USTAVNO PRAVO

1. Ustavno pravo kao grana (pojam, predmet, naziv i mjesto u pravnom sistemu PR!"#!T (ono $to jedna nauka izu%ava & PO'A# Pravo je skup pravnih normi. Sve norme ureuju neto, pravila ponaanja, odnose u drutvu,...Norme UP reguliu politike i drutvene odnose, ali ne samo te odnose i ne sve politike odnose. Vlast se vezuje za politike drutvene odnose. UP ini granu unutranjeg prava (rije je o politikim odnosima unutar dr ave!. Norme UP reguliu" #organiza(iju v)asti, #pro(ese vr$enja v)asti, te #odnos izme*u v)asti i gra*ana (pojedina(a . $li ni sve ovo nije dovoljno pre%izno (dr ava ima svoje dr avne o&like '(edera%ija, kon(edera%ija...!, tako da norme UP reguliu" ' )&lik vladavine (odreuje se prema e(u dr ave" repu&lika, monarhija...!* ' )&like dr avnog ureenja ' opredjeljeno je odnosom izmeu %entralnih + ne%entralnih (lokalnih!organa" unitarna, slo ena ((edera%ija, kon(edera%ija, unija! dr ava* ' )&lik sistema vlasti (odreuje se na osnovu toga koji organ, u kojoj mjeri i na koji nain uestvuje u vrenju dr avne vlasti" predsjedniki sistem, parlamentarni sistem, sistem jedinstva vlasti!* ' Proklamuju ljudska prava i slo&ode, npr. poredak i odnose vlasti i naroda..., a samim tim reguliu o&lik politikog ureenja. ' +zvore prava i pravni sistem koji postoji u jednoj zemlji. NA+&V ,ije ustav u naem jeziku znai zaustaviti, ograniiti. Norme UP su one norme koje predstavljaju grani%u vrenja vlasti, svaka norma je istovremeno i ograniavaju-a u vrenju vlasti. .roz istoriju, jo u starom vijeku dr ave su imale, odreena pravila koja lie na dananje, savremene ustave" grki statuti, rimske konstitu%ije, srednjovjekovne povelje (/agna %harta!. Naziv nastaje u 0+0 vijeku. Ne koristi se naziv UP kod svih zemalja. .od nekih je zadr an naziv dr,avno pravo (u Njemakoj, $ustriji, ,usiji!, koje je, po nekim teoretiarima, proizalo iz 1egelove teorije o dr avi gdje je smatrao da je dr ava otjelotvorenje suastvenog duha, da je dr ava najvia vlast na zemlji (mada je + sam 1egel e-e koristio izraz ustav, kojim je oznaavao ustavno pravo!, iz ega proizilazi da je ustav djelo dr ave. Naziv UP je vie 2demokratskog2 duha, za razliku od 2dr avnog prava2, ali Njemaka ne odstupa od svoga stava. +pak naziv 2dr avno pravo2 tre&a od&a%iti. ,azlog le i u tome to je s jedne strane preuzak (ne o&uhvata ljudska prava i slo&ode!, a s druge strane je preirok (tu ne spadaju sve norme koje se odnose na dr avu i organiza%iju vlasti, neke spadaju npr. u upravno pravo!. #'!STO USTAVNO- PRAVA U PRAVNO# S&ST!#U .ojim pravnim o&lastima pripada jedna grana odreeno je mjesto u pravnom sistemu. Ustavno pravo spada u unutranje pravo, dio je javnog prava. + 3. meunarodno pravo 4. unutranje pravo ++

3. javno pravo 4. privatno pravo Podjela na javno i privatno pravo je i danas predmet spora. 5avno'pravni odnosi su oni odnosi gdje se pojavljuju odnosi vlasti. O"NOS SA "RU-&# -RANA#A PRAVA #UP,$VN) P,$V) je vrlo &lisko ustavnom pravu poto su o&avezana za dr avu i njene vitalne organe,s tim to upravno pravo prouava organiza%iju i (unk%ije izvrne vlasti (administrativno'upravne!, dok 3 ustav izuava najoptije i najvie pravne norme i pravni sistem jedne zemlje. Norme UP su najvi$e pravne snage. /ogu se koristiti za oznaavanje pravne nauke koja prouava pravo kao drutveni (enomen. #,$6N) P,$V) kao grana prava regulie drutvene odnose vezane za rad" uslovi rada, so%ijalno + zdravstveno osiguranje, radno vrijeme i sl. ,adno pravo ima svoje ishodite u ustavu i ustavnom pravu, samim tim to glavne odred&e vezane za radni odnos i zatitu ljudi, proistiu iz ustava. #.,+V+7N) P,$V) je vezano za ustavno pravo izriitim normama koje se naroito odnose na kaznenu politiku i gonjenje (ustav S,5 iz 3884. u l. 43, za&ranjuje smrtnu kaznu!. .rivino zakonodavstvo, a time i krivino pravo, omeeno je i uslovljeno ustavnim odred&ama, odnosno naelima ustavnog prava. #)dnos sa granama P,+V,96N): P,$V$, pa i graanskog prava je neto posredniji, ali ustav + ustavno pravo su izvor mnogih grana prava. Privredno pravo, pa i graansko pravo vezani su za UP + teko je razgraniiti ove tri naune dis%ipline u odnosu na o&last drutveno'ekonomskih odnosa. U razgraniavanju tre&a se dr ati naela da su ustavne norme rukovode-e i najvie, a sve drugo iz drutveno ekonomskih odnosa spada u podruje privrednog i graanskog prava. #5$VN) P,$V) ukljuuju-i unutranje i meunarodno vrlo je &lisko ustavnom pravu. UP ima &itnu ulogu u domenu unutranjeg javnog prava, naroito u dijelu koji se odnosi na dr avne institu%ije, tj. politike i javne institu%ije ureene pravom. #;9),+5$ P,$V$ i UP su vrsto povezani, tim vie to je teorija prava nastala kada i dr ava, a UP je vezano za dr avu. ;eorija prava izuava pravne norme kao pose&nu kategoriju drutvenih normi. O"NOS VANPRAVN&. NAU/N&. "&S0&P1&NA & USTAVNO- PRAVA UP i ustav u materijalnom smislu vezani su za neke vanpravne dis%ipline, prije svega za" #P)<+;+7.9 N$U.9 = s o&zirom da je u UP ugraeno veliko podruje politikih i optedrutvenih odnosa i normi, opravdano se utvruje sna na povezanost politike i pravne nauke u okviru ustavnog prava. #P)<+;+7.+ S+S;9/+ = UP i ustav o&uhvataju temeljne norme politikog sistema, a politiki sistemi o&uhvataju mnogo ire podruje koje nije predmet ustavnog prava, tako da politiki sistemi ne mogu &iti izvan s(ere konkretnog ustava i ustavnog prava. #S)>+)<):+5U = kao nauka prouava strukturu ljudskog drutva i zakone njenog razvitka. )na pored ostalog prouava pravo, moral, o&iaje i dr. 6ugo se so%iologija razvijala u okviru (ilozo(ije pa u tom kontektstu nije mogla zao&i-i ni UP. )&iajna i moralna naela su u nekim zemljama izvor ustavnog prava. 2. Predmet i metod nauke ustavnog prava /9;)6 je planski nain rada kojim se dolazi do odreenog %ilja. ;umaenje (egzegeza = tumaenje pravnih normi! je utvrivanje sutine pravne norme tj. smisla.

Uvijek se kod tumaenja pravnih normi polazi od jezikog tumaenja, potom slijedi logiko (od ve-eg ka manjem i od manjeg ka ve-em, argumentum a %ontrario!, sistematsko, %iljno (teleoloko!, usko i iroko, analogija,... )snovni metod pravne nauke je dogmatsko3pravni metod = ovo je pravno logika metoda + odvaja pravo od politike i drutvenih i ekonomskih z&ivanja. ?ez o&zira na svoju krutost i normativnost, ova metoda je primjenjiva u pravu, a samim tim i u UP. 4omparativna (uporedna metoda, kao jedna meu dominantnim metodama, koristi se i u nau%i ustavnog i drugih pravnih nauka. Primjenjuje se u svim o&lastima gdje se ne mo e izvoditi eksperiment, zato se ka e da je komparativna metoda u drutvenim naukama zamjena za eksperiment. Potie jo iz antike :rke. 6a &i uporedna metoda dala eljene rezultate &itno je da postoji uporedivost pojava koje se uporeuju. Ustavno pravo i sistemi mogu se ovom metodom posmatrati na dva naina" sinhrono, kada se uporeuju dva ili vie istih ili slinih ustavnih sistema, ili dijahrono, kada se naelno uporeuju dva razliita ustavna ureenja po vremenu i sadr aju. &storijski metod ' jedan od najstarijih metoda i polazi od nizanja injeni%a razliitog znaaja + sadr aja, a zatim razvrstavanjem dolazimo do zakljuka o injeni%ama primarnog i sekundarnog karaktera. )va metoda je znaajna za prouavanje savremenih, a pogotovo minulih ustavnih sistema. So(io)o$ki metod ' istra uje drutveni sistem i drutvene promjene. )na je u izvjesnom smislu integralna, jer u se&e ukljuuje pro&leme analize, sinteze, induk%ije, deduk%ije itd. +nduktivni metod ' osnovni dijelovi logikog tumaenja = ovom metodom se polazi od pojedinanih injeni%a koji se reaju u sistem i tako se dolazi do zakljuka. U ustavnom pravu se koristi kao komparativna metoda. 6eduktivni metod ' ova metoda nije primarna u ustavnom pravu. Polazi se od pretpostavke da ono to vrijedi uopte, vrijedi i pojedinano. )vom metodom se zakljuuje logiki, a ne o&avezno i injeniki. Nauka ustavnog prava nastaje u 0+0 vijeku. T!.N&4! Pored navedenih metoda, UP koristi i odreene tehnike koje slu e kao pomo-no sredstvo, ne samo u ustavnom pravu nego i u drugim drutvenim, pa i prirodnim naukama. ' &ntervju = koristi se u istra ivanju ustavnog prava, pogotovo kada se eli istra iti e(ekat odreenih naela, pravila i odred&i. /oraju se osposo&iti istra ivai koji -e znati unaprijed pripremiti pitanja, oda&rati oso&e za intervju, te znati pravilno primjeniti rezultate intervjua* tre&a razlikovati o&ini novinarski od istra ivakog intervjua. ' Test = se u pravilu priprema u naunoistra ivakoj ustanovi koja vodi projekat istra ivanja. )va tehnika sadr i niz pitanja koja -e ekspli%itno pru iti odgovor na temu odnosno istra ivaki zadatak. ;est mora &iti standardizovan i imati mjerne karakteristike. ' Anketa = utvruje miljenje, stavove itd... ve-e grupe ljudi o nekom pitanju i provodi se pomo-u upitnika. :arantuje tajnost (anonimnost!. ,ezultate tre&a prihvatiti s rezervom, poto su odgovori naje-e odraz su&jektivnih svhatanja i momentalnog raspolo enja ispitanika 5. &zvori ustavnog prava U do&a so%ijalizma pravo se posmatralo u materijalnom i (ormalnom smislu, tako da izvori prava mogu &iti"

' materijalni (drutvene injeni%e koje stvaraju pravo! i ' (ormalni (pravni akti u kojima su sadr ane pravne norme koje spadaju u tu granu prava!. Pravni sistemi (prema kriterijumu ta mo e &iti izvor prava! se dijele na" a! evropski pravni sistem (opti pravni akti su izvor prava! o Pravni akti (izraz volje'voljni in! sadr e svoj materijalni (sadr inu! i (ormalni dio (donosila%, nadle nost, postupak, (orma u u em smislu!. /ogu &iti opti i pojedinani. o +zvori ustavnog prava su opti pravni akti koji sadr e one pravne norme koje reguliu ljudska prava i slo&ode, pravni sistem i dr avne o&like. &! aglosaksonski pravni sistem (izvor prava mo e &iti i sudski pre%edent! PRECEDENT ' prva presuda u jednoj vrsti sporova koja je o&avezuju-a za ostale sudove, nije isto to i sudska presuda. +zvori UP se mogu podijeliti po razliitim kriterijumima. 3! 6a li predstavljaju samo izvor UP ili i nekih drugih grana prava" 3 &sk)ju%ivi = reguliu norme koje se tiu samo ustavnog prava 3 #je$oviti = reguliu i druge grane prava 4! 6a li se ti akti javljaju kao izvor prava u svim zemljama ili samo nekim" & Standardni su oni koji postoje u ve-em &roju dr ava" ' ustav ' meunarodni ugovori ' evropski akti ' ustavni zakoni ' organski zakoni ' o&ini zakoni ' podzakonski opti pravni akti ' poslovni%i && Oso6eni su oni izvori koji postoje u spei(inim, pojedinim dr avama" ' o&iaji ' odluke ustavnih sudova ' sudske presude (o&inih sudova! & 7USTAV 3 je izvor svih grana prava. Ne mora uvijek da nosi taj naziv npr. Ustavni zakon ili u nekim zemljama Ustavna povelja (nekad u S@,5!, )snovni zakon (u Njemakoj!. )n je najvii akt koji regulie itav pravni sistem jedne zemlje i svi drugi opti i pojedinani akti moraju &iti u skladu sa njim. ;o je osnovni i glavni izvor UP. ;u spadaju i ustavni amandmani = dopune ustava. U zemljama sa slo enim dr avnim ureenjem ne postoji samo jedan ustav, ima ih vie, tako da u izvore ne spada samo ustav dr ave nego i dr. dr avi%a, (edera%ija, entiteta koji imaju pravo ustavnog samoorganizovanja. 7#!8UNARO"N& U-OVOR& = ugovori su uglavnom na%ionalni, ali postoje i meunarodni. 7esto imaju nadzakonsku snagu, a u nekim zemljama imaju mo- kao i sam ustav (npr. 1olandija!. ,ijee se + organiza%ija itave zemlje regulie meunarodnim ugovorom. Samo oni meunarodni ugovori koji se odnose na ljudska prava su izvor UPA ' Prava iz meunarodnih ugovora u Ustavu ?i1 su.... (tre&a ih znatiA! 7 !VROPS4& A4T& ' izvor su prava kod zemalja lani%a 9U ukoliko reguliu materiju UP 7USTAVN& +A4ON = ima tri znaenja" 3! sinonimno, da su ustav B ustavni zakon*

4! da je on zakon za promjenu ustava (npr. Ustav iz 38CD. godine u 5ugoslaviji promjenjen je Ustavnim zakonom iz 38E. godine!* F! zakon koji se donosi nakon novog ustava i slu i za sprovoenje novog ustava* utvruje se rok za sprovoenje novog ustava, utvruje se rok za koji se stari zakoni tre&aju uskladiti sa novim ustavom. 7OR-ANS4& +A4ON& ' mogu oznaiti dvije stvari koje se nekad spajaju, a nekad su razdvojene" 3! zakoni koji reguliu djelatnost, sastav, (unk%ionisanje, rad pojedinih dr avnih organa (npr. Gakon o sudovima ili pre%iznije Gakon o Vladi, Gakon o Ustavnom sudu,...! 4! negdje znae da je rije o zakonu koji se usvaja po te oj pro%eduri od ostalih zakona, a lakoj od pro%edure za usvajanje ustava. KVORUM ' ve-ina koja je potre&na za pravilan rad npr. parlamenta. 7O9&/N& +A4ON& = usvajaju se po o&inoj pro%eduri. H6a li su svi zakoni izvor UPI Samo odreeni zakoni, samo onda kada sadr e ustavne norme (koje reguliu npr. organiza%iju vlasti...!. ;o su oni zakoni koji reguliu politike i drutvene odnose u dr ave, npr. Gakon o gr&u, Gakon o iz&oru skuptinskih poslanika, +z&orni zakon, Gakon o politikim strankama, Gakon o lokalnoj samoupravi, itd... Gakoni mogu &iti izvori ustavnog prava &ez o&zira da li su doneeni na nivou dr avne ili entitetske vlasti. (Nema Gakona o ljudskom pravima H ZAKON ' je volja ve-ine u parlamentu, a ljudska prava + slo&ode su proklamovana ustavom, garantuju se ustavom, ali se njihovo ostvarivanje regulie zakonomA! 7PO"+A4ONS4& OP:T& PRAVN& A4T& = o&ino se dijele prema njihovom donosio%u. $li, postoji + jedna kategorija koja ima razliite donosio%e, a ne mora uvijek da &ude podzakonski opti akt. ;o su 7POS1OVN&0& tj. oni akti koji reguliu unutranju organiza%iju i nain rada nekog organa. Ga UP je veoma &itan Poslovnik Skuptine (koji ne mora uvijek da &ude podzakonski opti akt!. -enera)no pos)ovni(i su podzakonski op$ti akti (poslovnik o radu Vlade!. ' Podjela podzakonskih optih akata prema donosio%u (donose ih izvrni organi, organi dr avne uprave + politiko'teritorijalnih jedini%a!" a! ured&e (naj&itniji podzakonski akt ' donosila% je izvrna vlast!, &! statut %! pravilni%i d! nared&e i e! opta rjeenja. && 7O9&/A'& 3 su ustaljena pravila ponaanja, odn. jednoo&razno dugotrajno ponaanje o kojem postoji svijest o njegovoj o&aveznosti. Postoje dva naina priznavanja o&iaja" 3. ustavni organi upu-uju na o&iaj* 4. ustavni organi uvrsti o&iaj u svoju praksu. )&iaj ne mo e &iti u suko&u sa ustavom ili protivustavan. #U Ujedinjenom .raljevstvu (u 9ngleskoj! postoje USTAVN! 4ONV!N0&'! ' ustaljena pravila ponaanja, ali ih ne prati svijest o o&aveznosti, &ez dr avno'pravne sank%ije su, mada ih z&og ustaljenosti, godinama niko ne kri (one su u svijesti o lijepom ponaanju i da &i se itav sistem raspao da nema takvog ponaanja!. Primjer" novoiza&rana vlada se ne 2dira2 prvih 3JJ dana. Pred sudom se ne mo e pozivati na

ustavnu konven%iju, npr. ustavna konven%ija da e( dr ave ne prisustvuje sjedni%ama vlade. 7O"1U4! USTAVN&. SU"OVA ' izvor su samo u onim zemljama gdje postoje ustavni sudovi. Ustavni sudovi vre kontrolu ustavnosti i zakonitosti, tumae ustav vrenjem kontrole ustavnosti + zakonitosti, a samim tim donose odluke koje su izvor UP H.akoI H)dluke ustavnih sudova su op$te o6avezne. 1ans .enzel" 2Ustavni sudovi djeluju kao negativni zakonodav%i.2 7SU"S4! PR!SU"! tj. od)uke redovni; sudova 3 nisu izvor ustavnog prava u kontinetalnom pravu, ali jesu u anglo'saksonskom u S$6'u, i u Ujedinjemom .raljevstvu ali na drugaiji nain. Postoji razlika izmeu amerikog i engleskog sistema po kome odluke redovnih sudova mogu &iti izvor prava. U S$6'u postoji pisani ustav, nema Ustavnog suda, postoji Vrhovni sud koji ima pravo da o%ijeni ustavnost i zakonitost, ali to radi povodom konkretnog spora (kod ustavnih sudova nije tako ' tu se spor vodi po 2apstraktnom sporu2, neovisno od konkretnog sluaja!. ;ako sudske odluke Vrhovnog suda S$6'a i (ederalnih dr ava postaju izvori ustavnog prava. +ako su odluke navedenih sudova pojedinane, one su izvor ustavnog prava jer se njima stvara ustavno pravilo, odnosno pie se ustav = imaju snagu pre%edenta, odn. o&avezuju-e su za ostale sudove. U U. je stanje neto drugaije, iz razloga to U. nema Ustavnog suda, niti pisanog ustava. U ?ritaniji svi sudovi mogu rijeavati pitanja koja zadiru u ustavnu o&last i ta su opteva e-a, iako su u pitanju konkretne pojedinane odluke, iako u pravilu to tre&a da rade vii sudovi, kao to je Vrhovni sud pravosua. 6akle, ukoliko se rjeava spor po pitanju ustavne materije onda su odluke redovnih sudova u 9ngleskoj izvor UP. <. Nastanak i pojam ustava NASTANA4 USTAVA 6a &ismo doli do saznanja o nastanku ustava prvo tre&amo utvrditi pojam, uslove i vrijeme nastanka ustavne materije, tre&a pratiti evolu%iju samog naziva (termina! ustav, i tre&a posmatrati nastanak savremenih pisanih ustava. K Ustavna materija = &ila je prvo nepisana, a zatim i pisana. Stara je koliko i dr ava. Prvo su &ile odluke rodovskog i plemenskog starjeine, a kasnije se javljaju i pisani akti ije sadr ina ima elemente ustavne materije. ;u spadaju pojava ustava $tine i Sparte, pa rimskih konstitu%ija, srednjevjekovnih povelja, a ustavna materija (to predstavlja ustav u materijalnom smislu! naroito se umno ava pojavom savremenog politikog predstavnitva (parlamenta!, pose&no u Velikoj ?ritaniji. 5o u staroj :rkoj mnoge dr ave su imale svoje statute, $ristotel ih je prouavao... $li tada posmatranje ustava nije &ilo u dananjoj kon%ep%iji tj. pogledu. K 9volu%ija naziva ustava = datira jo iz antikog do&a. Nije &a sigurno da su ustavi $tine i Sparte, kao i drugi grki ustavi &a tako nazivani u svom originalu. Poznati rimski (olozo( >i%eron, u prvom stolje-u prije nove ere, prvi je izrekao i upotrije&io rije ustav, ije se znaenje zadr avalo sve do dananjeg dana. K Prvi moderni pisani ustavi = nastali su u drugoj polovini 3L. vijeka u Mvaj%arskoj i 9ngleskoj. ;ad se uspostavlja moderni parlamentarni sistem, poinje se a(irmisati pravna dr ava i javna vlast se stavlja pod kontrolu. ;ako postaju aktuelna pisana pravila koja se javljaju u (ormi jedinstvenog ustavnog akta (ameriki ustavi, (ran%uski ustav itd...!. Nakon ?ekog kongresa 3L3E. na kome je zakljueno da sve zemlje svjeta tre&a da imaju ustav, poeli su se donositi ustavi u svim evropskim, a zatim i ostalim zemljama. 5edan od prvih ustava je >romvelov ustav.

NPro(. Ouri- ' ustav nastaje i prouava se od 3P. vijeka pa do dananjeg danaA PO'A# USTAVA Ustav je akt koji nastaje u ograniavanju vlasti &ur oazije. Nerijetko nastaje i u &or&i za nezavisnost. Ustav je najvii pravni akt jedne dr ave, ali to nije dovoljna de(ini%ija jer je to slo en sistem koji se mo e de(inisati u pravnom, politikolokom + so%iolokom smislu. P,$VN+ S/+S$) US;$V$ ' Ustav je pravni akt, izraz volje ustavotvor%a. *Formalni smisao - kad god se u pravu ka e da je neto u (ormalnom smislu podrazumijeva se da ima su&jekt, odn. donosio%a, ima se u vidu postupak donoenja i (ormu u u em smislu (mo e se dodati naziv,...!. +z toga proizilazi da je ustav u =orma)nom smis)u, pravni akt sa najve>om pravnom snagom, donesen od pose6nog (nad)e,nog organa, ustavotvor(a i po pose6nom (ustavotvornom postupku, u pisanoj sve%anoj =ormi. Ustav se donosi pose&nim postupkom, da &i se njegove odred&e, koje reguliu najva nije drutvene odnose, zatitile i omogu-ila njihova to du a vremenska primjena. Postupak donoenja i donosila% ustava donose, odn. odreuju snagu ustava H pravni akt sa najve-om pravnom snagom *Materijalni smisao - ima se u vidu sadr ina H Ustav u materija)nom smis)u o6u;vata sve norme, neovisno od toga gdje su sadr ane, kojima se regu)i$e organiza(ija v)asti, pro(es vr$enja v)asti, tj. njeno (unk%ionisanje i kontrola, odnosi izme*u pojedina(a i v)asti,...a)i i )judska prava i s)o6ode. NPro(. Ouri- ' 6a &i ustav &io i postojao mora da postoji i u (ormalnom i u materijalnom smisluA P)<+;+7.+ S/+S$) US;$V$ ' ogleda se u uspostavljanju odreenog tipa (o&lika! javne vlasti i politikih prava i slo&oda, ali i u ograniavanju i kontroli te vlasti. Politiari ka u da ustav predstavlja konstitu%ionalizam tj. pro%es ograniavanja vlasti. Vlast, osim ustava, ograniava jo i javno mnjenje, mediji,... ' .arl @ridrih" 2 Ustav je pro%es djelominog ograniavanja vlasti.2 S)>+)<)M.+ S/+S$) US;$V$ ' ustava ogleda se u realnom odnosu politikih sila u drutvu (npr. odnos vlasti u Sr&iji poslije JE.3J.4JJJ. godine!. Svaka dr ava je prije svega zajedni%a ljudi. ;aj (aktor zajednitva, drutvenosti i povezanosti koji je nezao&ilazan u svakom ustavu nesumnjivo je so%ioloka kategorija i s(era ' so%ioloki aspekt ustava, a o&uhvata odnos drutva i ovjeka, odnos ovjeka i dr avnih organa, ljudska prava ovjeka i slo&oda kao dominantnog &i-a. ?. 9itna svojstva ustava Ustav je sadr ajan, slo en i znaajan dokument, iz ega proizlaze njegova &itna svojstva, koja ga izdvajaju od drugih pravnih i politikih akata i dokumenata. ?izna svojstva ustava su" 1. Ustav je odraz postoje>eg tipa dru$tva ' na drutvenoj s%eni se stalno nalaze dva tipa drutva" onaj koji je dominantan i onaj koji tek nastaje, pa ustav mora odra avati kru%ijalne elemente tog tipa drutva. 2. Ustav je akt dr,ave = ustav mogu imati samo samostalne i suverene dr ave, a sve ostalo je surogat. Postoje primjeri da (rkva donosi svoj ustav (za du;ovnu s=eru . 5.Ustav je najvi$i op$ti pravni akt ' on stoji na vrhu hijerarhije pravnih akata i iz njega proistiu ostale grane prava. Svojstva ustava kao najvieg opteg pravnog akta o&avezuju zakonodavne i sve ostale koji imaju pravo donoenja optih akata da ti akti moraju &iti u skladu sa ustavom.

