Sudnji Dan

PdSOv OII_IDdd.
Il
w
.J
Sulejma el-E
Sudnji da
St!cmac!-Ekar
SUDNI DAN
Is! amskc vc rcvac
t svc1!t Kur'aa l Stc1a
Sarajevo, 2003.
Pneooovon
5
Hvala Allahu, Kome je sve potinjeno i Koji je Svemoan.
On Svojim znanjem obuhvata sva stvorenja i nadvladava i h
Svojom veliinom i vlau. Stvorio je ljude i z niega, odredio im
da e ponovo nestati, a zatim e ih, kad htjedne, povratiti u ivot.
Donosim salavat i selam na Njegovog odabranog roba i
plemeni tog Posl ani ka, koji e se zauzimati za l jude na
Sudnjem danu i kome e pri pasti mjesto dostojno hvale. Neka
je blagoslov i na njegovu porodicu, asne ashabe i na sve one
koji e ih slijediti u dobru s ve do Sudnjeg dana.
Ovo je knjiga u kojoj emo govoriti o Posljednjem danu,
a ija e tema biti proivljenje ljudi u njemu. Knjiga je podijeljena
na etraest poglavlja, i spred kojih smo napisali krai pred
.
govor i u njemu dali definiciju Kijametskog dana. L prvom
poglavlju sam naveo najpoznatija imena Kijametskog dana i
ukazao na tajnu koja se kri je u mnotvu tih imena.
U drugom poglavlju sam ukazao na strahote koje e
zadesiti l judski rod kad se puhne u rog i Al l ah usmrti sve to je
ivo. Tu sam naveo neke od hadisa koji nam pojanjavaju
sutinu roga i meleka koji e puhnuti u njega, kao i Dan kad e
se to puhanje dogoditi. Takoder sam pojasnio koliko e se puta
ponoviti puhanje u rog, kao i ko su ti koji e tom prilikom, kad
sva ostal a stvorenja pomru, ostati u ivotu.
U treem poglavlju sam naveo specifinosti proivljenja i
okupljanja l judi na jednom mjestu i ukazao na stanje koje e
zadesiti Allahove robove toga dana.
o on
U etvrtom poglavlju sam opisao zeml ju na kojoj e se
l judi sakupiti (Erdu-1 -Maher) .
L petom pogl avl ju sam naveo dokaze koji dokazuju
da e se ui sti nu dogoditi proi vl jenje i dao odgovor oni ma
koji to pori u.
L estom poglavlju sam spomenuo govor Al lahovih
poslanika o Sudnjem danu, o tome da su ga svi oni spominjali
i nagovjetavali. Takoer, prenio sam ta u svojim knjigama o
Smaku svijeta kau jevreji i krani.
L sedmom pogl avl ju sam govorio o strahotama
Kjametskog dana i i zl oi o dokaze koji ukazuju na to da e
se Zeml ja estoko zatresti , brda smrviti, mora vatrom
napuni ti , nebo rasci jepi ti , Sunce s jaj i zgubi ti , Mjesec
zamraiti i zvijezde popadati .
U osmom poglavlju sam ukazao na stanja l judi toga Dana
koji e biti podijel jeni na tri skupine: nevjernike i mnogoboce,
gtjenike, i one dobre i pobone.
- Pojasnio sam ponienje neverika, njihovo meusobno
svaanje, prepiranje i ponitenje njihovih djela.
- Druga grupa su gt jenici, te sam ukazao na neke grijehe
zbog kojih e biti kanjavani tog Velianstvenog dana.
- Za bogobojazne sam ukazao na njihovu sigurost na Dan
velikog straha, kao to sam spomenuo i neka dobra djela zbg
kojih je onaj koji ih je inio zasluio da bude siguran.
U devetom poglavlju sam govorio o najveem efa'atu i
hvale dostojnom mjestu koje e, izmeu ostalih l judi, pripasti
iskljuivo Poslaniku, s. a. v. s. , jer e se on zauzimati kod svoga
Gospodara da potedi vjere strahota toga Dana, te e Allah
razdvojiti l jude na dvije skupine, a zatim e stanovnici Denneta
biti povedeni u Dennet, a stanovnici vatre u Dehennem.
Deseto pogl avl je govori o pol aganju rauna i
nagraivanju. To je opiro poglavlje u kome sam pojasnio
Pooovon
7
sutinu polaganja rauna, pisao o prizorima, o onima koji e
biti ispitivani toga Dana. Ukazao sam na osnovna pravil a
prema kojima e se polagati raun i za ta e prvo biti pitani.
Objasnio sam da se polaganje rauna dijel i na razgovor, izla
ganje djela, prijekor i korenje.
Ljedanaestom poglavlj u sam opisao na koji e nain doi
do nadoknade za uinjenu nepravdu meu stvorenji ma i kako
e rauni biti poravnani .
U dvanaestom poglavlju sam objasnio ta je to Mizan
terezija i naveo stav ehl i-sunneta ve-1-dema'ata o tome, kao
to sam ukazao i na ono to e biti vagano kao i na djel a koja
e biti preteka na vagi.
U tri naestom poglavlju sam naveo hadise koji govore o
Havdu, vrelu Al lahovog Poslanika, s. a. v. s. , o njegovoj vel iini,
slatkoi njegove vode i svoj stvi ma, o onima koji e piti sa njega
i onima koji ma e to biti zabranjeno.
U etrnaestom poglavlju e biti govora o sakupljanj u ljudi
u Dennet i Dehennem, o Si rat-upriji i stavu ehl i-sunneta
ve-1 -dema'ata o tome.
Mol i m Uzvienog Al l aha da uini da toga Dana budemo
meu onima koji su uspjel i i koji su spaeni od vatre, da pree
preko naih greaka i oprosti nam grjehe, povea nae stepene
i smjesti nas u Svoj hlad, kad nee biti drugog hl ada osim
Njegovog. Zaista, On sve uje, blizu je i odaziva se onima koji
Ga mol e. Neka Allah blagoslovi i spasi Svoga roba i posl ani
ka Muhammeda, s. a. v. s. , njegovu porodicu i ashabe.
Dr. Sulejman el -Ekar
Kuvajt, I.ramazan l40o. hidretske godine,
Z. maj l. godine
ggggggg
Supa| on
Defnidja Sunjeg dn
Doi e dan kad e
ivi i Vjeni usmrtiti sve to je ivo i

to ivi. To potvruju Njegove rijei:
"Sve to je na Zemli-prlazno je, ostaje samo Gospodar
tvoj, Velianstveni i Plemeniti " (Er-Rahman, 26. -27. );
"Sve e, osim Nega, prpasti ! " (El -Kasas, 88. ) .
Zatim e doi vrijeme kad e Allah vratiti ivot Svoji m
robovi ma i ponovo i h proivjeti, sakupiti i h pred Sobom i
nagradi ti ih za djel a koja su i ni l i . Ljudi e ovaj Dan doivjeti
kao neto vel iko i strahovito i niko se nee spasiti osim onih
koji su sa sobom donijel i vjeru i dobra djel a. Pred kraj toga
Dana ljudi e biti povedeni u Kuu vjenosti - Dennet i l i
Dehennem. Taj dan je Kijametski dan.
PRVO POGLAVLJE
.~.-.~.a.,...,s.+
W
.,,+.,..~.s-,.,++
+,.B .~,.u mnit .~.+
s.s-,.,++
Pootnve
Al l ah, d. . , nazvao j e mnogim i meni ma Dan u kome

e ovaj svijet zadesi ti straan potres, a posl ije kojeg e se
dogodi ti proivljenj e i skupljanje ljudi radi nagraivanj a i
kanjavanja. Vel i ki broj uenjaka navodi ta i mena, a kod
Gazalija i Kurtubij a broj ti h i mena dosee do pedeset, kao
to prenosi Ibn Hader e1 -Aska1 ani . ' Kurtubi ta i mena
navodi komenti raj ui i pojanj avaj ui nji hova znaenja, al i
je vel i ki dio toga preuzeo iz knj ige "Si radu-1 -Muri di n" od
I bn el -Arebija, s ti m to j e poneto dodao u svom komen
taru i pojanjenj u. 2 Neki uenjaci navode i mena bez komen
tara i pojanjenja. Napri mjer, I bn Nedah u knj izi "Subu1 u
l - Hajrat", Ebu Hami d el -Gazal i u " I hjau" i Ibn Kutejbe u
knj izi " Ujunu-1 -Ahbar". 3 Mi emo se u ovoj knji zi zado
volji ti spomi njanj em naj poznatij i h i mena Sudnjeg dana i
time da i h ukratko pojasni mo.
1 ) Jevmu-1 -Kijame ( Dan ustajanja)
Ovo i me se spominj e u sedamdeset kur' anskih ajeta.
l Fethu-1-Bari, 1 1 /396
2
Et-Tezkire, Kurtubi, 233
3 Et-Tezkire, 232
o on
Napri mjer, ''llah e vas - nema drugog boga osim Nega
siguro sabrati na Kiametskom danu " ( En-N i sa' , 87. ) ;
"Mi emo ih, na Kjametskom danu, sakupiti, licem
zemj okrenute, slijepe, nieme i gluhe " (El-Isra, 97. ) ;
"Pravi stradalnici su oni koji na Kijametskom danu i sebe
i elad svoju uprpaste! " (E-
ura, 45. ) .
Rije "kijamet" j e izvedenica i z arapskog glagola "kame
jekumu", to znai ustati, dii se, dogoditi se. Tako je nazvan
radi vel i ki h dogaaja, kada e svi ljudi stajati pred
Gospodarom svih svjetova.
2) Jevmu-1 -Ahir ( Posljednji dan)
Uzvieni kae: "Cestiti su oni koji vjeruju u Allaha, i u
onaj svijet, i u meleke, i u knjige" (El -Bekare, 1 77. ) ;
"Ovim se savjetuju oni meu vama koji vjeruju u Allaha i
u onaj svijet " (EI-Bekare, 232. ) ;
''llahove damie odravaju oni koji u Allaha i u onaj
sviet vjeruju " ( Et-Tevbe, 1 8. ) .
All ah, d. . , ponekad ovaj dan naziva Ahiretom i l i Daru-l
Ahire ( Drugi svijet) . On, Uzvieni, kae:
` 7 Mi smo njega na ovom svijetu odabrali, i na onom e
biti meu dobrma " ( El -Bekare, 1 30. ) ;
neka se zato na Allahovu putu bore oni koji ne ale da
rtvuju ivot na ovom svietu za onaj svet " ( En-Ni sa' , 74. ) .
kae: "Taj drgi sviet dat emo onima koji ne ele da se
na Zemli ohole i da nered ine " (El -Kasas, 83. ) ;
"A samo onaj sviet je - tivo l, kad bi samo oni znali ! "
( EI-'Ankebut, 64. ) .
Ovaj dan j e nazvan Posljednji m danom, jer posl ije njega
vie nee biti raunanja vremena.
3) Es-Sa' a (
as)
Uzvieni kae: "Cas oivlenja e zacielo doi, zato ti
velikoduno oprosti " (El -Hidr, 85. ) ;
lPootnvte
^^^^
"as otiv/enja e siguro doi - od svakog ga tajim"

(Ta Ha, 1 5. ) .
I kae: "O ludi, Gospodara svoga se bojte! Zaista e potres,
kad Smak svijeta nastupi, vel dogaaj biti! " (El-Hadd, 1 .) .
Kurtubi kae: "Rije ' sa' atun' Arapi upotrebljavaju kad ele
oznaiti dio vremena koji nije ogranien. Poznato je da se ova
rije upotrebljava i kao oznaka za dvadeset etvrti dio dana i
noi, a koji su osnova vremena. Prava mudrost nazivanja
Sudnjeg dana ovim imenom krije se u tome to rije ' es-sa' a' sa
odreeni m lanom oznaava vrijeme u kome se trenutno
nalazimo, a to se naziva prezentom. Kijametski dan je nazvan
ovim imenom i zato to je uistinu veoma blizu, jer je sve to
dolazi blizu, i l i radi upozorenja na vel i ke stvari koje e se tada
dogoditi i od koji h e se koa jeiti. Neki, pak, smatraju da je
nazvan ovim imenom zato to e jednog asa iznenada doi ". 4
4) Jevmu-1 -Ba's ( Dan proivljenja)
Uzvieni kae: "O ludi, kako moete sumnjati u oivlenje,
pa Mi vas stvaramo od zemle" (El-Hadd, 5. ) .
I kae: `/ rei e oni kojima je dato znanje i vjervanje: 'Vi
ste ostali, prema Allahovoj odredbi, sve do Dana otiv/enja, a
ovo je Dan otiv/enja"' (Er-Rum, 56. ) .
Ibn Menzur kae: " Izraz ' el-ba's' oznaava Al lahovo
proivljenje mrtvih, a nji hovo proivljenje je sakupljanje na
Dan proivljenja". 5
5) Jevmu-1 -Hurud ( Dan i zlaska)
Uzvi eni kae: "Dan kad e oni uti istinit glas - to e biti
Dan izlaska " (Kaf, 42. ).
I kae: "Dan u kome e uro kao da kumirma hrle iz
grbova izii" (El - Me'arid, 43. ), "Zatim to to ete, im vas
On samo jednom iz zemlje pozove, brzo ustati " (Er-Rum, 25. ).
4 Et-Tezkire, Kurtu bi,
21
6
5 Lisanu-1-Arebi,
1
1
2
30
o on
Nazvan je ovim imenom jer e toga dana Allah ovi robovi
izlaziti iz svoji h kaburova kad se puhne u rog.
6) El -Kari'a ( Smak svijeta)
Uzvieni kae: "Smak sveta! ta je smak svjeta ? I ta ti
zna o Smaku svieta ?" ( El -Kari'a, 1 . -3. ) ,
"Semud i Ad su Smak svieta porcali " ( El - Hakka, 8. ) .
Kurtubi kae: "Nazvan j e ovim imenom jer e potresti
ljudska srca svoji m strahotama".
6
7) Jevmu-1 -Fasl (Dan presuivanja)
"Da, ovo je Dan stranog suda u koji vi niste vjerval! "
( Es-Saffat, 2 1 .);
"Ovo je Dan sudnji, i vas i narode drevne emo sakupiti "
( El -Murselat, 38. ) ;
"Dan sudnji je zaista ve odreen " (En-Nebe', 1 7. ) .
Kijametski dan j e nazvan ovim imenom jer e Allah u
njemu presuditi ljudima u onom o emu su se prepirali .
Uzvieni kae: "Gospodar tvoj e meu njima na Sudnjem danu
presuditi u onome oko ega su se razilazili" ( Es-Sedde, 25. ) .
8) Jevmu-d-Di n ( Dan vjere)
Uzvi eni kie: "A grjenici e siguro u Dehennem,
na Sudnjem danu u njemu e gorjeti i vie iz njega nee
izvedeni biti. A zna li ti ta je Sudnji dan ? jo jednom:
Zna Ji ti ta je Sudnji dan ? Dan kad niko nikome nee
moi nimalo pomoi, toga dana e vlast jedino Allah imati "
( El -I nfi tar, 1 4. - 1 9. ) ,
"I rei e: Teko nama, ovo je - Sudnji dan!"' (Es-Saffat, 20. ).
Ed-Di n u arapskom jeziku znai - nagrada i l i obraun.
Pjesni k kae: "Danas e ponjeti ono to si prije posijao, jer
ovjeku e biti vraeno onako kako je zaradi o' '.
Kijametski dan je nazvan ovim imenom jer e Allah u
njemu nagraditi svoje robove i oni e Njemu poloiti raun.
0 Et-Tezkire, 20
9
.
lPootnvte
9) Es-Saahha ( Zagl uujui gl as)
Uzvieni kae: `7kad doe glas zagluujui " ('Abese, 33. ) .
Krtubi prenosi da je 'lkrime rekao: "Es-Saahha je pro
puhanje, a Et-Taamme je drugo puhanje u rog na Sudnjem danu".
Taberi kae: "Smatram da je ova rije izvedena iz glagola
"sahha", to znai zagl uiti. Ibn el -Arebi vel i : "Es-Saahha je
povik koji prouzrokuje gluhou, a koji e svi uti. Ovaj izraz
ukazuje na ogromno bogatstvo rijei u arapskom jeziku".
Tako mi Allaha! Zagluujui glas Sudnjeg dana e svi uti
i on e itavu Zemlju zagl uiti i nagovijestiti nastupanje
Ahiretskih stvari".7
I bn Kesi r navodi kako Begavi kae: "Es-Saahha je
zagl uujui krik na Sudnjem danu, a nazvan je ovim imenom
jer e biti tako jak da e l jude uiniti gotovo gl uhim". 8
1 0) Et-Taammetu-1-Kubra ( Nevolja najvea)
Uzvieni kae: `7kad doe Nevola najvea" (-Na'a 34.).
Nazvan je ovim imenom jer e sa sobom donijeti svakakve
vrste uasa i strahota, kao to kae Uzvieni:
` 7Smak svieta je uasnii i gori" (El -Kamer, 46. ) .
Kurtubi kae: "Et-Tamme znai ' ono to nadvladava
svaku stvar', a poto e Sudnji dan svojom strahotom nad
vladati sve, onda mu ovo i me ui sti nu i odgovara" . El -Hasan
kae: "Et-Taamme je drugo puhanje u rog na Sudnjem danu".
Nek, pak, smatraju da ta rije oznaava trenutak kad
stanovnici vatre budu povedeni u Dehennem". 9
l l ) Jevmu-1 - Hasreti ( Dan tuge)
Uzvieni kae: opomeni ih na Dan tuge, kad e biti s
polaganjem rauna zaveno, a oni su ravnoduni bili i nisu
vjerovali " ( Merjem, 39. ) .
7
Et-Tezkire, Kurtu bi, 227
8 Tefsir, Ibn Kesir, 7/217
9
Et-Tezkire, Kurubi, 228
Suoa|on
Nazvan je ovim imenom jer e se ljudi toga dana estoko
pokajati i raalostiti; nevjerici zbog svoga nevjerovanja:
"Kd im iznenada tas otiv/enja doe, i rei e: ' O talosti nae,
ta smo sve na Zemli prpustili! "' ( El -En' am, 3 1 . ) .
Posluaj samo kaolika e biti alost nevjerika kad se na
njih spusti All ahova kazna:
"Da to\ek ne bi uzviknuo: 'Teko meni, koliko sam samo
dutnosti prema Alahu propustio, tak sam se i izrugivao!', ili
da ne bi rekao: 'Da me je Alah pravm putem uputio, sigurno
bih se Negove kazne satuvao', i l i da ne bi rekao kad doivi
patnj u: 'Da mi se samo vratiti - dobra djela bih tinio! "'
( Ez-Zumer, 56. -58. ) .
Meuti m, kajanje nevjernika dostii e vrhunac onoga
momenta kad se nevjerike kolovoe odreknu svojih sljed
benika. Allah, d. . , kae:
"Kada e sledbenici njihovi uzviknuti: 'Da nam je samo
da se vatimo, pa da se i mi njih odreknemo kao to su se oni
nas odrekli! ' Eto, tako e Allah njima djela njihova po njih
kobnim pokazati i oni iz vatre nee izlaziti " (El -Bekare, 1 67. ) .
Vjerici e se toga dana pokajati to nisu jo vie dobrih
djel a inili i bili jo bogobojazniji .
1 2) El -Gaije (Teka nevolja)
Uzvieni kae:
"Da lije doprla do tebe vjest o tekoj nevolji?" (El -Gaije, .J.
N az van j e ovim i menom jer e obuhvatiti ljude svoji m
strahotama i nevoljama. Jedno od znaenja je i to da e
nevjerike vatra obuhvatiti sa svih strana: iznad glava i i spod
nogu, kao to kae Uzvi eni :
"Na Dan kad ih patnja i odozgo i odozdo obuzme "
(El -'Ankebut, 55. ) .
I kae: "U Dtehennemu e im letaj i pokrvai od vatre
biti. Eto tako emo Mi nevjerike kazniti " ( El -A'raf, 4 1 . ) .
lPootnvte
**
*
..
1 3) Jevmu-1 -Hulud ( Dan vjenosti)
Uzvi eni kae:
"Uite u nju u miru, ovo je Dan vjeni! " ( Kaf, 34. ) .
Nazvan je Danom vjenosti jer e u njemu ljudi krenuti
prema Kui vjenosti. Neverici e veno ostati u Dehennemu,
a vjerici e vjeno boraviti u Dennetu. Uzvi eni kae:
"A oni koji ne budu vervali i knjige Nae budu porcali
- bit e stanovnici Dtehennema; u njemu e vjeno ostati "
(El -Bekare, 39. ) .
I kae: "A oni u kojih lica budu biela, bit e u Allahovoj
milosti, u njoj e vjeno ostati " (Ali ' lmran, 1 07. ) .
1 4) Jevmu-1 -Hi sab ( Dan obrauna)
Uzvi eni kae: "One koji skreu s Allahova puta eka
teka patnja na onom svietu zato to su zaboravlali na Dan u
kome e se raun polagati " ( Sad, 26. ) .
I kae: `` Musa ree: 'Molim Gospodara svoga i
Gospodara vaega da me zatiti od svakog oholog koji ne
vjeruje u Dan u kome e se raun polagati"' ( El -Mu' mi n, 27. ).
Nazvan je ovim imenom jer e Allah u njemu traiti od
svoji h robova da mu poloe raun za ui njena djel a.
Kurtu bi vel i : "Znaenje pol aganja rauna je u tome da e
Allah, d. . , izbrojati dobra i l oa djel a Svoji h robova i
predoit e im Svoje blagodati koje im je podario, a zatim e
im presudi ti . Za dobro e biti nagraeni dobri m, a za loe
l oi m". Takoer se prenosi da je Posl ani k, s. a. v. s. , rekao:
"Nema ni ko od vas a da mu se Allah nee di rektno obratiti bez
i kakvog nika".
1 5) EI-Vaki' a (Dogaaj )
Uzvi eni kae: "Kad se Dogaaj dogodi " ( EI-Vaki'a, 1 . ) .
Ibn Kesir kae: "Nazvan je ovim imenom zbog istinitosti
njegovog dogaanja i postoj anja"
. 10
1 Tefsir, Ibn Kesir, 6/507
_
_
Suoa|on
Osnovno znaenje rijei "vaki'a" u arapskom jeziku je
bivstvovanje i postojanje.
1 6) Jevmu-1-Vei ' i d ( Dan koji m se prijeti )
Uzvi eni kae:
"I u rg e se puhnuti - to je Dan kojim se prjeti" (Kaf, 20. ) .
To je zato jer je t o Dan koj i m je zaprijeeno Allahovi m
robovi ma, a suti na prijetnje je obavjetenje o kazni koja e
nastupiti ukol i ko se prekri postavljena zabrana.
1 7) Jevmu-1-Azifeti ( Dan bliski)
Uzvi eni kae: "I upozor ih na bliski Sudnji dan, kad e
srca do grkjana doprjeti i poprjeiti se " (El -Mu' mi n, 1 8. ) .
Nazvan j e ovim i menom zbog njegove bl iskosti, odnosno
bl i zi ne, kao to kae Uzvi eni : "Smak svieta se pribliava
Allah e ga jedini otkriti! " ( En-Nedm, 57. - 58. ) .
Sudnji dan j e uisti nu bl i zu, jer sve to dolazi je blizu, pa
makar do njegovoga dolaska ostalo jo mnogo godi na, a
i njenica koja ukazuje na njegovu bl i zi nu jeste i pojava pred
znaka koji predskazuju njegovo pri bl iavanje.
1 8) Jevmu-1-Dem' i ( Dan okupljanja)
Uzvieni kae: "Eto, tako Mi tebi objavlujemo Kur'an
na arapskom jeziku da bi opominjao Mekku i one oko nje i
upozorio na Dan kad e se sakupiti " ( E-
ura, 7. ) .
Nazvan je ovim i menom jer e Allah u njemu sakupiti sve
ljude na jednom mjestu, kao to kae Uzvi eni :
"A t o je Dan kad e svi ludi bili sabrani i to je Dan kad
e svi biti prisutni " ( Hud, l 03. ) .
1 9) El -Haakka (
as neizbjeni )
Uzvi eni kae: "
as neizbjeni, ta je as neizbjeni?"
( El - Hakka, 1 . -2. ) .
I bn Kesi r smatra da j e nazvan ovim i menom zato to e
se u njemu obi sti ni ti dvije pojedinosti: prijetnja kaznom i
obeanje za nagradu. 11
lPootnvte
=
==
Buhari u svom Sahihu vel i : "To je neizbjeni dan jer e

u njemu ljudi biti nagraivani i raCuni biti svoeni ". I bn
Hader vel i u svom komentaru Buhariji nog Sahi ha: "Ovo je
Buhari preuzeo od Ferraa". Komenti raj ui kur'anski ajet, on
kae: "EI-Haakka je Sudnji dan. Nazvan je tako jer e u njemu
ljudi biti nagraivani i izravnani rauni meu nji ma".
I mam Taberi vel i : "Nazvan je El - Haakka, jer e se u
njemu obi sti ni ti ono to j e Allah obeao. To je kao da kae :
' No s e spustila na nas"'.
Neki kau da je nazvan ovim i menom po tome to e u
njemu bogobojazni ma pripasti Dennet, a nevjernicima vatra.
Drugi smatraju da je nazvan ovi m i menom jer e u njemu
nevjerici biti pobijeeni u prepiri sa vjerovjesnici ma, jer rije
"haakka" moe znaiti i prepi ranje. Neki kau daje nazvan ovim
imenom jer je to suta istina u koju nema nikakve sumnje.
12
20) Jevmu-t-Telak (Dan susreta)
Uzvi eni kae:
"Onome Najuzvienijem, Koji svemirm vlada, 0] alje
Objavu, rjei Svoje - kome hoe od rbova Svojih, da upozori
na Dan susreta meusobnog" ( EI-Mu' mi n, 1 5. ) .
Ibn Kesi r biljei da je Ibn Abbas rekao: " U njemu e se
sresti Adem, a. s. , sa svoji m potomcima".
Ibn Zejd kae: "U njemu e se sresti All ahovi robovi".
Katade, Es-Suddi , Bilal bi n S'ad i Sufjan bin ' Ujejne kau: "U
njemu e s e sresti stanovnici Zemlje sa stanovni ci ma neba,
Stvori telj i stvorenja". Mejmun Ibn Mi hran vel i : "U tom danu
e se sresti nasi l ni k i onaj kome je nasi lje ui njeno".
Neki, pak, smatraju da ovo i me Sudnjeg dana obuhvata
sve nabrojana i podrazumijeva to da e se svako sresti s onim
to je radio, bilo dobro i l i loe" .13
l l Tefsir, Ibn Kesir, 7/99
1
2
Fethu-1-Bari, 1 1 /395
1 3
Tefsir, Ibn Kesir, 6/ 1 30
_

_
Suoa|on
2 1 ) Jevmu-t-Tenad ( Dan dozivanja)
Prenosei nam savjete vjerika iz faraonove porodice,
Allah, d. . , kae: "O narde moj, plaim se ta e biti s vama
na Dan kad budete jedni druge dozivali " ( El -Mu' mi n, 32. ) .
Nazvan j e ovim i menom jer e se u njemu ljudi veoma
mnogo dozivati . Svaki e ovjek biti pozvan svoji m i menom
radi polaganja rauna i nagraivanja. Stanovnici Denneta e
dozivati stanovni ke vatre, a stanovni ci vatre e dozivati
stanovnike Denneta, a oni koji budu na bedemi ma dozivat e
i jedne i druge.
22) Jevmu-t-Tegabun ( Dan samoobmane)
Uzvieni kae: "A onoga dana kad vas On na onom svie
tu sakupi, to e biti dan kad e vam biti jasno da ste sami sebe
obmanuli " ( Et-Tegabun, 9.) .
Nazvan je ovim i menom zato to e nevjernici otii u
vatru zbog samoobmane, a stanovnici Denneta uzeti svoju
nagradu koju im je Al lah obeao, kao i nagradu nevjernika
koju bi dobi l i da su bi l i vjeri ci .
Ovo su najpoznatija i mena Sudnjeg dana. Meutim, neki
uenjaci navode i i mena koja ni smo spomenul i a koja su izveli
iz neki h ajeta i hadi sa. Nazvali su ga Danom pojavljivanja,
uzimajui to iz rijeei Uzvi enog:
"Toga dana e se ludi odvojeno pojaviti da im se pokatu
djela njihova " ( Ez-Zi lzal , 6. )
i l i Danom brige, uzimajui to i z ajeta: "Na dan u kom e
svaki ovjek samo o sebi brnuti " (En-Nahl , Il l . ) .
Nazvali su ga i i meni ma koja opi suj u stanje ljudi u
njemu. Naprimjer, Teak dan, Vel i anstveni dan, Dan kome
e svi pri sustvovati , Dan kad e l i ca smrknuta i namrgoena
bi ti , Strani dan.
Spominju se i sl ijedea i mena: Dan povratka, Dan izla
ganja, Dan koji e neke poniziti, a neke uzvi si ti , Dan odmazde,
lPootnvte
Dan nagrade, Dan puhanj a u rog, Dan kad e se uzdrmati,

Dan kad e nastupiti potres, Dan razdvajanja, Dan otvaranja,
Dan prevrtanja, Dan kajanja, Dan bjeanja.
Takoer se navode sl ijedea imena: Dan kad e savjesti
biti ispitivane, Dan kad niko ni kome nee moi kori stiti, Dan
kad e nevjernici grubo u dehenemsku vatru biti guruti,
Dan kad e oi ostati otvorene, Dan kad nasi l nici ma ni kakva
pravdanja nee koristiti, Dan kad nevjernici nee smjeti ni
prozboriti, Dan kad ni i metak ni sinovi nee od kori sti biti,
Dan kad se ni apat nee moi skri ti , Dan kad ih niko od
Allaha nee moi odbraniti, Dan u kome ni trgovine ni pri
jateljstva nee biti i Dan u koji nema sumnje.
Ima uenjaka koji navode jo neka i mena, a koja otpri l i ke
opisuju Sudnji dan. Kurtubi kae: "Nema nikakve smetnje da
se nazove i drugi m i meni ma koja nisu spomenuta, uzi majui
to iz si tuacija i stanja ljudi na tom Danu. Napri mjer, Guva,
Tjeskoba, Pokli zivanje nogu, Ponienje, Prezrivost, Sramota,
Ovisnost, Ni skost, Potuenost, Dan odreeni , Zamka, itd.
1
4
Kurtubi kae: "Sve to je vel i ko i znaajno i ma mnogo
imena i svojstava i to je jo jedan dokaz i ri ne arapskog jezika.
Zar ne vidi da su sablji , koja zauzi ma kod nji h znaajno
mjesto, koju veoma cijene i koja im je u prolosti pribavljal a
mnogo kori sti, dali oko pet stotina i mena? I sto tako je i Sudnji
dan, radi njegove veliine, znaaja i strahota koje e se u njemu
dogoditi, Allah u Svojoj Knj izi nazvao mnogim i meni ma i
opisao sa dosta svojstava" .15
1 4
Et-Tezkire, 233
15 Et-Tezkire, 2
1 4
DRUGO POGL VLE
ps-,..~,
R
.,....B ,.--.+
M
.......,.--.+.~,
o-...~..B s.,...,.-.-,.
K
......B ,..,.--....~,
O
-. ..,. -.. ,.~~,.. ,-..:..~
,.s-,..-,
llPootnvte
Z5
Tt0T
Ovaj udesni i zani mljivi kosmos u kome obi tavamo je
pun razni h obl i ka ivota koji ma smo svjedoci, a i oni h koje
nismo u stanju primijetiti. Ti ivoti su u neprestanom kretanju,
nikad se ne smiruju i ne prestaju kretati. Ovakvo stanje e
potrajati sve dok Al lah, d. . , ne uniti sve to je ivo osim onih
za koje On htjedne da ostanu u ivotu.
Al lah, d. . , kae: "Sve lo je na Zemli prolazno je"
(Er-Rahman, 26. ) .
I kae: "Sve e, osim Njega, propasti" ( El -Kasas, 88. ) .
Kad doe taj dan, puhnut e se u rog i to puhanje e
usmrtiti sve to je ivo na Zemlji i na nebu:
"J u rog e se puhnuli, i umrfjet e oni na nebesima i oni
na Zemli, ostat e samo oni koje bude Alah odabrao"
(Ez-Zumer, 68. ) .
To puhanje e biti tako strahovito i razoro da ovjek, kad
ga uje, nee i mati vremena bi l o ta kazati i l i oporuiti, niti se
vratiti svojoj porodici i prijatelji ma.
"A ne ekaju drugo do stra.an glas koji e ih, dok se budu
jedni s drugima prepirali, obuzeti, pa nee moi niSta
oporuiti, niti se eljadi svojoj vratiti" (Ja Si n, 49. -50. ).
Muhammed, s. a.v. s. , u jednom svom hadisu kae: "Zatim
e se puhnuti u rog tako da nema ni kog ko ga uje da nee
pogledom traiti odakle dolazi taj zvuk". I kae: "Prvi e to
__
Suoa|on
uti ovjek koji e kopati vrelo za svoj u devu. Pa e umrijeti i
pomrijet e ostal i ljudi ".16
Ukazujui na brzinu i iznenadnost umi ranja ljudi prilikom
nastupanja Sudnjeg dana, Allahov Poslanik, s. a. v. s. , kae:
"Sudnji dan e nastupiti tako iznenada da e dvoj ica ljudi
razviti platno da bi ga pazariti, ali nee uspjeti ni pazariti niti
kupiti. Sudnji dan e nastupiti tako iznenada da e ovjek
krenuti sa pomuenim ml ijekom da ga odnese svojoj porodi ci ,
ali nee uspjeti stii do nji h. Nastupit e tako iznenada da e
ovjek napraviti sebi vrelo, ali se nee uspjeti napiti iz njega i
nastupit e tako iznenada da e ovjek ponijeti zal ogaj prema
svoji m usti ma, ali ga nee uspjeti pojesti" .
1
7
Rije "sur" u arapskom jeziku znai - rog. Poslanik, s. a. v. s. ,
upitan je o znaenju ove rijei, pa je objasnio da ona znai ono
za to je Arapi i upotrebljavaju u svom svakodnevnom govoru,
tj. oznaavaju sa njom rije rog. U Tirmizijinom Sunenu, u
Sunenu Ebu Davuda, Sunenu I bn Hibbana,
Ahmedovom Musnedu, Hakimovom Mustedreku, biljei
se hadi s od 'Amra bin el-'Asa, koji kae: "Doao je neki
bedui n kod Posl ani ka, s . a. v. s. , i upitao: ' ta je to sur?'
Poslanik, s. a. v. s. , odgovori mu: ' Sur je rog u koj i e se puhnu
ti na Sudnjem danu"'. Haki m kae da je lanac prenosilaca
vjerodostojan, a sa njim sc sl ae i Zehebi . Tirmizi kae da je
ovaj hadi s hasenun-sahi h.
Prenosi se od Hasana ei -Basrija da je on ovu rije uio
"su ver", kao mnoi nu od rijei "suretun", i protumaio je tako
da se njome podrazumijeva puhanjc u tijela, odnosno udahnji-
1 6
Sahihu-1-Muslim, Kitabu-1 -Fiten, 4/2259
1 7
Sahihu-1-Buhari, Kitabu-1-Fiten, Fethu-1-Bari, 1 3/82
llPootnvte
Z/
vanje dua u nji h. Ebu ' Ubejde i Kelbi smatraju da rije "suvr"
oznaava tijel a i kau da se pod puhanjem u sur podrazumije
va puhanje u ljudska tijel a kako bi se u nji h povrati l e due.
Meutim, ono to oni navode je pogreno iz vie razloga:
Prvi : Da kiraet koji se pri pi suje Hasanu el -Basriju nije na
stepenu da se moe pri pi sivati i mami ma s iji m se kiraetima
moe neto dokazivati .
Drugi : Mnoina od rijei "suretun" se dobije ako kaemo
"suverun" i ne kae se "sur", kao to smatraju Ebu ' Ubejde i
Kelbi . Uzvi eni kae:
"/ On vam oblije daje i likove vae ini liepim"
(EI -Mu' mi n, 64. ) ;
"Fe ahsene suverekum " , i ne prenosi s e ni od jednog prenosio
ea kiraeta da ovu rije ui "Fe ahsene suvrekum".
Trei : Ove rijei koje smo spomi njal i se ne pretvaraju u
mnoinu preko odreeni h oblika i formul a nego se jednina i
mnoina razlikuj u samo po harfu "ta" na kraju ti h rijei.
etvrti : Ovo mi ljenje je u suprotnosti sa stavom ehl i

sunneta vel -dema'ata, a nji hov stav je da je sur rog u koji e
se puhnuti na Sudnjem danu.
Peti : Ovo mi ljenje je u suprotnosti sa onim kako je rije
"sur" protumaio Allahov Poslanik, s. a. v. s. , a on je rekao daj e
to rog i suprotstavlja se j o mnogim hadi si ma prenesenim od
Al lahovog Poslanika, s. a. v. s. , koji ukazuj u na ovo znaenje.
esti : Rekao je Allah, d. . :

"I u rog e se puhnuti, i umrjet e oni na nebesima i oni
na Zemli, ostal e samo oni koje bude Alah odabrao; poslie
e se u rg po drugi put puhnuti i oni e, odjednom, ustati i
ekati " ( Ez-Zumer, 68. ) .
Allah, d. . , obavijestio j e nas da e se puhanje u rog
dogoditi dva puta. Da se pod tim podrazumijevalo puhanje u
sur koji oznaava tijela, onda bi bile neispravne Allahove rijei :
Suoa|on
"Poslije e se u rog po drugi put puhnuti", jer e se udahnji
vanje dua u tijela na Dan proivljenja dogoditi samo jednom. '8
Ono to spomi nju neki uenjaci da je sur stvoren od
dragulja i l i od svjetl a, nij e utemeljeno ni na jednom vjero
dostojnom hadi su, a Al l ah najbolje zna.
I bn Hader el -Askalani kae: "Poznato je da je I srafil ,
a. s. , melek koji e puhnuti u sur, a Hal i mi o tome prenosi kon
senzus i slamskih uenjaka. To je jasno reeno u hadisu koji
prenosi Vehb bi n Munebbih i u hadi su Ebu Seida, koji biljei
Bejheki, i u hadisu od Ebu Hurejre, koji bi ljei Mirdevejh, i u
poduem hadi su koji govori o puhanju u rog. 19
Poslanik, s. a. v. s. , obavijestio nas je da je melek zaduen
za rog stalno spreman otkako ga je Allah, d. . , stvorio.
Haki m u svom Mustedreku biljei hadi s od Ebu
Hurejre u kome Posl ani k, s. a. v. s. , kae: "Oi meleka koji je
zaduen za puhanje u rog su neprestano uprte u All ahov pri
jesto otkako je zaduen za njega bojei se da mu ne bude
nareeno da puhne u rog prije nego to mu se pogled vrati.
Njegove oi su poput dvije sjajne zvijezde". Hakim kae da je
ovaj hadi s sahih a u tome ga podrava Zehebi. 20
U ovo vrijeme u kome se veoma pribliilo nastupanje
Sudnjeg dana, l srafi l , a. s. , jo je spremniji i pripravniji za
puhanje u rog. Ibn el-Mubarek u knjizi Zuhd, Tirmizi u
svome Sunenu, Ebu Ne' i m u knjizi El -Hul ijetun, Ebu Ja'la
u Musnedu>>, Ibn Hibban u Sahihu i Hakim u Mustedreku
biljee hadis od Ebu Seida ei -Hudrija u kome Allahov Poslanik,
1 8
Et-Tezkire. 1 82
1 9
20
Silsi letu-1-ehadisi-s-sahiha, 3/65. , br. l 07R
llPootnvte
Z9
s. a.v. s. , kae: "Kako da uivam u blagodatima kad je melek
zaduen za puhanje u rog uzeo rog, podigao Celo, paljivo
oslukuje i Ceka da mu se naredi, pa da puhne u njega?"
Muslimani rekoe: "Pa ta da kaemo tog momenta, Allahov
PoslaniCe?" On i m ree: "Recite: Dovoljan nam je Allah i divan
l i je On Zatitnik, oslanjamo se na Allaha, naeg Gospodara".
Tirmizi kae: "Hadis je hasen".
ejh Nasi r spominje

ashabe koji prenose ovaj hadi s, njegove predaje i druge hadise
koji ga potvruju u djel u Si l si letu-1 -Ehadi si -s-Sahi hati , to
ukazuje na njegovu vjerodostojnost. 2
1
Sudnji dan e nastupiti u petak. U Muslimovom Sahihu
se biljei h adis od E bu H ure j re da je Allahov Poslani k, s. a. v. s. ,
rekao: "Najbolji dan u kome se sunce rodilo je petak: toga dana
je stvoren Adem, a. s. , toga dana je uveden u Dennet i toga
dana je izaao iz njega i nee nastupiti Sudnji dan osim u
petak".22 U drugom hadi su nas Poslanik, s. a.v. s. , obavjetava
da e Sudnji dan nastupi ti u petak i da e u njemu biti
proivljeni Al l ahovi robovi . E vs bin Evs prenosi da je Allahov
Poslanik, s. a.v. s. , rekao: "Jedan od najboljih dana je petak. U
njemu je stvoren Adem, a. s. , u njemu je umro, u njemu e biti
puhnuto u rog i sve ivo e pomrijeti, pa esto donosite na
mene salavat toga dana, jer e to donoenje salavata stii do
mene". Prenose ga Ebu Davud, Nesai, Ibn Made, Dari mi ,
Bejheki u djel u Da'vatu-l -Kebir23 U Musnedu-1 -Evsatw> od
Taberanija i u EI -Hulijeti od Ebu Ne' ima, prenosi se od
Enesa, r. a. , daje Allahov Poslanik, s. a. v. s. , rekao: "Predoeni su
21
Ibid, 3/66 br. t 079.
22
Mikatu-1-Mesabih l/427 br. 1 356
23
Mikatu-1-Mesabih, l /4
30 br. 1
3
61
, a recenzent tog djela kae da je hadis sahih.
Suoa|on
mi dani i predoen mi je petak i vidio sam da je on poput i stog
ogledala na ijoj sredini je bila crna taka. Ja upi tah: ' ta je
ovo?' i bi mi odgovoreno: ' Sudnj i dan"'.14
Sva stvorenja znaju da e se Sudnji dan dogoditi petkom
te svi oni , osim ljudi i dinna, petkom oekuju ovaj dan sa
udnjom i strahom. U Mal i kovom Muvettau, Sunenu
Ebu Davuda, Tirmi zij i nom i Nesaij i nom Sunenu i
Musnedu i mama Ahmeda se prenosi hadi s od Ebu Hurejre,
r. a. , da je rekao Allahov Posl anik, s. a. v. s. : "Najbolji dan u
kome je sunce izalo je petak. U njemu je stvoren Adem, a. s. ,
u njemu je protjeran iz Denneta, u njemu mu je primljeno
pokajanje, i u tom danu je umro i toga dana e nastupiti
Sudnji dan. I nema nijednog stvorenja osim dinna i ljudi , a da
petkom ne oekuje nastupanje Sudnjeg dana od trenutka kad
osvane, pa sve dok ne omrkne iz udnje za Sudnji m danom". 1'
ttpt yu0ra
Poznato je to da e lsrafil, a. s. , puhnuti dva puta u rog.
Prlikom prog puhanja, pomrijet e sve to je ivo, a proivljenje
e nastupiti kad drugi put puhne u rog. Uzvi eni kae:
u rg e se puhnuti, i umrjet e oni na nebesima i oni
na Zemlji, ostat e samo oni koje bude Allah odabrao; poslie
e se u rog po drugi put puhnuti i oni e, odjednom, ustati i
U Kur' anu se, takoer, kae:
"Na Dan kad se Zemla potresom zatrese, za kojim e
sliediti slijedei. . . " (En-Nazi' at, 6. - 7. ) .
Na drugom mjestu j e pro puhanje u rog nazvano stranim
glasom, a zatim se jasno kae da e se drugi put puhnuti u rog.
24
e j h N asir u djel u Sahihu-1-Dami kae da je had is sahih: 4/3 1 hr. 3895

25
Mikatu-1-Mesabih, l /
4
28
llPootnvtae
1I
Uzvi eni kae: ne ekaju drugo do straan glas koji e
ih, dok se budu jedni s drgima prepirali, obuzeti, pa nee
moi nita oporuiti, niti se e{jadi svojoj vrati ti. I puhnut e se
u rg, pa e oni iz grbova prema Gospodaru svome pohrliti "
(Ja Si n, 49. -5 1 .).
U Posl ani kovi m, s. a. v. s. , hadi si ma se jasno spomi nj u dva
puhanja u rog. U Sahi hw> Buharije i M ustima se biljei hadis
od Ebu Hurejre u kome Poslanik, s. a. v. s. , kae: "I zmeu dva
puhanja u rog e proi etrdeset". Upi tae: "O Ebu Hurejre, je
li etrdeset dana?" On odgovori : "Ne". Upi tae: "Je li etrdeset
mjeseci". On odgovori : "Ne". Upitae: "Je li etrdeset godi na?"
Ebu Hurejre odgovori : "Ne".26
U Musli movom Sahihu je zabiljeen hadis od Abdullaha
bin Amra bin Asa, koji je uo Allahovog Poslanika, s.a. v. s. , kako
kae: "Zatim e se puhnuti u rog tako da nema nikog ko ga uje,
a da nee pogledom traiti odakle dolazi taj zvuk. Prvi koji e to
uti je ovjek koji e praviti vrelo za svoju devu. Pa e umrijeti
on i pomrijet e ostali ljudi . Zatim e Allah spustiti ki u u vidu
rose (i l i je rekao: poput sperme - Nu' man, prenosilac hadisa,
nije siguran koje je od ovo dvoje spomenuo Allahov Poslanik,
s.a.v. s. ,) pomou koje e ni knuti ljudska tijela, a zatim e se puh
nuti u rog po drugi put i ljudi e odjednom ustati i ekati ". 27
Bej heki biljei hadis sa vjerodostojni m lancem prenosila
ea od Ibn Mes' uda u kome stoj i : "Zatim e stati melek koji je
zaduen za rog izmeu nebesa i Zemlje i puhnuti u rog tako
da nee ni na nebu ni na Zemlji ostati nijedno stvorenje u
ivotu osim onih koje Allah i zuzme. I zmeu prvog i drugog
puhanja u rog proi e onoli ko kol i ko Allah htjedne da
proe". 28 Evs bin Evs es-Sekafi prenosi da je Allahov Posl anik,
s. a. v. s. , rekao: "Najbolji dan je petak, u njemu e pomrijeti sve
to je ivo i u njemu e biti puhnuto u rog".
26
Buhari. Kitabu t-Tefsir, Fethu-1-Bari, 1 1 /55 1
27
Musl i m,
4
/225R
28
Suoa|on
Biljee ga: Ebu Davud, Nesai, Ahmed, Ibn Huzejme, Ibn
Hibban i Hakim.29 Veliki broj uenjaka, naprimjer, Kurtubi
3
0 i Ibn
Hader el -AskalanP' na osnovu dokaza koje smo naveli, smatra
ju da je i spravno miljenje da e se puhanje u rog dogoditi dva
puta. Medutim, i ma uenjaka koji smatraju da e se puhanje u
rog dogoditi tri puta: prvi put - kad e se svi prestraviti, drugi put
- kad e svi pomrijeti i trei put - kad e nastupiti proivljenje.
Ovo je miljenje Ibn el-Arebija/2 Ibn Tejmijje,33 Ibn Kesira34 i
Sefarejnija.35 Oni kao dokaz navode ono to je navedeno u ajetu:
"A na Dan kad se u rg puhne, pa se smrtno istrave i oni
na nebesima i oni na Zemli, izuzev onih koje Allah po tedi, svi
e Mu ponizno doi " ( En-Neml , 87. ) .
Allah, d. . , spomenuo j e puhanje u rog koje e prepl aiti
ljude. Takoer, navode jo neke hadise u koji ma se jasno pre
ci zi ra da e se puhanje u rog dogoditi tri puta. Napri mjer, u
poduem hadisu koji govori o puhanju u rog koga bi ljei
Taberi i u kome Allahov Posl anik, s. a. v. s. , kae: "Zatim e se
puhnuti tri puta u rog: prvi put- kad e se stvorenja prestraviti,
drugi put - kad e sve to je stvoreno umrijeti i trei put - kad
e ljudi radi Gospodara svjetova ustati iz grobova". 36
to se tie ajeta koji govori o strahu koji e obuzeti

stvorenja pri l i kom puhanj a u rog, iz njega se ne moe jasno
zakljuiti da se pod ti m podrazumijeva tree puhanje u rog
zato to samo nastupanje straha ne podrazumijeva zasebno
puhanje u rog. Prvo puhanje u rog prestravit e stvorenja kad
budu umiral i , a drugo puhanje u rog prestravit e i h kad budu
proivlj avani . Ibn Hader kae: "Samo spominjanje nastu-
29
Ibid
3
0
Et-Tezkire, Kurtubi, 1 83. - 1 8
4
.
3
1
Fethu-1-Bari, l l / 369
32
Fetava,
ejhu-1-is1am,
4
/260
33
Fethu-1-Bari, 1 1 /369, Et-Tezkire, Kurtubi, 1 8
4
3
4
Ni haje. Ibn Kesir, l /253
35
Levami'u Envari-1-Behijje, 2/ 1 6 1
3
6
Pootnvte
11
panja straha i umiranja prilikom prvog puhanja u rog ne znai
da se nee dogoditi zajedno". 37
U djelu Tczkire od Kurtubija se kae: "Nastupanje straha
i umiranje e se dogoditi prilikom prvog puhanja u rog, jer to
dvoje dolaze obavezno jedno uz drugo: prepati su se i od toga
su pomrl i ":'8
to se tie hadi sa koji govori o puhanju u rog, to je

da' i f - slab hadis, kao to to smatra veliki strunjak hadisa Ibn
Hader el-Askalani prenosei to mi ljenje od Bejhekija. -w Ibn
Hazm, pak, smatra da e sc puhanje u rog dogoditi etiri puta:
Prvi put - kad e sve pomrijeti, drugi put - kad e nastupiti
proivljenje i svi mrtvi e ustati, izii iz grobova i sakupiti se radi
polaganja rauna, trei put - kad e se stvorenja prestraviti i
popadati kao u nesvjestici od koje niko nee umrijeti, i etvrti put
- kad e se probuditi iz te nesvjesticc.40
Nakon to je naveo mi ljenje Ibn Hazma, l bn Hader ei
Askal ani kae: "Ono to je Ibn Hazm, umjesto u dva, raspodije
lio na etiri puta, uope nije jasno. U osnovi e se dogoditi
samo dva puhanja u rog. Podjele su nastale samo radi stanja
koje e zadesiti one koji e uti to puhanje u rog. Pri li kom
prvog, pomrijet e svi oni koji budu u ivotu i onesvijestit e se
oni koji nee umrijeti , a koje je Allah, d. . , izuzeo. Prilikom
drugog puhanja u rog oivjet e svi oni koji su pomrli i osvijesti t
e se oni koji su bili u nesvjestici, a Allah najbolje zna". 4
1
Na Stvoritelj, Uzvi en neka je, obavijestio nas je da neka
Njegova stvorenja nee umrijeti pri l i kom puhanja u rog, kada
e svi stanovnici nebesa i Zemlje pomrijeti .
37
Ibid
3M Et-Tezlure. KU11ubi, l l4.
3
9
Fcthu-1 -Bari, l l l
3
6
9
4
0
Fethu-1-Bari, 6/ 446
4
1
Ibi d
-- Suoa|on
''J u D1_ e se puhnuti, i umrijet e oni na nebesima i
oni na Zemlji, ostat e samo oni koje bude Allah odabrao"
( Ez- Zumer, 68. ) .
Uenjaci se razilaze kad s u u pitanju oni koje j e Al lah
izuzeo rijei ma: "Ostat e samo oni koje bude Allah odabrao".
- Ibn Hazm smatra da su ovim ajetom izuzeti svi meleki .
On smatra da su meleki stvoreni kao due bez tijela, a due u
osnovi i ne umiru. 42 On to tako smatra, jer su meleki samo
jedni u nizu Allahovih stvorenja, Njemu robuju, Njemu su
potinjeni i pod Njegovom su vl au, On ih je stvorio i On ih
je u stanju usmrtiti i ponovo oivjeti . Meutim, postoji sahih
predaja koju prenose vel i ki broj ashaba, a u kome Poslanik,
s. a. v. s. , kae: "Kad Allah, d. . , pone govoriti i objavljivati
Objavu, meleke od toga obuzme neto poput nesvjestice". A u
drugoj predaj i stoji : " Kad meleki uju Allahov, d. . , govor
popadaju od straha". l obavijestio nas je u ovom hadisu da
padaju u nesvjesticu, pa ako je mogue da padnu u nesvjesticu,
onda je mogue i da umru. 43
- Mukatil i jo neki uenjaci smatraju da su ovim ajetom
izuzeti Dibri l , Mi kail, I srafil i melek smrti,44 a neki jo dodaju
i meleke, nosioce Al lahovog fua. I spravnost ovoga mi ljenja
je povezana sa hadi si ma koje navode kao dokaz za ono to
tvrde. Meuti m, uenjaci hadi sa ne ocjenjuju kao vjerodos
tojne hadise poput ovi h.45
- I mam Ahmed bin Hanbel smatra da se ovim ajetom
podrazumijevaj u stanovnici Denneta kao to su hurije i
posluga, a Ebu I shak bin
aki! ei -Hanbel i i Dahhak bin

Mezahi m dodaju jo i uvare riznica u Dennetu, uvare
Dehennema i zmije i akrepe koji se u njemu nalaze. 46 Ibn
4
2
Fethu-1-Bari, 6/37 1
4
3
Medmu'u Fetava, ejhu-1-i slam Ibn Tejmijje,
4
/260
44
Ruh. Ibn Kajjim, 50 i Fethu-1-Bari, 6/
37 1
4
5
4
6
Ruh, Ibn Kajj im, 50 i Fethu-1-Bari, 6/
3
7 1
llPooLvte
1
1ejmijje kae: "
to se tie oni h koj i su izuzeti , t o se odnosi na

hurije u Dennetu, jer u Dennetu nema smrti".47
- Ebu Abbas el-Kurtubi, autor djela El-Mufi m ila erhi-1-
Muslim, smatra da se pod onima koji su izuzeti podrazumije
vaju openito svi mrtvi, jer nemaju vie nikakvih ula te ne
mogu ni umrijeti . 4x Ukoliko bismo stanje koje e ljude obuzeti
nakon prvog puhanja u rog protumai l i kao smrt, a ovjek u
osnovi umire samo jednom, onda je ispravno ono to Ebu
Abbas smatra. Uzvieni kae:
"U njima, poslije one prve smrti, smrt vie nee okusiti "
(Ed-Duhan, 56. ) .
Ibn Kajji m j e, u svojoj knji zi Ruh, posvetio itavo
poglavlje da bi ukazao da su se uenjaci razil i u tome hoe l i
due umrijeti kad se puhne u rog. Ono to on smatra ispravni m
jeste da je smrt dua nji hovo naputanje tijela i izlaenje iz nji h
te je pobio miljenje oni h koji smatraj u da due pril ikom smrti
nestaju i vie ne postoje, jer tekstovi i z Kur'ana i Sun neta jasno
ukazuju na to da due ostaj u posl ije smrti ovjeka u Berzahu i
tu bivaju kanjavane i l i nagraivane. 49
Ukol iko stanje koje e zadesiti ljude poslije prvog puhanja
u rog protumaimo kao nesvjesticu, onda tu treba ubrojati i
due i one nee bi ti od oni h koje je Allah i zuzeo u ovom aje tu,
jer ovjek vidi neki zastrauj ui prizor i od toga padne u
nesvijest, kao to se dogodilo Musau, a. s. , kad je vidi o kako
se brdo sravni l a sa zemljom:
"A Musa se onesvijeen strval" (El -A'raf, 1 43. ) .
Ovo znaenje j e i zreeno i u nekim hadisima. U hadi su
koji prenosi Ebu Hurejre, a biljei ga Buhari , Allahov Poslanik,
s. a. v. s. , kae: "Nemojte me smatrati boljim od Musaa, a. s.
Ljudi e pasti u nesvijest i ja u bi ti prvi koji e se osvijestiti i
4
7
Medmu'u Fetava. ejhu-1-islam Ibn Tejmijje.
4
/261
4R
Fethu-1-Bari, 6/370
4
9
Ruh, Ibn Kajjim,
4
9
Suoa|on
ugledat u Musaa, a. s. , kako se pridrava za krajeve 'Ara. Ne
znam je l i pao u nesvijest, pa se prije mene osvijestio, i l i je od
oni h koje je Allah uinio i zuzetkom"."1
Buharija, takoer, prenosi sl ian hadis od Ebu Hurejre u
kome Allahov Poslanik, s. a. v. s . , kae: "Ja sam prvi koji e
podi gnuti glavu nakon puhanja u rog na Sudnjem danu i tada
u ugledati Musaa, a. s. , kako se pridrava za 'Ar, pa ne znam
je l i u tom stanju i bio i l i se to dogodi l o poslije puhanja u
rog". ' 1 Buharija ovaj hadis biljei i na treem mjestu u sli
jedeem obli ku: "Ljudi e se onesvijesti ti na Sudnjem danu, a
ja u biti prvi koji e se osvijesti ti . Tada u ugledati Musaa,
a. s. , kako se pridrava za krajeve 'Ara, pa ne znam je li se prije
mene osvijestio i l i je od oni h koje je Al lah, d. . , izuzeo". 52
U ovom had i su se jasno ukazuje na to da e i mrtve zade
siti stanje nesvjestice. Jer, ako je to sl uaj sa Allahovim
Poslanikom, s. a. v. s. , koj i je peat svi h vjerovjesnika, a. s. , onda
e se to drugi ma prije dogoditi .
I ma uenjaka koji smatraj u da e stanje nesvjestice
obuzeti ehide mimo ostal i h umrl i h, a neki dodaju i vjerovjes
nike, a. s. Tajna zato su se ovi uenjaci ograniiti samo na
ehide i vjerovjesnike, a. s. , kao to kae Ahmed bin Amr el
Kurtubi, u tome je to su ehi di , i nakon to su ubijeni ivi i
opskrbljeni kod svoga Gospodara, radosni i vesel i , a to su
osobi ne i oni h koji su na Dunjal uku. Ako su u ovakvom
stanju ehi di , onda su vjerovjesnici jo prei . Uz to, od
Poslani ka, s. a.v. s. , prenesen je vjerodostojan hadi s u kome on
kae da zemlja ne jede tijela vjerovjesnika, a. s. , tj . da njihova
tijela ne truhnu. Takoer nas je obavijestio da se on u noi
I sraa u Bejtu-1 -Makdi su susreo sa ostal i m vjerovjesni ci ma,
kao to se susreo i na nebu sa nekima od nji h, posebno sa
50
Buhari, Fethu-1-Bari, 6
/441
5
1
Ibid l/55
1
5
2
Ibid1 1 /367
llPootnve
1z
Musaom, a. s. Takoer nas je obavijestio da Al l ah, d. S. , vraa
u njegovo tijelo duu kako bi uzvratio sel am svi ma oni ma koji
mu sel am nazivaj u.
Ovi i jo neki tekstovi ukazuju na to da se smrt vjerovjes
nika, a. s. , odnosi na to da su se oni izgubili i z naeg vida tako
da i h mi ne moemo vidjeti, iako su oni ivi i postoje.
"Kad se puhne u rog, onesvijestit e se svi na nebesi ma i
Zemlji , ostat e samo oni koje Al l ah bude odabrao".53
Bejheki , takoer, smatra da ehidi i vjerovjesni ci nee
pomrijeti nego da e se onesvijestiti te, opi suj ui stanje
vjerovjesni ka, kae: "Ono to me navodi na ovakvo mi ljenje
je to to su vjerovjesni ci ivi kod svoga Gospodara, kao i
ehidi, pa kad se puhne u rog- onesvijesti t e se, ali to nee
biti smrt nego samo gubitak osjeaja i svijesti .
Posl anik, a. s. , spomenuo je da je mogue da je Musa,
a. s. , od oni h koje je Al l ah, d. . , i zuzeo, pa ako bude od nji h,
nee izgubiti osjeaje, ni ti svijest u trenutku kad bude puh
nuto u rog". 54 Temeljei se na ovom razumijevanju, moemo
zakljui ti da vjerovjesni ci i ehidi ne spadaj u medu one koje
je Al l ah, d. . , izuzeo. Meuti m, prenosi sc od I bn Abbasa,
Ebu Hurejre i Sei' da bi n Dubejra da su vjerovjesnici i ehidi
medu oni ma koje je Al l ah, d. . , i zuzeo". 55 Ovo mi ljenje Ibn
Hader prenosi i od Bej hekija56 Ako pod ovi m izuzi manjem
podrazumijevaju i zuzi manje od smrti , onda je to i sti na, al i
ako el e time rei da e bi ti izuzeti od nesvjesti ce koja e
zadesi ti mrtve, kao to na to ukazuje hadi s o Musau, a. s. ,
onda je t o mi ljenje nei spravno.
Neki uenjaci smatraj u da je bolje vjerniku da se suzdri
od odreivanja onih koje je Al l ah, d. . , i zuzeo, jer se o tome
53
Et-Tezkire, Kurtubi, 1 69
54
Fethu-1-Bari, l l / 37 1
55
R
uh, Ibn Kajjim, 50
56
Fethu-1-Bari, l l / 37 1
Suoa|on
ne prenosi nijedan vjerodostojan hadi s koji jasno defi ni ra ko
su ti koji su izuzeti . I mam Kurtubi , autor djel a Tezkire, vel i :
" Na uitelj Ebu Abbas kae: 'Tano je to da se ne prenosi
nijedan vjerodostojan hadis koji ukazuje na to ko su ti koji su
izuzeti , tako da je mogue sve ovo to navode' ". 57
Ibn Tejmiije kae: "
to se tie i zuzi manja, ono se odnosi

na one koji su u Dennetu, kao to su hurije, jer u Dennetu
nema smrti, ali se moe odnositi i na druge i nije mogue saznati
na koga se sve ovo izuzimanje odnosi, jer je Allah, d. . , to
spomenuo uopeno u Svojoj Knj izi , a i Poslanik, s. a. v. s. ,
ograniio se samo na Musaa, a. s. , ne spominjui je li i on
i zuzet i l i nije. Pa, ako Poslanik, s. a. v. s. , nije obavijestio o svima
koje je Allah, d. . , izuzeo, onda mi i ni smo u stanju saznati o
kome se radi , tako da je ovo pitanje poput poznavanja vremena
kad e nastupiti Sudnji dan, poznavanja imena svih verovjesnika
ili kao mnoga druga pitanja o kojima nas Allah, d. . , nije
detaljno obavijestio, a sve ove stvari se mogu saznati samo iz
Kur'ana i l i hadisa, a All ah najbolje zna". 58
Kurtubi od Hal i mija prenosi da on ne smatra da su mele
ki koji nose ' Ar, i l i Dibri l , Mi kail i melek smrti , te posluga i
hurije u Dennetu, i l i Musa, a. s. , izuzeti, a zatim nam
pojanjava ovo svoje stanovi te:
"
to s e tie prvi h, tj . mel eka koji nose 'Ar, oni i nisu

