I l l
supersi la, 264
Suppe /Supe (gen. Suppea /Supea), 1 85
Suppeov /Supeov, 1 85
Sutka ( : Suada), 1 30
sv. - svezak, 37 1
s.v. - sub voce (kod rijei, pod rijeju), 368
svadba, 1 28
svagdanji , 1 28, 35 1
svakakav, 3 1 3
svaki put, 322
svako, 1 1 5, 3 1 3
svakoji , 3 1 3
svanue, 89
svata, 3 1 3
sva tri, 336
sveeri, 350
sve etiri, 336
sve etverica, 336
Svemogui Stvoritelj, 441
sve pedeset, 336
Svevinji , 30 l , 441
Svevi nji Allah, 441
svijet (nom. mn. svjetovi), 2 1 7
svijetao (komp. svjetliji), 22 1
svijetlei /svjetlei (prid.), 237
svijetlocrven, 258b, 309
Svitov, 1 98
svjear, 224
svjeica, 224
svjedodba, 1 28
svjetina, 224
svjetlei /svijetlei (prid.), 237
svjetliji (komp. : svijetao), 65c
svjetlokos, 222
Svjetlost (i zdavaka kua), 240
svjetovan, 224
svrh, 360
svrha, 55
svr.

svreni (vid glagola), 376

200
svugdje, 35 1
svukud /svukuda, 352
SW-jugozapad, 381
Swift /Svif (gen. Swifa /Svifta), 1 85
Swi ftov /Svi fov, 1 85

abaki (:

abac), 82
aban (8. mjesec hidr. kalendara), 202

air, 97
ah, 55

akir, 97
aldija, l 04
aljivdija, 1 04
amarina, 83a

amanin ( : /Bosanski/

amac), 82

apanin ( :

abac), 82
apta, 83a
ara va (arena krava uope), 45 1 ;

arava (ime
krave), 450
arko (aren pas, konj);

arko (i me psa), 450,

534

ar-planina (gen.

ar-planine), 279
arplaninac (vrsta psa), 452, 534;

arlani-
nac (stanovnik

ar-planine), 534
epati, 1 22a
apiti, 1 22a

edrin, 1 97

efket, 1 30

efkija, 1 30
eh er (opa i m. );

e her (Sarajevo), 534

ehidski, 1 29a

ehitluci (groblje), 493

ehova peina, 4 79

ehzada, 1 28
ejh (starjeina tekije), 55, 534;

ejh Jujo (u
sastavu imena), 534
ejh Husein (gen. ejh-Huseina /ejha Huse-
ina), 290

ejh-Huseinovo turbe (na Og1avku), 493

ejh-Jujin, 3 1 1
ejtan, 444
ekspirski (: Shakespeare), 1 94, 457

emsi-dede, 287

erijat, 448
erijatskopravni (: erijatsko pravo), 307
esnaesto stoljee, 509

estoaprilska nagrada, 520

eststo, 326
eststoti, 327

eva-Nj ive (gen.

eva-Nj iva, nas.), 279

cvket, 1 30

evkija, 1 30
evval (uz: eva!; 9. mjesec hi dr. kalendara),
I l l k
ezdeset, 326
ezdeseterica, 328
ezdeseti, 327
iija ( : i izam), 458
ivai, 90
k. - kolski (k. g. - kolska godina), 371
koda (automobi l ), 5 1 8, 534;

koda (i me),
534
kolski, 249b
jivovaa, 83a

panija, 1 76
perploa, 265
ta mu drago, 324
tedionica, 245b
togod ( neto), 320 : to god (= sve to),
32 1
tok. - tokavski, 372
tokakav, 3 1 3
tokho1mski ( : Stockholm), 1 94
tokoji , 3 1 3
to manje, 358
to prije, 358
tota (gen. toega), 3 1 3
to vie, 358