ZATO JE U TAV NAJV!! PRAVN! AKT" - Gato to je donijet od pose&nog organa u pose&nom postupku, donosio% + postupak odreuju pravnu snagu ustavaA <. Ustav je osnovni zakon = ustav je zakon jer se sastoji od optih pravnih normi, ali po svim drugim elementima on je iznad zakona. )dred&e ustava se rijetko neposredno primjenjuju poto se ustav sastoji uglavnom od naela i prin%ipa. Gato se na &azi ustavnih odreda&a donose proved&eni zakoni, koji ne smiju &iti suprotni ustavnim odreenjima. ?. Ustav je dek)arativni akt = ve-ina ustava ne sadr i iskljuivo odred&e koje su primjenjive. Ustav ne &i &io ustav kada &i njegove odred&e &ile u izved&enoj (ormi, ve- su one naje-e deklarativne. Svi ustavi nastali u uslovima smjene vlasti u osnovi su deklarativni. Njima prethode dr avnopolitiki akti (razne deklara%ije i rezolu%ije! koji u osnovi postaju ustavna materija (6eklara%ija o nezavisnosti, 6eklara%ija o pravima i slo&odama ovjeka i graanina, 6eklara%ija 6rugog zasjedanja $VN)5'a, 6eklara%ija o proglaenju ,epu&like Srpske itd.!. @. Ustav je ideo)o$ko3po)iti%ki dokument = nema ni jednog ustava koji manje ili vie ne sadr i ideoloko'politike elemente. $nalizom svakog ustava, ak i onog koji se sastoji iskljuivo od pravnih normi, koji je, spolja sude-i, ideoloki maksimalno neutralan, do-i -e se do zakljuka o ideologiji koju on, makar pre-utno, zastupa. Uti%aji vladaju-e ideologije sna no su uti%ali na ustavna rjeenja u svim istorijskim razdo&ljima (li&eralizam, (aizam, komunizam!. A. Ustav je akt sta6i)iza(ije i ograni%enja v)asti = svi ustavi imaju i imali su dva osnovna zadatka. Prvo, da se ustavom uvrsti poredak (ureenje! koji odgovara nosio%ima politike vlasti (sta&iliza%ija! i time ovo svojstvo poma e vladaju-oj klasi. Paralelno sa tim stoji drugi zadatak ili svojstvo ustava, koje je u (un%iji graana i svih onih koji ele ogranienje postoje-e vlasti i ostvarenje svojih prava + slo&oda. Svojstvo ustava kao akta sta&iliza%ije i akta ogranienja ima naizgled dva suprotna zadatka. /eutim, njihovim (unk%ionisanjem ostvaruje se harmonian poredak. B. Ustav je akt statike i dinamike = ovo svojstvo ustava, na prvi pogled, vrlo je slino prethodnom (sta&iliza%ija i ogranienje!. Ustav je statian utoliko to utvruje neka pravila koja su aktuelna i &itna u asu njegovog donoenja, a koja, ako ustav potraje du e, postaju prevaziena. )sim takvih, postoje i norme koje su od vitalnog interesa i koje se vrlo teko ili nikako ne mogu mijenjati, tj. koje tra e zadr avanje nekog stanja ili odnosa onakvih kakvi su. Na drugoj strani, dinamika ustava ogleda se u njegovoj (leksi&ilnosti i programskom karakteru, pri emu ustav ima i takve norme kojima se otvara mogu-nost stvaranja i prihvatanja novih odnosa, stanja, pro%esa i sl. ;o je svojstvo demokratskih + sta&linih ustava. ;o mo e imati i negativne posljedi%e jer koriste-i programske i dinamike odred&e ustava odgovaraju-i su&jekti stvaraju sistem u sistemu, tj. neto drugaije od onoga to je ustavotvora% imao u vidu. ;akav programsko'dinamiki &io je Ustav S@,5 iz 38PC. C. Ustav je mjeri)o nivoa demokratije = osnovna svrha ustava prvo&itno je &ila zatita prava i slo&oda graana, prije svega od vlastite javne vlasti. + danas se demokratinost ustava mjeri po tome kolika su i kakava utvrena prava i slo&ode graana, kakav je polo aj i meuso&ni odnos najviih dr avnih organa, odnos privrede i dr ave, razvijenost lokalne samouprave itd. Ustav je, &arem normativno, ogledalo demokratinosti datog dr avnog poretka. 3J. Ustav i praksa pokazuju raskorak ' ni jedan Ustav ne mo e iz&je-i raskorak izmeu stvarnog + normativnog, tj. nesklad izmeu ustavnih odred&i i onoga to se u stvari deava. ;ako Ustav SSSR iz 38FD. godine propisao ak FC. razna prava i slo&ode graana koje se u praksi nisu potovali, Ustav S@,5 iz 38PC. itd.

11. Ustav je akt koji donosi pose6an organ = 3.!Pose&no iza&rani organ = Ustavotovorna skuptina* 4.!,edovono iza&rani parlament i F.! e( 6r ave. 12. Ustav je akt koji se donosi po pose6nom postupku ' donoenje ustava vri se po slo enoj i strogo utvrenoj pro%eduri. Ustav se ne mo e donositi po hitnom, a samo izuzetno po skra-enom postupku. )d ideje za stvaranje do donoenja ustava mora &iti vie (aza. )&avezne su u svakom sluaju tri (aze" (aza ini%ijative, (aza prijedloga i (aza usvajanja. Sam in usvajanja ustava zahtijeva kvali(ikovanu ve-inu (naje-e dvotre-insku, ako ga usvaja parlament, a mo e &iti nadpolovina ve-ina, ako ga narod donosi na re(erendumu!. 15. Ustav je akt koji se mijenja po pose6nom postupku = revizija B promjena ustava u svim dr avama svijeta sprovodi se po strogo utvrenom postupku propisanom u samom ustavu. Ustav se ne mo e promjeniti &ilo kako i od strane &ilo kog organa. ;ano se zna da ustav mo e promjeniti samo organ u rangu donosio%a, odnosno organ predvien samim ustavom. .ao i kod donoenja, ustav se mijenja kroz najmanje tri (aze (ini%ijativa za promjenu, prijedlog i usvajanje!, a mo e ih &iti znatno vie zavisno od krutosti ustava (da li je meki ili tvrdi! i utvrenog revizionog postupka. @. "ono$enje i promjena ustava (ne tre6a promjena ustava u SDR', SR' i Sr6iji STRU4TURA & S&ST!#AT&4A USTAVA 6o danas su poznate dvije kole izrade ustava" ' amerika (anglosaksonska) = ogleda se tome da je ustavni tekst kratak inapisan esejski, sadr i P lanova. Pored EJ amerikih dr ava ustav se primjenjuje u $ustraliji, Novom Gelandu, <i&eriji + drugim.Ustav ?i1 je sa 34 lanova. ' evropska (evrokontinentalna) = izrada ustava je strogo (ormalnopravna. Nju je prihvatila ve-ina zemalja svijeta jer predstavlja vrhunsku pravnu tehniku. Ustavne norme su kratke i jasne, dovoljno opte i sveo&uhvatne. Primjenjuje se u $ustriji, Njemakoj i dr. Svaki ustav mora imati svoju S;,U.;U,U, svoje dijelove. 6ijelovi su" preamula i normativni dio. Neki ustavi imaju tri dijela" pream6u)a, uvodna na%e)a i normativni dio. #Ustav poinje PR!A#9U1O# (uvodni dio!, koja mo e, a ne mora &iti. :ovori o razlozima za donoenje ustava, inae ne sadr i pravne norme, ali &itna je za tumaenje pojedinih ustavnih odred&i. ;ekst preamule je kratak i sadr i neke ideje, istorijske kulturne i dr. Ve-ina Ustava imaju kratku poream&ulu, kao to su S$6, Mvaj%arska, Ustav S@,5, ?+1, ,epu&like Srpske i drugi. 6uge pream&ule su kod Ustava .ine, Ustav SSS, i dr. +stiu se &itne narodne i na%ionalne vrijednosti koje se tite kao + te nje i %iljevi koji se ele ostvariti. .od svakog ustava pream&ula se zavrava sa konstata%ijom da se na osnovu iznijetog u pream&uli Q donosi sljede-i ustavR. #NOR#AT&VN& "&O USTAVA sastavljen je od lanova. Svaki lan je jedna pravna norma, a ako ih je vie podijeljene su u stavovima. 7lanovi nose naziv = ru&rum. Normativni dio ustava je ustavna materija &ez o&zira kao su lanovi napisani i koliko ih je. Unutranja struktura normativnog dijela ustava sadr i" osnovna naela, zatim odred&e koje su posve-ene ljudskim pravima i slo&odama, pa onda odred&e o organiza%iji dr avne vlasti, parlamenta, e(a dr ave, vladu, pravosue, ustavnost i zakonitost, kao + reviziju ustava.

#"oda(i ustavaE PR&1O+&, AN!4S&... (esti su u anglo'saksonskom pravu!. 6)N)M9N59 US;$V$ mo e &iti iz vie razloga i pod uti%ajem razliitih situa%ija. 6onosi se naje-e za vrijeme revolu%ija ili velikih drutvenih promjena. ' "ono$enje ustava u postoje>im dr,avama koje nisu ima)e ustav = Ga svaku dr avu je znaajan momenat donoenja prvog ustava. Naroito se odnose na dr ave koje su ve- postojale, a nisu imale svoj ustav. ;oje za dr avu skok iz neustavnog u ustavno stanje, tj. uvoenje u ustavotvorni sistem. ' "ono$enje ustava u postoje>im dr,avama koje su ima)e ustav ' Situa%ija da dr ava donosi novi ustav, a ve- ga ima, naje-a je. 5ugoslavija je &ila zemlja koja je esto mijenjala ustav, dok S$6 rijetko mijenja ustav (i sada se nalazi na snazi ustav iz 3PLP. godine!. ?itno je da li se ustav mijenja primjenjuju-i postupak za donoenje novog ustava prema odred&ama prethodnog ili ne. $ko se ne primjenjuje postupak znak je da su nastupile nove okolnosti u zemlji. ' "ono$enje ustava u novo=ormiranim dr,avama ' Gavisi od toga u kome se momentu donosi ustav, koji se ustav uzima kao uzor, koje su drutvene snage na vlast, koji organ donosi ustav itd. .ada se stvara nova dr ava, naje-e se (ormiraju privremeni dr avni organi koji donose osnovna pravila, naje-e zakone na &azi kojih se &ira ustavotvorna skuptina, koja donosi ustav. Ustav za razliku od zakona, mo e donijeti" 3. ustavotvorna skuptina ' sazvana samo radi dononja ustava (npr. u .raljevini Sr&a, 1rvata i Slovena%a!* 4. parlament (redovni saziv! ' po pose&nom postupku H ote ane su (aze postupka donoenja ustava* kod ustava je kru%ijalna (aza odluivanja (zahtijeva se kvali(ikovana ve-ina, naje-e je 4SF, ali mo e i vie da se tra i, npr. u Portugaliji je potre&na CSE!* F. redovni saziv parlamenta ali pod uslovom.... odluka je od prvog saziva parlamenta koji se rasputa i saziva se novi parlament koji odluuje o promjenama (opet kvali(ikovanom ve-inom!* ovo se zove jo i 2prikriveni re(erendum2 jer pri iz&oru saziva graani znaju za ta 2glasaju2* C. narod mo e da usvaja ustav na re(erendumu i E. u autokratskim re imima ustav mo e donijeti (i ukinuti! e( dr ave. Postupak dono$enja i)i promjene ustavaE 3! +N+>+5$;+V$ (ini%ijativu mo e podnijeti vlada, e( dr ave i narod '&irai! 4! )6<U.$ ) P);,9?+ P,)/59N9 (skuptina odreuje dvotre-inski! F! +G,$6$ $.;$ C! 5$VN$ ,$SP,$V$ E! 69@+N+;+VN) )6<U7+V$N59 (redovna skuptina 4SF, FSE, CSE ve-inom! ,$G<)G+, V,S;9 + N$7+N P,)/59N9 (,9V+G+59! US;$V$ Pod promjenom ustava podrazumijevamo ukidanje pojedinih odred&i ustava, pa i svih odred&i (ustava u %jelini!, eventualno zamjenjivanje ukinutih odred&i novim, kao i dopunjavanje teksta ustava (reguliu se pitanja koja nisu &ila regulisana ' putem amandmanaHkod ustava rije je o dopuni!. ;rajanje svakog ustava prolazi kroz dvije (aze" prva ' dok je ustav primjenjiv tj. dok je na snazi + druga ' ona je istorijska kada ustav prestaje (unk%ionisati i pree u istoriju. Neki ustavi nikada i ne stupe na snagu npr. @ran%uski ustav iz 3P8F., .ineski iz 38PE. + .araorev iz 3LJL. 6rugi ustavi kratko traju npr. Sretenjski ustav u Sr&iji 3LFE te o&reni-ev ustav iz 38J3. godine. ;re-a grupa ustava su oni koji traju deset do dvadeset godina i mijenjaju se po redovnom postupku, npr. svi ustavi u &ivoj S@,5. 7etvrta grupa su tzv. dugovijeki ustavi koji ostaju na snazi unato znaajnim promijenama npr. Ustav S@,5.

,azlozi ustavnih promijena su razliiti i ima ih mnogo. Najznaajniji su oni koji su vezani za promijene odnosa drutvenih snaga u dr avi. /ogu postojati tri nivoa promijena" amandmanske, promijene putem ustavnog zakona, te promijene postoje-eg ustava i donoenje novog. Postupak za reviziju ustava u svim dr avama svijeta propisan je samim ustavom. Slino kao + donoenju, tako i reviziju ustava mo e da vri (tj. organi za sprovoenje revizije ustava! 3. ,edovna zakonodavna skuptina* 4. Pose&no iza&rana ustavotvorna skuptina* F. Usvajanje ustava putem re(erenduma* C. Me( dr ave donosi akt o ukidanju ili donoenju ustava. G$?,$N9 P,)/59N9 US;$V$" 3. Ga&rana promjena svih dijelova ustava (ova teorija je neodr iva sa stanovita prava, jer niko nema pravo da ograniava ustavotvornu vlast, jer ona posjeduje pravo da mijenja ustav!. 4. Ga&ranjena promjena nekih dijelova ustava (npr. u Njemakoj = za&ranjeno mijenjanje dr avnog ureenja!. F. ;rajna za&rana promjene ustava ' mo e se odnositi na ustav u %ijelini ili na neke njegove odred&e na neogranieno vrijeme. C. Privremena za&rana promjene ustava ' mo e &iti u %jelini ili samo nekih odred&i. Ustav je jedini pravni akt koji odre*uje sopstvenu pravnu snagu i na%in sopstvene promjeneF Ustav je potre&no mijenjati jer se mijenjaju i okolnosti i uslovi ivota, drutvene snage, odnosi.... ,9V+G+5$ US;$V$ ,9PU?<+.9 S,PS.9 je slo en i vie(azni revizioni postupak.)vlateni predlagai promijena ustava su" Predsjednik repu&like, Vlada i najmanje trideset narodnih poslanika. ) prijedlogu da se pristupi promijenama ustava odluuje Narodna skuptina ve-inom glasova od ukupnog &roja narodnih poslanika. Pripremu na%rta vri .omisija za ustavna pitanja, a zatim na%rt promijene utvruje Narodna Skuptina, takoe ve-inom glasova od ukupnog &roja narodnih poslanika. Nakon toga se na%rt promijena upu-uje na javnu raspravu. Narodna skuptina usvaja prijedlog promijena (amandmana! dvotre-inskom ve-inom od ukupnog &roja narodnih poslanika. $kt o promijeni ustava proglaava Narodna skuptina. P,):<$M9N59 (P,)/U<:$>+5$! US;$V$ .ada prijedlog ustava usvoji najvii ustavotvorni organ, a prethodno ga private sva tijela predviena da uestvuju u donoenju ustava, tada se pristupa proglaenju ustava. Prethodnim ustavom je predvieno ko proglaava ustav ili njegove izmjene, a to je ustavotvorna ili redovna skuptina (parlament!. U ,S ustavom je predvieno da novi ustav ili promijene usta proglaava Narodna Skuptina, a u ?+1 Parlamentarna skuptina. Ustavom S@,5 iz 38PC. predvieno je da ustav ili ustavne promijene proglaava Savezno vije-e nakon saglasnosti drugog vije-a. Ustav Savezne repu&like 5ugoslavije iz 3884. godine predvia da promijene i novi ustav proglaava Savezna skuptina. NUTN)S; + )P,$V6$N)S; 6)N)M9N5$ US;$V$ Me( dr ave imao je naje-e apsolutnu vlast pa je njegova volja provoena neposredno ili putem nared&i, ukaza, rijeenja dekreta, najo&inijih pismena. Narod se morao pridr avati takvih akata. Pojava prvih ustava u S$6'u, u @ran%uskoj, a zatim i u drugim zemljama oznaila je po&ijedu nad vladarskom samovoljom i uvoenje graanina kao su&jekta vlasti pose&no preko legalno iza&ranih narodnih poslanika

= parlamenta. ?ilo je oigledno da svaka suverena dr ava mora imati jedan najvii pravni akt kojim -e se urediti organiza%ija i sistem upravljanja. ?eki kongres 3L3E. godine donio je odluku da sve zemlje svijeta tre&a da imaju ustav. :odine 3DEF. u 9ngleskoj je doneen .romvelov ustav, iako to nije ustav, &io je jedan od prvih akata sa ustavnom materijom. ,$G<+.9 U N$7+NU 6)N)M9N5$ US;$V$ + )S;$<+1 )PM;+1 P,$VN+1 $.$;$ )pte i pose&ne normativne akte donose razliiti organi (Skuptina, Parlament, Vlada i dr.!, s tim to su ustav i zakon naj&itniji. Gakon donose zakonodavna tijela = pose&no iza&rana i privremeno iza&rana po razliitim postup%ima. Ustav, za razliku od zakona mo e donijeti ustavotvorna skuptina, a zatim i redovna skuptina po pose&nom postupku. ,azlika izmeu ustava i zakona je sadr ajnog karaktera. Gakonska pravna pravila (norme! su izvedena iz ustava, a ustavna su temeljna, orginalna, jasno se vidi razlika. U jednoj dr avi ima samo jedan ustav, a veliki &roj zakona i druginh normativnih akata. A. 4)asi=ika(ija ustava 6o danas se u ustavno pravnoj literaturi pojavilo mnogo razliitih klasi(ika%ija. No &ez o&zira na &rojne klasi(ika%ije ustava u teoriji svi postoje-i ustavi mogu se grupisati po dva osnova" na primarnu + sekundarnu klasi(ika%iju. PR&#ARNA 41AS&D&4A0&'A )va klasi(ika%ija o&uhvata podjelu ustava po njihovom nastanku = #na#in$ %ono&enja i po njihovoj sutini. Vrijeme i okolnosti nastanka jednog ustava &itno utiu na njegov sadr aj. Primarnu klasi(ika%iju karakterie %jelovitost i povezanost sadr aja i (ormu ustava. Vrste ustava po primarnoj klasi(ika%iji su" 3. Oktroisani ustavi i)i pove)je' nastaje u apsolutnim monarhijama, to je jednostrani akt monarha (e(a dr ave!. 6onosi ga do&rovoljno pa je kao takav UpodareniQ akt, poklon narodu. ;ako darovani ili poklonjeni ustav naziva se poveljom, a teoretiari ustavnog prava smatraju da je ovakav ustav logino nazivati poveljom iz dva razloga" prvo takvi ustavi naje-e daju neka ograniena i par%ijalna prava, to je &ilo karakteristino za srednji vijek* drugo, opte je pravilo da vladari imaju pravo dodjele povelja, ali rijetko i ustava, pa ako se ustav u irem smislu smatra poveljom, jer on i jeste vrsta sveanog akta, tada se legalizuje pravo monarha na donoenje takvih ustava. +ako se ka e da je oktroisani ustav do&rovoljni akt, ipak njegova pozadina govori da je on uglavnom uvijek iznuen, jer malo je apsolutnih vladara koji &i donijeli oktroisani ustav, da ga na takav in nisu primorale odreene okolnosti, &ilo unutranje ili meunarodne politike, ekonomske, vojne, so%ijalne ili opte drutvene okolnosti. /eutim ivot monarha se produ ava donoenjem oktroisanog ustava, jer je pitanje kako &i se zavrilo pod tim pritis%ima da nije donijet taj ustav. )&ino su to prvi ustavi posliaje revolu%ija i diktatura. Poto oktroisani ustav donosi sam monarh postavlja se pitanje kako se vri revizija tj. promjena tog ustava. ;u postoje dva shvatanja. Prema jednom shvatanju takav ustav se mijenja jednostranim aktom monarha poto je tako i donijet. Prema drugom shvatanju voljom monarha, pomo-u oktroisanog ustava (ormiran je parlament, to znai da i u promjeni ustava tre&a da uestvuje parlament i monarh. 4. Ustavni paktovi (kompromisni ustav ' nastaju kao rezultat je rezultat saglasnosti monarha + parlamenta. Nemogu-e je da se monarh i parlament saglase sa svim predlo enim odred&ama ustava. Gato dolazi do poputanja i ustupanja sa jedne i druge strane u stvari do kompromisnog rjeavanja.

)vako donijet ustav propisuje i nain njegove eventualne promjene tj. revizije i takvi ustavi sa stanovita njegove promjene spadaju u meke ustave. /eutim ima sluajeva da takav ustav ne predvia postupak promjene. ;ada narod uestvuje u promjeni ustava preko narodne skuptine = parlamenta. F. Narodni ustavi i)i demokratski ustavi, to su svi ustavi koje je donio narod kao svoj jednostrani akt na &ilo koji nain (re(erendumom ili preko predstavnikog organa tj. iza&rane skuptine koja se naziva ustavotvorna skuptina ili konstituanta.!. Ve e se za repu&likanski o&lik vladavine (,ess = stvar, pou&lika' javnost* ,epu&lika B javna stvar!. Usta'i %oneseni o% strane (arlamenta s(a%aj$ $ naro%ne $sta'e) )vakvi ustavi su uglavnom dugotrajni, usvajaju se po strogo utvrenoj (ormi, a njime je pre%izno i nedvosmisleno utvrena revizija = promjena samog ustava, te su kao takvi kruti ustavi, tj. teko se mogu mijenjati, jer je taj postupak dosta UstrogQ i teko ga je ostvariti. 5ako je &itno naglasiti za narodni ustav da se njime de(inie i uspostavlja naelo narodne suverenosti to ostale vrste ustava na ine (kao npr. oktroisani i kompromisni!. /nogi u svijetu istiu da je dr ava ustvari naziv za organizovani narod tj. narod je zajedni%a ljudi ujedinjenih i organizovanih kao drutvena zajedni%a kroz dr avu. S!4UN"ARNA 41AS&D&4A0&'A Sve ustave prema sekundarnoj klasi(ika%iji svrstavamo u tri grupe" a! (ormalno pravna podjela* &! so%ioloko pravna i %! politiko pravna podjela. a Dorma)no pravna podje)a (o&uhvata C grupe sa po 4 para ustava! u koju spadaju" 3. Ne(isani i (isani ' je jedna od najstarijih podijela i jedna od najpovrnijih podijela jer se ni najmanje ne &avi sutinom ustava* neutemeljena je i ne smije se izjednaiti sa ustavom u materijalnom smislu* nepisani ustavi su o&iajni ustavi ije su norme nastale dugim nizom godina, a pisani ustavi su pravni ustavi* danas u svijetu ne postoje nepisani ustavi, osim Velike ?ritanije koja jedina nema pisani ustav (samo istonjake despotije su imale nepisane ustave!. 4. Kr$ti i me*i ' krutost jednog ustava se mjeri koliko lako i jednostavno ili strogo i komplikovano se mo e mijenjati jedan ustavni akt. S tim u vezi # *r$ti ili #'rsti ustavi su svi oni koji se donose ili mijenjaju po pose&nom postupku i pravilu koje je slo enije nego to je postupak za donoenje zakona. Slo enost postupka ogleda se i u tome da donosila% ustava za taj in mora &iti pose&no iza&ran organ ili pose&no ovlaten organ, zatim postupak izmjene strogo je pre%iziran i to samim ustavom. #Me*i $sta'i su za razliku od krutih oni koji se lako donose i mijenjaju po istom postupku i od istih ogana kao i zakon. ;o znai da se ovakvi ustavi donose i mijenjaju &ez pose&no propisanog postupka tj. donose se i mijenjaju po postupku kako se donosi i zakon. U praksi je malo ovakvih ustava te se jedva mogu na-i uzor%i kao npr. Ustav Narodne ,epu&like .ine iz 38PE. i 38PL. godine. Neki teoretiari tvrde da meki ustavi i nisu ustavi u sutinskom znaenju i ti teoretiari meke ustave svrstavaju u organske zakone. F. Ko%i+i*o'ani i ne*o%i+i*o'ani ' #Ko%i+i*o'ani $sta' se sastoji od jednog jedinstvenog akta. ;o znai da je kodi(ikovani ustav onaj koji je integralno, istovremeno donsen i koji o&uhvata skup normi koje ine %jelovit ustav. ;akva je ve-ina ustava u svijetu. *Ne*o%i+i*o'ani $sta'i se sastoje iz dva ili vie ustavnih akata koji su doneseni odvojeno i u razliito vrijeme, oni tako odvojeni ine %jelinu te skupa sainjavaju va e-i ustav. ,ijetki su ustavi koji se donose na takav nain. Ga primjer se mo e uzeti ustav @ran%uske koji je u toku 3LPE. godine od (e&ruara do jula donesen u tri navrata

sa tri odvojena dokumenta. /eutim mnogi ustavi tokom svog postojanja postanu nekodi(ikovani. .roz izvjesno vrijeme doe do ukidanja nekih odred&i i donoenja novih putem amandmana ili ustavnog zakona, pa se u praksi primjenjuje nepromjenjeni dio ustava i amandmani ili ustavni zakon kao novi dio ustava. ;akvih primjera ima mnogo od ustava Saveza Sovjetskih So%ijalistikih ,epu&lika do ustava Sjedinjenih amerikih 6r ava. C. Krat*i i %$,i ' *Krat*i s$ $sta'i koji imaju do 3JJ lanova* *sre%nje %$,i su od 3JJ do 4JJ lanova i dugi preko 4JJ lanova. Najve-i &roj ustava u svijetu spada u srednju grupu. .ratki ustavi, kao po pravilu donose se u autokratskim re imima tj. to su oktroisani ustavi. /eutim tu postoji i izuzetak kao npr. ustav Sjedinjenih $merikih 6r ava ima sedam lanova, a demokratski je ustav. Najkra-i ustav je donio <uj 0V+ u @ran%uskoj godinu dana prije revolu%ije 3PLL. godine. )n je saoptio da -e napisati ustav. Ugledni pravni%i, vojni zapovjedni%i i drugi doli su da sasluaju svog gospodara i on je izdiktirao ustav" lan 3. @ran%uska postaje ustavna dr ava* lan 4.sva vlast pripada monarhu i lan F. ovaj ustav stupa na snagu odmah. *D$,i $sta'i su oni koji imaju preko 4JJ lanova. 6 So(io)o$ko 3 pravna podje)a Po ovoj podjeli ustave grupiemo u vie skupina, a to su" nominalni i realni* normativni + semantiki* sta&ilni i gipki* statiki i programski* oiti i prikriveni. 3. Nominalni i realni $sta'i ' Sutina ove podjele je u tome da li se ustav u praksi potuje + primjenjuje ili drutveno so%ijalna z&ilja ima svoja mjerila prema kojima ivi, a ustav ostaje po strani. *Nominalni $sta'i su oni koji postoje samo po imenu, na papiru, a ne u stvarnosti. ;o su ustvari (iktivni (ormalni ustavi. *Realni $sta'i su oni ije su odred&e, odn. norme u saglasnosti sa stvarnim + realnim drutvenim odnosima. 4. Normanti'ni i semanti#*i ' #Normati'ni $sta'i su oni koji se primjenjuju u drutveno = politikoj stvarnosti tj. politika stvarnost je kod normativnih ustava u saglasnosti sa ustavnim normama. * emanti#*i $sta'i su kao i normativni ostvareni i tu je stvarnost u saglasnosti sa ustavnim normama, ali za razliku od normativnih ustava, praliu i spjeavaju svaku promjenu postoje-e vlasti tj. semantiki ustavi su neosporno stvarni, ali suvie sna no tite postoje-e stanje vlasti i vrlo su &liski statikim ustavima. F. ta-ilni i ,i(*i ' * ta-ilni $sta'i su u osnovi postojani i dugotrajni. )ni su opteprihva-eni od graana u jednoj dr avi. /alo je zahtijeva za njihovim promjenama. )vakav sta&ilan ustav o&ez&jeuje i sta&ilnost u dr avi. Primjer sta&ilnog ustava je Ustav Sjedinjenih $merikih 6r ava iz 3PLP. gdine i Ustav Mvaj%arske iz 3LPC. godine i o&a ustava su i danas na snazi. *.i(*i ili +le*si-ilni $sta'i lako se mijenjaju. /nogi teoretiari kritikuju taj o&lik i vid ustava. C. tati#*i i (ro,rams*i ' )va podjela se zasniva na kriterijumu otvorenosti ili zatvorenosti prema novim idejama, pro%esima i odnosima u dr avi. Pa tako *stati#*i $sta'i su svi oni koji potvruju + zadr avaju postoje-e stanje. *Pro,rams*i s$ $sta'i oni koji su u osnovi (leksi&ilni. )ni pru aju i daju mogu-nosti uvoenja novih, dr avnih, drutvenih, ekonomskih, so%ijalnih i drugih o&lika (ormi + odnosa, ako su te promjeneu (unk%iji razvoja i napredka dr ave i drutvene zajedni%e u %jelini. )vaj programski ustav ima &itne nedostatke i mane. ;o je relativno &rzo stvaranje duplog kolosijeka u dr avi. Naime u dr avnim organiza%ijama i ustanovama, privrednim organiza%ijama i lokalnoj samoupravi donose se razna opta i pojedinana akta. 7estim izmjenama ustava dolazi do toga da odvaja ustav od aktuelne normativne i djelatnosti, a usklaivanje, pa jo kada je esto je dug posao.