stanovnici nebesa i Zemlje, jer se 'Ar nalazi iznad nebesa, pa
kako da njegovi nosioci budu na nebesi ma? Dibri l , Mikail i
melek smrti su i sti meleki koji borave oko 'Ara i koji slave
Allaha, d. . Pa, ako se 'Ar nalazi iznad nebesa, onda su iznad
nebesa i meleki koji se nal aze oko njega. Takoer, i drugo
mi ljenje da su posl uga i hurije izuzeti, i ako u Dennetu posto
je stepeni i svaki je stepen iznad drugog, opet se Dennet kao
cjel i na nalazi iznad nebesa, a i spod 'Ara, i stvoren je za
57
Et-Tezkire, J 67
58
Medmu'u Fetava, ejhu-1-islam Ibn Tejmijje, 4/261
llPootnve
1
vjenost. I sto tako, i zuzi manje Musaa, a. s. , izmeu ostali h
stvorenja nema nikakve os nove jer je on ui sti nu umro, te pri
likom drugog puhanja u rog nee po drugi put umrijeti ". 59
Takoer je pobio mi ljenje da su oni koji su izuzeti mrtvi ,
jer izuzimanje moe biti samo onda ukoliko izuzi mamo one
koji ulaze u cjel i nu. Pa, ako i h nije mogue svrstati u cjel i nu,
onda izuzi manje nema nikakvoga smi sla. Nije obavezno da
umru po drugi put oni koji su umrl i prije puhanja u rog, tako
da nema ni kakve osnove njihovo izuzimanje".60 On uzima kao
ispravno to da nesvjestica koja e obuzeti Musaa, a. s. , nije
umiranje koje e zadesiti ljude i usmrtiti i h, nego je to nesvjesti
ca koja e zadesiti ljude nakon proivljenja".
Kurtubi prenosi od svog ejha Ahmeda bin ' Umera da i
on ima isto miljenje, pa kae: "I z hadisa se moe zakljuiti da
e se to dogoditi nakon drugog puhanja u rog, znai nakon
proivljenja, a i tekstovi iz Kur' ana ukazuju na to da e se
izuzimanje dogoditi nakon prvog puhanja u rog".
Ovo mi ljenje neki uzimaju kao dokaz da Musa, a. s. , jo
nije umro, to je neispravno, jer smo ve spominjali njegovu
smrt. Kadi ' ljad kae: "Mogue je da se pod ovim podrazumi
jeva puhanje u rog koje e prestraviti ljude nakon proivljenja,
kad se nebesa i Zemlja rascijepe, a Allah najbolje zna". 61
Ibn Ka iim smatra da je nesvjestica o kojoj govori Allahov
Poslanik, s. a. v. s. , nesvjestica koja e zadesi ti ljude nakon
proivljenja i da je spomenuta u rijei ma Uzvienog:
"Zato ih pusti dok se ne suoe sa Danom u kome e
pomrieti " ( Et-Tur, 45. ) ,62 a All ah najbolje zna ta je i spravno.
5
9
Et-Tezkire, Kurtubi, 1 68
60
I
bid
61
Ibid
62
Ruh, Ibn Kajjim, 52
TRE POGL VLE
D
-.a,.,o.,.-,...o.,..-,.
po.,.-,.,.-~..o.-,.
+s..,.~...z.,.~ a,.,...
S
...,. ,.-,. ..- .,.s.
.,~-.~~,a-
o,a,~o.,.-,..,.s.
n ,.s-.~
osu.-,.,...o.-.,Oe
lllPootnvte
41
ayivtqaioivmqa
Pod proivljenjem se podrazumijeva povratak dua u
tijela i oivljavanje robova na Dan povratka. Oivljavanje ima
isto znaenje kao i proiv1jenje. Kad All ah, d. . , htjedne da
nastupi proivljenje, naredi t e I srafi l u da puhne u rog i due
e se vratiti u tijel a i ljudi e ustati radi Gospodara svjetova:
"! u rg e se puhnuli, i umriet e oni na nebesima i oni
na Zemli, ostat e samo oni koje bude Allah odabrao; poslije
e se u rg po drugi pul puhnuti i oni e, odjednom, ustati i
Al l ah, d. . , opi suje nam taj udnovati prizor pri l i kom
proivljenja, pa kae:
`` puhnul e se u rg, pa e oni iz grbova prema
Gospodaru svome pohrliti, govorei: 'Teko nama! Ko nas iz
naih grobova oivi?' - Eto ostvaruje se pretnja Milostivog,
poslanici su istinu govorili! Bit e lo samo jedan glas i oni e
se svi pred Nama obreti " (Ja Si n, 5 1 . ) .
Iz nekih hadisa saznajemo da e se prije drugog puhanja
u rog dogoditi sputanje kie sa neba pomou koje e niknuti
tijela robova. U Muslimovom Sahi hu>> se biljei hadis od
Abdullaha bin 'Amra, koji prenosi da je Allahov Poslanik,
s. a. v. s. , rekao: "Zatim e se puhnuti u rog tako da nema ni kog
ko ga uje, a da nee pogledom traiti odakle dolazi taj zvuk".
Prvi koji e to uti je ovjek koji e praviti vrelo za svoju devu.
Kae: "Pa e umrijeti on i pomrijet e ostali 1judi ". "Zatim e
Suoa|on
Allah spustiti kiu u vidu rose (i l i je rekao poput sperme -
N u' man, prenosi l ac had i sa nije siguran koje od ove dvije stvari
je spomenuo Allahov Poslani k, s. a. v. s. ) , pomou koje e
ni knuti lj udska tijel a, a zatim e se puhnuti u rog po drugi put
i ljudi e odjednom ustati i ekati ". h l
Nicanje ljudskih tijel a nakon to Allah, d. . , spusti kiu
bit e slino nieanju biljki iz zemlje kad se na nju spusti kia sa
zemaljskog neba. Zato Allah, d. . , esto u Kur'anu kao primjer
za oivljavanje i proivljenje navodi primjer oivljavanja zemlje
i nicanje biljaka nakon sputanja IG e. Uzvieni kae:
"On je Taj Koji Sale vjetrove kao radosnu vijest milosti
Svoje; a kad oni pokrenu teSke oblake, Mi ih prema mrtvom
predjelu poteramo, pa na njega kiSu spustimo i uinimo da uz
njenu pomo rastu plodovi svakovrsni; isto emo tako mrtve
oivjeti, opametite se! " ( El -A'raf, 5 7. ).
A na drugom mjestu vel i :
''llah ale vjetrve koji pokreu oblake, a Mi ih onda u
mrtve predjele upravlamo i njima zemlju oivlavamo koja je
mrtva bila; takvo e biti oivljenje" ( Fatir, 9. ) .
U oba ajeta se kae: "Isto emo tako mrtve oivjeti " i
"Takvo e biti oivljenje", to ukazuje na slinost pqvratka
dua u tijela i nicanja iz zemlje nakon to Al l ah, d. . , spusti
ki u. Znamo da se bi ljka sastoj i od si tnog zrnevlja koje je
smjeteno u zemlj i , i kad se na njeg spusti IG a, ivot se
pokrene, klica probije zemlju i stablo se protegne prema nebu
i postane zel ena bi ljka. Na Sudnjem danu jedi ni di o
ovjekovog tijela koji e postojati jeste siuna kost koja e, kad
do nje dopre voda, niknuti iz zemlje poput trave. Ta kost je
repna kost (repnjaa) , a nalazi se na donjem dijelu !Gme.
U Sahi hu Buharije i Musl i ma se bi ljei hadis od Ehu
Hurejre, koji prenosi da je All ahov Poslanik, s. a.v. s. , rekao:
"Izmedu dva puhanja u rog e proi etrdeset. Zatim e Allah,
6
3
Sahihu-1-Muslim, 4/2259, br. 2940
lllPootnvte
4
d. . , spustiti sa neba kiu i ljudi e niknuti iz zemlje poput
bilja. Od ovjekovog tijela nee ostati ni ta a da nee struhnu
ti osi m jedne kosti - repne kosti, iz koje e niknuti ljudi na
Sudnjem danu". Musl i m biljei drugu predaju o i stom pitanju
u kojoj stoj i : "ovjek u sebi ima jednu kost koja nikad ne
struhne, a iz nje e ni knuti na Sudnjem danu". Ashabi upitae:
': koja je to kost, Allahov Poslanie?" Poslanik, s. a. v. s. ,
odgovori : "Repnjaa".
U drugoj predaji , u Mal i kovom Muvettau, Sunenima
Ebu Davuda i Nesaije se biljei da je Poslanik, s. a. v. s. , rekao:
"Svaki dio ovjeka struhne u zemlji osim repne kosti. Od nje je
ovjek stvoren i iz nje e ponovo niknuti ". 64 U vjerodostojni m
hadisima stoji da tijela vjerovjesni ka, a. s. , ne truhnu i ne nes
taju, kao to je sluaj sa tijel i ma ostalih Allahovih robova. U
hadisu koji prenosi Ebu Davud, a za koji I bn Huzejme kae da
je vjerodostojan, Poslanik, s. a. v. s. , kae: ':Hah, d. . , zabranio
je zemlji da jede tijel a vjerovjesnika"Y
Tivtqt[t to tnma
Allah, d. . , povratit e due u tijela Svoji h robova, ali e
oni biti stvoreni neto drukije nego na Dunjaluku. Jedna od
specifinosti je da one - bez obzira ta ih zadesilo - vie nee
umirati : smrt e mu sa svih strana prilaziti, ali on nee
umrijeti " ( Ibrahi m, 1 7. ) .
Hakim prenosi hadis s a vjerodostojni m lancem prenosi
l aca od Amra bin Mejmuna ei - Evdija, koji je rekao: "Jednog
dana meu nama ustade Muaz bin Debel i ree: ' O sinovi
Evda! Ja sam izaslanik Allahovog Poslanika, s. a. v. s. , vama.
Znajte da ete se jednog dana vratiti Al l ahu, d. . , a zatim e
64
Damiu-1-Usul. 1 0/42 1 , br.
7
l41
65
Fethu-1-Bari. 0/4HH
Suoa|on
vae boravite Dennet i l i vatra biti, boravite iz kojeg ni kad
neete otputovati , bit ete u vjenosti koja nikad nee proi i u
tijel i ma koja nee umirati " ( slian h adis prenosi Ta be rani u
djelima Kubra i El-Evset) .
Novo j e i to da e ljudi moi vidjeti ono to ni su mogli
vidjeti . Toga dana vidjet e meleke, di nne i neto od onoga
to je samo Al l ahu poznato. Stanovni ci Denneta nee vie
i mati potrebu da plj uj u i vre vel i ku i mal u nudu. Meuti m,
to ne znai da e lj udi na Sudnjem danu biti stvoreni kao
sasvi m druga stvorenja i sasvim razl i i ti od onoga kakvi su
bili na ovome svijetu.
Ibn Tej mijje kae: "Dva stvaranje su dva nai na stvaranja
iste vrste, slau se, i sti su i slie, s jedne strane, a razl i kuju se i
dijele na dvije vrste, s druge strane. Zato je stvaranje na ovome
svijetu poetak, a stvaranje na onome svijetu je poput njega.
Uzi majui u obzi r podudaranje poetka i ponovnog stvaranja,
oni su isti, a uzimajui u obzir razliitosti izmeu ovih stvaranja,
oni su sl i ni, i to sa svi me to e se ponovno stvori ti . Ponovno
stvaranje podrazumijeva poetak i povratak". "6
P t ttzmamqqu
Prvi koji e biti proivljen i nad kojim e se zemlja rasci
jepiti jeste na poslanik Muhammed, s. a. v. s. Muslim u svom
Sahihu biljei hadis od Ebu Hurejre, koji prenosi da je
Allahov Poslanik, s. a.v. s. , rekao: "Ja sam poglavar si nova
Ademovih na Sudnjem danu. Prvi sam nad koji m e se kabur
otvori ti , prvi koji e se zauzi mati za lj ude na Sudnjem danu i
prvi kome e zauzimanje biti primljeno".67
U Sahihu Buharije i Muslima se biljei dogaaj koji
prenosi Ebu Hurejre: " Musl i man i jevrej su se prepiral i , pa
66
Mcdmu'u Fetava, ejhu-1-islam, 1
7
/253
f
i
7
Sahihu-1-Muslim 4/ 1 782, br. 2278
lllPootnvte
4z
musliman reCe: 'Tako mi Onog Koji je odlikovao M uhammeda
nad ostal i m stvorenji ma' . Jevrej reCe: 'Tako mi Onog Koji je
odlikovao Musaa nad ostal i m stvorenjima' . Musliman podie
ruku i udari jevreja, koji ode Allahovom Poslaniku, s. a. v. s. , i
obavijesti ga o onome to se dogodilo izmeu njega i musl i
mana. Poslanik, s. a.v. s. , reCe: ' Nemoj te me smatrati bolji m od
Musaa, a. s. Ljudi e pasti u nesvijest i ja u biti prvi koji e se
osvijestiti i ugledat u Musaa, a. s. , kako se pridrava za krajeve
:ra. Ne znam je li pao u nesvijest, pa se prije mene osvijestio
i li je od oni h koje je Allah ui ni o izuzetkom"' .
U drugoj predaji koju nji h dvojica prenose se kae: "I
puhnut e se u rog, pa e pomrijeti oni na nebesi ma i Zemlji ,
osi m oni h za koje Allah htjedne da ostanu u ivotu. Zatim e
se u rog puhnuti po drugi put i ja u biti prvi koj i je proivljen,
pa u ugledati Musaa kako se pridrava za 'Ar, te ne znam
da l i mu se ubraja padanje u nesvijest na brdu Tur, i l i je prije
mene proivljen?"68
5
=yqttm
mn [m08'pum
Allah, d. . , nazvao j e Sudnji dan Danom sakupljanja jer
e sc u njemu sakupiti sva stvorenja na jedno mjesto:
"A to je Dan kad e sv ludi biti sabrani i to je Dan kad
e svi biti prsutni " ( Hud, 1 03. ) . U ovom danu e biti sabrane
prijanje i potonje generacije:
"Reci: drevni i kasnii, u odreeno vrjeme, jednog
odreenog dana bit e sakupleni " ( El-Vaki' a, 49. -50. ) .
Al l ahova mo obuhvata Njegove robove i On j e
Svemoan. On, Koji j e bio u stanju da uini da pomru, u stanju
je da ih ponovo proivi, bi l o da su umrl i negdje na nebeskim
prostranstvima i li u dubinama zemlje, bilo da su i h rasko-
68
D
ariu- l-Usui, l/5 1 3, br. 630
o on
madale ptice grabljivice i l i rastrgale divlje zvijeri, ili pojele ribe
ili da su zakopani u grobove, sve je to kod Allaha i sto. On,
Uzvi eni , kae:
"Ma gdje bili, Allah e vas sve sabrati; Allah, zaista sve
moe " ( El -Bekare, 1 48. ) .
Kao to Allahova mo obuhvata Njegove robove i kao to
e ih sabrati gdje god bili, isto je tako i Njegovo znanje
sveobuhvatno, niko nee biti zaboravljen, ni ko nee izostati i
niko nee moi umai. Njihov Uzvieni Stvoritelj ih je sve
pobrojio i tano zapamtio:
"Ta svi e oni, i oni na nebesima i oni na Zemlji, kao
robovi u Milostivog traiti utoite! On ih je sve zapamtio i
tano izbrojio, i svi e Mu na Sudnjem danu doi
pojedinano" ( Metem, 93. -95. ) .
I kae: . . . a njih smo ve sakupili, nijednog nismo
zaboravili . ( EI -Kehf, 47. )
Svi ovi tekstovi openi to dokazuju da e sva stvorenja biti
sakupljena, ljudi, di nni i meleki, a uenjaci se razilaze u
miljenju da e se sakupljanje odnositi i na ivotinje. [bn
"Hjmiije smatra da e se sakupljanje ivotinja uistinu dogoditi.
On, da mu se Allah smiluje, vel i : "to se tie ivotinja, one e
biti sve sakupljene, kao to na to ukazuj u Kur'an i Sunnet".
Uzvi eni kae:
"Sve ivotinje koje po Zemfji hode i sve ptice koje na kl
ma svojim Jete, svjetovi su poput vas - u K1jizi Mi nismo nWa
izostavili - i sakupi l e se posl{ie pred Gospodarom svojim"
( El -En' am, 38. ) .
I kae Uzvieni: "I kad se divle ivotnje sabr" (Et-Tekvi r, 5. ) ,
"Jedno od znamenja Njegovih je stvaraije nebesa i
Zemlje i ivih bia koja je ras {jao po Ijima; On je kadar da ih
sve sabere kad bude htio" (E-ura, 29.).
Meuti m, i mam Kurtubi prenosi razilaenje uleme o
ovome pitanj u, a on smatra da e se sakupljanje dogoditi jer o
lll Pootnvte
4
tome postoje jaki dokazi. Kae: "Uenjaci su se razi li o pitanj u
sakupljanja ivotinja i izmi rivanju rauna meu nji ma".
Prenosi se O Ibn Abbasa kako on smatra da je sakupljanje
ivotinja njihova smrt, a ove rijei prenosi i Dahhak. Ali, u jednoj
drugoj predaji od Ibn Abbasa, kae se da e ivotinje biti
sakupljene i proivljene. I sto mi ljenje imaju Ebu Zerr, Ebu
Hurejre, 'Amr bin el -'s, Hasan el -Basri i mnogi drugi i to
miljenje je i spravno, jer na to ukazuju Al lahove rijei :
"I kad se divle ivotinje saberu".
I rijei: "/ sakupit e se poslie pred Gospodarm svojim".
Ebu Hurejre kae: ''l l ah, d. . , na Sudnjem danu e
sakupiti sva stvorenja, stoku, ptice, ivotinje i sva ostala
stvorenja i iz Allahove pravednosti bit e izmireni rauni
izmeu ukave i rogate ovce, a zatim e i m Allah rei :
"Postanite praina". Na ovo aludi raju All ahove rijei kojima
nam prenosi rijei nevjerni ka na Sudnjem danu:
"A nevjernik e uzviknuti: 'Da sam, bogda, zemla
ostao! ' " (En-Nebe' , 40. ) .
qyivtqa
Ljudi e biti proivljeni goli, bosi i neobrezani. U Buharijinom
i Muslimovom Sahihu se biljei hadis od Ibn Abbasa, koji
prenosi da je Poslanik, s. a. v. s. , rekao: "Vi ete biti proivljeni
goli , bosi i neobrezani, a zatim je prouio All ahove rijei :
"Onako kako smo prvi put iz niega stvorili, tako emo
ponovo iz nita stvorti " (El -Enbija, 1 04. ) .
Kad 'Aia, r. a. , u Poslanika, s. a.v. s. , kako govori : " Lj udi
e biti proivljeni gol i , bosi i neobrezani ", ree: ''llahov
Poslanie, zar ljudi i ene zajedno, gledajui jedni u druge?"
Poslanik, s. a.v. s. , odgovori joj : '"Ai a, taj dan e biti tako
estok i straan da nee ni pomisliti gledati jedni u druge"
(muttefekun alejhi , tj . Buharija i Musl i m) .
Suoa|on
U nekim predajama se navodi da e ljudi biti proivljeni u
i stoj odjei u kojoj su i umrl i . Ebu Davud, Ibn Hibban i Hakim
prenose da je Ebu Seid el -Hudri, kad mu se prikuila smrt,
naredio da mu donesu novu odjeu i, kad su mu je donijeli,
obukao j u je, a zatim rekao: "
uo sam Allahovog Poslanika,

s. a. v. s. , kako kae: "
ovjek e na Sudnjem danu biti proivljen

u odjei u kojoj je umro". Hakim kae da je ovaj hadis vjero
dostojan po uvjetima koje postavljaju Buhari i Musl i m i u
tome ga podrava Zehebi. Imam Bej heki pomiruje ovaj i
prethodno citirani hadis na sl ijedee nai ne:
l ) Nji hova odjea e struhnuti prilikom boravka u
kaburovima i, kad ustanu iz nji h i dou pred All aha, d. . , bit
e potpuno gol i, a zatim e obui denetsku odjeu.
2) Pro e odjeu obui vjerovjesnici, zatim oni iskreni,
zatim oni koji su posl ije nji h po stepeni ma, tako da e odjea
svakog biti u odnosu na stanje u kojem je umro, a kad udu u
Dennet - obui e denetsku odjeu.
3) Pod odjeom se ovdje podrazumijevaju djela, tj . ovjek
e biti proivljen na Sudnjem danu u istom stanju u kojem je i
umro, bilo da je u tom trenutku radio dobra djela, bilo da je
radio loa djel a. Uzvieni kae:
"Al, odjea estitosti, to je ono najbole" (El -A'raf, 26. ) .
I kae: haline svoje oisti! " ( El -Muddessir, 4. ) .
Bej heki u prilog ovome mi ljenj u navodi i hadis koji biljei
;e od Ebu Sufjana, a on od Dabira da je Posl anik, s. a. v. s. ,
rekao: "Svaki ovjek e biti proivljen u stanj u u kojem je i
umro". 69 Takoder se iz hadisa koji biljei Musl i m od Dabira,
r. a. , ne moe razumjeti da e ovjek biti proivljen u odjei u
kojoj je ukopan, nego da e biti proivljen u stanju u kojem je
umro, kao vjernik ili nevjernik, sa vrstom vjerom ili u sumnji ,
i bi t e proivljen inei ono djelo koje je radio dok je umirao.
Na sve ovo upuuje i hadis koji biljei Musl i m od Abdullaha
69
En-Nihaje, Ibn Kesir, 1 /288
lllPootnvte
5\
bin ' Umera, koji je Cuo Al l ahovog Poslanika, s. a. v. s. , kako
kae: "Kad Allah, d. . , poeli kazniti neki narod, prvo kazni
one koji su meu njima, a na Sudnjem danu e bi ti proivljeni
prema svoji m djel i ma". 7!1
Onaj ko umre u i hrami ma, bit e proivljen na Sudnjem
danu uei telbiju. U Buhariji nom i Musli movom Sahi hu i
Musnedu i mama Ahmeda se biljei da je Abdullah bin
Abbas rekao: "Jedan Covjek je bio sa Allahovim Posl anikom,
s. a.v. s. , na putu prema Mekki , a bi o je pod i hramima. Njegova
deva se popl ai la i zbacila ga sa sebe te je on od toga i umro.
Poslanik, s. a. v. s. , ree: 'Ogasul ite ga vodom i sidrom (vrsta
biljke - op. pr. ) i ukopajte ga u njegovoj odjei . Nemoj te na
njega stavljati miris i nemoj te mu pokrivati glavu. On e doista
biti proivljen na Sudnjem danu govorei : 'Odazivam ti se
Allahu, odazivam ti se . . . ' ( uei telbiju) ". 7
1
ehid e na Sudnjem danu biti proivljcn, a rana e mu
biti boje krvi i miri sat e poput mi ska. Zato je lijepo da se
Covjek na samrti podstie na izgovaranje rijei : "Nema boga
osim Allaha ", pa da umre potvrujui Al l ahovu jednou i da
na Sudnjem danu bude proivljen izgovaraj ui ove vel ike rijei .
U prolom poglavlju smo spomenuli da e Allah, d. . ,
proivjeti Svoje robove gol e, bose i neobrezane, i o tome su
preneseni vjerodostojni hadisi. Zatim e se Allahovi robovi
obui. Oni koji su bili dobri, obui e ugodnu odjeu, a
nepokori e obui koulje od katrana, otrcana odijel a i drugu
slinu uasnu i neugodnu odjeu. Prvi e se obui Ibrahi m,
a. s. , prijatelj Mi lostivog. U Buharijinom Sahihu je zabiljeen
70
Sahihu-1-Muslim, 2/2206
7 1
Mikatu-1-Mesabih, 1 /520, 1 637
o on
hadis od Ibn Abbasa, koji prenosi da je Posl anik, s. a. v. s. ,
rekao: "Prvi e se obui I brahi m, a. s. , prijatelj Milostivog". 72
Ibn Hader veli : "Bejheki prenosi slian hadis od Ibn Abbasa
u kome je jo dodano: "Prvi stanovnik Denneta koji e se
obui jest Ibrahim, a. s. Obui e ogrta iz Denneta i bit e mu
darovana stol ica i sjest e na visoko mjesto sa desne strane
?ra. Zatim u ja obui ogrta iz Denneta kakav ljudi ni su
ni kad vidjel i ". 73
Ulema spomi nje da j e razlog tome to e Ibrahi m, a. s. ,
prvi obui odjeu to to, ni u prvim ni u kasniji m generacija
ma, niko nije bio bogobojazniji od njega, pa e prvi obui
odjeu sigurnosti kako bi mu se srce smirilo. Neki , pak, sma
traju da je to zato to je on - kako je preneseno i u hadisu -
pri koji je oblaio alvare kad bi kl anjao, nastojei pokriti to
vie svog tijela i zati titi svoj spolni organ da ne bi sluajno
dodi rnuo mjesto gdje je kl anjao. Zbog toga mu je nagrada na
Sudnjem danu da bude prvi koji e se obui . A mogue je da
su oni koji su ga htjel i baciti u vatru skinuli sa njega odjeu i
razgolitili ga pred ljudima, kako se to obino i postupa sa
onima koji su osueni na pogubljenje, pa mu je nagrada za to
da bude prvi koji e se obui na Sudnjem danu, a ovo bi
mi ljenje moglo biti i naji spravnie. 74
72
Sahihu-1-Buhari, Fethu-1-Bari, 1 1 /377
73
Fethu-1-Bari, 1 1 1384
74
ETVRTO POGLAVLJE
z.~.,.,=.,.-,.
,a.k r.+.,.l nb bH
a~.,.-,.-.
lVPootnvte
bb
Zemlja na kojoj e Allah, d. . , sakupiti Svoje robove na
Sudnjem danu nije ova zemlj a na kojoj mi sada ivimo.
Uzvieni kae:
"Na Dan kad Zemla bude Lamijcnjena drugom zemlom,
a i nebesa, i kad svi iziu pred Alaha Jedinog i Svemonog"
( Ibrahi m, 48. ) .
Poslanik, s. a. v. s. , opi sao je kakva e biti nova zemlja na
kojoj e ljudi biti skupljeni . U Buharijinom i Musl i movom
Sahihu se biljei hadis od Sehl a bin Sa'da, koji kae: "
uo
sam Al lahovog Posl anika, s. a.v. s. , kako vel i : ' Ljudi e na
Sudnjem danu biti skupljeni na bijeloj zemlj i poput uglaane
ploe' ". Seh! kae: "Na njoj nee biti ni kakva znaka". Od dru
gova Allahovog Poslanika, s. a.v. s. , preneseno je jo mnogo
hadisa koji potvruju hadi s koji smo navel i .
Ahd bi n Humejd i Taberi u svoji m tefsirima i Bejheki u
knjizi
u'abu-1 -i man, preko Amra bin Mej m una, bi ljee da je

o rijeima Uzvienog: "Na Dan kad Zemlja bude zamijenjena
drugom zemljom", Abdul l ah bin Mes' ud rekao: "Zemlja e biti
zamijenjena drugom zemljom i bit e poput srebra. Na njoj
nije prolivana neduna krv i nije poinjen nijedan grijeh"
(prenosioci ovog hadi sa su pouzdani ) .
Taberi i Hakim bi ljee ovaj hadis preko Asi ma od Zerra
hin Hubeja od Ibn Mes' uda u sl ijedeem obl i ku: " Bijel a
Suoa|on
zemlja kao da je od srebra". Abd bin Humejd, preko Hakima
bin Ebana, prenosi da je ' l krime rekao: "
ul i smo da e ova
dunjaluka zemlja biti smotana, a pored nje e biti druga, na
kojoj e ljudi biti skupljeni ".
U poduem hadi su koji govori o puhanju u rog, Poslanik,
s. a. v. s. , kae: "Zemlja e biti zamijenjena drugom zemljom, a i
nebesa, pa e je All ah, d. . , poravnati i uglaati kao da je
utavljena koa sa pijace ' Ukaz. Na njoj nee vidjeti ni kakve
neravnine. Zatim e se puhnuti u rog i ljudi e se odjednom
nai na ovoj promijenjenoj zemlji poput one prve: ono to e
biti u njenoj utrobi ostat e tu i ono to bude na njenoj povri ni
bit e i dalje na povri ni ".75
Neki uenjaci smatraj u da e se zamijeniti samo svojstva
zemlj e. To potvruje hadi s Abdul l aha bin Amra u kome
kae: " Kad nastupi Sudnj i dan, zemlja e se prui ti poput
koe i ljudi e biti skupljeni ". Takoder, i hadis koji biljei
Dabi r, a koj i se pri pi suje Al l ahovom Posl aniku, s. a. v. s . :
"Zemlj a e s e prui ti poput koe, a svaki ovjek e imati
tol i ko mjesta da e moi spusti ti samo svoj a stopala"
( prenosioci had isa su povjerlji vi ) .
O istome svjedoe i Ibn Abbasove rijei o tumaenju
ajeta: "Na Dan kad Zemlja bude zamijenjena drugom
zemljom", pa kae: "Neto
e biti dodano, a neto oduzeto, pa

e nestati brda i planine, doline i drvee i bit e pruena poput
koe sa pijace ' Ukaz".
7
6
V@2aimuaHuztqtm
Poslanik, s. a. v. s. , obavijestio nas je da e vrijeme u kome
e se dogoditi mijenjanje zemlje biti u trenutku kad ljudi budu
75
Fethu-1-Bari, 1 1 /
3
75
76
lVPootnvte
z
prel azi l i preko Si rat-uprij e i l i mal o prije toga. U
Musli movom Sahihu se biljei da je 'Ai a, r. a. , rekl a:
"Upi tal a sam Al l ahovog Posl ani ka, s. a. v. s . , o rijei ma
Uzvienog: ' Na Dan kad Zemlja bude zamijenjena drugom
zemljom' . Gdje e tada biti ljudi, Nl ahov Poslanie?" On mi
odgovori : ' Na Si rat-upriji"'.
U Muslimovom Sahi hu se, takoer, spominje da je neki
jevrejski uenjak upitao Nl ahovog Poslanika, s. a. v. s. : "Gdje e
biti ljudi kad se Zemlja drugom zemljom zamijeni, a i nebesa?"
Nlahov Posl ani k, s. a.v. s. , odgovori mu: "Bit e u tami ispod
mosta", tj . Si rat-uprije.
PETO POGLVLE
O
ni ki poru Sudnji dn i
prfljenje
D
oki ki potju priljenje
i Sudnji dan
J
oi o 1 prthn dok u Kuan
V Pootnve
O y
5
wt iyivtqt
Mnogi ljudi su poricali i poriu Sudnji dan i proivljenje,
a i nelG koji vjeruju u nastupanje Sudnjeg danu opisuju ga
drukije od opisa Al lahovog Poslanika, s. a. v. s. U Kur'anu se
spominju rijei poricatelja, njihovo nevjerstvo, prijetnja i kazna
koje su im obeane. Uzvi eni vel i :
' ' ako se udi, pa - udo su rjei njihove: 'ar emo,
zaista, kad zemla postanemo, biti stvoreni ponovo?' Oni ne
veruju u Gospodara svoga; na njihovim vratovima bit e
sindir i oni e stanovnici Dehennema biti, u njemu e vjeno
ostati " ( Er-Ra'd, 5. ) .
I kae: rekli bi: 'Nema ivota osim na ovom svietu i mi
neemo biti oivleni! ' A da ti je vdjeti kako e, kad pred
Gospodarm svojim budu zaustavleni i kad ih On upita: 'Zar
ovo nije istina ?' - odgovorti: 'Jeste, tako nam Gospodara
naeg! ' - a i kako e On rei: 'E, pa iskusite onda patnju zbog
toga to niste vervali! " ( El -En' am, 29. ) .
kae: "Oni govore: 'Zar kad se u kosti i prainu pretvo
rmo, zar emo, kao nova bia, doista biti oivleni?' Reci:
'Hoete, i da ste kamenje ili gvoe ili bilo kakvo stvorenje za
koje mislite da ne moe biti oivleno'. ko e nas u ivot
vratiti?' - upitat e oni, a ti reci: 'Onaj koji vas je i prvi put
stvoro: a oni e prema tebi odmahnuti glavama svojim i upi
tati: 'Kada to?' 1reci: 'Moda ubrzo! "' ( El -I sra, 49. -5 1 . ) .
I ma jo mnogo ajeta o ovoj temi.
Suoa|on
Ibn Tejmi
.
ije govori o vrstama onih koji poriu proivljenje
kao to su jevreji , krani , sabejci, fi lozofi i munafici ovog
ummeta, pa kae: " Nevjernici, jevrej i i krani poriu da e
stanovnici Denneta jesti, piti i eniti se u Dennctu, a sma
traj u da e stanovnici Denneta uivati samo u ugodnim
gl asovi ma, l ijepi m mi ri si ma i rahatluku due. LZ to, oni
potvruju da e u tijel a biti udahnute due i da e uivati ili
biti muene.
to se tie ostalih nevjerni ka kao to su sabejci,

filozofi i ostali koji se sl au sa njima, oni vjeruj u da e biti
proivljene samo due i da e samo due uivati u blagoda
tima ili biti kanjavane.
Postoji i skupi na nevjerni ka koj i potpuno nijeu
proivljenje i ne vjeruju u proivljenje ni dua ni tijela, a All ah,
d. . , preko jezika Svoga Poslanika, s. a.v. s. , detaljno nam je
pojasnio pitanja o proivljenj u i nastupanj u Sudnjeg dana i
uputio odgovor nevjernicima i poricateljima. Licemjeri koji
sebe nazivaju sljedbenici ma ovog ummeta ne potvruju nastu
panje proivljenja tekstovima iz Kur'ana i Sunneta, jer oni
mijenjaju smi sao rijei i izvru njihovo znaenje. Oni kau da
su svi ovi primjeri iz Kur' ana navedeni samo da nam ukau na
proivljenje due. To su pripadnici karamitsko-batinijske sekte,
koji svoje stavove temelje na uenju vatropoklonika i sabejaca,
i pripadnici sabejsko-filozofske kol e, koji sebe nazivaju sljed
benicima islama, te skupine onih koji ih slijede, kao to su neki
apologetiari , pojedine sufijske sekte, pripadnici reda ihvanu
s-saffa i mnogi drugi l icemjeri koji su zbog svoji h stavova,
oprenih Kur'anu i Sunnetu, otpali iz islama te i h, prema
miljenju nekih vjernika, treba sve pobiti".
77
Na drugom mjestu, Ibn Tejmi.ije kae: " Batini.ije koje sli
jede fil ozofski pravac tumae ono to je ljudima obeano na
Ahiretu samo kao primjere koji su navedeni da bi nam objasnili
ta e se dogoditi sa duom nakon smrti, kao to je uivanje
77
Medmu'u Fetava,
ejhu-1-islam, 4/3 1 3
VPootnvtae
i l i patnja, ali ne ustvrduj u na osnovu ovih primjera da e se to

dogodi ti stvarno i da e uistinu uivati ili biti kanjena". n
Suti na ovi h nji hovih tvrdnji je u tome da Al lah, d. . , i Njegov
Posl anik, s. a. v. s. , ni su govori li i stinu kad su nas obavijestili o
onome to e se dogoditi na Sudnjem danu. Zato je Ibn
Tejmi]e ovu skupinu filozofa koji tvrde suprotno uenju ehl i
sunneta ve-1-dema' ata nazvao skepticima (oni ma koji u sve
sumnjaju) , te o nji ma kae: "Ova skupi na filozofa (skeptici) i
oni koji ih slijede, neki skolastiari , neke sufije i oni koji sebe
nazivaju uenjacima, kau: "Ono to je Poslanik, s. a. v. s. ,
spomenuo o vjerovanju u All aha, d. . , i Sudnji dan je samo
mata koja se prikazuje kao stvarnost kako bi se time pridobi
la masa, a ne da bi ovi m objasnio i sti nu, niti uputio stvorenja
i ukazao na pravu sutinu stvari ". 79
One koji poriu proivljenje i Sudnji dan moemo podijeli
ti na tri skupine:
l ) Oni koji nijeu postojanje Stvoritelja ( Mulahide) , a u
takve se ubraja veliki broj savremeni h filozofa i dananji h komu
nista. Oni poriu da stvorenja imaju svog Stvoritelja i poriu i
stvaranje i proivljenje i openito nijeu postojanje Stvoritelja.
Sa takvima nema smisla ni raspravljati o Sudnjem danu, nego
je pree raspravljati o postojanju Stvoritelja, Njegovoj jednoi, a
nakon toga dolazi rasprava o Sudnjem danu, jer je vjerovanje u
Sudnji dan dio vjerovanja u Allaha, d. .
2) Oni koji potvruj u postoj anje Stvoritelja, al i poriu
proivljenje i Sudnji dan. L ovu skupini spadaju predislamski
Arapi, o kojima All ah, d. . , kae:
da ih upita: 'o je stvoro nebesa i Zemlu? siguro
bi rekli: 'llah! "' (Lukman, 25. ) . Oni su ti koji su rekli :
"Nevjerici govore: 'Zar emo, kad poslanemo zemla, i
mi i preci nai, zaisla biti oivljeni?' Ovim nam se ve
78
Medmu'u Fetava, l 3/23R
7
9
Medmu'u Fetava,
ejhu-1-islam, 4/3 1 3
Suoa|on
odavno prlet, i nama i precima naim, a ovo su samo
izmilotine narda drevih" (En-Neml , 67. -68. ) .
Ovi za sebe tvrde da vjeruju u Allaha, d. . , ali smatraju
da je Allah nemoan da i h proivi nakon smrti. Ovo su oni
kojima je Al lah, d. . , navodio primjere, izlagao im dokaze koji
ukazuju na Njegovu mo da ih ponovo proivi i da je On
Svemoan. U ovu skupinu spada i jedna skupi na jevreja koji se
nazivaju sadukejima i koji tvrde da slijede samo Tevrat koji je
Al l ah objavio Musau, a. s. , ali poriu proivljenje, Sudnji dan,
Dennet i Dehennem.
3) Oni koji vjeruju u Sudnji dan, ali ne na onaj nain kako
to navodi Al lahova objava.
Vjerovanje u Sudnji dan zasniva se na dokazima iz
Kur'ana i Sunneta naega Posl ani ka, s. a. v. s. Kur'an, od sure
Fati ha pa do posljednje njegove sure je i spunjen opisom
dogaanja na Sudnjem danu, potankim objanjenjem i
potvrivanjem njegovog nastupanja, sa i stiniti m dokazima i
navedeni m primjeri ma koji trebaj u posluiti za pouku i
uputu. Kur'an je spomenuo dokaze nastupanja Sudnjeg
dana, uputio odgovor oni ma koji ga poriu i ukazao na nji
hovu l a i izmi ljotine.
Zdrava ljudska priroda potvruje Sudnji dan i vodi k tome.
To to neki tvrde da ljudski razum odbacuje nastupanje Sudnjeg
dana, potpuno je netano i neispravno. Njegovo nastupanje
nipoto nije oprene ljudskom razumu, jer vermjesnici nisu
dolazili sa onime ije dogaanje ne moe zamisliti ljudski razum,
iako su dolazili sa onim to je moda zbunjivalo. Zato nai
uenjaci kau: "
erijat dolazi sa onim to zaudi ljudski razum,

ali ne dolazi sa onim to ljudski razum smatra nemoguim".
VPootnvtae
e
Sada emo spomenuti dokaze iz Kur'ana koji potvruju

nastupanje Sudnjeg dana i proivljenja.
Po: Obavijest Sveznaj ueg i o svemu Obavijetenog da
e se Sudnji dan dogoditi.
Najvei dokazi da e se Sudnji dan dogoditi jesu u tome
to je Allah, d. . , na to ukazao. Onaj ko vjeruje u Allaha i
vjeruje da je Poslanik, s. a. v. s. , kojeg je On poslao i stina i
potvruje Knjigu koju je objavio, taj vjeruje i u ono o emu
smo obavijeteni o proivljenju i Sudnjem danu, nagradi i
pol aganju rauna, Dennetu i Dehennemu.
Uzvgeni Al lah je na razne naine u Kur'anu spomenuo
dokaze koji ovo potvruju kako bi oni i mali to vie uticaja na
ljudske due i bili vre prihvaeni u srci ma.
l ) Na neki m mjesti ma nas obavjetava o nastupanj u
Sudnjeg dana sa esticom "i nnc" (zaista) i harfom "lam", koj i
sc u arapskom jeziku kori ste kad se eli potvrdi ti radnja koja e
sc bez ikakve sumnje dogodi ti :
"Cas oliv/ena e sigurno doi - od svakoga ga tajim"
| Ha, 1 5. ) .
l kae: "Cas oivljenja e zac{elo doi, zato ti veliko
du.no oprosti " ( El -Hi dr, 85. ) . kae:
"Ono ime vam se preti, doista e doi " ( EI - En' am, 1 34. ) .
I kae: "Sigurno e biti ono ime vam sc pr{eti!
( EI -Murselat, 7
.
) .
2) Na drugom mjestu Allah, d. . , zakl i nje se da e se
Sudnji dan dogodi ti , pa kae:
''llah e vas - nema drugog boga osim Njega - sigurno
sabrati na Kjametskom danu " ( N i sa, 86. ) . l zakl i nje se nekim
Svoji m stvorenji ma da e se to doista dogoditi, pa kae:
"Tako Mi onih koji pu.u snano. i onih koji teret nose.
i onih koji plove lahko, i onih koji naredbe provode, istina
je, zaista ono ime vam se prijeti, nagrada i kazna sigurno
e biti! " ( Ez-Zarijat, 1 . - 6. ) .
e
-------
o on
Kae: "Tako Mi Gore, i Knjige u retke napisane na koi
razvienoj, i Hrama poklonika punog, i svoda uzdignutog, i
mora napunjenog, kazna Gospodara tvoga sigurno e se
dogoditi, niko je nee moi otklonili " ( Et-Tur, l . - 8. ) .
3) Na nekim mjesti ma nareuje Posl aniku, s. a. v. s. , da se
zakune da e se Sudnji dan dogodi ti , i to pril ikom rasprave sa
onima koji nijeu Sudnji dan i koji ga poriu, pa kae:
"A nevjernici govore: '
as oivlenja nam nee doi! ' Reci:

'Hoe, tako mi Gospodara moga, Koji zna i ono to je
skriveno, zacfjelo e vam doi"' ( Sebe' , 3. ) .
l kae: "Oni te zapitkuju: 'Je li istina da e ono biti?' Reci:
'Jest, Gospodara mi moga, zaista je istina! "' (Junus, 53. ) .
I kae: "Nevjernici tvrde da nee biti oivleni. Reci:
'Hoete, Gospodara mi moga, sigurno ete biti oivleni, pa o
onome ta ste radili, doista, biti obavjeteni! "' ( Et-Tcgabun, 7. ) .
4) Na nekim mjesti ma kudi one koji nijeu Sudnji dan, pa
kae: "Oni koji su porcali da e pred Allaha slati i koji nisu
pravim putem ili bit e izgubljeni " (Junus, 45. ) .
l kae: L, kako su, doista, daleko zalutali oni koji o
asu
oivfenja raspravfaju! " ( E-
ura, 1 8. ) .
l kae: "Zar oni o onom svietu da to znaju? Nita! - oni
u njega sumnjaju, oni su slijepi prema njemu" ( En-Neml , 66. ).
5) Ponekad hvali one koji vjeruj u u Sudnji dan. l kae:
"Oni koji su dobro u nauku upueni, govore: 'Mi vjeruje
mo u njih, sve je od Gospodara naeg!' - A samo razumom
obdareni shvaaju. 'Gospodaru na, ne dopusti srcima naim
da skrenu, kad si nam ve na pravi put ukazao, i daruj nam
Svoju milost; Ti si, uistinu, Onaj Koji mnogo daruje! Gospodaru
na, 11 e sakupiti sve ljude na Dan u kqji nema nikakve
sumnje'. -Allah e, zaista, odrati obeanje". (Ali ' lmran, 7. -9. ) .
I kae: "Elif Lam Mim. Ova Knjiga, u koju nema nikakve
sumnje, uputstvo je svima onima koji sc budu Allaha bojali;
onima koji u nevidlivi sviet budu vjervali i molitvu obavljali
VPootnvte
e
z
i udjelivali dio od onoga to im mi budemo davali; i onima
koji budu vjerovali u ono to se objavluje tebi i u ono to je
objav(ieno prie tebe, i onima koji u onaj svijet budu vrsto
vjerovali. Njima e Gospodar njihov na pravi put ukazati i oni
e ono to tele ostvarti '' ( El -Bekare, 1 . - 5. ) .
I kae: "N{je estitost u tome da okreete lica svoja prema
istoku i zapadu; estiti su oni koji vjeruju u Allaha, i u onaj svi
jet, i u meleke, i u knjige, i u vjervjesnike " ( EI -Bekare, 1 77. ) .
6) Ponekad nas obavjetava da j e to istinito obeanje, neto
to sc podrazumijeva, i odreeni rok u koji nema nikakve sumnje:
"A to je Dan kad e svi ljudi biti sabrani i to je Dan kad
e svi biti prisutni, a Mi ga odgaamo samo za neko vrjeme "
( Hud, 1 03 . ) .
kae: "O judi, bojte se Gospodara svoga i strahujte od
Dana kad rodite! djetetu svome nee moi nimalo pomoi,
niti e diele moi svome rdile!u imalo pomoi! Allahova pri
jellja je istinita " ( Lukman, 33. ) .
l kae: govore: 'ad e ve jednom ta prietnja, ako
istinu govorite?' Reci:
'
Dan vam je ve odreden, ne moete ga
ni za as jedan zaustaviti niti ubrzali'. Zato ih ostavi neka se
itivlavaju i zabavlaju dok ne doive Dan kojim im se prijeti "
( Ez-Zuhruf, 83. ) .
kae : "Istina je, zaista, ono ime vam se prijeti "
( Ez- Zarijat, 5 . ) .
7) Ponekad nas Al lah, d. . , obavjetava o skorom dolasku
Sudnjeg dana i njegovoj bl i zi ni , kao to su Njegove rijei :
"Oni misle da se dogodili nee, a Mi znamo da siguro
hoe " ( EI -Me'arid, 6. - 7. ) .
I kae: "Ono to je Allah odredio - dogodit e se; zato to
ne pourujte! " (En-Nahl , 1 . )
I kae: "Blii se as i Mesec se raspo/utio! " ( El -Kamer, 1 . ) .
8) Na drugim mjesti ma s e Al lah, d. . , hvali kako j e u
stanju ponovo oivjeti stvorenja nakon nji hove smrti i omalo-
Suoa|on
vaava vrijednost kipova koje oboavaju mnogoboci, jer nisu
u stanju bil o ta stvoriti i oivjeti. Uzvi eni kae:
"Neki pored Njega boanstva prhvataju koja nita ne
stvaraju, a koja su sama stvorena, koja nisu u stanju od sebe
neku .tetu otkloniti, ni sebi kakvu korst prbaviti i koja nema
ju nJoi ivot oduzeti, ivot dati i oivjeti " ( El -Furkan, 3. ) .
kae: "Onaj koji sve iz niega stvara, koji e zatim to
ponovo uiniti, i koji vam opskrbu s neba i iz zemle daje. -
Zar pored Allaha postoji drugi bog? Reci: 'Dokaite ako istinu
govorite! ' " (En-Nem! , 64. ) .
9) Na drugim mjesti ma nam objanjava da s u stvaranje i
proivljenje, koji prevazil aze granice ljudske moi i koji lj ude
ostavljaju zaueni m, lahki i jednostavni All ahu, d. . :
"Stvoriti sve vas i sve vas oivjeti isto je kao stvoriti i
oijeti jednog ovjeka " ( Lukman, 28. ) .
l kae: "Zar ovjek misli da kosti njegove neemo sakupi
ti? Hoemo. Mi moemo stvorti jagodice pr.rta njegovih
ponovo" ( EI -Kijame, 3. -4. ) .
Drgo: Prvo stvaranje j e dokaz da j e mogue i drugo
stvaranje.
Kur' an nas upuuje da je prvo stvaranje dokaz da e se
dogodi ti i drugo stvaranj e. Svjedoci smo da se svakog dana
raaju novi i voti : djeca se raaj u, pti ce se lijegu iz jaja,
i vot i nje se razmnoavaj u, ribe i spunjuju mora i rijeke, sve
ovo ovjek vidi svoj i m oi ma, a zati m porie da e sc
proivljenj e dogodi ti drugi put nakon to Al l ah, d. . ,
usmrti sve to j e ivo.
Oni koji trae dokaz za proivljenje nakon smrti zabo
ravljaju da je njihovo prvo stvaranje najvei dokaz za to. Onaj
ko je bio u stanju jednom ih stvori ti , u stanju je to ponovo
ui ni ti . Zato nam Kur'an na mnogo mjesta dokazuje da e sc
dogoditi ponovno proivljenje upravo time da se jedno
stvaranje ve dogodi lo i opominje one koji to smatraju
nemogui m, slijedei m rijei ma:
VPootnvtae
e
"Covjek kae: 'Zar u, kad umrem, zbi{ja biti oiv{jen ?'

A zar se ovjek ne .jea da smo ga jo prije stvorili, a da nije
bio nita ? " ( Mcrjem, 66. - 67 . ) .
Na drugom mjestu, Kur'an nas podsjea na stvaranje
prvog ovjeka od prai ne, naeg oca Adema, a. s. , Onaj ko je
bio u stanju od praine stvoriti ovjeka, u stanju je i stog takvog
ponovo stvoriti nakon njegove smrti . Takoer nas podsjea na
stvaranje nas, potomaka Adema, a. s. Stvorio nas je od hude
tekuine koja se pretvorila u kap sjemena, zatim je postala
ugruak, a zatim postala ugruak mesa, sve dok Allah, d. . ,
nije u nju udahnuo duu i od toga stvorio ovjeka. Onaj ko je
u stanju stvori ti ovo stvorenje koje mi vidimo i koje nam je
poznato, u stanju ga je ponovo stvoriti i oivjeti mrtve:
"O ljudi, kako moete sumnjati u oivlenje? Pa, Mi vas
stvaramo od zemlje, zatim od kapi sjemena, potom od
ugruka, zatim od grude mesa vidljivih i nevidljivih udova, pa
vam pokaemo mo Nau! A u materice smjdtamo .ta
hoemo, do roka odredenog, zatim inimo da se kao
dojenad raale i da poslie do muevnog doba uzrastate;
jedni od vas umiru, a drugi duboku starost doivljavaju, pa
zaas zaboravlaju ono to saznaju. ti vidi zemlju kako je
zamrla, ali kad na nju kiu spustimo, ona ustrepe i uzbuja, i
iz nje iznikne svakovrsno bile prekrasno, zato to Allah pos
toji, i to je On kadar da mrtve oivi, i to On sve moe. I to
e Cas oivljenja, u to nema sumnje, doi, i to e Allah one
u grobovima oivjeti " ( El - Hadd, 5. - 7. ) .
Allah, d. . , naredio j e svoji m robovima da putuj u po
Zemlji i vide kako je Al l ah, d. . , sve iz niega stvorio da bi u
tome vidjeli Njegovu mo i snagu da ih ponovo proivi :
"Zar ovi ne vide kako Allah sve iz niega st vara ? On
e to opet uiniti; Allahu je to, zaista, lahko. Reci: 'Put ujte
po svijetu da vidite ta je On iz niega stvorio'. I, Allah e
to, poslije, po drugi put stvoriti. Allah, zaista, sve moe "
( El - 'Ankebut, 1 9. - 20. ) .
Suoa|on
I kae: "On je taj koji iz nitega stvara i On e to ponovo
utiniti, to je Nemu lahko; On je uzvien i na nebesima i na
Zemli; Onje silan i mudar". ( Er-Rum, 27. ) .
Tree: Onaj ko j e u stanju stvoriti neto veliko, u stanju je
stvoriti i ono to je manje od toga.
Nema nikakve logike da ovjek optui onoga ko moe
nositi neto teko da nije u stanju nositi ono to je lake od
toga. Sl ino tome je da kaemo ovjeku koji je nadhrvao neko
ga ko je poznat po snazi da nije u stanju pobijediti slabia. Onaj
ko je u stanju sagraditi dvorac, u stanju je sagraditi i malu kuu.
A Al lahu pripada najuzvieniji primjer. Meu stvarima koje je
On stvorio i ma stvorenja ije je stvaranje vee od stvaranja
ovjeka. Kako da kaemo Onom Koji je stvorio nebesa i
Zemlju: Ti nisi u stanju stvori ti ono to je manje od toga! ?
"Zar kad postanemo kosti i prah, zar emo kao nova
stvorenja, doista, biti oivleni ? Zar oni ne znaju da je Allah,
Stvortel nebesa i Zemle, kadar stvorti sline Ijima i da im je
ve odredio tas oivlenja u koji nema sumnje? A nevjernici
samo poru " ( El - Isra, 98. -99. ).
I kae : "Zar Onaj koji je stvorio nebesa i Zemlju nije
kadar stvoriti njima slitne? Jeste, On sve stvara i On je
sveznajui " (Ja Si n, 8 1 . ) .
I kae: "Zar ne znaju da je Allah - koji je nebesa i Zemlu
stvoro i koji nie, stvarajui ih, iznemogao - kadar da oivi
mrtve? Jeste, On sve moe" (El -Ahkaf, 33. ) .
l kae: "Stvaranje nebesa i Zemlje je sigurno vee nego
stvaranje roda fjudskog, ali veina ludi ne zna " ( El -Mu' min, 57. ).
I bn Tejmi
.
ije, nakon to je naveo ove tekstove, vel i : "Nije
teko razumom ustvrditi da je stvaranje nebesa i Zemlje vee
od stvaranja stvorenja slini h potomcima Adema, a. s. , i da je
mo za njihovo stvaranje izraenija, i ono to je poput nji h jed
nostavnije i l ake ga je stvori ti ". w
80
Medmu'u Fetava, Ibn Tejmijje, 3/299
VPootnvtae
zI
Komentator Tahavijeve poslanice vel i : "Uzvieni nas je
obavijestio da e Onaj Koji je stvorio nebesa i Zemlju u svoj
njihovoj vel i i ni oivjeti kosti koje su postale praina i da e i h
povratiti u prvobitno stanje". x 1
eto: Mo Allaha, d. . , da mijenja stanja svoji h
stvorenja.
Oni koji poriu proivljenje smatraj u da e ovjek nakon
to umre potpuno i eznuti i nestati u zemlj i i da je njegovo
ponovno proivljenje nemogue.
"Oni govore: 'Zar emo, kad nestanemo pod zemlom,
ponovo stvoreni biti?' Oni ne vjeruju da e pred Gospodara
svoga izii" ( Es-Sedde, 1 0. ) . Rije "nestanemo" ovdje znai :
istruhnuti u zemlji i pomij eati se sa njom.
Uzvieni Allah nam na mnogo mjesta objanjava da u upot
punjenje Njegovih boanskih svojstava svemoi ulazi i to da
moe promijeniti stanja svoji h stvorenja. On je taj koji daje ivot
i smrt, stvara i unitava, izvodi ivo iz mrtvog i mrtvo iz ivog:
"Allah ini da zrje i kopice prkliju. On iz neiva izvo
di ivo, iz iva neivo; to vam je, eto, Allah, pa kuda se onda
odmeete? On ini da zora svie, On je no odredio za
poinak, a Sunce i Mjesec za raunanje vremena; to je odred
ba Silnoga, Sveznajueg" ( El -En' am, 95. -96. ) .
I z neive i mrtve sjemenke, on stvara bujnu i zelenu bi ljku
koja cvjeta i plodove daje, zatim iz ove biljke ponovo stvara
neivu sjemenku.
On daje da iz ivih ptica izl aze jaja u koji ma nema ivota,
a iz ovih neivih jaja stvara ptice pune ivota, pokretne i cvrku
tave, koje lete u visinama.
Mijenjanje robova i z mrtvih u ive, zatim iz ivih u mrtve
je najvei dokaz Allahove moi koji ovjeka i ni poniznim pred
Allahovom, d. . , moi i vlasti.
H l
erhu akdeti, Tahavije,

4
6
1
o on
"Kko motete da ne vjerjete u Allaha, v koji ste b1li nita,
pa vam je On tivat dao; On e, zatim, uiniti i da pomrete i posli
je e vas otiveli, a onda ete se Njemu vatiti" ( El-Bekare, 28. ).
Jo o Uytmdda0 1'a
Allah d. . , spominj e tri posljednja dokaza na jednom
mjestu u Kur' anu odgovarajui nji ma onima koji poriu
proivljenje, pa kae:
Nama navodi prmjer, a zaboravl kako je stvoren, i
govor: 'Ko e otivjeti kosti, kad budu truhle?' Reci: 'Otivjet e
ih Onaj Koji ih je prvi put stvoro; On dobr zna sve to je
stvoro. Onaj koji vam iz zelenog drvea vatru stvara i vi njome
potpalujetc'. Zar Onaj Koji je stvoro nebesa i Zemlu nie
kadar da stvor njima sline? Jeste, On sve stvara i On je
sveznajui; i zaista On moe, kad neto hoe, samo za to
rekne: 'Budi! ' - i ono bude. Pa neka je hvalen Onaj u Cjoj je
ruci vlast nad svim, Njemu ete se vratiti! " (Ja Si n, 78. -83. ) .
Onaj zbog koga je naveden ovaj primjer jedan j e od arap
skih nevjernika iz prog perioda i slama. Hi storiari su zapisali
da je taj nevjernik doao sa truhlom kosti, smrvio je, a zatim
puhnuo u taj prah i rekao Allahovom Poslaniku, s. a. v. s. :
"Muhammede, zar zaista misli da e Allah ovo proivjeti?"
Nakon toga je Al l ah, d. . , objavio ove ajete ukazuj ui na
neznanje i zabludu toga nevjernika:
Nama navodi prmjer, a zaboravlja kako je stvoren, i
govor: 'Ko e otivjeti kosti kad budu truhle?' "
Da je imao imalo razuma i pameti, ne bi ni postavio ovo
pitanje jer je samo njegovo postojanje odgovor na postavljeno
pitanje. U Kur'anu mu je upuen odgovor u ajetu:
"Reci: 'Oivjet e ih Onaj Koji ih je prvi put stvoro; On
dobro zna sve to je stvoro"'.
VPootnvte
z1
l ) Kur'an je s prvim postojanjem dokazao da e se to
postojanje ponovo dogodi ti i s prvim stvaranjem dokazuje da
e se dogodi ti i drugo stvaranje, jer svako ko je razuman zna
da je onaj koji je u stanj u stvoriti jednom - da to stvaranje
moe ponovi ti , i onaj ko je nemoan da to po drugi put uradi
- bio bi jo nemoniji da to uradi i prvi put.
Poto stvaranje ukazuje na nadmonost Stvori telja nad
stvorenji ma i Njegovo poznavanje svih detalja stvaranja,
Al lah, d. . , zavrava ovaj ajet rijei ma:
"On dobr zna sve to je stvorio".
On dobro poznaje suti nu prvoga stvaranja i njegove
detalje, materiju i oblik, i isti je sl uaj i sa drugim stvaranjem,
jer kako da za onog koji i ma savreno znanje i mo kaemo da
nije u stanju oivjeti truhle kosti?
2) Zatim je potvrdi o ovo sa monim i jasni m argumen
tom u kome je sadran odgovor na pitanje nevjernika: Kost
kad struhnc postane hladna i suha, a ondje gdje i ma ivota -
njegov nosilac mora biti vru, vlaan, to bi ukazivalo da e
biti ponovo proivljen. U sl ijedeem ajetu su dokaz i odgovor
doli zajedno:
"Onaj koji vam iz zelenog drvea vatru stvara i vi njome
potpalujete ".
Uzvieni Allah nas je obavijestio da iz zelenog drveta
punog vlanosti i hladnoe stvara vatru koja je si mbol vreline
i suhoe. Onaj koji iz neke stvari stvara njegovu suprotnost i
kome se pokorava materija od koje su stvorena stvorenja i koja
je pokorna All ahu, d. . , On e uradi ti ono to porie nev
jernik, tj . oivjet e truhl e kosti .
3 ) Nakon toga je potvrdio ovu i njeni cu, s tim da je onaj
koji je moan stvori ti neto vel i ko, moan je stvoriti i ono to
je manje od toga, i to ni ko razuman nee porei . Onome ko
ima snage nositi itav tovar, jo mu je lake nositi neto to je
dosta manje od toga. Allah, d. . , kae:
- Suoa|on
"Zar Onaj Koji je stvorio nebesa i Zemlu nie kadar da
stvori rjima sline?"
Ukazao je na to da je onaj koji je stvorio velianstvena nebe
sa i Zemlju u svoj njihovoj veliini, prostranosti i udnovatosti, jo
moniji da oivi truhle kosti i da ih povrati u prvobitno stanje.82
4) Poslije toga je Al lah, d. . , ukazao na to da njegova djela
nisu poput djela drugih koji rade sa alatkama, s mukom, trudom
i naporom, koji nita ne mogu uraditi bez alatke i pomagaa,
nego On, kad eli neto uraditi, to uradi svojom voljom i samo
kae: 'Budi! ' i ono biva upravo onakvo kakvo je On i elio:
zaista On moe, kad neto hoe, samo za to rekne:
'
Budi! ' - i ono bude". Zatim je ovaj dokaz zavrio konstataci
jom da je sve to postoji u Njegovoj vlasti i On sa tim upravlja
kako On hoe:
''Pa neka je hvalen Onaj u Cijoj je ruci vlast nad svim,
Nemu ete se vratiti! "
Pet: Oivljavanje nekih mrtvih jo na ovome svijetu.
U razliitim historijski m razdobljima neki ljudi su bili
svjedoci povratka ivota l eevi ma i truhl i m kostima.
ak su
bi l i svjedoci da se ivot javlja u neivoj materiji . Al lah, d. . ,
u Kur' anu nam je prenio vijesti o nekim mu'dizama, kao,
naprimjer, da su si novi I srailovi rekli Musau, a. s. :
"Mi 0neemo verovati dok Allaha ne vdimo! " Nakon ovih
rijei, oinula ih je munja, pa su nakon smrti ponovo proivleni :
"Munja vas je oinula, vidjeli ste. Zatim smo vas, poslije
smrti vae, oivjeli da biste zahvalni bili " (El -Bekare, 55. -56. ) .
Jedan ovjek j e ubijen meu si novima I srailovim i svako
pleme je optuivala za ovo ubi stvo drugo pleme. Musa, a. s. ,
naredi i m da zakolju kravu. Nakon to su trai l i da i m krava
bude detaljno opisana, oni je zaklae i nakon toga im Musa,
a. s. , naredi da jednim dijelom te krave udare ubijenog. Allah,
d. . , oivio je toga mrtvaca i on ih je obavijestio o svom ubici :
82
erhu Akideti, Tahavije, 460

VPootnve
z
"Mi smo rekli: 'Udarite ga jednim njezinim dijelom! ' - i
eto tako Allah vraa mrtve u ivot i prua vam dokaze Svoje
da biste shvatili " ( EI -Bekare, 73. ) .
Allah, d. . , obavijestio nas j e i o onima koji s u pobjegli iz
svoje zemlje bojei se smrti , pa ih je Allah, d. . , usmrtio, a
zatim ponovo oivio:
"Zar nisi uo o onima koji su iz straha od smrti iz zemle
svoje pobjegli - a bijaSe ih na hilade. Allah im je rekao:
'Pomrite! ' - a poslije ih je oivio. Allah je, zaista, dobar prema
ludima, ali veina ljudi ne zahvaluje" (EI -Bekare, 243. ) .
Obavijestio nas j e i o onome koji j e proao pokraj jednog
do temelja razruenog naselja, pa ga je zaudilo kako e AJ I ah,
d. . , oivjeti njegove stanovnike. Uzvieni Allah ui ni da taj
umre i tako ostade stotinu godina, a zatim ga proivi . Kad bi
upitan: "Koliko si ostao?", on je bio uvjeren da je ostao dan i l i
dio dana. Nakon to je njega oivio, Allah, d. . , oivi i njegovog
magara i on bi svjedok All ahove, d. . , moi u oivljavanju
mrtvi h: kosti su se skupi l e, a zatim bile odjenute mesom i nakon
toga je udahnuta dua u njega. Njegova hrana koju je nosio sa
sobom je ostala nepromijenjena tolike godine; nije se pokvari
la. To je bio drugi znak koji je ukazivao na Allahovu, d. . , mo:
"Ili za onoga koji je prlazei pored jednog do temela
porSenog grada, povkao:
'
Kko e Allah oti ove to su
pomrli?' i Allah uini te on umre i tako ostade stotinu godina, a
onda ga oivje i zapita: 'Koliko si ostao?' - 'Dan ili dio dana:
odgovor. 'Ne', ree On, 'ostao si stotinu godina. Pogledaj jelo
svoje i pie svoje; nie se pokvarlo; a pogledaj i magarca svoga -
da te uinim dokazom !iudima, a pogledaj i kosti - vdi kako ih
sastavlamo, a onda ih mesom oblaemo'. kad njemu bi jasno,
on pova: 'Ja znam da Allah sve moe!' " ( El-Bekare, 259. ) .
I brahim, a. s. , molio j e svoga Gospodara da mu pokae kako
oivljava mrtve. Taj dogaaj nam prenosi Allah, d. . , pa kae:
`/ kad Ibrahim ree: 'Gospodaru moj, pokai mi kako
mrtve oivluje! ', On ree: 'Zar ne vjeruje?' - 'Verujem:
o on
odgovor on, 'ali bih da mi se srce smir'. - 'Uzmi etir ptice',
ree On, 'i isijeci ih, pa pojedine komade njihove stavi na rzne
bre7ule, zatim ih pozovi, brzo e ti doi. Znaj da je Allah
silan i mudar'" ( EI -Bekare, 260. ) .
Allah, d. . , je naredio Ibrahimu, a. s. , da uzme etiri ptice,
da ih zakolje i raskomada na mnogo dijelova i nji hove dijelove
ostavi na vrhove razliCi tih breuljaka. Zatim i h je pozvao i nare
dio im da se ponovo sastave. Svaki dio ptice je dolazio i zauzi
mao mjesto koje mu je odgovaralo. Kad sc zavrilo sastavljanje
tijela, Allah, d. . , udahnu u nji h ivot i ptice odletjee u visine.
Isa, a. s. , bi od gline nainio neto poput ptice i zatim bi
puhnuo u nju i ona bi , Al l ahovom voljom, postala prava ptica.
Takoer je Allahovom voljom oivljavao mrtve. Uzvieni kae:
"/ poslati kao poslanika sinovima Israilovim: 'Donosim
vam dokaz od Gospodara vaeg: napravit u vam od ilovae
neto poput ptice i puhnuu u nju, i bit e, volom Allahovom,
prava ptica. iscijelit u slijepa od renja, i gubava, i otiv/a
vat u mrtve voljom Allahovom" (Ali ' I mran, 49. ) .
Allah, d. . , uspavao j e stanovnike peine i u njoj su
proveli tri stotine i devet godi na, pa i h je, nakon tol iko godina
spavanja, proivio:
"Poslie smo ih probudili da bismo pokazali koja e od
dvije skupine bole ocienili koliko su vemena proboravili "
( El -Kehf, 1 2. ) .
Mi smo ih, isto tako, prbudili da bi jedni druge pitali.
'Koliko ste ovdje ostali?', upita jedan od njih. 'Ostali smo dan
ili dio dana', odgovore. 'Gospodar va najbole zna koliko ste
ostali"' (EI -Kehf, 1 9. ) .
''A oni su ostali u peini svojoj tr stotine i jo devet godina "
( EI -Kehf, 25. ) .
Musaovo, a. s . , najvee udo je bio njegov tap koji bi on
bacao na zemlj u i tap bi se, Allahovom voljom i moi , pret
varao u ogromnu zmiju.
"I Musa baci tap svoj, kad on -zmija prva " (E-
u'ara, 32. ).
VPootnvtae
zz
Kad su arobnjaci bacili svoje tapove i uad, Musa, a. s. ,
bacio je svoj tap koji pojede sve t o su arobnjaci baci l i , iako
je toga bilo mnogo:
''Zatim Musa baci svoj tap, koji, odjednom, proguta ono
to su oni lano i: LVeli " ( E-
u' ara, 45. ) .
esto: Allah, d. . , navodi kao primjer oivljavanje mrtvih
predjela Zemlje.
All ah, d. . , kao primjer koji potvruje povratak ivota u
mrtva tijel a i struhnul e kosti , navodi oivljavanje mrtvih
predjela Zemlje sa rastinjem i bi ljkama:
"Zato pogledaj tragove Allahove milosti - kako On oivi
zemlu nakom mrt vila njezina! On e, uistinu, i mrtve oivjeti,
On sve moe " ( Er-Rum, 50. ) ,
"Allah ale vjetrove kqii pokreu oblake. a Mi ih onda u
mrtve predjele upravlamo i Iiima 7emlu oivlavamo, koja je
mrtva bila: takvo e biti oivljenje " ( Fatir, 9. ) .
l kae: "Jedno od znameria Njegovih je | / ./ l i vidi
suhu zemlju. a kad na riju spustinw kiu, ona se pokrene i
uzbuja. Omi Kqii rioj daje ivot oivjet e siguro i umrle, jer
je On kadar sve " ( Fussilet, 39. ) .
I kae: ''Onaj Kqii . .. neba s nljerm sputa vodu, pomou
koje u ivot vraamo mrtve predjele - tako ete i v biti oiv{eni ''.
| L z- Z u h ru , l l )
Sedo: Proivljenje radi nagraivanja i polaganja rauna
podrazumijeva Allahovu, cl. . , mudrost.
Allahova, cl . . , mudrost i pravda podrazumijevaju nastu
panje Sudnjeg dana radi nagraivanja Njegovih robova za
djela koja su poCi nil i . All ah, d. . , stvorio je robove da hi Ga
oboavali , poslao je poslanike i objavio knjige kako bi ljudima
objasni o nain na koji e Ga oboavati . Neki su se pri hvati li
pravoga puta i rtvovali sebe i svoj imetak na tom putu. Neki
su odbili biti pokori Al l ahu, d. . , uzohol i li se i svaku mjeru
prevri li
.
Zar je, onda, pravedno da umre i vjerik i nevjeri k,
ggg
--- o on
a da Allah, d. . , ne nagradi dobrim onoga koji je dobro inio

i ne kazni onoga koji je inio zlodjel a:
"Zar emo muslimane sa nevjernicima izjednaiti'!!
l
vam je, kako rasuujete? imate li vi Knjigu, pa u njqj I/| /c, da
ete imati ono to vi izaberete?" (EI -Kalem, 35. -38. ) .
Zalutali nevjernici smatraj u da j e i tav ovaj svemir
stvoren i z zabave, bez stvare mudrosti i da nema nikakve raz
like izmeu konanog odredi ta vjerni ka i odredita nevjerika,
niti izmedu bogobojaznog i grjeni ka:
``I nismo uzalud stvorili nebo i Zem(ju i ono to je
izmeu njih; tako misle nevjernici, pa teko nevjernicima kad
budu u vatri! Zar emo postupiti s onima koji vjeruju I ine
dobr kao s onima koji pra ve nered na Zemfi, ili zar emo pos
tupiti s onima kqji se grjeha klone isto kao i s grenicima ?"
( Sad, 27. -28. ).
ESTO POGLE
S
-l <jero<jeanlcl au nagjeita<aU
Sudnji dn
O
s na tekato-e iz je<rejaklh l
kranaklh knjig koji gore o
Sudnjem dan
V Pootnvte
s
I
Vjerovanje u Sudnji dan, Dennet i Dehennem je osno
va vjerovanja svih vjerovjesnika i nji hovih iskreni h sljedbenika.
Kur'an, brino uvana All ahova knj iga koja nije i zmijenjena,
jasno ukazuje na to da su svi vjerovjesnici svome narodu
nagovijesti l i nastupanje Sudnjeg dana, obradoval i i h
Dennetom i upozoril i i h na vatru. Na to upuuje:
l ) Kur'an nas je obavijesti o da e svi nesretnici - nevjerici,
stanovni ci vatre, potvrdi ti da su i h njihovi poslanici upozorili
na nastupanje Sudnjeg dana:
"Kad god se koja gomila u njeg baci, straar u njemu e
je upitati: 'ar nije niko dolazio da vas opominje?' 'Jeste,
dolazio nam je onaj koji nas je opominjao odgovort e, 'a mi
smo porcal i govorili: Allah nie objavo nita, vi ste u velikoj
zabludi!' i rei e: 'Da smo sluali ili razmilali, ne bismo
meu stanovnicima Dehennema bili! ' " (El -Mulk, 8. - 1 0. ) .
I kae: "Oni koji nisu vervali, u gomilama e u Dehennem
biti naterani, i kad do njega dou, kapie njegove e se pootvarati
i uvar njegovi e ih upitati: 'ar vam nisu dolazil vai poslanici,
koji su vam ajete Gospodara vaeg kazivali i opominjali da ete
ovaj va Dan doivjeti?' - 'Jesu: rei e oni, 'l jo je davno
odreeno da e nelemici kanjeni biti'" (Ez-Zumer, 7 1 . ) .
Svi e nevjerni ci potvrditi onog dana kad stignu do vatre
i budu upitani da su ih verovesnici upozoravali da e nastupi ti
ovaj dan, al i oni ni su vjerovali i u la su ih utjerival i .
Suoa|on
Ono to su potvrdili ci tirani ajeti Al lah, d. . , objasnio je
jo na mnogo mjesta u Kur' anu. Allah, d. . , obavijestio nas je
da Njegova mudrost i pravednost podrazumijevaju to da On
nee kazniti ni koga kome nisu dol i poslanici i ni su mu
predoeni dokazi :
'' Mi n{edan narod nismo kaznili dok poslanika nismo
poslali! " (El -I sra, 1 5. ) ;
"O poslanicima koji su radosne vijesti i opomene
donosili, da ludi poslie poslanika ne bi nikakva opravda1ja
pred Allahom imali" ( En- Nisa' , 1 65. ) . Zato je poslanstvo
obuhvatilo i tavo ovjeanstvo:
"A nie bilo narda kome nie doao onaj koji ga je
opominjao" ( Fati r, 24. ) .
2) Kad j e All ah, d. . , spustio Adema, a. s. , na Zemlju,
upoznao ga je sa Sudnjim danom i proivljenjem:
'"Izlazite', ree On, 'jedni drugima bit ete neprjateli! Na
Zemli ete boravti i do smrti ostati. Na njoj ete iveti, na
njoj umirati i iz nje oivleni biti ree On" (El -A'raf, 24. -25. ) .
Kad se Al l ah, d. . , rasrdio na Iblisa i protjerao ga i z
Svoje milosti , prokl etnik je traio od Uzvienog da mu dadne
vremena do dana kad e biti proivljenje:
Gospodaru moj!' , ree on, ' daj mi vremena do dana kad
e oni oivleni biti!' ' Dajem /!, ree On, 'do Dana ve
odredenog " ( Sad, 79. -8 1 . ) .
3 ) Prvi poslanik poslan ljudima, Nuh, a. s. , upozorio je
svoj narod na Sudnji dan i naveo im primjere i dokaze koji
ukazuju na nastupanje tog dana. Rekao je svom narodu:
"Allah vas od zemle poput bila stvara, zatim vas u nju
vraa i iz nje e vas sigurno izvesti " ( N uh, 1 7. - 1 8. ) .
4) Otac verovjesnika Ibrahim, a. s. , esto j e spominjao Sudnji
dan. U svojoj poznatoj dovi u kojoj je molio za Mekk., on kae:
"Gospodar moj, uini ovo mjesto sigur grdom, a snab
di plodova stanovnike jegove, one koji budu vjerovali u Alaha
Vl Pootnvte
s1
i u onaj svet ! " - On je rekao: "Onome koji ne bude 0ervao dat
u da neko vrijeme utiva, a onda u ga prisiliti da ue u pak
Jenu vatru, a grzno e ona prebivalite biti! " (El -Bekare, 1 26. ) .
Molei za sebe, svog oca i sve vjernike, Ibrahi m, a. s. , kae:
"Gospodar na, oprsti meni, i rditeljima mojim, i svim
0emicima - na Dan kad se bude polagao raun! " ( Ibrahi m, 4 1 . ) .
Raspravljaj ui sa svoji m narodom o boanstvima koja
oboavaju, a ne oboavaju Allaha, d. . , Koji to zasluuje, jer
On daje hranu i pie, daje smrt i ivot, lijei bol esne, oprata
grijehe na Sudnjem danu:
Koji me hrani i poji, i Koji me, kad se razbolim, ]jei, i
Koji e mi tivat oduzeti, i Koji e me poslie otiveti, i Koji e
mi, nadam se, pogreke moje na Sudnjem danu oprostiti! "
( E-
u'ara, 79. -82. ) .