uhreta, 55, 62

ukreta, 62
1
t - tona, 378
T - top (u ahu), 38 1
t. - taka, 368
tabu (gen. jd. tabua), 74
taka, 80
tadiki ( : Tadik), 82
tahan-halva, 55
Taiwan /Tajvan, 200
Taj ib, 75
Tajiba, 75
takozvani , 258e, 308
taksi /taxi, 1 56
tal . - talijanski, 372
Tale Lianin, 446a
talent, 1 69
Tal ija, 1 6 1 , 442
tamnop1av, 309
tamo-amo, 357
tankoutan, 308
tarhana, 55
Tasso /Taso (gen. jd. Tassa l Tasa), 1 77b
Tassov /Tasov, 1 77b
tatarin (potar konjanik); Tatarin (pripadni k
naroda), 534
taxi /taksi, 1 56
Tbi l isi , 1 29e
teferi, 80
tehnika, 1 6 1
tehnokracija /tehnokratija, 1 6 7
teist, 74
tejemmum (uz: tejemum), 54j
tekbir, 1 29d
Tekija na Oglavku, 493
Tekija na Vrelu Bune (u Bl agaju), 493
tekui i iroraun, 270
telal, 249b
telei, 89
telegrafist /telegrafsta, 1 70
Televizija Bosne i Hercegovine, 268
tenor /tenore, 1 56
teorema, l 7 1
teorijski , 66
term. - terminoloki
termoizolacija, 263
Terzibain mesdid, 493
tesavvuf (uz: tesavuf, 54n
tedid, 1 29d
teta-Jasmi ni n, 3 1 1
tetka Zilka (gen. tetka-Zilke /tetke Zilke), 290
Tetovska kotlina, 479
tevba, 202
tevhid, 202
201
Tevrat (Tora), 1 54
tih, 55
Tihi okean, 479
tijelo, 2 1 7
tijesan (komp. tjesniji /tjenji ), 22 1
ti sua, 333
tisuu puta, 332
ti suu-dvije, 329
tj . - to jest, 376
tjelence, 2 1 8b
tjelesa ( : tijelo), 2 1 7
tjelesni, 224
tjestav, 224
tjestenica, 224
tkalac (gen. jd. tkalca), 249a
tobdija, 1 28
tokij ski ( : Tokio), 67
Tokio (gen. Tokija, dat./lok. Tokij u), 65a,
65e, 1 76, 1 79
tokivoki, 265
Tomi sl av-Grad (gen. Tomi sl av-Grada), 279
Tone Selikar (gen. Toneta Sel ikara), 1 88
topal /topao, 247
topionica, 245b
toplomj er, 23 1 d
Toranj sv. Luke (u Jajcu), 493
tomjak (vrsta p;), 452
Tosca /T os ka (gen. Toske), 1 80
Toskin, 1 80
traak ( : trak), 82
tradi cija, 1 67
transkr. - transkripcija
trans! . - transl i teracija
trava, 61 3
trbui ( : trbuh), 1 22c
trebati, 2 1 6
Trebinjska uma, 479
trei svjetski rat, 508
trenja, 454
trenjevaa /trenjovaa, 83a
trenjo (vrsta graha), 452
trenjovaa /trenjevaa, 83a
trezven, 2 1 6
trg, 49 1
Trg bana Jelaia, 490
202
Trg heroja, 490
trgovite (opa i m. ); Trgovite (mjesto), 534
Trg Republ i ke (mi sl i se: Republike Bosne i
Hercegovine), 490
triarija (: trica), 82
trideset, 326
trideseti, 327
tridesettreina, 54f, I l l , 328
Triglav, 479
trijem (nom. mn. trijemovi), 2 1 7
trijee ( : trijeska), 95, 225b
trijezan (komp. trezniji ), 22 1
trij umf, 1 60
trikrat, 330
triput, 330
tristoti, 327
troetvrtinski, 308
trodimenzionalan, 308
tronoke, 351
trotaktni, 308
trudnoa, 90
truhle, 55
truhloa, 90
truhlost, 55
truhnuti, 55
trunica, 83a
T. (Theodor /Teodor) Svedberg, 370
tui , 9 1
tufegdija (pukar); Tufegdija (rezime), 534
tunelogradnja, 260
tur. - turski; turcizam, 374
Turbe erzelez-Aiije (na Gerzovu), 493
Turbe Sari Saltuka i Aik Baa (u Tekij i na
Vrel u Bune), 493
Turbe sedmerice, 493
Turin (nom. mn. Turci), 459
turistiki, 83b
Turkinja, 459
turej a, 70
Turska carevina, 47 1
Turski imperij, 47 1
tursko-austrijski rat, 508
Tursko carstvo, 471
Tuanj, 477
Tuzlanski bazen, 470
Tuzlanski uni verzitet (mj . : Uni verzitet u
Tuzli), 499
Tuzlansko-dobojska kotlina, 306
Tuzlansko-podrinjski kanton, 470
tuilac, 245d
TV-antena, 272
TV-emisija, 272
TV-kaseta, 272
Tvorica keksa i vafla "Lasta" u

aplji ni ,
496
TV-program, 36
tvrdoa, 90
tvrava (opa i m. ); Tvrava (Sel imoviev
roman), 534, 534
tzv. - takozvani , 376, 397
L
u bescjenje, 359
u beskraj, 359
ubitaan, 83b
ublizu, 350
ubrzo, 350
ubudue, 350
ucijelo, 350
u. - uenik, 372
ua, 83a
u udu, 359
uoravo, 353
udavaa, 83a
udesno, 350
udno, 360
udovica /hudovica, 60
Udruenje l i kovni h umjetni ka Bosne
Hercegovine, 496
udugo, 353
udvojiti, 69
udbeniki, l 04
udbenik, l 03
uuture, 350
uglas, 350
ugljendioksid, 262
uho, 55
ubor /huhor, 60
Uhud, 479
uhvaen, 58
uinad, 353
uistinu, 350
ujesen, 353
uj utro, 350
ukoliko, 353
ukomad, 353
ukorak, 353
u korist, 359
ukotac, 350
ukovitlac, 350
ukraj, 360
ukratko, 350
ukrivo, 350
ukrug, 353
ukrupno, 350
ukruto, 350
ul . - ul ica, 372
ulica, 49 1 , 492
Ul ica brani laca Sarajeva, 49 1
Ul i ca I sa-bega l shakovia, 491
Ul i ca prijedorska; Ul . prijedorska (uz:
Prijedorska ul ica), 491 , 492
Ul ica ehida, 49 1
ul ijevo, 350
ul trazvuk, 264
ULUBi H (gen. : ULUBiH-a; Udruenje l i
kovnih umjetnika Bosne i Hercegovine),
385
uludo, 350
uljanoplav, 309
u ljeto, 359
umalo, 350
Umihana