E. O#iti i (ri*ri'eni ' )snovni kriterijum za ovu podjelu jeste jasnost, nedvosmislenost i potpunost utvrivanja osnovnih ustanih i dr avotvornih poluga sistema kao nosio%a politike i javne vlasti. #$ko se iz ustava jasno vidi koji su glavni nosio%i vlasti, njihove (unk%ije, prava i o&aveze, pre%izno utvrivanje prava i slo&oda graana, postojanje politikog pluralizma i dr. onda je takav ustav o#it st'aran. ;i ustavi su uvijek i kodi(ikovani. *Pri*ri'eni $sta'i su oni koji su suvie naelni, nepre%izni, nepotpuni, ustvari, oni su suprotnost oitim ustavima. Prikirveni ustavi se naje-e donose u dr avama sa autokratskim re imom, &ilo kao oktroisani, &ilo kao ustavni pakt i po pravilu spadaju u kratke ustave. ( Po)iti%ko 3 pravna podje)a U ovu grupu spadaju" monokratski i diarhijski* (ederalni i unitarni* monarhijski + repu&likanski* doma-i i strani ustavi. 3. Monar/ijs*i i %iar/ijs*i $sta' ' *Monar/ijs*i $sta'i su danas sve rijei, a tamo gdje postoje njima se utvruje jedan sistem u kome monarh = autokrata (%ar, kralj, knez, deespot, sultan, hali(, ah, puista, trijumirat, hunta! ima sam vlast. 6anas u istom o&liku gotovo i da nema monokratskog dr avnog sistema. +pak neke zemlje 5u ne $(rike i neke arapske zemlje imaju monokratski re im + ustav npr. Saudijska $ra&ija ima ovakav sistem. *Diar/ijs*i $sta'i su oni koji ustanovlajvaju dvovla-e (vlada dvoji%e!, ali ne u klasinom smislu, ve- neto slino podjeli vlasti, na zakonodvanu, izvrnu i sudsku. 4. Fe%eralni i $nitarni $sta' - to su o&li%i dr avnog ureenja. #@edera%ija je o&lik slo enog dr avnog ureenja, a #prosti o&lik dr avnog ureenja je unitarna dr ava. ;ako da postoje (eeralni i unitarni ustavi. F. Monar/ijs*i i re($-li*ans*i $sta'i - */onarhijski o&lik vladavine ima monarhijski ustav, a to su %arevina, kraljevina, kne evina itd. *,epu&likanski ustav inaugurie smjenjivog, a ne nasljednog e(a dr ave. ,epu&like imaju predsjednike, koji su iz&orni, smjenjivi sa ogranienim mandatom. C. Doma0i i strani -* Naj&olji ustavi su oni koji nastaju na %oma0im is*$st'ima tj. doma-i ustavi koji potuju doma-u tradi%iju, kulturu, ekonomske i politike odnose. Ne primjenjuju se tua ustavna rjeenja. * trani ili t$1i $sta'i su oni koji su nastali preuzimanjem djelimino ili u %jelini ustava iz neke dr ave ije &i drutveno ureenje htjeli kopirati, a da se pri tome ne vodi rauna o spe%i(inostima sopstvene dr ave. ;akav primjer su neke ju no amerike dr ave koje esto ustavnim rjeenjima kopiraju predsjedniki ustavni sistem Sjedinjenih $merikih 6r ava ili parlamentarni sistem Velike ?ritanije, pa u&rzo takvi ustavi propadaju i donose se novi. B. Predustavni pisani po)iti%ki i pravni dokumenti ustavnog karaktera Prve kli%e ustavnosti nastale su s pojavom vieg stepena podjele rada, klasnih razlika, s pojavom sloja upravljaa i sloja potlaenih, tj. s pojavom dr ave. $li, (ormalno, poetak poetak ustavnosti se, po nekim teorijama, ve e za vrijeme pojav 1amura&ijevog zakonika (Vavilon, oko 4JJJ godina p.n.e.!, iako je tanije vezati ga za period uspona ro&ovlasnike dr ave i pro%vat antike (grke! kulture + (ilozo(ije uopte (P'C vijek p.n.e.!. Period odn. druga (aza predustavnog karaktera poinje donoenjem Velike povelje slo&ode (/agna %harta li&ertatum! 343E. godine i zavrava se donoenjem prvih pisanih ustava 3DEF. i 3PPD. godine. U tom periodu od oko EDJ godina doneseni su &rojni pojedinani pisani akti ustavnog karaktera + to mahom u 9ngleskoj. U tom

periodu odvijali su se i sna ni drutveni pro%esi koji su doveli do &ur oaskih revolu%ija i smjene sistema. Neki od tih (aktora koji su &ili glavne pokretake snage i gurali su toak promjena su" ' 9konomsko'proizvodni (aktori (?ili su u stalnom mijenjanju. Prvo je nestao ro&ovlasniki nain proizvodnje, a na s%enu stupila sitna ro&na proizvodnja. @eudal%i postaju najvii stale = gospodari zemlje, a selja%i se kao kmetovi vezuju za zemlju. ;rgovina %vjeta i raste jaz izmeu &ogatih + siromanih. ;akvo stanje se morlo prevazilaziti pa poinje oslo&aanje kmetova od vezanosti za zemlju, tra i se ukudanje stalekih privilegija, jaa ro&na proizvodnja, odn. nagovjetava senovo do&a ' novi vijek!* ' Politiki (aktori (5avljaju se zahtjevi za &oljom i demokratskijom organiza%ijom dr ave. 6espotizam i apsolutizam su ve- &ili i ivljeni, iako su i dalje &ili prisutne velike imperije ' %arstva + kraljevstva. 5avljaju se sna ni pokreti za reorganiza%iju i demokratiza%iju vlasti i upravljanja. Prije svega tra i se ogranienje apsolutne mo-i (vladara! monarha. ' ;eorijsko'(ilozo(ska misao (+ pored &rojnih razlika u stavovima, zajednike %rte svih teoretiara &ile su" da graani moraju &iti slo&odni, a(irmisali su se odreeni o&li%i upravljanja, vlade moraju &iti pravedne, suverenitet pripada narodu, mo- vladara se mora ograniiti,...!* ' Veliki kulturni i %iviliza%ijski pokreti (Naroito humanizam i renesansa uti%ali su na promjene koje su dovele do ve-ih prava graana i njihovog drutvenog polo aja. )d&a%uje se praznovjerje + nasilje, a a(irmie slo&oda ovjeka i realizam ivljenja. 6r ava ne smije &iti udovite, ve- organiza%ija po mjeri ljudi.!* ' ,evolu%ionarni i &or&eni pokreti masa (Najavljuju promjene (eudalnog apsolutizma!. U takvim ekonomskim, politikim, teorijskim, kulturnim + revolu%ionarnim okolnostima pojavili su se prvi pisani dokumenti ustavnog karaktera. Neki od prvih takvi dokumenata su" 3. Ve)ika pove)ja s)o6oda (#agna (arta )i6ertatum usvojena je 343E. godine u 9ngleskoj + predstavlja prvi pisani dokument u istoriji ustavnosti. ;o je zapravo ustavni sporazum koji su potpisali engleski kralj 6 on (5ovan! &ez zemlje i predstavni%i engleskog plemstva = &aroni. ;ada se po prvi put ograniila apsolutna vlast monarha. )va povelja je imala sve karakteristike ustavnog zakona, to se tie sadr aja i pravne tehnike. Sadr i DF lana svrstana u pet podruja (poglavlja!" a! lo-o%a i ne2a'isnost 3r*'e ' %rkva je postala potpuno slo&odna na vjerskom podruju, zatim su joj garantovana prava na zemlju i prihode kao i druga do&ra* &! !mo'ins*a i s'ojins*a (ra'a ' ova prava do&ili su slo&odni ljudi (plemstvo, svetenstvo i svi drugi slo&odni!, dok ih oni ekonomski zavisni nisu tada do&ili. Prava su se ogledala u zatiti imanja (zemlje, ume, zgrada, stoke...!. Utvruje se da se du niku ne smije oduzimati zemlja i plodovi ako du nikove pokretnosti mogu podnmiriti dug* da se trgov%ima garantuje slo&odna trgovina* da kraljevski slu &eni%i, poli%ija i eri( ne mogu oduzimati imovinu &ez naknade.... %! 4i#na (ra'a i slo-o%e ' utvreno je da kralj i njegova izvrna vlast ne smiju nikome uskratiti pravo ili pravdu. d! O-ra2o'anje O(&te, 'ije0a Kralje'ine ' ustanovljavanje )pteg vije-a .raljevine je nagovjetaj stvaranja parlamenta. Vije-e su sainjavali predstavni%i svih struktura plemstva i svetenstva, tako da su &ili zastupljeni svi slo&odni stale i iz svih gro(ovija. Vije-e je imalo osnovni zadatak da utvruje vrste i visinu dad &ina za potre&e .raljevstva. e! Kontrolni or,an 2a (rimjen$ Po'elje ' (ormiran je zvanini organ od 4E istaknutih plemi-a iji je osnovni zadatak kontrola primjene Povelje.

4. "u$anov zakonik je donesen 3FC8. i dopunjen 3FEC. godine u (eudalnoj Sr&iji. Predstavlja drugi pisani dokument u svijetu koji ima elemente ustavnog akta, iako (ormalno nije &io ustavni akt, ali sadr ajem veliki dio materijije koja se regulie je ustavna materija. Njime je o&uhva-eno regulisanje pitanja o %rkvi i religiji, dr avnom ureenju, vladaru i stale ima, vojs%i i uvarima reda, sudovima + dr. Nekoliko puta je prepisivan, a najpoznatiji su Struki i Prizrenski prepisi F. /ervinjska i 'ed)njsko34rakovska privi)egija donesena je u Poljskoj 3C44 i 3CFJ godine. ;o su akti ustavnog karaktera, a odnose se na lina prava i slo&ode. 6onesena su u vrijeme &uenja novih shvatanja u 9vropi i vode novom do&u, odn. naputanju (eudalizma i nagovjetavaju kapitalistikog drutva. @eulad%i samim tim to su (eudal%i nemaju pravo da vlaaju. )ve privilegije poivaju u osnovi na teoriji o jednakosti ljudi. +zriito se naznaava da ne mo e niko &iti zatvoren (utamnien! ako to nije na zakonu osnovano. C. Peti(ija o pravima (Petition o= Rig;t usvojena je 3D4L. godine. Predstavlja dalju razradu /agna %arte li&ertatum. Pre%izirana su i proirena neka imovinska pitanja (kralju su uskra-ena prava da &ez Parlamenta mo e uvoditi nove poreze!. Pojaana je zatita linih prava (Peti%ijom je utvreno da niko ne smije &iti uhapen i zadr an u zatvoru &ez sudske presude!. E. Sporazum naroda usvojen je 3DCP. godine u 9ngleskoj. ?io je dalja potvrda uvr-enja Parlamenta 9ngleske. Prvi put se pominju domovi parlamenta. Uvodi se kategorija naroda u sistem upravljanja dr avom (preko Parlamenta! D. +akon o nepovredivosti %ovjekove )i%nosti (.a6ens (orpus a(t donesen je 3DP8. godine. )vim aktom je prete no utvreno podruje krivinopravne zatite graanina. +zriito je za&ranjeno proizvoljno (nezakonito! hapenje &ez sudskog naloga i zadr avanje u zatvoru &ez valjanih dokaza o krivi%i, za&ranjuje se i ustrazi i postupku &ilo kakvo maltretiranje graana. U svemu se zahtijeva primjena o&jektivnog prava. P. +akon o ujedinjenju (A(t o= Union iz 3PJP. godine ustavnog je karaktera i odnosi se na stvaranje jednog novog dr avno'pravnog su&jekta Ujedinjenog kraljevstva Velike ?ritanije od tadanjih dr ava ' 9ngleske i Mkotske. )vim zakonom je uspostavljen parlamentarni sistem sa tano utvrenim polo ajem i ulogom krune. Svi navedeni akti, neposredno, su ustavnog karaktera, ali ni jedan, pa ni svi skupa nisu (ormalnopravno pisani i kodi(ikovani ustav. )ni su siguran i kvalitetan teorijski osnov za ulazak u ustavnu (azu ' donoenje prvih ustava. C. Prvi pisani ustavi Prvi pisani ustavi nastaju u 1A. vijeku, a prava era nastanka pisani; ustava je 1B. vijek, sa novim drutvenim promjenama, a samim tim, i nestankom (eudalizma. 6rutveni uslovi, koji su glavni (aktor nastajanja prvih ustava su" &ur oaskodemokratske revolo%ije, industrijske revolu%ije, promjene u proizvodnji, podizanje kulture i prosvije-enosti kao i uti%aj nove &ur oaske radnike klase. Sve do ?ekog kongresa 3L3E. godine ustavi su donoeni neo&avezno, a nakon toga su se dr ave slo ile da donose ustave, mada ne prisilno, jer niko spolja nije mogao prisiliti dr avu da donese ustav, ali se od takvih re ima dosta zaziralo. Uo&iajno je da se za prvi ustav smatra ustav Vird,inije iz 1AA@. godine (za vrijeme ;omasa 6 e(ersona donesen* proklamovao je da vlast pripada narodu razlikuju-i zakonodavnu, sudsku i izvrnu vlast!, ali ako uzmemo u o&zir klasi(ika%iju nastanka tj. tri &itna elementa = da je ustav pisan, da je kodi(ikovan, i da ga je donijelo pose&no iz&orno tijelo (parlament!, onda je to po ve-ini teoritaara

4romve)ov ustav iz 1@?5. godine, donesen u !ng)eskoj. +mao je C4 lana i o&uhvatao je C podruja" organiza%ija i (unk%ionisanje vlasti, uloga krune (e(a dr ave!, garan%ije odreenih prava i saglasnost zakona sa ustavom. Nikada nije stupio na snagu. Neposredno nakon amerike &ur oaske revolu%ije i u @ran%uskoj se donosi osnova za prvi (ran%uski ustav, a to je 6eklara%ija prava ovjeka i graanina iz 3PL8. godine, (ormiranjem Ustavotvorne skuptine, za vrijeme revolu%ionarnih vrenja. Nakon dvije godine 1AC1. godine donesen je prvi ustav u Dran(uskoj, koji je u potpunosti, u prvom dijelu, prepisao 6eklara%iju prava ovjeka i graanina, a drugi dio je normativni (utvrena je jednakost svih ljudi, uspostavljena je privatna svojina kao jedinstvena + nepovrediva, dr ava je postala ustavna i nasljedna monarhija, vlast se dijeli na sudsku, zakonodavnu + izvrnu!. Poljska je &ila tre-a dr ava u kojoj je donesen ustav (poslije 9ngleske i Mvedske! 3P83. godine. Ustav Poljske je &io ustavni pakt H uesni%i u donoenju su &ili parlament i monarh (kralj!. Gakonodavna vlast je povjerena dvodomoj skuptini, a izvrna je &ila data u ruke kralja i njegovom tzv. Savjetu inspek%ije. # :vedska postoji jo od vremena Vikinga i nikada nije &ila okupirana. Parlamenat (,iksdag! je prvi puta &io okupljen 3CFE. godine, a ve- 1@5<. godine postoji ustav koji odre*uje ov)asti dr,avnog tije)a. 1G. Ustavni (ik)usi u zem)jama gra*anske demokratije RA+VO' USTAVNOST& U V!1&4O' 9R&TAN&'& Postoje razliite teorije u ustavu Velike ?ritanije, ali &ez sumnje Ujedinjeno .raljevstvo ima pisani ustav, ali on nije kodi(ikovan, tj. ne nalazi se u jednom aktu. Poetkom 0+++ vijeka pojavljuju se prvi pisani dokumenti ustavnog karatkera kojima se ograniava vlast monarha i stvara moderniji i humaniji politiki i drutveni sistem. ;o su sljede-i akti" ' 343E. /agna %harta li&ertatum = Velika povelja slo&ode ' 3D4L. Petition o( ,ights = Peti%ija o pravima ' 3DP8. 1a&eas >orpus $%t = Gakon o nepovredivosti ovjekove linosti ' 3DEF. .romvelov ustav (C4. lana!, proglaenje repu&like ' 3DL8. ?ill o( ,ights = Gakon o pravima Ga 9nglesku se ka e da je majka parlamentarizma, a za @ran%usku = majka ustavnosti. Pravi razvitak ustavnosti u Velikoj ?ritaniji poinje nakon &ur oaske revolu%ije u 0V+++ vijeku, vijeku prosve-enosti, razvoja ljudskih prava i slo&oda. RA+VO' USTAVNOST& U SA"3U .rajem 0V+++ vijeka dolazi do konstitu%ionaliza%ije ljudskih prava i slo&oda. 0V+++ vijek i prva polovina 0+0 vijeka su period prvih revolu%ija, sti%anja dr avnih nezavisnosti i period pro%vata ustavnosti. Prvi ustav na tlu Sjeverne $merike donijet je u vrijeme &or&e za nezavisnost (godine3PL3. donesen je prvi .on(ederalni ustav!. 6o sredine 0V+++ vijeka osnovano je 3F kolonija koje su se poele (ormirati kao nezavisne dr ave. G&og suko&a sa Velikom ?ritanijom i te nje da se potpuno oslo&ode uti%aja Velike ?ritanije, .ongres donosi 6eklar%iju o nezavisnosti svih trinaest kolonija. :odine 3PLP. ustavotvorna skuptina usvojila je Ustav S$6, u @iladel(iji, kojim je ustanovljena (edera%ija. ;aj ustav je i dan danas na snazi, ima sedam lanova, dosta je kratak, ali i krut, jer ima najdu e trajanje na svijetu. Ustavom je ustanovljen predsjedniki sistem koji je postao dosta sta&ilan, to se vidi i iz injeni%e da su za tako dug period &ile male promjene ustava, i svega dvije jae ustavne krize.

11. Razvoj ustavnosti u Dran(uskoj @ran%uska je po svom ustavnom i politikom ureenju dosta spe%i(ina. +zvedene su etiri revuli%ije, tri puta se smjenjivala monarhija i repu&lika, izvrena su dva dr avna udara i uspostavljeno je pet repu&lika. Ga posljednja dva vijeka u @ran%uskoj je doneseno 3D ustava, i promjenjeno F4P vlada. @ran%uska je tipian predstavnik viepartijskog sistema. Skuptina stale a je &ila trodomna" plemstvo, graanstvo, svetenstvo. #1ABC. godine ' prekretni%a je &ila @ran%uska &ur oaska revolu%ija* povod te revolu%ije" +++ stale se proglasio za Narodnu skuptinu (predstavni%i naroda!. U toj revolu%iji o&oren je srdnjevjekovni apsolutistiki sistem. #3P83. godine ' prvi @ran%uski ustav, nastao voljom i saglasno-u naroda i monarha, iako je zadr ana monarhija, dolo je do velikog ogranienja vlasti monarha* ujedno i smrt kralja <uja 0V+ i $ntonete. @ran%uska skuptina sudila je za veleizdaju i tada nastaje i institut pos)ani%kog imuniteta. #3P84. godine (ormirana je prva repu&lika* u&ijen kraljjer uestvuje u djelu veleizdaje i oziva strane sile da poro&e @eran%usku* poinje 5ako&inski teror (3P8F'3P8C, voa jako&ina%a je ,o&espjer tzv. 2nepotkupljivi2!. #3P8F. godine ' /ontanjarski ustav ' drugi ustav @ran%uske, utvrdio je ekonomska i so%ijalna prava + slo&ode, idejna voa &io T.T. ,uso* ustavom se uspostavlja skuptiniski sistem vlasti i narodna suverenost* spe%i(ian je akt koji nikada nije primjenjen* konvent je donioodluku o suspenziji ovog ustava 3J. okto&ra 3P8F. godine. #3P8E. godine ' 6irektorijalni ustav = sutina je H suko& izmeu revolu%ionara jako&ina%a i ivandina%a (predstavnika krupnoga kapitala!* ojaava izvrnu vlast (E direktora! #3P8L. godine ' .onzulski ustav (Napoleon!* #3P88. godine ' prvi dr avni udar, kada je general Napoleon ?onaparta suspendovao sve dr avne organe, a vlast je ojaana stvaranjem konzula (privremeni konzulat! #3LJ4. godine ' Napoleon se proglasio za do ivotnog konzula #3LJC. godine ' Napoleon je proglaen za %ara. #1B1<. godine 3 pad Napoleona, poinje restaura%ija (eudalizma, donosi se Ustavna povelja* na presto se vra-aju &ur&oni (<uj 0V+++, roeni &rat <uja 0V+, a poslije njega Marl 0, tre-i &rat...! #3LFJ. godine ' iz&ija 5ulska revolu%ija koja je nastavak ?ur oaske revolu%ije* Marl 0 je dva puta za redom rasputao skuptinu* z&aen je sa vlasti, a na prijesto je doveden <uj @ilip ' nazvan kraljem graaninom ' na vlast ga je dovela &ur oazija* ustavnim promjenama se osla&ljuje mo- vladara da raspusti skuptinu* usostavlja se orleanski parlamentarizam (ministri odgovaraju i pred kraljem i pred parlamentom!. #3LFJ'3LCL. godine ' period konstitu%ionalnosti, jaanja graanske klase, jaaju znakovi parlamentarizma. 71B<B. godina 3 izvedena je tre-a U(e&ruarska revolu%ijaQ koja je imala elemante radnike revolu%ije* ponovo se uvodi repu&lika (poinje re im ++ repu&like!* na vlast dolazi sinova% Napoleona, <uj* &or&a za parlamentarni sistem #3LE4. godine ' <uj Napoleon proglaava se za %ara i ukida repu&likansko ureenje* poinje period ++ >arstva. #3LPJ. godine ' poinje rat u 9vropi izmeu @ran%uske i Pruske* pad Napoleona +++ #3LP3. godine ' Pariska komuna, etvrta revolu%ija. 71BA?. godine 3 donesen je Ustav +++ (ran%uske repu&like* ve-inu u skuptini imali monarhisti*

,epu&lika sa dvodomnim parlamentom, vlada odgovarala i prvom i drugom domu* ovaj period traje sve do + svjetskog rata, on je period so%ijaliza%ije. #3LPE'38CJ. godine ' u @ran%uskoj su este promjene vlada, promijenila je za taj period 33J vlada #38CJ. godine ' okupa%ija @ran%uske od strane Njemake #38CD. godine ' Ustav +V ,epu&like, ojaana je pozi%ija izvrne vlasti #38EL. godine ' Ustav V ,epu&like koji va i i dan danas* po njemu @ran%uska je unitarna dr ava, sa kom&ina%ijom predsjednikog i parlamentarnog sistema. Razvoj ustavnosti kod drugi; dr,avaE #3LF3. godine ' ?elgijski ustav = uvode tragove parlamentarnog sistema. #3LCL. godine ' /aarska revolu%ija ' $ustrija pre ivljava teke trenutke jer ne mo e da rijei na%ionalno pitanje sa /aarima. #3838. godine ' Ustav Vajvarske repu&like (Njemaka!. #38F3. godine ' ustav Mpanije i 3843. godine ' ustav $ustrije, uvode institu%iju Ustavnog suda ' to je period uvr-ivanja parlamentarne vlasti. ' od FJ'ih godina period diktature. #38FE. godine ' Poljska donosi ustav (sadr i diktaturu da je predsjednik odgovoran pred ?ogom i pred istorijom!. ' u Njemakoj i +taliji (aizam ' unitavanje ljudskih prava. ' nakon + svjetskog rata period so%ijalistikih ustavnosti, ukidanja privatne svojine, ogrinaavanje ljudskih prava i slo&oda. #384C. godine ' prvi ustav SSS,. #38FD. godine ' Staljinov ustav. #od 8J'tih godina 00 vijeka ' u 9vropi vra-anje na li&eralno'demokratsku ustavnost. #38CL. godine ' ustav +talije. #38C8. godine ' Ustav u Njemakoj (prekid sa (aizmom!. #38PD. godine Portugalija, a 38PL. Mpanija, izlaze iz (aizma. ' iroka paleta ljudskih prava i slo&oda. ' vra-a se (ederalni sistem u Njemakoj. ' izvreno niz rijeenja za jaanje izvrne vlasti (pogotovo u @ran%uskoj ' esto su padale vlade!. ' kraj LJ'tih, talas kraha so%ijalistikih ustavnosti u +stonoj 9vropi. #388F. godine ' ,usija donosi ustav. ++ >+.<US Poslije + svjetskog rata nastaje razvoj ustavnosti so%ijalistikih zemalja i traje sve do 8J'tih godina 38. vijeka. So%ijalistiki poredak u&rzo se poeo pretvarati u autokratski re im u kome je jednopartijska dr avna vlast &ila praktino &ez javne kontrole. .arakteristike" vlast jedne stranke, radni narod, radnika klasa, drutvena svojina, ogranienost ljudskih prava i slo&oda, totalitarni poredak. @$M+S;+7.+ P),96$. = u zemljama +stone 9vrope. 6r ave su razvile autoritarnu ustavnost (Poljska FJ'tih godina 38.vijeka!. ' Poslije rata = demokratski ustavi* radikalni raskid sa (aizmom i ojaavanja izvrne vlasti. Ra2'oj $sta'nosti $ Fran3$s*oj i $sta'ni 3i*l$si $ s'ijet$5 K 4onstitu(iona)iza(ija )judski; prava i s)o6oda K ,azvoj )i6era)no3demokratske ustavnosti (karakterie ga razvoj ljudskih prava* 2orleanski parlamentarizam2 B ministri odgovaraju i pred ?ogom i pred parlamentom ' do sredine 0i0 vijeka traje period konstitu%ionaliza%ije i li&eralno'demokratske ustavnosti