Zatim j e zamol io svoga Gospodara da ga uvede u
Dennet i da ga ne ponizi na Dan proivljenja:
"l uini me jednim od onih kojima e denetske blago
dati darvati - i ocu mome oprosti, on je jedan od zalutalih
i ne osramoti me na Dan kad e ludi otiv/eni bili, na Dan kad
nee nikakvo blago, a ni sinov od korsti biti, samo e onaj koji
Allahu srca ista doe spaen biti ". (E-
u'ara, 85. -89. ) .

5) U razgovoru sa Musaom, a. s. , All ah, d. . , kae:
"Ja sam, uistinu, Allah, drgog boga, osim Mene, nema; zato
se samo Meni klanjaj i molitvu obavlaj - da bih ti uvijek na umu
bio!
as oivlenja e siguro doi - od svakog ga tajim - kad e

svak o0ek prema tdu svome nagraen ili kanjen biti. neka te
zato niako ne odvrati O0erovanja u nj onaj koji u njega ne 0er
je i koji sliedi stast svoju, pa da bude izgublen" (Ta Ha, 1 4. - 1 6. ) .
U dijalogu sa Faraonom Musa, a. s. , prenosi All ahove rijei :
"Od zemle vas stvaramo i u nju vas vraamo i iz nje emo
vas po drugi put izvesti " (Ta Ha, 55. ) .
6) I Hud je opomi nj ao svoj narod i straio i h Danom kad
e susresti svoga Gospodara, al i su ga oni utjerivali u la:
Suoa| on
''li bi glaveine narda njegova, koji nisu vjerovali, koji
su poricali da e na onom sv{ietu biti oivljeni i kojima smo
dali da u tivotu na ovom svijetu raskono tive, govorili: 'On
je ovjek kao i vi; jede ono to i vi jedete, i pije ono to i vi
piete; i ako se budete pokoravali oveku kao to ste vi, siguro ete
biti izgubleni. Zar vama on da prjeti da ete, poto pomrete i
zemla i kosti postanete, doista otiv/eni biti? Daleko je, daleko ono
ie vam se prijeti! Postoji samo ivot na ovom svjetu, mi tivmo
i umirmo, a oivleni neemo biti?"' (El-Mu' minun, 33. -37. ).
7)
uajb, a. s. , rekao j e svome narodu:

"O narde moj", govorio je on, ''llahu se jedino klanjajte
i inite ono za to ete dobiti nagradu na onom svietu, a po
zemji, nered pravei, zlo ne radite'' ( EI -'Ankebut, 36. ) .
8) Kad je Jusuf, a. s. , zamolio Gospodara svoga, rekao je:
"Gospodaru moj, Ti si mi dao dio vlasti i nauio me
tumaenju nekih snova! O Stvortelju nebesa i Zemle, Ti si
Zatitnik moj i na ovom i na onom svjetu; daj da umrem kao
musliman i pridruti me onima koji su dobri! " (J u suf, l O 1 . ) .
9) Neki sljedbenici Al l ahovih poslanika, ije nam rijei u
Svojoj Knjizi prenosi Al l ah, d. . , govore o proivljenju i
Sudnjem danu, govore o radostima u Dennetu i upozoravaju
na dehenemsku vatru.
Zul karejn je, kad je stigao do mjesta gdje Sunce zalazi i
kad mu se ui ni lo da ono zalazi u mutan izvor, naao tu narod
i AJ i ah, d. . , mu ree:
"O Zulkarejne", rekosmo Mi, "ili e ih kazniti ili e s
njima liepo postupiti ?" "Onoga ko ostane mnogobotac",
ree, "kaznit emo, a poslije e se svome Gospodaru vratiti, pa
e ga i On tekom mukom muiti. A onome ko bude vjervao
i dobra djela inio - nagrada najlepa, i s njim emo blago
postupiti " ( El - Kehf, 86. - 88. ) .
Vjernik iz faraonove porodice je bio vrsto ubijeen u
nastupanje Sudnjeg dana, dobro je to poznavao i njegovo
VlPootnvte
b
poznavanje Sudnjeg dana se ni mal o ne razlikuje od naeg
poznavanja. Upozorio je svoj narod potanko o svim detalji ma
Sudnjeg dana i , izmeu ostalog, rekao i m:
''O narode moj, plaim se ta e biti s vama na Dan kad
budete jedni druge dozivali, na Dan kad budete uzmiui
bjetali, kad vas od Allaha nee moi niko odbraniti. A
onoga koga Allah u zabludi ostavi, toga nee niko uputiti "
( EI - Mu' mi n, 32. - 33 . ) .
I rekao i m j e : "O narode moj, tivat na ovom svijetu
samo je prolazno utivanje, a onaj svijet je, zaista, Kua
vjena. Ko uini zlo, bit e prema njemu katnjen, a ko uini
dobro - bio mukarac ili tena, a vjerik je, u Dtennet e; u
njemu e imati u obilu svega, bez rauna. O narode moj,
taje ovo, ja vas pozivam da vas spasim, a vi mene pozivate
u vatru " ( El -Mu' mi n, 39. -4 1 . ) .
I rekao je: "Nema nimalo sumnje u to da se oni kojima me
pozivate nee nikome ni na ovom ni na onom svietu odazvati
i da emo se Allahu vratiti, i da e mnogoboci stanovnici u
ognju biti" (EI -Mu' mi n, 43. ) .
Faraonovi arobnjaci, kad su vidjel i j asne dokaze koje i m
j e donio Musa, a. s. , pali su na seddu Allahu, d. . , i sl avi l i su
ga kao i skreni vjerici. Faraon i m zaprijeti da e i h kazniti
tekom kaznom, ali se oni vrsto prihvatie Allahove vjere,
vjere svoga Gospodara, i ne osvrnue se na prijetnje i
zastraivanja, te mu odgovori e:
"Mi vjerujemo u Gospodara naeg da bi nam grijehe
nae oprstio i vradbine na koje si nas ti primorao. A Allah
bolje nagrauje i katnjava trajnje. Onoga koji pred
Gospodara svoga kao nevjerik izie eka Dtehennem, u
njemu nee ni umrijeti ni ivjeti; a one koji pred Njega iziu
kao vjerici, a koji su dobra djela inili - njih sve ekaju viso
ki stepeni, edenski vrtovi kroz koje e rieke tei, u njima e
oni vjeno ostati, i to e biti nagrada za one koji se budu od
grijeha oistili " (Ta Ha, 73 . -76. ) .
se
o on
Otm1 uQmtU [tt@iQ@Qa
Qgmo 3wt
Nema sumnje da su nebeske knjige koje je objavio Allah,
d. . , bi l e pune spominjanja Sudnjeg dana, zastraivanja
njime i donosei radosnu vijest o onome to je Uzvieni Allah
pripremi o vjernicima od denetskih blagodati. Te knjige su
upozoravale na Dehennem i strahote Sudnjeg dana, ali su
doivjele velike izmjene tako da je izgubljeno mnogo tekstova
koji govore o ovoj temi .
l ) U Tori (Tevratu) koji se pripisuje Mojsij u ( Musau,
a. s. ) , ima samo jedan tekst koji direktno govori o Sudnjem
danu i taj tekst se nalazi u sami rijskoj verziji Tore, dok u
hebrejskoj verziji Tore ovaj tekst i ma dva znaenja.
U petoj Mojsijevoj knji zi , u 32. poglavlj u, pasus 34. -35. ,
u samirijskoj verziji Tore, kae s e: "Zar on nij e sabran kod
mene, pohranjen u moj i m riznicama sve do Dana kanja
vanja i nagraivanja, kad e se nji hove noge pokliznuti ?". U
hebrej skoj verziji ovaj tekst je u sl ijedeem obl i ku: "Zar on
nije pohranjen kod mene, smjeten u moje ri zni ce? Meni
pripada kanjavanje i nagraivanje u vrijeme kad e i m se
noge pokl i znuti ".
r
Tekst iz samirijske verzije nedvosmisleno ukazuje na to da
e se presuda dogoditi na Sudnjem danu, koji je nazvan
Danom kanjavanja i nagraivanja, dok u hebrejskoj verziji
moe znaiti da e se kanjavanje dogoditi i na ovom svijetu,
a moe znaiti da e se dogoditi i na Ahiretu. Zato jevrejska
sekta, sadukeji , vjeruju samo u hebrejsku verziju Tore, ne vjeru
ju u Sudnji dan, ni ti u proivljenje, jer u toj verziji ne nalaze
dokaz koji bi i m to potvrdi o.
to se tie rijei ostal i h vjerovjesnika koje direktno govore

o nastupanju Sudnjeg dana, prenesene su u Tevratu i lndilu.
VPooLvte
sz
!i U Knjizi o Danijelu stoji : "Svi oni koji su zakopani pod
zemlju u grobovima e se probuduti . Jedni da vjeno uivaju,
drugi u paklenu jamu i vjeno ponienje".'
3) U Psal mi ma se spominje proivljenje i skupljanje u
Pakl u: "Poput ovaca e biti prema vatri potjerani, smrt e i h
uvati, i jutrom e i h uspravne voditi , tijela e i m istruhnuti, a
njihovo prebivalite e bezdan biti ". 4
4) U Evanelju po Luki postoji tekst koji ukazuje na
kabursku patnju. U njemu se kae: "Bogata umrije i bi zakopan.
On u vatri podie oi dok je u stranoj patnji bio" . Rs Grjenici
e u kaburu biti kanjavani i vidjet e svoje mjesto u vatri.
5) U Evanelju po Mateji stoji : '?ko tvoja ruka ili noga
uine grijeh, odsijeci je i baci , bolje ti je da hoda na ovom
svijetu hrom i l i sakat nego da sa dvije ruke i l i noge vjeno
ue u vatru" . Rr
Meutim, od svih ovih knjiga o ovoj temi najvie govori
Evanelje po Barabi . Ono govori o stanovnicima Denneta,
o tome da e jesti i piti, ali da nee vriti nudu, jer u njihovoj
hrani nee biti prljavtine i tetnih otpadaka, ali krani poriu
ovo Evanelje koje je otkriveno tek u novije vrijeme.
Jedna skupi na jevreja vjeruje u Sudnji dan i proi vljenje
i oni se nazivaju "uenj aci ma". Druga njihova skupina
sadukeja ne vjeruju u proivljenje, ni ti u vjenost boravka u
Dennetu ili vatri.
U Evanelju po Mateji se spomi nje da je skupina onih
koji poriu Sudnji dan dol a Tsau, a. s. , i raspravljala sa nji m.
I stoga dana su mu doli i sadukeji , koji smatraju da nee nas
tupi ti Sudnji dan. R7 Na pitanje jednog od svoji h uenika: "Hoe
R
3
Poglavlje 1 2, Knj iga o Danijelu
84
Peti pasus, 55 stih.
85
Pasus 22. 6. poglavlje, Evanelje po Luki
86
Pasus 8, 1 8. poglavlje, Evanelje po Mateji
87
Pasus 23, 22. poglavlje, Evanelje po Mateji
"" g~g~g~g
S(oa|on
li nae tijelo otii u Dennet?", I sa, a. s. , odgovori : "
uvaj sc
Petre, pazi se da ne postane sadukej, jer oni govore da tijelo
nee biti proivljeno i da ne postoje meleki, zato je njihovim
tijelima i duama zabranjen ul azak u Dennet".
Krani vjeruj u da e samo dua biti nagraivana i l i
kanjavana. I sto mi lj enje i maj u i neke sekte koje sebe
nazi vaj u i sl amski m, a takve su neke zal utal e fi l ozofske i
bati nij ske sekte.
SEDMO POGLE
D
.e..ftln .+-..ss-,.,+.+
W
... o .+.~. .+-.. ss-,.,
++
G
a.-,.r.~.,...~.a-,.nb
o-s.,.-,..~.,..s ,..-,.b
M
" ..-.~+,-......
T.-,.. ~,.,.,.-.-,.nb
s,.-,..-.,.,.,,.~~.-,.
......,.s.-,.~.,..
~s., ..~.-.- ...~. ..,.

.+-..ss-,.,++
M
.hl .,..,. .+-.. ss-,.,
++
Vll PooLv:e
I
Sudnji dan j e velianstven dan, pun velikih strahota kakve
ljudi nikad nisu vidjeli. Na to upuuje mnogo toga:
Po: AJ i ah, d. . , taj dan je opisao kao Veliki dan.
Dovoljno nam je to to ga je na Gospodar tako opisao,
pa da ga smatramo veim nego to moemo zami sl iti :
"Kako ne pomisle da e oivljeni biti na Dan veliki,
na Dan kad e se ljudi zbog Gospodara svjetova dii! "
(El -Mutaffi fun, 4. -6. ) . Na drugom mjestu ga je All ah, d. . ,
opisao kao tegoban, a na treem kao muan dan:
"A ovi, oni ivot na ovom svietu vole doista, a nita ih se
ne tie Dan tegobni koji ih eka " (El -Insan, 27. ) .
"Bit e to naporan dan nevjernicima, nee biti lahak"
(EI -Muddessir, 9. - 1 0. ) .
Dgo: Strah i uas koji e obuzeti ljude tog dana.
Dojilja e zaboraviti dijete koje doji , trudnica e pobaciti,
a ljudi e izgledati poput pijanaca koji su izgubili razum:
"O ludi, Gospodara svoga se bojte! Zaista e potres, kad
Smak svieta nastupi, velik dogaaj biti! Na dan kad ga
doivite svaka dojilja e ono to doji zaboraviti, a svaka
trudnica e svoj trudpobaciti, i ti e vidjeti fude piane, a oni
nee piani biti, ve e tako izgledati zato to e Allahova
kazna strana biti " ( El -Hadd, 1 . - 2. ) .
Zbog veliki h strahota ovoga dana e se ukoiti pogledi
nasilni ka, nee moi ni trepnuti od straha, niti e se moi
o on
osvrnuti ni l ijevo ni desno. Od straha e i m srca prazna biti,
nee ni ta poimati niti e ta razumjeti:
'' ti nikako ne misli da Allah ne motr na ono Sto rade
nevjernici! On im samo puta do Dana kad e im oi ostati
otvorene i kad e, urei uzdignutih glava, netremice gledati; a
srca e im prazna biti " ( Ibrahi m, 42. -43. ) . Od velikog straha,
srca nasil nika e se popeti do grkljana, pa ni ti e izai, niti e
moi ostati na tom mjestu:
"I upozor ih na bliski Sudnji dan kad e srca do grkjana
doprieti i poprjeiti se " ( EI -Mu' mi n, 1 8. ) .
Na drugom mjestu, Allah opisuje stanje koje e zadesiti
srca i vid, pa kae:
"I koji strepe od Dana u kom e srca i pogledi biti
uznemireni " ( En-Nur, 37. ) .
I kae: "Srca toga dana bit e uznemirena " ( En-Nazi'at, 8. ) .
Dovoljno je znati da e dijete koje u ivotu nikad nije uradi
lo nijedno loe djelo osijediti od velikih strahota koje e vidjeti :
"Kako ete se, ako ostanete nevjernici, sauvati Dana koji
e djecu sijedom uiniti?! Nebo e se toga dana rasciepiti,
prietnja Njegova e se ispuniti " ( El -Muzzemmi l , 1 7. - 1 8. ) .
Tree: Prekidanje svi h rodbinskih veza na Sudnjem danu,
kao to kae Uzvieni :
"Pa kad se u rog puhne, tada rdbinskh veza meu njima
nee biti i jedni druge nee nita pitati " (EI -Mu' minun, l O l . ) .
Toga dana e s e ovjek samo o sebi brinuti i nee se osvrtati
na nekog drugog, ak e bjeati od najdraih ljudi, bjeat e od
brata, majke i oca, supruge i djece, kao to kae Uzvieni:
"A kad doe glas zagluujui - na Dan kad e ovjek od
bra ta svoga pobjei i od majke svoje i od oca svoga i od druge
svoje i od sinova svojih, toga Dana e se svaki ovek samo o
sebi brinuti " ('Abese, 33. - 37. ) . Na drugom mjestu vel i :
"O ludi, bojte se Gospodara svoga i strahujte od Dana
kad rditel djetetu svome nee moi nimalo pomoi, niti e
Vll Pootnvtae
1
diete moi svome rditelu imalo pomoi! Allahova prjetnja
je istinita " ( Lukman, 33. ) .
I kae: bojte se Dana kad niko ni za koga nee moi
nita uiniti, kad se niii zagovor nee prihvatiti, kad ni od
koga otkup nee prmiti i kad im niko u pomo nee prtei "
( EI -Bekare, 48. ) .
Ceto: Pripremanje nevjernika da uloi sve za to mi sl i
da bi ga moglo spasiti od Allahove kazne.
ak kad bi posje
dovao svo blago ovoga svijeta, pokuao bi da se otkupi nji me:
"Kad bi nevjerik imao sve ono to na Zemli postoji, sve
bi on to dao samo da se otkupi" (J unus, 54. ) . Pa kad bi nevjerik
imao mnogo puta vie nego to vrijedi ovaj svijet, pokuao bi
se time otkupi ti :
"A onima koji Mu se ne odazovu, kad bi sve to je na
Zemli njihovo bilo, i jo toliko, rado bi se time otkupili. Njih
eka muno polaganje rauna " ( Er-Ra' d, 1 7. ) .
ak bi , kad bi
imali pun dunjaluk zlata, bili spremni rtvovati ga, a Al lah,
d. . , to ne bi primio:
"Ni od jednog nevjerika koji umre kao nevjerik doista
se nee primiti kao otkup ni sve blago ovoga svieta. Njih eka
patnja bolna i njima niko nee pomoi" (Al i ' l mran, 9 1 . ) .
U Buhariji nom Sahihu se biljei hadi s od Enesa bin
Mal ika, koji prenosi da je Poslanik, s. a. v. s. , rekao: " Dovest e
se nevjerik na Sudnjem danu i bit e mu reteno: '
ta mi sl i
kad bi i mao pun dunjaluk zlata, bi l i to dao da se otkupi ?'
Nevjerik e odgovori t i : ' Da' , a All ah, d. . , rei e mu: "Na
Dunjaluku je od tebe traeno da uradi ono to je dosta manje
od toga".
88
To e otii tako daleko da e nevjeri k bi ti spreman
rtvovati sebi najdrae osobe, samo da sebe spasi od vatre:
"Nevjerni k bi j edva dotekao da se od patnj e toga
Dana i skupi si novi ma svoj i m, i enom svojom, i bratom
svoj i m, i porodi com svojom koj a ga t i t i , i svi ma ost al i ma
88
Buhari, Fethu-1-Bari, 1 1 /40
Suoa|on
na Zemlji , samo da se izbavi. Nikad! On e buktinja sama biti"
( El -Me'arid, 1 1 . - 1 5. ) .
Pet: l duina Sudnjeg dana upuuje na njegovu tei nu i
strahote.
Uzvi eni kae: "K Nemu se penju meleki i Dibrl u
Danu koji pedeset hi{da godina traje. Zato ti budi strpliv ne
jadikujui. Oni misle da se dogoditi nee, a Mi znamo da
sigurno hoe " ( El -Me'ari d, 4. -7. ) .
Iz teksta ajeta s e moe jasno zakljuCiti da s e pod ovim
danom mi sl i na Sudnji dan. U \erodostojnom hadisu Ibn
Abbasa stoji da on smatra da je taj dan Sudnji dan. Isto miljenje
imaju i Hasen, Dahhak i Ibn Zejd.
8
9 Ljudi e pomisliti da su na
Dunjaluku proboravil i samo dio dana, kao to kae Uzvieni :
"A na Dan kad ih on sakupi, uinit e im se da su boravili
samo jedan as u danu" (J unus, 45. ) . Komentirajui ovaj ajet,
Ibn Kesir kae: '1l l ah, d. . , podsjeajui ljude na Sudnji dan
i sakupljanje na mjestu polaganja rauna, kae: ' A na Dan kad
i h on sakupi . . . ', kao da kae: njima e se uiniti, onoga
Dana kad ga doive, da su samo jednu veer ili jedno jutr
njezino ostaliM (En-Nazi' at, 46. ) .
kae Uzvi eni : "Mi dobro znamo o emu e oni govorti
kad najrazbortii izmedu njih rekne: 'Ostali ste samo dan
jedan! "' (Ta Ha, I 04. ) . kae:
"A na Dan kad nastupi Cas oivlenja, zloinci e se zakli
njati da su u grbovima samo jedan as ostali " (Er-Rum, 55. ).
Ovaj ajet je dokaz da e se ovodunjal uki ivot na Ahi retu
smatrati veoma kratkim. To dokazuje i ajet:
'' koliko ste godina na Zemlji prvel?", upitat e On.
"Prveli smo dan ili samo dio dana ", odgovort e. "Pitaj one
koji su brojali. " "Pa da, kratko ste prveli", rei e On, "da ste
samo znali! " (El -Mu' mi nun, 1 1 2. - 1 1 4. ) .90
89
En-Ni haje, Ibn Kesir, 1 /323
90
Tefsir, Ibn Kesir, 3/505
VllPooLvte
Kur'an nam govori o strahotama s kojim e se ljudi

suoiti toga dana, kako e se ukoiti pogledi , oduzeti se mo
samokontrole i potresti nji hova srca. Jedna od najveih stra
hotaje uni tenje ovoga kosmosa koje e obuzeti Zemlj u i njena
brda, nebo i zvijezde, Sunce i Mjesec.
Na Gospodar nas obavjetava da e se Zemlja uzdm1ati
i zatresti i da e brda poletjeti i sa zemljom se sravni ti , mora
vatrom napuniti i izliti, nebo rascijepiti i uzavrijeti, sunce sjaj
izgubiti i nestati, Mjesec ostati bez svjetla, zvijezde popadati i
sjaj izgubiti i iz svoji h orbita izai.
Navest u neke od tekstova iz Kur'ana i Sunneta koji e
nam odslikati stvarost tih strahota, a zatim u pojedi nano
govori ti o svakom znaku tih vel iki h strahota.
gvqt2tiM qtmua
Allah, d. . , e na Sudnjem danu zgrabiti Zemlju u Svoju
ruku i Svojom desnicom nebesa smotati, kao to kae Uzvieni:
"Oni ne veliaju Allaha onako kako Ga treba veliati; a
itava Zem{a e na Sudnjem danu u vlasti Njegovoj biti, a
nebesa e u moi Njegovoj smotana ostati. Hvalen neka je
On i vrlo visoko iznad onih koje Njemu smatraju ravnim! "
(Ez-Zumer, 67. ) .
Na drugom mjestu nas obavjetava o nainu smotavanja
nebesa, pa kae:
"Onoga Dana kad smotamo nebesa kao to se smota list
papira za pisarie. Onako kako smo prvi put iz niega stvorili,
tako emo ponovo iz nita stvorti - to je obeanje Nae, Mi
smo doista kadr to uiniti " (El -Enbija, 1 04. ) .
Suoa|on
Ibn Kesi r kae : "Prenesena je vjerodostoj na predaja od
I bn Abbasa u kojoj kae da rije "si di l l ", spomenuta u
ovom ajetu, znai l i st papi ra. To i sto kau i Al i i bn ehi
Tal ha, Avfi , Mudahi d, Katade i mnogi drugi , a sa tim se
sl ae i Ibn Deri r, jer je to poznata rije u arapskom jeziku,
pa bi ovaj ajet znai o: "Na dan kad smotamo nebo poput
l i sta papi ra za knj igu . . . "9
1
O ovome su preneseni i vjerodostojni hadisi koji imaju
i sto znaenje kao i kur'anski ajeti, s tim da se u njima
pojanjava i to ta e rei Uzvieni Allah nakon to zgrabi
Zemlju u ruku i smota nebesa. U hadisu koji prenose Buharija
i Musl im od Ehu Hurejre, Poslanik, s. a. v. s. , kae: 'Hah, d. . ,
na Sudnjem danu e uzeti Zemlju u ruku i smotat e nebesa
Svojom desnicom, a zatim e rei : "Ja sam istinski Vl adar, gdje
su vladari Zemlje'? "92
U Musl imovom Sahi hu se biljei hadi s od Abdul laha
bin ' Umera u kome Al l ahov Poslanik, s. a. v. s. , kae: 'l l ah,
d. . , na Sudnjem danu e smotati nebesa, zatim e ih uzeti u
svoju desnicu i rei : ' Ja sam istinski Vl adar, gdje su sada
naslinici? Gdje su oni koji su se ohol i l i ?' Zatim e uzeti
Zemlju u l ijevu ruku ( u drugoj predaji stoji - u drugu ruku) i
rei : ' Ja sam i stinski Vladar. Gdje su nasilnici? Gdje su oni
koji su se oholil i ?"'93
Buharija biljei hadis od Abdul laha bin Mes' uda, koji
prenosi da je neki jevrej doao kod Posl anika, s. a. v. s. , i rekao
mu: "Muhammede, All ah, d. . , e uzeti nebesa jednim
prstom, i sedam zemalja sa jednim prstom, brda sa jednim
prstom, drvee sa jednim prstom, ostala stvorenja sa jednim
prstom, a zatim e rei: 'Ja sam i stinski Vladar'. Poslanik,
s. a. v. s. , se osmjehnuo, tako da su mu se pokazali kutnjaci, a
9 l
Tefsir, Ibn Kes i r, 4/ 602
92
Mikatu-1-Mesabih, 3/53, br. 5522
9
3
Ibid, 3/53, br. 5523
Vll Pootnvtae
z
zatim je prouio: 'Oni ne veliaju Allaha onako kako Ga treba
vel iati ; a i tava Zemlja e na Sudnjem danu u vlasti Njegovoj
biti, a nebesa e u moi Njegovoj smotana ostati . Hvaljen neka
je On i vrlo visoko iznad oni h koje Njemu smatraju ravni m! "'
Uzimanje Zemlje i smotavanje nebesa e se dogodi ti
nakon to All ah, d. . , usmrti sva stvorenja. Neki smatraju da
e gl asnik povikati, nakon to stvorenja budu skupljena na
jedno mjesto na bijeloj zemlji poput srebra na kojoj nije uinje
na nijedna nepokornost prema All ahu, d. . Ovo mi ljenje zas
tupa Ebu Dafer en-Nuhas.
Ali , i spravno je ono to se prenosi od Ibn Mes' uda, a ne
ono to se dobije putem anal ogije i tumaenja. Kurtubi kae:
"Prvo mi ljenje je rai renije. Ovim hadisom se eli i stai
Allahovo, d. . , jedi nstvo kao istinskog vladara kad vie ne
budu vaila sva zauzimanja, niti pozivanje na plemenito pori
jeklo, jer e svaki vladar sa svoji m imetkom propasti, i svaki si l
nik i ohol ni k e bi ti uni ten zajedno sa svojom vladavi nom,
nee vie biti nji hovog pozivanja na plemenito porijeklo i
samouzdizanja". Ovo mi ljenje je prihvatljivije.94
btqtztqtinmqtf
Allah, d. . , obavjetava da e se ova naa vrsta Zemlja
i postojana brda na njoj zatresti na Sudnjem danu i od jednog
udara zdrobiti :
A kad se jednom u rog puhne, pa se Zemla i nebo dignu
i od jednog udara zdrobe, toga dana e se Smak svijeta
dogoditi " ( El - Hakka, 1 3 . - 1 6. ) . kae:
"A ne valja to! Kad se Zemlja u komadie zdrobi "
( E1 - Fedr, 2 1 . ) , tog trenutka e se ova gorda i vrsta brda
pretvoriti u prai nu, kao to kae Uzvieni :
94 Et-Tezkire, Kurubi, 1 72
----- Suoa|on --
"Na Dan kad se Zemla i planine zatresu, i planine - pjeani
humci razbacani postanu " ( El - Muzzemmi l , 1 4. ) , tj . postat
e poput breuljaka od praine nakon to su bili postojana brda.
Na drugom mjestu nas obavjetava da e brda postati
poput vune, kao to kae Uzvieni :
'' brda kao vuna arena " ( EI - Me' arid, 9. ) .
Na drugom mjestu i h Allah, d. . , poredi sa raeljanom
vunom, pa kae:
' ' planine kao arena vuna iupana " (El -Karia, 5. ) .
Zatim nas Uzvieni obavjetava da e ukl oni ti brda s a njihovih
mjesta i da e uiniti Zemlju potpuno ravnom, tako da na njoj
nee vie biti ni uzvi sina, ni ti dol i na. All ah, d. . , kae:
kad se planine pokrenu " ( Et-Tekvir, 3. ) . I kae:
planine e se zdrbiti i prvenje e biti " ( En-Nebe', 20. ) .
kae: kad se planine u prah zdrobe" ( EI -Murselat, J O. ) .
Zatim nam Uzvieni Allah opisuje stanje Zemlje nakon
to brda budu sravnjena sa zemljom i budu pretvorena u
prai nu, pa kae:
"A na Dan kad planine uklonimo, i kad vidi Zem(u
ogo(ienu " ( EI - Kehf, 47. ) , j . i zloenu bez uzvi enja i dolina,
"A pitaju te o planinama, pa ti reci: 'Gospodar moj e
ih u prah pretvoriti i zasuti, a mjesta na kojima su bile
ravnom ledinom ostaviti, ni udubina ni uzvisina na Zemlji
nee vidjeti' " (Ta Ha, 1 05. - 1 07. ) .
! ttvmpniu0n
to se tie mora koja pokrivaju vei dio nae planete, u

koji ma postoje mnogobrojni i raznovrsni obl ici ivota, na koji
ma mi rno plove lade i odlaze nosei terete, ona e eksplodirati
i napuniti se vatrom.
VllPootnv:e
U novije vrijeme esto sluamo o eksploziji siunog

atoma koji je manji od molekula vode. Kako e biti tek onda
kad eksplodiraju molekuli vode ovih ogromnih mora! Tada e
se mora jedna u druga uliti i vatrom napuniti. Zamislite samo
to da ova velika mora postanu zapaljujua masa. Kako e izgle
dati kad se iz nji h podigne pl amen prema nebu? Uzvieni kae:
"l kad se mora jedna u druga uliu" (El -l nfitar, 3 . ) . l kae:
kad se mora vatrm napune" ( Et-Tekvir, 7. ) .
Prijanji uenjaci su smatrali da se pod rijej u "tefdir",
spomenutoj u ajetu iz sure Tekvi r, podrazumijeva rascjeplji
vanje morskih obal a i ukl anjanje prepreka i zmeu mora, te
mijeanje pitkih voda sa morskim sl ani m vodama, tako da e
sve vode postati jedno more. 95 Meuti m, ono to smo mi
spomenul i jasnij e j e i bl i e pravom znaenj u jer rije
"tefdir" i ma upravo ono znaenj e koje smo spomenuli i
odgovara tome da e se mora jedna u druga ul i ti . A Al l ah,
d. . , najbolje zna ta je i spravno.
Tptimgqvqtmua
Ovo nae predivna plavo nebo u koje svakodnevno
gledamo i ije gladan je unosi u naa srca radost, jednoga dana
e uzavriti i silno se ustalasati :
"Na Dan kad se nebo silno uzburka " ( Et-Tur, 9. ) , a zati m
e se rascijepiti i puknuti :
"Kad se nebo rasciepi" ( El - Infitar, 1 . ) . l kae:
"Kad se nebo rascijepi i poslu.5a Gospodara svoga - a
ono C to duno biti " ( El -Inikak, 1 . -2. ) , tada e nebo postati
sl abo i hl abavo poput velianstvenog dvorca vrste grae i
jakih temelja kad ga zadesi snaan zemljotres. Poslije snage i
vrstine, vidite ga sruenog, slabog i razbacanog:
95 Tefsir, El-Elusi, 30/63
~
~~
~~
S(oa|on
"I nebo e se razdvojiti - tada e hlabavo biti" (El-Hakka, 1 6. ).

Lijepa plava boja neba e nestati i postat e poput ucvrkanog
ulja - nekad crveno, nekad uto, nekad zeleno, pa onda pl avo,
` kad se nebo razdvoji i kao ucvrkan zejtin rumeno
postane " ( Er-Rahman, 37. ) .
Od Ibn Abbasa se prenosi da
e nebo toga dana biti

poput "feresu-1 -virda" Gedna vrsta bi ljke, op. pr. ) , a koja -
kako kae El-Begavi - biva u proljee uta, zi mi crvena, a kad
zima bude jaka onda joj se boja mijenja. TumaCei rijei
"verdeten keddi han" iz sure Er-Rahman, Hasan el - Basri kae:
"Bi t e razl ieitih boja".96
gtqtnwggqapqtux
iym tu
Sunce koje vidi mo i koje nas svakodnevno obasjava svo
jom svjetlou, baca na Zemlju svoje zrake i omoguava nam
da vidimo, i ivot svim ostal i m ivim stvorenji ma i biljkama na
Zemlji , jednoga dana e izgubiti svjetlost i svoje zrake, kao to
kae Uzvieni :
"Kad Sunce jaj izgubi '' ( Et-Tekvir, 1 . ) .
to se tiCe Mjeseca koji na poCetku svakog mjeseca vidimo

u obliku mlaaka i koji se postepeno poveava i popunjava sve
dok ne postane pun i prekrasan, o Cijoj ljepoti pjevaju pjesnici i
ije svjetlo putnicima obasjava put, izgubit e svoj sjaj :
"Kad se pogled od straha ukoi i Mjesec pomrai "
( El -Kijame, 7. - 8) .
Prekrasne zvijezde razasute po pl avom nebeskom svodu
toga dana e izii iz svoji h orbita i popadati :
kad zvijezde popadaju" ( El -Infitar, 2. i Et-Tekvir, 2. ) .
96 Tefsir. Ibn Kesir, 6/4
9
4
Vll Pootnvte
I
o
I
tvmuQma
qtm3mgd
Kurtubi kae: "Tirmi zi biljei hadis od Ibn Umera, koji
prenosi da je Allahov Poslanik, s. a. v. s. , rekao: "Ko eli da
gleda u Sudnji dan neka ui : 'Kad Sunce sjaj izgubi' (znai,
suru Et-Tekvi r) , 'Kad se nebo rasciepi' (znai, suru EI -I nfi tar) ,
'Kad zviezde popadaju' ( znai , suru EI -Inikak) . Kurtubi
kae: "Ovaj hadi s je dobar".n
Ove tri sure govore i skljuivo o Sudnjem danu, spominju
rascjepljivanje nebesa, gubljenje sunevog sjaja, padanje zvi
jezda i jo mnoge druge strahote, kao to je izlazak ljudi iz
kaburova, vatrene tamnice i l i prekrasne dvorce nakon to
ljudima budu predoena njihova djela i bude donesena knji ga
koju e uzeti desnom ili l ijevom rukom i l i e im knji ga biti data
iza lea, a to emo kasnije detaljnije pojasni ti .
Uzvieni kae: "Kad se nebo rasciepi ". I kae:
"A na Dan kad se nebo rastvori i samo tanak oblak
pojavi " (El -Furkan, 25. ) , i vidi ga hl abavog, rastvorenog i ras
cijepljenog, kao to kae Uzvi eni :
nebo e se otvorti i mnogo kap[ imati" (En-Nebe', 1 9. ) .
Oblak e bi ti zastor i zmeu nebesa i Zemlje. Neki kau da
e se rascijepiti od estine dehenemske vatre, a to e biti onda
kad e presahnuti pitke vode i biti postavljena terezija. Nebo e
prvo postati crveno poput ucvrkanog ulja. Rascijepi t e se u
trenutku kad Al l ah, d. . , htjedne unititi ovaj svijet.
Neki , pak, kau da e nebo postati raznobojno, postat e
uto, pa onda crveno i l i e postati crveno, pa onda uto poput
gorke tikvice, koja je u proljee uta, a ljeti , kad nastupe
vruine, postane crvena, a zatim siva. Tako mi sl i i Hal i mi .
Uzvieni kae: "Kad Sunce sjaj izgubi ". Ibn Abbas kae
97 Ovaj hadis je vjerodostojan; bi ljee ga Tirmizi , Hakim i Ahmed
Suoa|on
da se pod time misli na to da e se Sunce spojiti sa 'Arom.

Drugi smatraju da to znai da e izgubiti svoj u jasnou. Tako
smatraju Hasan i Katade, a i ste rijei se prenose i od Ibn
Abbasa i Mudhida. Ebu ' Ubejde kae: " Bi t e poput turbana
koji se razmota i nestane". Rebi' bin Hajsem kae: "Rije
'kuwiret' spomenuta u ajetu znai da e Sunce pasti ".
Kurtubi kae: "Osnovno znaenje ove rijei je ' sakupiti' ili
'smotati', uzeto od 'smotati turban oko glave'. Sunce e izgu
biti svjetlost, a zatim e biti baeno; a Allah najbolje zna".
Rijei Uzvienog: "I kad zvijezde popadaju ", znae -
popadaju i raspu sc. Neki kau: Popadat e iz ruku meleka jer
e oni pomrijeti. U jednoj predaji se kae da su zvijezde
povjeane izmeu nebesa i Zemlje na lancima koje dre meleki.
Ibn Abbas, r. a. , kae: " Rije ' inkederet' spomenuta u ajetu
znai 'promijeniti se', a osnovno znaenje je 'padati' . Zvijezde
e popadati u mora, koja e se zbog toga, kad nestane vode u
nji ma, napuniti vatrom".
"/ kad se planine pokrenu . s s " Te rijei Uzvienog su poput
rijei : ` na Dan kad planine uklonimo", tj. kad, umjesto
kamenja, postanu poput pjeanih humki od si tnog pjeska i
budu poput arene vune i budu poput privienja. Neki kau da
e brda nakon to se pokrenu postati kao arena vuna zbog
estine dehenemske vatre, i sto kao to e i nebo postati poput
ucvrkanog ulja. Hal i mi vel i : "To je zbog toga, a Allah najbolje
zna, to je zemaljska voda bila zadravana izmeu neba i
Zemlje ( u obl acima) pa kad nestane vode i pojaa se estina
dehenemske vatre, to e se odraziti i na nebo i na Zemlju na
nain na koji je to opi sano".
Rijei Uzvienog: 1 kad steone kamile bez pastira
ostanu", tj. njihovi vlasnici e i h napustiti i nee ih musti jer e
biti zauzeti brigom o sebi. Te deve e biti u posljednjim
mjesecima steonosti i tada su najdrae svoji m vlasnicima, ali
e na Sudnjem danu biti naputene.
Vll Pootnv:e
t
01
Znaenje ajeta je da oni, kad ustanu iz svojih kaburova i
vide jedni druge i ugledaju divlje zvijeri i ivotinje sakupljene na
jedno mjesto i meu njima svoje steone deve koje su im bile naj
drai imetak, devama nee pridavati nikakvu vanost, niti e se
na njih osvrtati . Takoer, moe znaiti to da e Allah, d. . ,
ponititi vlasnitvo ljudi nad oni m to su posjedovali na
Dunjaluku, pa e vlasnici vidjeti svoje deve, ali im nee moi prii.
Neki smatraju da rije "iar" spomenuta u ovom ajetu
oznaava oblake, te da e im Allah, d. . , zabraniti da sputqju
kiu. Postoji i miljenje da se ova rije odnosi na gradove, te da na
Sudnjem danu niko nee u njima stanovati. Neki uenjaci sma
traju da spomenuta rije oznaava zemlju koja e postati
neplodna i na njoj nikakvi usjevi nee vie uspijevati. Meutim,
prvo miljenje je najrairenije i njega zastupa veina uenjaka.
Uzvieni kae: "/ kad se divle ivotiije saberu", j .
sakupe. l kae: "/ kad se mora vatrom napune", tj. potpale i
postanu vatra. Ove rijei prenosi Dahhak od Ibn Abbasa, r.a . .
Katade vel i : "Znai, voda i m presahne i nestane". Hasan i
Dahhak kau: "Tj . , ustal asaju se". Ibn ebi Zemenejn kae:
"Rije ' sudiret' znai - napuniti se. Mora e se napuniti
vodom, ustalasati se, preliti jedno u drugo i postati jedna cjeli
na". I Hasan je istog miljenja.
Neki kau: "Sunce e izii i z svoje putanje i biti baeno u
mora, koja e se zbog toga zagrijati i pretvoriti u vatrenu
masu". Halimi kae: "Ukoliko uzmemo u obzir mi ljenje onih
koji rije 'tesdir' tumae kao ispunjavanje i punjenje, onda je
mogue da ovaj ajet znai to da e vatra obuhvatiti vei dio
mora jer je Sunce mnogo puta vee od Zemlje, pa kad se baci
u mora, ona e se napuniti i poveat e im se obim".
Uzvieni kae: "/ kad se due sa lie/ma spare".
Hasan u komentaru ovog ajeta kae da e se svaka
skupina ljudi priklj uiti na Sudnjem danu njoj sl inoj - jevrej
sa ostalim jevreji ma, kranin sa kranima, vatropoklonik sa

_

Suoa|on
vatropokJonicima i bit e zajedno proivljeni svi oni koji su
oboavali neto drugo mimo Allaha, d. . Licemjeri e biti sa
licemjerima, a vjernici sa vjernicima.
' lkri ma kae: "Znaenje ajeta je u tome da e se due spo
jiti sa tijel ima, tj. povratiti u nji h".
Neki kau da e se onaj koji je pozivao na stranputicu
susresti sa onima koje je zaveo, bilo da je od ejtana ili od
ovjeka, dok drugi smatraju da ovaj ajet znai to da e se
vjernik prikJjuiti hurijama, a nevjernici ejtanima.
Rijei Uzvienog: kad iva sahranjena djevojica bude
upitana zbog kakve krvice je umorena", oznaavaju keri iz
dahilijetskog doba koje su ive zakopavali u zemlju, a to su
inili iz dva razloga: govoril i su da su mel eki Allahove, d. . ,
keri i tako izmislili da Al l ahu, d. . , pripadaju enski potom
ci, te, drugo, bojali su se neimatine i si romatva.
Ci lj upuivanja pitanja sahranjenoj djevojici je da osudi
njenog ubicu, kao to se kae djetetu kojeg je neko udario:
Zato si udareno, ta si skrivil o?
Hasan kae: 'l Jah, d. . , ovim ajetom eli ukoriti i osudi
ti ubicu nevine djevojice, jer je ubijena bez ikakvoga grijeha.
Prema jednom od kiraeta, ovaj ajet se ui: kad iva sahranje
na djevojica upita". Na Sudnjem danu e ova djevojica doi
svome ocu i upitati : "Zbog koje krivice si me ubio?"
Neki smatraju da rije "upitana" znai da e neko drugi
umjesto nje upitati za razlog njezinog ubistva, kao to kae
Uzvieni : ''er e se za obavezu, zaista, odgovarti! " (El - I sra, 34. ).
Rijei Uzvienog: "/ kad se listov razdijele" govore o
polaganju rauna, o emu emo kasnije opirije pisati. I kae:
kad se nebo ukloni ". Neki kau da to znai - smataju se, kao
to kae Uzvieni :
"Onoga Dana kad smotamo nebesa kao to se smota list
papira za pisanje" ( El -Enbija, 1 04. ) , tj . kao motanje l i sta papi
ra sa onime ta je na njemu. Neki smatraju da rije "sidill"
Vll Pootnve
t
0
5
spomenuta u ajetu oznaava ime jednog od ashaba Allahovog
Poslanika, s. a. v. s. , pisara Objave. Meuti m, nije nam poznato
da se iko od ashaba zvao ovim imenom.
Uzvieni kae: "/ kad se Dehennem raspali ", tj potpali . l
kae: kad se Dennet priblii ", tj . onima koji zasluuju da
uu u njega. I kae Uzvi eni : "Svako e saznati ono to je
pripremio", i - uradio, kao to kae All ah, d. . :
"Svako e saznati ta je pripremio, a ta je propustio"
(EI -Infitar, 5. ) .
U stihovi ma iz Tezkire od Kurtubija se kae:
"Zamisli samo, o ti obmanuti,
Sudnji dan doao, nebo e uzavrijeti,
Na dan kad se Sunce spusti i iznad ljudi zaplovi,
Zvijezde popadaju i bez svjetla ostanu,
I kad se mora od straha vatrom napune
I vidi ih da poput ognja vriju,
I kad se brda iz temelja poljuljaju,
I kad se kao da su oblaci pokrenu,
I steone deve ostanu naputene,
A naselja poruena, bez ivota ostavljena,
A divlje zvijeri na Stranom danu okupljene
pi taju vladare: Gdje idete?
l kad se estiti vjerici oene hurijama,
Sa kosom predivnom ukraenom,
I kad nevina djevojica bude upi tana
Zbog kojeg grijeha je ubi zloinac,
I kad Vel ianstveni desnicom nebesa smota
Poput rairenog papira za pisanje
I kad se l i stovi razdijele i polete,
A zastori se sa oiju vjernika ski nu,
I nebo se ukloni sa onime na sebi ,
I vidi sazvijea kako u orbitama plove,
kad se oganj raspali i njegovo pucketanje
do grenika dopre,
mmm
m
o on
A denetski vrtovi ukrase

I pripreme za mladia, ednog, postojanog i strpljivog,
kad se nevino dijete u majinom naruju
Poboji za sebe, a srce mu od straha zatreperi,
Ono bez grijeha, a boji se za sebe,
ta li je tek sa onim koji stalno grijei ?"Q8

Hari s el -Mehasibi i , opisuj ui strahote Sudnjeg dana vel i :
" Kad svi pomru, Zemlja i nebo ostanu bez svoji h stanovnika i
svi nestanu nakon to su i vjel i i kretali se i ne ostane niko da
slua, ni ti da vi di, i ostane samo Svemoni i Uzvi Seni , Koji je
oduvijek bio i nikad nee nestati , jedinstven u Svojoj Vel iini i
Uzvienosti , tvoju duu e iznenaditi jedan povik koji e sva
stvorenja, zajedno sa tobom, pozvati da ponizno i skrueno
dou pred Al laha, d. . Zamisli samo kako e taj povik uticati
na tvoj sluh i razum kad shvati da si pozvan da stane pred
Najveeg Vladara? Srce e ti zatreptati , a kosa osijediti od toga
poziva, jer je to povik koji e te dovesti pred Velianstvenog,
Plemeni tog, Uzvienog i Monog.
U trenutku dok ti bude drhtao od straha od toga glasa
koji e uti, nad tobom e se rascijepi ti zemlja i ti e, sav
pranjav, ustati na svoje noge iz kabura u kome si leao i uputit
e se, pogleda oborenog, u pravcu odakle je doao poziv. Sva
stvorenja e sa tobom ustati, pranjava od zemlje u kojoj su
tol i ko vremena leali i truhl i .
Zamisli samo njihovo ustajanje sa strahom i zebnjom,
ime e biti i spunjen i ti i oni, zamisli sebe kako potpuno go,
poni en, usamljen, uplaen, tuan, pun briga i zebnji ide u
gomili drugih stvorenja, gol i h i bosi h. Svi ute okrueni
9
R Et-Tezkire, 2 1 4
Vll Pootnvtae
0/
ponienjem, jadom i bijedom, strahom i uasom.
uje samo
topot njihovi h nogu i glas koji doziva, a prema kojem su se svi
uputi l i . I ti si meu nji ma, ide skrueno i ponizno sve dok ne
stigne na mjesto gdje su se okupil i svi narodi, generacije i
pokoljenja dinna i ljudi, goli i bosi .
Ovosvjetski vladari su l i eni vlasti, stoje jadni i ponieni , i
sada su, meu svim ljudima, oni najjedniji, najbeznaajniji i
najbezvrjedniji nakon to su se uzdizali i oholili nad ostal im
All ahovi m, d. . , robovima na Zemlji . Zatim e pristii zvijeri iz
ravnica i sa brda, pognutih glava zbog strahota Sudnjeg dana
nakon to su bile neukrotive i divlje, udaljene od ostalih stvorenja.
Sada, na Dan okupljanja, dolaze ponizno, ne napadaju nikoga
svojim onjacima, niti kidaju svoji m otrim kandama. Zamisli
samo divlje zvijeri kako posluno dolaze na taj Velianstveni dan,
na Dan okupljanja i obrauna. Zvijeri e, nakon to su druge
napadale i bile neustraive, doi i stati iza ljudi , oboreni h glava,
ponizno i posluno pred Najvei m Vladarom.
Doi e ejtani, nakon to su bili oholi i neposluni, puni
straha pred ponienjem na Dan polaganja rauna pred Allahom
Uzvieni m. Pa neka je slavljen Onaj Koji ih je sve sabrao nakon
to je prolo dugo vremena otkako su struhli i, uprkos razliitosti
nj i hove prirode i udi, nagona da jedni druge napadaju,
Sudnj i dan i h je sve ukrotio i na jednom mjestu i h okupio.
Kad se skupe svi stanovnici Zemlje, ljudi, dinni i ejtani ,
zvijeri, stoka i gmizavci i stanu na mjestu obrauna i pol aganja
rauna, zvijezde e popadati sa neba, a Sunce i Mjesec sjaj
izgubi ti , pa Zemlja utonuti u mrak i tminu, jer su svjetiljke koje
su je obasjavale prestale plamtjeti . I dok ti i ostal a stvorenja
budete tako stajal i , zemaljsko nebo e se pokrenuti i pomjeri ti
i ti e svoji m oi ma gledati u taj zastraujui prizor.
Zatim e se, uprkos njegovom vrstom zdanju i udalje
nosti petstotina godina putovanja, rascijepi ti . I kako e samo
zastrauj ue odjeknuti u tvoji m uima zvuk tog praskanja.
mmmm
-- Suoa|on
Zati m e bi ti raskomadano zbog vel ii ne strahota

Sudnjega dana. Meleki e s tajati na njegovim krajevima i
okruivati ono to se raskomadala i rascijepilo.
ta misli o
strahotama od kojih e se nebo rascijepiti i koje e njegov
Gospodar uiniti da izgleda poput srebra u kojem i ma utila
zbog velikih strahota toga Dana, kao to kae Uzvi eni i Vel i ki :
'' kad se nebo razdvoji i kao ucvrkan zejtin rumeno
postane"' ( Er-Rahman, 37. ) , "onoga Dana kad nebo bude kao
talog od zejlina, a brda kao vuna arena ( MeaDd, 8. -9. ) ?
Meleki koji s u stajal i na krajevima zemaljskog neba
spustit e se na zemlju obrauna i polaganja rauna. Spustit e
se sa svoji m ogromnim tijelima, svoji m gromkim glasovima
ponizno i pokorno veliajui Najveeg Vladara, Koji i h je oku
pio na Zemlji da bi Mu odgovarali na pitanja i stajali pred
Nji m. Zami sl i i h samo kako se sputaj u kroz oblake, onako
ogromni , povienih glasova, ponizno se odazivaj ui naredbi
svoga Gospodara.
Kako e se samo ti i ostala stvorenja prepasti , bojei se
da nisu poslani da vas kanj avaju i unite, pa ete upitati : "Je
li meu vama na Gospodar, Allah, d. . ?", a meleki e se
prepasti pitanja kako neko moe i pomi sliti da se Gospodar
nal azi meu nji ma, pa e povikati svoji m jakim glasovima,
odgovaraj ui stanovni ci ma Zemlje: "Sl avljen neka je na
Gospodar, On nije meu nama, On e doi kasnije".
Tada
e
meleki okruiti stvorenja i paget e glave od teine
Sudnjeg dana, pa iako su ogromni i vel iki, meleki e spustiti
svoja krila i pogeti glave iz strahopotovanja prema svome
Gospodaru. Isto e, u vel i kom broju i ogromnih tijela, uiniti
stanovnici svih sedam nebesa, i svi oni e okruiti stvorenja na
Sudnjem danu. Kad se i skupe svi stanovnici sedam nebesa i
sedam zemalja, Sunce e se spustiti iznad glava stvorenja na
dalji nu jednog i l i dva luka i prit e ih tako deset godina. Toga
dana nee bit drugog hl ada osim hl ada 'Ara ( Prijestolja)
Gospodara svi h svjetova. Kakva je samo razlika izmeu onog
VllPootnvtae
09
koji e bi ti smjeten u taj hlad i onog koji e biti izloen
sunevoj egi, koja e ga priti i poveavati mu muke i nevolje?
Tada e se narodi uskomeati, pa e jedni druge stjenjavati .
Stope e se izmijeati, a grla ispucati od velike ei. Sastavit e se
suneva ega sa vrelinom ljudskih uzdaha, a tijela e biti vrsto
priljubljena jedna uz druga te e iz nji h potei tako obilan znoj da
e potopiti itavu Zemlju i ljude, shodno njihovom poloaju i ste
penima kod Allaha, d. . , jesu li bili od onih sretnih ili onih koji su
nesretni . Nekima e znoj dopirati do lanaka, neki ma do
pojasa, a nekima do uiju. Neki e se jedva vidjeti od znoja, jer
e biti potopljeni u njemu, a kod nekih e znoj normalno tei . "
Od I bn ' U mera se prenosi da je rekao: "Rekao je Allahov
Poslanik, s. a. v. s. : ' Zaista e ovjek (a drugi put je rekao: zai sta
e nevjernik) na Sudnjem danu stajati u znoju koji e mu, od
duine stajanja, dopirati do polovice uiju' .
U hadisu koji prenosi AbduUah, a koji se pripisuje Poslaniku,
s.a.v. s. , stoji : "Nc\jemik e na Sudnjem danu biti zauzdan
vlastitim znojem zbog duine toga dana" (a u predaji od Alije:
zbog duine stajanja) sve dok ne zamoli : 'Gospodaru, smiluj mi se
i izbavi me iz ovog stanja, pa makar me i u vatru poslao'. A ti e,
bez sunmje, biti jedan od onih koji e stajati na tom mjestu.
Zamisli sebe, vratio si se svome Gospodaru, potopljen si u svome
znoju. Sve nevolje svijeta su te zadesile, u prsima ti je teko, ne
moe disati od znoja, straha i uasa. I ostali ljudi iekuju pre
sudu: ili u Kuu sree ili u Kuu nesree. Tako e biti sve dok ti i
ostali ne doete do zadnji h granica izdrljivosti i ekanje se ne
odui : niti ete razgovarati, niti e vas drugi zanimati.
Od Katade ili od K'aba se prenosi da je rekao u komentaru
slijedeeg ajeta: "Na dan kad e ljudi zbog Gospodara svjetova
ustati", "Stajat e tri stotine godina". Kae: "
uo sam Hasana
kako govori: '
ta misli o narodinm koji e zbog Allaha, d. . , sta

jati na svoji m nogama pedest hjada godina, niti e ta jesti, niti
piti? Kad i m vratovi popucju od ei i utrobe izgore od gladi i
budu povedeni u vatru i napiju se iz posuda ija e vrelina biti
o on
nesnosna i plamen biti veoma jak i vie ne mognu trpjeti, obratit

e se jedni drugima traei nekoga ko e se zauzimati za njih kod
nji hovog Gospodara da ih oslobodi ove patnje i uvede u Dennet
ili u Dehennem i rijei ih ovog nesnosnog stajanja. Otii e
Ademu, Nuhu, poslije njega Ibrahi mu, zatim Musau i Isau, i svi
oni e im rei : 'Gospodar moj se danas rasrdio kao nikad prije, ni
poslije'. Svi e se pozivati na veliku srdbu njihovog Gospodara i
bit e zauzeti samim sobom, govorei : 'Brigo moja, brigo moja! ' "
Briga za samog sebe e sprijei ti zauzi manje kod
Gospodara za bilo koga drugog osim za sebe, a to potvruju i
rijei Uzvienog Allaha, d. . , Koji kae:
"Na Dan u kom e svaki ovjek samo o sebi brinuti "
( En-N ahi , I l l . ) . Zamisl i samo glasove stvorenja dok dozivaju,
svako za sebe: "Gospodaru, spasi me, Gospodaru, spasi me ! "
Nee uti ni ta drugo osim ovih rijei . Kako e to samo biti
strano dok bude dozivao sa nji ma, obuzet brigom o sebi i
nastojei se spasiti kazne svoga Gospodara!
ta mi sl i o Danu
u kojem e dozivati odabrani Adem, a. s. , i Ibrahi m, a. s. , pri
jatelj Mi lostivog, i Musa, a. s. , koji je jo na Dunjaluku razgo
varao sa Allahom, d. . , i I sa, a. s. , Allahov ruh i Njegova rije,
koju je On u Merjemu udahnuo?
Uprkos njihovoj odlikovanosti i velikim stepenima kod
Allaha, d. . , svaki od njih e dozivati : "Gospodaru spasi me,
Gospodaru spasi me ! ", bojei se vel i ke srdbe svoga
Gospodara. Kako e tek ti biti uplaen i obuzet brigom o sebi,
i spunjen tugom i strahom? Kad stvorenja izgube svaku nadu da
e se oni zauzimati za nji h, doi e Muhammedu, s. a.v. s. , i
zatraiti od njega da se zauzi ma za nji h, i on e im se odazvati .
Ustat e pred Gospodarom i zatraiti dozvolu i bi t e mu
dozvoljeno, a zatim e pasti na seddu nadahnut zahvalom i
pohvalom koja samo njemu dolikuje, a ti i ostali ete sve to uti.
Njegov Gospodar e mu udovolji ti i ubrzat e nastupanje pola
ganja rauna i izl aganja djela".'19
99
Ki tabu-t-Tevehhum ve-1-Ehval, 5
OSMO POGLAVE
stanja lln Sudnjem cnu
stanje ndeml
-itenje djela ndeml
pl atano l -ah
stanje mulimn gdnl
(nf koji nfau cali zekt
(nf koi a W oholili
Grja zog kjih Alah, c.i., nf
oalotf njfhOog pofnfoca
(nf koji a ra koino feli
srmoenje <arlfce
utajfaf, otimai zlje t 4oliejaci
lacr koji je ntupaan dojim
pocanfcima
(naj koji prosi, a ima koliko je
pohbo

Suoa|on
o+,..,.b ,.,...pmW
.sl d ,...-,..-a...-:,.
..s
s.-,.s,s,a-.-
o..AMh a...,....s-.,
O
-.,. ,.:.pn .:.,.,
s:~...+-.~.
o-...,:...a.,.-...,-...+
-...,:a b -..,.....
,-+.-.+,.+8 -..+..
s.-o. .,-.:.~
O
-. ..,:.b.,.q s .
.,.-,.
o...s.+-,.~...++I .o.
~,.s.~.,...+
o-...,:8 ...,.s....a..~.
~,.s.a.
VlllPootnvte
}
Stanja ljudi na Sudnjem danu e se jasno razlikovati. Mi
emo ovdje pojasniti stanja tri skupine ljudi : nevjernika,
grjenika muslimana i bogobojaznih i estiti h.
Onaj ko dobro razmisl i o tekstovima Kur'ana i Sunneta
koji govore o prizorima Sudnjeg dana, shvatit e vel ii nu stra
hota i nevolja koje e se sruiti na nevjernike tog Vel i kog dana.
Mi emo navesti neke od prizora koje opisuje Kur'an:
l ) Opisujui nam stanje nevjeri ka u trenutku kad budu
izlazili i z kaburova, Allah, d. . , kae:
"Dan u kome e tuma, kao da kumirima hrle, iz grbova
izii oborenih pogleda i ponitenjem oprhvani. To e biti onaj
Dan kojim im se stalno prjeti! " (El -Me'arid, 43. -44. ) .
Ajet nam ukazuje na brzi nu nji hovog i zl aska iz kaburo
va, kad e se uputi ti prema mjestu odakle je dopro glas koji
i h je dozvao. I zgledat e kao da ure prema svoji m kipovima
koje su oboaval i na Dunj al uku. Al i , toga dana nee bi ti sret
ni i radosni kao to su bi l i na ovom svijetu, nego e bi ti u
stanju ponienja, oboreni h pogleda, prezrenost i h je okrui l a
sa svi h strana ba onako kako i m je obeao All ah, d. . , dok
su jo bili na Dunjal uku.