uvidina, 446a
umijee ( : umjeti), 226
umjesto, 360
umjeti, 2 1 5b
umma /ummct, 54j
umnogo, 350
UN (gen. UN-a; Ujedi njeni narodi ), 385
unaokolo, 350
unaokrug, 350
unaprijed, 350
unatrag, 350
unedogled, 350
203
unekoliko, 350
unepovrat, 350
UNESCO /Unesko (gen. UNESCO-a /Unes
ka; skra. : engl. United Nations Edu
cational, Scientific and Cultural Orga
nization - Medunarodna organizacija za
prosvjetu, nauku i kulturu), 385, 386
unevrat, 35 1
UNHCR - skra. : engl. United Nations Hi gh
Commissioner for Refugees (Visoki ko
mesarijat Ujedinjenih naroda za izbjeg
lice), 385
UNICEF (uz: Unicef, 1 50
UNI S-ov (uz: Unisov), 36
Uni ted Press /Junajted pres, 5 1 4
uni v. - univerzitet( ski), 373
univerzitet (opa i m. ); Uni verzitet (skra.
i me odredenoga univerziteta), 534
Univerzitet u Tuzl i , 496
u nizu, 359
Unska regata, 521
u obzir, 359
uoi , 360
uope, 74, 93, 350
u osvit, 359
up. - uporedi, 3 72
upa
l
ja, 83a
u pamet, 359
UPI / Upi (gen. UPI-ja / Upija; Ujedinjena
poljoprivreda, promet i industrija), 385,
386
u poetku, 359
u podne, 359
upola, 350
upotreba, 2 1 6
upotreblj iv, 224
uprijeko, 350
u proljee, 359
upuh, 350
urbanistiki, 83b
urijetko, 350
Ursus arctos (medvjed), 453
USA- s kra. : engl. United States of America
(bos. : SAD), 385
USD (ameriki dolar), 380
204
usitno, 353
Uskufijev ( ` Uskuf; uz: Uskufija, Uskufjin),
67, 293
uslijed l usljed (prij . ), 237
usp. - usporedi, 372
uspijevati (: uspjeti), 226
usput, 258d, 351
usred, 2 1 6
Ustavni sud Bosne i Hercegovine, 496
usto, 325, 35 1
ustopu, 353
ustvari , 353
ususret, 353
u svitanje, 359
usvoj iti, 69
u irinu, 359
uiroko, 353
U Tant (gen. U Tanta), 200
U Tantov, 200
uticati (: utai ), 232
utjecati ( : utei), 232
uto, 353
utoliko, 353
utom, 353
ututanj, 350
uvakat, 350
uvehnuti, 55
uvidaj, l 08c
uvjet, 23 1 a
uvreditelj, 224
uvredlj iv, 224
u zao as, 358
uza se, 323
uza stranu, 359
uzbrdo, 353
uzdii, 337
uzdlaku, 353
uzimu, 353; u zimu, 359
uzinad, 353
uzljuljati, 1 23a
uzmai (prez. uzmognem), 337
uz nos, 359
uzor-majka, 274
u zube, 359
Uzun Beir (gen. Uzun Beira), 288
uzv. - uzvik
uzvjetar, 353
uzvodu, 353
Uianin (: Uice), 82
Ui ka nahija, 4 7 1
uivo, 353
Y
V - vokativ, volt, 3 8 1 b, 381 e
v. - vidi; vijek, 368
VA- voltamper, 38 l e
Vahdeta, 1 28
vakuf (musi . zadubina); Donj i Vakuf (u sa-
stavu zem. imena), 534
val, 249a
vallahi, 55
Van Beethoven /Van Betoven, 446
vanbrani, l 23b
vannastavni, 54c, l l l
vanpartijski, l 23b
Varadinske toplice, 479
varijacijski, 66
Varavski ugovor, 496
Varavsko vojvodstvo, 47 1
Vae velianstvo, 53 1
vaingtonski (: Washi ngton / Vaington),
1 29e
vaterpol o savez, 276
vazdan, 35 l
v. d. - vri lac dunosti, 368
veber (mjera; Weber /Veber, ime), 5 1 9
veer, 80
ve, 87
vegeta, 5 1 8
Vehbija, 69, 1 28
vehnuti, 55