K ,azvoj par)amentarizma (druga polovina 0+0 vijeka!* to je period postepenog razvoja ' izmeu dva svjetska rata dolazi do novog %ilklusa ' tre-eg, a to je razvoj so(ija)isti%ke ustavnosti + traje sve do 8J'tih godina 00 vijeka kada se o&navlja li&eralno'demokratska ustavnost* karakteriu ga" drutvena svojina, ograniavanje ljudskih prava i slo&oda, razvoj totalitarnog sistema... K Ra(iona)iza(ija K Raskid sa =a$izmom (nakon ++ svjetskog rata u kapitalistikim zemljama koje su &ile (aistike dolazi do o6nove so(ija)izma! 12. Ustavni razvitak 'ugos)avije prije "rugog svjetskog rata USTAVN& RA+VO' +!#A1'A 4O'! SU U:1! U SASTAV "RHAV! S.S U toku ++ svjetskog rata, a pose&no pri kraju, ideje i elje za oslo&oenjem + ujedinjenjem &ile su jako narasle. Stvaranje zajednike dr ave zavisilo je od ideje i sposo&nosti naroda i njihovih voa na ?alkanu Ustavni razvoj Sr&ije poinje istovremeno kada je poeo organizovani otpor turskoj vlasti i kada je &ilo izvjesno da nastaje dr ava Sr&ija. Nakon Prvog srpskog ustanka 3LJC. godine i nakon vidnog uspjeha prilo se (ormiranju dr avnih organa tj. organiza%ije vlasti. Prvi ustav se donosi tek 3LFE. godine (z&og naina vladavine /iloa )&renovi-a nije doneen prije!, zvao se Sretenjski, ali ga nisu prihvatile $ustrija, ,usija i ;urska sve do 3LFL. godine, koji je prihvatio >arigrad (tzv. >arigradski ustav = sa velikim ovlatenjima kneza!. Sr&ija do&ija novi ustav 48. juna 3LD8. godine, donijela ga je Velika narodna skuptina, i do&io je naziv Namjesniki ustav. Nakon Namjesnikog Velika narodna skuptina je donijela novi demokratski ustav 3LLL. godine. (nakon njega vra-eno je ustavno ureenje iz 3LD8. godine, pa 38J3. godine je izdat oktroisane od strane $leksandar )&renovi-a. Padom dinastije )&renovi- 38JF. godine i dolaskom Petra + .araorevi-a suspendovan je ustav iz 38J3. godine i vra-en ustav iz 3LLL. godine koji je trajao sve do ujedinjenja 383L. godine!. >rna :ora je stekla dr avnost dugotrajnom i upornom &or&om sa ;ur%ima. Ve- 3LF3. godine je osnovan >rnogorski praviteljstvuju-i senat. .ne evina >. :ora je (ormirala 3LE4. godine %etinjsku skuptinu. Ga kneza je (po saglasnosti ,usije! iza&ran knez 6anilo Petrovi- njego. /eutim, priznanje >. :ore predvieno je Sanste(anskim mirom, a 3LPL. godine potvreno je ?erlinskim kongresom. Prvi ustav >. :ore donesen je 38JE. godine (Nikoljski!, &io je oktroisani H >. :ora je &ila ustavna monarhijaH tj. samo po (ormi donoenja &io je oktroisani, ali po sadr aju, nosio%ima vlasti &io je moderni graansko'demokratski. Spadao je u red etiri naj&olja ustava u svijetu (S$6 '3PLP. godine* @ran%uski ' 3LPE. godine i Mvaj%arski ' 3LPC. godine!. )stale teritorije koje tre&a da uu u sastav nove dr ave &ile su" Slovenija, 1rvatska, 6alma%ija, Vojvodina, ?i1 i /akedonija. Sve ove dr ave nisu imale ststus dr ave vesu &ile pod tuinskom vla-u. ?osna i 1er%govina je &ila turski paaluk sve do 3LPL. g. ;e godine odr an je ?erlinski kongres, kada je odlueno da ?i1 pripadne $ustrogarskoj. Pred + svjetski rat (38JL. godine!, $ustrougarska anektira ?i1. ;ako je ?i1 postala sastavni dio $ustrougarske sa pri&li no istim ststusom autonomije koju je imala 1rvatska. +deja o oslo&oenju i ujedinjenju pretvorila se u ak%iju tokom + svjetskog rata. Slovenija je &ila podijeljena u tri dijela (najve-i dio je pripadao $ustriji, pa Ugarskoj i mali dio +taliji!, Vojvodina aje &ila pod ugarskom vla-u. /akedonija je do 383F. godine &ila pod turskom vla-u, a nakon &alkanskih ratova ulazi u sastav .raljevine Sr&ije, a mali dio pripada ?ugarskoj i :rkoj.

1rvatska je &ila u sastavau $ustrougarske monarhije, a 6alma%ija je pripadala $ustro' Ugarskoj, a dijelom +taliji. )d 3LDL. godine 1rvatska do&ija autonomiju. Na samom poetku Prvog svijetskog rata Skuptina .raljevine Sr&ije P. de%em&ra 383C. godine u Niu usvaja tzv. Ni$ku dek)ara(iju o %iljevima rata, u kojoj izriito stoji da -e se Sr&ija &oriti ne samo za ouvanje dr ave Sr&ije, ve- da -e se &oriti i za oslo&oenje i ujedinjenje i stvaranje zajednike dr ave Sr&a, 1rvata i Slovena%a. Stvaranje zajednike dr ave Sr&a, 1rvata i Slovena%a potrvreno je de(initivno 4r=skom dek)ara(ijom 383P. godine. :odine 383C. ' Prvi svjetski rat H stvoren je jugoslovenski od&or koga ine predstavni%i .raljevine Sr&ije i $ustougarske monarhije. Sr&ija je imala za %ilj oslo&aanje i ujedinjenje ju noslovenskih naroda (prete no Sr&a, 1rvata i Slovena%a!. Po okonanju rata, okto&ru 383L. godine stvoreno je predstavniko tijelo ju noslovenskih naroda. 6o ujedinjenja je dolo u novem&ru 383L. godine, pri sjedinjenjem >rne :ore i Vojvodine .raljevini Sr&iji. 5u noslovenski poslani%i u parlamentu proglasili su dr avu Slovena%a, 1rvata i Sr&a (teritorija ?i1, 1rvatske i Slovenije!. Ujedinjenje dr ave Slovena%a, 1rvata i Sr&a i .raljevine Sr&ije u jenu dr avu H u ?eogradu J3.34.383L. godine kralju $leksandru predata je 2$dresa2 sa eljom da se ivi skupa. $li prvi ustav donesen je znatno kasnije z&og pitanja razgranienja i dr avnog ureenja. Na vanjskom planu tre&alo je utvrditi grani%e nove dr ave i do&iti meunarodno priznanje, a na unitranjem izvriti teritorijalnu organiza%iju dr ave. Pitanje dr avnog ureenja je i &io kljuni razlog raspada ujedinjene dr ave. ;a novadr ava prema proklama%iji regenta $leksandra je unitarna dr ava, to je dr ava jednog naroda 2od tri plemena2 (Sr&i, 1rvati i Sloven%i! H .raljevstvo S1S -e &iti ustavna parlamentarna + demokratska dr ava triomenog naroda, kojem je na elu dinastija .araorevi-. Pored .ralja predvia da se (ormira Vlada i Privremeno narodno predstavnitvo. Prva Vlada .raljevine S1S (ormirana je 3838. godine, deset dana nakon ujedinjenja. 3 Pripreme za dono$enje prvog ustava 4ra)jevine S.S Privremeno narodno predstavnitvo imalo je dva osnovna zadatka" 3. da donese neke osnovene akte ' zakone i 4. da pripremi i provede iz&ore za Ustavotvornu skuptinu. Pripremilo je nekoliko va nih zakonskih i drugih akata, a najznaajniji je &io Gakon o iz&oru narodnih poslanika za Ustavotvornu skuptinu dr ave S1S. )vim Gakonom je uvedeno opte &irako pravo. +z&ori za Ustavotvornu skuptinu su odr ani u novem&ru 384J. godine. Pro&lem je &io jer se pojavilo dosta stranaka koje su predlagale razliita dr avna ureenja. .ralj je insistirao da ostane monarhija, od poslanika je tra io da pola u zakletvu. 1rvatska seljaka stranka se zalagala za (edera%iju. U skuptini su najvie mjesta do&ile" 5ugoslovenska demokratska stranka, Narodna radikalna stranka, komunisti i 1rvatska seljaka stranka, ali niko nije imao apsolutnu ve-inu (najvie je imala 5ugoslovenska demokratska stranka, 8C poslanika!. Ustavotvorna skuptina .raljevine S1S, nakon sedmomjesenog zasijedanja, donijela je prvi Ustav na Vidovdan 4L. juna 3843. godine (ustav su izglasale radikalna stranka i muslimanski ivalj iz d emijatskog sastava tj. zajedni%e!, koji ima karakter ustavnog pakta (kompromisnog ustava! tj. Skuptina ga je usvojila uz saglasnost kralja. Po Vidovdanskom ustavu" ' ideja o jednom troimenom narodu, Ujedan narod sa tri plemenaQ, ustav potvruje postojanje Usrpskog'hrvatskog'slovenakog jezika i narodnostiQ* ' spada u red naprednih ustava* dr ava je podijeljena na FF o&lasti* ' dr ava je unitarnog ureenja* ' orleanski parlamentarizam

' Narodna skuptina je &ila jednodomni zakonodavni organ* zasijeda u ?eogradu* zakone je proglaavao kralj ukazom koji su potpisivali svi ministri* ' pravosue ima sudsku vlast i u o&avljanju te (unk%ije sudovi su nezavisni* za %ijelu kraljevinu postojao je samo jedan .asa%ioni sud* kralj je postavljao sudije (koji imaju stalnu (unk%iju! na prijedlog ministra pravde* ' zatita prava svojine, garantuje se slo&oda ugovaranja i organizovanja u privrednoj s(eri, kao + organizovanja radi postizanja &oljih uslova rada* ' Svi graani su jednaki pred zakonom i svi u ivaju jednaku zatitu vlasti* ' ministarski savjet odgovara skuptini i kralju.... )vakvo ueenje nije prihvatila 1rvatska seljaka stranka te od samog poetka poinju trzavi%e na rela%iji ?eograd ' Gagre&. Period od kraja 384P. do polovine 384L. godine protekao je u otroj &or&i opozi%ije i Vlade, a naroito sa strankama tzv. 1rvatskog &loka. Sve kulminira i dolazi do atentata u Skuptini (na Stjepana ,adi-a, predstavnika 1rvatske seljake stranke!. .ralj $leksandar to koristi, rasputa Skuptinu i uvodi diktaturu, koja je trajala dvije godine (preuzima svu vlast!. Poetkom okto&ra 3848. godine kralj je donio Gakon o nazivu i podjeli kraljevnine na upravna podruja. 6r ava je do&ila ime .raljevina 5ugoslavija i podijeljena je na 8 &anovina. ?anovine do&ijaju imena &ez etnikog kriterijuma, po rijekama (Vr&aska ?anovina, Savska, Getska,...!. $li to nije moglo dugo da traje, te je $leksandar .araorevi- F. septem&ra donio )ktroisani ustav .raljevine 5ugoslavije koji se temelji na istim osnovama kao i ustav iz 38F3. godine (dr ava je nasljedna i ustavna monarhija, graansko'demokratskog tipa H ukunut je parlamentarizam, ministri su odgovarali samo kruni, kraljeva ovlatenja su velika, skuptina je &ila dvodomna ' parlament i senat, a to se tie ljudskih prava ona su su ena i redukovana!. Ustav je utvrdio trodio&u vlasti" zakonodavnu vlast vri kralj i Narodno predstavnitvo (Senat i Narodna skuptina!* upravnu vlast vri kralj preko odgovaraju-ih ministara* sudsku vlast vre sudovi. @ormalno je to &ila trodio&a vlasti, a stvarno je &ilo jedinstvo vlasti tj. &io je prete an uti%aj kralja. )d 38F3 ' 38C3. godine izvrene su tri revizije ustava" 1. Nakon pogi&ije $leksandra .araorevi-a 38FC. godine u /arselju, zemlja je opet u krizi,na presto je stupilo trolano namjesnitvo ' predsjednitvo (koje je imenovao kralj 38FC. godine na ?ledu!. Gemlja poivala na strahu z&og italijanskih pretenzija na 6alma%iju, Njemakih na Vojvodinu... ,evizija se sastojala u tome da je Namjesnitvo odmah po preuzimanju vlasti e(a dr ave regulisao svoje nadle nosti koje su prevazilazile ustavne okvire Namjesnitva. 2. ,ela%ija ?eograd'Gagre& se sve vie udaljava, pa se 38F8. godine donosi i Ured&a o ?anovini 1rvatskoj koja joj je potvrivala teritorijalnu autonomiju i zakonodavnu vlast. )d 38FP'38FL. godine vode se pregovori o ustavnom rede(inisanju. Namjesnitvo je 38F8. godine donijelo reviziju Septem&arskog ustava i Ured&u o ?anovini 1rvatskoj (od Savske i Primorske &anovine sa nekim srezovima u ?osni!. ;om ured&om &anovina stie visok stepen autonomije, do&ija svoj Sa&or. Ured&a predstavlja zaetak (ederaliza%ije zemlje, ima veliku teritoriju i jedina je &ila organizovana etniki. 5. 6r avni udar generala 6uana Simovi-a koji je izvren nakon potpisivanja ;rojnog pakta + martovskih dogaaja 38C3. godine. ;re-a revizija H Simovi- je z&a%io Vladu i doveo na vlast kralja Petra ++ .araorevi-a, a za predsjednika vVlade je imenovan on sam. Svi zajedno su upravljali zemljom 43 dan, kada dolazi do napada (aistike Njemake 3P.JC.38C3. godine kada je 5ugoslavija kapitulirala.

15. Ustavni razvitak 'ugos)avije pos)ije "rugog svjetskog rata :odine 38C3. raspad dr ave, kapitulirala i okupirana od strane (aistike Njemake. Ga vrijeme rata izdvojio se partizanski pokret i njegova komunistika partija. Poetkom ++ svjetskog rata, kralj je proglaen punoljetnim i sa vladom napustaju zemlju.... K 38C4. godine (ormiran je $VN)5 kao vrhovni organ revolu%ionarne vlasti u 5ugoslaviji, tijelo za vrenje zakonodavne (unk%ije na oslo&oenim teritorijama K >entralni organi vlasti de(initivno su (ormirani 38CF. ($VN)5!, 6rugo zasjedanje u 5aj%u 48. novem&ra* $VN)5 je proglaen vrhovnoim zakonodavnim i izvrnim narodnim predstavnikim tijelom 5ugoslavije* iza&ran je Na%ionalni komitet kao organ vrhovne vlasti* doneena je odluka izgradnji 5ugoslavije na (ederalnom prin%ipu* kao i odluka o oduzimanju prava zakonite vlade 5ugoslavije u iz&jeglitvu i za&rana vra-anja kralja u 5ugoslaviju do zavretka rata* K Nakon ++ zasijedanja $VN)5'a H pro&lem za svijet" legalitet dvaju predstavnika jedne dr ave, odn. kralj u iz&jeglitvu i 2revolu%ionarna vlast2H savezni%i ele da se taj dualitet rijei K 38CC. godine ' sporazumom ;ito = Mu&ai- (;ito postaje predsjednik Na%ionalnog komiteta 5ugoslavije!, u ?eogradu je odlueno da se (ormira zajednika vlada i da kralja Petar ++ ustavnim aktom imenuje kraljevsko namjesnitvo, ali uz dogovor sa predsjedni%ima o&e vlade (kraljevske vlade u iz&jeglitvu i na%ionalnog komiteta na tlu 5ugoslavije! H odluka da se (ormira zajednika vlada. K :odine 38CE. o&e vlade podnose ostavku (.raljevska vlada, i na%ionalni komitet! i nakon dva dana (ormirana je zajednika, jedinstvena Privremena narodna vlada, a iste godine (ormirana je + Ustavotvorna skuptina. 6olo je do ukidanja rada stranaka. 6emokratska (Sr&ija! i Seljaka (1rvatska! nisu ni uestvovale na iz&orima. ;o su &ili tzv. U-oraviQ iz&ori. K 38CE. godine ' iz&ori za ustavotvornu skuptinu i Prvo zasjedanje Ustavotvorne skuptine koja je donijela 6eklara%iju o proglaenju @ederativne Narodne ,epu&like 5ugoslavije. ;om deklara%ijom je i (ormalno prestala .raljevina 5ugoslavija i Ustav iz 38F3. godine. Poslije !! s'jets*o, rata J$,osla'ija o% $nitarne %r6a'e 7re($-li*e8 (ostaje +e%era3ija9 DFJ : %o ! $sta'a; FNRJ (oslije ! $sta'a< sastoji se o% = re($-li*a i > (o*rajine999 K 38CD. godine ' Ustavotvorna skuptina je donijela prvi Ustav nove 5ugoslavije (ran po uzoru na Ustav SSS, iz 38FD.' godine! u kojem ona postaje @N,5, koja je o&uhvatala est repu&lika i dvije pokrajine. Ponovo dolazi do pro&lema uspostavljanja dr avnog ureenja. .omunistika stranka je iz&a%ila sve druge stranke iz Narodnog (ronta. ;ito postaje do ivotni predsjednik, uveden je skuptinski sistem vlasti, a %entralni organi vlasti su &ili" ' Narodna skuptina @N,5 ' vri zakonodavnu vlast* vrhovni je organ narodne vlasti i predstavnik narodnog suvereniteta @N,5 ' Prezidijum skuptine @N,5 ' &ira ga Narodna skuptina na period od C godine* ima tri (unk%ije" e(a dr ave, neke (unk%ije Narodne skuptine i (unk%iju ustavnog suda (ukida se 38EF. godine! ' Vlada @N,5 (najvii izvrni organ i upravni organ dr avne vlasti, a ne izvrni organ Narodne skuptine!. K Ustavom je utvrena nova organiza%ija (edera%ije koja o&uhvata sistem organa i organiza%ija koji su glavne poluge dr ave. ;o su" Savezna skuptina (dvodoma ' dom graana i dom radnih ljudi!,

predsjednik ,epu&like, Savezno izvrno vije-e (politiko izvrnu (unk%iju ima 'odgovorno je za sprovoenje politike (edera%ije!, Vrhovni sud 5ugoslavije i Ustavni sud 5ugoslavije. K 38EF. godine ' promjena Ustava Ustavnim zakonom uvedeno so%ijalistiko samoupravljanje radnika. K :odine 38DF. ' donesen je novi ustav (prvi autentini'originalni akt donesen u drugoj, so%ijalistikoj 5ugoslaviji H prvi ustav je iz 38CD. godine nalika na Ustav SSS,'a! koji uvodi prvi (unk%iju predsjednika, 5ugoslavija se postepeno kon(ederalizuje, &udi se na%ionalizam kako umire so%ijalizam, uvedena je petodomna skuptina, dr ava do&ija naziv S@,5, uveden je Ustavni sud. Struktura ustava se dijelui u tri dijela" pream&ula, uvodni dio i normativni dio. K 38DL. godine ' amandmani uvode kon%ept konstitutivnosti K 38P3. godina ' ini prekretni%u ' sa saveznog nivoa prelazi se na repu&liki i pretvaranje S@,5 u kon(edera%iju, znaajan prenos nadle nosti sa saveznog nivoa na repu&liki* kon%ept na%ionalnog kljua* politiki sistem" Skuptina S@,5 sastavljena je od dva vije-a" Savezno vije-e i Vije-e repu&lika i pokrajina. Savezno vije-e pokriva 44J delegata koje su neposredno &irali graani po kljuu" FJ delegata iz svake repu&like i po 4J iz svake pokrajine (paritetna SjednakaS zastupljenost!. K :odine 38PC. ' ovaj ustav je jedan od najloijih ustava na svijetu (imao CFE. lana!, de(inisao je 5ugoslaviju kao S@,5 sa est repu&lika i dvije autonomne pokrajine. Ustav je demokratski po sadr aju, ulozi poluga vlasti i po nainu donoenja. Predstavlja ustavni pakt (saglasnost (ederalnih jedini%a, naroda, e(a dr ave i Skuptine!. .rut je (stog je revizioni postupak!, dug... Vlast je apstraktno odreena. Svi savezni organi sastavljeni propor%ijonalno. Savezna skuptina sastavljena od dva doma (FJ poslanika iz svake repu&like i 4J iz svake pokrajine!. )dluke se donosile konsenzusom (drutvenim dogovoranjem!. Predsjednitvo S@,5 imalo je ulogu kolektivnog e(a dr ave. ?rojalo je devet lanova, osam predstavnika, svake repu&like i pokrajine, i deveti lan, predstavnik komunistike partije, a do 38LJ. godine postojao je dualitet, dakle pored Predsjednitva &io i individualni predsjednik ,epu&like. Smr-u ;ita (unk%iju e(a dr ave preuzima Predsjednitvo. K Promena ustava Sr&ije nije &ila mogu-a &ez saglasnosti pokrajina. $utonomne pokrajine su mogle da mijenjaju svoje ustave neovisno od ustava repu&lika, a repu&like nisu mogle &ez saglasnosti autonomnih pokrajina 1<. 'ugos)ovenski =edera)izam i raspad SDR' Saveznu dr avu S@,5 inilo je est repu&lika" ?i1, Sr&ija, /akedonija, 1rvatska, Slovenija >rna :ora i /akedonija i divije pokrajine" Vojvodina i .osovo. ,epu&like su imale sva o&ilje ja dr ave, sve vie su se udaljavale od (edera%ije, stvaraju-i uslove za potpuno osamostaljenje. + pokrajine su se izdigle na nivo dr ava. )d 38CD. ' 388J. godine tee razgradnja S@,5 sa prenosom ovlatenja na repu&like. Sve repu&like i pokrajine su 38CD. godine donijele svoje ustave. K 38LD. '38LP. g. velika (inansijska kriza, razvoj na%ionalizma, veliki talas nezadovoljstva K Na vlast dolazi Slo&odan /iloevi- .riza LJ'tih, i 8J'tih dovodi do eksplozije so%ijalizma. :odine 38LP. S@,5 ulazi u teku (inansijsku krizu. LJ'ih godina 5ugoslavija se &ori sa na%ionalizmom na .osovu po Ustavu iz 38PC. godine i njegovoj odred&i po kojoj narod ima pravo na samoopredjeljenje. Na vlast dolazi Slo&odan /iloevi-, mijenja se ustav Sr&ije. 6onose se 38L8. godine ustavni amandmani na Ustav Sr&ije i dolazi do smjene vlasti. Ustavna kon%ep%ija

S@,5 i polo aj repu&lika i pokrajina doveli su do dezintegra%ije S@,5 koja se konano raspala 3884. godine #3883.godine u ?i1 raspisan je re(erendum na kome vie'manje po&jeuju na%ionalne stranke, a u martu 3884. stvoren Ustav ,S. +deja o ot%jepljenju pokrajina, o njihovom suvernitetu uglavnom je razlog raspada S@,5 i krvavih suko&a. 1?. "r,avni suverenitet PO'A# ' Gnai najviu i neogranienu vlast, to znai da je ona jedinstvena, neodgovorna, stalna i neotuiva. 6ruga tvrdnja teoretiara = Suverena vlast je ona koja nema, ne poznaje i ne trpi nad so&om viu vlast. Utemeljena je podijela djelovanja suvereniteta prema vani i prema unutra. Svrstan je u dva &itna prav%a" dr avni i narodni suverenitet. 6anas se vie prihvata narodni suverenitet koji je prema svome osnivau ,usou = izra en u optoj volji naroda. Nedjeljiv je i neprenosiv. ?itno je kakav se to suverenitet primjenjuje. .o je nosila% suvereniteta" narod ili dr ava, dr ava u ime naroda ili parlament u ime naroda. Pojam suveriniteta ve e se prete no za dr avu, zatim za narod, tako da danas, praktino i nema ustava u svijetu koji manje ili vie ne usvaja naelo narodne suverenosti. Suverenitet vri dr ava, njeni organi" skuptina, vlada, e( dr ave, a ne narod. SA"RHA' SUV!R!N&T!TA je ono to se njime eli posti-i kao i njegovi &itni vidovi djelovanja. Suverenitetom se eli neto od nekoga zatititi, odnosno suveren eli &iti najvii sudija ' nadreen svima i svemu to se nalazi ni e na ljestvi%i. Prema tome nosila% suvereniteta je apsolutni gospodar svega postoje-eg, vidi i ne vidi, ima ili nema. ;eorija suvereniteta doputa suverenu (monarhu, dr avi, narodu! da je iznad drugih, da je nezavisan neogranien i da mu je vlast nedijeljiva. Suverenost odreuje dr avu = dr avna vlast je najvia, nedjeljiva, nezastariva + neprekidna. Najvia dr avna vlast znai da je nezavisna od drugih sila i najvia u svojoj dr avi. 6r ava ne smije &iti podrvrgnuta niijoj vlasti sa strane (izvana, od drugih dr ava i organiza%ija!, to znai da je suverena prema vani, na unutranjem planu (unutar dr ave!. 6r avna vlast se izdi e iznad &ilo koje druge (organiza%ija, institu%ija, grupa i pojedina%a!, pa je ta vlast suverena i u dr avi. 6r ava mora &iti nezavisna od &ilo kakve vanjske vlasti, jer je samo tako ravnopravna sa drugima. Nezavisnost je glavni sadr aj suveriniteta. Pitanje dr avnog suvereniteta je pose&no znaajno kod slo enih dr ava. )snovno je pitanje ko su su&jekti = nosio%i suvereniteta" kon(edera%ija ili dr ave lani%e, (edera%ija ili dr ave lani%e, odnosno (ederalne jedini%e. U (edera%ijama se esto mo e desiti da o promjeni ustava odluuje narod, ali da veliki &roj (ederalnih jedini%a mora da se slo i sa promjenom. U (ederalnim dr avama mogu-a su razliita rjeenja" da suverenitet pripada (edera%iji, zatim dr avama lani%ama i da suverenitet dijeli (edera%ija i dr ave lani%e. U unitarinim dr avama suverenitet ima dr ava ili narod. Ve-ina ustava u svijetu regulie pitanje suvereniteta i naje-e prihvata naelo narodne suverenosti. Primjer za to su" Ustav ,epu&like @ran%uske, ?elgije, +talije, ,uske @edera%ije, @N,5, S@,5 i dr. 1@. Teorije o sverenitetu 6r ava je zajedni%a ljudi na odreenoj teritoriji sa suverenom vla-u. <judi i teritorija su materijalni pojmoni, za razliku od suverenosti koji je pravni pojam. # suverena v)ast B najvia vlast (imamo dva pojma, li%e i nalije iste stvari!"