Suoa|on
2) I kae Uzvieni : "Zato se okeni od njih! Na Dan kad
ih glasnik pozove na ne to uasno, oni e oborenih pogleda iz
grbova izlaziti, kao skakavci rasuti, i netremice gledajui u
glasnika i urei, nevjerici e govorti: 'Ovo je teak dan! "'
(EI-Kamer, 6. -8. ).
Ovi ajeti, kao i prethodni, ukazuju na stanje u kojem e
izlaziti: oboreni h pogleda, ponieni, urei prema glasu koji ih
je dozvao. Takoder nam prua ivu sliku opisuj ui nam proiv
Ijenje i sakupljanje. Njihovi pokreti i kretanje dok budu urno
izlazi l i iz kaburova najsliniji su razasutim skakavcima. Uz to,
ajeti sadre priznanje nevjernika da ih se ovaj dan teko dojmio
i da ih je pogodio: "Nevjerici e govoriti: 'Ovo je tetak dan!"'
3) Trei ajet ukazuje na to da e nevjernici u trenutku kad
se puhne u rog prizivati propast i prokletstvo, pitajui se ko ih
je to iz kaburova proivio. Alah, d. . , kae:
puhnut e se u rog, pa e oni iz grobova prema
Gospodaru svome pohrliti, govorei: 'Teko nama! Ko nas iz
naih grbova otiv?' - 'Eto, ostvaruje se prjetnja Milostivog,
poslanici su istinu govorli! " (Ja Si n, 5 1 . - 52. ) .
Kod Ebu Mahkema el -Di srija bi se sakupljali njegovi
drugovi , a bio je veoma mudar, pa kad bi se prouio ovaj ajet,
on bi zaplakao i zatim bi rekao: "Zbog ogranienosti i slabosti
razuma, strahote Sudnjega dana se smatraju mal im. Tako mi
Allaha, da su stanovnici kaburova shvatili pravu teinu situaci
je, ne bi priziva! i propast u prvim trenucima proivljenja i ne bi
stali na mjesto pol aganja rauna i ispitivanja, a da ne ugleda
ju veliku opasnost koja se nad nji h nadvi l a. Sudnji dan ih je
zadesio sa svim svoji m strahotama, ali su oni, zbog duine
muenja i kanjavanja u kaburovima, smatrali da je to najvea
kazna koja ih moe zadesiti . Meuti m, ni su prizivali propast
kad su izlazil i iz kaburova osim radi toga to su izloeni jo
veoj nevolji i kazni . Da nije tako, ne bi smatrali kaznu u
kaburovi ma malom u odnosu na kaznu koja im dolazi. Zbog
toga su i nazvali svoje kaburove 'tikaden' ( mjestom gdje su
VlllPootnvte

mirovali i spavali ) , a dokaz za ovo imamo i u Kur' anu. Allah,
d. . , kae: kad doe nevola najvea' " (En-Nazi' at, 34. ) .
Zatim bi Ebu Mahkem plakao sve dok ne bi bradu nato
pio suzama. )
4) Sl ijedei ajet nam opi suje nove detalje njihovog izgle
da prilikom proivljenja. Njihovi pogledi su, pred velii nom
strahota, ukoeni i izbuljeni , a srca prazna i obuzeta samo
strahotom koja ih je okruil a. Uzvi eni kae:
"A ti nikako ne misli da Allah ne motr na ono to rade
nevjerici! On im samo puta do Dana kad e im oi ostati
otvorene i kad e, turei uzdignutih glava, netremice gledati; a
srca e im prazna biti " ( I brahim, 42. -43. ) .
Profesor Se]id Kutb, da mu s e Allah, d. . , smiluje i obil
no ga nagradi, kae u komentaru ovoga ajeta: "Poslanik,
s. a. v. s. , ni u kom sluaju ne smatra da All ah, d. . , ne motri na
ono to nasilnici rade. To izgleda tako samo na pri pogled.
Govor je upuen oni ma koji vi de nasil nike i nevjerike kako
uivaju i naslauj u se ovim svijetom i sluaju Allahovu, d. . ,
prijetnju upuenu njima i vide kako i h ta prijetnja ne stie na
ovom svijetu. Ovaj ajet ukazuje na to da se to odgaa do
trenutka kad e biti kanjeni kaznom koja e vjeno trajati, od
koje se nee moi osloboditi. Bit e kanjeni u Stranom danu,
u kojem e se pogledi ukoiti od straha i uasa, oi e ostati
otvorene gledajui u strane prizore, ni ti e treptati , niti e se
pomjerati. Zatim se opisuje prizor u kojem e se zatei ljudi . . .
Vidjet e ih kako ure ne osvrui se ni na ta, podignutih
glava, ne zato to oni to tako ele, nego zato to su im vratovi
ukoeni i nisu ih u stanju pomjeriti. Pogledi e im biti usmjereni
prema zastraujuim prizorima; nee treptati, niti se pomjerati.
Srca su im od straha prazna; ne pridaju niemu panju, niti se
ega sjeaju. Ovo je taj Dan do kojeg im Allah, d. . , odgaa
kaznu kako bi se susreli sa svim ovim uasima i suoili sa
1
0
En-Nihaje, Ibn Kesir, l /274
Suoa|on
velikim strahom. Bit e poput ptia uhvaenog u strane

kande: "On i m samo puta do Dana kad e im oi ostati
otvorene i kad e, urei uzdignutih glava, netremice gledati; a
sra e im prazna biti ". Brzina kretanja e biti veoma velika,
pogledi ukoeni, prisiljeni da gledaju u taj uas, sre istravljeno i
prazno, daleko od bilo kakve sposobnosti da ita shvati ili razu
mije . . . , a sve to zbog prizora koji e poglede ukoenim uiniti".
1
0
1
5) Kur'an opisuje i strah koji e ovladati u duama nev
jernika tog Velianstvenog dana, pa kae:
"I upozori ih na bliski Sudnji dan, kad e srca do grkljana
doprieti i poprjeiti se, kad neverici ni prsna prjatela ni
posrednika nee imati koji e uslian biti " ( EI -Mu' min, 1 8. ) .
Ajet nam opi suje Sudnji dan kao da j e ve doao, a due
su zbog toga unesreene i potitene, srca kao da udaraju u
grkljani ma. Nevjernici e, zato to su im se srca u grkljanima
poprijeila, od bola i straha oteano disati , i to e im samo
poveavati nevolje. Nee moi nai sebi prisnog prijatelja koji
bi sa njima saosjeao, niti nekoga ija se rije sl ua da se za
njih na ovom tekom i stranom mjestu zauzima. 1111
6) Zato to su ovi bili zloinci, odmetnici od svog
Stvoritelja, Boga, i zato to su bili oholi, ne oboavajui Ga,
bit e na Sudnjem danu dovedeni pred Njega okovani u lance,
obueni u koulje od katrana, a vatra e im lica pokrivati. Kako
je samo uasno to to e doivjeti i vel i ko to to e sresti :
"Na Dan kad Zemla bude zamienjena drugom zemlom,
a i nebesa, i kad svi iziu pred Allaha Jedinoga i Svemonog.
Toga dana e vidjeti grenike povezane u zajednike okove;
koulje e im od katrana biti, a vatra e lica njihova obavjati "
( Ibrahi m, 48. -50. ) . Komentirajui ovaj ajet, i mam Taberi vel i :
"Oni koji nisu vjerovali u Al l aha, d. . , i koji su bi l i mno
goboci razlikovat e se od ostalih toga Dana, znai na Dan
l O
l
U okrilju Kur'ana, 4/2 1 1 1
1 02 U okrilju Kur'ana, 6/30
7
4
VlllPooLvte
t t)
kad e Allah, d. . , zamijeniti Zemlju drugom zemljom i nebe
sa, s tim to e biti okovani u zajednike okove". Kae: "Ruke
i noge e im biti lancima svezane za vratove" . ' 03
7) Sunce e se spustiti i bit e udaljeno od ljudi samo jednu
milju i, da nisu stvoreni novim stvaranjem poslije kojeg nema
nestajanja, istopili bi se i iezli, ali nakon pre smrti vie nee
umirati. Njihov znoj e se razliti po Zemlji i nakvasit e je, a
zatim e je potopiti i ljudi e, shodno svojim djelima, biti u znoju.
U Muslimovom Sahihu se prenosi da je Mikdad bin ei
Esved rekao: "uo sam Allahovog Poslanika, s.a.v. s. , kako kae:
'Na Sudnjem danu e se Sunce tako nisko spustiti da e biti
udaljeno samo jednu milju iznad ljudskih glava'. Sulejm bin el
Amir je na to rekao: 'Tako mi Allaha, d. . , ne znam ta se misli
pod rijeju 'milja', u duini cijele Zemlje ili onoliko dokle oko
moe doprijeti?' Kur'an kae: 'Pa e ljudi biti potopljeni u znoj
shodno njihovim djelima. Nekima e znoj dopirati do lanaka,
nekima do koljena, nekima do pojasa a nekima e dopirati do
usta'. Nakon toga je Poslanik, s. a.v. s. , pokazao prstom na usta". ' 0
U Buharijinom i Musl imovom Sahihu se biljei hadis
od Ibn ' U mera koji prenosi da je Poslanik, s. a. v. s. , komentira
jui slijedei ajet:
"Na dan kad e ludi zbog Gospodara svetova ustati "
(EI -Mutaffifun, 6. ) , rekao: "Neki od nji h e stajati u svom
znoju koji e dopirati do polovice uiju".
U Buharijinom i Muslimovom Sahihu se, takoer,
prenosi od Ebu Hurejre, r. a. , da je Poslanik, s. a.v. s. , rekao:
"Ljudi e se na Sudnjem danu tol iko znojiti da e im znoj
doprijeti sedamdeset lakata iznad zemlje i zauzdat e ih tako
da e im dopirati do uiju".
8) Kad nevjerici vide kaznu i ponienje koje e zadesiti
nevjernike i mnogoboce, obuzet e ih tuga i kajanje. Zbog
1 03
Tefsir, Ibn Derir et-Taberija, 1 3/253
1 04
Sahihu-1-Muslim, 4/21 96, br. 2864
d
Suoa|on
veliine njihove tuge i alosti taj dan je nazvan Danom tuge:
"l spomeni ih na Dan tuge kad e biti s polaganjem rauna
zavreno, a oni su ravnoduni bili i nisu rervali" (Merjem, 39. ) .
Zbog estine i veliine kajanja zato to nije slijedio
Posl ani ka, s. a. v. s. , i to je slijedio njegove neprijatelje, nev
jerik e gristi svoje ruke:
"Na Dan kad nevjerik prste svoje bude grzao, govorei:
'Kmo sree da sam se uz Poslanika pravog puta drao, kamo
sree, teko meni, da toga i toga za priatela nisam uzeo, on
me je od Kur'ana odvratio nakon to mi je propen bio! ' - a
ejtan ovjeka uviek ostavla na cjedilu" ( El - Furkan, 27. -29. ) .
9) Toga dana e nevjernici bi ti ubijeeni da i m grijesi nee
biti oproteni i opravdanj a primljena, i izgubit e svaku nadu
u Allahovu milost:
"Na Dan kad nastupi Cas - mnogoboci e svaku nadu
izgubiti " ( Er-Rum, 1 2. ) .
l O) Nevjerici e toga dana prieljkivati da i h Al lah, d. . ,
potpuno uniti i pretvori u prai nu:
"Toga dana jedva bi doekali oni koji nisu rerovali i koji
su se prtiv Poslanika dizali da je nad njima zemlja poravnana;
a od Alaha nee moi niednu rje sakrti '' (En-Nisa' , 4 1 . ) ,
" . . . a nevjerik uzviknuti: 'Da sam, bogda, zemlja ostao! ' "
(En-Nebe', 40. ) .
Kakvo je sada tvoje mi ljenje o onima koje s u puste elje
obuzimale ! ?
Tuqtqtmmq
Djel a nevjernika se dijele na dvije vrste:
Prva vrsta su djela kao to su nasilje, prelaenje svake
granice u grijeenju, injenje nereda na Zemlji i slino. Ovo su
loa i nevaljala djela i nji hov poinilac se ne nada nikakvom
VlllPootnvte
t tv
dobru, ni ti oekuje nagradu za to. Kur'an njihova djel a poredi
sa tminama jednim iznad druge:
"Ili su kao tmine nad dubokim morem koje prekrvaju
talasi sve jedan za drugim, iznad kojih su oblaci, sve tmine
jedna iznad drugih, prst se pred okom ne vidi; a onaj kome
Allah ne da svjetlo, nee svjetla ni imati ". (En-N ur, 40. )
Druga vrsta djela s u djela za koja nevjernici smatraju da
e i m kori stiti kod Al l aha, d. . Napri mjer, sadaka,
oslobaanje robova, spajanje rodbi nskih veza, dijeljenje na
putevima dobroinstva. Kur'an i za ovu vrstu djela navodi
primjere. Na pojedinim mjestima ih poredi sa fatamorganom
(varkom), za koju onaj koji gleda misl i daje voda, ali kad doe,
nadajui se da e ugasiti e, ne nae nita:
djela nevernika su kao varka u ravnici u kojoj edan vidi
vodu, ali kad do toga mjesta doe, nita ne nade, a zatei e da
ga eka kraj njega Allahova kazna i On e mu potpuno isplati
ti raun njegov jer Allah veoma brzo obraunava " ( Nur, 39. ) .
Na drugom mjestu ih poredi sa snanim i hladnim vjetro
vi ma koji pogaaju usjeve i razaraju i h:
"Ono to u ivotu na ovom svjetu udijele slino je usjevu
onih koji su se prema sebi ogrjeili, koji vetar pun Jeda pogo
di i uniti ga. Ne ini njima Allah nepravdu, oni je sami sebi
ine" (Ali ' l mran, 1 1 7. ) . Rije "sirr", spomenuta u Kur' anu,
oznaava jaku hladnou, a hl adni vjetrovi su nevjerstvo i mno
gobotvo koji ni te njihova dobra djela. Na treem mjestu ih
poredi sa pepelom kojeg snaan vjetar raznosi na sve strane,
pa moe l i iko taj pepeo ponovo sakupiti ? ! :
"Djela nevjerika u Gospodara njihova nalik su na pepeo
koji vihor u olujnom danu raznese; nee moi da oekuju
nikakvu nagradu za djela koja su uinili, to e te,ka propast
biti! " (Ibrahi m, 1 8. ) . Allah, d. . , e djela nevjerni ka pretvoriti
u razasutu prai nu, kao to kae Uzvi eni :
"l Mi emo prstupiti djelima Ijihovim koja su uinili i u
prah i pepeo ih pretvorti " (EI -Furkan, 23. ) . Ovo je skupina
~~~
Suoa|on
onih koji smatraj u da rade dobra djela, ali e na Sudnjem danu

biti iznenaeni injenicom da su im djel a ni tavna i uzaludna.
Takvi su pobonjaci iz redova jevreja i krana koji nisu postali
muslimani nakon poslans tva Muhammeda, s. a. v. s. Neki od
nji h ulau mnogo truda u ibadet i injenje dobrih djela i
ubijedeni su da e i m to koristiti kod Uzvienog Al laha. Isti je
sluaj i sa onima koji sebe nazivaj u muslimanima, ali su
All ahu, d. . , pripisali kao druga ono o emu On nije nikakav
dokaz objavio i oboavali su druge mimo Allaha, d. . Svima
nji ma nji hova djela nee ni mal o koristiti i Allah, d. . , nee im
na Sudnjem danu nikakvu vanost pridavati:
"Reci: 'Hoete li da vam katemo ia djela nee niako prz
nata bit, ii e trd u tivotu na ovom svjetu uzaludan biti, a koji
e misliti da je dobr ono to rade?' To su oni koji u dokaze
Gospodara svoga ne budu lervali i koji budu poricali da e
pred Njega izii: zbog toga e njihov trud uzaludan biti i na
Sudnjem danu im nikakva znaaja neemo dati. Nima e kazna
Dtehennem biti, zato to su nelemici bili i to su se dokazima
Mojim i poslanicima Mojim rugali " ( El-Kehf, 1 03. - 1 06. ) .
Mus'ab bi n Sa'd
.
je upitao svoga oca Sa' da bi n ebi Vekkasa
o onima ija e djela propasti, pa mu je on odgovorio: "To su
jevreji i krani . to se tie jevreja, ni su povjerovali u
Muhammeda, s. a. v. s. A to se tie krana, zanijekali su
Dennet i rekli su: 'U Dennetu neme ni hrane ni pia
"'
.
111
Jevreji i krani su gubitnici zato to mnogi od njih smatra
ju da su na istini, trude se da urade to vie ibadeta, m ne \jeru
ju u Allahovog Poslanika Muhammeda, s.a.v. s. , da je on peat
svih poslanika, niti \eruju u Knjigu koja mu je objavljena, tj.
Kur'an. Uz to, nijeu mnogo toga to je objavljeno i njima sami
ma, a \eruju u ono to su izmijenili i to je netano. Zato ova djela
za koja ne\erici misle da e im korstiti na Sudnjem danu nema
ju nikakve vrijednosti jer se zasnivaju na neispravni m temeljima:
1 05
Sahihu-1-Buhari, Fethu-1-Bari, 8/425
VlllPooLvte
t
=
t
'' onaj koji eli neku drgu vjeru osim islama, nee mu biti
prmljena, i on e na onom svjetu nastradati " (Ali ' lmran, 85. ) .
Jedini ispravni temelj l osnova je i sl am, pa ukoliko ovjek
nije musliman i ne vjeruje da je Allah, d. . , Jedan i Jedi ni ,
djela mu nee bi ti primljena, a trud e mu bi ti odbaen i nee
biti nagraen za njega. Musl i m u svom Sahihu prenosi da je
'Aia, r.a. , rekla: ')lahov Poslanie, Ibn Ded'an je u dahili.ietu
pazio na rodbinske veze, hranio siromahe, hoe li mu to imalo
koristiti ?" Poslanik, s. a. v. s. , odgovori : "Ne, nee mu kori stiti.
On nikad u svom ivotu nije rekao: 'Gospodaru, oprosti mi
moje grijehe na Sudnjem danu' ".
Kad All ahovi neprijatelji neverici ugledaju kakva strana
kazna im je pripremljena i u kakve e sve muke zapasti, zamrzit
e sami sebe, kao to e zamrziti i svoje prijatelje i rodbinu koju
su voljeli na ovom svijetu, ak e se pretvoriti u neprijateljstvo
svaka ljubav koja se nije zasnivala na vjeri . Uzvieni kae:
"Toga Dana e oni koji su jedni drugima bili prjateli
postati neprjateli, samo to nee biti oni koji su se Allaha
bojali i grieha klonili" (Ez-Zuhruf, 67. ) .
Toga dana e neverici raspravljati jedni sa drugima i
i 7nosit e dokaze jedni protiv drugi h: oni koji su oboavali, pro
tiv onih koje su oboavali, sljedbenici protiv svojih kolovoa,
nemoni i slabi protiv gordih i oholih, ovjek protiv svog ejtana,
pa ak e neverik raspravljati sa svojim vlastitim organima.
l ) Oni koji su oboavali protiv onih koje su oboavali.
Uzvieni Allah kae:
"A Dehennem e se zalutalima ukazati, i rei e im se:
'Gdje su oni kojima ste se klanjali, a niste Allahu; mogu li
vam oni pomoi, a mogu li i sebi pomoi?', pa e i oni i oni
o on
koji su ih u zabludu doveli u nj biti baeni, i vojske lblisove -

svi zajedno. I oni e, svaajui se u njemu, govoriti: 'Allaha
nam, bili smo, doista, u oitoj zabludi kad smo vas s
Gospodarom svjetova izjednaavali, a na stranputicu su nas
naveli zlikovci"' ( E-u' ara, 9 1 . - 99. ) .
Neverici e se obraati svojim boanstvima koja su
oboavali, priznajui pred njima svoju zabludu to su ih
oboavali i izjednaavali njih i Stvoritelja svih svetova. Jer, ko god
oboava neto drugo mimo Allaha, d. . , izjednaava stvorenje sa
Stvoriteljem, a onaj ko tako uini, taj je uistinu propao. Ovo je
najvea nepravda kao to kae Lukman svom sinu savjetujui mu:
O sinko moj, ne smatra} druge Allahu ravnim, mno
gobotvo je, zaista, velika nepravda ". (Lukman, 1 3 .) .
to se tie onih dobri h, koji su bili oboavani , a da to nisu
ni znali ili s time nisu bili zadovoljni, naprimjer meleki i neki
dobri Allahovi, d. . , robovi, oni e se na Sudnjem danu odrei
onih koji su ih oboavali i porei e njihove l ai i zablude, jer
meleki nisu traili ni od koga da ih oboava, niti su time zado
voljni . Oni koji su to trail i, to su dinni kako bi zaveli ljude i
bacili ih u propast. Oni koji su zalutali i oboavali neto drugo
mi mo Al l ah, d. . , ne oboavaju u sutini meleke nego dinne:
"A na Dan kad ih sve sabere, pa meleke upita: 'ar su se
ovi vama klanjali?', oni e odgovorti: 'Hvaljen neka si, Ti si
Gospodar na, izmeu nas i njih nije bilo priateljstva; oni su
se dinnima pokoravali i veina njih je vjerovala u njih' "
( Sebe' , 40. -41 . ) .
I Isa, a. s. , sin Meremin e se na Sudnjem danu odrei onih
koji su ga smatrali bogom i oboavali ga mimo Allaha, d. . :
"A kad Allah rekne: `L Isa, sine Meremin, jesi Ji govo
rio {judima: 'Prihvatite mene i majku moju kao dva boga uz
Allaha ! ', on e rei: 'Hvaljen neka si Ti! Meni nije prilii/o
da govorim ono to nemam pravo. Ako sam ja to govorio, 1
to ve zna; Ti zna ta ja znam, a ja ne znam ta Ti zna;
Samo Ti jedini sve to je skriveno zna. Ja sam im samo ono
VlllPootnvte
t
=
1
govorio to si im Ti naredio: 'Klanjajte se Allahu, i mome i
svome Gospodaru"' (El -Ma' ide, 1 1 6. - 1 1 7. ) .
Ovakav j e sluaj sa svima koji su mimo svoje vole oboavani.
Odrei e se svojih oboava1aca, u la ih utjerati i potvrdi t e
pravo na oboavanje samo Allahu, d. . , njihovom Gospodaru:
' kad oni koji su Nemu druge ravnim smatrali -
boanstva svoja ugledaju i reknu: 'Gospodar na, ovo su
boanstva naa; njima smo se klanjali, a ne Tebi: boanstva e
im dobaciti: 'Vi ste, uistinu, lat/j ivci! ' i oni e se toga dana Allahu
pokorti, i prpast e ono to su potvarali " ( En-Nahl, 86. -87. ) .
A na drugom mjestu, Uzvieni veli :
"A na Dan kad ih sve sakupimo, rei emo onima koji su
Allahu drge ramim smatrali: 'tanite, vi i boanstva vaa! : pa
emo ih razdvojiti; a boanstva njihova e rei: 'Niste se v nama
klanjali, Allah je dovofjan s\jedok i nama i vama, mi doista
nismo znali da ste nam se kanjali'. Tu e svako saznati ono to
je prje uradio - bit e vraeni Allahu, svome istinskom
Gospar, a nee im biti onih koje su imilal'' (J unus, 28. -30. ) .
2) Prepi ranje sljedbenika sa svojim kolovoama u zabl u
di i nastranim miljenji ma opreni m i sl amu. Allah, d. . ,
spominje na sliedeem mjestu u Kur' anu:
"To e biti samo glas jedan, i svi e odjednom prgledati
i rei: 'Teko nama, ovo je - Sudnji dan! ' Da, ovo je Dan
stranog suda u koji vi niste \jerovali! Sakupite ne\jemike i
one koji su se s njima druili i one kojima su se klanjali mimo
Allaha, i pokaite im put koji u Dehennem vodi i zaustavite
ih, oni e biti pitani: '
ta vam je, zalo jedni drugima ne

pomognete?' Ali, toga Dana oni e se sasvim prepustiti i jedni
drugima prebacivati: 'Vi ste nas varali! ', 'Nismo! ', odgovort
e, 'nego vi niste h(jeli vjrvati, a nikakve vlasti nad vama
nismo imali, obiestan nard ste bili i rje Gospodara naeg
da emo, doista, kaznu iskusili na nama se ispunila, a u
zabludu smo vas pozivali jer smo i sami u zabludi bili'. oni e
toga Dana zajedno na muci biti, jer Mi emo tako sa mno-
---- o on
goboScima postupiti. Kad im se govorilo: 'Samo je Allah
Bog! ', oni su se oholili " (Es-Saffat, 1 9. - 35. ) .
U ajetu se spominje meusobno korenje i prepiranje
stanovnika vatre. Sljedbenici e govoriti svoji m voama koji su
ih odveli u zabludu:
"Vi ste nam ulepSavali neistinu i ukaSavali nam postup
ke suprtne istini", kao to kae UzvSeni: "A onima koji ne
vjeruju - zattnici su ejtani i oni ih odvode sa svetla u tmine"
(El -Bekare, 257. ) . Ali e nji hove voe i prvaci u nevjerstvu
odgovoriti: "Vi se sami suoite sa rezultatima vaih djela, sami
ste izabrali nevjerstvo, mi vas nismo na to silom natjerali. Vae
pretjerivanje i oholost doveli su vas do ovakvoga zavretka".
3) Allah, d. . , u sl ijedeim rijeima spominje prepiranje
nemonih i sl abi h sa svojim vladari ma, zapovjednicima i
pretpostavljenima koji su imali vlast nad Allahovim, d. . ,
robovima, koji su i h tlaili i svojim imetkom i samim sobom im
pomagali u nevjerstvu:
"I izii e svi pred Allaha, pa e oni koji su bili tlateni rei
glaveSinama svojim: 'Mi smo bili vaSe prstalice, moete hnam
imalo Allahovu kaznu olakSati?' - 'Da je nas Allah uputio:
odgovorit e oni, 'i mi bismo vas uputili.
alili se mi ili trpjeli,

svejedno nam je, spasa nam viSe nee biti' " (brahim, 2 1 . ) .
Dopustimo poznatom misionaru i mufessiru profesoru
Seiidu Kutbu, da ga Allah, d. . , obilno nagradi, da nam proko
mentira ovaj ajet, te da zajedno sa njim ivimo u okrilju Kur'ana:
izii e svi pred Allaha . . . " Znai, oholi vladari i njihove
pristalice od sl abih i potl aeni h, a sa njima zajedno i ejtani.
Zatim, oni koji su vjerovali u poslanike i radili dobra djela, izii
e svi pred Al l aha jasno izloeni , a oni su stalno izloeni pred
Al l ahom, ali e oni smatrati da su na Sudnjem danu izloeni,
da izmedu njih i Allaha nema nikakve pregrade, da ih nikakav
zastor vie ne skriva i da nema niko da ih titi. Svi e izii,
mjesto e se ispuniti, a zastori e biti podignuti. Rasprava e
poeti. Oni potlaeni i slabi e rei onima koji su se ohol i l i :
VlllPootnvte
t
=5
"Mi smo bi l i vae pristalice, moete li nam i malo
Allahovu kaznu olakati?" Nemoni su uvijek slabi. Oni su ti
koji su se sami spustili ispod nivoa ovjenosti i ljudskosti koju
im je Allah, d. . , dao onog trenutka kad su se odrekli svoje
line slobode, prava na slobodu razmi ljanja, vjerovanja i
usmjerenja. Sami su sebe uinili sljedbenicima onih ohol i h i
silnika. Vjeru drugih mi mo Allaha su pretpostavili Allahovoj,
d. . , vjeri . Al i , nemo nije opravdanje nego je to, ipak, zloi n.
All ah, d. . , nikome ne el i da bude sl ab, On sve ljude poziva
da budu pod Njegovom zatitom i da trae snagu kod Njega,
a Allahu, d. . , pripada svo dostojanstvo.
Al l ah, d. . , ne eli ni od koga da se spusti i spod nivoa
ovjenosti i da se odrekne svoje slobode, koja je mjerilo ple
menitosti i ljudskosti, ili da se protiv svoje volje pokori .
Materijalna snaga, bez obzira kolika bila, nije u stanju porobiti
i epati u svoje kande ovjeka koji eli biti slobodan i hoditi
stazama ljudske plemenitosti . Ono to moe ta snaga jest da
porobi tijelo, da ga mui, uznemirava, kanjava i stavi u
zatvor, ali savjest, duu i razum ni ko nije u stanju ukrotiti i
savladati, niti ih baciti u okove i tamnicu. Ko je bio u stanju
prisiliti te nemone i slabe da slijede ohole u njihovom
vjerovanju, razmi ljanju i ponaanju? Ko je bio u stanju
prisil iti te nemone da s ubjeenjem oboavaju nekog drugog
mimo Allaha, d. . , a On je Taj Koji ih je stvorio, opskrbio i
Koji ih titi mimo svih ostal ih?
Niko, niko drugi do njihove slabe due. Oni su slabi ne
zato to imaju manje materijal ni h sredstava od vladara i silni
ka, ne zato to su manje ugledni, siromaniji ili sl abijeg
poloaja i mjesta, ne zato. Sve to nema nikakve veze sa
snagom, niti se smatra slabou koja ih kao takve obiljeava.
Oni su slabi zato to im se slabost nalazi u duama, u nji
hovom ponaanju i odricanj u od najvijedniji h moralnih vrijed
nosti jednog ovjeka! Nemoni su mnogobrojni , a silnici su
manjina, pa ko je uspi o pokoriti mnotvo manjini, i ta je nji h
Suoa|on
navelo da se pokore? Pokoril a ih je samo slabost njihovih dua,
nedostatak ambicije, nepostojanje ispravnih ideala i principa i
sputanje ispod svih moralnih vrijednosti koje je Allah, d. . ,
darovao ovjeku! Sil nici uspijevaju pokoriti mase samo zato
to to mase ele tako. Mase su stalno u stanju suprotstaviti im
se, samo ako to ele. Volja, to je ono to im nedostaje!
Ponienje se ne moe usaditi u duama nemonih, osim ako za
to ne nae u njima samima pogodno tlo, a to je ono jedino na
to se oslanjaj u silnici . Ovi slabi se ak i na Ahiretu u svojoj
bijedi i jadu obraaju silnicima i trae od njih pomo:
"Mi smo bil i vae pri stalice, moete li nam imalo
All ahovu kaznu ol akati ? Sl ijedili smo vas, pa smo zato
dospjeli u ovako bolan poloaj ! ?" Ili su, kad su vidjeli kaznu,
eljeli da oni koji su ih predvodili u nevjerstvu sada i skuse
kaznu umjesto njih? U nainu na koji se u ajetu prenose nji
hove rijei ogleda se totalno ponienje i prezrenost! Na ovaj
zahtjev oholi e uzvratiti na sl ijedei nai n: "Da je nas Allah
uputio", odgovorit e oni, "i mi bismo vas uputili. al ili se mi
ili trpjeli, svejedno nam je, spasa nam vie nee biti". Odgovor
u sebi sadri tugu i tjeskobu: "Da je nas Allah uputio",
odgovorit e oni, "i mi bismo vas uputi l i ". Pa, zato onda nas
korite kad se svi nalazimo na i stom putu i idemo na isto
mjesto? Mi nismo bili na uputi, a vas na zabludu navraal i . Da
je nas Allah uputio, mi bismo i vas poveli putem upute, kao to
smo vas, kad smo u zabludi bili, na stranputicu vodili !
Oni sada pripisuju svoju uputu i zabl udu Allahu, d. . , i
sada, na Sudnjem danu, priznaj u Njegovu mo, a prije toga su
poricali i All aha i Sudnji dan. Odnosili su se prema nemonim
kao oni koji nimalo ne pridaju vanost moi Sil nog i Monog
i upuuju svoje sljedbenike da se zabl uda i odvoenje drugih u
zabludu vraa na Allaha, d. . , a Allah, d. . , ne nareuje da
se slijedi zabluda, kao to to kae Uzvieni :
''Allah ne zapovda da se rade rna djela! " (EI -A'raf, 28. ).
Nakon toga oni svojim sljedbenicima ukazuj u na to da nema
VlllPootnvte
t
=7
nikakve kori sti da se ale ni ti da trpe, kazna se obi stinila i ni
strpljenje ni ti jadikovanje je nee otkloniti. Prolo je vrijeme i
prilika kad je molba za potedu od kazne kori stila i kad su se
nasilnici vraali pravom putu i strpljenje na nedaama bilo
razlog da i h stigne Allahova, d. . , milost. Sve to je prolo i
nikad se vie nee pruiti prilika za bijeg i izlaz iz patnje:
"
alili se mi ili trpjeli, svejedno nam je, spasa nam ve

nee biti ". (Ibrahim, 2 1 . )
Sve je gotovo, rasprava je zavrena i galama se stiala i
sada na ovome mjestu vidimo neto udno. Vidimo ejtana,
doaptaa i donosioca runi h misli, izazivaa zal utalih, vidimo
ga sada kako odlazi do vraara i ejtana. Obraa se svojim
ejtanskim govorom i potl aeni ma i onima koji su tlai l i ,
govorom koji im tee pada od same kazne:
"I kad bude sve rjeeno, ejtan e rei: 'llah vam je
pravo obeanje dao, a ja sam svoja obeanja iznevjero; ali, ja
nisam nikakve vlasti nad vama imao, samo sam vas pozivao i
vi ste mi se odazvali; zato, ne korte mene, ve sami sebe, niti
ja mogu vama pomoi, niti vi motete pomoi meni. Ja nemam
nita s tim to ste me prje smatrali Njemu ravnim'. Nevernike
sigurno eka bolna patnja " ( Ibrahi m, 22. ) .
Allah, Allah ! ejtan, uistinu, nije ni ta drugo nego ej tan !
Njegova prava priroda se pokazala sada, ovoga trenutka, kao
to se pokazala ud potlaenih i oholih u prethodnom dija
l ogu. ejtan, koji i m je u grudi rune misli donosio i zavarao
ih grijesima, uljepao im nevjerstvo i odvratio ih od sluanja
upute, on, on je taj koji im sada nanosi ovaj bol ni udarac, u
trenutku kad mu ni su u stanju uzvratiti, jer je sve gotovo; on
im, nakon to su prole sve nade, kae: 'llah vam je pravo
obeanje dao, a ja sam svoja obeanja iznevjerio". Zatim im se
obraa po drugi put, nanosei im novo ponienje i sramotei
ih zato to su mu se odazvali kad nikakve vlasti nad nji ma nije
imao, osim to su oni izmijenili svoj u prirodu i zaboravili na
iskonsko neprijateljstvo izmeu oveka i ejtana, pa su se
~~~~~~
Suoa|on
odazvali na poziv u zabludu, a ostavili pravi put: '1li, ja ni sam

ni kakve vlasti nad vama i mao, samo sam vas pozivao i vi ste mi
se odazvali ". Zatim ih poziva da kore sami sebe zato to su mu
se odazvali , pa kae: "Zato, ne korite mene, ve sami sebe".
Zatim ih naputa i die ruke od nji h, a on je taj koji im je
obeavao i l ane nade im donosio i doaptavao im da ih niko
nee moi pobijediti, a na Sudnjem danu i m se nee odazvati
kad pomo zatrae, niti e oni stupiti ponovo u njegovu vojsku
kad zapomae: "Niti ja mogu vama pomoi, niti vi moete
pomoi meni". Izmedu nas nema nikakve solidarnosti, niti
pomoi. Nakon toga e se odrei njihovog oboavanja i zani
jekat e da su ga uope i oboaval i : "Ja nemam nita s tim to
ste me prije smatrali Njemu ravni m". Hutbu e prokletnik
zavriti bolnom injenicom koj u e u l ice izrei svojim
tienicima: " Nevjernike sigurno eka bol na patnja". Kako je
samo ejtan jadan ! Kako je jadan njihov zatitnik, koji ih je u
zabl udu pozivao, pa su mu se oni odazvali, a poslanici su ih
Allahu, d. . , pozivali, a oni su ih u la utjerivali i zanijekal i . 106
Na drugom mjestu u Kur'anu, Al lah, d. . , spominje
prepirku potlaenih i njihovih voa, pa kae:
"l kad se u vatri budu prepirali, pa oni koji su bili
potlaeni reknu glaveinama svojim: 'Mi smo se za vama
povodi/i, moete l nas makar malo vatre osloboditi?: onda e
glaveine rei: 'Evo nas, svi smo u njoj, jer Allah je presudio
rbovima Svojim"' (EI -Mu' min, 47. -48. ) .
Ovi plemeniti ajeti dolaze nakon spominjanja faraona,
njegove oholosti i klanja muke djece sinova Israilovih te
pokuaja da ubije Musaa, a. s. , i razgovora sa jednim
vjernikom iz svoje porodice koji mu se suprotstavio i pobio
njegove l ane dokaze, opi s uj ui narod koji se potpuno pokorio
silniku, ispunjavaj ui svaku njegovu elj u i pristupajui klanju,
muenju i protjerivanju drugog naroda. Ovi, koji su bil i na
1 06
U
okrilju Kur'ana, 4/2095
VlllPootnvte
t
=
v
ovom svijetu pomagai jednom vodi kao to je faraon, rei e
na Sudnjem danu: "Mi smo se za vama povodili, moete li nas
makar malo vatre osloboditi? ^ e vode, koji ni sami sebi ne
mogu neku korist pribaviti, niti pomoi, rei: "Evo nas, svi smo u
njoj, jer Allah je presudio robovma Svojim". Ovaj sluaj nam
prua odgovor na lane rjei koje ponavljaju neki nasilnici, a koji
kau svojim sledbenicima: "Slijedite me, aja u na sebe prihvati
ti vae grijehe ako ih bude bilo". Pa ak i kad bi na sebe naprtio
njihove grijehe, nee odvratiti kaznu od onih koji su ih slijedili:
"Nevjerici govore vjericima: 'Sliedite na. put, a mi
emo nositi grijehe vae! a ne bi ponijeli nijedan grjeh njihov,
oni samo lau, ali e, siguro, vlastito breme i breme onih koje
su u zabludu odveli nositi, i za lai koje su iznosili, doista, na
Sudnjem danu e odgovarati " (El-'Ankebut, 1 2. - 1 3. ) .
Prenosei nam rijei potlaenih upuene silnicima, Allah,
d. . , kae:
" . . . A kad bi samo vdio kad oni koji su uinili zlo pred
Gospodarm svojim budu zadrani i kad stanu meu sobom
razgovarati: 'Da vas nie bilo, siguro bismo bili vjerici', rei
e oni koji su tlaeni bili onima koji su bili oholi. Z zar smo
vas mi od pravog puta odvratili nakon to vam je bilo na
njega ukazano? Ne, sami ste vi grenici bili rei e oni koji
su bili oholi onima koji su bili tlaeni. 'Nije bilo tako',
odgovorit e oni koji su bili tlaeni onima koji su bili oholi,
'nego ste danju i nou spletkarili kad ste od nas traili da u
Allaha ne vjerujemo i da Mu druge jednakim smatramo'. I svi
e prikrti tugu kad vde da e kanjeni biti, a Mi emo na vra
tove neverika sindire staviti; zar e biti kanjeni drukije
nego prema onome kako su radili?" ( Sebe', 3 1 . - 33. ) .
Sljedbenici i potlaeni optuivat e svoje vode i predvod
nike rijeima: "Vi ste ti koji ste se isprijeili izmeu nas i
ispravne vjere. Da nije bilo vas, mi bismo slijedili ono to nam
je objavljeno od naeg Gospodara", ali e si lnici odbaciti ovu
optubu i rei e i m: "Vi ste sami grenici bili; kad god smo

Suoa|on
vas pozval i , vi ste nam se odazvali i mi nismo nad vama
nikakvu sil u provodili", a potlaeni i zalutali narod e odgovoriti :
"Ne, nego su nas vae danonone spletke odvele u zabludu te
ni smo bil i na i spravnom putu. Vaa vijeanja i dogovaranja i
medij ska sredstva u razl iitim vremenima koja su nam i stinu
kao la pokazival a, a l a i stinom, te razne sumnje i lana
uenja koja ste meu nas protural i , sve to nas je u zabludu
odvelo i uinilo nevjernicima u All aha, pa smo Mu druga pripi
sival i ". Meuti m, injenica je da su svi greni i ni jedni ni drugi
nee i mati opravdanje za svoju zabl udu i nevjerstvo.
Allah, d. . , opi suje nam prepirku nevjerika koja e nas
tupiti u trenutku kad budu ul azil i u vatru, pa kae:
"Eto toliko! A one koji budu zlo inili eka najgore prebi
valitte: Dtehennem, u kojem e goreti; a grzne hpostele! Eto
toliko! Pa neka okuaju vodu k
l
juaJu i kap{jevinu smrdlivu i
druge sline ovima muke, mnogostrke. 'Ova gomila e zajed
no s vama tiskajui se u Dtehennem ui! ' - 'Ne bilo im prs
trano! U vatr e oni, doista, goreti! ' - 'Vama ne bilo prstra
no!', rei e oni, 'v ste nam ovo pripremili, a grozna Ji
boravita! ' - 'Gospodaru na: rei e, 'udvostrui patnju u vatri
onima koji su nam ovo prredili! ' i govort e: 'Zato ne vidimo
lude koje smo u zle ubrajali i koje smo ismiavali? Da nam se
nisu iz vida izgubili?' Istina je, siguro, da e se stanovnici
Dehennema meu sobom raspravlati " ( Sad, 55. -64. ) .
Ovi koji s u jedni drugi ma izraavali dobrodolicu pri
l i kom susreta na ovom svijetu i j eil i jedni druge na Sudnjem
danu, rei e: "Ne bilo i m prostrano! U vatri e oni, doista,
gorjeti ! " - "Vama ne bilo prostrano! ", rei e oni, "vi ste nam
ovo pripremil i ". Svaki od njih e traiti od Al l aha, d. . , da
povea patnju i bolove njegovom drugu.
Prepirka izmeu stanovnika vatre je suta i stina u koju
nema sumnje, jer tako kae na Uzvieni Gospodar.
4) Ne\er e na Sudnjem danu raspravljati i sa svqjim
ej tanom koji muje bio stalni drug na ovom svijetu. Uzvieni kae:
VlllPootnvte
t1t
`7 drug njegov e rei: 'Ovaj pored mene, spreman je'. 'Baci
u Dehennem svakog nezahvalnika, i inadiu, koji je branio da se
ine dobra djela i koji je nasilnik i podozriv bio, koji je pored
Allaha u drgog boga tjervao - zato ga baci u patnju najteu! '
A drg njegov e rei: 'Gospodar na, ja ga nisam siom zaveo,
sam je u velikoj zabludi bio'. - 'Ne prepiite se preda Mnom! ', rei
e On, Jo davo sam vam zaprijetio, Moja Rje se ne mjenja i
Ja nisam prema rbovima Svojim nepravian"' ( Kaf, 23. - 29. ) .
5) Prepirka e dostii vrhunac onoga momenta kad nev
jerik zapone raspravu sa vlastitim organima:
`/ na Dan kad Al/ahavi neprijateli u vatru budu pot
jerani, oni prvi bit e zadrani da bi ih sustigli ostali, i kad
dou do nje, ui njihove, i oi njihove, i koe njihove stjedoit
e protiv rjih o onome to su radil. 'Zato stedoite protiv
nas!', upitat e oni koe svoje. 'Allah, Koji je dao sposobnost
govora svakom biu, obdaro je darom govora i nas', odgovorit
e. 'On vas je prvi put stvorio i Njemu ste se, evo vratli"'
( Fussilet, 1 9. -2 1 . ) .
Ovo e s e dogoditi kad nevjernici ugledaju estoku kaznu
koju im je Allah, d. . , pripremio. Pokuat e sc spasiti laganje m
i nijekanjcm tvrdei da su bili dobri. Porei e svjedoanstvo
meleka, poslanika i dobrih Allahovih, d. . , robova. Tada e
Allah, d. . , zapeatiti nji hova usta, a dat e mo govora nji
hovim rukama i nogama da posvjedoe o onome to su radi l i.
Tada e nevjernici rei svoji m organi ma: "Daleko bil i i prokleti
neka ste, zbog vas sam se i raspravljao sa Gospodarom"
. 1 07
Musl i m, Tirmizi, Ibn Mirdevejh i Bejheki biljee hadis od
Ebu Scida i Ebu Hurejre, r. a. , koji prenose da je Allahov
Poslanik, s. a. v. s. , rekao: "Kad rob susretne svoga Gospodara,
On, Allah, d. . , rei e mu: 'Zar te nisam odlikovao nad ostalim
stvorenjima, ui nio te vodom i omoguio ti da se eni?
Potinio sam ti konje i deve | pustio te da privreuje i
l O?
Ovo je dio hadisa koji biljee imam Muslim i drugi. Tefsir, Ibn Kesir, 6/1 68

Suoa|on
poveava svoj imetak' , a rob e odgovriti : ' Svakako, moj
Gospodaru ' Rei e mu Allah, d. . : 'Jesi l i vjerovao da e
Me ikad sresti?' , a rob e odgovoriti: ' Ne' . Rei e mu Allah,
d. . : ' Danas u Ja tebe zaboraviti kao to si ti Mene zabo
ravio' . Zatim e doi drugi, pa e mu biti isto receno, zatim e
doi trei pa e mu biti isto reCeno, a on e odgovori ti:
'Vjerovao sam u Tebe, moj Gospodaru, u Tvoju Knjigu i u
Tvog Poslanika, klanjao sam, postio i sadaku udjeljivao . . . ' i
nabrojat e dobrih djel a to god vie bude mogao. Rei e mu
Allah, d. . : ' Hoemo l i pozvati nekoga da posvjedoCi protiv
tebe?' , a Covjek e se zamisliti o tome ko bi mogao svjedoeiti
protiv njega. Allah, d. . , zapeCatit e mu usta i bit e reCeno
njegovom stegnu: 'Govori ' Njegovo stegno, usta i kosti e
progovoriti i posvjedoCit e o njegovim djelima koja je Cini o, a
to je zato da ne bi imao opravdanje pred sobom. Ovaj Covjek
je licemjer i on je taj na kojeg e srdba biti poveana"
.
1
08
Ovaj razgovor i prepi rka koja e se dogoditi izmeu
nevjernika i njegovih organa su predmet Cuenja. ak je i
Poslanika, s. a. v. s. , ovaj sluCaj nasmijao. U hadisu koji biljei,
imam Musl im Enes ibn Mal i k kae: "Bili smo kod Poslanika,
s. a. v. s. , kad se on iznenada nasmija i upita nas : 'Znate li zato
sam se nasmijao?' Mi odgovorismo: 'All ah i Poslanik najbolje
znaju' . On rete: ' Zbog rijeCi koje e rob uputiti svome
Gospodaru. Rei e: 'Gospodaru, zar me nee zatititi od
nepravde?' Gospodar e odgovoriti : ' Svakako'. Rob e rei :
' Onda ja ne dozvoljavam da protiv mene svjedoCi iko osim neki
dio moga tijela' . Gospodar e rei : ' Dovoljan si ti kao svjedok
protiv samog sebe, a i plemeniti pisari' (kiramen-katibin) .
Zatim e njegova usta biti zapeCaena i bi t e reCeno njegovim
djelovima tijela: 'Govorite ! ' Pa e govoriti o njegovim djelima.
Zatim e mu biti omogueno da govori, pa e on rei : ' Daleko
bili i prokleti neka ste, za vas sam se i borio"' .
1
09
1 08
Sahihu-1-Mus1 i m, 4/2280, br. 2969
1 09
Ibid
VlllPooLvte
t11
6) Tijelo e na Sudnjem danu raspravljati sa duom.
Ibn Kesir kae: "Ibn Mende u knjizi Er-Ruh prenosi daje
Ibn Abbas, r. a. , rekao: ' Ljudi e na Sudnjem danu meusobno
raspravljati, ak e i dua raspravljati sa tijelom te e rei tijel u:
'Ti si radilo to i to', a tijelo e joj odgovoriti : 'Ti si mi nareivala i
podsticaJa me'. Allah, d. . , poslat e meleka da presudi meu
njima, pa e im rei : 'Va primjer je kao primjer nepokretnog
oveka koji vidi drugog koji je u stanju da se kree, ali je slijep, a
nalazi se u tuoj bai. Nepokretni ree slijepcu: 'Vidim tamo
ukusne plodove, ali ne mogu da doem do njih' , a slijepac mu
predloi: ' Popni se na mene, ja u te odnijeti do njih' . Melek ih
zatim upita: ' Koji od njih je grjean?' Dua i tijelo odgovorie: 'l
jedan i drugi ' . Melek im ree: 'Vi ste upravo presudili protiv
samih sebe'. Znai, tijelo je u odnosu na duu poput jahae
ivotinje koju ona jae i pomou nje stie do svoga cilja".
1 1 0
7) Na tom Stranom danu nevjerici e zamrziti sami sebe.
Allah, d. . , kae: ''Onima koji nisu vjerovali doviknut e
se: 'llahova odvratnost prema vama kad ste, pozvani da
vjerujete, ostali nevjerici - bila je, doista, vea od vae odvrat
nosti sada prema sebi " (El -Mu' min, l O. ) .
Isto tako e zamrziti sve one koji su i m bi l i pomagai i
drugovi na ovom svijetu, molit e protiv nji h i traiti da im se
kazna maksimalno povea:
"Na Dan kad se njihova lica u vatr budu prevrtala, govort
e: 'Kamo sree da smo se Allahu pokoravali i da smo
Poslanika sluali! ' i govort e: 'Gospodaru na, mi smo
prvake nae i stareine nae sluali, pa su nas oni s Pravog
puta odveli; Gospodaru na, podaj im dvostruku patnju i
prokuni ih prokletstvom velikim! "' (EI-Ahzab, 66. -68. ) .
Zbog koliine mrnje prema onima koji su i h zavel i , trait
e od Al laha, d. . , da im pokae one koji su ih na stranputicu
odveli kako bi i h pod noge svoje bacili :
l l O
Suoa|on
nevjerici e rei: 'Gospodaru na, pokai nam dinne
i lude, one koji su nas zaveli, da ih stavmo pod noge nae,
neka budu najdonji' " (Fussilet, 29. ) . A kad uu u vatru,
povienim glasovima e proklinjati jedni druge, a zatim e
jedni drugima prieljkivati to veu patnj u:
"I kad god neki nard ue, prklinjat e onaj za kojim se
u neverovanje poveo. A kad se svi u njemu iskupe, tada e
obian puk rei o glaveinama svojim: 'Gospodaru na, ovi su
nas u zabludu odveli, zato im podaj dvostruku patnju u vatri!"'
(El -A'raf, 38. ) .
Neki muslimani koji su inili grijehe i prijestupe na
Sudnjem danu e se suoiti sa posljedicama tih grijeha, zade
sit e ih potekoe, strahote i neki vidovi kazne.
Spomenut emo neke vrste grjenika i kazne koje e ih
zadesiti na Sudnjem danu.
Jedno od velikih prava koja Allah, d. . , ima kod Svoga
roba je i zekat. To je ono to je ovjek duan izdvojiti iz svoga
imetka i oni koji to ne urade bit e mueni istim tim imetkom
na Stranom danu. Kur'an i Sunnet nas obavjetavaju da e se
ta kazna dogoditi na vie naina:
Prvo: Da mu se taj imetak prikae u liku ogromne elave
zmije, koja e imati dvije crne mrlje iznad oiju. Ona e ga
epati za vrat i ui i rei e mu: "Ja sam tvoj imetak, ja sam
tvoje blago " U Buhariji nom Sahihu se biljei ha dis od E bu
Hurejre, koji prenosi da je Allahov Poslanik, s. a. v. s. , rekao:
"Kome All ah, d. . , podari imetak, a on ne bude na njega
VlllPootnvte
t1
5
davao zekat, taj imetak e na Sudnjem danu biti pretvoren u
el avu zmiju, koja e iznad oiju imati dvije crne mrlje. Zgrabit
e ga na Sudnjem danu i rei e mu: 'Ja sam tvoj i metak, ja sam
tvoje blago!
"
' Zatim je Poslanik, s. a.v. s. , prouio sl ijedei ajet:
"Neka oni koji krtare u onome to im Allah iz obila
Svoga daje nikako ne misle daje to dobr za njih; ne, to je zlo
za njih. Na Sudnjem danu bit e im o vratu objeeno ono ime
su krtarili " (Ali ' l mran, 1 80. ) . Rijei "udau akreu"
spomenute u hadisu oznaavaju zmiju kojoj su opale dl ake s
glave zbog estine otrova koji se nalazi u njoj .
Drugo: Doi e se sa istim ti m i metkom, onakvim kakav
jest, pa ako bude zlato i l i srebro, od njega e se napraviti
uarene ploe i nji ma e bi ti kanjavan, a ako i metak bude u
vidu stoke, naprimjer, deve, krave i l i ovce, bit e poslate kod
svog vlasnika i one e ga kanjavati i muiti . Kae Uzvieni :
"Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne troe ga na
Allahovom putu - navijesti bolnu patnju na Dan kad se ono
u vatri dtehenemskoj bude usijalo, pa se njime ela njihova
i slabine njihove i lea njihova budu tigosa/a. 'Ovo je ono
to ste za sebe zgrtali; iskusite zato kaznu za ono to ste
gomilali ! "' ( Et-Tevbe, 34. - 35. ) .
U Musl i movom Sahi hu je zabiljeen hadis od Ebu
Hurejre, koji prenosi da je Allahov Poslanik, s. a.v. s. , rekao:
"Nema nijednog vlasnika zl ata i srebra koji ne daje zekat na
njih a da mu nee na Sudnjem danu od toga bi ti napravljene
ploe od vatre i time e bi ti pren u dehenemskoj vatri i time
e biti igosane njegove slabine, elo i lea; kad god se ohlade,
ponovo e se zagrijati . To sve e se dogoditi u Danu koji e tra
jati pedeset hi ljada godi na, sve dok ne bude presueno meu
robovi ma, pa e vidjeti svoj put: i l i u Dennet i l i u vatru". Neko
upita: tahov Poslanie, a ta je sa devama?" Allahov
Poslanik, s. a.v. s. , ree: "Ni ti vl asnika deva koji ne bude i spu
njavao dunosti u vezi s nj i ma, a njihovo pravo je da se muzu
kad se vraaju sa i spae. Kad nastupi Sudnji dan, zemlja e se

Suoa|on
potpuno poravnati, nee biti ni jedne udoline, pa e ga te deve
spram koji h nije ispunjavao dunosti koje je imao gaziti noga
ma i gristi zubi ma u Danu koji e traj ati pedeset hiljada godi
na, sve dok ne bude presudeno meu ljudima i on ne vidi svoje
odredite: vatru ili Dennet". Neko upita: tahov Poslanie,
a ta je sa kravama i ovcama?" Allahov Poslanik, s. a.v. s. ,
odgovori : "Niti vlasnika krava i ovaca koji ne bude ispunjavao
dunosti prema njima, a nji hovo pravo je da se pom uzu kad se
vrate sa ispae. Kad nastupi Sudnji dan, zemlja e se poravnati
tako da na njoj nee biti nikakve udoline i nijedna krava niti ovca
nee biti krivih, niti slomljenih rogova, niti e ih biti ukavih.
One e ga bosti svojim rogovima i gaziti nogama u Danu koji e
trajati pedeset hiljada godina, sve dok Allah, d. . , ne presudi
meu ljudima i oni vide svoje odredi te: vatru ili Dennet".
O n ttom
LAllahovom, d. . , zakonu i propi sima oholost se ubraja
u velike grijehe. Allah, d. . , veoma e se rasrditi na takve na
Sudnjem danu i proivjet e ih poniene i prezrene. L hadisu
koji biljei Tirmizi od Amra bin u'ajba, on od svoga oca i
djeda, prenosi se da je Allahov Poslanik, s. a. v. s. , rekao: "Oni
koji su se oholili bit e proivljeni na Sudnjem danu u veliini
trunke (zerre) u liku ljudi, ponienje e ih okruivati sa svih
strana".
1 1 1
R
ije "zerr" oznaava ml adunad mrava koje ljudi
jedva mogu i vidjeti golim okom, pa ih gaze nogama a da to i
ne osjeaju. Allah, d. . , nji hova i manja, kojim su se ponosili na
ovom svijetu i s nji ma se oholil i , ui nit e omraenim, runim i
najodvratniji m kod All aha, d. . Buharija, Muslim i Tirmizi
biljee hadis od EbuHurejre, koji prenosi da je Allahov
Poslanik, s. a. v. s. , rekao: "Najponienije ime na Sudnjem danu
kod All aha e biti ime ovjeka koji je sebe nazivao imenom
I l l
Mikatu-1-Mesabih, 2/635, br. 5 1 1 2
VlllPootnvte
t1
7
Meliku-1 -Mul uk (vrhovni vladar) ". U Muslimovoj predaji jo
se dodaje: ': nema istinskog vladara osim Allaha, d. . "
Muslim i Ahmed prenose ovaj hadis i u slijedeem obliku:
"Najomraeniji ovjek kod Allaha na Sudnjem danu,
najprezreniji i najmri sam sebi bit e onaj koji je sebe nazivao
vrhovnim vladarom". Kadi ' ljad kae: "Znaenje rijei 'ahnea',
koja je spomenuta u hadisu, jeste - najprezrenije ime
"
. Ibn Bettal
veli: "Onaj ije je ime najprezrenije je i najprezreniji mjek".
1 1
2
U Kur'anu i Sunnetu postoje mnogobrojni tekstovi koji
zastrauju ljude i upozoravaj u ih na neke grijehe za koje je
Allah, d. . , obeao da na Sudnjem danu nee njihovog
poinioca ni osloviti, niti e ga oistiti od grijeha. U tu skupinu
spadaju oni koji sakrivaju ono to je Al lah, d. . , objavio u
Svojoj Knjizi, a to su jevrejski uenjaci i kranski monasi, kao
i sva ostala ulema koja svoje znanje ne iznosi pred ljude elei
time zadovoljiti vladara ili radi neke svoje koristi ili elei time
postii neku od ovodunjalukih kori sti . U takve, kao to je
spomenuto, spadaju jevrejski uenjaci i kranski monasi, koji
su iz svojih svetih knjiga izbrisali opise Muhammeda, s. a. v. s. ,
porekli njegovo \ero\esnitvo uprkos tome to su ga poznavali
kao to poznaju svoje sinove. O takvima Uzvieni Allah kae:
"Oni koji taje ono ta je Allah u Kjizi objavio i kzamjenju
ju za neto to malo vrjedi - oni u trbuhe svoje ne trpaju nita
drugo do ono to e ih u vatru dovesti; na Sudnjem danu Allah
ih nee ni osloviti, niti ih oistiti; njih eka patnja nesnosna.
Oni su umjesto pravog puta izabrali zabludu, a umjesto
oprosta zasluili patnju; i koliko su samo oni neosjetlivi na
vatru! " (El -Bekare, 1 74. - 1 75. )
1 1 2
Fethu-1-Bari, 1/589

Suoa|on
Komentirajui Allahove, d. . rijei: "Na Sudnjem danu
Allah ih nee ni osloviti, niti ih oistiti ", Ibn Kesir kae: ''To
zbog toga to je Uzvieni Allah, d. . , srdit na njih jer su sakrili
ono to su dobro poznavali i zato su na sebe navukli Allahovu,
d. . , srdbu, pa ih On nee ni pogledati, niti ih oistiti, tj. nee
ih pohvaliti, nego e ih nesnosnom kaznom kazniti ". 1 1 3
Ebu Hurejre, r. a. , prenosi da je Allahov Poslanik, s. a. v. s. ,
rekao: "Ko bude upitan za neko znanje, pa ga sakrije i preuti,
taj e na Sudnjem danu biti zauzdan uzdama od vatre" (hadis
prenose Ebu Davud i Ti rmizi, navodei da je hasen, a I bn
Made, I bn Hi bban, Bejheki i Haki m, kau da je sahih) .
U predaji koju biljei Ibn Made, stoji : "Ko naui neko
znanje i sakrije ga, doi e na Sudnjem danu zauzdan uzdama
od vatre".
1
1 4
Od onih na koje e se Al l ah, d. . , rasrditi na Sudnjem
danu, nee ih ni osloviti, niti oistiti i oni e u teku patnju
zapasti, ubrajaju se oni koji su prekidali zavjet dat Allahu,
d. . , i koji su svoje zakletve prodavali za neto to malo vrije
di, te oni koji su se svjesno lano zaklinjali nastojei dobiti
prezrenu ovodunjal uku kori st. Uzvi eni kae:
"Oni koji obavezu svoju prema Allahu i zakletve svoje
zamjenjuju neim to malo vrjedi - na onom svijetu nikakva
dobra nee imati, Allah ih nee ni osloviti, niti e na njih, na
Sudnjem danu, panju obratiti, niti e ih oistiti - njih bolna
patnja eka " (Ali ' lmran, 77. ) .
O ovoj temi Ibn Kesir navodi brojne hadise, naprimjer,
hadis koji biljei i mam Musl i m, autori Sunena i imam
Ahmed od Ebu Zerra, koji prenosi da je Allahov Poslanik,
s. a. v. s. , rekao: "Tri vrste ljudi Allah, d. . , nee na Sudnjem
danu ni osloviti, nee ih ni pogledati, niti e ih oistiti i bit e
kanjeni bolnom kaznom". Ebu Zerr, r. a. , upita: '? ko su oni,
1 1 3
Tefsir, Ibn Kesir, 1 1363
1 1 4
Et-Tergi b ve-t-erhib, Hafiz EI -Munzi rijja, 1 /97
VlllPootnvte
t1v
Allahov PoslaniCe?" Poslanik, s. a.v. s. , ponovi tri puta: "Propali
su i upropaeni su", a zatim ree: "Onaj koji spusti svoju
odjeu ispod lanaka, onaj koji l ano se zaklinjui prodaje svoju
robu i onaj koji prigovara za sve to da ili pokloni drugi ma".
Takoer, hadis koji bi ljee Buharija i Musl i m od
Abdul laha, koji prenosi da je Allahov Posl anik, s. a. v. s. , rekao:
"Ko se svjesno lano zakune, elei time nepravedno uzeti
imetak drugog musli mana, doi e na Sudnjem danu Al lahu,
d. ., okruen Allahovom srdbom". Buharija prenosi i hadis
od Abdullaha bi n ebi Evfa, koji pripovijeda da je neki ovjek
donio svoju robu na pij acu, izloio je, a zatim se poeo lano
zaklinjati da je prodaje jeftinije nego to je on kupio, kako bi
pri mamio jednog musl imana, pa je objavljen sl ijedei ajet: "Oni
koji obavezu svoju prema Allahu i zakletve svoje zamjenjuju
neim to malo vrijedi . . . "
Ahmed, Ebu Davud i Tirmizi biljee hadis od Ebu
"Tri vrste ljudi Allah, d. . , nee na Sudnjem danu ni osloviti,
nee ih pogledati, ni ti oistiti i njima pripada bol na patnja:
ovjeka koji odbije napoji ti putnika, ovjeka koji se posl ije
ikindije lano zakune kako bi prodao robu i ovjeka koji dadne
prisegu vladaru, pa ako mu vladar da kakvog i metka, on mu je
pokoran, u protivnom mu je nepokoran" (Tirmizi kae da je
ovaj h adis hasenun-sahih)
. 1 15
Buharija u svom Sahihu biljei hadis od Ebu Hurejre,
koji prenosi da je Posl anik, s. a. v. s. , rekao: "Tri vrste ljudi Allah,
d. . , nee na Sudnjem danu ni osloviti, niti e ih pogledati :
ovjeka koji se lano zakleo da prodaje robu jeftinije nego to
je on kupio, ovjeka koji se poslije ikindije l ano zakune s nam
jerom da bespravno uzme i metak drugog musl imana i ovjeka
koji odbije napojiti putnika. All ah, d. . , takvome e na
Sudnjem danu rei : "Danas u i Ja tebi uskratiti Svoju dobro-
1 1 5
o on
tu kao to si ti uskratio drugima ono to ni su tvoje ruke
napravile ( tj. , vodu - op. pr. ) .
Meu grjenicima za koje s e Allah, d. . , obavezao da ih
na Sudnjem danu nee ni osloviti, nee ih ni pogledati, niti
oistiti, su i starac bludnik, vladar laov, oholi siromah, onaj
koji je bio neposluan svoji m roditeljima, ena koja oponaa
mukarca, onaj koji u svojoj porodici nije spieavao nemoral
i grijehe, onaj koji spol no opi u eninu stranjicu i ko iz
oholosti spusti svoj u odjeu da mu se vuCe po zemlji .
U Musli movom Sahi hu i Nesaijevom Sunenu je
zabiljeen hadis od Ebu Hurejre, koji prenosi da je Allahov
Poslanik, s. a. v. s. , rekao: "Trojicu ljudi All ah, d. . , nee na
Sudnjem danu ni osloviti, nee ih oi stiti, niti e ih pogl edati :
starca bludnika, vladara lopova i oholog siromaha".
U Ahmedovom Musnedu, Nesaijevom Sunenu i
Hakimovom Mustedreku je zabiljeen hadis od Abdullaha
bin rnra, r. a. , koji prenosi da je Allahov Poslanik, s. a.v. s. ,
rekao: "Trojicu ljudi All ah, d. . , nee na Sudnjem danu ni
pogledati : neposlunog prema svojim roditeljima, enu koja
oponaa mukarca i onog koji u svojoj porodici ne spreava
nemoral i grijehe".
Ebu Hurejre prenosi da je Allahov Poslanik, s. a. v. s. ,
rekao: "Onog ko spolno opi u eninu stranjicu All ah, d. . ,
nee na Sudnjem danu ni pogledati ". U Buharijinom i
Musl imovom << Sahihu se biljei hadis od Ebu Hurejre, koji
prenosi da je Allahov Poslanik, s. a.v. s. , rekao: '?llah, d. . ,
nee na Sudnjem danu ni pogledati onoga ko iz oholosti spusti
svoju odjeu da mu se vue po zemlji ". U i sti m djelima se
biljei i hadis od Ibn ' Umera da je Poslanik, s. a. v. s. , rekao: "Ko
pusti odjeu da mu se vue po zemlji Allah, d. . , ga na
Sudnjem danu nee ni pogledati ". Ibn ' Umer, takoer, prenosi
daje Posl anik, s. a. v. s. , rekao: 'Hah, d. . , nee ni pogledati na
Sudnjem danu onog ko iz oholosti pusti da mu se odjea vue
po zemlji" (hadi s biljee Ebu Davud, Nesai i Ibn Made) .
VlllPootnvte
t
t
Bit e u tekoj situaciji na Sudnjem danu oni koji budu
skloni samo ovome svijetu, budu zadovolj ni samo nji me,
utopljeni u njegove ui tke i ari. Allahov Posl anik, s. a. v. s. ,
obavijestio nas j e da e onaj koji bude previ e si t na ovome svi
jetu biti dugo gladan na Ahiretu.
U Tirmizijinom Sunenu, Sunenu Nesaija i Ibn
Made i Hakimovom Mustedreku je zabiljeeno da je
Allahov Poslanik, s. a. v. s. , rekao jednom od svojih ashaba:
"Prestani sa podrigivanjem jer oni koji budu najvie siti na
ovom svijetu bit e najdue gladni na Sudnjem danu".
Poslanik, s. a. v. s. , takoer nas je obavijestio da e i muni i oni
koji su uivali u bl agodatima ovoga svijeta imati najmanju
nagradu na onom svijetu, osim ukoliko budu dijelili svoje
imetke u dobrotvorne svrhe na Allahovom putu.
U Buhariji nom i Muslimovom Sahihu je zabiljeen hadis
od Ebu Zerra, koji kae: "Oni koji budu imali najvie imetka na
ovom svijetu bit e u najveoj oskudici na Sudnjem danu, osim
onih kojima Uzvieni Allah, d. . , podari dobro, pa budu dijelili
svoje imetke i ljevicom i desnicom, ispred sebe i iza sebe, i budu
svoje imetke ulagali u ono to je korisno i hairl i ". Mali broj
dobrih djela bit e uzrok da oni budu zadnji na Sudnjem danu,
a drugi e biti ispred njih, nakon to su na Dunjaluku uvijek
imali prednost. U Sunenu Ibn Madea se biljei hadis od Ebu
Zerra, koji prenosi da je Allahov Poslanik, s. a.v. s. , rekao: "Oni
koji budu imali najvie imetka bit e na naj niim stepenima na
Sudnjem danu, osim onih koji taj imetak budu dijelili na
Allahovom putu i budu ga na dozvoljen nain zaraivali
"
.
Poslanik, s. a.v. s. , obavijestio nas je da oni koji su
optereivali svoje due raznovrsni m dunjalukim uicima, bili
u izobilju i raskonosti, nee biti u stanju prei prepreke na
Sudnjem danu i njegove strahote.
_ _
Suoa|on
U djel u uabu-1-iman se prenosi da je Ummu Derda
rekla Ebu Derdau: "Zato i ti ne trai imetak, kao to trai taj
i taj?", a Ebu Derda joj je odgovori o: "uo sam Allahovog
Poslanika, s. a. v. s. , kako kae: "Pred vama se nalazi teka
prepreka. Nee je moi prei oni koji budu teki ".
Ibn ' Umer prenosi da je Al l ahov Posl ani k, s. a. v. s. ,
rekao: "Kad Al l ah, d. . , na Sudnjem danu skupi prijanje i
potonje narode, svaki e varal ica i mati zastavu, pa e se rei :
To je prevara tog i tog" ( Musl im) . Rije "gadi r", spomenuta
u hadi su, oznaava ovjeka koji daje obeanja, al i ih ne
i spunjava, a rije "livaun" oznaava veliku zastavu koj u nosi
onaj koj i predvodi vojsku u ratu ili onaj koji poziva u rat, a
kojeg lj udi sl ijede. Varal i ci e biti podignuta zastava na kojoj
e biti napi sana njegova prevara i na taj nain e biti
osramoen na Sudnjem danu, a ta zastava e biti postavlje
na kod njegove stranji ce.
U Muslimovom Sahihu je zabiljeen h adis od Ebu Se'ida,
koji prenosi da je Allahov Poslanik, s. a.v. s. , rekao: "Na Sudnjem
danu e svaki varalica imati kod stranjice zastavu". to bude
vea prevara, bit e vea i zastava koja e sramotiti varalice.
U Musl imovom Sahi hu se, takoder, biljei hadis od
Ebu Se' ida da je Poslanik, s. a. v. s. , rekao: "Na Sudnjem danu
e svaki varal ica kod stranjice zastavu i mati koja e biti prema
veliini njegove prevare. A najvei varalica je vladar koji vara
narod". Vladar varalica e biti najvie kanjen zato to njego
va prevara nanosi tetu mnogim lj udima, a vladar posjeduje
snagu i mo, pa i nema potrebe varati druge. Allah, d. . , e
kazniti tu vrstu grjenika ovom kaznom jer je taj nain kanja
vanja poznat meu lj udima i oni ga razumiju. Arapi su prije
VlllPOG|AvLs
t1
svakom varal ici podizali zastavu na nekim skupovima i u vri
jeme hadda, a i sto su radili sa zloincima i kri mi nalcima i sa
njima bi tako krui l i meu narodom.
1
1 6
Pod utajivanjem se ovdje misli na uzimanje ratnog plije
na kraom i utajivanjem, i to je grijeh i za kojeg se kriju pouda
i pohlepa. Allah, d. . , zaprijetio je da e na Sudnjem danu
onoga ko to uradi osramotiti pred svim ljudima i to tako to e
taj nositi toga dana ono to je utaji o:
'' onaj ko neSto u taji - doniet e na Sudnji dan to to je
utajio i tada e se svakome u potpunosti dati ono to je
zasluio, nikome se nepravda nee uiniti " (Ali ' l mran, 1 6 1 . ) .
Tumaei ovaj ajet, Kurtubi kae: "Doi e na Sudnjem
danu nosei ono to je u taji o na lei ma i na vratu i na taj nain
e bi ti kanjavan, zastraen svoji m glasom i poni en
iznoenjem na vidjelo svoje prijevare pred svim ljudima" .
1 1 7
U
zatajivanje spada i utaja dravnog i metka vladara, inovni ka,
radni ka i namjesnika.
Poslanik, s. a.v. s. , opi sao namje kako e na Sudnjem danu
oni koji su utajival i tue i metke nositi ono to su utaji l i . Ebu
Hurejre pripovijeda: "Jednog dana je Allahov Poslanik, s. a. v. s. ,
ustao meu nama, spomenuo nam utajivanje i ukazao na to
da je to veliki grijeh, a zati m nam rekao: ' Nemojte da ikog od
vas zateknem na Sudnjem danu kako nosi na svom vratu devu
koja rie, a da mi on kae: 'Allahov Poslanie, pomozi mi', a ja
mu kaem: ' Ne mogu ti nita pomoi, dostavio sam ti potpuno
ono to mi je objavljeno' . Neka ni ko od vas ne doe na
Sudnjem danu nosei na svom vratu konja koji njiti , pa da mi
kae: 'Allahov Poslanie, pomozi mi ' , a ja u mu rei : ' Ne
1 1 6
Et-Tezkire, Kurtu bi, 297
1 1 7
Tefsir, Kurtubi, 4/256