vekil Har (gen. vekii -Hara /vekila Hara),
290
veleizdaja, 264
Velika Britanija, 469
Velika Kladua, 4 77
Veliki gejzir, 479
veliki medvjed (zvijer); Vel i ki medvjed
(sazvijede), 534
Vel i ko polje (na Igmanu), 479
vel i kobugar, 260, 459
velikokladuki (: Vel i ka Kladua), 305
Venecija, 1 76
Verdijev (: Verdi), 67
Versajski ugovor, 496
verzija, 1 65
veseo, 245e
Vesna, 442
vez. - veznik
Vezuv, 479
video i televizijske kasete, 270
vi deokaseta, 263, 270
videoklub, 263
vi deoteka, 263
vidati, l 08b
vienje, 359
Vigny /Vinji (gen. Vignyja /Vinjija), 1 84
Vignyjev /Vinjijev, 1 84
vihoriti se, 55, 65d, 6 1 5
vijareki ( : Viareggio /Vijaredo), 466
Vijee sigurosti Organizacije ujedinjenih
naroda, 496
vijek (nom. mn. vijekovi /vjekovi), 2 1 7
vijoglav, 65
vijorog (. viti, vijem), 65d
vikati (prez. viem, imp. vii), 8 l d, 8 l g
Vi l ajet Pavlovia, 476
vinaki (: Vinac), 82
Viola odorata (ljubiica), 453
violina, 72b
Visoka medresa, 499
Visoka nahija, 47 1
visoki (: Visoko), 1 1 6
vi sokonaponski, 308
vie puta, 358
vieboj', 262
Viegrad, 477
Viegradska banja, 479
vie-manje, 357
Vinu, 442
vitamin A (uz: A-vitamin), 35
vitez (opa i m. ); Vitez (zem. ime), 534
vjeit, 224
vjea, 1 06
205
vjeni, 224
vjera, 23 1 a
vjerovjesnik (bi l o koji ); Vjerovjesnik (Mu-
hammed), 445
vjerovjesnik Isa, 445
vjesnik, 224
Vjetrenica (zem.), 479
vkv. (uz: VKV) - vi sokokval i fcirani, 376
VKV-stolar, 272
vlada, 504
vlada Cvetkovia - Maeka, 297
vo, 246
vodi, 83a
voditi (i mperf. vodah, gl. prid. trp. voden),
1 07f, 1 07g
vodoinstalater, 260
vodoinstalaterski, 3 1 O
vodootporan, 308
vodovod, 260
vodozemac, 260
vodenje, l 07h
vodstvo ( : voa; u.vodstvo), 1 29c
Vojna kaj i na, 479
vojni k (vok. j d. voj ni e), 81 a
vok. - vokativ (uz: V), 38 1 b
vol t (mjera; Volta, ime), 5 1 9
Von Bismarck /Fon Bizmark, 446
vozne i aviokarte, 270
vonja, 1 22b
v. r. - vlastitom rukom, 368
vrabac (gen. jd. vrapca), 1 27
vraati (gatati), 77
vraati (nesvr. : vratiti), 77
vradbina, 1 28
vranac (konj cre dlake), 45 1
vranduki (: Vranduk), 82
Vrapii (nas.), 477
vrati (bi ljka), 77
vrati (dem. : vrat), 77
Vratnianin, 463
Vratniki demat (uz: Demat vratniki), 475
vrbaski, l l O
vrea, 87, 2 1 6
vreetina, 92
vrelce /vreoce (gen. mn. vrelaca), 247
206
Vrelo Bune, 479
vremean, 224
vreo (prid.), 2 1 5a
vreti, 2 1 5a, 238
Vrhbosanska nadbiskupija, 470
Vrhbosna, 1 28
vrijedan (komp. vrednij i), 22 1
vrijediti /vrijedjeti, 2 1 5a
vrijednost ( : vrijedan), 225d
vrijeme (gen. jd. vremena), 2 1 6, 2 1 7
vrlo dobar, 309
vrlo zasluan, 309
vri (: vrh), 1 22c
vru, 87
vruina, 92
vucibatina, 262
vuica (: vuk), 82
vui (: vuk), 82
vui (i mperf. vucijah /vuah), 8 1 f, 91
vuk (vo k. j d. vue), 81 a
W - vat, 3 8 1 e; zapad, 38 1 d
Wh - vatsat, 3 79
Wi l l iam Shakespeare /Vi l ijam