' dr avni suverenitet H ako je jedna vlast najvia, najvia je u jednoj dr avi (postoje i lokalne, + %rkvene , i ... vlasti!. 6r avni suverenitet ' nezavisnost vlasti tj. nezavisna je od druge vlasti. ' suverenost H pitanje" odakle u dr avi najvia vlast potie, tj. ko je suveren u jednoj dr aviI ;ermin suverenitet ima svoj korijen u novolatinskoj rijei ' supremus, to znai vrhovni, najvii. ;o predstavlja su&jekt koji je najvii, vrhovni u svojoj o&lasti dijelovanja i predstavlja najviu vlast. #Tan ?oden 3EPD. godine u djelu Mest knjiga o repu&li%i, prvi put upotrije&io je rije suverenost, koji ve e za (eudalni poredak i staleku monarhiju. 26r ava je vladavina mnogih porodi%a sa suverenom vla-u2 H kojih porodi%aI ' pa plemstva. #;omas 1o&s (u knjizi <evijatan ' udovite!, takoe je spomenuo rije suverenost. /eutim, imali su drugaije teorije, ?oden je smatrao da onaj koji je suveren mora da potuje neka pravila, a 1o&s suprotno. #U dr avama Gapadne 9vrope (3F, 3C, 3E. i 3D. vijek! ' o&ilje eni suko&om izmeu %arstva i papstva (u Svetom pismu pie da sva vlast dolazi od ?oga, pa i politika!. Vladari su pokuali istisnuti duhovnu vlast iz politike s(ere. (2.ralj je %ar u svome kraljevstvu2 H mimo njega nema vieg H doktrina suverenosti!. T!OR&'!E #Teokratska teorija ' teorija o &o anskom porijeklu, tvrdila je da je ?og nosila% najvie vlasti, a da su vladari &o iji vladari na zemlji. (1enri V+++ je doao u suko& sa $nglikanskom %rkvom.! #1egitimisti%ke teorije = daju odgovor na pitanje" ko je suverenI H dinastija koja dugo vremena vlada jednom dr avom, zato ima legitimno pravo da vlada (nastale su u @ran%uskoj pod &ur&onima!. #Velika grupa teorija istog naziva, a razliitog sadr aja koje suverenost o&janjavaju dru$tvenim ugovorom ' teorije od 3D'3L. vijeka Pojam suveriniteta ve e se prete no za dr avu, zatim za narod, tako da danas, praktino i nema ustava u svijetu koji manje ili vie ne usvaja naelo narodne suverenosti. T!OR&'! PO 4N'&+&E 3. &storijska i dru$tvena dimenzija suverenosti 'Suverenitet se prouava u okviru ustavnog (dr avnog! prava, teorije dr ave i prava i meunarodnog javnog prava. Sve do polovine 3D. vijeka odnosno do pojave teorije o suverenitetu Tana ?odena malo i nepotpuno se pisalo o suverenitetu i sve se uglavnom svodilo na terorije od dr avnoj vlasti i o polo aju ulozi i pravima e(a dr ave. 6rutveni uslovi u svim istorijskim (azama razvoja ljudskog drutva uti%ali su na pojavu i razvoj teorija o suverenitetu, tako se u jednom vremenu sverenitet vezao za ne&o i ne&eske sile (&oga!, drugi put se ve e za zemlju i &o anske predstavnike na zemlji zatim za monarha, pa za dr avu i na kraju za narod. 4. Najstarija teorija o suverenitetu 3 suverenitet 6oga . Potie jo iz vremena stare egipatske dr ave + kulture (C. vijek p.n.e! = suveren je &io onaj ko je najvii, ko je nedodirljivi najai, a to je &og. Na zemlji je &io apsolutni vladar (araon, kao sin &oga sun%a (&oga ,a! i imao je neogranienu vlast, manju samo od &oga. 6akle, &og je &io suveren, a u njegovo ime na zemlju (u dr avi! suveren je &io (aroan (kralj, e( dr ave!. F. Starogr%ke teorije o suverenitetu :rka (ilozo(ska i pravna misao o&uhvatala je sve va nije o&lasti ovjekova ivljenja. Pose&no je posve-ena pa nja teorijsko iznala enju naj&oljih o&lika dr avnog ureenja i njihovo uporeivanje sa postoje-im na emu su najvie radili (ilozo(i Platon + $ristotel koji su uoili da u apslolutistikom tipu dr ava postoji vrhovna i neograniena vlast pojedin%a (teokrata, despota

autokrata, monarha!, a u u demokratskom tipu dr ava vlast su imali slo&odni graani i sam narod. P)aton smatra da je suveren vladar i sloj oko njega i zato on utvruje da ne mo e svako &iti vladar, ve- da dr avom moraju upravljati (ilozo(i (ueni ljudi! jer su oni spoznali uzrok i smisao svega to postoji, pa -e oni stoga o svemu to se tie dr ave naj&olje odluivati. Aristote) po)azi od tvrdnje da je ovjek dr avotvorno &i-e (zoon politi%on! i da mo e opstati samo u dr avi, a to znai da mora prihvatiti dr avu kao svog zatitnika. 6r ava je autarhina zajedni%a nezavisna od svih, sa svojom najviom vla-u. Gato je prema $ristotelovoj teoriji kraljevstvo (monarhija! naj&olje dr avno ureenje u kome postoje zakoni. $ristotel tvrdi da su zakoni suvereni, ali poto ih uglavnom donosi vladar on je nosila% suvereniteta. C. Teorije o suverenitetu u starom Rimu ' Vlast u starom ,imu (najdu i period! imali su rimski magistrati=imperium. 6ominat (6omi! se javlja kao diktatura imperatora, a imperator je Ugospodar + &ogQ (dominus et deus!, jer 2sve to se njemu svia ima snagu zakona2. Suverenitet pripada u %jelini imperatoru (%aru!, e(u dr ave. E. Srednjovjekovne teorije o suverenitetu = U srednjem vijeku od 0++'0V+ vijeka pojavilo sve vie teorija" Prvo su se javi)i )egisti koji razvijaju teoriju o tome da je samo dr ava suverena. +atim se jav)jaju teokrati = koji razvijaju teoriju o natprirodnom &o anskom pravu, prema kome kraljevska vlast dolazi neposredno od &oga, gdje vladara kao svog izaslanika postavlja sam &og i taj je samo &ogu odgovoran. Tre>i su 6i)i kanonisti ((rkveni teoreti%ari koji razvijaju teoloku teoriju, prema kojoj naela vlasti dolaze od &oga, ali izvrila% vlasti dolazi od ljudi. 6akle dr ava i njen suverenitet su zemaljskog, a ne &o anskog porijekla. Predstavnik ove teorije je sv. ;oma $kvinski (0+++ vijek!. )va teorija eli da potvrdi da je samo duhovna vlast &o ja tvorevina. 6r ava je prema ovoj teoriji djelo ljudi (zemaljska tvorevina!, a ne &o jeg porijekla, zato papa mo e mijenjati (svrgavati! zemaljske vladare!. /etvrti su se javi)i teoreti%ari o svetovnoj suverenosti. ?ilo ih je vie, a meu njima su i nosio%i teorije o drutvenom ugovoru prema kojoj se suverenitet lo%ira na razna su&jektenosio%e (vladar, narod, parlament, dr ava i dr.! D. Teorija monar;ijskog suvereniteta = 5avile su se &rojne teorije, meu njima i terorija o suverenitetu Tana ?odena, koja je do tada najpotpunija, a i do danas u nekim elementima neprevaziena. ?oden je utemeljio modernu teoriju o suverenitetu prema kojoj je suverenitet najvia apsolutna i neograniena vlast (suma potestas!, koju naj&olje i najpotpunije mo e vriti jedna linost (%ar, kralj, knez!, tj. monarh. 6akle dr avna vlast apsolutne monarhije oliena je u monarhu, koji je suveren. + mnogi drugi teoretiari (/akijaveli, 1o&s!, pa i neki vladari prihvataju monarhijski suverenitet. )vim teroijama se podi e do neslu-enih visina monarhova vlast (monarhijski suverenitet!, koja je prema ovim teorijama samo &o jom voljom o&raniena. ;eorija o monarhijskom suverenitetu je jedna od najrairenijih od 3E. do 3P. vijeka. P. Teorija o dr,avnom suverenitetu = 5edna od najrasprostranjenijih teorija od 3P do 4J. vijeka. )va teorija o&uhvata nekoliko drugih teorija, a to su" teokratska, teoloka, legistika, zatim teorija drutvenog ugovora, na%ionalne suverenosti i teorija parlamentarne suverenosti. 6r ava ne &i &ila dr ava ako nije suverena. ;o je njeno osnovno o&ilje je. 5edino je dr avna vlast iznad svake druge vlasti na svojoj teritoriji. Prema pro(. <uki-u suverenost dr ave o&uhvata tri elementa" spoljni, unutranji i sintetiki. Spoljni znai da se suverenost dr ave ogleda u njenoj nezavisnosti od drugih, unutranji oznaava suprema%iju dr avne vlasti prema svim drugim su&jektima u dr avi i sintetiki znai onaj koji povezuje spoljni i unutranji elemenat. ;eorije koje se ukljuuju u teoriju dr avne suverenosti su" P.3. Teorija dru$tvenog ugovora postoji vie smjerova ove teorije.

#Prvo je s;vatanje T..o6sa po kome dr ava nastaje ugovorom ljudi koji ih ine. Hpitanje" Gato ljudi pri&jegavaju stvaranju dr aveI H Po 1o&su ljudi su u prirodnom stanju zli i da se ne &i istrije&ili potre&no je stvoriti silu kojoj -e se 2pokoriti2. ;a sila je dr ava. U svojoj knjizi ;. 1o&s 2<evijatan2 (?i&lijsko udovite!, postavlja pitanje da i je ta vlast apsolutna. Polazi od toga da je u prirodi i drutvu Urat svih protiv svijuQ i da ovjek mo e od&raniti i ouvati svoju slo&odu ako prihvati drutveni ugovor da vlast u ime svih ima vladar. 7"rugo je s;vatanje .ugo -ro(iusa koji smatra da je ovjek po prirodi slo&odan i da je monarhova vlast ograniena prirodnim pravom. )n tra i da se razlikuje apsolutna od neograniene vlasti. Po njemu vladar mo e &iti apsolutni monarh, ali je njegova vlast ne mo e &iti neograniena. #Tre>e je s;vatanje ",. 1oka koji putem drutvenog ugovora eli ostvariti kolektivnu zatitu kolektivnu zatitu graana putem parlamenta. Po <oku, ovjek po svojoj prirodi ima odreena prirodna prava ( ivot, slo&oda, svojina!. H pitanje" zato se ovjek pokorava vlasti, apsolutnojI H da &i mu dr ava osigura ta prava. 7/etvrto je s;vatanje Rusoovo prema kome je suverenitet u optoj volji naroda (volonte generale! = narodni suverenitet. :lavni teoretiar drutvenog ugovora (knjiga, 3PD4.! je Han Hak Ruso. Smatra da je sutinsko odreenje ovjeka slo&oda , da je mogu-e da ljudi stvore dr avu suverene vlasti, a da zadr e svoju slo&odu. Nakon ,usoa se zavrava etapa drutvenog ugovora. #/eutim, 9oden je smatrao da vladari moraju da potuju pravila na osnovu kojih su doli na presto. ?oden je imao praideju o ograniavanju vlasti = konstitu%ionalizam. P.4. Teorija na(iona)ne suverenosti je u osnovi varijanta dr avne suverenosti iako su u nekom elementima pri&li ava narodnoj suverenosti. Na%ija se u mnogim evropskim jezi%ima i politikim shvatanjima izjednaava sa dr avom ili narodom.Narod je z&ir pojedina%a = graamna, a na%ija je jedan trans%edentalni, nedjelljivi entitet kome pripada suverenitet. +zraz na%ionalna suverenost ima jo jedno pose&no znaenje ukoliko se ve e za na%iju u smislu etnosa koji se a(irmisao u toku &or&e za na%ionalnu eman%ipa%iju. Njegovo znaenje je u tome da je na%ija inila% koji samostalno tre&a da odluuje o sopstvenoj sud&ini, odnosno o stvaranju sopstvene dr ave ili o ujedinjenju s drugim narodima u okviru jedne dr ave. U tom smislu na%ija je nosila% prava na samoopredjeljenje. P.F. Teorija par)amentarne suverenosti = spada u iri okvir dr avne suverenosti. Parlament je koliko predstavnik naroda, toliko i organ (nosila%! dr avne vlasti. Po teoretiaru ?lekstonu suverenitet pripada parlamentu organu koji mo e donositi zakone. Sutina suverenosti ogleda se u zakonodavnoj vlasti parlamenta, a to znai da on ima vrhovnu i apsolutnu vlast. P.C. Teorija o suverenosti dr,ave Njen tvora% je :. 5elinek. Sutina ove teorije je u tome da suverenitet pripada dr avi kao pose&nom pravnom su&jektu. )n time povlai distink%iju izmeu suverenosti dr ave i suverenog organa u dr avi. Pod suvereno-u se ne smije shvatiti apsolutna neograniena vlast. Suverena dr avna vlast je pravno ograniena sopstvenim pravom. P.E. Teorija o suverenosti prava ;emelje ove teorije utvrdio austrijski pravni teoretiar 1. .elzen krajem + svjetskog rata. )va teorija ne od&a%uje sam pojam suverenosti ve- suverenost prenosi sa e(a dr ave ili druge vrhovne vlasti (nosio%a suvereniteta! na vrhovnu normu'na ustav i druge norme iz kojih proizilaze sve druge norme. Vladavina prava je osnova njegove terorije. L. Teorija narodne suverenosti Nasuprot teoriji o monarhijskom suverenitetu javlja se ideja narodne suverenosti koju su istakli monarhomani (protivni%i apsolutne monarhije!.

#Prvi mislila% teorije narodne suverenosti &io je 5ohan $ltuzije koji je 3DJF. godine izlo io ovu teoriju u kojoj izjednaava narod sa stale ima i zahtijeva da staleke skuptine kao narodne skuptine vre kontrolu nad radom vladara. #Najpotpuniju ideju o narodnoj suverenosti izlo io je Tan Tak ,uso u svom djelu U) drutvenom ugovoruQ 3PD4. godine. )n zastupa ideju da dr ava i vlast nastaju dr avnim ugovorom, smatra da je sutinsko odreenje ivota tj. ovjeka s)o6oda. H 6a li je mogu-a koegzisten%ija slo&ode i dr ave kao apsolutnog suverenaI V kon%ept opte volje H Nije volja ve-ine, to je jednoglasje, tj. jednoduan stav. ,uso je teoretiar neposredne demokratije, stalnog izjanjavanja graana o pitanjima. )n je kamen temelja% za narodnu suverenost. H $ko je narod nosila% neotuive politike vlasti, onda je to demokratija. V Mta je narodI #Postoje dva shvatanja o pojmu naroda" 3. narod su samo postoje-e genera%ije (samo ivi! 4. narod ini na%ija, ne u smislu etnikog shvatanja, ve- prole, &udu-e i sadanje genera%ije. $ko je narod, sadanja genera%ija, nosila% suverenosti, onad asmo svimi nosio%i te suverenosti, to znai da nae ue-e u suverenosti mo emo, a i ne moramo da vrimo (imamo iz&or!. )naj koga iza&eremo odgovara nama i predstavlja 2nas ive2. $ko je nosila% suverenosti na%ija prolih, &udu-ih i sadanjih genera%ija, onda je pojedina%, ne nosila% dijela suverenost , ve- sastavni dio genera%ije i njegovo &irako pravo je njegova du nost, pojedina% mora da izaae na iz&or, on ima ne samo pravo nego i o&avezu. $ onaj koga iza&eremo ne odgovara nikome i predstavlja i nas sada i one koji su &ili i one koji -e &iti. ' +zraz na%ionalna suverenost se mo e shvatiti u smislu etike suverenosti. ' Najvia vlast je ustavotvorna vlast. ' U slo enoj dr avi u (ederalnim jedini%ama narod je nosio% vlasti. Prema kon%ep%iji narodne suverenosti, narod je su&jekt suverene vlasti, a ne monarh. ,uso utvruje da je suverenitet naroda nedjeljiv, neotuiv i neprenosiv. Narod ima svoju volju, pa je suverenitet ostvarivanje te volje. Narod mo e suverenitet prenijeti ugovorom na vladara, ali ako vladar zloupotrije&i narodna suverena prava, narod mu mo e oduzeti vrenje tih prava i potom ga z&a%iti s trona. ,uso je kasnije u svojim radovima odstupio i dopustio mogu-nost predstavnike demokratije, tj. da narod mo e vrenje suvereniteta prenijeti i predstavnikom tijelu koje &ira optim i jednakim pravom glasa i koje ostvaruje volju naroda. Narod kao skup svih graana je suveren i svakom od tih graana pripada dio suverenosti. Nosio%i vlastite suverenosti (graani! mogu sami neposredno vriti suverenu vlast, a mogu je prenositi na svoje iza&rane predstavnike. )vi su du ni da zastupaju i provode interese naroda po sistemu imperativnog mandata. L. Teorija o negiranju suvereniteta = Prema dosada izlo enim teorijama osnovni %entri mo-i + suverenosti su" dr ava i narod. Ni jedna teorija nije razradila i dovela pro&lem do kraja kako &i &ilo jasno gdje je suverenitet, ko je nosila%, kako se ostvaruje. Gato se s pravom postavlja pitanje postoji li uopte suverenitet, i ako postoji da li ga tre&a od&a%iti. Nosila% ove teorije o nega%iji suvereniteta &io je (ran%uski teoretiar <eon 6igi koji polazi od postavke da suverenost predstavlja o&ilje je jedne volje, da zapovijeda drugoj volji. Umjesto dr ave (koja nije ivo &i-e! psiholoku volju posjeduju slu &ena li%a. /eutim, postoji jednakost svih ljudskih volja. Slu &ena li%a posjeduju ovlatenja na osnovu prava, a ne na osnovu superiorne volje. Stoga pojam suverenosti kao meta(iziki pojam tre&aod&a%iti.

1A. Ustavno regu)isanje suvereniteta i o6)i(i ostvarivanja suverenosti /ali &roj ustava de(inie dr avu kao suverenu. 7e-i je izraz da je nezavisna, a to potvruje + suverenost. .o su nosio%i suverenostiI H Po ustavnom pravu najkorektnije je da to &udu graani. Nije svugdje i uvijek tako. U nekim ustavima nosio%i suvereniteta su radni narod, savez radnih ljudi... uglavnom u ustavima so%ijalistikih zemalja. Suverenitet je predmet ustavnog regulisanja u svim dr avama svijeta, s tim to je razliit pristup tom pitanju. #Ve-ina je ustava u demokratski ureenim zemljama koje proglaavaju naelo narodne suverenosti. #U (ederalnim i kon(ederalnim dr avama osnovno je pitanje, ko su nosio%i suvereniteta ' kon(edera%ija ili dr ave lani%e ili (edera%ije ili dr ave lani%e, odnosno (ederalne jedini%e. U kon(ederalnim dr avama = dr ave lani%e su nosio%i suvereniteta. U (ederalnim dr avama mogu-a su razliita rjeenja" prvo, da suverenitet pripada (edera%iji, drugo, dr avama lani%ama i tre>e da suverenitet dijele (edera%ija i dr ave lani%e. ;amo gdje se prihvati da je (edera%ija suverena, to onda znai da je takva dr ava prosta i da (ederalne jedini%e nemaju o&ilje je dr ave lani%e. $ko rjeenje &ude o&rnuto, onda su lani%e dr ave sa punim suverenitetom pa (edera%ija do&ija oznake kon(edera%ije. 6a &i se iz&jegle pravne i teorijske teko-e vezane za odreenje nosio%a suvereniteta u (ederalnim dr avama mogu-a su dva rjeenja. Prvo, nastalo u do&a stvaranja amerike (edera%ije, prema kome u (ederalnim dr avama postoji dvojni (paralelni! suverenitet" suverenitet (edera%ije i suverenitet (ederalnih jedini%a = dr ava. 6rugo, da je suverenitet nedjelji i neprenosiv, te da je narod suveren, a da se vrenje suverenih prava mo e ostvarivati u dr avama lani%ama i u (edera%iji. .oliko -e ovla-enja do&iti (edera%ija, a koliko (ederalne jedini%e stvar je dogovora (ustavnih rjeenja! politikih i drugih snaga u dr avi. #U unitarinim dr avama suverenitet ima ili dr ava ili narod, odnosno dr ava i narod zavisi kako je ustavom regulisano. Ve-ina ustava u svijetu regulie pitanje suvereniteta i naje-e prihvata naelo narodne suverenosti. Primjer za to su" Ustav ,epu&like @ran%uske, ?elgije. +talije, ,uske @edera%ije, Savezne repu&like Njemake, @N,5, S@,5, S,5, ,epu&like Sr&ije, Ustav ?i1 i dr. #Ustav regulie nosio%a suverenosti tako to" ' u demokratskom ureenju to su graani sa &irakim pravom* ' u nekim dr avama su to graani tj. etnosi kao pripadni%i konstitutivnih na%ija (i ?i1 je takva dr ava!. * ' u so%ijalizmu je to radnika klasa. #Utvrena su dva osnovna naina ostvarenja narodne suverenosti" ' posredni ' neposredni 6akle narod mo e vriti sam, neposredno o&avljaju-i (unk%ije vlasti (sve ili neke! ili da posredno vri (unk%ije vlasti preko svojih iza&ranih predstavnika. Posre%no ost'arenje suverenosti primjenjuje se u najrazvijenijim graanskim demokratijama. ?irako tijelo koje je u stvari narod ' na%ija, &ira svoje predstavnike u najvia dr avna predstavnika tijela (parlament! i tako oni zastupaju njihovu optu volju. @ormalno su izvrio%i, a ne nosio%i suvereniteta. Ne(osre%no 'r&renje suverenosti od strane naroda znailo je ostvarivanje ideje prema kojoj narod tre&a da upravlja dr avom. U graanskim demokratijama primjenjivani su neki o&li%i neposrednog vrenja vlasti (suverenosti!" ple&is%it, re(erendum, pravo peti%ije, narodna in%ijativa, sistem opoziva + ostavke i dr.

U samoupravnim sistemima o&li%i neposredne demokratije &ili su sadr ajniji. Vlast (suverenitet! tre&alo je da vri narod ne samo klasinim'graanskim demokratskim o&li%ima, ve- i putem delega%ija + delegata. Predstavnika tijela su &ila delegatska i tre&alo je da odluuju na &azi instruk%ija delega%ija ili druge iz&orne &aze. 6elegati su imali vezani (imperativni! mandat. /eutim i taj sistem se &io sveo na otuene &irokratske (orme koje su se i suvie udaljile od graana. 6anas se narodni suverenitet sve vie pretapa (prelazi! u na%ionalni, a na%ionalni se svodi na vlast na%iokratije (&lisko na%ionalnoj oligarhiji!. ' .onso%ijativna demokratija ..... IIII Prvi model je Ustav kipra iz 38DF. godine, koji nije opstao (:rka i ;urska su &ile ujedinjene!. Slino je + u /akedoniji ()hridski sporazum!....IIII 1B. 0ivi)no dru$tvo S;vatanje i zna%enje pojma (ivi)no dru$tvo. 6rutvo oznaava %ijelo ovjeanstvo jedne epohe (npr. antiko drutvo!, zatim drutvenoekonomsku (orma%iju (npr. kapitalistiko drutvo!, ukupnost graana i odnosa u jednoj dr avi (npr. @ran%uskoj!, zatim lokalni ili neki drugi entitet (%jelina!,pa ak i najmanje skupine ljudi smatraju drutvom. U tom mozaiku shvatanja i znaenja pojma drutvo javlja se i pojam %ivilno drutvo, s pojavom graanskog drutva. >ivilno drutvo je i graansko drutvo. #>+V+<N) 6,UM;V) je drutvo reda, kulturnog odnosa i ivljenja ljudi, drutvo slo&odnih pojedina%a = graana. 5avlja se izraz %ivilno drutvo kojim se oznaava novi kvalitet, novi tip drutva u kome je pojedina% = graanin slo&odan. >ivilno drutvo je slo&odno drutvo. Prvi se u teoriji koristio izrazom %ivilno drutvo engleski (ilozo( 6 on <ok koji je uoio jasne razlike izmeu graanskog drutva (%ivil so%ietW! od graanske vlasti (%ivil government!. ?itno je za %ivilno drutvo da je ono u osnovi graansko ali graansko drutvo nije u %jelini i %ivilno. Po <oku drutvo je nezavisno + samostalno politiko tijelo koje &ira i kontrolie vlast. Gato je vlast ograniena drutvom. :raansko drutvo je te ilo da se dr avna vlast ogranii i kontrolie od strane institu%ija drutva. ;ako se graansko drutvo poelo pretvarati u slo&odno (%ivilno! drutvo. Teorijske osnove (ivi)nog dru$tva. Prvi se u teoriji koristio izrazom %ivilno drutvo engleski (ilozo( #6T)N <). ' po <oku, ovjek po svojoj prirodi ima odreena prirodna prava ( ivot, slo&oda, svojina!. <judi (ormiraju dr avu da &i ostvarili ta svoja prava. Njegova velika zasluga je povlaenje jasne razlike izmeu graanskog drutva od graanske vlasti. Smatrao je da graanska prava ( ivot, slo&oda, svojina! ostaju nasuprot dr avne vlasti* da se tre&a (ormirati %ivilna vlast. Smisao upotre&e ovog termina &io je da odvoji dr avne od drutvenih (unk%ija, jer su ove mnogo ire od dr avnih. )ne o&uhvataju sveukupne odnose, a samo neki su dr avni. Slo&oda ovjeka je mjera %ivilnog drutva, a dr ava sa svojom prinudom mora &iti instrument drutva. #T$N T$. ,US) = je svojom teorijom postavio elemente %ivilnog drutva, pose&no teorijom drutvenog ugovora. ,uso tra i slo&odu ljudi okviru graanskog drutva, pri emu polazi od slo&ode graanina koja je najvie to mo e imati ovjek. Slo&oda je ravna ivotu.