__
_
Suoa|onn
mogu ti nita pomoi, dostavio sam ti potpuno ono to mi je
objavljeno' . Neka niko od vas ne doe na Sudnjem danu
nosei na svom vratu ovcu koja e blejati, pa da mi kae:
'Allahov Poslanie, pomozi mi' , a ja u mu rei : ' Ne mogu ti
nita pomoi, dostavio sam ti potpuno ono to mi je objavljeno'.
Neka niko od vas ne doe nosei na svom vratu neduno ubi
jenu osobu koja e vikati, pa da mi kae: 'Allahov Poslanie,
pomozi mi', a ja u mu rei : ' Ne mogu ti ni ta pomoi,
dostavio sam ti potpuno ono to mi je objavljeno' . Neka niko
ne doe od vas na Sudnjem danu nosei na glavi ogrta koji e
leprati, pa da mi kae: 'Allahov Poslanie, pomozi mi' , a ja u
mu rei: ' Ne mogu ti nita pomoi, dostavio sam ti potpuno
ono to mi je objavljeno' . Neka niko od vas ne doe na
Sudnjem danu nosei na pleima zlato i srebro, pa da mi kae:
'Allahov Poslanie, pomozi mi' , aj a u mu rei : ' Ne mogu ti nita
pomoi, dostavio sam ti potpuno ono to mi je objavljeno"'
(biljei Buharija, a ovo je predaja koju biljei i Musl i m) .
Taberani u svom djelu Mu' demu-1 -kebir, Bejheki u
Sunenu i Humejdi u Musnedu, navode da je Allahov
Poslanik, s. a. v. s. , zaduio ' Ubadu bin Samita da sakuplja
zekat, a zatim mu rekao: "Boj se Allaha, Ebu Yelide, da ne
doe na Sudnjem danu nosei na svom vratu devu koja e
rikati, ili kravu koja e mukati , ili ovcu koja e blejati ".
I bn Kesi r u svom tefsiru navodi hadise koji u sebi
sadre prijetnju onome ko neto utaji ili neto sakrije pri
l i kom sakupljanja zakata.
Ebu Humejd es-Sa' idi navodi slijedei hadis Allahovog
Posl anika, s. a. v. s . : ' tahov Poslanik, s. a. v. s. , zaduio je
jednog ovjeka iz plemena Ezd po imenu Ibn Lutbija, koji kad
doe i donese zekat, ree: 'Ovo je vae, a ovo je darovano
meni' . Allahov Poslanik, s . a. v. s. , ustade, pope se na minber i
ree: ' ta je sa ovjekom kojeg poaljemo po nekom zadatku,
a on nam kae: 'Ovo je vae, a ovo je darovano meni' ? Zato
nije sjedio u kui svoga oca ili majke, pa da vidi bi li mu ko ta
VlllPOG|AvLs
t
5
darovao? Tako mi Onog u ijoj je ruci Muhammedova dua,
niko od vas nee neta nepravedno uzeti, a da na Sudnjem danu
nee doi nosei to na svojim pleima. Ako bude deva - rikat e,
ako bude krava - mukat e, a ako bude ovca - blejat e"
( Buharija i Musl i m) .
Abdullah bin ' Umer prenosi da je Allahov Poslanik,
s. a.v. s. , rekao: "Ko nepravedno uzme neki komad zemle, propa
dat e zajedno sa njim na Sudnjem danu kroz sedam zemalja".
1 1 8
Najgori lj udi na Sudnjem danu e biti oni koji su bi l i
prefarbani svi m bojama, koji su se mijenjal i prema si tuaci
ji , ni su i mal i svog jasnog stanovi ta, nego su se jedni ma
prikazivali na jedan, a drugima na drugi nai n. Buharija i
Musl i m prenose hadi s od Ebu Hurejre, koj i prenosi da je
Allahov Posl ani k, s. a. v. s . , rekao: "Nai ete da je najgori
ovjek na Sudnj em danu dvol i njak, koj i se jedni ma
prikazuje na jedan, a dugi ma na drugi nain" . U neki m
hadi si ma se navodi da e ova vrsta lj udi i mati na Sudnjem
danu jezi ke od vatre.
Ebu Davud i Buharija u djelu Edebu-1-mufred, Darimi,
Ebu J'ala i drugi navode hadis od ;mmara bin J asira, r. a. , koji
prenosi daje Allahov Poslanik, s.a.v. s. , rekao: "Ko bude na ovom
svijetu dvolinjak, imat e na Sudnjem danu jezik od vatre".
Ebu Davud, I bn Made i Hakim biljee hadis sa vjero
dostojni m lancem prenosilaca od Ebu Merjema el -Ezdija da je
Allahov Posl anik, s. a. v. s. , rekao: "Ko postane vladar musl i
mana i ne bude im pristupaan uprkos njihovim potrebama,
siromatvu i neimati ni , Allah, d. . , mu nee pomoi uprkos
njegovim potrebama, siromatvu i neimati ni ".
1 1 8
Sahihu-1-Buhari, Fethu-1-Bari, 5/1 03

Suoa|on
Onaj koji bude prosio uprkos tome da je imuan, bit e

proivljen na Sudnjem danu sa licem punim rana i l i ogreboti
na. Ebu Davud, Nesai, Tirmizi, Darimi i drugi biljee hadis od
Abdullaha bin Mes'uda, koji prenosi da je Allahov Poslanik,
s. a.v. s. , rekao: "Ko bude prosio, a bude imao imetak koji mu je
dovoljan, to njegovo praenje e, na njegovom licu na
Sudnjem danu, biti u vidu rane, ogrebotine ili iskrivljenja".
Neko upita: 'lahov Poslanie, a koliki je i metak koji je
dovolj an?" Poslanik, s. a. v. s. , odgovori : "Pedeset dirhema ili
njihova protuvrijednost u zlatu". U Musnedu imama Ahmeda
se biljei hadis od ' lmrana bin Husajna, koji prenosi da je
Allahov Posl anik, s. a. v. s. , rekao: "Prosjaenje i munog e biti
crna mrlja na njegovom licu na Sudnjem danu".
OHyqvm0pc t
Pravac na kojem se nalazi Kaba je potovan i svet. Zato su
izreeni hadisi koji zabranjuj u da se prilikom mokrenja ili
vrenja velike nude okree sprijeda ili leima u pravcu Kabe.
Allahov Poslanik, s. a. v. s. , zabranio je i plj uvanje upravcu Kabe.
Obavijestio nas je da e onaj ko bude pljuvao u pravcu Kabe
doi na Sudnjem danu sa istom tom pljuvakom na svom licu.
Bezzar u svom Musnedu, Ibn Hibban i Ibn Huzejme u
Sahihu biljee da je Ibn ' Umer rekao: "Pljuvaka onog koji je
plj uvao u pravcu Kabe e biti na Sudnjem danu na licu svoga
vlasnika". Ebu Davud u svom Sunenu i Ibn Hibban u
Sahihu biljee hadis od Huzejfe bin Jemana, koji prenosi da
je Allahov Poslanik, s. a. v. s. , rekao: "Ko bude pljuvao u pravcu
Kabe doi e na Sudnjem danu sa tom pljuvakom meu
oi ma" (lanac prenosilaca hadisa je vjerodostojan) .
Vlll POG|AvLs
t
7
twtd ttqmnt t @tv 0M
Onaj koji slae da je vidio u snu ono to nije vidio, bit e
kanjen na Sudnjem danu, s tim da e mu biti nareeno da
povee meusobno dvije dlake. Onaj koji bude prislukivao ljude
koji to ne ele, bit e kanjen na Sudnjem danu time to e mu u
ui biti sipano rastopljeno olovo. Buharija u svom Sahihu
biljei hadis od Ibn Abbasa, koji prenosi da je Poslanik, s. a.v.s. ,
rekao: "Ko slae da je u snu vidio neto to nije vidio, bit e
zaduen da povee meusobno dvije dlake, a to mu nikad nee
uspjeti, a bit e sipano rastopljeno olovo u ui onome ko bude
prislukivao ljude koji ele sakriti svoj govor ili bjee od njega".
5mtbgobqm
Jedna skupina All ahovi h, d. . , robova se nee prepasti
kad se ostali ljudi prepadnu, ni ti e tugovati kad ostali budu
tugovali. To su tienici Milostivog koji su vrsto vjeroval i u
Njega i bili u neprekidnoj pokorosti prema Njemu priprema
jui se za taj Dan, pa e Al lah, d. . , uiniti da oni budu siguri,
a kad ustanu iz svoj i h kaburova - doekat e ih meleki
smi rujui ih i ubacujui u nji hova srca spokojstvo i mir:
`oni kojima smo joS prije lijepu nagradu obeali, oni e
od njega daleko biti, huku njegovu nee uti, i veno e u
onom Sto im budu due e
l
jele uivati, nee ih brnuti najvei
.
uas, nego e ih meleki doekivati: 'Evo ovo je va dan, vama
obean! ' " (El-Enbija, 1 0 1 . - 1 03. ) .
"Najvei uas" j e ono to e pogoditi Allahove d. .
robove prilikom nji hovog ustajanja iz kaburova:
"On im samo puta do Dana kad e im oi ostati
otvorene '' ( Ibrahi m, 42. ) . Toga Dana e glasnik Mil ostivog
dozvati Njegove tienike smirujui ih:
____
Suona|onn
"O rbov Moji, za vas danas straha nee biti, niti ete i za
im tugovati; oni koji su u ajete Nae vervali i posluni bili "
( Ez-Zuhruf, 68. -69. ) . Na drugom mjestu, kae:
"I neka se niega ne boje i ni za im neka ne tuguju
Allahovi tienici, oni koji budu vjerovali i koji se budu
Allaha bojali, za njih su dobre viesti i na ovom i na onom
svijetu; Allahove rjei niko ne moe izmieniti - to e, zaista,
veliki uspjeh biti " (Junus, 62. -64. ) Tajna koja se krije u ovoj
sigurosti kojom e Allah, d. . , okruiti vjernike u tome to su
njihova srca na ovom svijetu bila i spunjena strahom prema
Njemu Uzvienom, nou su dugo klanjal i , a danju postili i
spremali se za Dan kad e stajati pred Al lahom, d. . O njima
Njihov Gospodar prenosi da su rekli :
"Mi se Gospodara naeg bojimo, onog Dana kad e lica
smrknuta i namrgoena biti " ( El -Insan, 1. ) . A onog ije
stanje bude ovakvo, Al l ah, d. . , sauvat e zla toga Dana i
uinit e ga sigurim:
"I njih e Allah strahote toga Dana sauvati i blaenstvo
i radost im darvati, i Dennetom i svlom ih za ono to su trp
jeli nagraditi " ( El - l nsan, 1 1 . - 1 2. ) .
U hadi su koji prenosi Ebu Nuaj m, u djel u El - Hul ijje
od eddada bi n Evsa, All ahov Posl ani k, s . a. v. s . , kae:
'1l l ah, d. . , kae: 'Tako mi Moje vel i i ne i vel i anstvenosti,
kod Svoga roba neu sjedi ni ti dvije sigurnosti i dva straha.
Ako Moj rob bude si guran na Dunjal uku, ui ni t u da
i skusi strah na Dan kad u sakupi ti sve Svoje robove. A ako
Me se bude bojao na Dunjal uku, J a u ga ui ni ti sigurnim
na Dan kad sakupim sve Svoje robove'" . Sve to rob bude
i skreniji prema svome Gospodaru, bi t e si gurniji na
Sudnjem danu. Musl i mani koj i svoje vjerovanje ne budu
i zmijeal i sa mnogobotvom, imat e potpunu sigurnost na
Sudnjem danu. Na ovo upuuje odgovor koji je Ibrahi m,
a. s . , uputi o svome narodu kad s u ga poeli pl ai ti svoji m
ki povi ma. On i m je odgovori o:
Vlll POGLvs
tv
`kako bih se ja bojao onih koje s Njim izjednauje te kad
se v ne bojite Sto Allahu druge ravnim smatrate, iako vam On
za lo nie nikakav dokaz dao? I znate li vi ko e, mi ili v, biti
siguran? Bit e siguri samo oni koji vjeruju i vervanje svoje
s mnogobotvom ne mieaju; oni e biti na pravom putu"
(El-En' am, 8 1 . -82. ) .
O tJ.,tmu05pf
Kad ljudi budu na Sudnjem danu pod suncem koje e ih
estoko i nemilosrdno priti, suoit e se sa iskuenjem koje ne bi
mogla podnijeti ni vrsta i postojana brda. Toga Dana e jedna
odabrana skupina ver biti sklonjena u hlad 'Ara Milostivog
Allaha, d. . Nee ih muiti nevolja koja je pritisla druge ljude. To
su oni koji su imali visoke ciljeve i iskrenu odlunost, koja je bila
proeta ispravnim islamskim verovanjem i visokim vrijednosti
ma. Pa, ko su ti? To su oni koji su radili djela koja su po mjerili
ma islama imala svoju vrjednost i teinu. U ovu skupinu spada
pravedan vladar koji je posjedovao vlast i mo, ali se nije oholio
i uspostavio je pravdu meu Allahovim, d. . , robovima koja je u
potpunosti odgovarala boanskim zakonima i principima vlasti.
Meu njima je i ml adi koji je odrastao u pokorosti
prema Allahu, d. . , obuzdao je svoje ml adal ake prohtjeve
uzdama bogobojaznosti i estitosti, kontrolirao svoju duu i
niske strasti i na taj nain ivio istim i neporoni m ivotom.
Tu se ubrajaju i oni koji se bri nu o Allahovim, d. . ,
mesdidima, osvjetljavaju njihove unutranjosti spominjanjem
Allaha, d. . , i upuivanjem dove Njemu i nikad ne iziu iz
mesdida a da ne osjete enju za nji hovim okriljem.
Tu su i oni koji su se voljeli u ime Allaha, d. . , njih je spa
jala bratska ljubav u ime Allaha, d. . , okupljali su se samo
radi dobroi nstva, bogobojaznosti i onoga to je dobro i kad
su se rastajali - rastajali su se uz dobra djela.
____
Suoa|on
Tu je i onaj koji je bio iskuan sa enom koja mu se
ponudila da sa njom uini blud, ali se izmeu njega i bl uda
isprijeila bogobojaznost.
I onaj koji je dijelio svoj imetak iskreno u ime Allaha,
d. . , pa je skrivao davanje sadake ak i od samog sebe.
Tu je i onaj koji se u osami sjetio Allaha, d. . , pa su mu
od straha potekle suze.
Buharija u Sahihu prenosi had i s od Ebu Hurejre da je
Allahov Poslanik, s. a.v. s. , rekao: "Sedam vrsta ljudi e biti u
Allahovom hladu na Dan kad nikakvog drugog hlada nee biti:
pravedan vladar, mladi koji odraste u pokornosti Allahu,
ovjek ije je srce neprestano vezano za damiju, prijatelji koji
se vole samo u ime Allaha, takvi su kad se sastaju i raziu,
ovjek kojeg lijepa i ugledna
.
ena pozove na blud, a on kae:
' Ne, ja se bojim Allaha' , ovjek koji udjeljuje milostinju tako da
mu lijeva ruka ne zna ta je desna udijeli la i ovjek koji se sjeti
Allaha u samoi, pa pusti suze".
Preneseni su brojni hadisi koji ukazuj u da e se oni koji su
se voljeli u ime Allaha, d. . , smjesti ti u hlad Allahovog 'Ara.
Ebu Hurejre, takoer, prenosi da je Al l ahov Poslanik, s. a. v. s. ,
rekao: "Na Sudnjem danu e All ah, d. . , rei : 'Gdje su oni koji
su se voljeli u Moje i me? Danas u i h uvesti u Moj hlad, kad
nema drugog hlada osi m Moga" . ' ' 9 Taberani u djelu
Muademu-1 -Kebir, Ahmed u Musnedu, Ibn Hibban u
Sahihu i Hakim u Mustedreku biljee hadis od Mu' aza,
koji prenosi da je All ahov Poslanik, s. a.v. s. , rekao: "Oni koji se
budu voljel i u ime Al l aha, d. . , bit e na Sudnjem danu u
hladu 'Ara". U djel u El -Ihvan od Ibn ebi Dun'ja se biljei
hadis sa vjerodostojni m l ancem prenosil aca od ' Ubade bin
Samita od Poslanika, s. a.v. s. , da je rekao: 'll l ah, d. . , kae:
"Moja ljubav se spustila na one koji se vole u Moje i me. Stavit
u ih u hlad Svog 'Ara na Dan kad ne bude drugog hlada".
1 1 9
Musl i m, 4/ 1 988, br. 2566
Vlll POGLvLs
t
5
t
Stavljanje u hl ad All ahovog, d. . , 'Ara nije ogranieno samo
na ovih sedam skupina spomenutih u hadi su. Preneseni su i
drugi hadisi da e taj stepen postii i drugi. Ibn Hader el
Askalani je sabrao svojstva zbog kojih e njihov vlasnik biti u
Allahovom hladu u knjizi koju je nazvao Ma'rifetu-1 -Hisal el
Muvessale il a-Zilal. 1
2
0 U ova svoj stva spada i odgaanje roka
za vraanja duga onome ko nije u stanju vratiti dug.
U Muslimovom Sahihu i Musnedu imama Ahmeda se
biljei hadis od Ebu Jusra da je Poslanik, s.a. v. s. , rekao: "Ko
saeka onoga ko mu je duan ili mu oprosti dug, Allah, d. . , na
Sudnjem danu e ga smjestiti u Svoj hlad". U Musnedu
imama Ahmeda i Darimijinom Sunenu se biljei hadis sa
vjerodostojnim lancem prenosilaca od Ebu tade da je Allahov
Poslanik, s.a.v. s. , rekao: "Ko olaka svome duniku ili potpuno
skine dug sa njega, bit e na Sudnjem danu u Allahovom hladu".
urba roba u otklanjanju nevolj a i briga svoje brae mus
l i mana, pomaganje oni ma koji ma je pomo potrebna,
olakavanje oni ma kojima je teko i pratanje nepravdi i greki
uinjenih prema njemu, ubrajaju se u svojstva koja e najvie
olakati muke i nevolje roba na Sudnjem danu.
U Musl i movom Sahi hu se bi ljei hadi s od Ebu
"Ko otkloni brigu svoga brata muslimana - Al l ah, d. . , njemu
e otkloniti brigu na Sudnjem danu, ko olaka nevoljniku -
Allah, d. . , njemu e olakati i na ovom i na onome svijetu, ko
prikrije neku mahanu muslimana - Allah, d. . , prikrit e nje
gove mahane na ovom i na onome svijetu. All ah, d. . ,
neprestano e biti na pomoi Svome robu sve dok rob pomae
svome bratu musl imanu".
1 20
~~~~ o on
Buharija u svom Sahihu prenosi hadis od Abdullaha
bin ' U mera da je Allahov Poslanik, s. a. v. s. , rekao: "Musliman
je brat muslimanu: on ga ne ugnjetava i ne ostavlja ga na
cjedilu (ne predaje ga drugome) . Ko pomogne svome bratu u
nevolji , Allah e njemu pomoi u njegovoj nevolji . Ko otkloni
nedau jednog muslimana, All ah e njemu otkloniti jednu od
njegovih nedaa na Sudnjem danu. A ko pre sramote
jednog muslimana, Allah e prikriti njegove na Sudnjem danu".
Ed-Dinuri u djelu El -Medalise, Bejheki u u' abu-1-
I man i Dija' u El -Muhtare prenose od Enesa daje Poslanik,
s. a. v. s. , rekao: "Ko tajno pomogne svome bratu muslimanu,
njemu e All ah, d. . , pomoi i na Dunjaluku i na Ahiretu".
Buharija i Musl i m biljee hadis od Ebu Hurejre da je
Allahov Poslanik, s. a.v. s. , rekao: "Jedan ovjek je posuivao svoj
novac ljudima, pa je esto govorio svome slugi : ' Kad vidi da je
neko u tekoj situaciji, oprosti mu dug ne bi li i nama Allah,
d. . , oprostio nae grijehe' . Kad je umro, sreo je Allaha, d. . ,
oprotenih grijeha". Nesai, Ibn Hibban i Hakim prenose hadis
sa verodostojnim lancem prenosilaca od Ebu Hurejre da je
Allahov Poslanik, s. a.v. s. , rekao: "Jedan ovjek nikad nije u
svom ivotu uradio nijedno dobro djelo, a davao je pozajmice
ljudima, pa je govorio svome izaslaniku: 'Uzmi dug od onoga
kome je lahko dug vratiti, a priekajonoga ko je u tekoj situaciji
ili mu dug potpuno oprosti ; moda i Allah, d. . , nama oprosti' .
Kad je umro, upitan je: ' Jesi l i ikad uradio ijedno dobro djelo?'
On odgovori: 'Ne, ali sam imao slugu i davao sam pozajmice
ljudima. Kad bih slao slugu da uzme dug, govorio bih mu:
' Uzmi dug od onoga kome je l ahko dug vratiti, a priekaj onoga
ko je u tekoj situaciji ili mu dug potpuno oprosti; moda i Allah,
d. . , nama oprosti'. Allah, d. . , mu ree: 'Ve sam ti oprostio' ".
Vlll POGLvLs
t
5
1
U Hakimovom Mustedreku se biljei hadis sa vjero
dostojnim lancem prenosi l aca od Huzejfe, ' Ukbe bin 'Amira i
Ebu Mes'uda da je Poslanik, s. a. v. s. , rekao: 'l l ah, d. . , na
Sudnjem danu rei e jednom Svom robu kome je podario
mnogo imetka: 'ta si radio na Dunjaluku?' , a on e rei :
' Nisam radio nikakva dobra, Gospodaru, osim to si mi ti dao
imetak, pa sam ga ja posuivao ljudma i imao sam obiaj
smanjiti dug onom ko je u oskudici i priekati onoga ko je u
tekoj situaciji' . Ree mu, All ah, d. . : 'Ja sam prei od tebe da
to uradim. Oslobodite Moga roba vatre"'.
L nH y0piy
no
Pravednici e na Sudnjem danu biti na visokim stepeni
ma. Sjedit e na mi nberima od svjetla sa desne strane
Milostivog, a obje ruke Milostivog su desne.
U M u slim ovom S ahi hu se biljei hadis od Abdullaha
bin 'Amra da je Allahov Poslanik, s. a.v. s. , rekao: "Pravednici e
na Sudnjem danu biti na minberima od svjetla sa desne strane
Milostivog, a obje ruke Milostivog su desne. To su oni koji su
pravedno sudili, bili pravedni u svojoj porodici i prema onima
nad koji ma su imali vlast" . ' 2 '
Kad se ljudi prepadnu na Dan najveeg straha, ehidi e
biti sigurni. U Tirmiziji nom i Ibn Madeovom Sunenu se
biljei hadi s od Mikdama bin Ma'dija Kerba da je Poslanik,
s. a.v. s. , rekao: "ehid kod Allaha ima est odlika: bit e mu
1 2 1
Muslim. 3/ 1 4
5
8
Suoa|on
oproteni svi grijesi kad mu potee prva kap krvi , vidjet e
svoje mjesto u Dennetu, bi t e zatien kaburske patnje, bit
e siguran na Dan najveeg straha i bit e mu stavljena na
glavu prekrasna kruna. Jedan biser i z te krune je vrjedniji od
Dunjaluka i onoga to je na njemu. Bit e oenjen sa sedamdeset
dvije denetske ljepotice i i mat e pravo zauzimati se za
sedamdeset lanova svoje porodice".
Sl ian ehidu je i graniar koji je uvao granice na
Al lahovom putu. Ako umre u trenutku dok bude straario,
Al l ah, d. . , uinit e ga sigurim na Dan najveeg straha.
Taberani prenosi hadis sa vjerodostojni m l ancem prenosilaca
od Ebu Derdaa da je Poslanik, s. a. v. s. , rekao: "Jedan dan
straariti na Allahovom putu je bolje nego postiti itav ivot.
Ko umre straarei na All ahovom putu, bit e siguran na Dan
najveeg s traha, bit e hranjen hranom i mirisan mirisom iz
Denneta i imat e nagradu straara na Allahovom putu sve
dok ga All ah, d. . , ne proivi na Sudnjem danu".
Meu poastima ehida je i to to e ga Allah, d. . ,
proivjeti na Sudnjem danu, a rana e mu biti boje krvi i miri s
poput mi risa mi ska. U Buharijinom <<Sahihu se biljei hadis
od Ebu Hurejre, koji prenosi da je Allahov Poslanik, s. a. v. s. ,
rekao: "Tako mi Onoga u ijoj je ruci moja dua, nee niko biti
ranjen na Allahovom putu, a Al lah najbolje zna ko se bori na
Njegovom putu, a da nee doi na Sudnji dan sa ranom boje
krvi i mirisom poput mirisa mi ska".
Tirmizi, Nesai i Ebu Davud biljee hadis sa vjerodostojnim
l ancem prenosilaca od Mu'aza bin Debela, koji je uo
All ahovog Poslanika, s. a. v. s. , kako kae: "Ko se bude borio na
Allahovom putu koliko traje jedna munja deve, i ma pravo na
Dennet, a ko dobije jednu ranu na Allahovom putu i l i povre
du od nesree, rana e mu na Sudnjem danu biti vea nego
prije, krv e biti boje afrana, a mi ri sat e poput mi ska". Ibn
Hader prenosi da su uenjaci rekl i : "Mudrost proivljavanja
VlllPOG|AvLs
t
55
ehida u ovakvom stanju jeste u tome da bude uz njega dokaz
koji upuuje na njegovu odl ikovanost jer je rtvovao svoj ivot
na putu pokorosti AJiahu, d. . "
1
22
Srdba je esto uzrok belaja i neugodnosti koje pogaaju
Allahovog, d. . , roba. Njezin uzrok moe biti neki roak, pri
jatelj ili neko ko nam je uinio neto dobro. Nema sumnje da
nam uznemiravanje koje dolazi u vie oblika - naprimjer, da
ujemo da neko pria o nama il i vidimo neto to ne bismo
voljeli vidjeti ili doivimo neku fiziku bol kojoj smo sami
uzrok - tee pada i vie nas pogaa. Zato moramo osposobiti
nae due da budu spremne oduprijeti se ovom izazovu, a
veoma je teko kontrolirati duu u trenucima kad smo ljuti i
srditi, i to mogu samo oni koji i maj u vrstu volju i koji su jaki.
I slam savladavanje srdbe ubraja u moralne i pozitivne
osobine, a nosilac takve osobine zasluuje da bude odlikovan.
Dennet, ije je prostranstvo kol iko nebesa i Zemlja, pripremljen
je bogobojaznim i esti ti m, a savladavanje srdbe spada medu
prva svojstva vjernika:
nastojte da zaslutite oprst Gospodara svoga i
Dennet prstran kao nebesa i Zemla, prpremlen za one koji
se Allaha boje, za one koji, i kad su u obilu i kad su u oskudi
ci, udjeluju, koji srdbu savlauju i ludima pra taju - a Allah
voli one koji dobra djela ine" (Ali ' lmran, 1 33. - 1 34. ) .
Na Sudnjem danu Uzvieni Gospodar e prozvati onoga
ko je svaladavao srdbu pred ljudima, a zatim e mu ponuditi
da sebi izabere koju god el i huriju. Tirmizi i Ebu Davud
biljee hadis od Sehla bin Mu'aza bin Debela, koji prenosi od
svoga oca da je Allahov Poslanik, s. a.v. s. , rekao: "Ko savlada
1 22
Fethu-1-Bari, 6/20
Suoa|on
svoju srdbu, a u stanju je da je ispolji , Allah, d. . , prozvat e
ga pred svim ljudima na Sudnjem danu i ponudit e mu da
sebi izabere koju god eli huriju".
Oslobaanje robova ubraj a se u plemenita djel a kojima
musl iman moe na Sudnjem danu ublaiti svoju kaznu i
obrisati grijehe i propuste:
"Pa, za lo on na blagodatima zahvalan bio nie? - A ta
ti misli: kako se mote na blagodatima zahvalan biti? - rba
rpstva osloboditi " (El -Beled, 1 1 . - 1 3. ) .
Ibn Kesir u komentaru ovih ajeta navodi hadise koji
pojanjavaju njihovo znaenje. I mam Ahmed kae: "Priao
nam je Ali bin Ibrahim, a njemu Abdullah, znai Ibn Seid bin
ebi Hind od Ismaila bin ebi Hakima, tienika porodice
Zubejr, od Seida bin Merdana, a on od Ebu Hurejre koji je
uo All ahovog Poslanika, s. a. v. s. , kako kae: ' Ko oslobodi
muslimana iz ropstva Allah, d. . , oslobodit e svaki organ
toga muslimana i jedan njegov organ od vatre, za ruku e oslo
boditi ruku, za nogu - njegovu nogu i za spolni organ - njegov
spol ni organ'. Ali bi n el -Husejn upita: ' Jesi l i ti ui stinu to uo
od Ebu Hurejre?' Seid mu odgovori : ' Da' . Tada Ali bin el
Husejn ree svome slugi : ' Zovni mi slugu Mitrafa' . Kad sluga
stade pred njega, on mu ree: ' Idi, oslobaam te u ime Allaha,
d. . "
'
Hadis biljee i Buharija, Muslim, Tirmizi, Nesai .
U drugi m predajama ovog hadi sa od Se' ida bi n
Merdana i u predaji koju biljei Musl im se navodi da je za
ovog slugu kojeg je oslobodio Al i bin el -Husejn Zejnulabidin
dao deset hiljada dirhema. Katade prenosi od Salima bin ebi
Da'da, on od Ma'dana bin ebi Tal he, a on od Ebi Nediha,
koji je uo Allahovog Poslanika, s. a. v. s. , kako kae: "Kad god
musl i man oslobodi iz ropstva drugog muslimana, Allah, d. . ,
VlllPOG|AvLs
t
57
za svaku njegovu kost iskupit e njegovu kost od vatre i kad
god muslimanka oslobodi muslimanku iz ropstva Allah, d. . ,
za svaku njezinu kost iskupit e od vatre njezinu kost" (hadis
u ovom obliku biljei Ibn Derir, a Ebu Nedih spomenut u
hadisu je 'Amr bi n 'Abse es-Sul emi , r. a. ) .
Imam Ahmed veli : " Priao nam je Hajve bi n urejh,
prenosei od Beki.e, od Budejra bi n Sa' da, od Halida bin
Ma' dana, od Kesira bin Murre, od 'Amra bi n ' Abse, koji i m je
prenio da je Poslanik, s. a. v. s. , rekao: "Ko sagradi mesdid da
bi se u njemu spomi njalo Allahovo, d. . , ime, Al l ah e mu
sagraditi kuu u Dennetu. Ako i z ropstva oslobodi musl i
mana, bit e mu to i skup od Dehennema. A ko osijedi u i sl a
mu, bit e mu to svjetlo na Sudnjem danu".
Ahmed kae: "Pripovijedao namje EI -Hakem bi n Nafi' od
Derira, a on od Sulejma bi n ' Amira da je erhabil bin es
Semt rekao 'Amru bi n 'Absi : ' Ispriaj nam hadis u kome nita
nije dodano, ni oduzeto od rijei All ahovog Poslanika, s. a.v. s. '
'Amr mu ree: ' uo sam Allahovog Poslanika, s. a.v. s. , kako
kae: ' Ko oslobodi iz ropstva musl imana, njegovo oslobaanje
e mu biti iskupljenje od vatre organ za organ. Ko osijedi na
Allahovom putu, bi t e mu to svjetlo na Sudnjem danu. A ko
baci koplje na Allahovom putu, pa pogodi i l i promai, to e
mu biti upisano kao da je oslobodio iz ropstva jednog od
lsmailovi h, a. s. , potomaka"' (neke djelove ovog hadisa prenosi
i Ebu Davud i Nesai) .
Ahmed, takoder, kae: "Pripovijedao nam je Haim bin
Kasim od Fereda, a on od Lukmana, od Ebu U mame od
'Amra bin 'Abse, a da Sulemi kae: ' Rekao sam mu: ' Ispriaj
nam jedan od had isa koji si uo od Allah ovog Poslanika u kome
nije nita oduzeto niti zaboravljeno od Poslanikovih rijei'. 'Amr
ree: 'uo sam ga kako kae: 'Allah, d. . , e muslimana kojem
se rodi troje djece i umru prije nego to dostignu punoljetnost
uvesti u Dennet i z Svoje milosti prema toj djeci. Ko osijedi na
Allahovom putu, to e mu biti svetlo na Sudnjem danu. Ko baci
o on
strijelu na Allahovom putu, pa pogodi ili promai, bit e mu
upisano kao da je oslobodio roba. Ko oslobodi iz ropstva mus
l i mana, Allah, d. . , e za svaki organ toga roba osloboditi nje
gov organ od vatre. Ko udijeli na Allahovom putu dvije deve,
krave ili ovce, Dennet ima osam vrata i Allah, d. . , uvest e ga
u Dennet kroz koja god vrata htjedne" (senedi ovih hadisa su
jaki i dobri, a Allahu pripada svaka hvala) .
Ebu Davud kae: "Pri povijedao mi je ' Isa bi n
Muhammed er-Reml i od Damere, od Ibn ebi 'Able, od 'Arifa
bi n 'A
.
ijaa ed-Dejl emi
.
ija, koji kae: "Doao nam je Vasil bin
el-Eska' , pa smo mu rekli : ' Ispriaj nam jedan hadis u kome
nije ni ta ni dodano ni oduzeto od rijei Al l ahovog Poslanika,
s. a. v. s. ' On se naljuti i ree: ' Neko od vas ui Kur' an u kui
gledajui u Mushaf, pa pogrijei ' . Mi mu rekosmo: ' Htjeli smo
samo da nam i spria hadi s koji si uo od Allahovog
Posl anika, s . a. v. s. ' On ree : ' Dol i smo kod Al l ahovog
Poslanika sa jednim nai m drugom koji je zasl uio da ide u
Dehennem jer je ubio nekog ovjeka. Poslanik, s. a. v. s. , ree:
' Oslobodite za njega jednog roba. Allah, d. . , za svaki njegov
organ e osloboditi njegov organ od vatre".
U i stom obliku ovaj hadi s prenosi Nesai od Ibrahima bin
ebi 'Able, od El-'Arifa bin 'A.jaa ed-Dejlemije, a on od Vasila.
Ahmed kae: "Pripovijedao nam je Abdusamed od Hiama,
od Katade, od Kajsa el-Dezamija, od ' Ukbe bin 'Amira el
Duhenija, da je Poslanik, s. a. v. s. , rekao: ' Ko oslobodi musli
mana i z ropstva bit e mu to otkup od vatre' ".
Priao nam je Abdulvehab ei -Haffaf od Seida, a on od
Katade, koji je rekao: "Priati su nam da je Kajs el -Deddami
prenio hadi s od ' Ukbe bin 'Amira da je Allahov Poslanik,
s. a. v. s. , rekao: "Ko oslobodi i z ropstva muslimana to djelo e
mu biti otkup od vatre".
Imam Ahmed kae: "Pripovijedali su nam Jahja bin
Adem i Ebu Ahmed od ' Isa bin Abdurrahmana ei -Bedelija,
Vlll POG|AvLs
t
5
v
od Benu Bedile, od Benu Sulejma, od Tal he bin Musarrifa, od
Abdurrahmana bin ' Uveside, od Berraa bin 'Aziba, koji kae:
"Doao je neki beduin kod Allahovog Poslanika, s. a. v. s. , i
rekao: 'Allahov Poslanie, podui me nekom djelu koje e me,
ako ga budem radio, uvesti u Dennet' . Ree mu Poslanik,
s. a. v. s. : ' lako si malo govorio, dobro si postavio pitanje.
Oslobaaj robove i i skuplj uj s unja' . Bedui n ree: 'Allahov
Poslanie, zar to nije isto?' Odgovori mu Poslanik, s. a.v. s. : ' Ne.
Oslobaanje robova je da ti sam oslobodi roba bez iijeg
drugog uea, a iskupljivanje sunja je da pomogne nekom
da to uradi. Iznajmljuj svoju stoku drugim musli manima, daji
darove rodbini koja je nepravedna prema tebi, a ako nisi u
stanju to raditi, onda hrani gladnog, poji ednog, nareuj
dobro i odvraaj od zla, a ako ne moe ni to, onda govori
samo ono to je dobro' ". ' 23
l mujezini su meu oni ma ija e odl ikovanost na
Sudnjem danu biti oita. I mat e due vratove od svih ljudi .
Musl i m u svom Sahihu biljei hadis od Mu'avije bin ebi
Sufjana, koji je uo Allahovog Poslanika, s. a.v. s. , kako kae:
"Mujezini e i mati najdue vratove na Sudnjem danu". A
duina vrata je znak ljepote. Zatim, to odgovara djelu koje su
radil i , a to je da su svojim glasovima iri l i rijei ezana koje u
sebi sadre potvrdu Allahove, d. . , jednoe i poziv na obavljanje
namaza. Na Sudnjem danu e svaka stvar koja je ul a
mujezina kad je svojim glasom izgovarao rijei ezana na
Dunjaluku svjedoiti u njegovu korist.
Buharija u Sahi hu biljei da je Ebu Se' id el -Hudri
rekao Abdurahmanu bi n Sa' sau: "Vi di m da veoma vol i
1 23
^^^
Suoa|on
ovce i pusti nj u, pa kad bude sa svoji m ovcama u pusti nji i

bude ezanio, podigni gl as jer nee nijedan di nn, ni ovjek,
ni ti bilo ko uti mujezi nov glas, a da nee svjedoiti za njega
na Sudnjem danu".
Sijede dl ake e biti svjetlo na Sudnjem danu muslimanu,
a o tome su preneseni vjerodostojni hadisi. U Tirmizijevom i
Nesaijevom Sunenu biljei se hadis od Ka'ba bin Murre, koji
prenosi da je Allahov Poslanik, s. a. v. s. , rekao: "Ko osijedi u
islamu bit e mu to svjetlo na Sudnjem danu".
U Musnedu i mama Ahmeda, Tirmizijevom,
Nesaijevom i Ibn Hibbanovom Sunenu se biljei hadis od
'Amra bin 'Abse da je Posl anik, s. a. v. s. , rekao: "Ko osijedi na
Allahovom putu bit e mu to svjetlo na Sudnjem danu".
Bejheki u svom djelu u' abu-1-iman biljei hadis sa
dobrim lancem prenosilaca od Abdullaha bin 'Amra da je
Allahov Poslanik, s. a.v. s. , rekao: "Sijede dl ake e biti svjetlo
vjernika na Sudnjem danu. Nee musli man dobiti nijednu
sijedu dlaku a da mu za svaku nee biti upisano dobro djelo i
bit e uzdignut za jedan stepen".
Ovaj hadis potvruju i Ebu Hurejrine rijei, koje prenosi
od Poslanika, s. a. v. s. : "Nemojte upati siede dl ake jer e one
biti svjetlo na Sudnjem danu. Ko osijedi u i slamu imat e za
svaku dlaku upisano jedno dobro djelo i bit e uzdignut za
jedan stepen" (bi ljei ga i Ibn Hibban sa dobrim senedom) .
I bn 'Adii i Bejheki, u djelu u'abu-1-iman, biljee hadis
od Fudale bin ' Ubejda da je Allahov Poslanik, s. a. v. s. , rekao:
"Sijede dlake e biti svjetlo na licu vjerika, pa ko eli neka
upa svoje svjetlo".
Vlll POG|Avs
I
Oni koji su s e odazvali Allahovom Poslaniku, s. a. v. s. , i
koji budu klanjali i esto uzimali abdest bit e prepoznatljivi na
Sudnjem danu po svijetl i m i bijelim licima. U Buharijinom
Sahihu se biljei hadis od Ebu Hurejre da je Allahov
Poslanik, s. a. v. s. , rekao: "Moj e se ummet na Sudnjem danu
raspoznavati po svijetlim i bijelim licima od tragova abdesta".
Ovo svjetlo i bjelina bit e ukras vjerika na Sudnjem danu.
U Musl imovom Sahi hu se biljei hadis od Ebu
"Ukras vjerika e dopirati do mjesta dokle je dopirao abdest".
Sa ovim ukrasom od svjetla e se raspoznavati ovaj ummet
meu ostalim narodima i po tome e Poslanik, s. a. v. s. , raspoz
nati svoje sljedbenike meu ostalim ljudima i nee biti nikakve
razlike izmeu ashaba i drugih sljedbenika.
U Muslimovom Sahi hu je zabiljeen hadis od Ebu
Hurejre, koji prenosi da je Allahov Poslanik, s . a. v. s. , doao
na neko greblje i rekao: "Es-selamu 'alejkum boravite naro
da koji vjeruje ! I mi emo vam se, i nallah, pridruiti, a el io
bih da vidimo nau brau". Ashabi upi tae: "Zar mi ni smo
tvoja braa, Allahov Posl ani e?" Poslanik, s. a. v. s. , odgovori :
"Vi ste moji ash abi, a braa su oni koji jo ni su dol i na ovaj
svijet". Ashabi upitae: " Kako e prepoznati one koji jo
ni su doli a od tvog su ummeta, Allahov PoslaniCe? "
Poslanik, s . a. v. s . , odgovori: "Recite mi , kad bi ovjek i mao
konja bijele grive i bijele glave, bi l i ga mogao prepoznati
medu potpuno crni m konjima?" Rekoe: "Mogao bi, Allahov
Poslanie". Poslanik, s. a. v. s. , ree: "Naa e braa doi svijetlih
(bijelih) i istih l ica od abdesta, a j a u i h predvoditi na Ha vd
(vrelo Poslani kovo, s. a. v. s . ) ".
Imam Ahmed prenosi vjerodostojnim senedom od Ebu
Derda'a, koji prenosi da je Allahov Poslanik, s. a. v. s. , rekao: "Ja
Suona|onn
sam prvi kome e biti dozvoljeno da uini seddu na Sudnjem

danu i prvi kome e biti dozvoljeno da podigne glavu. Pogledat
u i spred sebe i prepoznati svoj ummet meu ostalim narodi
ma. Pogledat u iza sebe, s moje desne i lijeve strane, i pre
poznat u i h". Neki ovjek upita: 'l l ahov Poslanie, kako e
prepoznati svoj um met meu ostalim narodima od Nuha, a. s. ,
pa do vremena kad je ivio tvoj ummet?" Poslanik, s. a. v. s. ,
odgovori : "Lica moji h sljedbenika e biti svijetla i biela od
tragova abdesta i ni ko drugi nee i zgledati kao oni .
Prepoznavat u i h i po tome to e im knjiga sa njihovim dje
lima dolaziti sa desne strane i prepoznat u ih po tome to e
ispred nji h ii njihovi potomci ".
DEVETO POGLAVUE
W
S
e
'at
H
al o i'at
W
an km W i 01 h dk
i'at A ig PosMm a.a.-.a.
W
S
e
'at k I pmlje li'at k
bH oje
lX POG|AvLs
I 5

Kad nevolje pritisnu ljude na Sudnjem danu i potraje
dugo traganje za onima koji imaju visoke stepene i poloaje
kako bi se za njih zauzimali kod Gospodara da ubrza pola
ganje raCuna i rijei ljude nevolja i tekoa stajanja na
Sudnjem danu, oni e doi svome ocu Ademu, a. s. , i zatraiti
od njega da se prihvati tog zadatka. Podsjetit e ga na njegovu
odlikovanost i Allahove, d. . , poCasti prema njemu, ali e se
on sustegnuti od toga i spomenut e svoj grijeh prema Allahu,
d. . , kad je jeo plodove dreta koje mu je On zabranio. On e
ih uputiti Nuhu, a. s. , prvom poslaniku kojeg je Allah, d. . ,
poslao ljudima i kojeg je nazvao zahvalnim robom. Ali, i on e
odbiti i spomenuti svoje propuste prema Al lahu, d. . I, tako e
ih svaki poslanik upuivati drugom odabranom poslaniku, sve
dok ne dou do peCata svih poslanika, Muhammeda, s. a.v. s. ,
kome je Allah, d. . , oprostio prijanje i budue grijehe.
On e zauzeti mjesto na kojem e mu biti zahvalne i
prijanje i kasnije generacije i na kojem e se objelodaniti nje
gova velika odlikovanost i visoki stepeni. On e zatraiti
dozvolu od svoga Gospodara i bit e mu dozvoljeno. Hvalit e
Ga i veliCati i zatraiti od Njega da mu dozvoli da se zauzima
za svoj ummet. Bit e mu udovoljeno molbi. Allah, d. . ,
svakom je verovjesniku dao pravo da Mu se obrati jednom
dovom za svoj ummet i svaki vjerovesnik je tu dovu upotrije
bio na ovom svijetu, a na Poslanik, s. a. v. s. , odgodio je svoju
-----
Suoa|on -
---
dovu za Sudnji dan, kad e njegovom ummetu biti najpotreb
nije da se moli i zauzima za njega. Pa neka je AJl ahov
blagoslov i spas na njega, koji je prema vjernicima blag i
milostiv, kako je opisao njegov Gospodar.
U Sahihu Buharija i Muslim biljee hadis od Enesa bin
Malika, r. a. , koji prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v. s. , rekao:
"Svaki \ermjesnik je zatraio (ili je rekao: svaki \ero\esnik je
zamolio) za svoj ummet, a ja sam svoju dovu odgodio za Sudnji
dan kako bih se mogao tom dovom zauzimati za svoj ummet".
U Musl i movom Sahi hu se biljei hadis od Dabira bin
Abdul l aha da je Poslanik, s. a. v. s. , rekao: "Svaki vjerovjesnik je
imao pravo da zamoli jednom dovom za svoj um met, a ja sam
svoj u dovu odgodio za Sudnji dan kako bi se njome mogao
zauzi mati za svoj ummet". U Buharijinom i Musl i movom
Sahi hu i Tirmizijinom Sunenu se biljei hadis od Ebu
Hurejre, r. a. , koji prenosi daje Allahov Poslanik, s. a. v. s. , rekao:
"Svaki vjermjesnik je i mao pravo na dovu koja e mu siguro
biti usl i ana i svaki od nji h je prouio svoju dovu na
Dunjaluku, a ja sam svoju dovu odgodio za Sudnji dan kako
bih se njome mogao zauzimati za svoj ummet i ona e kori sti
ti svakome ko umre iz mog ummeta, ne pripisujui druga
Al lahu, d. . " Tirmizi i E bu Davud biljee od Enesa bin
Mal ika da je Allahov Posl anik, s. a. v. s. , rekao: "Zauzimat u se
za vel i ke grenike iz mog ummeta".
!o Iga'a
O efa'atu su preneseni mnogobrojni hadi si , a mi emo se
zadovolji ti navoenjem hadisa koje je sakupio I bn ei -Esi r u
svom djelu Dami ' u-1 -usul .
l ) Buharija i Musl i m u Sahi hu prenose od Ma'beda bin
Hilala el -Anezija da je rekao: "Mi , stanovnici Basre, sakupili
smo se kako bismo otili kod Enesa bin Mal ika, r. a. , i sa
lX POG|AvLs
/
sobom smo poveli Sabita da bi nam olakao pristup njemu.
Zatekli smo ga kod kue u vrijeme dok je klanjao duha-namaz.
Sabit je zatraio, u nae ime, dozvolu da uemo i on nam je
dozvolio, a Sabita je postavio da sjedne pored njega na njegov
krevet. Sabit mu ree: 'Ebu Hamza, ovo su tvoja braa,
stanovnici Basre, doli su da te pitaj u za hadis o efa'atu'. Enes
ree: 'Priao namje Muhammed, s. a. v. s. , sl ijedee: 'Kad nastupi
Sudnji dan, ljudi e se zbog guve poeti jedni s drugima
sudarati, pa e doi Ademu, a. s. , i rei : 'Ademe, zauzmi se za
nas kod svoga Gospodara', a on e rei : 'Ja ni sam odreen za
to, nego idite kod Ibrahima, jer je on prijatelj Milostivog'.
Onda e doi do Ibrahi ma i on e rei : 'Ja ni sam odreen za
to. ldite kod Musaa, jer je on taj sa kim je All ah jo na
Dunjaluku razgovarao' . Oni e otii do njega, ali e im on rei :
'Ja nisam odreen za to. Idi te kod I saa, jer je on ruh Allahov i
Njegova rije' . Oni e otii do Njega, al i e im on rei : 'Ja
nisam odreen za to. Idite kod Mu ham meda'. Oni e mi doi, a
ja u rei : 'Ja sam odreden za to'. Zatim u zatraiti dozvolu od
svoga Gospodara, pa e mi dozvoliti i nadahnut e me zahvalom
kojom u mu se zahvaljivati i hvaliti Ga, a koja mi sada nije
poznata. Zahvalit u Mu se tom zahvalom i pasti Mu na
seddu, a On e mi rei : ' Muhammede, podigni glavu i govori !
Tvoj govor e biti sasluan ! Zauzi ma j se ! Tvoje zauzimanje e
biti primljeno. Zatrai ! Bit e udovoljeno tvojoj molbi ! ' Ja u
rei : 'Gospodaru, moj ummet, moj ummet' . On e rei : 'Idi i
izvedi iz vatre one u ijim srima je bilo imana koliko zro jema'.
Ja u otii i to uraditi. Zatim u se ponovo vratiti i zahvaliti Mu
s e i stom zahvalom i pasti na seddu, a On e mi rei :
' Muhammede, podigni glavu! Govori ! Tvoj govor e biti
sasluan! Zauzimaj se! Zauzimanje e ti biti primljeno!
Zatrai, bit e udovoljeno tvojoj molbi ! ' , a ja u rei: "Moj
ummet, Gospodaru, moj ummet ! ' On e rei : ' Idi i izvedi iz
vatre one u iji m srcima je bilo imana koliko zrno goruice ! ' Ja
u otii i to uraditi. Zatim u se vratiti i zahvaliti Mu se istom
Suoa|on
zahvalom i pasti Mu na seddu, a on e rei : ' Muhammede,

podigni glavu i govori ! Tvoj govor e biti sasluan! Zauzima j
se ! Zauzimanje e ti biti primljeno! Trai, bit e udovoljeno
tvojoj molbi ! ' , a ja u rei : 'Gospodaru, moj ummet, moj
ummet ! ' , a moj e Gospodar rei : ' Idi i izvedi iz vatre one u
iji m srcima bude i mana nekoliko puta manje od zrna
goruice ! ' , a ja u otii i to uraditi' . . . Ma'bed bin Hi lal el -Anezi
dalje pria: ' Kad smo izili od Enesa, ja rekoh nekm svoji m
drugovima: '
ta mislite da odemo do Hasana, koji je sada u

kui Ebu Halife, da mu ispriamo ta smo Culi od Enesa bin
Malika' . Svratismo do njega i nazvasmo mu selam. Kad nam
dozvoli da uemo, rekosmo mu: 'Ebu Seide, dolazimo ti od
Enesa bin Malika, koji nam je ispriao o efa'atu neto to
nikad prije nismo uli' . 'A ta to?' , upita on. Mi mu ispriasmo,
a kad doosmo do kraja hadisa, on ree: 'Samo dotle vam je
ispriao?' 'Da', rekosmo mi. ' Na ovo nam nije nita dodao'.
Hasan ree: ' Prije dvadeset godina je meni ispriao hadis do
kraja. Ne znam je li zaboravio ili nije htio da vas optereti vie
nego to moete shvatiti'. Mi mu rekosmo: ' Ebu Seide, ispriaj
nam ti h adis do kraja' . On se nasmija i ree: '
ovjek je stvoren
brzoplet. To sam vam spomenuo jer vam elim ispriati o
tome. meni je isto ispriao', a zatim je rekao, prenosei rijei
Poslanika, s. a. v. s. : 'Zatim u se vratiti etvrti put i zahvaliti Mu
i stom zahval om i pasti Mu na seddu, a on e rei :
' Muhammede, podigni glavu i govori ! Tvoj govor e biti
sasluan! Zauzimaj se ! Zauzimanje e ti biti primljeno! Trai ,
bit e udovoljeno tvojoj molbi ! ' , a ja u rei : "Gospodaru,
dozvoli mi da iz vatre izvedem sve one koji su govoril i : 'La
ilahe illellah' ( Nema drugog boga osim All aha) , a on e rei :
'Tako mi Moje Snage i Vel ianstvenosti, Veliine i Uzvienosti,
izvest u i z vatre sve one koji su govorili da nema drugog boga
osim Allaha! ' Svjedoim da namje El -Hasan ovo ispriao i da
je uo Enesa bin Malika prije dvadeset godina, dok jo nije bio
u dubokoj starosti ".
lX POG|AvLs
I9
U predaji koju prenosi Katade od Enesa stoji : '1.l lah, d. . ,
sakupit e ljude na Sudnjem danu, pa e smatrati da trebaj u
potraiti nekoga da se za njih zauzima (a u drugoj predaji stoji :
Bi t e nadahnuti da trae nekoga da se zauzima za nji h), pa e
rei : 'Kad bismo potraili nekoga da se zauzima za nas kod
Gospodara ne bi li nam olakao na ovom naem mjestu' ".
Dalje se kae: "Doi e Ademu i rei : 'Ti si Adem, otac
CovjeCanstva, All ah te Svojom rukom stvorio i u tebe od Svoga
ruha udahnuo. Naredio je melekima da ti uCine seddu. Zato
se danas zauzimaj za nas kod Gospodara ne bi li nam olakao
na ovom naem mjestu". Rei e Adem, a. s. : 'Ja nisam za to',
a zatim e spomenuti svoj grijeh i bit e ga stid Gospodara, pa
e im rei : ' I dite N uhu, prvom poslani ku kojeg je Allah poslao
ljudima'. Doi e Nuhu, a on e im rei: 'Ja nisam za to', pa e
spomenuti grijeh koji je poinio i bit e ga stid Gospodara, pa
e im rei : 'Idite Ibrahimu, kojeg je All ah uzeo za prijatelja' .
Oni e doi I brahimu, a. s. , a on e im rei : 'Ja ni sam za to' , pa
e spomenuti grijeh koji je poinio i bit e ga stid, te e rei :
' Idite Musau, koji je s Allahom jo na Dunjaluku razgovarao i
Tevrat mu objavio'. Doi e Musau, a on e im rei : 'Ja nisam
odreen za to', pa e spomenuti neki grijeh koji je poinio i bit
e ga stid Gospodara, te e im rei : 'Idite I sau, Allahovom
ruhu i Njegovoj rijei' . Onda e doi lsau, ruhu Allahovom i
Njegovoj rijei, a on e im rei : 'Ja nisam odreen za to, ali
idite Muhammedu, robu kome je Allah oprostio prijanje i
budue grijehe' . Allahov Poslanik, s. a. v. s. , kae: 'Pa e mi doi
i ja u zatraiti dozvolu od Gospodara i On e mi dozvoliti . I
ja u, kad Ga vidim, pasti na seddu i provest u tako onoliko
koliko All ah htjedne da provedem, a zatim e mi rei :
' Muhammede, podigni gl avu i reci ! Tvoj govor e biti
sasluan! Zatrai ! Bit e udovoljeno tvojoj molbi ! Zauzimaj
se ! Zauzimanje e biti primljeno! ' Ja u podignuti glavu i zah
valit u Allahu zahvalom kojoj e me On nauiti. Zauzimat u
se za odreenu skupinu i izvest u i h iz vatre i uvesti i h u
____
Suoa|on
Dennet. Zatim u se vrati ti, pasti na seddu i provest u tako
onol i ko koliko Allah htjedne da provedem, a potom e mi biti
reeno: ' Podigni glavu, Muhammede, i reci ! Tvoj govor e
bi ti sasl uan! Zatrai ! Bit e udovoljeno tvojoj molbi !
Zauzi maj se ! Zauzi manje e ti bi ti pri mljeno! ' J a u
podignuti glavu i hvalit u svoga Gospodara zahvalom kojoj
e me On poduiti, pa u se zauzimati i i zvest u i h i z vatre i
uvesti ih u Dennet' ".
Prenosi l ac hadisa kae: "Ne znam hoe l i sl ijedee rijei
rei kad se vrati trei ili etvrti put: ' Pa u rei : 'Gospodaru,
nisu ostali u vatri osim oni h kojima je Kur'an zabranio da iziu
ili im je nemi novan vjeni boravak u vatri"'.
Buharija biljei i slijedei hadis, koji prenosi od Katade, a
on od Enesa, r. a. , da je Poslanik, s. a. v. s. , rekao: "Vjerici e biti
sakupljeni na Sudnjem danu . . . ", a zatim navodi prethodni
hadis, a na kraju hadisa vel i : "U vatri su ostali samo oni kojima
je Kur'an zabranio da iziu i l i i m je nemi novan vjeni boravak u
vatri ", a zatim je Poslanik, s. a. v. s. , prouio slijedei ajet:
"Gospodar tvoj e li na onom svietu hvale dostojno
mjesto darovati " (I sra, 79. )
Dalje se kae: "Ovo je hvale dostojno mjesto koje je Allah
obeao vaem Posl aniku, s. a. v. s. " U drugoj predaji se dodaje:
"Iz vatre e izii svako onaj ko je govorio: ' Nema boga osim
Allaha' i u ijem je srcu bilo dobra kol iko je teko zrno jema.
Zati m e i z vatre izii onaj ko je govorio: ' Nema boga osim
Allaha' i u ijem je srcu bilo dobra koliko zro penice. Zatim
e i z vatre izii onaj koji je govori o: ' Nema boga osim Allaha' i
u ijem srcu je bilo dobra kol iko zro goruice".
Buharija biljei di o hadisa od Humejda, a ovaj od Enesa,
da je Poslanik, s. a.v. s. rekao: "Na Sudnjem danu u se zauzi
mati, pa u rei : ' Uvedi u Dennet one u iji m srcima je bilo
vjere koliko vel iine mrava' , pa e ui u Dennet, a zatim u
rei: 'Uvedi u Dennet one u ijim srcima je bilo vjere i manje
lXPOG|AvLs
t )t
od toga"'. Enes, dalje, kae: "Kao da sada gledam u prste
Allahovog Poslanika, s. a. v. s. "
2) Buharija, Musl i m i Tirmizi biljee hadis od Ebu
Hurejre, koji kae: "Bi l i smo na jednoj gozbi zajedno sa
Poslanikom, s. a. v. s. Vol i o je pleku i, kad mu je dadoe, on
zagrize i ree: 'Ja sam prvak ljudi na Sudnjem danu. A znate l i
zbog ega? Allah e sakupiti prijanje i kasnije narode na jed
nom mjestu, tako da e i h jedan ovjek moi dozvati i pregle
dati . Sunce e se ni sko spustiti , pa e zapasti u nesnoljivu
brigu i muku. Ljudi e povikati : 'Zar ne vidite u ta ste zapali i
ta vas je zadesilo, zar neete potrai ti nekoga da se za nas
zauzme kod Gospodara?' Tada e rei jedni drugi ma:
' Potraite naeg oca Adema! ' Doi e Ademu i rei : 'Ti si otac
ovjeanstva, Al lah te je Svojom rukom stvorio, u tebe ivot
udahnuo, naredio je melekima da ti seddu uine i nastanio te
u Dennetu, pa zauzmi se za nas kod svog Gospodara. Zar ne
vidi u ta smo zapali i ta nas je zadesilo?' On e rei : ' Allah
se danas rasrdio kao nikad ni prije ni poslije. Zabranio mi je
da se pribliavam dretu, a ja sam prekrio zabranu. Ah, moje
brige, moje hrge, moje brige! Idite nekom drugom, idite N uhu' .
Kad dou Nuhu, rei e mu: I Nuh, ti si prvi poslanik na
Zemlji , All ah te je nazvao zahval nim robom, pa se zauzmi za
nas kod svog Gospodara. Zar ne vidi u ta smo zapali i ta
nas je zadesilo', ali e on rei : ' Moj Gospodar se danas rasrdio
kao to nije nikad ni prije ni poslije, i dovu mi je primio, pa
sam prokleo svoj narod. Ah, moje brige, moje brige, moje
brige ! Idite nekome drugom, idite Ibrahi mu' . Kad dou
Ibrahimu, rei e mu: 'Ti si Allahov poslanik i prijatelj na
Zemlji , zauzmi se za nas kod svog Gospodara. Zar ne vidi u
ta smo zapali i ta nas je zadesi lo?' ' Moj Gospodar se danas
rasrdio kao nikad ni prije ni poslije. Ja sam za ivota tri puta
slagao. Ah, moje brige, moje brige, moje brige ! Idi te nekom
drugom, idite Musau' , rei e Nuh. Kad dou Musau, rei e
mu: ' Ti si Al lahov poslanik, odlikovao te nad ostalim ljudima
Suoa|on
svoji m poslanstvom i govorom. Zauzmi se za nas kod svog
Gospodara. Zar ne vidi u ta smo zapal i ?' ' Moj Gospodar se
danas rasrdio kao nikad ni prie ni poslije. Ubio sam ovjeka,
a to mi nije bilo nareeno. Ah, moje brige, moje brige, moje
brige ! Idite nekom drugom, idite I sau' , rei e on. Kad dodu
Isau, rei e mu: ' Isa, ti si AJlahov posl anik i AJlahova rije
kojom je On ivot udahnuo u Meremu, iz beike si razgovarao
sa ljudima. Zauzmi se za nas kod svoga Gospodara. Zar ne
vidi u ta smo zapali ?' ' Moj Gospodar se danas rasrdio kao
ni kad ni prije ni posl ije ( Isa nije spomenuo nijedan svoj grijeh).
Ah, moje brige, moje brige, moje brige ! Idite nekom drugom,
idite Muhammedu, s. a. v. s. ' , rei e on. "
U drugoj predaji se dodaje: " Kad mi dodu, rei e mi :
' Muhammede, ti si Al lahov poslanik i peat vjerovjesnicima,
AJ l ah ti je oprostio sve ranije i kasnije grijehe, zauzmi se za nas
kod svoga Gospodara. Zar ne vidi u ta smo zapal i?' Tada u
doi ispod 'Ara i pasti niice na seddu pred Gospodarom.
Zatim e mc nadahnuti zahvalom i pohvalom kakvom nikad
nikoga prije nije nadahnuo i rei e mi: ' Muhammede, podig
ni glavu i zamol i. Dat e ti se ! Zauzimaj se (trai efa'at) ,
zauzimanje e ti se primiti ! ' Podignut u glavu i rei : ' Moj
ummet, Gospodaru, moj ummet Gospodaru! ' ' Muhammede',
rei e mi : ' Uvedi iz svog ummeta u Dennet na desna denet
ska vrata one koji nee polagati raun, a na druga denetska
vrata preostali e ulaziti zajedno sa drugim ummetima! ' Tako
mi Allaha, u
ijoj je moi moja dua, denetska vrata su iroka

koliko od Mekke do Hedera (u Bahreinu) ili koliko od Mekke
do Busre (u Siriji )"'.
U drugoj predaji stoji : "Pred AJlahovog Poslanika, s. a.v. s. ,
postavljena je posuda sa poparom i mesom. On, s. a. v. s. , uze
pleku (a to mu je bio najdrai dio ovce) , uze jedan zalogaj , a
zatim ree: ' Ja sam poglavar ljudi na Sudnjem danu' , a zatim
uze drugi zalogaj , pa ree: 'Ja sam poglavar ljudi na Sudnjem
danu' . Kad vidje da ga ashabi nita ne pitaju, on im ree: 'Zar
lXPOGLvs
t)1
neete upitati kako to?' Ashabi tada upitae: ' Kako to, Allahov
Poslanie?' Posl anik, s. a. v. s. , ree: ' Ljudi e se na Sudnjem
danu dii jer e im Gospodar svetova narediti . . . ' A zatim je
naveo hadis istog znaenja kao i prethodno citirani, s tim to
je u govoru o Ibrahimu, a. s. , dodao rijei Ibrahima o zvijez
dama, kad je rekao: 'Ovo je moj Gospodar' , njegove rijei o
kipovima, kad je rekao: ' Ne, to je uradio najvei od njih' i
lbrahimove, a. s. , rijei kad je rekao: 'Ja sam bolestan'. U
hadisu je jo rekao: ' Tako mi Onoga u ijoj je ruci
Muhammedova dua, zaista je veliina vrata u Dennetu kao
udaljenost izmeu Mekke i Hedera ili Hedera i Mekke' .
Prenosilac hadisa kae: "Ne znam koje je prvo spomenuo
Allahov Poslanik, s. a.v. s. " Hadis biljee Buharija, Muslim i
Tirmizi, s tim to se u Musl i movoj predaji rijei "moje brige"
ponavljaju dva puta kod svakog poslanika, a u predaji koju
biljei Tirmizi ove se rijei ponavljaju po tri puta.
Muslim biljei od Huzejfe bin el-Jemana i Ebu Hurejre,
koji prenose da je Allahov Posl anik, s. a.v. s. , rekao: "Uzvieni
Allah e na Sudnjem danu sakupiti ljude. Kad im se priblii
Dennet, vjerici e ustati, doi do Adema, a. s. , i rei : ' O na
oe, zatrai da nam se otvori Dennet', a Adem, a. s. , e im
rei : 'A zar vas iz Denneta nije izvela greka vaeg oca? Ja
nisam odreen za to. Idite mom sinu Ibrahimu, Allahovom
prijatelju' . Ibrahim, a. s. , rei e i m: 'Ja nisam odreen za to.
Iako sam prijatelj Mi lostivog, nisam na tom stepenu. Ali, idite
Musau, a. s. , s kojim je All ah, d. . , bez posrednika razgo
varao' . Doi e Musau, a. s. , a on e im rei: 'Ja nisam odreen
za to. Idite lsau, koji je Allahova rije i rub Njegov' , ali e im
Isa rei : 'Ja ni sam odreen za to'. Zatim e doi Muhammedu,
s. a.v. s. , pa e on ustati i bit e mu dozvoljeno. Bit e poslano
povjerenje i spajanje rodbinskih veza, pa e stati s desne i l ijeve
strane Sirat-uprije. Prvi koji budu prolazili, proi e brzinom
munje". Neko upita: "Drai si mi od oca i majke; ta znai to
poput munje?" Posl anik, s. a. v. s. , odgovori mu: "Zar ne vidite
Suoa|on
kako se munja brzo kree poput treptaja oka? Zatim e oni
poslije njih prolaziti poput vjetra, zatim brzinom ptica, zatim
poput najbrih ljudi , a sa njima e ii i njihova djela. Va
Poslanik e stajati na Sirat-upriji i govoriti : 'Gospodaru,
spasi, spasi ! ' Neke e njihova djela uiniti slabi m, tako da e
doi ovjek koji nee moi ii nego e p uza ti ". Poslanik,
s. a. v. s. , dalje kae: "Sa strana Sirat-uprije e biti postavljene
kuke koje e hvatati one koje im je nareeno da hvataju. Bit e
spaeni oni koje kuke propuste, a past e u vatru oni koje kuke
uhvate. Tako mi Onog u
ijoj je ruci ivot Ebu Hurejre,

dehenemska provalija je duboka sedamdeset godina".
4) Tirmizi biljei hadis od Ebu Sei'da ei -Hudrija, koji
prenosi da je Allahov Posl anik, s. a.v. s. , rekao: "Bez hvalisanja,
ja sam poglavar ljudi na Sudnjem danu. U mojoj ruci e biti
zastava zahvalnosti i nee biti nijednog poslanika od Adema,
a. s. , pa nadalje a da nee biti pod mojom zastavom. Ja sam
prvi nad kojim e se rascijepiti zemlja". Zatim je rekao: "Ljudi
e se tri puta prepasti , pa e doi Ademu, a. s. , i rei mu: 'Ti si
na otac Adem, pa se zauzmi za nas kod svoga Gospodara',
a on e i m rei : 'Ja sam poi nio grijeh, pa sam zbog njega
protjeran iz Denneta. Idi te Nuhu' . Zatim e doi Nuhu, a. s. ,
a on e i m rei : ' Ja sam protiv svoga naroda prouio dovu,
pa je zbog te dove uniten, ali idite Ibahimu' . Doi e
Ibrahimu, a. s. , a on e i m rei: 'Ja sam u ivotu tri puta sla
gao' ". ( Poslanik, s. a. v. s. , nakon ovih rijei je dodao: "Sve 'lai'
su bile u odbrani Allahove vjere". ) ' Idite Musau' . Oni e doi
Musau, a on e im rei : 'Ja sam ubio ovjeka, idite l sau' . Kad
dou lsau, a. s. , on e im rei : 'Ja sam oboavan mimo Al laha,
d. . , idite Muhammedti'. Zatim e mi doi i ja u krenuti sa
nji ma". Ibn Ded'an prenosi da je Enes rekao: "Kao da sada
gledam u Allahovog Poslanika kako govori : 'Pa u ja uzeti za
haiku na vrati ma Denneta i pokucat u, pa u biti upitan: ' Ko
je?' i bit e odgovoreno: ' Muhammed' . Otvorit e mi vrata i
izraziti dobrodolicu rijeima: ' Dobro doao', a ja u pasti na
lX POG|AvLs
t)
5
seddu i moj e me Gospodar nadahnuti zahvalom, pa e mi
biti reeno: ' Podigni glavu i trai ! Bit e udovoljeno tvojoj
molbi ! Zauzimaj se ! Tvoje zauzimanje e biti primljeno!
Govori ! Tvoj govor e biti sasluan' . To je hvale dostojno
mjesto o kojem je All ah, d. . , rekao:
"Gospodar tvoj e t na onom svietu hvale dostojno
mjesto darovati " (El -Isra, 79. ) .
gttumm adqtIg'm
ATmt.ava.
Onaj ko razmisli o ovim hadisima vidjet e da e se vjer
nici obratiti vjerovjesnicima na el u sa posljednjim Allahovim
poslanikom Muhammedom, s. a. v. s. , kako bi se za nji h zauzeli
da i h rijee napornog stajanja na Sudnjem danu. Iz hadisa se
moe jo zakljuiti to da e se Poslanik, s. a. v. s. , zauzimati
samo za svoj ummet.
Komentator Tahavijeve poslanice o akidi, nakon to je
naveo ove hadise o efa'atu, kae: "Veoma udi to to uenjaci
navode ovaj hadis sa vie lanaca prenosilaca, a ne navode dio
koji govori o velikom efa'atu, kad e Gospodar spustiti Svoju
konanu presudu, kao to se to navodi u hadisu koji govori o
puhanju u rog", i to je ono na ta se eli ukazati na ovom mjestu.
Znaenje prvog dijela hadisa je da e ljudi traiti zauzi
manje od Adema, a. s. , i vjerovjesnika posl ije njega, te da se oni
zauzmu kod Gospodara da presudi meu ljudima kako bi se
odmorili od dugog stajanja, na to upuuju i druge predaje
ovoga hadisa. Kad dodu do dijela u kome se spominje
nagraivanje, uenjaci spomi nju samo dio koji govori o
efa'atu za vel i ke grjenike ovog ummeta i njihovom izlasku iz
vatre, kao da na taj nai n el e uputiti odgovor haridijama i
onima koji ih sl ijede od Mu'tezila, a koji smatraju da niko nee
izii iz vatre nakon to u nju ue. Zato uenjaci spominju ovaj
Suoa|on
dio hadisa koji nedvosmisleno dokazuje prethodnu tvrdnju i
pobija mi ljenje ovih dviju sekti koje su, suprotstavlajui se
jasnom had isu, uvele mi ljenj a opreCna i sl amskom uCenju. 1 24 A
zatim je naveo hadis sliCan hadisu o suru (puhanju u rog) .
U govoru Muhammeda bin Muhammeda bin ebi Izza el
Hanefija moemo primijetiti sl ijedee:
l ) Da je potvrdio postojanje nejasnoe u ovom had isu, a na
to je ukazao i Ibn Hader el-Askal ani prenosei to od Ed
Deravurdija, koji je rekao: "Kao da je prenosilac had isa postavio
stvar na mjesto koje mu ne prpada zato to je na poCetku
spomenuo efa'at - zauzimanje za oslobaanje od nesnosnog
stajanja na Sudnjem danu, a na kraju je spomenuo zauzimanje
za izlazak iz vatre, a to e se dogoditi nakon to ljudi predu
preko S irat-uprije i padnu oni kojima je presudeno da padnu u
vatru. Tek nakon toga e se dogoditi zauzimanje za izlazak velikih
grjenika iz vatre". 1 25 Nakon to je naveo Deravurdijeve rijei, Ibn
Hader veli: "To je, uistinu, velika nejasnoa". 1
26
2) Komentator Tahavijeve poslanice, pokuavajui objas
niti ovaj problem, kae da se to dogodilo zato to oni koji su
prenosili ove hadise nisu ih prenijeli u cijelosti jer su se
ograniil i samo na onaj dio hadi sa u kome je sadran
odgovor haridijama, koji poriu da e i ko izii iz vatre nakon
to u nju ue i koji smatraju da e svako ko ude u vatru u njoj
veno boraviti. Kao potvrdu svojoj tvrdnji , on navodi hadis
koji govori o puhanju u rog koji nedvosmisleno ukazuje na to
da e se Allahov Poslanik, s. a. v. s. , prvo zauzimati kod Allaha,
d. . , da presudi medu ljudima, a zatim e se, po drugi put,
zauzimati za ul azak u Dennet. Da je hadis o puhanj u u rog
vjerodostojan, to bi rijeilo problem, ali je daif ( slab hadis) ,
kao to j e na to ukazao ej h Nasiruddin el-Albani u recenziji
hadisa koje navodi Tahavija u svojoj poslanici.
1 24
erhu Tahavije, str. 255

1 25
1 26
lX POG|AvLs
t
77
Moda je mi ljenje koje zastupa Kadi 'Ijad, a koje
podravaju i i mam Nevevi, Ibn Hader i drugi, preciznije i
prihvaenije od onoga to smatra komentator Tahavijeve
poslanice. Ibn Hader vel i : " Na ovaj problem je odgovorio
Kadi ' Ijad - a u tome ga je podrao imam Nevevi - da se u
hadisu koji prenosi Huzejfe dogodi l a sl inost sa hadisom koji
prenosi Ebu Hurejre nakon rijei : "Zatim e doi
Muhammedu, pa e on ustati i bit e mu dozvoljeno . . . ", tj . da
se zauzima, "a zatim e biti poslano povjerenje i spaj anje
rodbinskih veza, pa e stati sa desne i lijeve strane Sirat-uprije.
Prvi od vas e proi poput munje . . . " (h adis) .
'ljad kae: "Na ovom mjestu se spajaju hadisi jer e
zauzimanje koje e ljudi traiti biti u molbi da se oslobode
nesnosnoga stajanja na Sudnjem danu, a nakon toga e se
dogoditi zauzimanje, tj . efa'at za izlazak iz vatre. U hadisu
koji prenosi Ebu Hurejre je i naredba da svaki ummet sl ijedi
na Sudnjem danu ono to je oboavao na ovom svijetu.
Zati m e se iskreni vjernici odvojiti od munafika, a nakon to
se postavi Si rat-uprija i ljudi budu prelazil i preko nje,
dogodit e se zauzimanje - efa'at.
"Naredba da svaki narod slijedi ono to je oboavao na
ovom svijetu je pri dio presude i oslobaanje od naporog
stajanja na Sudnjem danu. " ' ljad dalje vel i : '' Na ovome mjes
tu se podudaraju tekstovi hadisa i slau njihova znaenja". 1
2
7
Hafiz Ibn Hader nam daje vie objanjenja o ovome i
navodi neke hadise u skraenoj verziji, pa kae: "Mislim da su
neki prenosioci zapamtili ono to nisu zapamtili drugi". Ostatak
objanjenja e doi u komentaru hadisa iz slijedeeg poglavlja,
u kome stoji : "Sve dok ne doe ovek koji se nee biti u stanju
kretati osim puzajui, a na stranama Sirat-uprije e biti kuke
kojima e biti nareeno da hvataju one za koje su odreene.
Onaj koga kuke propuste, bit e spaen, a onaj koga uhvate e
1 27
Fethu-1-Bari, l l /438
o on
pasti u vatru". Iz hadisa se da zakljuiti da e se Allahov
Poslanik, s. a. v. s. , prvo zauzimati kod Allaha, d. . , da presudi
meu ljudima, a da e se poslije toga dogoditi zauzimanje za
one gienike koji su uli u vatru. To se nedvosmisleno spominje
u hadisu od Ibn ' Umera, koji on navodi u skraenoj verziji, dok
ga Enes i Ebu Hurejre navode u neto duem obliku.
U poglavlju o zekatu naveli smo hadis od Hamze bin
Abdull aha bin ' Umera, a on od svoga oca, u kome Allahov
Poslanik, s. a.v. s. , kae: "Sunce e se toliko nisko spustiti da e
znoj nekima dopirati do polovine uiju. I , kad zapadnu u takvo
stanje, ljudi e zatraiti pomo od Adema, zatim od Musaa,
a. s. , a nakon njega od Muhammeda, s. a. v. s. , pa e se on
zauzeti kod All aha, d. . , da presudi meu ljudima i krenut e
sve dok ne doe do denetskih vrata i uzme za haiku na njima.
Tada e mu Allah, d. . , darovati hvale dostojno mjesto, na
kome e ga hvaliti svi ljudi". U hadisu od Ubeija bin Ka' ba, a
koji biljei Ebu Ja' la, stoji : "Zatim u Mu se zahvaliti zahvala
ra zbog koji h e biti sa mnom zadovoljan, pa e mi biti
dozvoljeno da govorim, a moj e urmet prolaziti iznad Sirat
uprije, koja je postavljena izmeu dva dehenemska kraja".
U hadisu od Ibn Abbasa, u predaji od Abdullaha bin el
Hari sa, u Ahmedovoj zbirci stoj i : "Uzvieni e rei :
' Muhammede, ta eli da uradim sa tvojim sljedbenicima?' A
ja u rei : 'Gospodaru, ubrzaj njihovo polaganje rauna' ".
U predaji Ibn Abbasa kod Ahmeda i Ebi Ja'la stoji : "Ja u
rei: ' Ja sam odreen za to, dok All ah ne dozvoli da se zauzi
maju svi oni koje On eli i s kojima je zadovoljan' . Kad Allah,
d. . , htjedne da zavri sa polaganjem rauna, glasnik e
povikati: 'Gdje je Muharmed i njegovi sljedbenici ?' "
Et-Taijibi pokuava obj asniti problem na slijedei nain,
pa kae: "Mogue je da se pod vatrom misli na zadravanje,
nevolje i nedae koji ma e ljudi biti izloeni prilikom stajanja
na Sudnjem danu u trenutku kad se Sunce spusti nisko iznad
lXPOG|AvLs
t
7
v
njihovih glava i spri ih svojom vrelinom tako da e im znoj
doprijeti do usta, a da se pod izlaskom iz vatre podrazumijeva
prestajanje tog nesnosnog stanja u kome su bil i ".
I bn Hader kae: "Ova pretpostavka je daleko od istine,
osim ako kaemo da e se dogoditi dva izlaska iz vatre i da je
u jednom od hadisa, u njegovim raznovrsnim predajama,
spomenuto da se pod izlaskom mi sl i na prestajanje nevolja
stajanja na Sudnjem dana, a da je drugo izl aenje iz vatre u
hadisu spomenutom u ovom poglavlju: "Pa e rei : ' Ko je
oboavao neto drugo mimo Al laha, d. . , neka ga slijedi',
nakon to bude gotovo sa stajanjem na Sudnjem danu, bude
postavljena Si rat-uprija i bude dozvoljen prelazak preko nje,
tako da e se drugo izl aenje iz vatre dogoditi oni ma koji su
pali u nju pril ikom prelaska Si rat-uprije".
Kurtubi smatra da zadnji di o hadisa Ebu Zur'e, koji
prenosi od Ebu Hurejre, nakon rijei Poslanika, s. a. v. s. : "Pa u
ja rei : 'Gospodaru, moj ummet, moj ummet ! ', pa e mi biti
reeno: ' Uvedi od svog ummeta na desna denetska vrata one
koji nee polagati rauna, niti e biti kanjavani' ", ne ukazuje
na to da e se Posl anik, s. a. v. s. , zauzimati u svojoj dovi za
ubrzavanje polaganja rauna. Dozvola da uvede u Dennet
one koji nee polagati raun ukazuje na to da e oni koji e
polagati raun zaostati radi pol aganja rauna.
U podugakom hadisu koji govori o puhanju u rog, u
predaji od Ebu Ja' le, stoj i : " . . . Ja u rei : 'Obeao si mi da u
se moi zauzimati, pa se ja sada zauzimam za stanovnike
Denneta da uu u njega', a Allah, d. . , e rei : ' Primio sam
tvoje zauzimanje i Ja im dozvoljavam da udu u Dennet"'.
Inb Hader dalje vel i : "Ovo ukazuje na to da e se pola
ganje rauna, vaganje djel a na Mizan-tereziji i razmotavanje
listova na koji ma su zapisana djela dogoditi na ovom mjestu,
a zatim e glasnik povikati : ' Neka svaki narod sl ijedi ono to je
oboavao na Dunjaluku' , pa e nevjerici pasti u vatru. Zatim
e vjernici biti odvojeni od l icemjera tako to e i m biti
@
@@@@@@@
Suona|onn
nareeno da uine Al l ahu, d. . , seddu nakon to On,

Uzvieni, pone otkrivati Sebe. Zatim e biti dozvoljen
prelazak preko Sirat-uprije. Svjetlo munafika e se ugasiti i
oni e popadati u vatru. Vjerici e proi do Denneta, neki
grenici e pasti u vatru, dok e neki biti zaustavljeni pred vra
tima, a zatim e ui u Dennet". 1 28
Ovaj hadis, da je vjerodostojan, rijeio bi problem, ali je
Kelbi, koji je u lancu prenosilaca ovog hadisa, nepouzdan.
Takoder se suprotstavlja nekim verodostojnim hadisima u
kojima se nedvosmisleno kae da e se traenje vjerika, da se
poslanici za njih zauzimaju, dogoditi prilikom stajanja na
Sudnjem danu prije ul aska u Dennet. A All ah najbolje zna .
$g'mH uymiIq'mH um
Hadisi koje smo naveli ukazuju na dvije vrste efa'ata koje
e se dogoditi toga dana.
Prvo:
efa'atu-1 -'uzma (veliki efa' at) , i to je hvale dostojno

mjesto koje e pripasti Al lahovom Poslaniku, s. a. v. s. , kad e
prijanji i kasniji narodi traiti od njega da se zauzme kod
svoga Gospodara kako bi rijeio ljude patnje stajanja na
Sudnjem danu.
Drugo: Zauzimanje za grenike musl i mane koji su uli u
vatru, a o emu emo opirije govoriti u poglavlju o ulasku u
Dennet, inallah.
Ostale vrste efa'ata spomenute su u nekim hadisima, a
mi emo i h ovdje samo nabrojati :
Prva i druga vrsta: Zauzimanje Poslanika, s. a. v. s. , za one
koji e imati podjednako dobrih i loih djela, te e se zauzimati
za njih da uu u Dennet, kao to e se zauzimati i za one
kojima je nareeno da uu u vatru da budu poteeni toga.
1 28
Fethu-1-Ba, 1 1 /438
lXPOG|Avs
t
t
Trea: Zauzimanje za podizanje stepena onima koji e ui
u Dennet i znad onoga to zasluuj u svojim djelima.
etvrta: Zauzimanje za neke da uu u Dennet bez pola

ganja rauna. Dokaz za to je hadis o ' Ukau bin Mi hsanu kad
je Poslanik, s. a. v. s. , zamolio Allaha, d. . , da ga uvrsti meu
sedamdeset hiljada onih koji e ui u Dennet bez polaganja
rauna, a hadi s se nalazi u Buharijinoj i Muslimovoj zbirci.
Pta: Poslanikovo, s. a. v. s. , zauzimanje za svog amidu
Ebu Taliba, koji e imati najblau dehenemsku kaznu, a bit e
kanjen tako da e mu na noge biti stavljene papue od vatre,
od ega e mu vrti mozak.
esta: Zauzimanje za vjerike da im se dozvoli ulazak u

Dennet, a o ovome emo opirije govoriti u poglavlju o
Dennetu, inallah.
Zauzimanje za velike grenike nije ogranieno samo na
Allahovog Poslanika, s.a. v. s. , Za nji h e se zauzimati verovesni
ci, ehidi i uenjaci kao to e se za oveka zauzimati i njegova
dobra djela. Meutim, na Poslanik, s. a.v. s. , e imati najvii
udio u tome. Za podizanje stepena kod verika u Dennetu e
se zauzimati jo neki dok su ostale vrste efa'ata ograniene
samo na Poslanika, s. a.v. s.
Ovo su vrste efa'ata koje e biti primljene na Sudnjem danu.
to se tie efa'ata koji nee biti primljen, to su ovodunjal uka

zauzimanja kad se neko zauzima, a onaj kod koga se zauzima
nije zadovoljan sa njim nego prihvata njegovo zauzimanje
radi njegovog uticaja, moi i snage. Takoer, zauzimanje koje
smatraju krani i jevreji kod svoji h boanstava, kao i ono to
smatraju novotari u isl amu kod svoj ih ej hova, nee biti
primljeno na Sudnjem danu. Al lah, d. . , sve ih je utjerao u la
i ukazao na to da se toga dana niko nee moi zauzimati osim
sa Njegovom dozvolom i zauzimat e se samo onda kad Allah,
d. . , bude zadovoljan i sa onim koji se zauzima i sa onim za
koga se zauzi ma. Kae Uzvieni :
I
-
Suoa|on
"Ko se moe pred Njim zauzimati za nekoga bez
dopuStenja Negova ?" (El -Bekare, 255. ) . I kae:
"l oni e se samo za onoga kojim On bude zadovolan
zauzimati " (El -Enbija, 28. ) .
Zato Al l ah, d. . , nee pri miti zauzi manje Svoga pri
j atelja Ibrahi ma, a. s. , za oca Azera nakon to je umro kao
nevjerni k. Buharija u svom Sahihu biljei hadis od Ebu
Hurejre u kome Allahov Poslanik, s. a. v. s. , kae: " Ibrahi m,
a. s. , srest e svoga oca Azera na Sudnjem danu, a na
Azerovom l icu e biti tuga i poti tenost. Ibrahi m, a. s. , e mu
rei : ' Zar ti ni sam rekao: to mi ni si vjerovao?' A otac e mu
odgovoriti : ' Danas ti vjerujem' . Ibrahi m, a. s . , e rei :
' Gospodaru, obeao si mi da me nee poniziti na Sudnjem
danu, a koje je ponienje vee od toga da mi otac bude baen
u vatru?' Al l ah, d. . , e mu odgovoriti : ' Ja sam zabranio
Dennet nevjernicima' . Zatim e bi ti reeno Ibrahi mu, a. s. :
'
ta ti j e t o pod nogama?' I brahi m, a. s. , pogledat e i vidjeti

pranj ave noge, i dok bude time zauzet, njegov otac e biti
zgrabljen za ruke i noge i baen u vatru"' . 1 29
1 29
Mikatu-1-Mesabih, 3/5R
DESETO POL VLJE
pn]enn lm an]e
pon]arn
1 nmmlclbIn lqltlwnl,
oemu bInlqlmnl
U
kH an]en temtoek @m e
nmmlclbInpbanI
p:pwm kIm I]udI potI
(: m bIn d~anI l
g
]esl

udI n Sudn]em mnu m]en
adun]aIuk d]eIa
D
omd]eIa bIn umnogsmena, a
Ioad]eIabIn uin kka]esu
M
I]en]an]eIoWudomd]eIa
~~~
Suoa|on
Pek pl nel
sHaH okqma ek bH pItan
oW m ekb pban
o wd]eIa
wtelpHm]poI@n]an
pkHan]em n]egd]eIa
G
ok]em
mSudn]emmm
D
o]eIaw@W d]eRm
mSudn]emmm
K
m ]m Sudn]egmm
X POGLvLs
t
5
Tqtr ip
Pod polaganjem rauna i nagraivanjem se podrazumije
va to da e All ah, d. . , sakupiti sve ljude pred Sobom,
predoiti im djela koja su uinili, rijei koje su izgovoril i, jesu l i
bili vjernici ili nevjernici, ustrajni u dobru i l i stranputici, bili
pokori ili neposl uni, kao i to ta na osnovu svega toga
zasl uuj u od nagrade ili kazne. Dobit e sa desne strane knjigu
u kojoj su zapisana njihova djel a - ako su bili dobri, a sa lijeve
strane ukoliko su bili suprotno od toga.
Polaganje rauna obuhvata sve to e Al lah, d. . , rei
Svoji m robovima i ono to e oni rei Njemu, kao i dokaze koje
e Allah, d. . , izloiti pred njih, svjedoenje svjedoka i vaganje
djela na Mizanu. Nekome e polaganje rauna biti teko,
nekome lahko, nekome e to biti ukazivanje poasti, a nekome
korenje i ponienje. Nekome e to biti odlikovanje i oprost, a
Gospodar svega toga e biti Najplemenitiji i Naj uzvieniji .
Uzvieni nam opi suje prizor pol aganja rauna i
nagraivanja, pa kae:
Zemlje e sledou Gospodara svoga zasjat i Kjiga e se
pstvit, lerlesnici i sljedoi e se dovesti, i ]prvdi e im se
sva prsudit, niome se nee nepravda uinit (Ez-Zumer, 69. ) .
qqqq
Suoa|on
Dovoljno nam je da znamo da e sudija toga dana biti Pravedni