ekspir (gen.
Wi l l iama Shakespearea / Vi l ijama

ek
spira), 1 87
WSW- zapad-j ugozapad, 38 l d

Z - zapad, 38 J d
zabadava /zabadihava, 350
zabiljeka, 2 1 5c
zaboga, 444
zabre, l 08c
zacijelo, 353
zaas, 350
zaudo, 350
Zair, 97
zadaci (: zadatak), 1 1 2
zadaa, 90
za danas, 359
Zadarsko-ibenski arhipelag, 479
zadugo, 353
zaduha, 55
zadubina, 1 28
zagasitout, 309
zagorijevati (: zagorjeti), 226
zagorjeti, 226
Zagrade, l 08c
zagrebaki, 83b
Zagrepanin, 83a
Zahir, 62
zahira, 55
zahrdalost, 57
zahtjev, 55
zahvalan (odr. obi . zahvalni), 249a
Zaim-kapetan Imamovi, 287
zaista, 74
zaistinu, 353
Zakir, 62, 97
zalazak Sunca /sunca, 486
zaletjeti se, 227
zalijeganje, 227
zalijegati ( : zalei), 227
zalijetanje, 227
zalijetati se ( : zaletjeti se), 227
zalijevanje /zalivanje, 227
zalijevati /zalivati ( : zaliti), 227
zaliv /zaljev, 227
zalivanje /zalijevanje, 227
zalivati /zalijevati (: zaliti), 227
zaljev /zaliv, 227
zam. - zamjenica
zamah, 55
zamalo, 353
zamijeniti se, 2 1 8a
zamjedba, 224
zamjenjivati (: zamijeniti), 2 1 8a
zamjeranje ( : zamjerati), 23 1 e
zamjerati (prez. zamjeram; nesvr. : zamjeri
ti), 23 l c
zanavijek, 35 1
zapad (strana svijeta); Zapad (zapadne zem
lje i narodi), 482, 534
zapadna Evropa (zapadni di o Evrope); Za
padna Evropa (zapadnoevropske zemlje i
narodi ), 482
zapadna Hercegovina, 482
zapadnoevropski ( : zapadna Evropa; Zapad
na Evropa), 74, 305
zapadnohercegovaki (: zapadna Hercegovi -
na), 305
zapoviedati ( : zapovjediti), 226
zapovjediti, 226
zapovjednik, 224
zaprijeen (gl. prid. trp. : zaprijeiti), 77
zaprijeen (gl . prid. trp. : zaprijetiti), 77
zaradi, 360
zasad /zasada (za sada), 354
zasiguro, 350
zasijecati (: zasjei), 226
zasjei, 226
zasjedanje ( : zasjedati), 23 1 e
zasjedati (prez. zasjedam; nesvr . : zasjesti),
23 l e
zasjenak, 23 1 b
zast. - zastarjelo, 3 72
zastalno, 350
zastarijevati (: zastarjeti), 226
zastarjeti, 226
za sutra, 359
zaticati ( : zatai), 232
zatim, 350
zatjecati ( : zatei), 232
zatvara, 83a
zauhar, 55, 350
zauvijek, 350
zavazda, 350
ZAVNOBi H - Zemaljsko anti fai st iko
vijee narodnog osloboenja Bosne i
Hercegovine, 385
za zimus, 359
zb. i m. - zbi ra imenica, 371
zbi ti , 1 28
zbogom, 3 5 1 , 444
zbratimiti, 1 28
zbrda-zdola, 357
zdesna, 350, 35 1
zdesna-slijeva, 357
zdruiti, 1 28
zdvora, 35 1
zec (nom. mn. zeevi; opa i m. ), 8 1 b, 534;
Zec (prezime), 534
zee, S J a
zeevi , 8 l b
207
zehra (trunica); Zehra (ime), 534
zekan (konj), 45 1
Zekerija, 62, 1 54
Zekerijah, 62
Zekija, 69
zelemba, 90, 1 22d
Zelengora; 479
zeleno-uto-crvena (zastava), 306
zeljov (pas), 45 1
zem. - zemljopisni
Zemaljski muzej u Sarajevu, 496
Zemaljsko anti fai stiko vijee narodnog
osloboenja Bosne i Hercegovine (hist. ),
496
zemlja (opa i m. ), 487, 534; Zemlja (i me
nebeskoga tijela), 484, 534
Zemlja Pavlovia, 476
Zemljanin (nom. mn. Zemljani Zemlja),
467
Zemlji n satelit, 484
Zemljina kora, 484
Zemzem, 479
Zeus, l 58a
zglave, 35 1
zgoreg /zgorega, 352
zgurati, 1 28
Zija, 62
Zijah, 62
Zijo (nom. i vok. ), 65d
Zimska ol impijada u Sarajevu, 52 1
Zivgarov, 1 99
zjeva, 224
ZJZ - zapad-j ugozapad, 38 1 d
Zlatni lj i ljan, 520
Zlatno pero, 520
zmaj (opa i m. ); Zmaj od Bosne (Husein-ka-
petan Gradaevi), 534
zmija (vok. jd. zmijo, instr. jd. zmijom), 65d
zmijoglav, 65d
zmijol i k, 65d, 69, 74
zn. - znaenje
znaka (: znak), 82
znalac (gen. jd. znalca), 249a
znalaki (: znalac), 82
zoo! . - zooloki
208
zreo (prid.), 2 1 5a
zreti, 21 5a, 238
Zubevi, 1 30
zubobolja, 260
Zuhdija, 69
Zulejha, 55
zul-hidde (uz: zul-hide), 54h
zul-kadc, 202
Zul-Kamejn (gen. Zul-Karejna), 28, 20 l ,
298
Zulu, 459
zumbul, 249b
Zupci (zem.), 479
zupanik (: zubac), 82
Zupevi, 1 30
zupi, 83a, 90
Zur-Rumma (gen. Zur-Rumme), 298
Zu-Tuva (gen. Zu-Tuve), 298
zvijezdin (: zvijezda), 225e
zvijee, 237
zvjerad, 224
zvjerinji , 224
zvjerokradica, 223
zvjezdan (odr. obi . zvjezdani), 224
zvjezdar, 224
zvjezdara, 224
zvjezdast, 224
zvjczda, 224
zvjezdica, 224
zvjezdurina, 2 1 8b
Zvomianin (: Zvorik), 82
Zvomika gimnazija, 499
Zvomiko jezero, 479