#19:9< = de(inie graansko i %ivilno drutvo kao sistem potre&a koje se zadovoljavaju posredovanjem rada, nu de i razuma. Smatra da je graansko (%ivilno! drutvo satkano od tri elementa" 3. od sistema optih pojedinanih potre&a i njihovog zadovoljenja radom 4. opte slo&ode i zatite vlasnitva pravosuem F. suz&ijanja sluajnosti i &riga o pose&nom interesu, kao neem zajednikom, pomo-u poli%ije + korpora%ije. /eutim, 1egelovo shvatanje je vie osnova klasinog &ur oaskog (dr avnog! nego slo&odnog drutva, ali je ipak u (unk%iji zatite ovjeka, vlasnitva, reda i rada, slo&ode i poretka. #@9,6+N$N6 ;)N+S' smatra da tre&a stvoriti novi tip drutva = zajedni%u u kojoj -e ljudi &iti slo&odniji. Savremena shvatanja %ivilnog drutva su u sutini zasnovana na ideji slo&odnog drutva. >ivilno drutvo nastaje tamo gdje su ljudi slo&odni, gdje dr ava ima samo zatitnu (unk%iju a ne apsolutnu prisilu. Osnovni =aktori (ivi)nog dru$tva. >ivilno drutvo ne nastaje samo voljom ljudi ili dekretom vlasti i dr ave ili &ilo koga drutvenog su&jekta. )no nastaje ka se ostvari niz pretpostavki demokratskog karaktera (sadr aja i o&lika! koje u osnovi predstavljaju elemente %ivilnog drutva. ;i (aktori su" a. Slo&odan graanin pojedina% ija prirodna i graanska prava nisu niim ograniena osim istim pravima drugih graana* -9 4j$%s*e i ,ra1ans*e slo-o%e i (ra'a< a (rije s'i/ li#na< e*onoms*a< so3ijalna ! (oliti#*a9 %. E*onoms*i s$-je*ti'itet i slo-o%a ,ra1ana na osno'ama slo-o%no, tr6i&ta i (ri're%e< ra2mjene (roi2'o%a i $sl$,a (o tr6i&nim 2a*onima; d. A$tonomija ra2li#iti/ ne%r6a'ni/ instit$3ija *ao &to s$ $ni'er2iteti< 3r*'a< (ri're%ne< *$lt$rne< o-ra2o'ne< na$#no $mjetni#*e i %r$,i/ instit$3ija9 e. Vladavina prava i to u najirem smislu, irem od vladavine pravne dr ave, to znai ogranienost pravom svih i svakoga, kako pojedina%a tako i dr avnih i dr. organiza%ija i institu%ija* (. <egalnost i legitimnost vlasti, kontrola nad njom i njena ograniena nadle nost. <egitimitet vlasti ogleda se u tome da li je prizna narod, da li je ona izraz volje graana (&iraa!. g. )stvarivanje demokratskih (ormi putem institu%ija re(erenduma, ple&is%ita, peti%ije, narodne ini%ijative, z&orova, savjeta + dr. h. )stvarivanje politike kulture parti%ipativnog tima. Navedeni (aktori zasnivaju se na jednom univerzalnom, a to je slo&oda. >ivilno drutvo i nastaje + ostvaruje se samo ostvarivanjem prava i slo&oda svih vrsta i o&lika. ' >ivilno drutvo ograniava dr avnu vlast. A 1'U"S4A PRAVA & S1O9O"! ;o su ona prava koja ovjek u iva samim tim to je ljudsko &i-e. )d <oka pa do danas ljudska prava i slo&ode su neto to prethodi dr avi i %ilj dr ave je da ih zatiti. ;o je s(era u koju dr ava ne smije da zae. Postoji vie kriterijuma podjele. & prema prirodi prava, dru$tvenim odnosimaE 3. lina 4. politika F. ekonomska C. prava i slo&ode na%ionalnih manjina E. ekoloka )va podjela nastaje sa (azama u razvoju ljudskih prava i slo&oda. @aze su "

' + (aza je njihovo uvoenje u ustavnost, odn. njihova konstitu%ionaliza%ija. ' ++ (aza je njihova so%ijaliza%ija (ekonomska prava i slo&ode!, naroito poslije + svjetskog rata. ' +++ (aza je interna%ionaliza%ija (dolazi nakon ++ svjetskog rata, donoenjem niza povelja! && 3 prema nosio(u prava i s)o6odaE 3. prava i slo&ode individualnog karaktera ' u iva ih pojedina% (umjetniko stvaralatvo!* 4. prava i slo&ode onih koji ive u zajedni%i sa drugim ljudima (pravo na maternji jezik, pravo slo&ode vjeroispovjesti,... ne mo e ih pojedina% sam u ivati* F. kolektivna prava i slo&ode (kolektivitet kao jedan entitet u iva odreena prava, naroito je va no kod entiteta koja se ve u za etnos kao nosio%a prava = npr. na%ionalne manjine kao kolektiviteti ili samo <apon%i imaju pravo da gaje irvase, ili...!. &&& 3 prema prema titu)aruE 3. na prava koja u ivaju sva li%a, 4. samo dr avljani, 4'a. samo graani (punoljetna li%a koja imaju poslovnu ili politiku IIII sposo&nost! F. samo stran%i. Svaki dr avljanin ima pravo na to i to. 6r avljanstvo je pravno relevantna veza dr ave + pojedin%a. stie se roenjem ili &rakom... )pti osnov za u ivanje ljudskih prava su dr avljanstvo + jednakost. 5ednakost je individualnopravna kategorija. Stran%i su iskljueni iz u ivanja odreenih prava, naje-e po prin%ipu re%ipro%iteta (ako strana dr ava dozvoli naim dr avljanima to i to, onda -e i naa stran%ima iz te dr ave!. Stran%i samo imaju pravo na azil, dr avljani ne. 1C. Prirodna i ste%ena prava i s)o6ode Podjela na prirodna i steena prava i slo&ode je &itna. + prirodna i steena prava su vezana za ovjeka. )n je mjera svih prava, jer 2ovjek je mjera svih stvari, onih koje jesu da jesu, i onih koje nisu da nisu2. (Protagora, V vijek p.n.e.! ,azlika izmeu prirodnih i steenih prava je teorijske prirode, jer se u praksi ne razdvajaju prava i slo&ode na ova ili ona, ve- se sve svodi na postojanje ili nepostojanje slo&ode i prava. Pod prirodnim pravima podrazumijevaju se ona prava koja su imanentna ovjeku, koja su neotuiva i koja mu pripadaju samim tim to je ovjek (npr. lina prava" pravo na ivot, pravo na slo&odu i dr.! 6ok su steena (graanska! prava ona koja graani stiu = 2do&ijaju2 od vlasti, od dr ave. Njihova lista se utvruje ustavima i negdje su ta prava u a, a negdje ira, to zavisi od tipa drutva, politikog + dr avnog ureenja. ?irako pravo je npr. steeno (graansko pravo! pa je ono u skoro svakoj dr avi (ustavo i zakonom! drugaije regulisano. Negdje su %enzusi otriji, negdje &lagi ili ih uopte i nema. 7ovjek je prirodno i drutveno &i-e. Teorija prirodnog prava %ovjeka je vr)o stara. .onstituisala se jo u do&a grke %iviliza%ije i odr ala do danas. )snovni smisao ove teorije je da postoji jedno prirodno, nepisano i vjeno pravo koje proizilazi iz prirode ljudi. )no pripada svakom ovjeku i niko mu ga ne mo e oduzeti. ;o pravo je uti%alo na (ormiranje i ostvarivanje graanskog (%ivilnog! prava koje se mora zasnivati na pravu pravdi i optem do&ru. Poznati &or%i prirodnog prava su O on <ok, 1ugo :ro%ius i ,uso koji tra e oslo&aanje ovjeka od politikog tutorstva, stega i ropstva. Pozitivisti%ka teorija je suprotna teoriji prirodnog prava. Prema ovoj teoriji ovjek je proizvod drutva i

dr ave i saglasno tome, dr ava je ta koja mu propisuje koje -e i kakva imati prava i slo&ode. 5edan od nosila%a ove teorije je &io )gist .ont, osniva pozitivizma i &ur oaske so%iologije. Teorija o deza)ijena(iji, najvi$em stepenu ostvarivanja prava i s)o6oda %ovjeka. Prema ovoj teoriji, ovjek mora &iti slo&odan u totalitetu i do ivjeti svoju punu eman%ipa%iju, a zastupali su je prvo so%ijalutopisti, zatim marksistiki teoretiari i nekoliko graanskih teoretiara. 2G. +na%ajni dokumenti o pravima i s)o6odama (I pitanje 6roj B. i ustavno rgu)isanje prava i s)o6oda ?or&a za priznavanje i potovanje ljudskih prava i slo&oda je trajni pro%es. Poela je tokom srednjeg vijeka pojavom prvih pisanih povelja i ustavnih akata. U !N-1!S4O' = se 343E. pojavljuje Velika povelja slo&ode (/agna %harta li&ertatum! u kojoj se prvi put put oz&iljnije daju i najavljuju odreena prava i slo&ode, zatim Peti%ija o pravima iz 3DP8. (1a&eas >orpus $%t! i Prilog o pravima (?ill o( ,ights! iz 3DL8. U nizu akata kojima se ograniavaju prava vladara i vlasti, a daju graanima je i .romvelov ustav (+nstrument o( :overnment! iz 3DEF, zatim 38. vijek donosi nova prava meu kojima i &irako pravo, te je donoen Gakon o predstavnitvu naroda (3LF4! koji je dopunjavan nekoliko puta u 38. i 4J. vijeku. U SA" = Prvi ustav u dr avi Vird iniji 3PPD. godine u kome se utvruje pose&an prilog o pravima (?ill o( ,eguts!, zatim 6eklara%ijom o nezavisnosti S$6 utvrene su &itne odred&e o nepovredivom, prirodnom i neotuivom pravu ovjeka i zatita njegovih prava i slo&oda. Gatim Ustav S$6 iz 3PLP. tek naznaava neka &itna prava i slo&ode, da &i 3P83 u vidu amandmana &ila donesena Povelja o pravima graana. Prava i slo&ode graana se proiruju amandmanima i 3LDC. U DRAN0US4O' =3PL8. u do&a &ur oaske revolu%ije donijet je jedan od najglasovitijih dokumenata o pravima i slo&odama ovjeka ' 6eklara%ija o pravima ovjeka i graanina (ima 3P lanova kojima se normiraju (utvruju! Uprirodna, neotuiva i sveta prava ovjekaQ! 6eklara%ija odra ava revolu%ionarnu ideju zasnovanu na slo&odi, jednakosti i &ratstvu (li&erte, eXalite i (raternite!. U RUS&'& = 383P. Nakon )kto&arske revolu%ije donijeta je 6eklara%ija o pravima radnog + eksploatisanog naroda. ?itne odredni%e iz te 6eklara%ije unijete su u Ustav ,uske S@S, 383L. g. U N'!#A/4O' = 3838. godine poznatim Vajmarskim ustavom regulisana su odreena prava i slo&ode graana./eunarodna zatita ovjeka postala je aktuelna poslije zavretka ++ svjetskog rata, poto su se u tom ratu deavala strana unitavanja ljudi (geno%id!. Gato su Ujedinjene na%ije svojom Poveljom iz 38CE godina utvrdile &itna prava i slo&ode ovjeka i graanina. 38CL. Ujedinjene na%ije donijeli su )ptu deklara%iju o pravima ovjeka, 38DD. g. Pakt o graanskim i politikim pravima, Pakt o ekonomskim, kulturnim i so%ijalnim pravima, 38E8. godine 6eklara%ija o zatiti djeteta, 38E4. i 38DP. .onven%ija o politikim pravima ena i druge. Ustavno regulisanje prava i sloboda: & =aza konstitu(iona)iza(ije (uvrtavanje u ustav! prava i slo&oda u svijetu. )vom (azom poinje veliki razvoj ljudskih slo&oda i prava, prvenstveno linih, ali u manjoj mjeri i politikih" '6eklara%ija o nezavisnosti (3P83. ameriki ustav dopunjen amandmanima o ljudskim pravima!, u @ran%uskoj = '6eklara%ija prava ovjeka i graanina. U 0+0 vijeku, proirenje politikih prava, graani do&ili &irako pravo.

' Svi ustavi se po nainu sistematizovanja prava i slo&oda mogu svrstati u tri grupe" P,V$ :,UP$ = Ustavi koji ne sadr e odred&e o pravima i slo&odama. (Ustav :ane iz 38DJ. i Ustav Mvedske iz 3LJ8! 6,U:$ :,UP$= Ustavi koji odmah na poetku ili iza osnovnih odreda&a o karakteru dr ave situiraju poglavlje o pravima i slo&odama. (Ustav S, 5ugoslavije iz 3884, ,epu&like Sr&ije iz 388J., Mpanije iz 38PL, i Portugala iz 38PD. i dr.!. U sistemati%i ustava poslije osnovnih odred&i jesu ljudska prava i slo&ode. ;ime se alje poruka da ona prethode vlasti. )dred&e su najnaeline predstavljene, apstrak%ija su i postavlja se pitanje da li su te odred&e ljudskih prava i slo&oda neposredno primjenljiveI Postoje razliiti stavovi" ' smatra se da se mogu primjenjivati ali, nain ostvarivanja ljudskih prava i slo&oda se regulie zakonomAAA. Gakon predstavlja volju skuptinske ve-ine, a ljudska prava + slo&ode se garantuju ustavom ne smije se dopustiti da zakonodava% rastegne ustavnu odred&u i o&esmisli je. +sto tako zakonodava% ne smije da utie na sutinu regulisanja ljudskih prava i slo&oda. ;,9Y$ :,UP$ = Ustavi koji poglavlje o pravima i slo&odama situiraju negdje dalje u tekstu ustava. (U ovu grupu spadaju svi ustavi u so%ijalistikoj 5ugoslaviji! && =aza so(ija)iza(ije, uvrtena so%ijalna prava i slo&ode, nakon + svjetskog rata (mada neke odred&e o so%ijalnim pravima sadr avao je i /ontanjanski ustav, ali on je jedini i izuzetak! &&& =aza interna(iona)iza(ije ljudskih prava i slo&oda = stvaranje meunarodnih institu%ija o ljudskim pravima. U zadnje vrijeme se javila i +V (aza, a to je pravo na zdravu ivotnu sredinu, zatim zatita i prava na%ionalnih manjina i sl. ,egulisanje ljudskih prava i slo&oda je po)iti%ko pitanje i njihova zatita odreuje karakter dr aveA 6a li potovanje sopstvene tradi%ije koje ide na utr& li&eralnog shvatanja znai i nepotovanje ljudskih prava i slo&odaI H veoma je diskuta&ilno pitanjeA <judska prava i slo&ode mogu da &udu znaajno zloupotre&ljena iako to ustavi za&ranjujuA Gatita ljudskih prava i slo&oda je uglavnom pred sudovima ' sudija redovnih sudova sudi, prvenstveno, na &azi zakona. 43. 1i%na prava i s)o6ode Svi ustavi se po nainu sistematizovanja prava i slo&oda mogu svrstati u tri grupe Prvo pog)av)je prema sistemati(i ustava sadr,i najapstraknije odred&e. Pitanje je da li su one neposreno primjenjive. & 4AT!-OR&'A PRAVAE 1 i%na prava i s)o6ode = njima se titi osnovni (iziki, moralni i duhovni integritet ovjeka. ;o su najstarija i najzata-enija prava ovjeka, tu spadaju" 3. Pravo na ,ivot = to je pravo prirodno, trajno, nepromijenjivo i neotuivo. $li, nije oduvijek &ilo neprikosnoveno, odn. nije apsolutno. ' smrtna kazna ' a&oli%onisti zagovaraju ukudanje smrtne kazne* u S$6'u ima smrtna kazna, dok je u mnogim zemljama 9vrope ukinuta. U nekim sistemima se za teka krivina djela osuuje na smrt. /eutim, i u tim zemljama se naje-e smrtna kazna zamijeni do ivotnim zatvorom ili na vremenski rok. Sve je vie zemalja koje ukidaju smrtnu kaznu. ' eutanazija B u&istvo iz milosra, negira pravo na ivot, ' a&ortus ' %rkve se protive a&ortusu, naroito katolike %rkve. U ?i1 je dozvoljen prekid trudno-e, postoji pravo na a&ortus i ne negira pravo na ivot, do 3J. nedjelje trudno-e je dozvoljeno, a kasnije samo uz odo&renje ljekara. Nema niko pravo da raspola e ivotom drugoga, da ga mo e uzeti kad ho-e i kako ho-e. ' pravo upu-ivanja ljudi u rat poto se zna da postoji mogu-nost pogi&ije.

4. Pravo na jednakost )judi. 5ednakost je kao i pravo na ivot prirodno i neotuivo pravo ovjeka. )stvarivanjem prava na jednakost ljudi se izjednaavaju (naroito pred zakonom, javnom vla-u! &ez o&zira na &oju ko e, pol, o&razovanost, na%iju, vjeroispovjest, politiku ili teritorijalnu pripadnost. F. S)o6oda %ovjeka. Slo&oda je univerzalna vrijednost. Samo je ivot ispred slo&ode, ali &ez nje i on je &ezvrijedan. Ve-ina ustava u svijetu propisuje da je nezakonito lienje slo&ode ovjeka strogo ka njivo. ;o su pitanja lienja slo&ode, koji &i tre&alo da o&avljaju samo nadle ni dr avni organi, zatim vrijeme odnosno trajanje pritvora, odred&e o pravima na od&ranu i sl. (itava lepeza ustavnih garan%ija" pritvpravno lienje slo&ode, rok za poli%ijski pritvor, maksimalno trajanje pritvora, niko ne mo e &iti suen, prije nego to mu se pru i prilika da &rani. C. Pravo )i%nosti na za$titu dostojanstva i integriteta . )vim pravom se titi nasrtaj i mijeanje &ilo koga u intimni ivot ovjeka. U tom smislu su ka njiva prislukivanja drugih, neovla-eno + samovoljno kori-enje raznih podataka o ljudima, itd. $ko ipak doe od &ilo koga do zloupotre&e podataka o linosti, ili se na drugi nain ugrozi dostojanstvo linosti, pravo je svakog ovjeka da zatra i i do&ije sudsku zatitu. Primjenjuju se otre kazne ko ga naruava. E. S)o6ode kretanja i nastanjivanja. )vo pravo se javlja i koristi na dva naina. Prvi je da se u okviru jedne dr ave, &ila ona unitarna, (ederalna ili kon(ederalna, dozvoljava neogranieno kretanje + nastanjivanje u svim dijelovima dr ave. :raani se &ez svoje volje ne mogu prisiliti da &orave u nekom mjestu. 6rugi nain kori-enja ovog prava je kretanje graana prema inostranstvu (uz paso!. Postoje ogranienja kretanja i nastanjivanja, ali samo u sluajevima predvienim ustavom. /ogu-i su (po ustavu! sluajevi ogranienja kretanja i nastanjivanja, ali samo radi zatite drugih prava i to" 3! za one protiv kojih se vodi krivini postupak, 4! za one koje &oluju od teke zarazne &olesti, F! F! za one koji su doli u suko& sa pravilima zatite drutvenog (dr avnog! poretka. + u takvim sluajevima slo&oda se ograniava privremeno. D. Pravo %ovjeka u postupku pred dr,avnim organima. Niko ne mo e &iti suen, prije no to mu se ne predoi razlog i ne pru i mu se prilika da se &rani (audiatur et altera pars!. )rgan koji vodi postupak mora pru iti mogu-nost zatite prava okrivljenog. Svaki demokratski sistem o&ez&jeuje niz mogu-nosti te zatite, od odred&e prema kojoj ovjek ne mo e &iti u pritvoru du e od 4C asa (u nekim sluajevima F dana!, a da ne zna z&og ega je pritvoren, preko o&ez&jeenja prava na al&u, do o&ez&jeenja dvostepenosti suenja, voenja pose&nog postupka, zatite od strane pravo&ranila%a, advokata i sl. P. Nepovredivost stana. Niko nema pravo povrede stana, pa ni slu &ena li%a, osim u nekoliko zakonskih iznimki. Samo uz nalog suda slu &eno li%e mo e pretresti stan, ali i tada uz prisustvo 4 svjedoka i vlasnika stana. Samo u izuzetnim prilikama slu &ena li%a smiju u-i u stan i &ez naloga + svjedoka (radi hvatanja uinio%a krivinog djela ili radi spasavanja ljudi i imovine! L. S)o6ode mis)i i opredje)jivanja. Slo&oda misli je &ez sumnje prirodno i neotuivo lino pravo, pravo ovjeka, dok je slo&oda opredjeljenja ve-im dijelom u s(eri prava graana. /eutim, poto je ustavnopravna teorija prihvatila sintagmu Umisli i opredjeljenjaQ i poto je prirodno pravo jae od prava graanina, slo&ode misli i opredjeljenja smo svrstali u grupu linih prava i slo&oda. Ustav S,5, jami slo&odu u&jeenja, savesti, misli i javnog izra avanja miljenja. Slino ureuje i Ustav ,S,

zajamena je slo&oda misli i opredjeljenja, savjesti i uvjerenja, kao i javnog izra avanja miljenja. 8. S)o6oda savjesti i vjeroispovijesti 3 Veliki &roj ustava spajaju slo&odu misli i opredjeljenja + slo&odu savjesti i vjeroispovjesti. Vjeroispovjest je ipak pose&no i autonomno pravo i tako ga tre&a teorijski odrediti jer niko nema pravo da name-e ljudima koju -e vjeri ispovjedati i kojoj -e vjerskoj zajedni%i pripadati. Slo&oda vjeroispovjesti o&uhvata etiri slo&ode" 3. slo&odu od za&rana ispovjedanja vjere, 4. slo&odan iz&or vjerskog uvjerenja, to ukljuuje za&ranu ustanovljavanja dr avne vjere, F. slo&odu od &ilo kojeg vjerskog uvjerenja (npr. ateizam!, C. slo&odu od otkrivanja vjerskog uvjerenja. Ustav ,epu&like Sr&ije i ,epu&like >rne :ore utvren je prin%ip odvojenosti %rkve od dr ave, dok Ustav S,5 o tome nita ne govori, a Ustavom ,epu&like Srpske se prihvata opti prin%ip saradnje %rkve i dr ave. U Njemkoj je PJ'tih godina za&ranjeno da s &ilo ta to je vezano za politiku spominje pri vrenju vjerskih o&reda. 3J. Nepovredivost tajne pisma =Privatna pisama predstavljaju naine saoptavanja linih stavova, zahtijeva, poziva, osje-anja i dr., njima se upu-uju lina pitanja koja naje-e zadiru u intimni + privatni ivot ovjeka, zato se ova pitanja reguliu ustavom. Pisma ne smije niko otvarati ili unitavati osim onoga kome su upu-ena. Gakonom su mogu predvidjeti izuze%i i to samo u 4 sluaja" 3. radi dokazivanja i voenja krivinog postupka, 4. ako je to neophodno radi od&rane zemlje. H nije apsolutno. 33. Pravo na za$titi podataka o )i%nosti. ' Ustavom i zakonom se regulie nain prikupljanja, o&rade, kori-enja i zatite podatka o linosti. Poda%i se mogu uzimati samo za odreenu namjenu, pri emu svako li%e iji se poda%i prikupljaju ima pravo da &ude upoznato sa poda%ima i svrhom prikupljanja. $ko doe do zloupotre&e (ili se posumnja na zloupotre&u! podataka, pravo je svakog graanina da zatra i sudsku zatitu. Podrazumijeva se upotre&a podataka samo za onu svrhu za koju su prikupljeni* javne linosti moraju da podnesu ve-i stepen interesa javnosti. 34. S)o6oda izra,avanja na(iona)ne pripadnosti = Na%ionalna pripadnost kao kategorija nastala je s graanskim drutvom i mala je isto praktino i patriotsko o&ilje je. /eutim s vremenom je postala politika odredni%a i oznaka za druge narode, a zatim i osnova za nejednakost u pravima pa i mr nju. Gato su mnogi ustavi predvidjeli" 3.slo&odu izjanjavanja (ili neizjanjavanja! o na%ionalnoj pripadnosti, 4.Gatitu na%ionalne pripadnosti, F.pravo izra avanja na%ionalne kulture, C. slo&odu upotre&e maternjeg jezika. ' )vo pravo je stvar su&jektivnog iz&ora (ne mora da zavisi od predaka!* niko nije du an da se izjanjava o na%ionalnoj pripadnosti V 6a li se dr ava mo e mijeati u postojanje odreenog entitetaI $ko se odreeni &roj ljudi izjasni da pripada odreenoj na%iji H da li je dr ava o&avezna da prihvati postojanje te na%ijeI ;re&ala &i da prihvati tu na%iju kao manjinu, ali to nije svuda tako. 3F. S)o6oda nauke u umjetnosti = Nauno, kulturno i umjetniko stvaranje moraju &iti slo&odni. Ustav mora pru iti punu zatitu naunom i umjetnikom stvaralatvu, zatitu moralnih i imovinskih prava stvarala%a.