Vladar i Odravalac nebesa i Zemlje, pa da shvatimo veliinu i
strahovitost toga suenja. Obasjavanje svjetlou koje se
spominje u ajetu bit e onoga trenutka kad Velianstveni Vladar
doe da dadne konanu presudu. Kae Uzvieni :
"
ekaju l oni da im Allahova kazna doe iz vedra neba,

i meleki, i da bude svemu kraj?! - A Allahu se sve vraa "
( EI - Bekare, 2 1 0. ) .
Sutinu Allahovog dolaska zna samo On, Uzvieni. Mi vjeru
jemo u to i znamo da je istina i ne tumaimo to na nain koji nije
u skladu sa islamskim uenjem, niti mijenjamo njegovo znaenje.
Ajet, takoder, govori o dolasku meleka. To je velianstven
prizor kome e prisustvovati meleki Mil ostivog sa knjigama u
kojima su zapisana sva djel a koja su poinili Allahovi, d. . ,
robovi , svaki pokret koji su uinili i rije koju su izgovorili. To
je knjiga koja nee nita izostaviti , ni malo, ni veliko:
"/ Kjiga e biti postavlena i vidjet ete gienike pre
stravlene zbog onog Sto je u njoj. 'Teko nama! ', govort e,
'akva je ovo knjiga, ni mali, ni veliki grjeh nije prpustila, sve
je nabrojala! ', i nai e upisano ono Sto su radili. Gospodar
tvoj nee nikome nepravdu uiniti " (El -Kehf, 49. ) .
Na mjesto obraunavanja e biti dovedeni i poslanici te e
biti pitani jesu li ljudima kojima su poslani vjero dostavili
Objavu koja im je bila povjerena. Poslanici e svjedoiti o
svome narodu ono to budu znali o njima.
Tog Velianstvenog dana e biti pozvani svjedoci te e
svjedoiti protiv Allahovi h, d. . , robova u onome to su radili.
A ti svjedoci su meleki koji su zapisivali ovjekova djela.
Svjedoit e, takoer, vjerovjesnici, uenjaci, kao to e protiv
oveka svjedoiti Zemlja, nebesa, no i dan. Allahovi, d. . ,
robovi zbog kojih je On i uspostavio ovaj velianstveni sud,
stajat e poredani u redovi ma radi Gospodara svih svjetova:
"Pred Gospodarm tvojim bit e oni u redove poredani "
(El -Kehf, 48. ) .
X POG|AvLs
t
)
Zloinci, a to su oni koji su u la utjerivali poslanike,
odmetnuli se od svoga Gospodara i oholili se na Zemlji , doi
e okovani u lance, obueni u koulje od katrana:
"Toga dana e vidjeli grenike povezane u zajednike
okove; koule e im od katrana biti, a vatra e lica njihova
obaviati - da A1ah kazni svakoga prema zasluzi - Allah e
zaista brzo raun svidjeti" ( Ibrahi m, 49. -5 1 . ) .
Zbog veliine strahota narodi e kleati na koljenima kad
ljudi budu prozivani da polau raune i kad vide u ta su zapal i :
vidjet e sve narde kako na kolenima kee; svaki narod
bit e prozvan prema svojoj Kizi: 'anas ete biti nagraeni
ili kanjeni prema tome kako ste postupali! " (EI-Dasije, 27. ) .
Toj e zaista zastraujui prizor. Molimo Allaha, d. . , da nas
sa Svojom dobrotom, milou i plemenitou spasi na taj Dan.
Uenjaci se razilaze o pitanju nevjernika. Hoe l i polagati
raun i biti ispitivani? Ili e biti nareeno da se odmah bace u
vatru, bez i spitivanja, jer su njihova djel a nitavna i ponitena,
tako da nema nikakve koristi od nji hovog ispitivanja i pola
ganja rauna? A ako budu ispitivani, kakva je onda svrha nji
hovog ispitivanja i polaganja rauna?
ejhu-1 -isl am Ibn Tejmi.ije vel i : "O ovome pitanju su

raspravljali kasniji uenjaci hanbelijskog mezheba i drugi . Ebu
Bekr Abdul aziz, Ehu Hasen et-Temimi, Kadi ebu Ja' la i mnogi
drugi smatraju da nevjerici nee polagati raun. Ebu Hafs el
Bermeki, prijatelj Ahmeda i bn Hanbela, Ebu Sulejmen ed
Dimiki i Ebu Talib smatraju da e polagati raun".
1
311
I spravno je miljenje da e nevjernici biti pitani i da e
polagati raun, te da e im se djel a vagati na Mizan-tereziji ,
1 30
Medmu'u Fetava,
ejhu-1-islam,
4
/305
___
D DA
kao to na to upuuj u brojni tekstovi iz Kur'ana, naprimjer,

rijei Uzvienog:
`na Dan kad ih On pozove i upita: 'Gdje su oni koje ste
Meni ravnim smatrali?' " (El -Kasas, 62. ) . I kae:
`7na Dan kad ih On pozove i upita: 'ta ste poslanicima
odgovorili?' " (El -Kasas, 65. ) . I kae:
"Onaj u koga njegova djela budu teka - u ugodnu ivotu
e iveti, a onaj u koga njegova djela budu lahka - boraviSte
e mu bezdan biti. A zna li ti Sta e to biti? Vatra uarena! "
(El -Kari'a, 6. - 1 1 . ) . I kae:
` oni ia dobra djela budu lahka, oni e posve izgubleni
biti, u Dehennemu e veno boraviti, vatra e im lica pril i
iskeSenih zuba e u njemu ostati. 'ar vam ajeti Moji nisu
kazivani, a vi ste ih poricali?"' ( El -Mu' mi nun, 1 03. - 1 05. ) .
Radi ega e polagati raun i zato e biti vagana njiho
va djela kad e i m biti ponitena i odbijena?
l ) Radi iznoenja dokaza protiv njih i kako bi se pokaza
la Allahova, d. . , pravednost prema njima, jer nema niko
kome je drae opravdanje od Allaha, d. . On je Sveopi
Pravednik te e ih zato ispitivati i traiti od nji h da poloe
raune. Pokazat e im knjigu u kojoj su zapisana sva nji hova
djela, a vaganje njihovih djela e pokazati veliinu nji hovih gri
jeha i prijestupa koje su poi ni l i :
"Mi emo na Sudnjem danu isprave terezie postavti,
pa se nikome krvo nee uiniti; ako neSto bude teSko koliko
zro goruSice, Mi emo za to kazniti ili nagraditi. A dostaje to
Sto emo Mi raune ispitivati " (El -Enbija, 47. ) .
"I Kjiga e biti postavlena i vdjet ete greSnike pre
stravlene zbog onog Sto je u njoj. 'TeSko nama! ', govorit e,
'akva je ovo knjiga, ni mali ni veliki grijeh nie prpustila, sve
je nabrjala! i nai e upisano ono Sto su radili. Gospodar
tvoj nee nikome nepravdu uinit" (El -Kehf, 49. ) .
Kurtubi kae: "Stvoritelj, slavljen neka je, podvrgava ispitu
X POG|AvLs
t
v
Svoje robove i na ovom i na onom svijetu kako bi uspostavio
dokaz protiv nji h i kako bi Njegova mudrost postala oita"
. 1 3 1
2) Allah, d. . , ispitivat e i h da bi i h ponizio i ukorio.
ejhu-1 -islam vel i : "Pod obraunavanjem se misl i na izlaganje

djela nevjernika i nji hovo korenje zbog takvih djela, kao to
moe i znaiti odmjeravanje izmeu dobrih i loih djela. Ako
se pod obraunavanjem nevjerni ka misl i na prvo znaenje,
onda nema sumnje da e i biti obraunavani. A ako se pod tim
misli na drugu definiciju polaganja rauna, onda bi to znailo
da e nevjericima ostati njihova dobra djel a zbog kojih
zasl uuju ul azak u Dennet, to je oita greka" .
1 32
Korenje, ponienje i prezir se jasno ogledaju u slijedeim
Allahovi m, d. . , rijeima:
"A da ti je vdjeti kako e, kad pred Gospodarm svojim
budu zaustavleni i kad ih On upita: 'ar ovo nie istina ?',
odgovorti: 'Jeste, tako nam Gospodara naeg! a i kako e On
rei: 'E, pa iskusite onda patnju zbog toga to niste verovali!' "
(El-En'am, 30. ) . I kae:
"O skupe dinski i ludski, zar vam iz redova vas samih
poslanici nisu dolazili koji su vam ajete Moje kazivali i upozo
ravali vas da ete ovaj va dan dotekati?' Njih je ivot na
Zemlji bio obmanuo i oni e sami prtiv sebe posvjedotti da
su bili neverici" (El-En' am, 1 30. ) . I kae:
"A Dehennem zalutalima ukazati, i rei e im se: 'Gdje
su oni kojima ste se kanjali?' I kae: 'Pozovite boanstva
vaa! ', rei e im se, pa e ih oni pozivati, ali im se ona nee
odazvati, i patnju e doiveti i zataJit e to na pravom putu
nisu bili " (El -Kasas, 64. ) .
Ibn Kesir kae: "Djel a nevjernika e biti stavljena na vagu.
Iako ne budu i mali dobrih djel a koja e im koristiti , bit e
1 3 1
Et-Tezkire, Kurtbi, 225
1 32
Medmu'u Fetava, ejhu-1-islam, 4/305
D DA
vagano njihovo nevjerstvo kako bi se pokazala veliina njihove
nesree i kako bi se osramotili pred ostalim stvorenjima". 1 33
3) I nevjernicima je nareeno da slijede osnove
erijata,
kao to im je neredeno da sl ijede njegove ogranke. Na
Sudnjem danu e biti pitani o svemu to su izostavili i u emu
su postupali suprotno tome. Kurtubi kae: "U Kur' anu se
nal aze dokazi koji potvruju da je nevjernicima nareeno da
slijede naredbe
erijata. Bit e pi tani o tome i za to e polagati

raune i nagraeni e biti shodno njihovom odnosu prema tim
naredbama, jer Uzvieni Alah kae:
' teko onima koji Nemu druge ravnim smatraju, koji
zekat ne daju i koji u onaj svijet ne vjeruju! ' (Fussilet, 6. -7 . ) , te
im je zaprijetio za to to ne daju zekat. Takoer nas je obavi
jestio da e se nevjernicima rei :
'
ta vas je u Sekar dovelo?'. 'Nismo', rei e, 'bili od onih

koji su molitvu obavlali, i od onih koji su sirmahe hranili, i u
besposlice smo se sa besposlenjacima uputali, i Sudnji dan
smo poricali' ( EI - Muddessir, 42. -46. ) . Iz ovih ajeta se jasno
zaklj uuje da se od nevjernika trai da vjeruju, da obavljaju
namaz, udjeljuju zekat te da e za to biti pitani i - shodno nji
hovom odnosu prema tim naredbama - nagraeni ".
1
14
4) Nevjernici se razlikuju u svom nevjerstvu, grijesima i
nepokorosti, tako da e u vatri biti kanjavani prema veliini
tih grijeha. U Dehennemu postoje nivoi, jedan ispod drugog,
kao to u Dennetu imaju stepeni jedan iznad drugog.
to
ovjek bude vei nevjernik i u veoj zabl udi, imat e veu kaznu
u vatri. Neki nevjernici e biti na najniem nivou Dehennema,
a medu njima e biti i munafici :
"Licemjer e na samom dnu Dehennema biti i ti im
nee zatitnika nai " (En-Ni sa' , 1 45. )
ejhu-1 -islam Ibn Tejmijje veli : "Kazna onog ko bude

i mao mnogo loi h djel a bit e tea od onog ko bude imao
1 33
En-Nihaje, Ibn Kesir, 2/35
l 34 Et-Tezkire, Kurtu bi, str. 309
X Pootnvte
tvt
manje loi h djela. Kazna onog ko bude i mao dobrih djela e
biti smanjena, kao to e Ebu Tal ib imati manju kaznu od Ebu
Leheba . . . Svrha obrauna je da bi se pokazali stepeni kazne,
a ne poradi ulaska nevjerika u Dennet". 1 35
Kurtubi spominje dva naina kad je u pitanju vaganje djela:
l ) Da e se na jedan tas vage staviti nevjerstvo i loa djela.
Nevjerik nee i mati dobrih djela koja bi bila stavljena na
drugi tas, tako da e loa djela prevagnuti.
2) Da e se dobra djela nevjerika, kao to su spajanje
rodbinski h veza, udjeljivanje milostinje, potpomaganje ljudi,
staviti na tas dobrih djela, ali e tas sa loim djelima pre
vagnuti zbog nevjerstva i i rka". 1 3
6
Ispravno je pro mi ljenje, jer irk ponitava sva dobra djela:
''Ako bude druge Allahu ravnim smatrao, tvoja djela e
siguro prpasti, a ti e izgublen biti " ( Ez-Zumer, 65. ) .
"A oni meu vama koji od svoje vjere otpadnu i kao nev
jerici umru, njihova djela bit e ponitena i na ovom i na
onom svietu, i oni e stanovnici Dehennema biti, u njemu e
vjeno ostati " (El-Bekare, 2 1 7. ) . A u hadi su stoji : ';ah, d. . ,
ne prima nijedno djelo ukoliko nije uraeno iskljuivo u i me
Njega i radi Njegovog lica''. m
Allahov Poslanik, s. a. v. s. , obavijestio nas je da se nagrada
za dobra djela koja poini kafrr pouruje na ovom svijetu, tako da
e doi na Sudnjem danu bez ijednog dobrog djela za koje bi
mogao biti nagraen. U Musli movom Sahihu i Musnedu
imama Ahmeda se biljei da je Allahov Poslanik, s. a.v. s. , rekao:
'ah, d. . , nee ponititi nijedno dobro djelo vernika. Zbog
njega e mu se dati (a u drugoj predaji : zbog njega e biti
nagraen) opskrbom na Dunjaluku, a, takoer, e biti nagraen
i na Ahiretu.
to se tie neverika, on e biti nagraen za dobra

1
3
5
Medru'u Fetava, ejhu-1-islar, 4/305
1 36
Et-Tezkire, Kurtubi,
3 1 2
1
3
7
Bi ljei ga Nesai u poglavlju o dihadu
D DA
djela na ovom svijetu, a kad doe na Sudnjem danu - nee imati
nijedno dobro djelo zbog kojeg e biti nagraen".
1
38
ivqtn mmBO
dmqm Hupm
Ako neko kae: "Prethodno ste ustvrdili da e nevjernici
biti pitani , da e raspravljati , razgovarati i pravdati se, kako,
onda, to uskladiti sa ajetima koji govore suprotno Vaem
mi ljenju, naprimjer, rijei Uzvienog:
"A zloinci nee o griesima svojim ni ispitivani biti "
(El -Kasas, 78. ) , i rijei:
"Toga Dana ludi i dinni za grijehe svoje nee biti pitani "
( Er-Rahman, 39. ) , i rijei :
"Ovo je Dan u kome oni nee ni przborti, pravdanje im
nee dozvoleno biti " (El -M urselat, 3 5 . ) ? !
Odgovorit emo: Izmeu tekstova nema nikave kon
tradiktornosti . Uenjaci usklauju ove ajete na vie naina:
l ) Nevjerici nee biti pitani na nain koji e im ol akati
muke i koji e ih odmoriti, nego e biti pitani na nain koji e
ih ukoriti i poniziti : Zato ste radili to i to?1 39 Na isti nain e
biti oslovljeni kad se budu pravdati, tj. bit e oslovljeni onako
kako i m se nee svidjeti nego e biti ukoreni i ponieni". 1
40
2) Nee biti pitani na nain koji e znaiti pitanje, jer Allah,
d. . , zna svako djelo koje su oni uradil i , nego e biti pitani na
nain koji e znaiti potvrdu, pa e im se rei: Zato ste postu
pali tako i tako? Hasan i Katade kau: "Nee biti pitani o nji
hovim grijesima, jer ih je Allah, d. . , sve zapamtio, a meleki koji
su bili zadueni za nji h su i h zapisali u svoje knjige". 1 4 1
1 38
Sil siletu Ehadisi Sahiha, l /82, br. 53
1 39
1 40
Et-Tezkire, Kurtubi, 2R7
1
4
1
Levami'u Envari-1-Behijje, 2/1 74
X Pootnvte
t v1
3) Bit e ispitivani na Sudnjem danu najednom mjestu, dok
na drugom mjestu nee biti pitani. Kurtubi kae: "Sudnji dan e
biti na razl iitim mjestima. Na jednom mjestu e biti ispitivani i
razgovarat e, dok na drugom mjestu nee biti ispitivani". 142
Sefarini kae: "Neki kau da e biti ispitivani na jednom
mjestu, dok na drugom mjestu nee biti ispitivani. Ovo
mi ljenje prenosi ' lkrime od Ibn Abbasa, r.a.
Ljudi e biti u razliitim stanji ma na Sudnjem danu i kur'an
ski ajeti su objavljivani shodno tim stanjima. U tom smislu, imam
Ahmed u svoji m odgovorima potkrijepljenim Kur'anom kae:
"Kad ludi budu prtiv/eni, prih ezdeset godina nee
moi priati, niti e im biti dozvoleno da se pravdaju. Zatim
e im biti dozvoleno da govore, pa e, kako nam Kur'an,
prenosi rei: 'Gospodaru na, vidjeli smo i uli smo, pa nas
povrati da dobra djela inimo"' (Es-Sedde, 1 2. ) .
Kad i m bude dozvoljeno da govore, govorit e i prepirat
e se. U tom smislu, Allah, d. . , kae:
poslie, na Sudnjem danu, pred Gospodarm svojim
ete se jedan s drugim prepirati " (Ez-Zumer, 3 1 . ) , a to e biti
u trenutku kada budu polagali raun i kada se sukobe sa
onima koji ma su nepravdu ui nil i. Tada e im Allah, d. . , rei :
"'Ne prepirite se preda Mnom! rei e On, 'jo davno
sam vam zaprjetio' " ( Kaf, 28. ) , tj. na Dunjaluku, jer zaista e
se kazna ovim rijeima ostvariti. 1 43
4) Kurtubi kae: "Znaenje rijei Uzvienog: 'A zloinci nee
o grijesima svojim ni ispitivani biti' u tome je da nee biti pitanja
koje e biti radi prepoznavanja \er od ne\erika, tj. melekima
nee biti potrebno da na Sudnjem danu ikoga pitaju: Koja ti je
\era, ta si radio na Dunjaluku, kako bi koz odgovor saznali je li
bio \emik mne\emik. Vjerici e biti svijetlih lica, radosni, dok e
mnogoboci biti cr lica, modri i potiteni, i oni - kad im bude
1 42
1 43
Levami'u Envari-1-Behijje, 2/ 1 74
SuDNJ| DAN
nareeno - potjerati ne\emik u vatru. Dovolno e biti na Sudnjem
danu da se pogleda, pa da se zna ko je k \jeru ispovijedao".
1
4
Al l ah, d. . , ne bi bio nepravedan kad hi kaznio sva
stvorenja, jer su oni Njegovi robovi i u Njegovom posjedu. A
vlasnik raspolae svojom imovinom onako kako on el i . Uzvieni
Allah, d. . , sudit e Svojim robovima pravednim suenjem
kakvo o\eanstvo nikad prije toga nije vidjelo. U mnogobrojnim
ajetima, Allah, d. . , pojanjava pravil a na kojima e poivati
suenje i polaganje rauna toga Dana. Mi emo na ovom mjestu
spomenuti one temelje koje smo bili u mogunosti spoznati.
l ) Potpuna pravda u kojoj nee biti ni trunke nepravednosti .
Allah, d. . , na Sudnjem danu e Svojim robovima isplati
ti njihove nagrade u potpunosti i nita nee nedostajati. Nikome
toga Dana nee biti poinjena nepravda ni koliko trun goruice:
"Kad e se svakome ono to je zasluio i!platiti, nikome
krvo nee uinjeno biti " ( El -Bekare, 28 1 . ) .
Savjetujui svome sinu i upoznavajui ga s a Allahovom
pravednou, mudri Lukman je rekao:
"Sinko moj, dobro ili zlo, teko koliko zrno goruSice, bilo u
stieni ili na nebesima ili u zem{ji, Allal1 e na vidjelo iznijeti, jer
Allah :n a najskrven[je stvar, On je sveznajui " ( Lukman, 1 6. ) .
Na drugom mjestu, Allah, d. . , kae: ''llah nee nikome
Hhneprvde uiniti " ( En-Nisa', 40. ) . l kae:
"A onaj svet je bofji za one koji se grjeha klone; i nikome se
od vas ni koliko trn jedan nee uiniti nepravda " (EnNi sa' q 77. ).
"A onaj ko ini dobro, bio mukarac ili tena, a vjemikje,
ui e u Dennet i nee mu sc uiniti ni koliko trun jedan
nepravda " ( En-Nisa' , 1 24. ) . I kae Uzvi eni :
1 44 Et-Tezki re, Kurtubi. 2
R
7
X PooLvte
95
"Onaj ko bude uradio kolko trun dobra - vdjet e ga, a onaj
ko bude uradio kolio trn zla - vdjet e ga " ( Ez-Zilzal, 7. -8. ).
Allah, d. . , u ovim ajetima obavjetava nas da e za
svako dobro djel o koje vjernik uradi dati adekvatnu nagradu,
nee pustiti da mu trud uzalud propadne, niti e od njega
oduzeti ni kol iko jedan trun praine koja se vidi na sunevoj
svjetlosti, niti kol iko za veliinu fi tilja, niti kol i ko jedna takjca.
2) Niko nee biti kanjavan zbog tuih grijeha.
Jedan od temelja pol aganja rauna i nagraivanja, a u
emu se ogleda vrhunac pravde, jeste i to to e Allah, d. . ,
nagraivati Svoje robove shodno njihovim djelima: ako budu
radili dobro - dobrim, a ako budu radili loe - loi m. Allah, d. . ,
nee nikoga teretiti radi tuih grijeha, kao to kae Uzvieni:
"
to god ko uradi, sebi uradi, i svaki gTenik e samo svoje

breme nositi. Na kraju Gospodar svome ete se vatiti i On e vas
o onome u emu ste se rl obavestiti" ( EI-En'am, 1 64. ).
Ovo je vrhunac pravde - onaj koji bude na uputi, pobrat e
plodove te upute, a onaj koji bude u zabl udi, to e biti samo na
njegovu tetu:
"Onaj koji ide pravim putem, od toga e samo on korsti
imati, a onaj ko luta - na svoju tetu Juta, i niedan grenik
nee lue gr{jehe nositi. A Mi niedan narod nismo kaznili dok
poshwika nismo pslal! " ( El -Isra, 1 5. ) . Na ovom velianstvenom
pravi l u su se sloile sve prijanje objave. Kae Uzvieni :
"Zar on nie obavijeten o onome ta se nalazi u listovima
Musaovim i ibrahimovim, koji je obaveze potpuno ispunjavao,
da niedan grjenik tue griehe nee nositi, i da je ovjekovo
samo ono to sam uradi, i da e se trud njegov siguro
iskazati, i da e prema njemu u potpunosti nagraen ili
kanjen biti " ( En-Nedm, 36. -4 1 . ) .
Komentirajui rijei Uzvienog: svaki grenik e samo
svoje breme nositi ", Kurtubi kae : " Niko nee snosi ti
posljedice za tue grijehe, niti e iko biti kanjavan zbog tuih
__
SuDNJ|DAN
grijeha, nego e svako biti kanjen za svoje greke i nedjela koja
je poinio". Rije 'vizr spomenuta u ajetu oznaava teret,
breme, kao to kae Allah d. . :
"/ breme tvoje s tebe skinuli " (El-lnirah, 2. ) , tj. grijehe . . .
Ajet: "/ svaki grenik e samo svoje breme nositi " je
objavljen o Velidu bin ei -Mugiri, koji je govorio: "Sl ijedite moj
put, ja u nositi vae grijehe", a ovo je mi ljenje Ibn Abbasa.
Neki, pak, smatraju da je objavljen kao odgovor predislam
skim Arapima koji su se osveivali ovjeku zbog greke koju je
uinio njegov otac, sin il i saveznik". 14
Neki uenjaci se suprotstavljaju miljenju da ovjek nee
snositi posljedice tuih grijeha i navode ajet:
"Ali e, siguro, vlastito breme i breme onih koje su u
zabludu odveli nositi" (El -'Ankebut, 1 3. ) i rijei Uzvienog:
"Da bi na Sudnjem danu nosili tta vo breme svoje i dio bre
mena onih koje su, a da oni nisu bili svjesni, u zabludu doveli "
(En-Nahl , 25. ) . Ono to oni spominju slae se sa onim to
smo mi spomenuli i nije u kontradiktornosti sa tim. Ovi ajeti
ukazuju na to da e ovek nositi grijehe koje je sam poinio,
kao i grijehe onih koje je zaveo rijeima ili djelima, kao to e
oni koji su pozivali na uputu imati nagradu za ono to su radil i
i nagradu onih koji su i h sl ijedili u uputi . Zavoenje ljudi je gri
jeh za koji e oni biti kanjeni.
Ono to e opravdati Allahovu, d. . , kaznu i l i nagradu i
to upuuje na Njegovu pravednost jeste i to to e On na
Sudnjem danu pokazati ljudima dobra i loa djela koja su
1
45 Tefsir, Kurubi, 4/1 57
X PooLve
poCini l i , kako bi oni sami presudili protiv sebe i kako posl ije
toga ne bi imali ni kakva opravdanja. Kae Uzvieni :
''llahu ete se sv vratiti i On e vas obaviestiti o onome
ta ste radili " (El -Ma' ide, 1 05. ) . I kae:
"Onoga dana kad svaki oek pred sobom nae dobr
djelo koje je uradio i hra vo djelo koje je uinio -poelet e da
se izmeu njih i njega nalazi udalenost velika " (Ali 'lmran, 30. ) .
I kae: "Svako e saznati ta je prremio, a ,ta je pro
pustio" ( El -I nfitar, 5. ) . I kae:
"I nai e upisano ono to su radili. Gospodar tvoj nee
nikome nepravdu uiniti " ( El - Kehf, 49. ) .
Pokazivanje ljudima njihovih djela bit e tako to e i m biti
dani listovi na kojima su ispisana sva njihova djela i svako e Citati
svoju knjigu. Uzvieni Allah nas je obavijestio da je On za svakog
o\eka zaduio dva meleka koji piu svako njegovo dobro i loe
djelo. Kad Covjek umre njegova knjiga biva zapeaena. Na
Sudnjem danu e svako dobiti svoju knjigu i bit e mu reeno:
"
itaj knjigu svoju, dosta ti je danas to e svoj raun

polagati! " Kae uzvieni: "I svakom ovjeku emo ono to
uradi o vrat privezati, a na Sudnjem danu emo mu knjigu
otvorenu pokazati: 'itaj knjigu svoju, dosta tije danas to e
svoj raun polagati! ' " (El -Isra, 1 3 . - 1 4. ) . To je knjiga koja e
obuhvatiti svako djelo, bi lo veliko ili malo:
"l Knjiga e biti postavlena i vidjet ete gienike pre
stravlene zbog onog to je u njoj. 'Teko nama! ', govort e,
'akva je ovo knjiga, ni mali ni veliki grjeh nie prpustila, sve
je nabrjala! ', i nai e upisano ono to su radili. Gospodar
tvoj nee nikome nepravdu uiniti " (El -Kehf, 49. ) .
6 quHuugmm
awaquHuqa }u
Od Allahove, d. . , milosti je i to to e On poveati
nagradu za dobra djel a:
D DA
''ko Allahu drage vole zajam date, On e vam ga mno
gostruko vratiti i oprostit e vam, jer Allah je blagodaran i blag"
( Et-Tegabun, 1 7. ) . Svako dobro djelo e biti uveano najman
je deset puta:
"Ko uradi dobr djelo, bit e deseterstruko nagraen ''
(El -En' am, 1 6
0
. ) .
to se tie l oi h djela, svako e biti nagraen

samo prema zasluzi :
'' ko uradi ravo djelo, bit e samo prema zasluzi
kanjen " (El -En' am, 1 6
0
. ) .
Hakim u svom Mustedreku i imam Ahmed u svom
Musnedu biljee hadis sa dobrim lancem prenosilaca od Ehu
Zerra, r. a. , koji kae: "Prenio nam je istinoljubivi i iskreni od
svoga Gospodara da je rekao: 'Za svako dobro djelo u nagra
diti deseterostruko ili jo vie, a za loe djelo prema zasluzi ili u
ga oprostiti. Kad bi Me sreo sa grijesima veliine Zemlje, a ne
bude Mi pripisivao druga, srest u te sa isto toliko oprosta"
. 1 46
U djela o kojim nas je Poslanik, s. a.v. s. , obavijestio da e biti
deseterostruko vie nagraena spada i uenje Kur'ana. U hadisu
koji biljee Tirmizi i Darimi, sa vjerodostojnim lancem prenosila
ea, a koji prenosi Ibn Mes'ud, Allahov Poslanik, s. a. v. s. , kae: "Ko
proui jedan harf iz Allahove, d. . , Knjige bit e mu upisano
jedno dobro djelo, a svako dobro djelo e biti deseterostruko
nagraeno. Ne kaem daje Elif-Lam-Mim harf, nego je Elif harf
i Lam je harf i Mi m je harf". Tirmizi kae: "Ovaj hadis je sahih".
Poslanik, s.a.v.s., nas je obavijestio da se nagrada za zikr,
spominjanje Allaha, d. . , poveava za deset puta. U Tirmizijinom,
Nesaijevom i Ebu Davudovom Sunenu se biljei hadis od
Abdullaha bin 'Amra bin ei -'Asa, r.a., u kojem Allahov Poslanik,
s.a.v. s. , kae: "Dva svojstva mdvije osobine nee posjedovati mjek
musliman, a da nee ui u Dennet; njih je l ahko postii, ali su ipak
oni koji po njima rade malobrojni: da slavi Allaha poslije svakog
namaza deset puta, zahvali mu se deset i velia ga deset puta".
1
4
6
Si l siletu Ehadisi Sahiha, br. 1 28
X Pootae
!
Prenosilac hadisa kae: "Vidio sam Allahovog Poslanika,

s. a. v. s. , kako to pokazuje svojom rukom i kako kae: 'To je da
stotinu i pedeset puta kae jezikom, a na vagi e biti upisano
hiljadu i pet stotina dobrih djela. Zatim, da kad legne u postelju
da slavi, hvali i velia Allaha stotinu puta. To je stotinu puta
jezikom, a na vagi e biti upisano hi ljadu dobrih djela. Ko od vas
u jednom danu i noi uradi dvije hi ljade i pet stotina loih djela?'
Ashabi rekoe: ' Zato, onda, da to ne inimo?' Poslanik, s. a. v. s. ,
odgovori : ' Nekom od vas doe ejtan dok je u namazu i pone
mu doaptavati : 'Sjeti sc toga i toga', sve dok on ne postane
nemaran i zaboravi da to uradi . doe mu kad legne da spava i
uini da zadrijema i on zaspi prije nego to to uradi"'.
U predaji od Ebu Davuda, nakon spominjanja pri put
rijei "na vagi", stoji : "Velia ga trideset etiri puta kad legne da
spava, hvali ga trideset tri i slavi ga trideset tri puta. Toje stotinu
puta da izgovori jezikom, a na vagi e biti upisano hiljadu
dobrih djela". Prenosilac kae: "Vidio sam Allahovog Poslanika,
s. a.v. s. , kako to pokazuje svojom rukom". Ashabi upitae:
'Al lahov Poslanie, kako to da su to dvije lahke stvari, a ipak ih
malo ljudi radi?' Poslanik, s. a.v. s. , odgovori : ' Nekom od vas
doe ejtan kad legne da spava i uspava ga prije nego to to
izgovori i doe mu u namazu i pone mu spominjati neke nje
gove potrebe i s tim mu skene misli prije nego to to izgovori"'.
U hadisu o Jsrau i Mi 'radu koji biljee Buharija i drugi,
Poslanik, s. a.v. s. , govori o tome kako je iao od svog Gospodara
do Musaa, a. s. , kad mu je Musa, a. s. , svaki put savjetovao da
se vrati do Gospodara i da ga moli da mu smanj i broj namaza,
sve dok nije smanjeno na pet, nakon to je bilo pedeset. Na
kraju toga, Posl anik, s. a. v. s. , kae: "Uzvieni Allah je tada
rekao: ' Moj govor se ne mijenja. Kao to sam odredio, svako
dobro djelo e deseterostruko biti nagraeno. Odredio sam
pedeset namaza, a tebi je nareeno pet"' . Poslanik, s. a.v. s. ,
vratio se do Musaa, a. s. , koji ga je upitao: "
ta je bilo?", a
Poslanik, s. a. v. s. , odgovori : "Olakane nam je. Gospodar nam
00
==
Suoa|on
je za svako dobro djelo dao deseterostruku nagradu". Bit e

poveavana i vie od toga. Poveanje dobrih djela e dosezati i
do sedam stotina puta, pa i vie od toga. U to spada i nagrada
za onog koji dijeli na Allahovom putu. Uzvieni kae:
"Oni koji imanja svoja tre na Allahovom putu slie na
onoga koji posie zro iz kojeg nikne sedam kasova i u svakom
klasu po stotinu zra. A Allah e onome kome hoe dati i ve;
Allah je neizmjero dobar i sve zna " (El-Bekare, 26 1 . ) .
Ibn Kesir kae: "Ovo j e primjer Allahove, d. . , dobrote u
kojem nam pokazuje kako On poveava nagradu onome koji dijeli
na Allahovom putu nastojei stei Njegovo zadovoljstvo, kao i
to da se dobro djelo poveava od deset do sedam stotina puta".
Kae Uzvi eni : "Oni koji imanja svoja tre na
Allahovom putu . . . " Se' i d bi n Dubej r kae: "Znai , u
Allahovoj, d. . , pokorosti ". Mekhul vel i : "Dijel i za potrebe
dihada, za opremanje konjice i nabavku oruja i za sline
potrebe". Od Ibn Abbasa se prenosi da je rekao: "Na haddu
i u dihadu se nagrada za udijeljeni dirhem poveava za
sedam stotina puta". U komentaru ovog ajeta Ibn Kesir navo
di hadis koji biljee Musl i m, Nesai i Ahmed od Abdullaha bin
Mesuda daje neki ovjek poklonio na Allahovom putu devu sa
biljegom. Poslanik, s. a. v. s. , ree: "Na Sudnjem danu e dobiti
sedam stotina deva". U predaji od Muslima stoji : "Neki ovjek
je doveo devu sa biljegom i rekao: '?llahov Poslanie, poklanjam
ovu devu na Allahovom putu". Poslanik, s. a. v. s. , ree: "Na
Sudnjem danu e za nju dobiti sedam stotina deva". 147
Post se ubraja u djela koja e se neizmjero poveati i iju
nagradu ne zna ni ko drugi osim Onaj Koji nagrauje. U
hadisu koji biljee Buhari, Musl i m i Ahmed od Ebu Hurejre,
Allahov Poslanik, s. a.v. s. , kae: "Svako dobro djelo koje uradi
sin Ademov se poveava od deset do sedam stotina puta", a
Allah Uzvieni kae: "Osim posta, jer je on radi Mene i Ja u
1 47
Tefsi r, Ibn Kesir, 1 1562
X Pootnvte
=0
t
za njega posebno nagraditi ". 14R Tajna to e posta dobiti
neizmjeru nagradu krije se u tome to post spada u djel a za
koja je potrebno mnogo strpljivosti, a strplj ivi e dobiti svoje
nagrade bez obrauna. Uzvieni kae:
"Samo oni koji budu strlivi bit e bez rauna nagraeni "
( Ez-Zumer, 1 0. ) . Kurtubi nam prenosi govor uenjaka koji su
rekl i : ''Svaka nagrada se mjeri i vaga osim nagrade za post jer
je ona neizmjema". 149
U strpljivost spada i strpljivo podnoenje nedaa i
problema na Dunjaluku, tuge i drugih problema koji ma Allah,
d. . , iskuava svoje robove:
"Mi emo vas dovoditi u iskuenje malo sa strahom i
gladovanjem, i time to ete gubiti imanja i ivote, i letine. A ti
obraduj izdrlive, one koji, kad ih kakva nevola zadesi, samo
kau: 'Mi smo Al/ahav i mi emo se Njemu vratiti! ' Nih eka
oprost od Gospodara njihova i milost; oni su na pravom putu! "
(El - Bekare, 1 55. - 1 57. ) .
Kad oni koji su bili zdravi vide nagradu onih koji su strplji
vo podnosili bolest poeljet e da im se koa cijepa eljeznim
makazama ne bi l i postigli nagradu strpljivi h. U Tirmizijinom
Sunenu od Dabira i Teberaniji nom Muademu od Ibn
Abbasa se biljei hadis sa dobrim senedom u kome Allahov
Poslanik, s.a. v. s. , kae: "Oni koji su bili zdravi e, kad vide
nagradu onih koji su bili iskuavani, zaeljeti da im se koa
cijepa eljeznim makazama". 1 50
Allahova, d. s. , dobrota je i to to vjeriku koji ima namjeru
uraditi dobro djelo, ali ga neto u tome omete i ne uradi to, pie
potpuna nagrada kao daje to i uradio. Onaj ko ima namjeru ura
diti loe djelo, ali ga u tome sprijeCi strah od Allaha, d. . , pa to
ne uradi, pie mu se dobro djelo. U Buharijinom Sahihu se
1 48
Mikatu-1-Mesabih, 1 /6 1 3, br. 1 959
1 49
Tefsir, Kurtubi, 1 5/240
1 50
Sahihu-1-Damiu-es-Sagir, 5/1 1 1 , br. 5. 360
=
_______
DN DAN
biljei hadis od Ibn Abbasa u kojem Allahov Poslanik, s. a.v. s. ,

kae: ';llah, d. . , ukazao je na to ta je dobro, a ta loe, a zatim
je to pojasnio. Pa ko odlui da uradi dobro djelo, ali ga ne uradi
Allah, d. . , kod Sebe mu upie potpunu nagradu. A ako ima
namjeru da uradi dobro djelo, pa ga i uradi, Allah, d. . , upie
mu kod Sebe deset do sedam stotina dobrih djela, pa i vie od
toga. Ko odlui da uradi loe djelo, pa ga ne uradi , Allah, d. . ,
upie mu jedno dobro djelo. A ako i ma namjeru da uradi loe
djelo, pa ga i uradi Allah, d. . , upie mu samo jedno loe djelo".
Mqtqqtf 0dmqd
Allahova, d. . , milost i dobrota e biti tolika da e nekim
Svoji m robovi ma promijeniti loa u dobra djela. U hadisu koji
biljei Muslim u svom Sahi hu od Ebu Zerra, Allahov
Poslanik, s. a. v. s. , kae: "Poznajem ljude koji e posljednji ui u
Dennet i koji e posljednji izii iz vatre. Doi e se sa
ovjekom na Sudnjem danu, pa e biti reeno: ' Pokaite mu
njegove mal e grijehe' . Rei e mu se: ' Uradio si tada i tada to i
to' , a on e odgovoriti : ' Da' , jer nee moi porei. Uz to e se
bojati da mu ne pokau i njegove velike grijehe, pa e mu se
rei : ' Umjesto svakog loeg djela bit e ti upi sano dobro djelo' .
ovjek e rei : 'Gospodaru, uradio sam neka loa djela koja

sada ne vidim' ". Prenosilac hadisa kae: "Vidio sam Allahovog
Poslanika kako se osmjehuje tako da su mu se vidjeli kutnjaci ". 1 1
Najvei svjedok protiv ljudi na Sudnjem danu bit e nji
hov Gospodar i Stvoritelj, Kojem ni ta od njihovih djela nije
skriveno. Uzvieni kae:
1 5 1
Sahihu-1-Muslim, 1 1 1 77, br. 1 90
X Pootnvte
=01
kakav god vi posao radili, Mi nad vama bdijemo dok
god se lime zanimale" (J unus, 6 1 . ) . kae:
''llah je, zaista, svemu svjedok" ( En-Ni sa', 33. ) .
Meuti m, Al l ah, d. . , vol i da i ma opravdanje pred
Svojim robovima, pa e protiv oni h koji su nijekal i i poricali
pozvati svjedoke izmeu Svoji h stvorenja kako ne bi imali
nikakva opravdanja. O svjedocima koji e svjedoiti protiv
ljudi na Sudnjem danu govori vie ajeta:
"Mi emo, doista, pomoi poslanike Nae i vjernike u
ivotu na ovom svietu, a i na Dan kad se dignu svjedoci "
( EI -Mu' min, S l . ) i rijei Uzvienog:
"Vjerovesnici i svedoci e se dovesti " ( Ez-Zumer, 69. ) .
Prvi koji e sv:j edoiti protiv naroda s u poslanici . Svaki
poslanik e svjedoiti da je dostavio svome narodu objavu
kojom je bio zaduen:
"A ta e, tek, biti kad dovedemo svedoka iz svakog naro
da, a tebe dovedemo kao svedoka protiv ovih?" ( En-N i sa', 4 1 . ) ,
``ta e biti onog Dana kad prtiv svakog narda dovede
mo po jednog svedoka, od njega samog, i tebe dovedemo kao
svjedoka protiv ovih! " (En-Nahl , 89. ). Rjei Uzvienog:
"Kad protiv svakog narda dovedemo po jednog svjedo
ka od njega samog'', odnose se na poslanike jer je svaki
poslanik bio iz naroda kojem je poslan, kao to kae Uzvieni :
"Doao vam je Poslanik, jedan od vas . " ( Et-Tevbe, 1 28. ) .
I kae Uzvieni :
"Iz svakog narda dovest emo svjedoka i rei: "Dajte
svoj dokaz! " ( El - Kasas, 75. ) . Kao to e svjedoiti da su
dostavi l i objavu, vjerovjesnici e svjedoi ti protiv svoga naro
da da su ih u la utjerivali :
"Na Dan kad Al ah sakupi poslanike i upila: Va hsu vam se
odzvali?', oni e rei: 'Mi ne znamo, jer samo Ti zna sve tajne"'
(El -Ma' ide, 1 09. ) .
sigurno emo pitati one kojima smo poslanike slali, a
pitat emo, doista, i poslanike, i izloit emo im pouzdano, sve
Suoa|on
to o njima znamo, jer Mi nismo odsutni bili " (El -A'raf, 6. - 7. ) .
Komentiraj ui prvi ajet, I bn Kesir vel i : "Ovo je obavjetenje o
onome o emu e vjerovjesnici biti pitani na Sudnjem danu i o
tome ta su odgovori li o svom narodu kojem su poslani ".
Za rijei poslanika: "Mi ne znamo . . . " Mudahid, Hasan
el -Basri i Sudi i kau: "Rekli su to zbog veliine strahota na
Sudnjem danu". Ibn Abbas vel i : "Mi ne znamo osim ono to i
Ti zna o nama". Ove rijei prenosi Ibn Derir i odabire kao
naji spravnije mi ljenje. Nema sumnje daje ovo lijep govor, koji
pokazuje lijep odnos prema Allahu, d. . , tj . "mi nita ne
znamo u odnosu na veliinu Tvog znanj a koje obuhvata svaku
stvar. Mi i ako smo odgovoril i i znamo ta smo odgovori l i , ipak
smo o nekima od nji h sudili po spoljanjosti, dok njihove tajne
ni smo znali. Ti sve zna i svaku stvar vidi . Nae znanje u
odnosu na Tvoje znanje ne znai ni ta"
. 1 52
Narodi e pokuati u la utjerati svoje poslanike. Svaki
narod e rei : "Nije doao niko da nas opominje", pa e ovaj
ummet, ummet Muhammeda, s. a. v. s. , svjedoiti poslanicima
da su vjerno dostavili Objavu, kao to kae Uzvi eni :
"I tako smo od vas stvorili pravednu zajednicu da budete
svedoci protiv ostalih ludi, i da poslanik bude prtiv vas svedok"
( El -Bekare, 1 43. ) .
Buharija u svom Sahihu, u poglavlju o tefsiru, navodi
hadi s koji prenosi Ebu Sei' d el -Hudri, u kome Allahov
poslanik kae: "N uh, a. s. , bit e prozvan na Sudnjem danu, pa
e rei : 'Odazivam Ti se i pokoravam Gospodaru'. Gospodar
e ga upitati : 'Jesi l i potpuno dostavio svoju Objavu?' A on e
odgovoriti : ' Da' . Njegov narod e zatim biti upitan: 'Je li vam
dostavio Objavu?' Pa e odgovoriti : "Nije doao niko da nas
opominje' . Gospodar e upitati Nuha: ' I ma li iko ko e posvje
doiti u tvoju kori st?' , a Nuh e rei : ' Muhammed i njegovi
sljedbenici' . Oni e posvjedoit da je Nuh, a. s. , dostavio
1 52
Tefsir, Ibn Kesir,
2
/6
7
6
X Pootnvte
=05
Objavu, a Poslanik, s. a.v. s. , bit e svjedok protiv vas. Na to se
odnose rijei Uzvienog: '/ tako smo od vas stvorili pravednu
zajednicu da budete svjedoci prtiv ostalh ludi, i da poslanik
bude protiv vas sfedok' ".
'
``
Ibn Hader navodi hadis koji biljee Ahmed, Nesai i lbn
Made u slijedeem obliku: "Doi e vjerovjesnik na Sudnjem
danu, a sa nji m jedan ovjek, doi e vjerovjesnik, a sa njim e
biti dva ovjeka i doi e vjerovjesnik, a sa njim e biti vie
ljudi. Pa e biti upitani : 'Je li vam to dostavljeno?' A oni e
odgovoriti : ' Nije' . Vjerovjesnik e biti upitan: 'Jesi li im vjerno
dostavio Objavu', a on e odgovoriti : 'Jesam' . Zatim e biti
upitan: ' Ko e ti posvjedoiti' . . .
Ibn Hader navodi jo neke predaje u kojima se jo dodaje:
"Zatim e biti upitani : '
ta vas je poduio va vjerovjesnik?'

Oni e odgovoriti: 'Vjerovjesnik nas je obavijestio da su
poslanici dostavili Objavu i mi smo mu vjerovali"' . 1 54
Na Sudnjem danu e s\edoiti Zemlja, dani i noi, s\edoit
e ta je uraeno u nji ma i na Zemlji . Imetak e svjedoiti
protiv svog vlasnika.
Kurtubi u svom djelu Tezkire je posvetio ovoj temi itavo
poglavlje i u njemu navodi hadis koji biljei Tirmizi od Ebu
Hurejre, koji kae: "Poslanik, s. a.v. s. , prouio je slijedei ajet:
'Toga Dana e ona vijesti svoje kazivati' (Ez-Zilzal, 4. ), a zatim
nas je upitao: 'Znate li ta su njezine vijesti?' Ashabi odgovorie:
'Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju' . Poslanik, s. a.v. s. , ree:
' Njezine vijesti su da s\edoi protiv svakog roba i ropkinje ta
su uradili na njezinim pleima. Rei e: 'Tog i tog dana je uradio
to i to'. To su njezine vijesti"'. Tirmizi kae: "Ovaj hadis je sahih".
Protiv ovjeka e, takoer, svjedoiti i meleki Milostivog
koji su zapisivali dobra i loa djela, kao to kae Uzvieni :
"I svako e doi, a s njim i vodi i svjedok" ( Kaf, 2 1 . ) .
1 53
Sahihu-1-Buhari, 1 3. poglavlje o tefsiru, 811 72
15
4
Fethu-1-Bari, 8/ 1 7 1

D DA
Vodi i svjedok su dva meleka koji su bili zadueni za ovjeka.