. - ensko (ime)
alba, 249a
alosno (: alost), 1 1 4
arg. - argonizam
dral, 249a
drebad, 224
drijebe (gen. jd. drebeta), 2 1 6, 2 1 7
drijelce ( : drijelo), 225c
drijepev ( : drijebac), 225e
eca ( : e), 92
eljeti (gl . prid. rad. elio, eljela), 72a
ena heroj, 3 1 , 275
ena radnica, 3 1 , 275
eneva, 1 76
enidba, 1 28
enmin ibao (kineske novine), 5 1 4
epa, 477
epe, 80
etelac, 245d
i lavka (vino nazvano prema vrsti groa), 5 1 8
ilavka /"i l avka" (zatieno ime vina), 5 1 7
ilet, 5 1 8
iri (gen. jd. irija, dat./lok. jd. iriju, ak. mn.
irije), 65a, 65b, 65e
iro i tekui raun, 270
iroraun, 263
l ijeb (nom. mn. ljebovi), 2 1 7
ljezdan (odr. obi. ljezdani), 224
ohar, 55
. r. - enski rod, 368
TP - eljezniko transportno preduzee, 385
u (opa im. ), 80, 534; u (zem.), 534
upa (opa i m. ); upa Jelake; upa je1aka
(uz: Jelaka upa), 475, 476
upani, 85
ural, 249b
209
lV. RJEEN1AZADATAKAl VJEl
1 . Nije. Treba: Pozajmio sam svoj englesko-bosanski rjenik dr. Azri Dilberovi-Sui.
2. T-ekipa vozila se dva-tri sata putem Prijedor - Banja Luka - Skender-Vakuf.
3. Treba. Iza rijei "ocjenu" slijedi nagovijeteno nabrajanje.
4. Jeste. Iza rijei "rekao" doslovno se navode rijei Mee Selimovia o zbirci Kameni spava Maka Dizdara, a iza
rijei "udo" dolazi tekst u ulozi objanjenja dijela reenice ispred dvotake.
5. Nepravilno su napisane: najai, vanastavni, tridesetreina, sunet, Oene!, denetski. Treba: najjai, vannas
tavni, tridesettreina, sunnet, Dennet, dennetski.
6. Nepravilno je napisano: aura, duvan, rpa, proja, oran, od svojih ueni istoriara, ja bi htio.
Treba pisati: ahura, duhan, hrpa, praha, haran, od svojih uenih historiara, ja bih htio.
7. Nepravilno je napisano: teoriski, popi vode, dializa, dijoba, mislijo, socijologija, kaji.
Treba: teorijski, popij vode, dijaliza, dioba, mislio, sociologija, kai.
8. Avlijica; Tokija, Tokio; Aziji, Azijom; Semberiji, Semberijom; Husniji, Husnijom; svjetliji; piju.
9. Baa, brijanica, skraen, arapa, juer, Biha, Beir, domaica, domaici, nalac, opina, etvero, amac,
lahkoa, raunica, taka, stravian, prue, kraljevi, djevojica, oaloen, hemiarka, pitajui , turisti ki,
kljui, sendvi, Zvornianin, istoa, djeurija, baloni, balkoniem, crviem, skakuem, tvrdoa, sebian,
zadaa, osjeanje, presjeen, skupljaica.
1 O. Nepravilno je: amija, piama, ubenik, amii, alija, derdef, haija, uvidaj, najslade, predoba.
Treba: damija, pidama, udbenik, amidi, aldija, eref, hadija, uviaj, najslae, predodba.
1 1 . Pravilno je: be uman. Zvuni suglasnik z iz p ref iksa bez- najprije se izjednaio po zvunosti sa bezvunim sug
lasnikom iz rijei uman i preao u svoj parnjak s; potom je dolo do jednaenja po mjestu tvorbe zubnog
suglasnika s ispred prednjonepanog suglasnika , pa je s dalo ; uslijedilo je gubljenje jednoga suglasnika
iz skupine --: bez + uman > besuman > beuman > beuman.
1 2. Preci, zadaci, gubici, napici - gubljenje suglasnika d i t ispred afrikate b.
1 3. Jednaenje suglasnika po mjestu tvorbe: zubni suglasnik s jednai se sa prednjonepanim suglasnikom i
daje u piev; h ispred daje u orai, a n ispred b prelazi u m u rijei odbrambeni.
1 4. Nije pravi lno: sbratimiti, ljutstvo, potiati.
Treba: zbratimiti, ljudstvo, podiati.
1 5. Upisala se u Gimnaziju "Mea Selimovi" u Tuzli 1 998/99. godine.
"Boe, kako je dobra", govorio je oduevljeno, "kako je vesela, kako je zadovoljna! "
"Kulenovievu 'Ponornicu' proitala sam dvaput'', rekla mi je prijateljica.
Rekao je: "U 'Opisu mostarskog mosta od Medazije' luk Staroga mosta uporeen je sa svodom vasione."
1 6. Barselona, Bokao, Igo, Kami, Ruso, Betoven;

ikago, Kembrid,

tokholm, Manester junaed.