22. Po)iti%ka prava i s)o6ode 3. birako pravo ili izborno pravo , 5edno od najstarijijih i najva nijih politikih prava, a omogu-ava graanima pravo da uestvuju u politikom ivotu zemlje u iz&oru svojih predstavnika u dr avne organe. ;o je pravo da se &ira i &ude &irano. /o e &iti pasivno i aktivno. ve e se za re(erendum i za iz&ore. 4. sloboda udruivanja = za osnivanje politikih sindikalnih i drugih organiza%ija kao i mirna okupljanja. (mogu-a je za&rana udru ivanja" tajna, paravojna!. Neki tu slo&odu dijele na 4 komponente" slo&odu sindikalnog udru ivanja (rad sindikata, zatita prava radnika!IIII F. sloboda zbora i mirnog okupljanja = uz prethodnu prijavu nadle nom organu, radi &ez&jednosti ljudi i imovine (prema zatvorenom ili otvorenom prostoru!. C. sloboda tampe i drugih vidova javnog izraavanja ' graani imaju pravo da u sredstvima javnog o&avjetavanja iznose svoje miljenje, izdavanje novina, sredstva in(orormisanja su du na &lagovremeno i istinito o&avjetavati javnost. Nema %enzure, mada se mo e ograniiti ukoliko se poziva na 2huliganstvo2. E. (ra'o na (re%sta'ni*e < (eti3ije i (rije%lo,e = javno iznoenje miljenja o radu dr avnih i drugih organa* D. Pra'o na ja'n$ *riti*$ ' kritiku rada dr avnih i drugih organa. P. Pra'o na %r6a'ljanst'o = graani ,S imaju dr avljanstvo ,S, a istovremeno i dr avljanstvo ?+1. Na osnovu Sporazuma o spe%ijalnim vezama i paralelnim vezama i odnosima, mo e imati + dr avljanstvo Savezne ,epu&like 5ugoslavije. Politika prava su graanska prava. Politika prava su restriktivna poto njihova irina zavisi od niza (aktora, a naroito od dostignutog nivoa demokratije, o&lika dr avnog ureenja, tipa drutva. :raani su jo u antiko do&a zahtijevali da do&iju odreena politika prava, jer ovjek je politiko &i-e (zoon politi%on!. $(irma%ija politikih prava i slo&oda graana imala je %ilj ogranienje nosila%a javne vlasti. )mogu-avaju ue-e graana u politikom ivotu i u vrenju vlasti a zavise od dostignutog nivoa demokratije, o&lika dr avnog ureenja + dr. TO SUE 1.9ira%ko pravo = je iri pojam S&iranje, kandidovanje, ue-e u radu &irakih od&ora...! nije najtanije poistovjetiti ova dva pojma. 5edno od najstarijih i najva nijih politikih prava, a omogu-ava graanima pravo da uestvuju u politikom ivotu zemlje, prije svega u iz&oru svojih predstavnika u dr avne organe, a naje-e u parlamentu. ?irako pravo ogleda se u pravu graanina da &ira i da &ude &iran u razne dr avne i druge organe. /o e &iti aktivno i pasivno &irako pravo. Aktivno &irako pravo je sposo&nost graanina da &ira svoje predstavnike u razne organe ili da odluuje o drugim pitanjima (iz&ori, re(erendum, ple&is%it!. ;o pravo graanin stie sa najmanje 3L, a u nekim sistemima tek sa 4C ili vie godina. Pasivno &irako pravo je sposo&nost graanina da &ude &iran u predstavnike i druge organe. :raanin to pravo stie najranije sa 3L godina, a ima dr avnih sistema u kojima se pasivno &irako pravo za pojedina tijela stie tek sa etrdeset i vie godina ivota (npr. iz&or u senat!. Mto je politiki sistem konzervativniji donja grani%a kod aktivnog, a pogotovo kod pasivnog &irakog prava je via. Nve e se za re(erendum i iz&oreA 4. S)o6oda udru,ivanja = Ustavi na razliite naine reguliu pitanje slo&ode udru ivanja. Ustav ,epu&like Sr&ije naglaava slojevitost ovog prava razluuju-i pose&no slo&odu politikog, a pose&no sindikalnog i dr. Udru ivanja i djelovanja. Ga osnivanje politikih, sindikalnih i drugih organiza%ija nije potre&no odo&renje ve-

samo upis kod nadle nog organa. Sindikalno organizovanje se vri radi zatite prava i unapreivanje pro(esionalnih i ekonomskih interesa njihovih lanova, a politiko organizovanje vri se radi irih politikih interesa i ue-a u vlasti ili potpunog preuzimanja vlasti. Gato su ustavom predviena ogranienja za politiko organizovanje, npr. kontrola prihoda politikih strana i niz drugih ogranienja i za&rana. F. Pravo na $trajk ne za sva)i(a, voska i poli%ija nemaju to pravo jer &i po prirodi stvari za te organiza%ija &ilo neprihvatljivo. <judi u zaposleni u javnim slu &ama gdje imaju to pravo uz to o&ez&jede minimalne uslove (unk%ionisanja, npr. doktori. C. S)o6ode govora i javnog istupanja' )va slo&oda je &itno politika i razliito se ustavno ureuje. E. S)o6oda z6ora i javnog okup)janja = /irno okupljanje i z&orovanje graana garantovano je Ustavom ,epu&like Srpske, ali uz prethodnu prijavu nadle nom organu. )va slo&oda se mo e privremeno ograniiti radi spreavanja ugro avanja zdravlja i morala ili radi &ez&jednosti ljudi + imovine. D. S)o6oda $tampe i drugi; vidova javnog izra,avanja = )va slo&oda spada u red primarnih + tradi%ionalnih slo&oda. Neki ustavi utvruju samo opte naelne i okvirne odrede (ustavi S$6, @ran%uske, Mvaj%arske i dr.! to mo e imati razliite e(ekte i razliito se tumaiti. Prvo, mo e se shvatiti kada takve opte odred&e znae da postoje apsolutne i neograniene slo&ode tampe, i drugo, da su ustavne odred&e samo okvir, a zakon o tampi li&eralnije ili restriktivnije tre&a da regulie nain ostvarivanja ovih slo&oda. 6ruga grupa ustava utvruje pored optih ustavnih odred&i i &rojne konkretne norme kojim se naje-e ureuje nain ostvarivanja ove slo&ode, okviri i grani%e unutar kojih se ona ostvaruje, razloge z&og kojih se mo e ograniiti njeno kori-enje, i dr. Odred6e kojima se garantuju s)o6ode" 3.graanin ima pravo da u sredstvima o&avjetenja iznosi svoje miljenje, 4.graanin ima pravo izdavanja novina (osnivanje novinskih i izdavakih preduze-a!, F. zakonom se utvruje pravo i nain osnivanja organiza%ija, radija i televizije, C. jemi se pravo na ispravku o&javljenog netanog o&avjetenja kojim se povreuje neije pravo ili interes, E. sredstva javnog in(ormisanja su du na da &lagovremeno i istiniti o&avjetavaju javnost. )dred&e kojima se vre ogranienja i za&rane su" 1.za&ranjena je %enzura tame i dr. Vidova javnog o&avjetavanja, 2.niko ne mo e sprijeiti rasturanje tampe i irenje drugih o&avjetenja (osim suda, u skladu sa ustavom!, 5.za&ranjeno je putem tampe i dr. Sredstava javnog in(ormisanja i o&avjetavanja izazivanje + raspirivanje na%ionalne, rasne ili vjerske netrepeljivosti i mr nje. Gnaaj slo&ode tampe u poretku politike demokratije takav je i toliki da u @ran%uskoj postoji izreka" U)duzmite mi sve slo&ode, a ostavite mi samo slo&odu tampe i ja -u ih sve vratitiQ. Naroitu va nost slo&odi tampe pripisivao je jeda od voa (ran%uske revolu%ije, /ira&o koji je izjavio" Uoduzmite slo&odu tampe 9ngleskoj pa je dajte ;urskoj" 9ngleska -e postati ;urska, a ;urska 9ngleskaQ. ;akvo vrednovanje slo&ode tampe u osnovi je izreka o tampi kao Usedmoj siliQ i o tampi kao Uetvrtoj vlastiQ u dr avi (pored zakonodavne, izvrne i sudske!. P. Pravo na predstavke, peti(ije i prijed)oge = )vo pravo je tradi%ionalno i demokratsko, njime su se koristili graani jo u do&a antike ere, preko srednjeg vijeka, do danas. )stvaruje se podnoenjem peti%ije, predstavke ili prijedloga

odgovaraju-im dr avnim organima, organiza%ijama + (unk%ionerima, koje su ovi du ni razmatrati i na njih dati odgovor, ako je zatra en. L. Pravo na javnu kritiku = )vo pravo su ustavi S,5, ,epu&like Sr&ije i ,epu&like Srpske normirali istom normom u kojoj su prava na predstavke, peti%ije i prijedloge, ali ga ovdje odvajamo z&og njegove originalnosti. /alo je ustava koji predviaju da graanin ima pravo da javno kritikuje rad dr avnih i drugih organa. Ustav >rne :ore ne predvia ovo pravo, a Ustav ,epu&like Srpske je ovo pravo regulisao u neto mekoj (ormi umjesto Upravo da javno kritikujeQ stoji Upravo da javno iznosi miljenjeQ. 8. Pravo na dr,av)janstvo = :raanin svake dr ave ima pravo na dr avljanstvo i to je njegovo ustavno pravo. :raanin ,S imaju dr avljanstvo ,S a istovremeno i dr avljanstvo ?+1. Na osnovu Sporazuma o spe%ijalnim i paralelnim vezama + odnosima, dr avljanin ,S mo e imati i dr avljanstvo S,5 (Sr&ije i >rne :ore! kao dvojno dr avljanstvo. 4F. !konomsko3so(ija)na prava i s)o6ode )va prava su mlaa i spadaju u tzv. drugu genera%iju prava i slo&oda (prava genera%ija su lina + politika prava i slo&ode, a tre-a su nova i pose&na prava i slo&ode!. $(irma%ija ovih prava se javlja u do&a izlaska iz li&eralnog perioda u period tzv. Grelog graanskog drutva, kada dr ava preuzima znaajnu ulogu u ekonomsko' so%ijalnoj s(eri. Nijihovo uvrtavanje u ustav naje-e je poslije + svjetskog rata, ali /ontanjarski ustav iz 3P8F. godine proklamuje pravo na rad. Prelomni trenutak je ustav Vajvarske Njemake (iz 3838. godine! koji sadr i odred&u da svojina o6avezuje tj. mora se koristiti tako da se sa njom raspola e. ?or&a za so%ijalna prava traje i danas. ;re&aju se postaviti tako da slu e + podstiu ekonomski napredak u drutvu. 6o danas su se izdi(eren%irala pose&no ekonomska prava, a pose&no so%ijalna prava. !konomska prava i s)o6ode su E 3. Pravo svojine = Savremeni ustavi jeme pravo svojine. Ustav ,epu&like Srpske jemi svojinu i svim o&li%ima svojine jemi istu pravnu zatitu (6 on <ok smatra da je svojina prirodno pravo!* 4. Pravo nas)e*ivanja = Ustav ,epu&like Srpske uz garan%iju prava nasljeivanja preputa da se sve ostalo regulie zakonom. Svojina se najlake stie nasljeem, nasljeivanje je dignuto na rang ustavnog prava Snekada iskljuivanje ene + van&rane dje%e iz nasljednog redaS, tokom vremena odn. sa razvojem demokratizma krug ljudi sa pravom nasljeivanja se iri!. F. Pravo na rad' Svi punoljetni graani &ez izuzetka imaju pravo na rad, dok se pravo na radno mjesto ostvaruje natje%anjem prema propozi%ijama za radno mjesto (po tzv. /erit sistemu! gdje se vrednuju strune, naune, intelektualne, (izike, iskustvene i dr. sposo&nosti. Ustav ,epu&like Srpske utvruje da Usvako ima pravo na rad i slo&odu radaQ. Pod pravom na rad podrazumijeva se" 1.da je svako slo&odan pri iz&oru rada i zanimanja, 2.da zaposleni imaju pravo ue-e u upravljanju, 5.da je svakom dostupno radno mjesto pod jednakim uslovima, <.da prestanka radnog odnosa mo e nastati + protiv volje radnika pod uslovima utvrenim zakonom, ?.da je za&ranjen prinudni rad, @.da zaposleni imaju pravo na odgovaraju-u zaradu, A.da imaju u skladu sa zakonom materijalno o&ez&jeenje za vrijeme privremene nezaposlenosti,

B.da zaposleni imaju pravine i humane uslove rada. 6r ava nije o&avezna da stvori radna mjesta za sve, najva nije radne organiza%ije su sindikati koji vode &or&u za to povoljnije uslove rada. C. Pravo na ograni%eno radno vrijeme'Ustavi jeme da zaposleni imaju pravo na ogranieno radno vrijeme u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom, koje podrazumijeva" utvrenu du inu radnog dana (&roj sati!, dnevni odmor (&roj sati!, nedjeljni odmor (&roj dana!, pla-eni godinji odmor (&roj dana!, pla-eno odsustvo (za koje sluajeve i koliko dana! i dr. (po li&eralima, koji zastupaju (ilozo(iju &ur oazije ' to ide na utr& radnikih slo&oda!. E. Pravo na za$titu na radu ' za sve zaposlene u skladu sa zakonom a neke kategorije imaju pose&nu zatitu, a to su ene i invalidi. Njihovu pose&nu zatitu pre%iznije utvruje zakon a naroito" pravo da ne rade no-u, da ne rade teke (izike poslove, da ne ade u pose&nim uslovima. D. Pravo na osiguranje' )vo pravo imaju zaposleni i lanovi njihove porodi%e. Gaposlenima ustav jemi pravo na zdravstvenu zatitu, zatitu i druga prava za sluaj &olesti, prava za sluaj trudno-e ili poroaja, prava za sluaj smanjenja ili gu&itka radne sposo&nosti, nezaposlenosti, starosti i druge o&like so%ijalnog osiguranja. Ga lanove porodi%e zaposlenih pravo na osiguranje odnosi se na njihovu zdravstvenu zatitu, pravo na porodinu penziju i dr. Prava po osnovu so%ijalnog osiguranja koja su utvrena zakonom. zaposleni odvajaju sredstva u (ondove za (inasiranje zdravstvene zatite H do kog stepena ustavi proklamuju pravo na zdravstenu zatituI Ustav proklamuje odreena prava zdravstvene zatite, a ostavlja se 2nadle nima2 da utvrde (inese i stepen zdravstvene zatite. U S$6 je veoma znaajno pitanje re(orma zdravstva, to je veliko politiko pitanje. Postoje razliita stajalita" ' ljevi%e (vie je so%ijalna, za &esplatnu je zdravstvenu zatitu, za &esplatno kolovanje! i ' desni%e (koja je uvijek vie za privatiza%iju, za umanjenje poreza, za ukudanje zdravstvenog osiguranja, ...!*. #)&ino se na vlasti smjenjuju ljevi%a i desni%a i ulaze u tzv. 2politiki %iklus2. P. Pravo na $trajk' Ustav ,epu&like Srpske daje zaposlenim pravo na trajk radi zatite svojih interesa. ;o pravo imaju i radni%i u @edera%iji ?i1. Ustav S,5 za razliku od ustava svojih (ederalnih jedini%a propisuje i dva ogranienja prava na trajk" 1.Mtrajk se mo e za&raniti ako to zahtijeva javni interes u skladu sa saveznim zakonom. 2.trajkovati ne mogu (nemaju pravo! dr avni slu &eni%i zaposleni u dr avnim organima, pro(esionalni pripadni%i vojske i mili%ije. Ustav ,S daje zaposlenim pravo na trajk radi zatite svojih interesa. $li i to pravo nije dozvoljeno svim kategorijama. Sindikalno organizovanje poli%ije, vojske i ljudi zaposlenih u javnim slu &ama (dozvoljeno je uz o&avljanje mimimuma rada! je veoma diskuta&ilno po samoj prirodi stvari. So(ija)na prava suE 3. Pravo na za$titu zdrav)ja = Gdravstvena zatita je pravo graana koje o&ez&jeuje dr ava i (inansira ga iz javnih prihoda ili na drugi nain. 6rutveni je interes da je stanovnitvo zdravstveno o&ez&jeeno, naroito odreene kategorija.. 4. Pravo inva)ida na pose6nu za$titu = odnosi se na materijalnu sigurnost invalida. Ustavi ,epu&like Sr&ije i ,epu&like Srpske pre%iziraju da se pose&na zatita odnosi na omladinu, ene i invalide.. F. Pravo na za$titu majke, dje(e i porodi(e = )vo pravo se &ri no utvruje u ve-ini zemalja

svijeta,jer ostvarivanjem prava na zatitu majke, dje%e i porodi%e istovremeno se ostvaruju ne samo pojedinani ve- i na%ionalni politiki i dr. >iljevi. )vo pravo o&uhvata" 1.pose&nu zatitu (materijalne prirode'pla-eno porodiljsko odsustvo i dr.!, 2.pravo na slo&odno odluivanje ljudi o raanju dje%e, 5.ista prava dje%e roene u &raku i dje%e van &raka, <.pose&nu zatitu maloljetnika, ?.zatitu li%a koja ne mogu sama da se &rinu o se&i, @.du nost roditelja da se &rinu o podizanju + vaspitanju dje%e, A.du nost dje%e da se &rinu o svojim roditeljima kojima je ta pomo- potre&na, B.za&rana zloupotre&e dje%e (za&ranjeno je zapoljavanje dje%e i maloljetnika na poslovima tetnim po njihovo zdravlje i razvoj. C. Pravo na $ko)ovanje = Ustav utvruje da Usvako ima pravo na kolovanje pod jednakim uslovimaZ.)snovno kolovanje je o&avezno i &esplatno.Q Pored ove zajednike ustavne odred&e, svaki od naih ustava ima i neke spe%i(inosti, tako se utvruju pose&na prava na%ionalnih manjina na kolovanje na svom jeziku, a u ,epu&li%i Srpskoj graani mogu osnivati privatne kole i (akultete u skladu sa zakonom. 2<. Nova i pose6na prava i s)o6ode ;o su prava +V genera%ije, prava pripadnika na%ionalnih manjina. 6olaze poslije konstitu%ionaliza%ije, li&eraliza%ije, so%ijaliza%ije. .od nas se pose&no razvijaju nakon raspada 5ugoslavije. Prava i slo&ode koje svrstavamo u ovu grupu su istovremeno dijelom lina, politika + ekonomsko'so%ijalna. Ta nova i pose6na prava suE 1. !ko)o$ka prava' )va prava su nova i pojavljuju se kao ustavna kategorija tek u drugoj polovini 00 vijeka. /ora se prihvatiti stav da je pravo svakog ovjeka da ima zdravu (prirodnu! ivotnu sredinu. Pojedine dr ave a i meunarodne organiza%ije, donijele su niz akata (dokumenata! o zatiti ivotne okoline, (ormirani su i pose&ni ekoloki pokreti, stranke, komiteti i dr. 5edan o originalnijih akata je Ustav ,epu&like >rne gore koji utvruje da je >rna :ora, demokratska, so%ijalna i ekoloka dr ava (lan 3. Ustava!* 1.Prava u o6)asti uprav)janja = )vo pravo se konstituie po dva osnova" a.po osnovu prava graanina da &ira i da &ude &iran (&irako pravo! i da preko tako iza&ranih predstavnika upravlja dr avom, 6. po osnovu rada. 2Gaposleni imaju pravo ue-a u upravljanju preduze-em u skladu sa zakonomZ. 2(lan DE. Ustava ,epu&like Srpske!. 2.Prava i s)o6ode etni%ki; grupa i na(iona)ni; manjina = )vim pravima + slo&odama se o&ez&jeuju pose&na prava na%ionalnih manjina i etnikih grupa. U naoj ustavnopravnoj teoriji u upotre&i su tri termina" a!2narodnost2, koji je koriten u ustavu iz 38PC. i vie se ne koristi, &!2na%ionalna manjina2 i %!2etnika grupa2. Pod na(iona)nom manjinom podrazumijeva se dio pripadnika jedne na%ije koja ima (ormalnu matinu dr avu, a ivi na teritoriji dr ave koju je (ormirala druga na%ija ija je to matina dr ava. Pod etni%kom grupom podrazumijeva se dio na%ije koji nema (ormiranu dr avu, a pri tome posjeduje svijest o etnikom porijeklu, kulturi, jeziku, tradi%iji, istoriji, veroispovjesti i o&iajima. Prava na%ionalnih manjina koja su &itna za njihov povoljan demokratski nain ivljenja su" 1 zatita na%ionalnog, etnikog, kulturnog i vjerskog identiteta,

2 pravo na kolovanje i in(ormisanje na svome jeziku, 5 slo&odna upotre&a svog jezika + pisma, < pravo na upotre&u i isti%anje na%ionalnih sim&ola, ? pravo na osnivanje prosvjetnih, kulturnih, vjerskih i drugih udru ivanja, @ pravo na izuavanje u kolama svoje istorije i kulture, A pravo na srazmjernu zastupljenost u javnim slu &ama i organima dr avne vlasti i lokalne samouprave, B pravo na kontakt sa matinim narodom. C. Prava i s)o6ode strana(a i )i(a 6ez dr,av)janstva = Pose&na su prava koja se odnose na stran%e + li%a &ez dr avljanstva i ostvaruju se u skladu sa uslovima utvrenim ustavom i zakonom, te meunarodnim ugovorom. Strana% u S,5, ?+1, ukljuuju-i i ,S ostvaruje sljede-a prava i du nosti" 1 du an je da se pridr ava ustava i zakona, 2 u iva sva prava u skladu sa meunarodnim ugovorom, 5 mo e &iti izruen drugoj dr avi samo u sluajevima predvienim meunarodnim ugovorima koji o&avezuju, < jemi mu se pravo azila (&ilo da ima ili nema dr avljanstvo! ako je proganjan z&og ue-a u pokretima za so%ijalno i na%ionalno oslo&oenje, te z&og zalaganja za demokratiju i ljudska prava i slo&ode, ? ima pravo sti%anja svojine i pravo privreivanja, @ strano li%e &ez dr avljanstva ne mo e ste-i pravo svojine na zemljite i nepokretna kulturna do&ra. E. Pravo na prok)amovanje na(iona)ni; sim6o)a, postav)ja se pitanje do kojeg stepena dozvo)iti upotre6u sim6o)a na javnim mjestima (Ustav Sr&ije garantuje pravo na upotre&u sim&olaAAA!. D. Prava oso&a sa invaliditetom ' sve vie se vodi &or&a za prava oso&a koja jih ranije nisu u ivala kao to su npr. oso&e sa invaliditetom... 2?. Ustavne du,nosti Osnovno teorijsko s;vatanje je da ako ustav prok)amuje odere*ena prava, gra*ani moraju imati i du,nosti prema sopstvenoj zem)ji. Prava i slo&ode ovjeka i graanina se ostvaruju, a du nosti izvravaju. <judi su istovremeno nosio%i prava i slo&oda, du nosti i odgovornosti. Prvo&itno teorijsko shvatanje se sve vie naputa, da ustav proklamuje prava i slo&ode tako da se imaju i du nosti, pa sve vie se pojavljuju ustavi koji ne govore o du nostima graana, ustava i kojima se samo uzgred spominje du nost npr. Pla-anja poreza. 6a li je do&ro ili loe ustavno proklamovanje du nostiI 6o&ro je jer takvo ustavno proklamovanje du nosti ima smisla. .rivina djela predstavlja titu za sluaj neispunjavanja du nosti, npr. pomaganje u nevolji = ima smisla jer pretstavlja pravni osnov za propisivanje krivinog djela tj. sank%ije za neispunjavanje odreene du nosti. Ustavi S,5, ,epu&like Sr&ije, >rne :ore, ,S i @edera%ije ?i1 pri&li no isto utvruje slede-e $sta'ne %$6nosti5 3. "u,nost je svi; i svakog da se pridr,ava ustava i zakona = )vo je jedna od o&aveza koja je predviena u gotovo svim ustavima u svijetu pa i u naim. 6u nost je graana i javne vlasti (dr avnih, drutvenih i politikih organa! da se pridr avaju ustava, zakona i dr. Propisa i optih akata. ;o ujedno znai potovanje i ostvarivanje vladavine prava.

4. "u,nost je svakoga da po$tuje prava i s)o6ode drugi; = Samo &ri ljivim i stalnim potovanjem prava i slo&oda drugih od svih i svakoga o&ez&ijedi-e se dostojan ivot graana. U naem ustavu imamo i dodatnu odred&u da ko se ogrijei o ljudska prava i slo&ode zajamene ustavom lino je odgovoran za to i ne mo e se pravdati niijim nareenjem. (l. CL. Ustava! F. "u,nost je i pravo gra*ana da u%estvuju u od6rani zem)je = 6u nost od&rane zemlje proizilazi iz opte odred&e pridr avanja ustava i odred&e o vojs%i, gdje se utvruje vojna o&aveza. Ustav ,S utvruje da u sluaju rata Narodna skuptina ili predsjednik ,epu&like mogu o&ustaviti pojedine odred&e ustava, pa i neka prava i slo&ode graana. C. "u,nost je svakoga da p)a>a porez. = )va du nost se odnosi i na graane, ali i na pravne su&jekte. )&aveza pla-anja poreza i drugih da &ina je opta i utvruje se prema ekonomskoj snazi o&veznika (puni se &ud et, a iz &ud eta se (inansira dr ava!. E. "u,nost je svakoga da savjesno i odgovorno vr$i javnu du,nost . )dnosi se na svakog da asno, odgovorno i savjesno o&avlja svoju du nost. D. "u,nost %uvanja ,ivotne oko)ine = Svako je u skladu sa zakonom du an da titi i unapreuje ivotnu sredinu. Ustav >rne :ore je utvrdio i pose&ne du nosti zatite ivotne okoline poto je >rna :ora proglaena i ekolokom dr avom. P. "u,nost pru,anja pomo>i drugome u nevo)ji = )va du nost esto prevazilazi pravnu normu + o&avezu i ulazi u s(eru moralnih i humanih ljudskih ponaanja.. L. "u,nost i o6aveze strana(a = Stran%i u ?i1, 5ugoslaviji i ,epu&li%i Srpskoj du ni su da se ponaaju u skladu sa ustavom i zakonom i meunarodnim ugovorima. 2@. Pojam i o6)i(i demokratije (4ao $to pro=. re%eE JSimpati%no pitanj(e, za %upanjeJ )vaj izraz potie jo od antike grke (demos B narod, %ratos B vlast, %ratei B vladati!, i u prevodu i najire oznaava vladavinu naroda. @ilozo(i tog vremena ($ristotel, /akijaveli, Ve&er, Najs! nisu oduevljeno gledali na demokratiju, smatrali su da je demokratija lo i &eznaajan pojam. Platon je imao ideju da (ilozo(i tre&aju da vladaju, da 6i to 6io naj6o)ji poredak. )na je 2vlast neorganizovane mase2 + predstavlja lo o&lik dr avnog ureenja po $ristotelu. $ristotel je klasi(ikovao politike sisteme prema kriterijumu" ko vlada i u ijem interesu vlada. Utvrdio je da postoje normalni o&li%i politikih sistema + njihovi degenerisani o&li%i. Prema tome" 3. $ko vlada jedan u optem interesu = /)N$,1+5$ 4. $ko vlada jedan, samo u svom interesu = ;+,$N+5$ ' Vladavina jednog oznaena je kao $U;).;$,+5$ F. $ko vlada nekoli%ina do&rih u optem interesu ' $,+S;).,$;+5$ C. $ko vlada grupa u svom interesu = )<+:$,1+5$ Ca! Vladavina nekoi%ine &ogatih (tajkuna! = P<U;).,$;+5$ E. $ko ve-ina vlada u optem interesu = 69/).,$;+5$ ($ristotel nije imao rije za to, nazva je P)<+;95$, smatrao je da su svi uesni%i politike u polisu, samo idioti se ne &ave politikom! D. 6egenerisana varijanta demokratije gdje ve-ina vlada samo u svom interesu je 69/$:):+5$ '$ristotel i Platon nisu imali povjerenja u narod, u smislu vladanja, nazvali su to )1).,$;+5)/ = vladavinom oloa.