Meleki e svjedoiti protiv ljudi o onome to su radi l i :
"A svjedoci e rei: 'Ov su izmilali lati o Gospodaru
svome"' ( Hud, 1 8. ) . Ako se ovjek upusti u prepi rku i pokua
utjerati u la svoga Gospodara i porekne ono to svjedoci
tvrde, Allah, d. . , pozvat e za svjedoka njegove dijelove tijela,
pa e protiv ovjeka svjedoiti njegovi organi , o emu smo ve
opi rije govori l i .
Ljudi e bi ti pi tani o onome ta su oboavali, o tome ta
su odgovori li svojim vjerovjesnicima, a i o tome smo govorili u
prethodnim poglavljima. Bit e pitani o djelima koja su poi ni l i ,
o blagodatima u kojima su uival i na ovom svijetu, kao to e
biti pitani o ugovorima i obeanjima koja su dali, o sl uhu, vidu
i razumu, a o ovome emo govoriti u ovome pogl avlju.
l . Nevjerstvo i mnogobotvo
Najvee za ta e ljudi biti pitani jeste njihovo ne\jersto i mno
gobotvo. Gospodar e ih pitati o njihovim boanstvima i kipovi
ma koje su oboavali mirno Allaha, d. . , kao to kae Uzvieni:
"/ rei e im se: 'Gdje su oni kojima ste se klanjali, a niste
Allahu; mogu Ji vam oni pomoi, a mogu li i sebi pomoi?"'
( E-
u'ara, 92. -93. ) ,

na Dan kad ih On pozove i upita: 'Gdje su oni kqje ste
Meni ravnim smatrali?' " ( El - Kasas, 62. ) . Pitat e ih o
oboavanju drugih mi mo Al laha, pri noenju rtava njima i
kl anju kurbana u nji hovo i me:
"Mnogoboci onima koji nita ne znaju ostav{jaju dio
hrane koju im Mi dajemo. Allaha mi, bit ete siguro pitani
zato to stalno lai izmilate " ( En- N ahi , 56. ) . Takoer e biti
pitani o utjerivanj u u la poslanika:
X POG|AvLs
=0
)
"A na Dan kad ih On pozove i upita: '
ta ste poslanicima
odgovorli?', toga Dana oni nee znati ta e odgovorti, pa ni
jedan drugog nee nita pitati " (EI -Kasas, 65. -66. ) .
2. O onome ta s u radili na Dunjaluku
ovjek e na Sudnjem danu bi ti pitan o svakom djel u koje

je poinio na Dunjaluku, kao to kae Uzvi eni :
"! tako Mi Gospodara tvoga, njih emo sve na odgovornost
pozvati 7a ono lo su radili! " (El -Hidr, 92. ) . l kae:
"/ sigurno emo pitati one kojima smo poslanike slali, a
pila l emo, doista, i poslanike " (El -A'raf, 6. ) .
U Tirmizijinom Sunenu se biljei hadis od Ebu Berze
el -Eslemija u kome Allahov Poslanik, s. a. v. s. , kae: "Na
Sudnjem danu se nee pomai noge ovjeka sve dok ne bude
pitan za etiri stvari : o ivotu - kako ga je proveo, o znanju
je li postupao prema njemu, o i metku - kako ga je zaradio i u
ta ga je troio, i o tijel u - kako ga je koristi o". U Tirmizij i nom
Sunenu se, takoder, biljei hadi s od Abdullaha bin Mes' uda,
r. a. , koji prenosi da je Allahov Poslanik, s. a. v. s. , rekao: '' Na
Sudnjem danu se nee pomai noge ovjeka dok ne bude pitan
za pet stvari : o ivotu - u ta gaje iskoristio, o ml adosti - kako
ju je proveo, o imetku - kako ga je zaradio i u ta ga je troio,
i kako je postupao po onome to je znao".
Onaj ko razmisli o ovome i slinim hadisima shvatit e tajnu
zbog koje je Poslanik, s. a. v. s. , preporuivao musli manu da se rijei
imetka koji mu je nepotreban. Jer, to imetak bude vei, i pola
ganje rauna e biti due. Ako imetak bude manji, polaganje
rauna e hiti l ahko i prije e ui u Dennet. Poslanik, s. a.v. s. ,
obavijestio nas je da e siromani muhadiri pretei i mune
muhadire u ulasku u Dennet za etrdeset godina.
U Musl i movom Sahi hu se bi ljei hadis od
Abdurahmana el-Hubelija koji kae: "Dola su trojica ljudi
Abdullahu bin 'Amru bin el-'Asu dok sam bio kod njega te mu
~~~~~~
SuDNJ|DAN
rekoe: 'Ebu Muhammede, mi , tako nam Allaha, ne posjeduje

mo nita, ni imetak, ni jahalicu, niti pokustvo'. On im ree: 'Ako
hoete, doite kod nas, pa emo vam mi dati ono to budemo
mogli. Ako hoete, spomenut u vau situaciju vladaru, a ako
hoete - strpite se, jer sam uo Allahovog Poslanika, s. a. v. s. ,
kako kae: ' Siromani muhadiri e na Sudnjem danu ui
etrdeset godina u Dennet prije imunih muhadira' ".
3. O blagodati ma u koji ma su uivali
Allah, d. . , na Sudnjem danu e pitati Svoje robove o blago
datima koje im je podario na Dunjaluku, kao to kae Uzvieni:
"Zatim ete toga Dana za sladak tivot biti pitani siguro"
( Et-Tekasur, 8. ) .
Pod blagodatima se podrazumijeva: si tost stomaka,
hl adna i pitka voda, ugodan boravak u stanovi ma, skladnost
stvaranja ovjeka, slast sna . . . Sei'd bin Dubejr kae: "Bit e
pitan i za med koji je pio". Mudahid je rekao: "Bi t e pitan za
svaki ovodunjal uki ui tak". Hasan el-Basri vel i : " U bl agodati
spadaju ruak i veera". Ebu Kalabe kae: " U blagodati
spadaju jedenje masla i meda sa ukusnim kruhom". Ibn Abbas
kae: "Blagodat je zdravlje tijela, sluh i vid". Ovo to su oni
rekli ukazuje na raznovrsnost i mnotvo blagodati, jer nas je
Allah, d. . , obdario mnogobrojni m blagodati ma koje nije
mogue ograniiti i prebrojati :
"I ako biste Allahove blagodati brjali, ne biste ih nabrojali"
(Ibrahim, 34. ) . Neke od tih blagodati su neophodne, a neke
upotpunjuju ovjekov ivot. Ljudi se razlikuju u veliini tih
blagodati . Nekada u jednom vremenskom periodu ima ono to
nema u drugom vremenskom periodu i na jednom mjestu ima
ono to nema na drugom mjestu. A shodno veliini tih blago
dati, ljudi e i biti pitani .
Tirmizi u jednoj svojoj predaj i biljei hadis od Ebu Hurejre,
koji prenosi da je Allahov Poslanik, s. a.v. s. , rekao: "Prvo za to
X POG|AvLs
=0v
e rob biti pitan na Sudnjem danu je to to e mu biti reeno:
'Zar ti nismo uinili tijelo zdravim? Zar te nismo pojili hladnom
vodom?"'. Veina ljudi ne osjea ove velike blagodati koje im je
Allah, d. . , podario, ne shvaa kakva se blagodat krije u pijenj u
hladne vode, u zalogaju koji jede, u stanu koji mu j e Allah
podario, u supruniku i djeci. Mnogi misle da se blagodati
ogledaju samo u dvorima, vrtovima i ugodnim jahalicama.
Neki ovek je upitao Abdullaha bin 'Amra bin el-'Asa: "Zar
mi nismo siromani muhadiri?" Abdullah mu odgovori: "Ima li
enu s kojom ivi?
ovjek odgovori: "Da". Zatim ga ponovo

upita: "Ima li kuu u kojoj stanuje?
ovek odgovori : "Da".

Abdullah mu ree: "Ti si onda bogat".
ovek mu jo ree: "Ja

imam i slugu". Abdullah mu na to ree: "Ti si onda poput krala". '55
U Buharijinom Sahihu se biljei hadis od Ebu Hurejre u
kojem Allahov Poslanik, s.a. v. s. , kae: "Dvije blagodati neisko
ritene kod veine ljudi su zdravlje i slobodno vrijeme". Znaenje
ovoga h adi sa je u tome da se ljudi nedovljno zahvaljuju na ovim
blagodatima, ne i skoritavaju i h onako kako im je nareeno, a
ko ne radi onako kako mu je Allah naredio, on je nemaran.
U Ahmedovom Musnedu se biljei da je Allahov
Poslanik, s. a. v. s. , rekao: "Ne smeta ako neko ima dosta imetka
ukoliko se boji Allaha, a zdravlje je bogobojaznom bolje od
imetka. Smirenost due je blagodat".
U nekim svoji m hadisima Poslanik, s. a. v. s. , opisuje nam
neke od naina na koje e Allah, d. . , i spitivati ovjeka o
bl agodatima koje su mu podarene. U Musl imovom Sahi hu
se biljei hadi s od Ebu Hurejre u kojem Allahov Poslanik,
s. a. v. s. , kae: "Gospodar e na Sudnjem danu upitati ovjeka:
'
ovjee, zar te nisam poastio i uinio voom, omoguio ti da

se eni , i potinio ti konje i deve, i dao ti sposobnost da
zarauje i poveava svoj imetak?'
ovjek e odgovoriti : ' Da,

Gospodaru'. Gospodar e ga upitati: 'Jesi l i vjerovao da e
Me sresti?' On e rei : 'Ne, Gospodaru'. Gospodar e mu tada
1 55
Sahihu-1-Muslim, 4/2285, br. 2979
======
SuDNJ|DAN
rei : ' l ja u danas tebe zaboraviti kao to si ti Mene zabo

ravio'. Zatim e drugog upitati i rei : '
ovjee, zar te nisam

poastio i uinio voom, omoguio ti da se eni, i potinio ti
konje i deve, i dao ti sposobnost da zarauje i poveava svoj
imetak?'
ovjek e odgovoriti : ' Da, Gospodaru'. Gospodar e

ga upitati : 'Jesi li vjerovao da e Me sresti?' On e rei : ' Ne,
Gospodaru' . Gospodar e mu tada rei : ' l ja u danas tebe
zaboraviti kao to si ti Mene zaboravio'. Zatim e upitati
treeg i rei e mu i sto kao i prethodnoj dvojici, a on e
odgovori ti : 'Gospodaru, vjerovao sam u Tebe, u Tvoje knjige i
posl ani ke, kl anjao sam, posti o i s adaku udj elj i vao' te e
nabrojati dobrih djela to bude vie mogao. Gospodar e mu
tada rei : ' Stani onda ovdje' . Zatim e mu biti reeno: ' Sada
emo pozvati svjedoka protiv tebe' .
ovjek e razmiljati o
tome ko bi mogao svjedoiti protiv njega. Al lah, d. . ,
zapeatit e mu usta i bi t e reeno negovim udovima, mesu i
kostima: 'Govori te ! ' , i oni e govoriti o djelima koja je on
inio . . . To je zato da ne bi imao opravdanja pred sobom, jer je
ovaj ovjek munafik i na njeg se All ah, d. . , rasrdio".
Pitanje o blagodatima je, zapravo, pitanje o zahvalnosti
na te blagodati koje su ovjeku podarene. Ukoliko ovjek bude
zahvalan na blagodatima koje ima, oduio se za nji h. A ako
odbije biti zahvalan i porekne blagodati, Allah, d. . , bit e
srdit na njega. U Musl i movom Sahihu se biljei hadis od
Enesa u kojem Allahov Poslanik, s. a. v. s. , kae: ':Hah je zado
voljan sa robom koji Mu se zahvali na tome kad pojede zalo
gaj ili kad popije gutljaj vode i zahvali Mu se na tome".
4. Ugovori i obeanja
Allah, d.., e pitati Svoje robove za obanje koje su Mu dali:
"A bili su se jo prije Allahu obavezali da nee uzmicati,
a za Allahu datu obavezu e se odgovarati! " (El -Ahzab, 1 5. ).
I za sve ugovore koje su ljudi meusobno sklopil i , Allah, d. . ,
pitat e ih jesu li to ispuni l i : 1 ispunjavajte obavezu, jer e se
za obavezu, zaista odgovarati! " ( El -Isra, 34. ) .
X POGLvLs
=
t t
5. Sl uh, vid i razum
Allah, d. . , pitat e ljude za svaku rije koju su izgovorili,
pa i h je zato i upozorio da bez znanja ne priaju ni o emu:
"Ne povodi se za onim to ne zna! sluh, i vid, i razum,
za sve lo e se, zaista, odgovarati " (El -Isra, 36. ) .
Katade vel i : "Nemoj rei : vidio sam - a nisi vidio, i uo
sam - a nisi uo, i znam - a, ustvari, ne zna, jer e te za sve
to Allah, d. . , pitati ". 1 56
Ibn Kesir veli: "Sutina onoga to je spomenuto o ovom
ajetu je u tome da je Allah, d. . , zabranio da se govori bez
znanja, ak ni sa pretpostavkom koja moe biti sumnja ili
izmiljoti na, kao to kae Uzvieni:
"O 1emici, klonite se mnogih sumnjienja, neka sumnjienja
su, zaista, grijeh" (EI-Hudurat, 1 2. ) .
U hadisu stoji : "Zabranjuje vam se sumnjienje jer je sum
njienje najneisti ni tiji govor". U Sunenu Ebu Davuda se
biljei: "Rune li su rijei ovjeka koji govori: Oni smatraju,
misle". A u drugom hadisu: "Najogavnija je la da ovjek kae
da je vidio svojim oima ono to nije vidio". U Buharijinom
Sahihu je zabiljeen slijedei hadi s: " Ko slae da je vidio u snu
ono to nije vidio, bit e zaduen na Sudnjem danu da svee
dvije dlake jednu za drugu, a to mu nikada nee uspjeti". 1 57
Prvo za ta e ovjek biti pitan od djela koja su Allahovo
pravo nad ovjekom jeste namaz. Ako mu namaz bude ispra
van, uspio je i spasio se, a ako ne bude - propao je. U
Tirmiziji nom i Nesaijinom Sunenu se biljei hadis od Ebu
Hurejre, koji je uo da Allahov Poslanik, s. a.v. s. , kae: "Prvo za
to e ovjek polagati raun na Sudnjem danu od djela jeste
1 56
1 57
Tefsir, Ibn Kesir, 4/30R

=
=
_____
D DA
namaz. Ako mu namaz bude ispravan, uspio je i spaen je, a

ako ne bude ispravan - propao je. Ako ne bude obavio sve
propisane namaze, Uzvieni Gospodar e rei : ' Pogledajte,
ima l i kod Moga roba nafila' (dobrovoljni h namaza), pa e
njima upotpuniti ono to mu nedostaje od farz-namaza.
Zatim e, na osnovu toga, polagati raun za ostala djela".
U Ebu Davdovom Sunenu se biljei hadis od Ebu
Hurejre u kojem Posl anik, s. a. v. s. , kae: "Prvo za ta e ljudi
polagati raun od svoji h djela na Sudnjem danu jeste namaz.
Na Gospodar e rei melekima: ' Pogledaj te u namaz Moga
roba. Je li ga potpuno obavio ili nije?' Ako bude potpuno
obavio, bit e mu tako i napisano, a ako namaz bude nepot
pun - Gospodar e rei : ' Pogledajte ima li Moj rob dobro
voljni h namaza' . Ako bude i mao dobrovolj ni h namaza,
Gospodar e rei : ' Upotpuni te nji ma farz-namaze koje je pro
pustio' . Zatim e polagati raun za ostala djela".
Polaganje rauna e se razlikovati. Nekima e to biti teko, i
to su ne\emici i zloinci koji su Allahu, d. . , druga pripisivali, o
emu im On nv dokaz nije objavio. Oni su se odmetali od
Allahove, d. . , \jere i utjerivali u la poslanike koji su im dolazili.
Nekim grenicima muslimanima polaganje rauna e dugo
potrajati i bit e teko zbog mnotva i veliine grijeha. Neki
Allahovi, d. . , robovi e ui u Dennet bez polaganja rauna, i
to je mala skupina, iji broj ne prelazi sedamdeset hiljada. Oni su
odabranici ovoga ummeta i veliki uzori u \jerovanju, bogobo
jaznosti, dobroti i trudu koji su uloili. O njima emo posebno
govoriti u poglavlju o stanovnicima Denneta. Nekima e pola
ganje rauna biti lahko. Nji ma Allah, d. . , nee traiti da poloe
raun za svoja djela, nego e im biti pokazani njihovi grijesi, a
zatim e im biti oproteno. To je znaenje rijei Uzvienog:
X POG|Avs
=
t1
"Onaj kome bude knjiga njegova u desnu ruku njegovu
data, lahko e ratun poloiti " (El -Inikak, 7. -8. ) .
Buharija i Musl im biljee hadis koji prenosi 'Aia u kojem
Allahov Poslanik, s. a.v. s. , kae: "Niko nee na Sudnjem danu
polagati raun, a da nee propasti ". ' Aia ree: 'llahov
Poslanie, zar Al lah, d. . , nije u Kur'anu rekao: ' Onaj kome
bude knjiga njegova u desnu ruku njegovu data, lahko e raun
poloiti"'. Allahov Poslanik, s. a.v. s. , odgovori : "Znaenje ovog
ajeta je u tome da e im biti pokazana njihova djel a i ni od kog
nee na Sudnjem danu biti traeno da poloi taan raun a da
nee propasti ". U komentaru ovog hadisa imam Nevevi kae:
"Znaenje rijei 'traiti da poloi taan raun' u tome je da e
biti dobro i detalj no ispitan".
Rijei "bit e kanjen" imaju dva znaenja; pro, da e osoba
koja e biti ispitivana i kojoj e biti izloena njezina djela biti
kanjena samim tim inom, jer e biti ukorena i poniena; drugo,
da e biti kanjen vatrom, a ovo miljenje potvruje i predaja u
kojoj se kae: "Propao je" umjesto: "Bit e kanjen". Ovo su
Kadijeve rijei. Nevevi kae: "Drugo miljenje je ispravnije, a
znai da je nedovoljno izvravanje ibadeta veinom prisutno kod
Allahovih, d. . , robova, pa od koga bude traeno da tano i
detaljno poloi raun - propast e i ui u vatru. Meutim, Allah,
d. . , oprostit e sve osim irka onome kome On htjedne". 1 58
Ibn Hader prenosi od Kurtubija komentar Poslanikovih,
s.a.v. s. , rijei "to je samo izlaganje djela": "Polaganje rauna
spomenuto u ajetu oznaava izlaganje verovih djela kako bi
spoznao Allahovu, d.., blagodat prema njemu, koja se ogleda u
tome to mu je loa djela sakrio od ostalih ludi i u oprostu tih gri
jeha na Sudnjem danu". 159 Pod 'izlaganjem djela', prema onome to
se moe zakljuiti U hadisa o toj temi, podrazumijeva se pokazi
vanje \er njegovih loih djela da bi spoznao veliinu Allahove,
d. . , blagodati prema njemu kad mu je oprostio te grijehe.
1 58
Nevevijev komentar Musl ima, 1 7/208
1 59
D DA
U Poslanikovim, s. a. v. s. , hadi sima se nalaze opisi dijalo
ga izlaganja djela i ukora koji e Allah, d. . , uputiti Svojim
robovi ma. Mi emo za svaku vrstu pol aganja rauna navesti
po tri primjera iz vjerodostojni h Posl anikovi h, s. a. v. s. , hadisa.
Rasprava sa licemjerima:
Muslim, Tirmizi i Nesai biljee hadis od
efia bin Mati'a

ei -Asbehija, r.a. , koji prenosi da je jednom posjetio Meinu i tu
zatekao ljude okupljene oko nekog oveka. On upita: "Ko je ovaj
ovek?" A ljudi mu odgovorie da je to Ebu Hurejre. On dalje
pripovijeda: "Ja dooh i sjedoh ispred njega dok je on drao
govor ljudima. Kad uuti i ostade sam, ja mu rekoh: 'Traim od
tebe tim i tim pravom da mi ispria hadis koji si uo od
Allahovog Poslanika, s. a. v. s. , a koji si shvatio i razumio'. Ebu
Hurejre ree: ' Uradit u to. Prenijet u ti had is koji mi je ispriao
Allahov Poslanik, s. a.v. s. , a koji sam razumio i shvatio'. Ebu
Hurejre se potom zakalja i zagrnu i, kad se smiri, ree: 'Prenijet
u ti hadis koji mi je Allahov Poslanik, s. a. v. s. , ispriao u ovoj
kui kad nije bilo nikog drugog osim mene i njega'. Zatim se
ponovo zagrcnu i zakalja i, kad se smiri, potra se po licu i ree:
' Uradit u to. Prenijet u ti hadis koji mi je ispriao Allahov
Poslanik, s. a.v. s. , kad smo on i ja bili u ovoj kui i kad nikog dru
gog osim nas nije bilo tu'. Ebu Hurejre se ponovo estoko
zakalja i poe da padne, pa sam gaja drao dugo na svom krilu.
Kad se smiri, ree: 'Allahov Poslanik, s. a. v. s. , ispriao mi je da e
se Allah, d. . , kad nastupi Sudnji dan spustiti meu Svoje
robove kako bi presudio medu njima i svaki narod e kleati. Pri
koji e biti pozvan da mu se presudi bit e ovjek koji uio Kur' an,
zatim onaj koji je pogi nuo na Allahovom putu i onaj koji je bio
imuan. Allah, d. . , rei e uau Kur'ana: 'Zar te nisam
poduio onome to sam objavio svome Poslaniku?' On e
odgovoriti : 'Da, moj Gospodaru'. Gospodar e ga zatim upitati :
' Pa kako si postupao po znanju koje si imao?' On e odgovoriti:
' Uio sam Kur'an i danju i nou', a Allah, d. . , e rei : ' Lae ! ' ,
a i meleki e rei : 'Lae ! ' Zatim e mu AJiah, d. . , rei : 'S time
XPootnvte
=
t
5
si elio da se kae: 'Taj i taj mnogo ui Kur'an', i to je i reeno o
tebi'. Zatim e biti doveden onaj koji je imao mnogo imetka, pa
e mu Allah, d. S. , rei : 'Zar ti nisam podario mnogo imetka tako
da si bio neovisan od drugih ljudi?' On e rei : 'Svakako, moj
Gospodaru' . Gospodar e ga zatim upitati: ' Pa ta si uradio sa
imetkom koji sam ti podario?' A on e odgovoriti : 'Pomagao sam
rodbinu i udjeljivao sadaku'. Allah, d. S. , e rei: 'Lae ! ' , a i
meleki e rei: 'Lae ! ' 'Htio si da se za tebe kae da si dareljiv,
i to je reeno o tebi', rei e mu Allah, d. . Zatim e biti doveden
onaj koji je poginuo na Allahovom putu. Rei e mu Allah, d. . :
' U ime koga si pogi nuo?' On e rei : ' Naredio si da se borimo na
Tvom putu i ja sam se borio dok nisam poginuo'. Allah, d. . , e
rei: 'Lae ! ' , a i meleki e mu rei: 'Lae ! ' Zatim e Allah, d. . ,
rei: 'Htio si samo da se za tebe kae da si hrabar, i to je reeno
o tebi'. Allahov Poslanik, s. a. v. s. , zatim me potapao po ramenu
i rekao: 'Ebu Hurejre, ova trojica su prvi od Allahovih, d. . ,
stvorenja s kojima e se potpaliti vatra na Sudnjem danu"'.
El-Velid Ebu 'Usman el-Medaini kae: "Ukbe bin Muslim mi
je pripovijedao da je
efi] doao kod M ua vije i ispriao mu had i s

od Ebu Hurejre". Ebu ' Usman dalje kae: "'Ala bin ebi Hakem mi
je pripovijedao da se brinuo za Muavijino naoruanje, a daje bio
prisutan kad je jednog dana kod Muavije doao neki ovjek i
ispriao mu hadis od Ebu Hurejre. Muavija ree: ' Sa ovom troji
com e se ovako postupiti, pa kako e onda biti sa ostalim ljudi
ma?' Muavija zatim estoko zaplaka, tako da smo pomislili da e
umrijeti, te rekosmo: 'Ovaj mjek je siguro donio neku runu
vijest'. Kad se Muavija smiri, patra se po licu i ree: ' I stinu je rekao
Allah i Njegov Poslanik: 'nima koji tele tivat na ovom svjetu i
lepote njegove - Mi emo dati plodove trda njihova i nee im se
u rjemu nita prratiti. Njih e na onom svjetu samo vatra pei;
tamo nee imati nikakve nagrade za ono to su na Zemlji radili i
bit e uzaludno sve to su uinili" ( Hud, 1 5. - 1 6. ; biljei Tirmizi) .
U predji od Muslima i Nesaija, od Sulejmana bin Jesara se
kae: "Pa skupina ljudi kojima e biti presudeno su: ovjek koji
~~
D DA
je poginuo kao ehid. Bit e doveden, pa e mu Allah predoiti

blagodati koje mu je podario, a on e ih priznati, pa e ga Allah
upitati: '
ta si uradio sa moji m blagodatima?' On e odgovoriti:

'Borio sam se u ime Tebe sve dok nisam poginuo'. Allah e mu rei
'Lae, ve si se borio da bi ljudi za tebe rekli da si hrabar, i reeno
je'. Zatim e biti nareeno da ga odvuku na licu u vatru, pa e biti
baen u nju. Zatim, o\ek koji je sticao znanje i druge poduavao
i uio Kur'an. Bit e doveden, pa e mu Allah predoiti blagodati
koje mu je podario, a on e ih priznati, pa e ga Allah upitati: '
ta
si uradio sa Mojim blagodatima?' On e odgovoriti: ' Sticao sam
znanje i druge poduavao i u Tvoje sam ime Kur'an uio'. Allah e
mu rei : 'Lae, nego si sticao znanje da bi ljudi za tebe rekli da si
alim i uio si Kur'an samo da bi se prouo kao vrstan ua, i to je
reeno o tebi ' . Zatim e biti nareeno da ga odvuku, licem okrenu
tim prema zemlji, u vatru i bit e baen u nju".
Od Abdullaha bin ' Umera, r. a. , prenosi se da je rekao:
"
uo sam Allahovog Poslanika, s. a. v. s. , kako kae: 'Allah,

d. . , pribl iit e se vjeriku, zastrt e ga Svoji m zastorom i
rei e mu: 'Sjea l i se kad si poinio taj i taj grijeh, sjea li
se kad si poinio taj i taj grijeh?' A on e odgovoriti : ' Da,
Gospodaru'. Kad on prizna svoje grijehe i pomi sl i da je zbog
nji h propao, rei e mu Allah, d. . : ' Skrio sam ti grijehe na
Dunjal uku, a sada u ti i h oprosti ti ' . Tada e vjerik dobiti
svoj u knj igu sa dobrim djel i ma".
to se tie nevjernika l munafika, svjedoci e o nji ma rei :

"Ovi su izmiljali lati o Gospodaru svome! Neka
Allahovo prkletstvo stigne mnogoboce" ( Hud, 1 8. )
Komentirajui Poslanikove, s. a.v. s. , rijei: "Zastrt e ga
svoji m zastorom . . . ", Kurtubi kae: "Svoj pokriva, blagost i
poasti i blago e mu se obratiti i tiho mu rei : ' Priznaje li svoje
XPootvte
=
t
7
grijehe?' A on e rei: 'Priznajem, Gospodaru'. Poklanjaj ui mu
Svoju mi lost i ukazuj ui na Svoju dobrotu, rei e mu Allah,
d. . : ' Sakrio sam ti grijehe na Dunjaluku' (tj. , nisam te osramo
tio s nji ma) , 'a danas u ti ih sve oprostiti"' . 1 60
Poslanik, s.a.v. s. , prenosi nam nain na koji e Gospodar
koriti Svoga roba na Sudnjem danu. U Muslimovom Sahihu
se biljei hadis od Ebu Hurejre u kojem Allahov Poslanik, s. a.v. s. ,
kae: "Svemogui i Uzvieni Allah e na Sudnjem danu rei : 'O
sine Ademov, razbolio sam se, pa Me nisi obiao! ' 'Gospodaru,
kako u Te obii, a Ti si Gospodar svjetova? ! ' , rei e on, a Allah
e mu odgovoriti: 'Zar nisi znao da se Moj rob, taj i taj razbolio,
pa ga nisi obiao? Zar nisi znao, da si ga obiao Mene bi naao
kod njega? O sine Ademov, traio sam od tebe da Me nahrani ,
pa Me nisi nahranio! ' 'Gospodaru, kako u Te nahraniti, a Ti si
Gospodar s\etova? ! ' , rei e on, a odgovorit e mu Allah, d. . :
'Zar nisi znao da je Moj rob taj i taj traio da ga nahrani, pa ga
nisi nahranio? Zar nisi znao, da si ga nahranio, da bi to naao
kod Mene? O sine Ademov, traio sam od tebe da Me napoji,
pa Me nisi napoji o! ' 'Gospodaru, kako u Te napojiti, a Ti si
Gospodar svjetova? ! ' , rei e on, a Allah e mu odgovoriti: ' Moj
rob, taj i taj, traio je da ga napoji, pa ga nisi napojio! Zar nisi
"nao, da si ga napojio, da bi to kod Mene naao?"'
Pred kraj polaganja rauna e svaki ovjek dobiti svoju
knjigu koja e u sebi sadravati sva djela koja je poinio na
ovome svijetu. Meuti m, razlikuje se nain na koji e ljudi
1 60
~~~~~~
Suoa|on
dobiti te knj ige. Vjerici e dobiti knjige sa desne svoje strane

i l i i spred sebe, lahko e raun poloiti i svojoj porodici u
Dennetu e se radosni vratiti:
"Onaj kome bude knjiga njegova u desnu ruk njegovu
data, lahko e raun poloiti i svojima e se radostan vratiti"
( EI -I nikak, 7. -9. ) . Kad vjernik vidi sadrinu svoje knjige,
oboavanje samo Jednog Boga, dobra djela, mnogo e se
obradovati i razveseliti, glasno e ispoljiti svoju sreu i povikati:
"Onaj kome se knjiga njegova u desnu ruku njegovu da,
rei e: 'Evo vam, itajte knjigu moju, ja sam vrsto vjervao
da u raun svoj polagati'. on e biti u ivotu zadovoHnom,
u Dtennetu predivnom, {i e plodovi na dohvat ruke biti.
'Jedite i pite radosni za ono to ste u danima minulim
zaradili! "' ( El -Hakka, 1 9. -24. ) .
to se tie nevjerika i munafika i onih koji su bili u zablu

di, dobit e knj ige s l ijeve njihove strane i li iza lea. Tada e
sebi prizivati propast i prokletstvo:
onaj kome se da knjiga u lievu ruku njegovu, rei e:
'mo sree da mi knjiga moja ni data nie i da ni saznao nisam
za obraun svoj! Kmo sree da me je smrt dokrajila - bogat
stvo moje mi nie od korsti, snage mqje nema ve!' 'Drite ga i u
okove okujte, zatim ga samo u vatr prite' " ( El-Hakka, 25. -3 1 .) .
Kad svi uzmu svoje knj ige, rei e i m se:
"Ova knjiga Na.a o vama e samo istinu rei, jer smo
naredili da se zapie sve .to ste radili " (El - Dasije, 29. ) .
Opisujui pol aganje rauna, Kurtubi kae: "Kad ljudi
budu sabrani iz svoji h kaburova na mjestu okupljanja i tu
proborave koliko Al lah bude htio, goli i bosi , hit e nareeno
da i m se podijele knjige u kojima su zapisana njihova djela, pa
e ih dohiti. Neki e knjigu dobiti u desnu ruku, i to su oni sret-
XPootnvte
=
t v
ni. Neki e, pak, dobiti knjigu u lijevu ruku ili iza lea, i to su
nesretnici. Tada e svi itati svoju knjigu.
Neko je lijepo izreci ti rao:
"Zami sl i sebe kako stoji na Sudnjem danu bez odjee,
sam, uznemiren i zauen,
A vatra bukti i pl amti sa svih strana prema nevjericima,
A Gospodar 'Ara nalj uen:
'
itaj knjigu svoju pol ahko, robe Moj !

Vi di li i ta drugo u njoj osim to si uradio?'
Kad proita, nee ni ta moi porei g
Jer e protiv tebe svjedoiti
Onaj Koji je u svaku stvar dobro upuen.
Uzvieni e naredi ti :
' Uzmite ga, o meleki Moji , i Mog nepokornog roba
ednog u vatru bacite ! '

Mnogoboci e se sutra u vatri pri Li ,
A vjerici Kuu vjenosti nastanjivali ".
Zamisli sebe, brate moj, u trenutku kad se listovi raspre,
terezije postave, a ti bude prozvan po svom imenu pred ostalim
stvorenjima: "Gdje je taj i taj? Pouri da stane pred Allaha
Uzvienog! " Meleki e biti zadueni da te uzmu i dovedu pred
Allaha. Nee ih zbuniti slinost tvog imena i imena tvog oca sa
ostalim imenima. Kad shvati da si ti taj koji je prozvan, kad poziv
potrese tvoje sre, prsa ti se stegnu, ruke i noge zadrhte, boja lica
ti se promijeni, sre do grkljana dopre, redovi e se razmaknuti
kako bi mogao proi i stati pred Gospodara. Sva stvorenja e u
tom trenutku gledati u tebe dok bude stajao pred njima uzdrhta
log sra, ispunjen strahom, znajui gdje ide.
Zamisli se kako stoji pred Uzvi enim Gospodarom drei u
rukama list kqj i le oba\jetava o tvojim djelima. Nee moi nita
sakriti, niti ta zatajiti . Ukoenog e jezika itati i slorljenog sra
biti. Uas e te okruivati sa svih strana. Koliko je samo grijeha
kqje si poinio i zaboravio, a knjiga te je na njih podsjetil a! Koliko
Suoa|on
je samo loih djela koja si skrivao, a koja je ona sada na vidjelo

iznijela! Koliko li je samo djela za koja si mislio da su te spasila i
da su primljena, a koja su ti odbijena i ponitena? Kako e ti se
sre tada raalostiti i kako e se samo kajati nad proputenim
djelima koja nisi uradio iz nepokorosti prema Allahu!
A ko dobije knjigu svoju u desnu ruku i sazna da je od
stanovnika Denneta, rei e: "Evo vam, Citajte moju knjigu! "
To e rei onda kad mu Allah dozvoli da Cita svoj u knjigu. Ako
je bio voda u dobru i bude njemu pozivao i drugima bude
nareivao da po tome postupaju i i mao mnogo pristalica, bit
e prozvan po svom imenu i imenu svoga oca i istupit e
naprijed. Kad doe, dat e mu se bijela knjiga. U njezinoj
unutranjosti su loa djela, a sa njezine vanjske strane su
dobra djela. Prvo e Citati l oa djela. Zabrinut e se i l ice e mu
od straha poutjeti. Kad doe na kraj knjige, vidjet e da je tu
napisano: "Ovo su tvoja l oa djel a i Ja sam ti i h ve oprostio! "
Tada e se veoma razveseliti. Zatim e okrenuti knjigu sa
druge strane i Citat e svoja dobra djela, i to e mu samo
poveavati radost i veselje. Kad doe na kraj knjige, proitat
e: "Ovo su tvoja dobra djel a i Ja sam ti ih poveao! " Tada e
njegovo lice pobijeliti. Na glavu e mu staviti krunu i obui e
dva ogrtaca. Ukrasit e se svakovrsnim ukrasima. Njegova
vi sina e se poveati na ezdeset lakata, kao to je i visina
Adema, a. s. Rei e mu se: "Idi svoji m pristalicama i obraduj
ih da e svako od nji h imati nagradu poput tvoje nagrade ! "
Kad krene, rei e: " Evo vam, Citajte knj igu moj u! Ja sam
vrsto vjerovao da u raCun svoj polagati ! " Rei e Allah, d. . :
"I on e biti u ivotu zadovoljnom, u Dennetu predivnom, iji
e plodovi nadohvat ruke biti ! '' On e rei svojim pristalicama:
"Poznajete l i me?" A oni e odgovoriti : "Prekril a te je i obasjala
Allahova, d. . , poast. Ko si ti ?" On e odgovoriti: "Ja sam taj
i taj. Neka se svako od vas raduje nagradi poput moje nagrade:
'Jedite i pijte radosni za ono to ste u danima minulim
zaradil i ! "' . A ako bude kolovoa u loim djel ima, bude pozivao
XPooLvte
==
t
tome, nareivao drugima da to rade i imao mnogo pristalica,
bit e prozvan po svom imenu i imenu svog oca, pa e pristupiti
polaganju rauna. Dat e mu se cra knjiga, pisana crim
rukopisom. U njezinoj unutranjosti su dobra djela, a sa
spoljanje strane loa djela. Pro e itati dobra djela, pa e
pomisliti da se spasio, ali kad doe na kraj, proitat e: "Ovo su
tvoja dobra djela. Odbijena su ti ! " Lice e mu pocri ti i pokazat
e svoju tugu. Izgubit e svaku nadu da e ga zadesiti bilo kakvo
dobro. Zatim e prevruti knjigu i itat e svoja loa djela, i to e
mu samo poveavati tugu i crilo na licu. Kad doe na kraj
knjige, proitat e: "Ovo su tvoja loa djela i kazna ti je uveana",
ali to ne znai da e biti kanjen za ono to nije radio.
Zatim e biti poveden prema vatri . Oi e mu pomodriti,
lice pocriti i obui e koulju od vatre. Rei e mu se: "Idi svo
jim pristalicama i obavijesti ih da e svako od njih imati istu
kaznu kao i ti ! " On e krenuti govorei : "Kamo sree da mi knji
ga moja ni data nije i da ni saznao nisam za obraun svoj ! Kamo
sree da me je smrt dokrajila, bogatstvo moje mi nije od koristi".
Komentirajui ovaj ajet, Ibn Abbas kae: "Uniteni su
moji dokazi ". Uzvi eni All ah e rei : "Dri te ga i u okove
okujte, zatim ga samo u vatri prite, a onda ga u sindire
sedamdeset lakata duge veite". Allah najbolje zna kojih l aka
ta. Hasan i Ibn Abbas, r. a. kau: "Sedamdeset l akata meleka".
Neki kau da e mu sa nji ma svezati vrat i da e ga tako vodi
ti. Kad bi samo jedna halka sa tog sindira bila stavljena na
brdo, i stopilo bi se. On e dozvati svoje drugove i rei :
"Poznajete li me?" Oni e mu odgovoriti : "Ne, ali vidimo
veliinu tvoje tuge i jada. Ko si ti ?" Odgovorit e: "Ja sam taj
i taj . Svakome od vas e pripasti kazna poput moje kazne" .
Ko dobije knjigu svoju iza leda, lijevo rame e mu se
slomiti , proturit e lijevu ruku iza lea i njome e uzeti knjigu.
Mudahid kae: "Lice e mu se postaviti na mjesto potiljka i
tako e itati svoju knjigu".
==
~~~~~~
Soa|on
Zami sl i sebe da si meu sretnicima. Izaao si pred ostali

narod radosna l ica, savrenog izgleda i ljepote. Nosi knjigu u
desnoj ruci , a za ruku te dri melek i pred ostalim stvorenjima
govori : "Ovo je taj i taj. Doivio je sreu poslije koje nikad vie
nee biti nesretan! "
A ako bude od onih nesretnih, lice e ti biti crno. Ostal i
e ti vidjeti knjigu u l ijevoj ruci i l i iza tvoji h l ea. Prizivat
e na sebe propast i prokl etstvo, a mel ek e ti drati ruku i
govorit e: "Ovaj ovjek je danas doivio nesreu poslije
koje ni kad nee biti sretan"
. 1 61
Buhari , Nesai i imam Ahmed biljee hadis od Ebu
Hurejre u kome Allahov Poslanik, s. a. v. s. , kae: "Ko pokloni
konja za borbu na Al l ahovom putu vjerujui u Allaha i
potvrujui Njegovo obeanje, njegova sitost i glad, izmet i
mokraa e mu se upisati kao dobra djela na Sudnjem danu".
1 6 1
Et-Tezkire, Kurubi, 255
JEDANAESTO POGLAVLJE
(d mwn]em m
m
sHm]lm
W
ak mn sewln m m
Swn]emmm
=
g
]e
M p
II]
man]a nn
O
d m wn]em m m
Honn]am
XlPooLvte
==5
Pravedno suenje na Sudnjem danu e omoguiti onome
kome je uCinjena nepravda da se osveti nasilniku kako ne bi ni
izmeu koga ostali neizmireni raCuni.
ak e i ivotinje vriti
odmazdu jedna drugoj. Ako su se dvije ovce - jedna ukava, a
druga rogata - potukle, ukava e se osvetiti onoj sa rogovima.
U Musli movom Sahihu se biljei hadis od Ebu Hurejre
u kojem Allahov Poslanik, s. a. v. s. , kae: "Prava e se izmiriti
na Sudnjem danu.
ak e se ukava ovca osvetiti rogatoj ovci

koja ju je udarala".
Ko nepravedno nekoga udari, na Sudnjem danu e mu
biti uzvraeno isti m udarcem. U verodostojnom hadisu koji
biljei Buharija u djelu Edebu-1 -Mufred i Bej heki u svom
Sunenu od Ebu Hurejre, r. a. , Al lahov Poslanik, s. a.v. s. , kae:
"Ko udari nekoga nepravedno hiCem, na Sudnjem danu e mu
se taj za to osvetiti ". U Mu' demu el -Kebir od Taberanija se
biljei hadis od 'Ammara, koji prenosi da je Allahov Poslanik,
s. a. v. s. , rekao: "Ko nepravedno udari svoga roba, na Sudnjem
danu e biti stavljen u okove". Ko potvori svoga roba za blud,
na Sudnjem danu e, ako bude sl agao, nad nji m biti izvrena
kazna za potvoru.
U Muslimovom Sahi hu se biljei hadis od Ebu Hurejre
u kojem Allahov Poslanik, s. a. v. s. , kae: "Ko potvori svoga
roba za blud, na Sudnjem danu e nad nji m biti izvrena kazna
za potvoru, osim ako bude onako kako je rekao".
==
__
__
D DA
Kad nastupi Sudnji dan, Oekov kapital e biti njegova dobra

djela. Ako bude inio nepravdu drugim Allahovim, d. . , robovima,
oni e uzimati O njegovih dobrih djela u vel iini nepravde koju im
je nanio, a ako ne bude imao dobrih djela ili mu ih nestane, onda
e on uzimati od nji hovih loih djela i naprtit e mu se na leda.
U Buharijinom Sahi hu se biljei hadis od Ebu Hurejre u
kojem Allahov Poslanik, s. a.v. s. , kae: "Ko nanese neku neprav
du svome bratu, uvrijedi mu ast ili slino, neka trai halala jo
danas prije nego to ne bude vie ni dinara ni dirhema. Ako
bude imao dobrih djela, uzet e se od njega u veliini nepravde
koju mu je nanio, a ako ne bude imao dobrih djela, onda e on
uzimati loa djela od onoga kome je nepravdu uinio i naprti t e
ih na svoja plea". Ovaj od koga e ljudi uzimati njegova dobra
djela i kome e naprtiti svoja loa djela je, uisti nu, propao (u
smislu bankrota - op. pr. ), kao to se izrazio Poslanik, s. a.v. s.
U Musli movom Sahihu se biljei hadis od Ebu Hurejre u
kojem Allahov Poslanik, s. a. v. s. , kae: "Znate li ko je onaj koji je
propao?" Ashabi odgovorie: "To je onaj ko nema ni novca, niti
ikakvog drugog imetka". Poslanik, s. a. v. s. , ree: "To je u mome
ummetu onaj koji doe na Sudnjem danu sa namazom, postom
i zekatom, ali je psovao ovome, potvorio na onog, jeo nepraved
no imetak drugih ljudi, prolivao nedunu ki bespravno udarao
druge. Svako od njih e uzeti od njegovih dobrih djela, a ako mu
nestane dobrih djela prije nego to izmiri nepravdu koju je inio,
dat e mu se nji hova loa djela, a zatim e biti baen u vatru".
Ko umre pod dugom, oni kojima je bio duan e uzeti od
njegovih dobrih djela u vel iini imetka koji im je duan.
U Sunenu Ibn Madea sa vjerodostojni m lancem
prenosilaca se biljei hadis od I bn ' Umera, r. a. , koji prenosi da
je All ahov Poslanik, s. a. v. s. , rekao: "Ko umre a bude duan
dinar ili dirhem, oduzet e mu se od dobrih djela, jer na
Sudnjem danu nee biti ni dinara ni dirhema".
XlPootnvte
==
)
Ako medu ljudima bude meusobne nepravde, osvetit e
se jedni drugi ma. Ako nepravda bude u i stoj mjeri sa obje
strane, samim tim e rauni biti poravnani. Ako neko bude
inio nepravdu vie nego to je njemu uinjena, drugi e od
njega uzeti svoja prava.
U Tirmizijinom Sunenu se biljei od 'Ai e, r. a. , daje rekla:
"Doao je neki o\ek i sjeo pred Allahovog Poslanika, s. a.v. s. , te
rekao: '?llahov Poslanie, i mam dva roba koji mi lau, varaju me
i nepokori su mi, a ja ih grdim i tuem, pa kakav je moj postu
pak prema njima?" Ree mu Allahov Poslanik, s. a.v. s. : "Kad nas
tupi Sudnji dan, izvagat e se to to su te varali , bili ti nepokori
i to su ti lagali sa tvojom kaznom prema njima. Ako tvoja kazna
bude u veliini njihove nepokorosti prema tebi, niti e ti biti
duan njima, niti oni tebi. Ako kazna bude manja od njihovih
greaka, tebi e biti upisana dobra djela. A ako ih bude
kanjavao vie nego to su ti bili nepokori, oni e ti se osvetiti
za nepravdu koju si im uinio".
o\jek se odmaknu ustranu i

poe jecati i plakati. Ree mu Allahov Poslanik, s.a.v. s. :
"Zar nisi uo za rijei Uzvienog Allaha: 'Mi emo na
Sud1jem danu ispravne terez{e postaviti, pa se nikome krivo
nee uiniti; ako neto bude teko koliko zro goruice, Mi
emo La to kazniti ili nagraditi. A dosta je to to emo Mi
raune ispitivati " (El -Enbija, 47. ) .
Ako e s e ovako postupati sa nasiljem i nasilnicima, bolje
je onda vjernicima da se toga potpuno klone, jer nas je
Poslanik, s. a. v. s. , obavijestio da e nasilje biti tmina svoga
poinioca na Sudnjem danu.
U Sahihu Buharije i M ustima se biljei hadis od Abdullaha
bin ' Umera, r.a. , koji prenosi da je Poslanik, s. a.v. s. , rekao:
"Nasile e biti tmina za njegovog poinioca na Sudnjem danu".
U Musli movom Sahi hu se bi ljei hadis od Dabira bin
Abdullaha, koji prenosi da je Allahov Poslanik, s. a. v. s. , rekao:
"
uvajte se nasi lja i nepravde jer e nepravda biti poput tmina

na Sudnjem danu".
==
___
..
D DA
Prolijevanje K na nain kako to nije propisao Allah, d. . ,

jedan je od najveih grijeha kod Allaha, d. . U hadisu koji
biljei Tinizi od Ibn Mes'uda, Poslanik, s. a.v. s. , kae: "Doi e
ovek na Sudnjem danu vodei drugog oveka za ruku. Rei
e: 'Gospodaru, ovaj je mene ubio'. Gospodar e rei: ' Zbg
ega si ga ubio?' On e odgovoriti: 'Ubio sam ga da bi Tebi pri
pala sva veliina' . Rei e Allah, d. . : 'Sva veliina i pripada
samo Meni'. Doi e i drugi ovek vodei drugog oveka za
H,pa e rei: 'Gospodaru, ovaj me je ubio'. Allah, d. . , e ga
upitati : ' Zbog ega si ga ubio?' On e odgovoriti: 'Da bi veliina
i slava pripala tom i tom'. Rei e Allah, d. : 'Ona mu ne pri
pada', pa e ubica natovariti na sebe grijeh za ubistvo".
U Sunenu Tirmizije, Ebu Davuda i Ibn Madea se biljei
hadis od Ibn Abbasa u kojem Allahov Poslanik, s. a.v. s. , kae:
"Ubijeni e na Sudnjem danu dovesti svoga ubicu drei ga za
perin i glavu, dok e mu uvrata liti M. Govorit e: 'Gospodar,
pitaj ovoga zbog ega me je ubio', sve dok ga ne dovede do 'Ara".
Zbog veliine prolivanja nedune krvi za to e se pro pre
suditi na Sudnjem danu meu Allahovim, d. . , robovima.
Buharija, Muslim, Tinnizi i Nesai biljee hadis od
Abdullaha bin Mes'uda, koji prenosi da je Allahov Poslanik,
s.a.v. s. , rekao: "Pro za ta e se na Sudnjem danu presuditi
meu ljudima jeste prolijevanje K. Komentirajui ovaj hadis,
Ibn Hader ke: "Hadis ukazuje na veliinu grijeha prolijeva
nja nedune krvi jer se uvijek poinje sa onim to je pree.
Veliina grjeha se mjeri prema veliini negativnih posljedica koje
iza sebe ostavlja u neutraliziranju pozitivnih stvari, a ubistvo
ovjeka je vrhunac toga grijeha". Nema kontradiktorosti
izmeu ovoga hadisa i hadisa koji govori o tome da je namaz
pro za ta e ovek polagati raun, a koji prenosi Ebu Hurejre:
"Prvo za ta e ovek polagati raun jeste namaz" (hadis biljee
autori Sunena), jer se prvi hadis odnosi na meusobne odnose
Xl PooLvte
==
v
meu ljudima, a drugi hadis govori o odnosu izmeu roba i nje
govog Stvoritelja. Nesai u jednoj predaji navodi oba ova milje
nja u hadisu koji prenosi Ibn Mes'ud u kojem Allahov Poslanik,
s. a.v. s. , kae: "Prvo za ta e ovek polagati raun jest namaz, a
pro za ta e se presuditi meu ljudima jeste prolivena
g
'
-:
Allah, d. . , presudit e medu Svojim stvorenjima dinnima,
ljudima i ivotinjama. Toga dana e se ukava ovca osvetiti
rogatoj ovci koja ju je udarala. Kad vie ne ostane ni izmedu
koga nerazrijeenih rauna, naredit e Allah, d. . :
"Postanite praina! " Tada e neverik povikati: "Da
sam, bogda, zemla ostao! " (En-Nebe' , 40. ) . Ovaj had i s biljei
lbn Derir sa svoji m lancem prenosilaca od Ebu Hurejre. U
drugoj predaji , koju, takoer, biljei Ibn Derir od Ebu
Hurejre, Allahov Poslanik, s. a.v. s. , kae: '?l lah, d. . , sakupit
e sva svoja stvorenja, svaku ivoti nj u, pticu i ovjeka.
ivotinjama i pticama e rei : ' Postani te prai na ' Tada e

nevjernik uzviknuti : ' Da sam, bogdo, zemlj a ostao "' .
Ibn Derir, takoder, biljei hadis od Abdullaha bin' Amra,
koji je rekao: "Kad nastupi Sudnji dan, zemla e se opruiti i
sakupit e se stvorenja, ivotinje i zvijeri . Zatim e nastupiti
odmazda meu ivotinjama za uinjenu nepravdu.
S
ukava ovca
e se osvetiti rogatoj koja ju je udarala. Kad se zavri sa odmaz
dom meu ivotinjama, rei e im Allah, d. . : ' Postanite praina
Tada e nevjerik uzviknuti: 'Da sam, bogdo, zemlja ostao '"
Musl i m u svom Sahihu biljei hadis od Ebu Hurejre u
kojem Allahov Poslanik, s. a. v. s. , kae: "Izmi rit e se prava na
Sudnjem danu sve dok se ukava ovca ne osveti rogatoj ovci ".
Imam Ahmed biljei u svom Musnedu hadis sa vjero
dostojni m l ancem prenosilaca od Ebu Hurejre u kojem
1 62
Suoa|on
Allahov Poslanik, s. a. v. s. , kae: "Stvorenja e meusobno
izmirivati raune.
ak e se ukava ovca osvetiti rogatoj ovci i

mrav drugom mravu".
U Musnedu se, takoer, biljei hadis od Ebu Hurejre u
kojem Allahov Poslanik, s. a.v. s. , kae: "Tako mi Onog u
ijoj je
ruci moja dua, sve stvari e biti ispitivane na Sudnjem danu.
ak i dvije ovce zbog ega su se potukle". Ahmed, takoder,

biljei sa vjerodostojnim lancem prenosilaca od Ebu Zerra, koji
prenosi da je Allahov Poslanik, s. a.v. s. , vidio dvije ovce kako se
tuku, pa je rekao: "Ebu Zerre, zna li zbog ega se tuku?" Ebu
Zerr odgovori: "Ne znam". Poslanik, s. a.v. s. , ree: 'li, Allah,
d. . , zna i On e presuditi meu njima".
Mnogim uenjacima izgleda nejasan ovaj hadis u kome je
Poslanik, s. a.v. s. , spomenuo proivljavanje ivotinja ne Sudnjem
danu i poravnavanje rauna meu njima. Problem pojanjava
imam Nevevi u komentaru Muslimove zbirke, pa kae: "U hadisu
se spominje privljenje ivotinja na Sudnjem danu, kao to e
biti proivljeni ljudi, djeca i mentalno poremeeni i oni do kojih
nije doprla Objava. O ovome imamo jasne tekstove iz Kur'ana i
Sun neta. Uzvieni kae: 1 kd se dvle votje sabr' (Et-Tekvir, 5. ).
Ako doe neki tekst iz
erijata ijem vanjskom tumaenju se ne

suprotstavlja razum niti drug erijatski tekst, dunost nam ga je
protumaiti prema njegovom vanjskom znaenju. Uenjaci ku:
'Nije met privljenja na Sudnjem danu polaganje rauna, kanja
vanje i nagraivanje'.
to se tie odmade ukave ovce rgatoj, to

ne spada u odmazdu koja e se vriti medu onima koji su
odgovor za svoje postupke, jer ivotinje nisu odgovore za svoja
djela, nego je to odmada radi poravnavanja rauna".
Nakon to je naveo ove rijei i mama Nevevija, ejh
Nasiruddin el-Albani kae: "Sl ino miljenje navodi i Ibn Melik
u djelu Mebariku-1-Ezhar (2/293), u skraenoj verziji .
ejh 'Ali
el-Kari' u djelu El-Mirkat prenosi od njega da je rekao: 'o
neko kae: 'Ovca nije odgovora za svoje postupke, pa kako e
onda biti kanjavana za svoja djela?' Odgovorit emo mu: Allah,
XlPootnvte
=
1 t
d. . , ini ono to On hoe i nikome nee odgovarati za Svoje
postupke. Cilj je da se ukae robovima da niije pravo nee
propasti, nego e se omoguiti onome kome je nepravda uinje
na da se osveti svome nasilniku". El-Kari' vel i : "Ovo je dobro
objanjenje. Sutina se krije u tome daje Allahova, d. . , praved
nost potpuna meu svim Njegovim stvorenjima. Jer, ako e se na
ovaj nain postupati sa ivotinjama, ta je tek sa onima koji
imaju razum, sa ponienim i poaenim, jakim i slabim?"
Na kraju, ejh Nasiruddin kae: "
alosno je to to neki
uenjaci odbacuju ove hadise samo na osnovu svog mi ljenja
i jo udnije je to to ovo mi ljenje zastupa i veliki uenjak El
Al usi . Nakon to je naveo hadis koji prenosi Ebu Hurejre,
kojeg biljei Musl i m, Alusi u svom tefsiru Ruhu-1-Me' ani,
kae: "Hudetu-1-islam El -Gazali i jedna skupina uenjaka
naginju mi ljenju da nee na Sudnjem danu biti proivljen
niko drugi osim ljudi i dinna, jer ostal i , tj . ivotinje, nisu ni
odgovorni ze svoje postupke, ni ti na bilo koji nain posjeduju
poasti. O ovoj temi ne postoji nijedan tekst iz Kur'ana i
Sunneta koji ukazuje na to da e zvijeri biti proivljene. Hadis
koji biljee Muslim i Tirmizi, i ako je vjerodostojan, nije doao
kao komentar ajeta. Mogue je da je to samo sinonim za pot
punu pravdu. Ja zastupam ovo miljenje, ali ne smatram da je
i prvo miljenje neispravno, jer njegovi nosioci imaj u dokaz na
koji se osl anjaju, a Allah najbolje zna".
ejh Nasiruddin vel i : "Ove njegove rijei - da mu Allah,

d. . , oprosti - neto su to nas udi kod njega, jer su u suprot
nosti sa onim to smo navikli u njegovoj spomenutoj knjizi u
kojoj na izvrstan nain komentira kur'anske ajete slijedei u tome
ispravne prethodnike bez ikakvog pogrenog tumaenja i mije
njanja znaenja.
ta ga je navelo da ovaj hadis protumai

suprotno njegovom vanjskom znaenju i da kae da je to samo
sinonim za potpunu pravdu? Zar ovo nije nijekanje jasnog
hadisa koji kae da e se ukava ovca osvetiti rogatoj ovci. On,
slijedei u tome skolastiare, kae: 'To je samo sinonim' , tj.
SuDNJ| DAN
ukava ovca se nee osvetiti rogatoj. Ovo bi sve i imalo neku
osnovu ukolio bismo rekli za Muslimovu predaju da je slaba.
Ako pogledamo druge predaje, naprimjer, hadis koji smo naveli
u ovom poglavlju, hadis od Ebu Zerra i druge, vidjeli bismo da
oni nedvosmisleno ukazuju na to da je spomenuta odmazda
meu ivotinjama stvarost i da nije sinonim. Neka se Allah,
d. . , smiluje imamu Neveviju koji je u svom prethodnom govoru
rekao: 'Ako doe neki tekst iz
erijata ijem vanskom tumaenju

se ne suprotstavlja razum niti drugi erijatski tekst, dunost nam
ga je protumaiti prema njegovom vanjskom znaenju' .
Smatram da je imam Nevevi ovim rijeima elio uputiti odgovor
na prethodno El-Alusijevo tumaenje i tumaenja poput ovoga
kod nekih filozofa, veine skolastiara i mu' tezila koji negiraju da
e vjernici na Ahiretu vidjeti svoga Gospodara, Allahovo
uzdizanje iznad 'Ara, sputane svake zadnje treine noi na
zemaljsko nebo i Njegov dolazak na Sudnjem danu, i mnoga
druga Allahova svojstva i hadise koji su preneseni o toj temi.
Uopeno gledano, mi ljenje koje govori da e ivotinje biti
proivljene na Sudnjem danu je ispravno. Nema sumnje da ovo
miljenje zastupa veina uenjaka, kao to je to spomenuo i
sam El-Alusi na drugom mjestu, u svom tefsiru (9/28 1 ) , i kao
to je ustvrdio imam
evkani u svom tefsiru Fethu-1-Kadir

(5/377) , rekavi : 'Zvijeri su ivotinje koje ive daleko od ljudi' , a
rije 'okupljene' znai proivljene, kako bi se jedna drugoj
mogle osvetiti i kako bi se ukava ovca mogla osvetiti rogatoj".
U Buharijinom Sahihu se biljei hadis od Ebu Se'ida ei
Hudrija u kojem Allahov Poslanik, s. a.v. s. , kae: "Kad se vjer
nici oslobode vatre, zaustavit e se na mostu izmeu Denneta
i Dehennema, pa e izmiriti raune za uinjene nepravde jed
nih prema drugima na Dunaluku. Kad se oiste i rijee grije
ha, bit e im dozvoljeno da uu u Dennet. Tako mi Onoga u
ijoj ruci je Muhammedov ivot, svako od nji h e u Dennet u

imati vie od najimunijeg ovjeka na Dunjaluku".
DVANAESTO POGLAVUE
M
in (Bija)
st eh1lanne1 oplanju Min
W
sl B fl n Min
D
ela ka Il tek n f
Xll Pootnvte
Mu (mqa)
Pred kraj toga Dana bit e postavljen Mizan, terezija koja
e izvagati djela AHabovi h, d. . , robova.
Kurtubi kae: "Kad se zavri sa polaganjem rauna, vagat
e se djela, jer je svrha vaganja djel a nagraivanje te e zato i
doi poslije pol aganja rauna. Polaganje rauna je radi vrjed
novanja djela, a vaganje djela je radi odreivanja njihove
veliine kako bi nagrada bila shodno tome"
.
1 63
Tekstovi iz Kur'ana i Sunneta ukazuju na to da je Mizan
stvara vaga, iju veliinu i sutinu ne poznaje niko drugi osim
Allaha, d.. Hakim biljei hadis od Selmana u kome Allahov
Poslanik, s.a.v.s., kae: "Na Sudnjem danu e se postaviti Mizan.
Kad bi se na njemu vagala nebesa i Zemlja, bilo bi mjesta. Meleki
e rei: 'Za koga je postavljena ova vaga?' A rei e Allah, d. . :
"Za koga Ja htjednem od Svojih robova'. Meleki e rei : ' Slavljen
neka si, Gospodaru! Ti zasluuje jo vie da Ti robujemo! "
Toj e tana terezija, koja nee nita ni dodati, ni oduzeti :
"Mi emo na Sudnjem danu ispravne terezie postaviti,
pa se nikome krvo nee utiniti; ako neto bude teko koliko
zro goruice, Mi emo za to kazniti ili nagraditi. A dostaje to
to emo Mi raune ispitivati " ( El -Enbija, 47. ) .
Uenjaci se razilaze hoe l i to biti jedna ili vie terezija. Neki
smatraju da e svaki mek imati posebnu tereziju ili ak za
svako djelo posebnu, na osnovu rijei Uzvienog: "Mi emo na
1
6
3
Et-Tezkire, Kurubi,
3
0
9
Suoa|on
Sudnjem danu i spravne terezije postaviti ". Drugi, pak, smatraju
da je Mizan jednina, a da se mnoina spomenuta u ajetu odnosi
na mnotvo djela ili ljudi. Ibn Hader, nakon to je prenio razi
l aenje uleme, iznosi svoje miljenje da je terezija jedna. On
kae: "Mnotvo onih kojima e se vagati djela uope ne pred
stavlja problem, jer se stanje na Sudnjem danu ne mjeri stanjem
na ovom svijetu". 1 64 Sefari ni prenosi rijei Hasana el-Basrija,
koji kae: "Svaki e ovjek imati posebnu vagu za sebe". Neki
kau: "Moe se zakljuiti da e na Sudnjem danu biti vie, a ne
jedna terezija, na osnovu rijei Uzvienog: 'Mi emo na
Sudnjem danu isprave terez{je postavti'. I rijei : 'Onaj u koga
njegove terezie budu teke'. Na osnovu ovoga se moe zakljuiti
da e terezija biti za djela sra, da e biti terezija za djela organa
i terezija za rijei koje smo izgovoril i ". Ovo miljenje navodi Ibn
'Ati.ije, pa kae: "Ljudi se razlikuju, pa e svako imati posebno
vaganje na osnovu svojih djela, ali je Mizan jedna terezija. Neki
kau da je mnoina spomenuta u ajetu upotrijebljena zbog
mnotva onih kojima e se mjeriti djela, i to je lijepo objanjenje".
Stav ehli-sunneta o Mizanu je da je to stvara terezija na
kojoj e se vagati djela ljudi, a sa ovim miljenjem se razilaze
Mu'tezile i mala skupina ehli-sunneta. Ibn Hader kae: "Ebu
I shak ez-Zudad veli: 'Ehli-sunnet se sloio u verovanju u Mizan
i u tome da e se na njemu mjeriti djela na Sudnjem danu. Mizan
e imati jezik i dva tasa i prevagnjivat e djelima' (dobrim mloim)".
Mu' tezile nijeu postoj anje Mizana, pa kau: "To je samo
sinonim za pravednost" i ovim rijeima se suprotstavljaju
Kur'anu i Sunnetu, jer nas je All ah, d. . , obavijestio da e
postaviti tereziju radi vaganja djela da bi ljudi mogli vidjeti
svoja djel a kako bi bili svjedoci sami protiv sebe.
1 6
4 F
ethu-1-Bari, 3/537
XllPooLve
~~~~~
Ibn Fevrek kae: " Mu'tezile nijeu postojanje Mizana

temeljei svoje miljenje na pretpostavci da je nemogue vagati
asti ukoliko ne budu sa svojim nosiocima". Neki skol astiari
prenose od Ibn 'Abbasa da je rekao da e i h Allah, d. . ,
pretvoriti u tijela i da e ih kao takve izvagati . Neki ispravni
prethodnici smatraju da Mizan oznaava pravednost i suenje,
a ovo miljenje Et-Taberi pripisuje Mudahidu. Meuti m,
ispravno je miljenje veine uenjaka. Neko je spomenuo Mizan
kod Hasana el-Basrija, pa je on rekao: "Mizan e imati jezik i
dva tasa". 1 65 Kurtubi tumaenje Mizana pravednou pripisuje
Mudahidu, Dahhaku i El-'Ameu. 166 Vjerovatno su ovi uenjaci
protumaili Mizan pravednou u rijeima Uzvienog:
"A nebo je digao. postavo je terezie da ne prelazite
granice u mjerenju - i pravo mjerite i na tereziji ne zakidajte! "
(Er-Rahman, 7. -9. ) . Rije "mizan" u ovom ajetu oznaava
pravednost po kojoj je Al lah, d. . , naredio vjericima da pos
tupaju po njoj u svoji m meusobnim poslovima.
to se tie Mizana koji e se postaviti na Sudnjem danu, o

njemu je prenesen veliki broj hadisa koji ukazuju da je to stvara
vaga, a to se moe zakljuiti iz vanjskog znaenja Kur'ana". 167
Imam Ahmed upuuje odgovor onima koji nijeu Mizan
injenicom da je Allah, d. . , spomenuo Mizan u ajetu: "Mi
emo na Sudnjem danu isprave terezie postavti ", a i
Poslanik, s. a. v. s. , spomenuo ga je u svoji m hadisima, pa ko se
suprotstavi Poslaniku, s. a.v. s. , suprotstavio se Allahu, d. . "'6
ejhu-1 -islam Ibn Tejmiije dokazuje da Mizan ne oznaava

pravednost: "Mizan je ono na emu e se vagati djela i ne
oznaava pravednost, kao to se moe zakljuiti iz Kur'ana i
Sunneta, naprimjer u rijeima Uzvienog: ' Onaj u koga njegove
terezije budu teke' ; 'Onaj u koga njegove terezije budu lahke';
'Mi emo na Sudnjem danu ispravne terezije postavi ti' ".
1 6
5
Fethu-1-Bari, 1 3/53!
1 66
Et-Tezkire, Kurtu bi, 3 1 3
1
67
En-Nihaje, Ibn Kesir, 2/34
1 6
8
Fethu-1-Bari. 1 3/53!
Suoa|on
U Buharijinor i Muslimovor Sahihu se biljei hadis u
kome Poslanik, s.a.v. s. , kae: "Dvije rijei su lahke za jezik, teke na
vagi, drage Milostivom: Subhanallahi ve bi hardihi, Subhana
llahil-1-azir ( Neka je slavljen i hvaljen Uzvieni Allah, Neka je
sl avljen Al lah Velianstveni ) ". A o potkoljenicarna Abdullah
bin Mes' uda je rekao: "One su na vagi tee od brda Uh ud".
U Tirrniziji noj zbiri u drugim zbirkama se biljei hadis
koji govori o "listiu" za koji Tirzi i Hakirn kau da je verodos
tojan, a koji govori o ovjeku koji e biti doveden na Sudnji dan
i rairit e se pred nji m devedeset devet l i stova, svaki list e biti
velik dokle pogled moe doprijeti. Ti l i stovi e se staviti na jedan
tas, a na drugi, li sti na kome su i spisane rijei : La ilahe illallah.
Poslanik, s. a.v. s. , kae: "Pa e taj l i sti prevagnuti nad ostalim
listovima". Ovaj hadis nam objanjavaju da e na Sudnjem danu
dobra djela prevagnjivati nad loim djelima i obruto. To je ono
u emu e se ispoljiti Allahova, d. . , pravednost.
to se tie sutine tih terezija, one su na stepenu gajba, za
nas skrivenog svijeta o kojem srno obavijeteni" .
1
"9 Kurtubi,
takoer, upuuje odgovor onima koji nijeu postojanje Mizana i
pogreno tumae tekstove o njemu, pa nam prenosi govor
uenjaka koji kau: "Da je dozvoljeno protumaiti Mizan na
nain kako su ga oni protumai l i , onda bi bilo dozvoljeno pro
tumaiti Si rat-upriju kao i stinsku vjeru, Dennet i Dehennem
kao neto u emu e due a ne tijela doivljavati radost ili tugu,
ejtane i dinne kao pokuene osobine, meleke kao pozitivnu i
pohvalnu snagu, a sve ovo je pogreno i netano jer je u suprotnosti
sa onim sa ime je doao iskreni i istinoljubivi Poslanik, s.a.v.s."
U Sahi hu Buharije i Muslima se kae: "Pa e dobiti
knjigu sa dobrim djel i ma" I kae se: "Pa e mu se dati l i sti". Sve
ovo ukazuje na to da je Mizan stvarna terezija i da e biti vagani
listovi sa dobrim djelima, kao to sro to prethodno objasni li . 1 711
l 6
9
Medmu'u Feta va, ejhu-
1
-i slam, 4/3
02
1 ?0 Et-Tezkire, 3 1 4
XllPootnvte
Uenjaci se razilaze u tome ta je to to e biti vagana

toga Dana. Ima vie mi ljenja o tome:
!O. Da e sama djela biti vagana toga Dana. Pretvorit e
se u tijela i kao takva e biti stavljena na Mizan. Na to upuuje
hadis koji prenosi Ebu Hurejre, a biljei ga Buharija u Sahihu
u kome Allahov Poslanik, s. a.v. s. , kae: "Dvije rijei su lahke za
jezik, teke na vagi, drage Milostivom: Subhanallahi ve bi
hamdihi, Subhanal lahil -1 -azim ( Neka je slavljen i hvaljen
Uzvieni Allah, Neka je slavljen Allah Velianstveni ) ". Tekstovi
ukazuj u na to da e djela na Sudnjem danu doi u obliku koji
poznaje samo Allah, d. . Primjer je dolazak Kur'ana na
Sudnjem danu da se zauzima za onoga ko ga je uio i postupao
prema njemu, kao i dolazak sure El -Bekare i Ali ' Imran u obliku
bijelog oblaka ili zastora, ili dviju skupina ptica poredanih u
redove, da bi se zauzimale za one koji su ih uil i .
U Musl i movom Sahihu se biljei hadis od Ebu U mame,
koji prenosi da je uo Allahovog Poslanika, s. a. v. s. , kako kae:
"Ui te Kur'an jer e on doi na Sudnjem danu da se zauzi ma
za one koji su ga ui l i , i uite sure zehravejni ( dva cvijeta) ,
El-Bekare i Ali ' I mran, jer e one doi na Sudnjem danu kao da
su dva svijetla oblaka ili zastora ili dvije skupine ptica
poredanih u redove, da se zauzimaju za one koji su ih uil i ".
Muslim, takoer, biljei hadis od Nuvasa bin Sem'ana, koji
prenosi da je Allahov Poslanik, s. a. v. s. , rekao: "Na Sudnjem danu
e se doi sa Kur'anom i onima koji su postupali po njemu. Ispred
e biti sura El-Bekare i Ali ' Imran, koje e izgledati kao da su dva
svijetla oblaka ili zastora, ispred kojih e biti s\jetlo, ili kao da su
dvije skupine ptica poredanih u redove, pa e se zauzimati za one
koji su i h uili". Ovo miljenje zastupa i Ibn Hader ei-Askalani, pa
kae: "Tano je to da su djela ta koja e se vagati". Ebu Davud i
Tirmizi navode hadis koji \erodostojnim ocjenjuje Ibn Hibban od
Suoa|on
Ebu Derda'a u kome Poslanik, s. a.v.s. , kae: "Nee se nita tee na
Sudnjem danu staviti na Mizan od lijepog odgoja i ponaanja".
Drugo: Da e se vagati na Mizanu poinilac tih djela. Drugi
tekstovi ukazuju na to da e se i Allahov, d. . , robovi vagati na
Sudnjem danu, pa e biti teki i l i lahki, shodno njihovom iman u,
a ne zbog veliine tijela i mnotva mesa i sala. U Buhariji nom
Sahihu se biljei hadis od Ebu Hurejre u kome Allahov
Poslanik, s.a. v. s. , kae: "Doi e na Sudnjem danu ogromni
ovek, a kod Allaha nee biti teak ni kolio krilo muice".
Poslanik, s. a.v. s. , dalje kae: "Prouite rijei Allaha, d. . : 1 na
Sudnjem danu im nikaka znaaja neemo dat' " ( El -Kehf, l 05. ).
Bit e doveden, isto tako, i mrav ovjek, tankih nogu, ali e biti
teak poput brda. Ahmed biljei u svom Musnedu od Zera bin
Hubeja, koji prenosi da je Ibn Mes'ud bio tankih nogu. Jednog
dana je puhnuo vetar, pa mu je otkrio potkoljenice i prisutni mu
se nasmjae. Allahov Poslanik, s. a.v. s. , upita ih: "
emu se smi
jete?" A oni odgovorie: '?llahov Poslanie, mravosti njegovih
nogu". Poslanik, s. a.v. s. , ree: "Tako mi Onog u
ijoj je ruci moj

ivot, njegove noge su tee na Mizanu od brda Uhud".
Kako li je lijepo pjesni k rekao:
"Vidi mravog ovjeka, pa ga omalovai,
A u odjei njegovoj se ljuti lav krije.
I vidi zgodnog i pristalog pa te zadivi,
Ali kad ga iskua, ne mi sl i o ovjeku ta si mislio prije".
Tree: Da e se, ustvari, vagati listovi na kojima su ispisana
djela. Biljei Tirizi od Abdullaha bin 'Amra bin el-'Asa, r.a. , da
je Poslanik, s. a.v. s. , rekao: '?llah, d. . , izvest e jednoga ovjeka
iz mog ummeta pred ostala stvorenja na Sudnjem danu i pokazat
e mu devedeset devet listova. Svaki list e biti velik toliko koliko
oko moe doprijeti. Zatim e biti upitan: ' Nijee li ita od ovog?
Jesu li ti Moji plemeniti pisari i uvari nanijeli ikakvu nepravdu?'
On e rei: ' Ne, Gospodaru'. Gospodar e rei : ' Ima li ikakvo
opravdanje za svoje grijehe?' On e odgovoriti : ' Ne, Gospodaru".
Rei e Allah, d. . : 'Svakako, ti ima kod nas jedno dobro djelo,
XllPOGLvs -
a danas se nee nikome nepravda nanijeti'. Zatim e se donijeti
listi na kome e pisati: Ehedu en la ilahe illallah, ve ehedu enne
Muhammeden abduhu ve resuluhu. Gospodar e rei: 'Sada
emo ti i zvagati djela', a ovek e rei : 'Gospodaru, ta je ovaj
li sti u odnosu na ove ogromne listove?' Gospodar e rei : ' Ne
elimo da ti nanesemo nepravdu'. Listovi e biti stavljeni na jedan
tas, a listi na drugi tas, pa e prevagnuti listi nad ostalim l istovi
ma, a nita se ne moe mjeriti sa Allahovim d. . imenom".
Ibn ' Umer vel i : " Mjerit e se l istovi na kojima su ispisana
djela, a l istovi su u obliku tijel a. All ah e prevagu jednog tasa
nad drugim uiniti dokazom mnotva djel a zbog koji h e
ovjek biti uveden u Dennet ili u vatru".
1
7
1
Sefarini kae: "Isti na j e to da e se vagati l istovi na koji
ma su ispisana djel a". Ovo mi ljenje kao tano uzimaju Ibn
Abdulberr, Kurtubi i drugi, kao i ejh Mer'i u djel u Behde.
Takoer, ovo mi ljenje zastupa i veina komentatora Kur'ana i
prenosi ga Ibn 'Ati.ije od Ebu Me' alija.
1
72
I stina je da e se na vagi mjeriti poinilac djela, njegova
djela i listovi na koji ma su i spisana djel a. Hadisi koje smo
navel i ukazuju da e se sve tri ove vrste vagati i nijedan od ovih
hadisa koji potvruju vaganje jedne od ovih triju stvari ne
iskljuuje ostale dvije, tako da je mi ljenje koje objedinj uje sva
tri miljenja to da e sve tri stvari biti vagane. Ovo mi ljenje
zastupa ej h Hafiz el -Hakemi , pa kae: "Ono to se moe
zakljuiti iz hadisa, a All ah najbolje zna, jeste da e i poinilac
djela, i njegova djel a, i l i stovi na koji ma su ispisana djela, biti
vagani na Mizanu, jer hadisi koji su doli u objanjenju kur'an
skih ajeta obuhvataju sve ovo i nema i skljuivosti medu
njima". Na to upuuje i hadis koji biljei imam Ahmed od
Abdull aha bin 'Amra u prii o onome kome e se dati l i sti:
Al lahov Poslanik, s. a. v. s. , kae: "Na Sudnjem danu e se
postaviti terezije, pa e se dovesti ovjek i staviti na vagu zajed-
1 7 1
Et-Tezkire, Kurtu bi, 3 1 3
1 72
Levai'u Envari-1-Behijje, 2/1 !7
-
Suoa|on
no sa djel i ma koja su mu pomno zapisana te e biti izvagani
na tereziji . Pa e se krenuti sa nji m prema Dehennemu. Kad
krenu sa nji m, jedan glasnik Mil ostivog e povikati: ' Nemojte
pourivati sa njim, jer on i ma jo djela. Zatim e se donijeti
l i sti na kome e pisati La i l ahe il lal l ah i stavit e se sa tim
ovjekom na jedan tas, tako da e sa tim prevagnuti ".
Ovaj hadis ukazuje na to da e ovjek biti stavljen sa svo
ji m dobrim djelima i l i stovima na koji ma su ona ispi sana na
jedan tas, a loa djel a sa l i stovima na kojima su ispisana na
drugi tas. Ovo je najbolji mogui spoj izmedu razl ii ti h stvari
koje su spomenute u drugim hadisima o Mizanu, a Allahu pri
pada svaka zahvala i blagodat. 1 73
Lijep odgoj i ponaanje je ono najtee to e biti stavljeno
na vagu na Sudnjem danu. Ebu Derda' prenosi da je Allahov
Poslanik, s. a. v. s. , rekao: "Najtee to e se staviti na Sudnjem
danu na vagi je lijep odgoj i ponaanje, a Allah, d. . , ne voli
razvratnika i prostaka". Tirmizi kae: "Ovaj hadis je hasenun
sahi h". U Buharijinom i Muslimovom Sahihu i Tirmi zijinom
Sunenu se bi ljei hadis od Ebu Hurejre, koji prenosi da je
Poslanik, s. a. v. s. , rekao: "Dvije rijei su l ahke za jezik, teke na
vagi, drage Mil ostivom: Subhanal l ahi ve bi hamdi hi ,
Subhanallahil -1 -azim (Neka je slavljen i hvaljen Uzvieni Allah,
Neka je sl avljen Al l ah Vel i anstveni ) ". U Musl i movom
Sahi hu se bi ljei hadis od Ebu Mal ika el-E' arija, koji prenosi
da je Alahov Posl anik, s. a.v. s. , rekao: "
i stoa je pola vjere.