2 1 3
1 7. EI-Arebija, Carmen l Carmene, To neta Selikara, Leonarda da Vincija, Jean-Paula Sartrea, Williama
Shakespearea, Johanna Wolfganga Goethea; Tokija, New Yorka, Columbije.
1 8. Nepravilno je: Vavilon, Persija, Ibn Kesir.
Treba: Babilon, Perzija, lbn-Kesir.
1 9. Grijehovi /grijesi, korijeni lkorjenovi, lijekovi, svjetovi.
20. Komparativ prema pozitivu bijel glasi bjelji; prema blijed glasi bljei; prema bijedan - bjedniji; prema tijesan
tjesnij /tjenji; prema smijean - smjenii; prema lien - leniji lljenji; prema prijek - prei; prema svijetao
- svjetliji; prema vrijedan - vrednij.
21 . Cvjeti, djeli, pjetli, rjeica, vjeni, zvjezdica.
22. Dogorijevanja, isticanje, leenje lletenje, obavjetenje, osmjehivanje, potjecanje, premjeranje, zalivanje, za
sjedanje.
23. Pogreno je napisano: cvjetnjak, dole, ponedeljak, letila, ovde.
Treba: cvijetnjak, dolje, ponedjeljak, letjela, ovdje.
24.

italac, itaoca, itaocu, itaoca, itaoe, itaocem, itaocu; itaoci, italaca, itaocima, itaoce, itaoci,
itaocima, itaocima.
U nominativu jednine i genrtivu mnoine nije dolo do promjene l u o jer se u tim oblicima suglasnik l nalazi na
poetku (a ne na kraju) sloga (i-ta-lac, i-ta-la-ca) .
25. Ni su valjano rastavljene rijei: stra-st, tv-oj, tvoj-a, Sand-ak, Schi-ller.
Treba: strast, tvoj (jednoslone se rijei ne rastavljaju), tvo-ja, San-dak, Schil-ler.
26. Nepravilno je napisano: krivino pravni, krivino-pravni; Gazi-Husrevbeg, Gazi Husrevbeg; Husrevbegov;
Mehmedalija Mak-Dizdar; polu-pismen; i te kakav; Ivan sedlo; bajram namaz; mas mediji, masmediji; mini
moda, mini-moda; prescentar, pres centar; T emisija; Radio televizija Bosne i Hercegovine; na skroz: a kamo
l i , akamoli; odjutros; ULU Bi H.
27. Ne bi h, ne gledati, ne gledajui, ne vidjevi, nebriga, neovjek, neljudi, nemio, nesretan, nesigurno, nemogue,
nevjeran, neradnik.
28. Skraenice su: r. (razred) , m. r. (muki rod), o.. (osnovna kola; u sastavu imena velikim slovima i bez taaka:
Osnovna kola "Safvet-beg Baagi" - O

"Safvet-beg Baagi"), PS. (post scriptum), i sl. (i slino), mn.
(mnoina), bonj. (bonjaki), bh. (bosanskohercegovaki), ar. (arapski), engl. (engleski), hist. (historijski),
u. (uenik), aor. (aorist), geogr. (geografija), dr. (doktor), jd. (jednina), tzv. (takozvani), cm (centimetar), l
(litar), t (tona), Al (aluminij), VA (voamper), BiH (Bosna i Hercegovina) , ULUBi H (Udruenje l i kovnih umjetni
ka Bosne i Hercegovine), UN (Ujedinjeni narodi).
29. Sabrana djela 1-111 Mehmed-bega Kapetanovia Ljubuaka (roen 1 9. Xll 1 839. u Vitini kod Ljubukog, umro
28. Vl l 1 902. god. u Sarajevu, u 63. godini ivota) izila su iz tampe 1 988. god. u 1 . 000 primjeraka.
30. Taka-zarez i zarez upotrijebljeni su valjano pod a: Selom zavlada nemir; djeca vrite, a odrasli zabrinuto ute;
psi bez prestanka laju.
(Odijeljena su tri srodna dijela. Reenice "Djeca vrite" i "Odrasli zabrinuto ute" povezane su jedna s drugom
tjenje negoli s ostalim reenicama unutar sloene.)
2 1 4
31 . Ovi su pravopisni znaci odgovarajui na kraju navedenih reenica:
- Je li 1 989. proslavljena osamstota obljetnica Povelje bana Kulina?
- Htio bih znati moe li se to popraviti.
- Moe li se to popraviti?
- Zar i ti, sine Brute?!
- Ua! Dolje lai!
- Ne zna se ni ko pije ni ko plaa.
- Ne zna se ni ko pije . . .
32. Pravilno j e pisati: Boiji poslanik Muhammad, Canis l upus (vuk), Arhimedov zakon, Nobelova nagrada, nobelo
vac, Podrinjac, Bosna i Hercegovina, podrinjski, Srednjobosanski kanton, Bosanski paaluk, Paaluk bosan
ski, Austro-Ugarska monarhija, opina Prijedor, Prijedorska opina, Opina prijedorska, Jadransko more, more
Jadransko, Borako jezero, Halejeva kometa, Hadijski bajram, Ulica prijedorska, Ulica Ferhadija, Most Suade
Dilberovi, Tekija na Vrelu Bune, Klinika za plune bolesti Klinikog centra Univerziteta u Sarajevu, Opera
Narodnog pazarita u Sarajevu, Odsjek za orijentalistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Husinska buna,
rusko-japanski rat, renesansa, barokno doba, ekspresionizam, legenda o Ali-pai (roman Envera