I zgovaranjem rijei El hamdulillahi ( Neka je hvala Allahu) puni
se vaga. Izgovaranjem Subhanallah ve-1 -hamdulillahi ( Neka je
sl avljen Allah i neka je svaka hvala Allahu) ispunjava se pros
tor izmedu nebesa i Zemlje".
1 73
Me'aridu-1-Kabuli, 2/272
TRNAESTO POGLAVLJE
H
w wIo Akog PosIan&
B& ..
H
ai kIwpnowoH
O
nIkI al d H IonIkI
bl sjei u tom
XlllPOLvs-
Allah, d. . , e Svog poslanika Muhammeda, s. a. v. s. , na
Sudnjem danu poastiti ti me to e mu dati ogromno i prostra
no jezero ija je voda bjelja od mlijeka i slaa od meda, miris
ugodniji od miska, a posude na njemu su poput zvijezda. Voda
u njega dolazi iz rijeke Kevser, koju je Allah, d. . , takoer,
poklonio svome Poslaniku, s. a. v. s. , u Dennetu. Do njega e
doi ummet Muhammeda, s. a.v. s. , i ko se sa tog vrela napije
samo jednom, nikad vi e nee oednjeti.
Uenj aci se razi l aze kad je u pitanj u mjesto gdje se to
vrelo nalazi . Gazali i Kurtubi smatraju da se ono nalazi prije
prelaska preko Si rat-uprije. Ovo dokazuju ti me da e neki
koji budu pili sa njega, ipak, odreen vremenski period
proboraviti u vatri, a da se nalazi posl ije Si rat-uprije ne bi
mogli stii do njega" . 1 74
Ibn Hader prenosi Buharijev stav da se vrelo Havd
nalazi poslije Si rat-uprije, jer je Buharija naveo hadise o
Havdu poslije hadisa o efa'atu i poslije hadisa o postavljenju
Sirat-uprije. Mi ljenje koje zastupa Kurtubi je i spravnije, a
Ibn Hader izlae dokaze o ova dva mi ljenja u svom vrijed
nom djelu Fethu-1-Bari.
1
7
4
Et-Tezkre, Kuru bi , 302

Suoa|on
Hadisi koji se prenose o Havdu su mutevatir hadisi, tj. na

najveem stepenu vjerodostojnosti i kod uenjaka u hadisu o
njihovoj vjerodostojnosti nema ni kakve sumnje, jer ih od
Poslanika, s. a.v. s. , prenosi vie od pedeset ashaba, a njihova
i mena navodi Ibn Hader ei -Askal ani . m
Ovdje emo spomenuti neke od tih hadisa, koje navodi
Hatib et-Tibrizi u svom djel u Mikat.
1 ) Abdullah bin 'Amr prenosi da je Posl anik, s. a. v. s. , rekao:
"Moj Havd je vrelo vel iko kol iko mjesec putovanja i okruglo je.
Njegova voda je bjelja od ml ijeka, a miris ugodniji od miska,
posude na njemu su poput zvijezda na nebu. Ko se sa njega jed
nom napije, nikad vie nee oednjeti" (mutefeku 'alejhi ) .
2) Ebu Hurejre prenosi da j e Al l ahov Poslanik, s. a. v. s. ,
rekao: "Moj Havd je vei nego to je udaljenost Ejl e (grad u
Jordanu) od Adene. Bjelji je od snijega i slai od meda
pomijeanog sa ml ijekom. Posude na njemu su brojnije od
zvijezda na nebu. Ja u odvraati neke ljude od njega kao to
ovjek odvraa tue deve od svoga vrel a". Ashabi upitae:
" Poslanie, hoe li nas tada moi prepoznati? Poslanik,
s. a. v. s. , odgovori : "Da. I mat ete obiljeje koje nee posjedovati
nijedan drugi narod. Doi ete mi lica bijel ih i svijetlih od
tragova abdesta" (biljei Musli m) .
3) U jednoj drugoj njegovoj predaji od Enesa, Poslanik,
s. a. v. s. , kae: "Vidjet e na njemu ibrike od zlata i srebra
poput broja zvijezda ne nebu".
4) U jo jednoj njegovoj predaji od Sevbana se prenosi da
je Poslanik, s. a. v. s. , upitan o vodi njegovog vrela, pa je rekao:
"Bjelja je od ml ijeka i slaa od tekueg meda".
1
7
5
Xlll Pootnvte
O tmdd
iH uqum0
Preneseni su brojni hadis u koji ma nam Allahov Poslanik,
s. a. v. s. , pojanj ava kome e se omoguiti da doe do Havda, a
ko e biti sprijeen da se napije iz njega. Nevest emo neke od
ti h hadi sa koje spomi nje Ibn Esi r u djel u Dami'u-1 -Usul :
l ) Bi ljee Bu harija i Musl i m od Abdullaha bin Mes'uda,
koji prenosi da je Allahov Posl anik, s. a.v. s. , rekao: "Ja u prije
vas doi na Havd. Pokazat e mi se jedna skupi na vas i , kad
krenem prema nji ma da ih preuzmem i povedem sa sobom, bit
e i strgnuti od mene. Ja u rei : 'Gospodaru, to su moj i dru
govi ' , pa e se rei : 'Ti ne zna ta su oni radi l i posl ije tebe"'.
2) Buharija i Musl i m, takoer, prenose od Enesa bin
Malika da je Al lahov Posl anik, s. a.v. s. , rekao: "Do Havda e
doi neki od moji h ashaba. Kad ih ugledam i kad mi se priblie,
bit e otrgnuti od mene, pa u ja rei : 'Gospodaru, moji dru
govi, moji drugovi', pa e mi se rei : 'Ti ne zna ta su oni
poslije tebe radil i' ". U drugoj predaji stoji : "Doi e neki ljudi
iz mog ummeta . . . ", a na kraju tog hadisa: " . . . pa u ja rei :
'Daleko bio onaj ko j e mij enjao vjeru posl ije mene"' (biljee
Buharija i Musl i m) .
3) Nji h dvojica prenose i od Ebu Hazi ma, a on od Sehla
bin Sa'da, koji prenosi da je uo Al lahovog Poslanika, s. a. v. s. ,
kako kae: "Ja u prije vas stii do Havda. Ko do njega stigne i
napit e se njegove vode, a ko se napije njegove vode - ni kad
vie nee oednjeti. Doi e i neki koje ja poznajem, i oni mene
poznaju, a zatim e se staviti prepreka izmeu mene i nji h".
Ebu Hazim vel i : "Nu' man bi n ebi 'Ajja je uo kako ljudima
pripovijedam ovaj hadi s pa me upitao: 'Jesi li uo Sehla da ba
tako kae? Ja mu odgovori h: ' Da' . On ree: 'Ja sam uo Ebu
Se'da el -Hudrija kako na tvoju predaju dodaje da je Poslanik,
s. a. v. s. , rekao jo: ' Oni su moji drugovi', pa e mu se rei : 'Ti ne
Suoa|on
zna ta su oni poslije tebe radili' , a on e rei: ' Daleko, daleko
bio onaj ko je mijenjao moj u veru"' (biljee Buharija i Muslim) .
4) Buharija i Musl i m biljee od Ebu Hurejre da je
Poslanik, s. a.v. s. , rekao: "Doi e do mene na Sudnjem danu
jedna skupina moji h ashaba (i l i je rekao: jedna skupina iz mog
ummeta) , pa e biti otjerani od Havda. Ja u rei : 'Gospodaru,
to su moji ashabi ' , a On e rei : 'Ti ne zna ta su oni posl ije
tebe radil i . Odmetnuli su se od vjere' ". U drugoj predaji stoji :
"pa e se prepasti" (biljee Buhari i Musl i m) .
U Buharijinoj predaji je zabiljeeno da je Poslanik, s. a.v. s. ,
rekao: "Dok budem stajao pokraj Havda doi e jedna skupina
i , kad ih prepoznam, stat e jedan ovek izmeu mene i njih,
pa e rei : 'Krenite' . Ja u ga upitati : 'Gdje?' , a on e rei : 'Tako
mi Allaha, u vatru' . Ja u ga upitati: '
ta je bilo sa njima?' A on
e odgovoriti: 'Odmetnuli su se od vjere'. Zatim e doi druga
skupina i, kad ih prepoznam, stat e jedan ovek izmeu mene
i njih, pa e rei: 'Krenite'. Ja u ga upitati: 'Gdje?' , a on e rei :
'Tako mi Allaha, u vatru' . Ja u ga upitati: '
ta je bi l o sa njima?' ,
a on e odgovoriti: 'Odmetnuli su se od vjere. Ne mislim da e
se od nji h spasiti vie osim mala skupina"'.
U Musl imovoj predaj i se biljei da je Allahov Poslanik,
s. a. v. s. , rekao: " Moj ummet e doi do Havda, a je u tjerati
druge ljude kao to ovjek tjera tue deve od svoji h deva".
Ashabi upitae: tahov PoslaniCe, moi e nas poznati ?"
On odgovori: "Imat ete znak kakav nee imati niko drugi.
Doi ete bijel i h i svijetl ih l ica od tragova abdesta. Jedna
skupina od vas e biti odvraena, pa mi nee moi prii. Ja u
rei : 'Gospodaru, ovo su moji ashabi' . Zatim e doi melek i
rei mi : ' Zna l i ta su oni radili poslije tebe?"'
U drugoj predaji stoj i : "Moj Havd je vei od udaljenosti
Ejl e od Adene. Bjelji je od snijega i sl ai od meda pomjeanog
sa ml ijekom. Posude na njemu su brojnije od zvijezda. Ja u
od njega tjerati druge lj ude kao to ovjek tjera tue deve od
XlllPooLve
=
svog vrel a". Ash abi rekoe: 'l l ahov Poslanie, hoe l i nas
tada moi prepoznati ?" Posl anik, s. a.v. s. , odgovori : "Da. I mat
ete obiljeje kakvo nee i mati nijedan drugi narod mi mo vas.
Doi ete mi bijel i h i svijetl i h l ica".
Kurtubi u svom djel u Tezkire navodi neke od hadi sa
koje smo spomenul i , pa prenosi govor nekih uenjaka: "Svako
ko se odmetne od Al lahove, d. . , vjere i l i u nju ubaci neto sa
ime nije zadovoljan Al l ah, d. . , i to On nije dozvolio, bit e
otjeran i udaljen od Havda. Najee e biti otjeran onaj koji
se suprotstavljao musl i manskom ummetu i sl ijedio druge
puteve mi mo njegovog puta, kao to su haridije, sa svim sek
tama na koje su se podijel i l i , rafi dije, uz oitost njihove
zablude, mu' tezil e, uz razl i i tost nji hovih sl ijeenja strasti . Sve
ove sekte su mijenjale Allahovu, d. . , vjeru.
Takoer, i nasi l ni ci koji su pretjeral i svaku mjeru u nasilju
i nepravdi i u pokuaju da utrnu All ahovo, d. . , svjetlo i pobi
ju njegove sljedbeni ke i da i h ponize, kao i oni koji su javno
i ni l i vel ike grijehe i nji ma se potpuno odal i , i oni koji su sl i
jedi l i svoje prohtjeve i strasti i uvodi l i novotarije u vjeru. Neko
od tih protjerivanja i onemoguavanja da dou do Havda
moe biti samo u tom trenutku, a zatim e se, nakon to im
bude oproteno, pribliiti ukoliko budu i ni l i greke u djel i ma,
a ne u vjerovanju. Oni e se raspoznavati po tragovima i
svjetlu od abdesta, a nakon toga e im se rei : ' Daleko bi l i ' . Ako
budu munafici koji su ivjel i u vremenu Poslanika, s. a. v. s. , i
J avno i spoljavali vjeru, a u grudi ma kri l i nevjerstvo, bit e pos
tupano sa nji ma po njihovim spoljnji m djel i ma, a zatim e biti
ski nuta koprena sa nji h, pa e im se rei : ' Daleko, daleko bil i ' .
U vatri e vjeno ostati samo oni koji su nijekal i i pori cal i , u
iji m srci ma nije bilo i man a ni koli ko zrno goruice"
. 1 76
1 76
Et-Tezkire. Kurtubi, 306
ETRASTO POGLAVLJE
S
akI]an]eu Ku <enoaH,
Dnem Ut u Dhna
sakI]an]enet u 1
<emt pk SIwt]et
a]an]e <et ~munf
a <etd, a ne t mnogbid,
pk Smt]e
W
st znt aHat d ftt
S
utm SIwt-]e t ata ekIIwn
neta o tmepItan]u
stht pImkpk SIwt-]e
XlVPootnvte
5@ qt0quu
lni 0kn
Na kraju ovog Dana ljudi e se sakupiti u Kui venosti: u
Dennetu ili u Dehennemu. To je posljednja stanica kojoj idu svi
Alahovi, d. . , robovi. Poslanik, s. a. v. s. , obavijestio nas je da e
se od svakog naroda traiti na kraju toga Dana da slijedi
banstvo koje je oboavao. Onaj ko je oboavao Sunce - slijedit
e ga. Onaj ko je slijedio Mjesec - slijedit e Mjesec, onaj ko je
obavao kipve - uinit e se da vidi te kipove, a zatim e ih sli
jediti. Oni koji su oboavali faraona - krenut e za nji m. Zatim
e sva ova lana boanstva popadati u vatru, a za njima e popa
dati i oni koji su ih oboavali, kao to kae Uzvieni o faraonu:
"Na Sudnjem danu on e svoj nard predvoditi i u vatr ga
uvesti, a uasno je mjesto u koje e doveden biti! " ( Hud, 98. ) .
Nakon toga e ostati samo vjerici i sljedbenici Knj ige. Meu
vernicima e biti i l icemjeri koji su se na ovom svijetu ubrajali
u verike. Doi e im njihov Gospodar i pitat e i h: "
ta vi
ekate?" Oni e odgovoriti : "
ekamo naeg Gospodara".

Poznat e ga po Njegovoj nozi kad im je otkrije. Tada e Mu
svi vjerici, osim munafika, jer oni nee moi, pasti na seddu:
"Na Dan kad bude nepodno
l
jivo i kad budu pozvani da
licem na de padnu, pa ne budu mogi" (El -Kalem, 42. ) . Zatim e
verici slijediti svoga Gospodara. Postavit e se Sirat-uprija, a
vericima e biti pklonjeno njihovo svetlo, dok e se svetlo
munafka ugasiti. Rei e im se: "Vratite se nazad, pa potraite
svoje svetlo". Zatim e se izmeu njih i ver postaviti pregra-
--- Suoa|on
da na kojoj e biti vrata. S unutarje njezine strane e biti milost,
a s vanjske strane kazna. Ljudi e preko Sirat-uprije prelaziti
onoliko brzo koliko budu imali vjere i dobrih djela.
Musl i m u svom Sahihu biljei hadis od Ebu Se'ida el
Hudrija, koji prenosi da je Allahov Poslanik, s. a.v. s. , rekao:
"Kad nastupi Sudnji dan, jedan glasnik e povikati : ' Neka
svaki narod sl ijedi ono to je oboavao na Dunjaluku' . Niko ko
je oboavao neto drugo mi mo Allaha, d. . , kao to su kipovi,
kumiri , nee ostati, a da nee pasti u vatru. Kad ostanu samo
oni koji su oboavali Allaha, d. . , bili dobri ili loi i sljedbeni
ci Knjige, pozvat e se jevreji i bit e i m reeno: ' ta ste
oboavali na Dunj al uku?' Oni e odgovori ti : 'Oboaval i smo
Uzejra, si na Allahovog'. Rei e im se: 'Laete ! Allah, d. . ,
nije Sebi uzeo ni enu ni dijete.
ta biste sada voljel i ?' Oni e

odgovori ti : 'Oednjeli smo, Gospodaru na, pa nas napoji ' . Al i
e im se rei : ' Zar niste tvrdili da neete doi do vatre?' , pa e
biti potjerani prema vatri koja e izgledati kao fatamorgana
koja e buktati i pl amtjeti i oni e u nju popadati . Zatim e biti
pozvani krani te e im se rei : ' ta ste vi oboaval i?' Oni e
odgovori ti : 'Oboavali smo l sa' a, si na Boijeg' . Rei e im se:
' Laete ! Allah, d. . , nije Sebi uzeo ni enu ni dijete.
ta biste
sada voljel i ?' Oni e odgovori ti : 'Oednjeli smo, Gospodaru
na, pa nas napoji ' . Ali e im se rei : "Zar ni ste tvrdili da
neete doi do vatre?' , pa e biti potjerani prema vatri koja e
izgledati kao fatamorgana koja e buktati i plamtjeti i oni e u
nju popadati. Kad ostanu samo oni koji su oboavali Allaha,
d. . , pa bili dobri ili loi, doi e i m njihov Gospodar u naj
jasnijem obliku koji su do tada vidjel i , pa e i m rei : ' ta vi
ekate? Svaki narod je krenuo za oni m to je oboavao na
Dunjaluku' . Oni e odgovoriti : ' Gospodaru, odrekli smo se
onih koji su nam najvie trebali na Dunj al uku i ni smo se sa
njima drui l i ' . On e rei : ' Ja sam va Gospodar', a oni e
odgovori ti : ' Utjeemo se All ahu od tebe, mi nikoga All ahu kao
XlPootnvte
5
druga ne pripisujemo' ( to e ponoviti dva i l i tri puta) , a neki e
gotovo krenuti odatle. On e rei : ' Imate li ikakav znak po kojem
moete prepoznati svoga Gospodara?' Oni e odgovori ti : ' Da' .
Zatim e On otkriti svoju nogu i ni ko ko je draga srca inio
seddu All ahu na Dunjal uku nee ostati, a da mu Allah nee
dozvoliti da padne na seddu. A onome ko je inio seddu
licemjerno i neiskreno, Al lah, d. . , uinit e da im se lea
ukoe. Kad htjednu uiniti seddu, past e na potiljak. Kad
podignu glavu, Al lah, d. . , bit e u obliku u kojem su ga prvi
put vidjeli, pa e im rei : 'Ja sam va Gospodar ! ' , a oni e rei :
'Ti si na Gospodar! ' Zatim e biti postavljen Disr do
Dehennema i bit e dozvoljeno da se poslanici zauzimaju.
Oni e govoriti : 'Gospodaru, spasi, spasi ! "'
Neko upita: '?lahav Poslanie, ta je to Disr?" Poslanik,
s. a. v. s. , odgovori : "To je klizav most, sa ijih strana e biti kuke,
hvataljke i trje. Na jednoj njegovoj visoravni e biti kuke koje
se zovu sa'dan. Vjernici e prolaziti brzinom treptaja oka i l i
poput munje, vjetra, ptica, brzinom plemeni tih konja i jahalica,
a musliman e biti spaen. Onaj koga kuke propuste - prei e,
a onaj koga kuke dohvate - past e u vatru".
Musl im, takoder, biljei od Ebu Hurejre hadis koji opisu
je prelazak preko Sirat-uprije, a u kome Allahov Poslanik,
s. a. v. s. , kae: "Bi t e poslano povjerenje i spajanje rodbinskih
veza, pa e stati sa strana Sirat-uprije, sa l ijeve i desne strane.
Prvi od vas e proi poput munje". Ebu Hurejre kae: "Rekao
sam: Drai si mi od oca i majke, ta znai to poput munje?"
Poslanik, s. a. v. s. , ree: "Zar nisi vidio kako se munja pojavi i
nestane u jednom treptaju oka?"
Oni poslije njih e proi poput vjetra, zatim poput ptica i
jahaih ivotinja, a njihova djela e ih nositi. Va Poslanik e sta
jati na Sirat-upriji i govoriti : "Gospodaru, spasi, spasi ! " Neke e
nji hova djela uiniti nemonim, tako da e doi ovek koji nee
moi ii osim puzajui. Sa strane Sirat-uprije e biti kuke kojima
Suona|onn
e biti nareeno da uzmu odreenu skupinu ludi. Onaj koga kuke
puste, taj e biti spaen, a onaj koga dohvate e pasti u vatru".
Muslim, takoer, biljei od Ehu Zubejra, koji je uo da
Dabir bi n Abdullah pita Poslanika, s. a. v. s. , o stizanj u do vatre,
pa mu je Poslanik, s. a.v. s. , rekao: "Doi emo mi tako i tako, a
ja u gledati iznad glava ljudi . Svaki narod e bit prozvan po
boanstvu koje je oboavao. Jedan poslije drugog. Zatim e
nam doi na Gospodar, pa e rei : 'Koga vi ekate?' A mi emo
odgovoriti: '
ekamo naeg Gospodara'. On e rei : 'Ja sam va

Gospodar'. Ljudi e rei : ' Pokai nam se da Te vidimo'.
Gospodar e se tada otkriti, smiui se. On e krenuti, a oni e
ga slijediti. Svakom od nji h, bio vjerik ili munafik, dat e svjet
lo i oni e ga slijediti. Na mostu pred Dehennemom e biti kuke
i trje koje e uzimati one koje Allah htjedne da ih uzmu. Zatim
e Allah utruti svjetlo munafika, a vjerici e biti spaeni. Pra
skupina e imati svijetla l ica poput punog Mjeseca. Sedamdeset
hiljada nee nikako polagati raune, a oni koji poslije njih budu
dolazili e svijetliti poput zvijezda na nebu".
Buharija i Muslim biljee hadis od Ebu Hurejre u kome
Allahov Poslanik, s.a.v.s., u odgovorima ashabima koji su ga pitali
o vienju Allaha na onom svijetu, kae: '"Osjeate li ikakvu
neugodnost kd gledate u pun Mjesec kad je vedro nebo?' Oni
odgovorie: 'Allahov Poslanie, ne osjeamo'. Yete vidjeti Allaha
na Sudnjem danu kao to gledate u pun Mjesec. Allah, d. . . ,
sakupit e ljude i rei i m: 'Ko je obavao neto drugo mo
Mene, neka krene za njim'. Onaj ko je slijedio Sunce - krenut e za
Suncem, oni koji su oboavali Mjesec - krenut e za njim, oni koji
su obavali tagute (sve to se obava mo Allaha), krenut e
za njima. Ostat e samo ovaj ummet i u njemu njegovi munafci.
Allah, d. . , e im doi u mkoji ne pznaju, pa e im rei: 'Ja sam
va Gospdar'. Oni e mu ogovoriti: ' Uteemo se Allahu o
teb. Ovdje emo ostati dok nam ne doe na Gospdar, a kad
doe, mi emo ga moi prepznati'. Allah, d. . , ukazat e im se
tada u m koji poznaju, pa e im rei: 'Ja sam va Gospodar! ' , a
XlVPOG|AvLs
oni e rei : 'Ti si zaista na Gospodar ' i krenut e za Njim. Tada

e se postaviti most preko Dehennema'".
Allahov Poslanik, s. a.v. s. , kae: "Ja u biti prvi koji e
prei ". Dova Poslanika, s. a.v. s. , tada e biti : "Gospodaru, spasi,
spasi " Sa strana toga mosta e biti kuke poput trja sa'dan.
"Jeste li vidjeli trje sa'dan?", a ashabi odgovorie: "Da,
Allahov Poslanie". Poslanik, s.a.v.s., ree: "One e biti poput trja
sa'dan, osim to njihovu veliinu ne zna niko drugi osim Allaha,
d. . Ljude e grabiti na osnovu njihovih djela. Neki e poradi svo
jih djela propasti, neki e pasti, ali e se na kraju ipak spasiti".
Ovi vjerodostojni , nedvosmisleni i jasni tekstovi ukazuju
na mnogo bitnih pojedi nosti. Spominju sakupljanje nevjerika
u vatri , prelazak vjernika do Denneta preko Si rat-uprije,
razdvajanje iskreni h vjerika od dvol injaka i openito govore
o stizanju do vatre kako spominje Allah, d. S. , u ajetu:
svaki od vas e do njega stii! Gospodar tvoj se siguro
tako obavezao! " ( Merj em, 7 1 . ) . O ovoj temi emo detaljnije
govoriti u slijedeem poglavlju.
5@yqtmq0vm
Mnogi tekstovi h Kur'ana i Sunneta opisuju nam sakupljanje
nevjerika u vatri sa boanstvima koja su oboaval i .
l ) Naprimjer, da e biti sakupljani poput stoke, stado po
stado, grubo e se tjerati i sa svih strana e se na njih podviki
vali, kao to to ini onaj ko uva krave ili ovce:
rei e se: 'Ulazite na dehenemske kapie, \jeno ete u
njima boravti!' Grozna l prebiva/ta onima koji su se ohoJili! "
( Ez-Zumer, 72. ) ;
"Na Dan kad e grubo u vatru dehenemsku biti gurn uti "
( Et-Tur, 1 3. ) ;
` ^na Dan kad Allahovi neprijatelji u vatru budu potjerani
- oni prvi bit e zadrani da bi i h sustigli ostali" ( Fussilet, 1 9 . ) .
_____
Suoa|on
Rje "juze'un" spomenuta u ajetu ima znaenje sakupljanja.
Sakupit e ih meleki zebanije (uvari Dehennema) kao to
ljudi sakuplj aj u svoj u stoku.
2) Drugi ajet nam opi suje da e oni biti sakupljeni u vatru
i odvueni do nje na njihovim l icima, ne na nogama, onako
kako su na Dunjaluku hodali . Uzvieni kae:
"Oni koji budu lica okrenuth zemlji u Dehennem vueni
bit e u najgorem poloaju i u najveoj nevolji" (El -Furkan, 34. ) .
Buharija i Musl i m biljee hadis od Enesa bin Malika, koji
prenosi da je neki ovjek rekao: '?llahov PoslaniCe, kako e
nevjernik na svom licu biti potjeran na Sudnjem danu prema
vatri ?" Poslanik, s. a. v. s. , ree:
"Zar Onaj Koji ga je stvorio da hoda na nogama nie u
stanju uiniti da na Sudnjem danu hoda na licu?" Katade veli:
"Svakako, tako mi veliine naega Gospodara ". Uz ovaj neugo
dan nain prtivlenja bit e privleni i sliepi - nee nita vid
jeti, niemi - nee moi govorti i gluhi - nee moi uti: "Mi
emo ih, na Sudnjem danu, sakupiti licem zemli okrenute, sli
jepe, nieme i gluhe; boravite njihovo bit e Dehennem; kad
god mu plamen jenja, pojaat emo im oganj" ( El -Isra, 97. ) .
3) Njihovu muku e poveavati i to to e biti proivljeni uz
svoja lana i nitavna boanstva, svoje pomagae i pristal ice:
"Sakupite nevjerike i one koji su se s njima druili i one
kojima su se klanjali, mimo Allaha, i pokaite im put koji u
Dehennem vodi" (Es-Saffat, 22. -23. ) .
4) Tada e biti ponieni , potiteni i utueni :
"Reci onima koji nee da verju: 'Bit ete pobieeni i u
Dehe1emu okupleni, a onje gzno borvte!' " (A ' lmran, 1 2. ).
5) Prije nego to stignu do vatre, do njihovih uiju e
doprijeti njezino pucketanje i pl amtenje, to e njihova srca
ispuniti strahom i uasom:
"Kad od njih bude udalena toliko daje mognu vidjeti, ut
e kako gnjevna kjua i od b{jesa hui " (El -Furkan, 1 2. ) .
XlVPootnvte
Z59
6) Kad stignu do vatre i vide njezine strahote, estoko e
se pokajati i poeljet e se vratiti na Dunjaluk kako bi vjerovali
i dobra djela inil i :
da ti je vdjeti kako e, kad pred vatrom budu zadrani,
rei:
'
Da nam je da povraeni budemo, pa da dokaze Gospodara
naeg ne poriemo i da vernici postanemo!"' (El -En'am, 27. ) .
Ali , nee uspjeti nai bilo kakvo utoite od vatre:
gTenici ugledat e vatru i uverit e se da e u nju
pasti, i da im iz nje nee povratka biti" ( El -Kehf, 53. ) .
7) Tada e im biti nareeno da uu u vatru i osjete
Allahovu, d. . , srdbu ponieni i izgubljeni :
"Zato ulazite na kapie Dtehennema, u njemu ete veno
ostati! O, kako e prebivalite onih koji su se oholili grzno biti! "
(En-Nahl , 29. ) . Niko, ni od ljudi ni od dinna, nee se spasiti
osim onih koji su bili bogobojazni i koji su vjerovali u Allaha,
d. . , smatrali isti nitim Njegove poslanike, a. s. , i slijedi li ono
to i m je njihov Gospodar objavio:
"l tako mi Gospodara tvoga, mi emo i njih i ejtane
sakupiti, zatim emo ih dovesti da oko Dtehennema na koleni
ma klee, a onda emo iz svake skupine izdvojiti one koji su
prema Milostivome najdrsk bili, jer mi dobr znamo one koji
su najvie zaslutil da u njemu gore. svaki od vas e do njega
stii! Gospodar tvoj se siguro tako obavezao! Zatim emo
one koji su se grijeha klonili spasiti, a nevjernike emo da u
njemu na kolenima klee ostaviti '' ( Meijem, 68. -72. ) .
Seiid Kutb, da mu s e Allah, d. . , smiluje, u komentaru
ovog ajeta kae: 'lah, d. . , zaklinje se Sobom, a On je najvea
i najvelianstvenija zakletva, da e biti proivljeni nakon smrti, i
u to nema nikakve sumnje: 'I tako mi Gospodara tvoga, mi emo
i njih i ejtane sakupiti'. Oni i ejtani e biti skupa.
ejtani su oni
koji donose rune misli i izmeu nji h i ljudi je veza voe i sljed
benika, onog koji vodi i koji je voen. Ovdje nam opisuje vrlo
slikovit prizor kad e oni kleati oko Dehennema ponieni i
prezreni: 'Zatim emo ih dovesti da oko Dehennema na kaljeni-
~~~~
Suoa|on
ma klee". To je zastraujui prizor. Ove neprebrojne skupine

koje e kleati oko Dehennema, gledat e u njegove strahote i
prit e ih njegova vrelina. Kleei u ponienju i strahu, svakog
trenutka e oekivati da budu potjerani i baeni u vatru. Tada e
biti ponieni oni koji su se oholili i uzdizali. Nakon toga e iz
svake skupine biti izdvojeni oni koji su u svom neverstvu i
oholosti prednjaili nad ostalima: 'A onda emo iz svake skupine
izdvojiti one koji su prema Milostivome najdrskiji bili'. U ajetu
se osjea esti na kako bi na najbolji nain bil o opi sano to
izdvajanje, nakon ega e sl ijediti bacanje u vatru, a samo
moemo zami sl i ti ta e dalje biti. All ah, d. . , najbolje zna ko
su oni koji su najprei da uu u vatru. Ni ko iz ovoga nepre
brojnog mnotva, u kome Al l ah, d. . , dobro poznaje svakog
pojedinca, nee biti uzet nepravedno: ' Jer mi dobro znamo one
koji su najvie zasluili da u njemu gore' . Oni e biti izabrani
da budu izvidni ca oni ma koji e poslije njih biti baeni ".
1
7 7
Ajet: "l svaki od vas e do njega stii ! " promijenio je stanje
onih koji su dobri. Mnoge noi nisu spavali, pomutio i m je
radost ivota, zaledio osmijeh na usnama, pokvario i m
uivanje u strastima. Ibn Kesi r navodi da je Ebu Mejsere kad
legne u postelju govori o: "Kamo sree da me majka nije ni
rodila", a zatim bi dugo pl akao. Neko ga upita: "
ta te je ras
plakalo, Ebu Mejsere?", a on odgovori : ' l ah, d. . , obavi
jestio nas je da emo svi do Dehennema sti i, a nije nas
obavijestio da emo se iz njega izbavi ti ".
Abdullah bin el -Mubarek prenosi da je Hasan el - Basri
rekao: "Neki ovjek je rekao svome bratu: "Je li te i ko obavi
jesti o da e stii do Dehennema?" On odgovori : "Da". On
ga ponovo upita: "Je li te iko obavijestio da e se izbaviti iz
Dehennema?" On ree: "Ne". Brat mu ree: "Pa zato sc
onda smije?" Kae Hasan: "Poslije toga ga niko sve do nje
gove smrti nije vidio da se smije".
1 77
Fi zilali-1-Kur'an, 4/23 1 7
XlVPootnvte
Ibn Abbas je rekao nekom ovjeku s kojim se raspravljao:

"
to se mene i tebe, Ebu Raide, tie, mi emo stii do Dehen

nema, pa pogledaj hoemo l i se izbaviti iz njega ili ne".
1 78
T qmy5m-yti
odvqqtqmod
Kad odu nevjerici i zalutali mnogoboci u Kuu njihove
propasti, u Dehennem, u kome e se priti, a runo li je to
boravite, ostat e samo oni koji su sl ijedili poslanike i vjerovali
u Jednoga Boga. Meu nji ma e biti gtjenici i munafici. Na
njih e se spustiti tama, kao to, u svom Sahihu, Muslim
prenosi hadis koji bi ljei od 'Ai e, koja je rekla: "Upitan je
Allahov Poslanik, s. a. v. s. : 'Gdje e biti ljudi na Dan kad se
Zemlja zamijeni drugom zemljom, a i nebesa?' Poslanik,
s. a. v. s. , odgovori : ' Bi t e u tmini i spod Si rat-uprije"' .
Komentator Tahavijeve poslanice kae: "Na ovom mjestu e se
odvoji ti munafici od vjernika i izostat e iza nji h, a vjernici e i h
prestii. Izmeu nji h e biti stavljena pregrada koja e ih spri
jeCiti da dou do vjernika". Bejheki prenosi od Mesruka, a on
od Abdul laha, koji je rekao: "Ljudi e se sakupiti na Sudnjem
danu . . . ", pa sve do rijeCi : "Neki od njih e dobiti svjetlo poput
brda koje e ii ispred njega, a neki e dobiti svjetlo jo vee od
toga. Neki e dobiti u desnu ruku svjetlo u veli i ni pal me, a neki
e u desnu ruku dobiti manje svjetla od toga. Posljednjem koji
e dobiti svjetlo poput stopala jednom e svijetliti, a jednom e
biti ugaeno. Kad osvijetli njegove noge - krenut e, a kad se
ugasi - stat e. Pa e prelaziti preko Si rat-uprije, koja e biti
poput otre sablje, klizava i kliska. Rei e im se: ' Idite shodno
veliini vaeg sjetla' . Neki e prei poput svjetlice, neki brzi
nom vjetra, neki u treptaj u oka, neki brzinom jahaih ivotinja
1 78
-
-
mmmm
Suoa|on
i ii onol iko brzo kol i ko budu imali dobrih djela. Kad bude pro
lazio onaj ije je svjetlo u veliini stopala, pokliznut e se, pa e
se pridrati, zatim e se pokliznuti, pa e se pridrati, tako da
e neke njegove dijelove dohvatiti vatra, ali e se na kraju spa
siti. Kad se spase, rei e: 'Hvala Allahu Koji nas je spasio od
tebe nakon to nam te je pokazao. Podario nam je blagodat
koju nije podario nikom drugom mimo nas' ".
Allah, d.., opisuje nam prelaak \er prko Sirat-uprije:
"Na Dan kad bude vdio kako se pred vjericima i ver
nicama, i sa desne strane njihove, svjetlo njihovo bude kreta
lo: 'Blago vama danas: denetske bae kroz koje teku r{ieke u
kojima ete veno boraviti - to je veliki uspjeh! ', na Dan kad
e licemjeri i licemjerke vjericima govorti: 'Prekajte nas da
se svetlom vaim posluimo!' 'Vratite se natrag, pa drugo
svetlo potraite! rei e se. izmeu njih e se pregrada
postaviti koja e vrata imati; unutar nje bit e milost, a izvan
nje patnja. 'Zar nismo s vama bili?', doziva t e ih. 'Jeste', odgo
varat e, 'ali ste se pretvornou uprpastili, i iekivali ste, i
sumnjali ste, i puste ele su vas zavaravale, dok nie dola
Allahova odredba, a ejtan vas je o AIahu obmanuo. Nikakva
otkupnina se danas od vas nee prmiti, a ni od onih koji nisu
vjervali; vatra e biti prebivalite vae, ona ba vama odgo
vara, a uasno je ona boravte! "' ( El - Hadid, 1 2. - 1 5. ) .
Uzvieni nas obavjetava da e vjernici i vjerice osvijetliti
svoj put na Dunjal uku velianstvenom vjerom i ivjeti u
okrilju njenog svjetla, dobiti svjetlo koje e i m osvijetliti put do
prekrasni h denneta. Munaficima, za koje se mislilo na ovom
svjetu da su vjernici, da pripadaj u njima, bit e uskraeno to
svjetlo jer se oni u sutini potpuno razl ikuj u od vjernika - ne
sl ijede nji hovu uputu, niti i du nji hovim putem obasjanim
svjetl om. Oni su na Dunjal uku uskrati l i sebi svjetl o
velianstvenog Kur' ana. Trait e od vjernika da i h saekaju
kako bi ih obasjalo nji hovo svjetlo, ali e se prevariti. I sto
onako kako su oni varali vjernike na ovom svijetu, rei e i m
XlVPootnvte
Z}
se: "Vratite se natrag, pa sebi svjetl o potraite". Tada e se
munafici vratiti natrag, a vjernici e krenuti naprijed. Kad se
dvije skupine potpuno odvoje, All ah, d. . , meu nji h e stavi
ti pregradu; unutar nje e biti milost, a izvan nje patnja.
Konano odredite vjernika i vjerni ca e biti Dennet, a
konano odredite l icemjera i I icemjerki e biti vatra.
Uzvi eni Allah nas obavjetava da e dova verika, kad
njihovo svjetlo bude i l o i spred nji h biti: "Gospodaru, upot
puni nam nae svjetlo! '' Uzvieni kae:
"Na Dan u kojem Allah nee osramotiti Poslanika i one
koji su zajedno sa njim vjervali; svjetlo njihovo e ii ispred
njih i njihove desne strane. 'Gospodaru na', govorit e oni,
'uini potpunim svjetlo nae i oprosti nam jer Ti, doista, sve
moe"' ( Et-Tahrim, 8. ) . Mudahid, Dahhak, Hasan el -Basri i
drugi kau da e vjernici ovu dovu prouiti kad vide da se
svjetlo munafika ugasilo" .
1
79
5mqo a n im gobo
yiu5m-yt
Hadisi koje smo navel i ukazuj u na to da e nevjerniki
narodi na Sudnjem danu krenuti za lanim boanstvima koja
su oboavali na ovom svijetu. Ta boanstva e krenuti sa nji ma
sve dok i h ne uvedu u vatru. Nakon nji h e ostati samo vjeri
ci pomijeani sa licemjerima, grenicima, i za njih e se
postaviti Si rat-uprija.
Ni sam primijetio da je i ko od prijanji h uenjaka, osim
Ibn Redeba el -Hanbelija, ukazao na ono to smo mi prethod
no ustvrdil i , a to je da e preko Sirat-uprije prelaziti samo
vjerici, a ne i nevjernici i mnogoboci. On, u svojoj knj izi
Tahvif mine-n-Nari , navodi : "Znaj da se ljudi dijele na
1
7
9
Tefsir, Ibn Kes ir, 7/61
Suoa|on
vjernike, koji oboavaju samo Allaha, d. . , i na mnogoboce,
koji mimo Allaha oboavaj u lana boanstva.
to se tie mno
goboaca, oni nee ni prelaziti preko Si rat-uprije, nego e
pasti u vatru prije nego to se i postavi Si rat-uprija".
1
80 On
navodi i ste hadise koje smo i mi navel i ; naprimjer, hadis od
Ebu Sei' da ei -Hudrija koji je zabiljeen u Buharijinom i
Musl i movom Sahihu, a zatim kae: "Ovo je jasan hadis, u
kome se kae da e svako od sljedbenika knjige ko je oboavao
neto drugo mi mo Allaha, d. . , napri mjer I saa, a. s. , i li Uzejra,
a. s. , . biti prikljuen mnogoboci ma kad budu padali u vatru
prije nego to se i postavi Sirat-uprija. Meutim, mno
goboci , koji su oboavali kipove, Sunce, Mjesec i drugo, sli
jedit e ono to su oboavali na ovom svijetu i u vatru e stii
zajedno sa tim boanstvom. Kur' an, takoer, ukazuje na ovo
znaenje kad govori o faraonu. Uzvieni kae:
"Na Sudnjem danu on e svoj narod predvoditi i u
vatru ga uvesti, a utasno je mjesto u koje e doveden biti ! "
( Hud, 98. ) .
to s e tie sljedbenika Knjige koji s u oboavali

I saa, a. s. , i Uzejra, a. s. , oni e biti u skupini oni h za koje se
kae da su narod tog i tog posl anika, a nakon toga e biti
baeni u vatru. U drugom had isu se navodi da e se oni ma koji
su oboaval i I saa, a. s. , ejtan prikazati u njegovom liku, pa e
krenuti za nji m, a isto tako onima koji su oboavali Uzejra, a. s.
U hadisu koji govori o puhanju u rog se navodi da e im se
melek ukazati u liku I saa, a. s. , a i u liku Uzejra, i tada e osta
ti samo oni koji su javno oboavali samo Allaha, d. . , bez
obzira bili iskreni i l i munafici iz ovog ummeta i drugi h naro
da, a nakon toga e se munafici odvoj iti od vjerika na taj
nain to e biti sprijeeni da uine seddu, kao to e se raz
l i kovati i po svjetlu koje e biti darovano vjericima" .
1
x
1
Ovo
mi ljenje Ibn Redeba, da mu se smiluje Allah, d. . , jako je.
1 80
Tahvif mine-n-Nari, l R7
1 8
1
Tahvi f mine-n-Nari,. 1 88
XlVPootnvte
Jedna skupina uenjaka smatra da rijei "stii do vatre"

spomenute u ajetu: "/ svaki od vas e do njega stii! " znae
ui u vatru. Ovo mi ljenje zastupa Ibn Abbas i dokazuje
rijeima Uzvienog koje govore o faraonu: "Na Sudnjem danu
on e svoj narod predvoditi i u vatru ga uvesti " i ajetom:
kad u Dehennem edne grjenike potjeramo"
( Metjem, 86. ) i rijei ma:
"Da su oni bogovi, ne bi u nj uli, i svi e u njemu vjeno
boraviti " ( El -Enbija, 99. ) .
Muslim el -Aver prenosi od Mudahida da je o rijeima
Uzvienog: "/ svaki od vas e do njega stii! ", rekao: 'ui'. Drugi
uenjaci smatraju da se pod 'stizanjem do vatre' misli na prelazak
preko Sirat-uprije. Komentator Tahavijeve poslanice kae:
"Mufessiri se razilaze o znaenju ' stizanja do Vatre' spomenutog
u rijeima Uzvienog: ' l svaki od vas e do njega stii ! ' Meutim,
ispravnije je i jae miljenje da je to prelazak preko S irat -uprije.
Uzvieni kae: 'Zatim emo one koji su se grijeha klonili spasiti,
a nevjere emo, da u njemu na koljenima klee, ostaviti"'.
U Buharijinom Sahi hu se biljei hadis u kome Allahov
Poslanik, s. a. v. s. , kae: "Tako mi Onog u
ijoj je ruci moj

ivot, u Dehennem nee ui niko od onih koji su mi dali
prisegu pod dretom". Hafsa kae: "Rekla sam: Allahov
Poslanie, zar All ah, d. . , nije rekao: l svaki od vas e do
njega stii ! ' ? Poslanik, s. a. v. s. , ree: 'A zar nisi ula da je Allah,
d. . , rekao: ' Zatim emo one koji su se grijeha klonili spasiti,
a nevjernike emo da u njemu na koljenima klee ostaviti' ?"
Poslanik, s. a. v. s. , u ovome hadisu je ukazao na to da sti
zanje do vatre ne podrazumijeva ul azak u nju i da spasavanje
od nekog zla ne znai da se ono moralo neminovno dogoditi.
Za onog koga neprijatelj trai, ali ne uspije ga se domoi, kae
se: Allah ga spasio od njih. U tom smi sl u su i rijei Uzvienog:
ggggg
Suoa|
on
"Mi smo, milou Naom, Huda i vjernike s njim spasili i

patnje surove ih potedjeli ";
"I kad je dola kazna Naa, Mi smo, milou Naom,
Saliha i vjerike s njim spasili od sramote toga dana ";
"I kad je pala naredba Naa, Mi smo, iz milosti Nae,
uajba i verike s njim spasili ".

Nji h kazna nije zadesila, al i je zadesila druge mimo nji h.
Da i h Allah, d. . , nije spasio kazne, zadesila bi i h kao to je
zadesila i njihove sunarodni ke. I sto je i sa onim koji stigne do
vatre. Prelazit e preko nje na Si rat-upriji , a nakon toga e
Al l ah, d. . , spasiti bogobojazne i estite, a nevjernike e
ostaviti da oko nje kl ete. U ve spomenutom hadisu, koji
prenosi Dabir, Allahov Posl anik, s. a. v. s. , objasnio nam je da
stizanje do vatre znai prelazak preko Si rat-uprije.
1
82
I stina je, meuti m, da e bi ti dvije vrste stizanja da
vatre. Prvo, stizanje nevj erni ka, stanovni ka vatre, i ovo nji
hovo stizanje, bez sumnj e, znai ul azak u nj u, kao to kae
Uzvieni o faraonu: "Na Sudnjem danu on e svoj nard
predvoditi i u vatru ga uvesti, a uasno je mjesto u koje e
doveden biti! " Drugi nai n stizanja je stizanje vjernika, a
ono znai prel azak preko Si rat-uprije na nai n kako je to
opisano u hadi si ma.
5mm5m-ytitme.t
ompm
Sefarini kae: "Rije ' sirat' u arapskom jeziku znai -
jasan put. U erijatskoj terminologiji ' sirat' je most koji e biti
postavljen iznad Dehennema preko kojeg e prelaziti prijanji
i kasniji narodi, a to je most koji se nalazi izmeu Denneta i
Dehennema" .
1
83
1 82
Serhu Akideti Tahavije, 47 1
l
lG
Levam'u Envari-1-Behijje, 2/ 1 89
XlVPootnvte

Komentator Tahavijeve posl ani ce je objasni o svoje

stanovite o pi tanju Si rat-uprije spomenute u hadi si ma: "Mi
vjerujemo da Si rat-uprija postoji i ona je most izmeu
Denneta i Dehennema. Kad ljudi odu sa mjesta na kome su
svi bili okupljeni na Sudnjem danu, doi e u tmi nu i spod
Sirat-uprije, kao to prenosi ' Aia, r. a. , da je Al l ahov
Poslanik, s. a.v. s. , upitan: ' Gdje e ljudi biti na Dan kad se
Zemlja zamijeni drugom zemljom, a i nebesa?' Poslanik,
s. a. v. s. , odgovorio je: ' Bi t e u tmi ni i spod Si rat-uprije' ". 1 84
Sefarini nam navodi miljenja razliiti h sekti o Si rat-upriji .
Je l i to metafora i l i je to stvara uprija? Zati m je naveo
ispravno stanovite, na koje upuuju i hadi si : "Svi su se sloil i
da Si rat-uprija postoj i . Meuti m, oni koji sl ijede i stinu
potvruju da je to pravi most postavljen iznad Dehennema,
otriji od sablje i tanji od dl ake". Ovome mi ljenju se suprot
stavljaju Kadi Abduldebbar el -Mu' tezili i veina njegovih
sljedbenika, smatraj ui da je ovakvu Si rat-upriju nemogue
prei, a kad bi bilo mogue, bilo bi to uz veliku potekou i
muenje, a na Sudnjem danu se vjeri ci i dobri nee kanjavati
i muiti. Oni smatraju da se pod Si rat-uprijom mi sl i na put
koji vodi do Denneta, a koji se spominje u rijeima Uzvienog:
"I On e, ih, sigurno, uputiti i prilke njihove pobolati "
( Muhammed, 5. ) , i na put do vatre spomenut u ajetu:
"Mimo Alaha, i pokaite im put koji u Dehennem vodi"
(Es-Saffat, 23. ) . Drugi , pak, tumae Si rat-upriju kao jasne
dokaze, dozvoljena i loa djel a, za koja e ovjek biti pitan i
kanjavan. Sve je to netano i suprotstavlja se jasnim dokazi
ma. Prelazak preko Si rat-uprije nije nita udniji od hodanja
po vodi i l i l etenja po zraku i l i stajanja u njemu. Poslanik,
s. a.v. s. , je na pi tanje kako e nevjernik na Sudnjem danu hodati
na svom l icu, odgovorio da je Allah, d. . , svemoan.
Uenjak El -Karafi, takoer, negira da je Si rat-uprija
tanja od dlake i otrija od sablje. I sto mi ljenje je prije njega
l !4
erhu Akideti Tahavije, 4

69
Suoa|on
zastupao i ejh El -Jzz bi n Abduselam. Meutim, i njenica je

da je Si rat-uprija opi sana u vjerodostojni m hadi si ma i
dunost ju je tako i opi sati bez ikakvih tumaenja. Svi ovi opisi
su zabiljeeni u Buharij i nom i Musl i movom Sahi hu,
Musnedima, Suneni ma i drugi m vjerodostojni m zbi rka
ma, koje je nemogue sve ovdje nabrojati. U nji ma se navodi
da je to most postavljen izmeu Denneta i Dehennema
i znad koj ih e prelaziti ljudi i da e se razlikovati u nainu
prelaska preko njega.
I Ks
Kurtubi navodi mi ljenja oni h koji smatraju da je Si rat
uprija samo metafora, koji mijenjaju znaenje jasnih hadisa
preneseni h o ovoj temi : "Neki uenjaci koji pogreno tumae
hadi se koji opi suj u Si rat-upriju da je ona tanja od dlake i
otrija od sablje kau da se to odnosi na ol akice i potekoe,
shodno vel i i ni dobri h djel a i l i grijeha, ije grani ce, zbog nji
hove skrivenosti i tajanstvenosti , poznaje samo Al l ah, d. . , a
obiaj je da se ono to je skriveno i tajanstveno i menuje
metafori ni m. Znaenje rijei Posl ani ka, s. a. v. s. , ' otriji od
sablje' jeste da e naredba Allaha, d. . , koju e uputiti
melekima da dozvole lj udi ma prelazak preko Si rat-uprije
bi ti veoma preci zno i brzo i zvrena, pokoravaj ui se
Allahovi m, d. . , naredbama. Naredba nee biti odbijena,
kao to nema povratka ni otrici sablje kad se zarije u neto
si l i nom udarca onog koji njome zamahuje. Ako kaemo:
Si rat-uprija je ui sti nu otrija od sablje i tanja od dl ake, to je
u kontradiktornosti sa opi som da e mel eki stajati na krajevi
ma Si rat-uprije, da e na njoj biti kuke i trnje. Neki od onih
koj i e prel azi ti preko nje e pasti na stomak, neki e se
pokl i znuti , a zati m ustati , neki e dobiti svjetl a u vel ii ni
nji hovi h stopal a, to je dokaz da e oni koji budu prel azi li
preko nje i mati prostora u vel i i ni svoj i h stopala, a poznato je
da tankost dl ake ne moe podnijeti sve ovo. "
1 8
6
1 85
Levami' u Envari-1-Behijje, 2/ 1 92
l R6 Et-Tezkire, Kurtubi, 332
XlVPootnvte
Z9
Kurtubi zatim upuuje odgovor na ove nji hove rijei :
"Ovo to tvrdi ovaj uenjak je u suprotnosti sa hadisima koje
smo navel i , a u koje smo duni vjerovati . Onaj Koji je u stanju
omoguiti pti ci da leti po zraku, u stanju je to omogui ti i
vjerniku - da mu da sposobnost da leti i l i da ide. Zato ne
moemo stvarost objanjavati metaforom, osim kad je to
dozvoljeno. Meuti m, to je ovdje zabranjeno zbog hadi sa koji
su preneseni o ovoj temi , a koje su prenijel i pouzdani uenjaci .
A onaj kome Al lah ne dadne svjetla, nee ni i mati svjetla"
. 1 x7
Kurtubi kae: "Razmi sl i samo kol i ko e ti se srce ispuniti
strahom kad ugleda Si rat-upriju i njezinu tani nu. Zati m,
kad pogleda na cri dehenemski ponor i spod nje, a ui ti
i spuni njegovo huanje i plamtenje. Nareeno ti je da krene
preko Si rat-uprije, a ti si slab i nemoan, i srce ti jako kuca, a
noge ti se poklizuj u. Plea su ti teka od mnotva grijeha zbog
kojih ne bi mogao hodati ni po zemlji , a kamoli po otrini
Sirat-uprije. Kako e se osjeati kad na nju stavi jedno svoje
stopalo i osjeti njenu otri nu? Zatim si prisiljen staviti i drugo
stopalo dok se oni ispred tebe pokl i zuju i padaju. uvari vatre
ih dobavljaju kukama na hvataljkama, a ti gleda kako oni
nagl avce padaju prema vatri . Kako je to straan prizor! Kako
se teko uspraviti i kako je to tijesan prolaz
"
. 1
88
On, takoder, kae:
"Zamisli sebe, brate mqj , kako ide iznad Si rat-uprije i
bude gledao u crni cl ehenemski ponor i spod sebe, koji se
razbuktao i iji je plamen liznuo gore, a ti malo ide, pa posre".
On u stihovima, dalje, kae:
l H
7
l HH Et-Tezkire, Kurtu bi . 332
____
Suoa|on
" Dua mi odbija da se pokaje,
A ja izlaza nemam
na Dan kad robovi pred Vel ianstvenog i zi u,
I iz grobova ustanu kao da su pijani ,
nosei grijehe kao da su brda.
Si rat-uprija je postavljena da preu,
ali neki e na lijevu stranu pasti,
Neki e prema Edenskim vrtovima krenuti ,
Ml ade e ih doekati sa osmijehom krasni m.
Vel ianstveni e mu rei :
'
tienie Moj, oprostio sam ti grijehe, zato se ne brini ! "'

Jedan drugi pjesnik vel i :
"Kad se prui uprija preko ognja,
Koji e prema grjenicima buktati i plamen pruati,
Neke e u plamenu propast prizivati,
A neki u prekrasnim perivojima boravi ti.
I stina se pokazala i zastor je skinut,
Muke e vjeno trajati , a vapaji e dozivati ".
SADRAJ
I POGLAVLJE
O imenima Sudnjeg dana o 4 4 4 o o o o o 4 4 o o o 4 4 4 o e 4 9
I I POGLAVLJE
Puhaje u rog o o o o 4 4 o 4 o o o o 4 o o o o o o o o 4 o o e o o o o 23
I II POGLAVLJ E
Proivljenje i oivljavanje o o o 4 o 4 4 4 o o o 4 4 4 e o 4 o o v 4 41
I V POGLAVLJE
Zemlja proivljenja 4 4 4 o o o 4 4 4 4 4 o o o 4 4 e o o o 4 4 4 4 53
V POGLAVLJ E
Doki o proivljenju i Sudnjem danu 4 o o o o o o o e 4 59
VI POGLAVLJE
Vjerovesnici o Sudnjem danu o 4 o o o o o 4 4 o 4 o o 4 o o 4 o 79
Vl l POGLAVLJE
Strahote Sudnjeg dana o o o o o o o o o o o o o n o o o 4 4 o o o 89
VI I I POGLAVLJE
Stanja ljudi na Sudnjem danu o o o o o o o o o 4 o 4 4 o o 1 1 1
IX POGLAVLJE
Sefa'at 4 o o o o 4 o o o o o o 4 o o o o o o o 4 o o o o o o o o o o 4 o o 1 63
X POGLAVLJE
Polaganje rauna e o 4 o o o o e 4 4 o 4 o o o e 4 e o 4 o o o 4 4 o 1 83
Xl POGLAVLJE
Odmada za uinjenu nepravdu e o o o 4 o 4 4 o o o o o 4 223
XI I POGLAVLJE
Man (terezija) o 4 o o 4 o o e o 4 o o 4 o o o o o o o o o o o o o o 233
Xlll POGLAVLJE
Havd, velo Allahovog Poslana, s.a.v.s o 4 o o o o 4 143
XI V POGLAVLJE
Sapljanje u Ki venosti o 4 o 4 o o o o o 4 4 4 4 o o o o e 25 1

Sudnji Dan

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Sudnji Dan

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PdSOv OII_IDdd.

ivi i Vjeni usmrtiti sve to je ivo i

Al l ah, d. . , nazvao j e mnogim i meni ma Dan u kome

"as otiv/enja e siguro doi - od svakog ga tajim"

Buhari u svom Sahihu vel i : "To je neizbjeni dan jer e

Dan nagrade, Dan puhanj a u rog, Dan kad e se uzdrmati,

etvrti : Ovo mi ljenje je u suprotnosti sa stavom ehl i

esti : Rekao je Allah, d. . :

ejh Nasi r spominje

e j h N asir u djel u Sahihu-1-Dami kae da je had is sahih: 4/3 1 hr. 3895

to se tie ajeta koji govori o strahu koji e obuzeti

to se tie hadi sa koji govori o puhanju u rog, to je

aki! ei -Hanbel i i Dahhak bin

to se tie oni h koj i su izuzeti , t o se odnosi na

to se tie i zuzi manja, ono se odnosi

to s e tie prvi h, tj . mel eka koji nose 'Ar, oni i nisu

uo sam Allahovog Poslanika,

ovjek e na Sudnjem danu biti proivljen

u'abu-1 -i man, preko Amra bin Mej m una, bi ljee da je

e biti dodano, a neto oduzeto, pa

to se tie ostalih nevjerni ka kao to su sabejci,

i l i patnja, ali ne ustvrduj u na osnovu ovih primjera da e se to

erijat dolazi sa onim to zaudi ljudski razum,

Sada emo spomenuti dokaze iz Kur'ana koji potvruju

as oivlenja nam nee doi! ' Reci:

"Covjek kae: 'Zar u, kad umrem, zbi{ja biti oiv{jen ?'

erhu akdeti, Tahavije,

erhu Akideti, Tahavije, 460

a da Allah, d. . , ne nagradi dobrim onoga koji je dobro inio

u'ara, 79. -82. ) .

u'ara, 85. -89. ) .

as oivlenja e siguro doi - od svakog ga tajim - kad e

uajb, a. s. , rekao j e svome narodu:

to se tie rijei ostal i h vjerovjesnika koje direktno govore

li nae tijelo otii u Dennet?", I sa, a. s. , odgovori : "

~s., ..~.-.- ...~. ..,.

Kur'an nam govori o strahotama s kojim e se ljudi

to se tie mora koja pokrivaju vei dio nae planete, u

U novije vrijeme esto sluamo o eksploziji siunog

"I nebo e se razdvojiti - tada e hlabavo biti" (El-Hakka, 1 6. ).

e nebo toga dana biti

to se tiCe Mjeseca koji na poCetku svakog mjeseca vidimo

da se pod time misli na to da e se Sunce spojiti sa 'Arom.

A denetski vrtovi ukrase

ta li je tek sa onim koji stalno grijei ?"Q8

Zati m e bi ti raskomadano zbog vel ii ne strahota

ta misli o narodinm koji e zbog Allaha, d. . , sta

nesnosna i plamen biti veoma jak i vie ne mognu trpjeti, obratit

velikim strahom. Bit e poput ptia uhvaenog u strane

onih koji smatraj u da rade dobra djela, ali e na Sudnjem danu

koji su ih u zabludu doveli u nj biti baeni, i vojske lblisove -

ta vam je, zalo jedni drugima ne

alili se mi ili trpjeli,

alili se mi ili trpjeli, svejedno nam je, spasa nam ve

odazvali na poziv u zabludu, a ostavili pravi put: '1li, ja ni sam

Onaj koji bude prosio uprkos tome da je imuan, bit e

ovce i pusti nj u, pa kad bude sa svoji m ovcama u pusti nji i

sam prvi kome e biti dozvoljeno da uini seddu na Sudnjem

zahvalom i pasti Mu na seddu, a on e rei : ' Muhammede,

ta mislite da odemo do Hasana, koji je sada u

ijoj je moi moja dua, denetska vrata su iroka

ijoj je ruci ivot Ebu Hurejre,

erhu Tahavije, str. 255