olakovia).
33.
- Igrao je nogomet, koarku, rukomet. (nabrajanje)
- Profesor dr. Enes Kari preveo je 1 995. Kuran na bosanski jezik. (titula ispred imena)
- Dr. Enes Kari, profesor, preveo je 1 995. Kuran na bosanski jezik. (naknadno objanjenje unutar teksta)
- Naa domovina, Bosna i Hercegovina, ima izlaz na more. (apozicija)
- To, draga moja, nikome ne koristi. (vokativ)
-

ovjek osjea potrebu ne samo da misli nego i da kae. (ne odvajaju se zarezom dijelovi povezani suad-
nosnim veznikom ne samo ... nego)
- Ona je marljivija nego on. (veznik nego odnosi se na komparativ; ovdje nije suprotni, ve poredbeni veznik)
- Neu rei tebi, nego njoj. (veznik nego i dio sa suprotnim znaenjem)
- Ona e mi, zaista, pomoi. ("zaista" kao modalna rije)
- Zaista spava. (rije "zaista" u prilokoj slubi, tj. u ulozi modifikatora uz glagol)
- Plaui je uao u kuu. (glagolski prilog sadanji ispred enklitika)
- De donesi vode. (rije uz imperativ)
- Kad su zadavljeni braa Morii, dogodio se u Sarajevu zemljotres . . . (zavisna reenica u inverziji)
- Jasminko ui, a Aj dina se igra. (zarez ispred suprotnoga veznika)
- Vrijedno uimo a uspjeh nee izostati. (formalna suprotnost)
- Odlino se spremila za prijemni ispit, dakle nee loe proi. (zarez ispred zakljunoga veznika)
- Sve djevojke ute, jedino to Azemina poneto progovori. (zarez ispred iskljunoga veznika)
- Osuujem reklamiranje duhana, koji teti ljudskom zdravlju. (zavisna reenica kojom se naknadno objanjava
ve poznati pojam)
34. Velika kopriva (Urtica dioica) raste po itavoj Evropi u blizini naselja, najee kao korov uz ograde i u rjeim
umama. Ima etverouglastu stabljiku visine od 70 do 1 50 cm; njezin se miris ne moe nazvati neugodnim,
ali je pomalo neugodnog okusa. ljekoviti su joj dijelovi: listovi (skupljaju se tokom cijelog ljeta), itava biljka
(uoi il i za vrijeme cvjetanja) i korijen (kopa se u proljee i ujesen). Ovoj nerijetko prezrenoj i , naalost, pre
malo cijenjeno) biljci pripisana je najvea ljekovitost. Vai kao ponajbolje sredstvo za ienje krvi, lijeenje
mokranih kanala, otklanjanje bubrenog pijeska, bljedoe i slabokrvnosti, potom stanja potitenosti i osjeaja
premorenosti; uope jaa otpornost ljudskog organizma, bilo da je rije o prehladama, reumatskim oboljenji-
2 1 5
ma, radioaktivnom zagaen ju . . . U germanskoj mitologiji bil a je simbol Donara, boga munje, iji blijesak takoer
pali i an. Rasprostranjeno je i puko tumaenje da munja dobro poznaje koprivu, kao i ovjek, te izbjegava u
nju udariti. Najvjerovatnije je u vezi s tim tumaenjem i naa stara poslovica: Nee grom u koprivu. U nekim
alpskim podrujima seljaci je stavljaju u ognjite kad se pribliava nevrijeme "da ne bi udario grom u kuu".
Jedan mi je potovalac koprive, inae dobar poznavalac slikarstva, spomenuo slavnog Nijemca Al brechta
Durera (1 471-1 528) : "Tako je visoko cijenio koprivu", ree mi on jedno, "da je u svom remek-djelu naslikao
kako je anel nosi k nebeskome prijestolju."
35. Prije nego se pokupim i zauvijek napustim drevnu zeml ju Afganistan i krenem u Perziju, hou da odem u Gazni.
Moda, uvaeni itaoe, nikada nisi ni uo da u svijetu postoji grad koji se zove Gazni?
Ipak, grad postoji i nekada je bio najmoniji, najprosvjeeniji i najsjajniji grad itave Azije.
Ne znam vie pouzdano na koju stranu se ide, ali sigurno put ne vodi ni na sjever ni na istok. Gazni lei negdje
na preostale dvije strane svijeta.
Kada sam krenuo, grijala je sjajna mjeseina, a drum je bio ravan, carski.
Zulfikar Zuka Dumhur dalje kae: "Gradove kojima je preostala jedino prolost treba pohoditi samo po
mjeseini."
2 1 6