#69/).,$;+5$ ' jedan politiki poredak koji poiva na poetnoj premisi da je narod sposo&an da vlada, uz uslov da svi &udu jednaki. .roz istoriju i razliite dr avne o&like i drutvene odnose i sam pojam demokratije je mijenjao svoje znaenje, ak je esto &io i zloupotre&ljen. Pojam demokratije o&uhvata" 3.neke &itne elemente koji su opti i trajni, kao to su narod, slo&oda, vlast, dr ava, drutvo, ureenje + 4.dodatne elemente koji su promjenljivi i zavisi od vremena u kome se javlja + de(inie aktuelni tip demokratije. )na nije ista u svakom vremenu i prostoru i na tim elementima se utvruje njena de(ini%ija. Na tim elementima se i utvruje njena de(ini%ija" "emokratija je dr,avno i dru$tveno ure*enje u kome v)astproizi)azi iz naroda i pripada narodu. 6emokratiju tre&a shvatati i ostvarivati u odreenom vremenu i prostoru. 5er ne postoji jedna ve- mnogo demokratija. ;o znai da ono to je &ilo demokratski za proli sistem nije za ovaj. Sutinu demokratije predstavlja volja naroda pa ma kakva ona &ila. $ko nema volje naroda, nema ni demokratije, ni dr avne organiza%ije (aktivnosti! na ostvarivanju te volje i postojanja demokratije. Sadr aj demokratije je u osnovi mjerilo koji je tip demokratije na politikoj s%eni. Mto je u sadr aju vie pozitivnih elemenata koji ine ovjekov ivot potpunijim, slo&odnijim, &ogatijim, nezavisnijim i ljepim = to je demokratija sadr ajnija. Nije mogu-e posti-i vrhuna% sadr aja demokratije, poto svako dananje saznanje o njenom sadr aju za koje &i se moglo re-i da je na najviem stepenu, ve- sutra nije takvo. 'edna od podje)a je na posrednu, neposrednu i po)uneposrednu demokratiju (veoma &itna podjela!, gledano sa stanovita ue-a graana u vlasti. POSR!"NA (PR!"STAVN&/4A = volja naroda se ostvaruje preko iza&ranih predstavnikau u organima vlasti. :raani slo&odno i neposredno &iraju svoje predstavnike i na njih prenose ostvarivanje svog suvereniteta. Predstavniko tijelo, koje sainjavaju iza&rani narodni predstavni%i, vri vlast u ime naroda, pa ta vlast ne pripada tom predstavnikom tijelu (ili iza&ranim predstavni%ima! ve- pripada narodu. N!POSR!"NA = neposredno i direktno vrenje vlasti od strane graana. )vaj o&lik je tehniki teko izvodljiv, a izvoditi ga u potpunosti je nemogu-e. $li i pored tehnikih razloga postojali su + elitistiki razlozi. H /onteskje" 2...narod nije sposo&an da sam vri vlast (nema te kapa%itete!, ali je savreno sposo&an da iza&ere svoje predstavnike.2 Postoje neki o&li%i koji se mogu primjenjivati, a to su" masovne skuptine (u Mvaj%arskoj ' Skuptina graana, a ne predstavnika, ali to je raritet!, ple&is%it, re(erendum, narodna ini%ijativa... $li neposredno odluivanje graana u dr avnim organima je nemogu-e. $ko ustavi utvruju da vlast pripada narodu, to ne znai da vlast vri svaki pojedina% (graanin! ve- narod u %jelini. Potpuna neposredna demokratija gdje &i svaki pojedina% uestvovao u vlasti neostvariva je. .ada se pojedin%i (graani! nau u vlasti, oni su samo organ naroda, i ne ostvaruju svoju vlast. PO1UN!POSR!"NA = naje-i o&lik, predstavlja sintezu posredne i neposredne. ;o je u stvari predstavnika demokratija sa nekim institu%ijama neposredne. 6akle, iza&rani predstavni%i u parlamentu, vladi i drugim organima donose sve odluke, izuzev nekih koje se smatraju &itnim, a donosi ih sam narod re(erendumom, ple&is%itom i dr. Sutina ovog o&lika je u ue-u i naroda i narodnih predstavnika u vlasti i odluivanju. ;o je u stvari predstavnika demokratija sa nekim institu%ijama neposredne. 6akle, iza&rani predstavni%i u parlamentu, vladi i drugim organima

donose sve odluke, izuzev nekih koje se smatraju &itnim a donosi ih sam narod re(erendumom, ple&is%itom ili na neki drugi neposredni nain. 6akle, ustavno utemeljenje poluneposredne demokratije daje pravo graanima da" vre vlast neposredno + tako ostvaruju svoj suverenitet i da graani vre vlast i preko slo&odno iza&ranih predstavnika. Postoji 'i&e tipova demokratije jer se vremenom demokratija razvijala. #$N;+7.$ 69/).,$;+5$ = (u polisu od EJJJ ljudi, mali polis!, $ristotel je smatrao da je ovjek politiko &i-e i da je onaj koji ne mo e da ivi u zajedni%i ili zvijer ili ?og. .arakteristike" veliko ue-e graana u politikom ivotu* &ez strana%a, ro&ova i ena. #<+?9,$<N$ 69/).,$;+5$ (kraj 3L. i 38. vijek! ' .arakteristike" demokratija koja se odvija posredstvom politikog predstavnika uz ogranieno pravo glasa. #.)/P9;+;+VN+ 9<+;+G$/ = vrsta demokratije, de(eini%iju dao /a[ Ve&er = takmienje elite tj. stranaka za vlast. 69/).,$;+59 N)V9 <59V+>9 + 69SN+>9 T&POV& (VRST! "!#O4RAT&'! ?rojne de(ini%ije i klasi(ika%ije demokratije mo emo svrstati u tri grupe" Prvu grupa(ija odnosi se na shvatanje pojma demokratije &lisko so%iolokom sistemu podjele demokratija kao o&lika drutva, kao struktura vlasti, kao politiko drutvo, kao politiki model + demokratija kao o&lik politikog sistema. "ruga grupa(ija odnosi se na pridjevnu i prisvojnu demokratiju pa se istie" kao parlamentarna, konzervativna, industrijska, &ur oaska, radnika, protektivna, zatvorena, progresivna, (ormalna, viepartijska, ustavna i neustavna demokratija. Tre>a grupa(ija se odnosi na glo&alnu ideoloku i sistemsku podjelu" li&eralna, sovjetska, evrokomunistika, masovna, samoupravna demokratija... Neki teoretiari razvrstavaju demokratiju po tipovima i epohama drutva" antiku, srednjovjekovnu, &ur oasku i so%ijalistiku. Nova podjela demokratije je na" politiku, ekonomsku, masovnu i neposrednu demokratiju. 1. Po)iti%ka demokratija Sadr aj politike demokratije usmjeren je na politiku s(eru ovjekova ivota, a naroito se ogleda u optem &irakom pravu, vladavini ve-ine, politikim pravima i slo&odama i viepartijskom sistemu. :raansko drutvo je utemeljilo navedene vrijednosti, ali su se one primjenjivale saglasno interesu vladaju-e klase. Viepartijski sistem je veoma do&ra (orma politike demokratije i tekovina &ur oaskog tipa drutva, ali pod uslovom da za sve postoji o&jektivni i jednaki uslovi. ?ur oaska demokratija je ostvarila tri krupna rezultata" 3!uspostavila i ojaala naela odgovornosti javne vlasti pred drutvom, 4!uspostavila i ojaala zakonitost u radu dr avnih i dr. )rgana javne vlasti i F!konstituisala je i modelovala moderan parlamentarni sistem. ;o su nesumnjivo tekovine politike demokratije. U &ivim zemljama so%ijalizma politika demokratija je imala (ormalni karakter. + u so%ijalistikoj 5ugoslaviji politika demokratija je &ila redu%irana, i tek od 388J. godine politika demokratija do&ija na irini = dozvoljen je ustavnim rjeenjem politiki pluralizam. 2. !konomska demokratija ,azvoj ekonomske demokratije mo e se posmatrati kroz F (aze" a! prva =aza period li&eralnog kapitalizma i u osnovi ni a (aza industrijske demokratije. )snovna karakteristika ovog perioda je krajnji individualizam i stroga zatita privatne imovine. Sva demokratija je &ila u tra enju ve-ih nadni%a +

po&oljanja uslova rada. ;ada se jo smatralo da radno vrijeme tre&a da ostane 34 do 3D sati. &! "ruga =aza je naj&itnija i o&uhvata razdo&lje vie od dva vijeka. Njene karakteristike su ostvarivanje elementarnih prava najamnih radnika u okviru kapitalistike proizvodnje. Podruja koja su predmet industrijske (ekonomske! demokratije su vezana za rad i radno mjesto, visinu naknade za rad, du inu radnog dana, uslove rada, higijensko'tehniku zatitu, i neke vidove so%ijalne + zdravstvene zatite. +ndustrijska demokratija se naje-e ostvarivala preko sindikalnih %entrala i putem preduze-a. Sva prava koja se ostvaruju u okviru industrijske demokratije spadaju u krug parti%ipa%ije, radi se o tome da se ova demokratija is%rpi na nivou skromnog ue-a, a nikako sveo&uhvatnog upravljanja. %! Tre>a =aza 3 javlja se kao industrijska ili ekonomska demokratija u &ivim zemljama so%ijalizma. 6oktrina so%ijalizma polazi od toga da mora do-i do potpunog ekonomskog oslo&oenja i uvoenja vlasti radnike klase, ali to je smo proklama%ija pa je u ve-ini zemalja so%ijalizma radnitvo ostvarivalo prava samo na nivou industrijske demokratije i parti%ipa%ije. 5. #asovna (narodna demokratija Predstavni%i ove demokratije smatraju da svaki ovjek (pojedinano! tre&a da na odgovaraju-i nain odluuje o &itnim pitanjima dr ave i drutva. )vaj vid demokratije zagovarali su neki grki (ilozo(i, zatim so%ijalisti'utopisti, anarhisti, i staljinisti. $narhisti smatraju da je svaka dr avna vlast suvina i zato dr ava ljudima nije ni potre&na. + u nekim ni im (azama razvoja so%ijalizma (kako to naziva so% javlja se masovna demokratija, kao ideal drutva. )vaj tip narodne demokratije (ormalno je lo%irao svu vlast u narod, a stvarna vlast &ila je u vladaju-oj partiji i demokratiji. <. Neposredna demokratija Pod neposrednom demokratijom podrazumijevamo odreene ustavom i zakonom zagarantovane (orme odluivanja graana. )&li%i neposredne demokratije javljali su se kroz istoriju od antike :rke do danas, a to su" ple&is%it, re(erendum, narodna ini%ijativa, pravo peti%ije, z&orovi graana, savjeti graana + narodna kontrola O-RAN&/!N'A "!#O4RAT&'! )graniavaju-i (aktori koji utiu da se ve- utvrene (orme i sadr aji ne ostvare su" ' jaanje dr avne mo-i, a naroito totalitarne dr ave, partijske dr ave ili ostalih vrsta autokratske dr ave. 'Predstavnika (orma demokratije je ograniavaju-i (aktor poto se vrlo &rzo izgu&i uti%aj graana i utopi se u politiko predstavnitvo, pri emu se volja naroda pretvara u o&ian stav manjine ' 5ednopartijski sistem, kao i velike %entralizovane partije ili koali%ije predstavljaju sna an (aktor ogranienja demokratije, pose&no se ispoljava u iz&ornom sistemu, a ono se pove-ava ako se na iz&orima primjenjuje tzv. Ve-inski sistem. ' Stapanje zakonodavne i izvrne vlasti dovodi do krize demokratije prenoenjem (delegiranjem! stvarne vlasti sa parlamenta na vladu. ' Su avanje &irakog prava je &itan instrument ogranienja demokratskih prava. ' @ormalna, a ne stvarna odgovornost javne vlasti pred drutvom, kao (aktor ogranienja ogleda se u manjkavosti konkretne odgovornosti.

2A. &nstitu(ije neposredne demokratije Sa ustavnopravnog stanovita, institu%ije neposredne demokratije su smo one koje su i (ormalno utvrene (garantovane! ustavima i javljaju se kao" posredne, poluneposredne i neposredne. &nstitu(ije neposredne demokratije su (orme preko kojih graani &ez posrednika donose neke znaajne odluke, odn. (orma zamjene donoenja odluka predstavnikim (ormama demokratije, tj. umjesto dotadanjih donoenja odluka od strane dr ave, odluke donose predstavni%i iza&rani od naroda. &nstitu(ije po)uneposredne demokratije javljaju se kao nain donoenja odluka od iza&ranih predstavnika, ali uz neka ogranienje (npr. imperativni mandat, opoziv, kratko trajanje mandata, ogranienje reiz&ornosti, itd!. &nstitu(ije neposredne demokratije su (orme preko kojih graani &ez posrednika donose neke znaajnije odluke (re(erendum, ple&is%it i dr.!. Veliki &roj ustava utvruje pojedine o&like neposrednog odluivanja to zavisi od tipa dr avnog + drutvenog ureenje, tj. nivoa demokratiza%ije drutva, a to su" p)e6is(it, re=erendum, narodna ini(ijativa, narodni veto, peti(ija i z6orovi (skup$tine gra*ana. 1. P1!9&S0&T 3 je narodna odluka donijeta izjanjavanjem (glasanjem!. Potie od latinske rijei p)e6s3narod + s(itum3od)uka. Ple&is%itom se iskazuje narodna volja o nekom &itnom pitanju putem izjanjavanja u kome uestvuju svi graani sa &irakim pravom. :raani se izjanjavaju tajno (a ima sluajeva i javno! o postavljenom pitanju, koje je naje-e iz o&lasti unutranje politike i meunarodnih odnosa. #U svojoj dugoj istoriji ple&is%it se koristio razliitim intenzitetom, pa se uoavaju F (aze" & DA+A = Period antikog ,ima i trajala je oko etiri vijeka (CC8. do 4J godine p.n.e.! Nakon te (aze nastalo je veoma dugo zatije. && DA+A = nastala je nakon uspjeno izvedenih &ur oaskih revolu%ija u 0V+++ vijeku. ;o je period pojave prvih pisanih ustava i utvrivanja narodne suverenosti. Ple&is%itom su se graani izjanjavali o va nijim pitanjima (najva nijim, o manje va nim graani su se izjanjavali re(erendumom!. Prvi ple&is%it u ovoj (azi je odr an 3P83. godine u @ran%uskoj, kada su graani odluili da se papski $vinjon prikljui @ran%uskoj. )va (aza zavrava poetkom ++ svjetskog rata 38F8. g. i nastaje ponovo period zatija od oko EJ godina. &&& DA+A = nastala poetkom poslednje de%enije 00 vijeka ijo traje. Ga samo E godina odr ano je desetak znaajnijih ple&is%ita (prihvatanje /astrihtskog sporazuma o ujedinjenoj 9vropi, ili u jugoslovenskim zemljama pa i u ,epu&li%i Srpskoj 8. i 3J. novem&ra 3883. godine!. Uo&iajeno je da se ple&is%itom odluuje o znaajnijim pitanjima kao to su teritorijalna pitanja (pripajanja ili odvajanja neke teritorija! i o dr avnom ureenju ili o&liku vladavine, to naje-e predla e e( dr ave. Sva ostala pitanja iznose se re(erendumom. U praksi postoje dvije vrste ple&is%ite i to unutra$nji i vanjski. 7Unutra$nji p)e6is(it je onaj koji raspisuje i provodi neka suverena dr ava. +ma raznih vrsta unutranjeg ple&is%ita" 3. S o6zirom na $irinu teritorije i)i pitanje koje se iznosi na p)e6is(ite, mo e &itiE "r,avni = za %ijelu teritoriju dr ave i 1oka)ni = samo za dio dr avne teritorije* 4. S o6zirom na sadr,aj mo e &iti" 6r avno'politiki, ustavnopravni i ekonomsko = so%ijalni.

S o6zirom na to ko ga raspisuje mo e &iti" Par)amentarni (raspisuje ga parlament! i &zvr$ni (raspisuje e( dr ave ili vlada!. 7Vanjski p)e6is(it je onaj ple&is%it koji organizuje neka svjetska meunarodna organiza%ija. /o e se pojaviti na dva naina ' da ple&is%it zahtijeva i organizuje neka svjetska spe%ijalizovna organiza%ija ili kon(eren%ija (npr. 384J. godine, ple&is%it organizovala /irovna kon(eren%ija u Parizu za .oruku! ' da ple&is%it organizuje svjetska organiza%ija (npr. <iga naroda i )UN! Nain provoenja ple&is%ita je isto kao i re(erenduma. Prvo se (ormulie pro&lem (pitanje! i to tako da glasai mogu odgovoritit na njega sa 6$ ili N9. :lasako tijelo su svi punoljetni graani upisani u glasaki spisak. :lasaka mjesta su otvorena po pravilu 34 sati, a mo e se provoditi i 4 uzastopna dana ako to odlui organizator ple&is%ita. ,ezultate glasanja proglaava dr avna komisija za provoenje ple&is%ita. )dluka ple&is%ita je opteo&avezna. 2. R!D!R!N"U# je najrasprostranjenija institu%ija neposredne demokratije. Pod re(erendumom se podrazumijeva neposredno glasanje, odn. izjanjavanje svih graana koji imaju &irako pravo o prihvatanju ili od&a%ivanju ustavnog, zakonskog ili nekog drugog opteg akta ili drugog &itnog politikog i ekonomskog pitanja. Potie od latinske rijei re(erendum to znai ono o emu tre&a da se ka e. Prvi put se pojavio u Mvaj%arskoj 3EJ3. kada se Mvaj%arska odvojila od Njemakog %arstva. ,e(erendum je postao ustavna kategorija, pa ve-ina zemalja u svijetu u svojim ustavima utvruje institut re(erenduma s tim to postoje znatne razlike. Sve te zemlje svijeta mogu se svrstati u F grupe" 1. +em)je koje kontinuirano primjenjuju re=erendum kao $to suE :vaj(arska i Dran(uskaK 2. +em)je koje s vremena na vrijeme primjenjuju re=erendum (ogromna ve>ina zema)ja 5. +em)je koje ne primjenjuju re=erendum (autokratske zem)je i ar;ai%ne monar;ije . VRST! R!D!R!N"U#A +. Sa stanovita predmeta na koji se odnosi" USTAVOTVORN& &1& +A4ONO"AVN& nazvan po predmetu na koji se odnosi, rije je o re(erendumu gdje se graani izjanjavaju o prihvatanju ili ne prihvatanju ustavnog ili zakonskog projekta. Ustavotvornim re(erendumom graani neposrednim glasanjem sudjeluju u donoenju ustava ili reviziji postoje-eg, zakonodavni (o zakonskom dokumentu!, re=erendum o nekoj me*unarodnoj o6avezi, ar6itra,ni (npr. suko& predsjednika vlade i repu&like pa narod ar&itira!. ++. Sa stanovita obaveznosti primjene tj. obaveze raspisivanja E O9AV!+N& &1& DA4U1TAT&VN& odreen je prema o&aveznosti njihove primjene. ;akvi re(erendumi su" a! Apso)utno o6avezni = koji se mora raspisati i provesti da &i se donijeli neki pravni akti ili usvojilo neko drugo pitanje = odluka. ( Mvaj%arska, $ustrija! &! Re)ativno o6avezni = onaj koji se mora provesti samo za neke dijelove ustava ili zakona ako to zahtjeva odreeni &roj graana. (Ustav Mvaj%arske iz 3LPC, +talije 38CL! %! Daku)tativni re=erendum = je takav na koji se mo e, ali i ne mora, iznijeti neko pitanje na potvrdu graanima, to zavisi od toga da li je takav postupak utvren ustavom ili zakonom ili zavisi od volje predlagaa. (Ustav S@,5 38DF. i 38PC! +++. Sa stanovita trenutka primjen tj. prema vremenu kada se odrava: PR!T.O"N& &1&

NA4NA"N& = Pret;odni re=erendum je onaj na kome se graani izjanjavaju o prijedlogu nekog akta koji -e tek stupiti na snagu=ima za %ilj da se ispita miljenje odnosno da se konsultuju graani prije donoenja odluke. Naknadni re=erendum je onaj koji graani odr avaju o nekoj ve- usvojenoj odlu%i od strane zakonodavnog ili nekog drugog organa. )dluka graana na naknadnom re(erendumu ima karakter rati(ika%ije, ako graani od&iju predlo eni akt, predlaga je du an da ga menja jer ga je narod od&a%io. +V. Sa stanovita obaveznosti odluke tj. dejstva: O9AV!+U'UL& & SAV'!TO"AVN& = O6avezuju>i je onaj ija se odluka mora provesti. )na je konana i o&avezuju-a. Savjetodavni je onaj ija je odluka samo savjetodavna organu koji donosi pravni ili drugi akt, a ne o&avezuju-a. V. 4ONST&TUT&VN& & A9RO-A0&ON& = odnosi se na potvrdu ili ukidanje nekog akta. 4onstitutivni je onaj kojim graani potvruju neki pravni ili drugi akt i ele da on ostane na snazi. A6roga(ioni je onaj kojim graani ukidaju ve- doneseni akt i ne ele da se donese drugi. V+. RA"NO DUN40&ONA1N& R!D!R!N"U# = je onaj koji se provodi u preduze-ima ili ustanovama o pitanjima utvrenim zakonom i statutom. Re=erendum je )egitimno sredstvo neposredne demokratije, iako on u nekim s)o,enim dr,avama mo,e da 6ude pro6)emati%an. Re=erendumsko pitanje mora da 6ude pre(izno, & re=erendum tre6a da ima o6razovane 6ira%e. ,e(erendum je tehniki gledano isto to i ple&is%it. = )naj ,e(erendum koji se odnosi na najva nija dr avna pitanja ili se iza re(eranduma krije izjanjavanje o politikoj sud&ini jednog ovjeka. S1&/NOST& &+#!8U R!D!R!N"U#A & P1!9&S0&TAE ' ,e(erendum i ple&is%it su demokratski o&li%i ue-a graana u odluivanju i ostvarivanju prava + slo&oda graana* ' Pravo ue-a graana na re(erendumu i ple&is%itu je isto" izjanjavaju se svi punoljetni graani s pravo glasa u skladu sa zakonom. ' Postupak provoenja re(erenduma i ple&is%ita je isti. Utvruju se iz&orne jedini%e, (ormiraju glasake komisije i glasaki od&ori i dr. + tehnika provoenja je ista. :raani se izjanjavaju putem listi-a na kojima pie tekst pitanja o kome se graani izjanjavaju odgovorom da ili ne, za ili protiv. ' Sistem kontrole provoenja re(erenduma i ple&is%ita je isti i temelji se na ustavu i zakonu. RA+1&4! &+#!8U R!D!R!N"U#A & P1!9&S0&TA ' Ple&is%it se organizuje iskljuivo za narod i od naroda, a re(erendum se mo e organizovati i za narod ali i za zaposlene graane u radnim organiza%ijama. Po osnovu ue-a ljudi ple&is%it je iri od re(erenduma. ' Ple&is%it mo e raspisati samo dr avni organ ili meunarodna organiza%ija, a re(erendum mogu raspisati dr avni i lokalni organi, preduze-a, ustanove, mjesne zajedni%e i dr. ' Ple&is%itom se odluuje o va nim pitanjima kao to su o&lik vladavine, pripajanje ili odvajanje teritorije, povjerenje e(u dr ave i sl. ,e(erendumom se odluuje o mnogo&rojnim, ak i sitnim pitanjima u ustanovama i preduze-ima. ' ,azlika je u uestalosti odr avanja re(erenduma i ple&is%ita. ,e(erendum se odr ava esto i na vie nivoa, a ple&is%it rijetko i na svega dva nivoa (dr avni i meunarodni!. ' )dluke ple&is%ita mogu &iti punova ne ako za ili protiv glasa &arem natpolovina ve-ina, a ustavom + zakonom se mo e utvrditi i 4SF ili jo jaa ve-ina., dok odluka

re(erenduma mo e &iti punova na i sa natpolovinom ve-inom, pa ak i sa relativnom ve-inom. ,azlika kod .uzmanovi-a = re(erendum ne mora uvije &iti na teritoriji dr ave, mo e &iti i optinski, a P<9?+S>+; je uvijek na dr avnim nivou, itav narod se izjanjava. ,e(erendum jeste najva nija institu%ija neposredne demokratije to dovodi do odreenih di)ema oko re=erndumaE & die)ma 3 re(erendumsko pitanje, kako -e pitanje &iti postavljeno, trik pitanje = mogu-e manipula%ije voljom naroda* zavisi uspjeh re(erenduma. && di)ema je pitanje (6$ +<+ N9! da li se ogovorom mo e izraziti volja &iraa . ;o je veliko pitanje, pa ak i da su graani edukovani. &&& di)ema re(erendum u sli enim dr avama. H +z tog razloga (edera%ije ne predviaju re(erendume. U Mvaj%arskom ustavu (3LDC. godine! predvieno je da je za promjenu ustava potre&an re(erndum, ali i saglasnost kantona* ve-ina graana i ve-ina kantona (glas ve-ine graana u tom kantonu!. ,e(erendum je teko pitanje u slo enim dr avama. H Mta je vladavina ve-ine, da li vladavina graana ili konstitutivnih jedini%aI 5. NARO"NA &N&0&'AT&VA )gleda se u pravu (ovla-enju! odreenog &roja graana da podnesu prijedlog za promjenu ustava, donoenju ili promijeni zakona ili nekog drugog opteg akta. .oji je &roj graana potre&an za donoenje narodne ini%ijative, utvruje se ustavom, a u nekim zemljama zakonom ili se uopte ne utvruje &roj graana nego teritorijalna jedini%a koja mo e podneti predlog (npr optina, grad, selo..!. .ada odreeni &roj graana pokrene ini%ijativu, zakonodavni organ je du an da primi ini%ijativu + pokrene postupak donoenja zakona ili dr. $kta koji predla u graani, kao da je potekao od zakonodavnog tijela ili vlade. Gakonodavno tijelo mo e u %jelini prihvatiti prijedlog (ini%ijativu!, a mo e izvriti odreene izmjene i dopuna, ali mo e ini%ijativu i od&iti uz o&razlo enje. Narodna ini%ijativa mo e imati 4 o&lika" ' prosta ili ne(ormalna ini%ijativa = njeni podnosio%i optim izrazima oznaavaju %ilj i smisao zakona koji ele, na osnovu kojih -e, parlamentarno tijelo sainiti integralni tekst prijedloga zakona. ' @ormulisana ini%ijativa koja je u stvari po lanovima redigovan prijedlog zakona. <. P!T&0&'A je pravo grupe graana da se o&ra-aju predstavnikom tijelu tj. vlastisa zahtjevom da to tijelo donese odreeni zakon ili drugi akt. )vim o&likom demokratske komunika%ije graani mogu predlagati, zahtijevati i iznositi miljenje o potre&i i nainu rjeavanja nekih pitanja. Peti%ija je ni i o&lik neposredne demokratije. Gakonodavno tijelo ili neki drugi organ kome je upu-ena peti%ija nije du no da na nju odgovara. +pak, naje-e se da odgovor na peti%iju iz moralnih razloga i o&zira.Ne o&avezuje za razliku od narodne ini%ijative. ?. NARO"N& V!TO ;o je o&lik neposredne demokratije tj. podvrsta zakonskog re(erenduma putem koga graani ukidaju va enje postoje-eg zakona ili nekog drugog opteg akta. .ada &irai smatraju da neki tek doneseni zakon nije u skladu s njihovom voljom, zatra i-e u odreenom roku da se iznese na narodno glasanje. U sluaju da do narodnog glasanja doe i na njemu taj zakon &ude od&aen, smatra-e se kao da nikada nije ni &io donesen. Narodni veto nema %ilj popravku ili izmjenu zakona, ve- da se zakon kasira (poniti!, za ta je potre&na apsolutna (natpolovina! ve-ina upisanih glasaa.

6akle narodni veto nema %ilj popravke ili izmjene zakona, ve- da se zakon poniti kao da nikad nije ni &ilo, za ta potre&na apsolutna (natpolovina! ve-ina upisanih glasaa. Narodni veto je kom6ina(ija narodne ini(ijative i peti(ije. 2>aka2 = U ustavu nekih zemalja, ako parlament donese zakon, &irai u odrenom roku mogu tra iti potvrivanje u narodu tj. iznoenje zakona na izjanjavanje, odn. glasanje. $ko narod od&ije zakon (stavi V9;)! smatra se da zakon nije nikad ni donesen. ,azlika od naknadnog re(erenduma zakon se poni$tava (kasira!. @. +9OROV& (S4UP:T&N! -RA8ANA 5edan od najstarijih o&lika neposredne demokratije. Postoji razlika izmeu prvo&itnih skuptina graana i savremenih z&orova graana. 5o u staroj :rko postojale su skuptine graana nazvane skupovi ili eklezije. Na njima su graani javno govorili i odluivali o &itnim politikim i ekonomskim pitanjima. .ad su iezle male dr avi%e (gradovi! skupovi su poeli gu&iti na znaaju. Gamijenile su ih predstavnike skuptine, koje su sainjavali predstavni%i graana. U srednjem vijeku razvila se jedna vrsta samouprave kada su ponovo javne skuptine postale o&lik neposrednog odluivanja graana. U nae vrijeme, u pojedinim ustavima su predvieni razliiti z&orovi i skuptine (kao z&or graana, skuptine stanara, z&or radnika!. U okviru ovakve vrste institu%ija neposredne demokratije spadaju i savjeti graana i narodna kontrola. 2B. Pojam, istorijat i zna%aj po)iti%ki; stranaka PO'A# $ko narod ne vri vlast onda je vri posredno preko svojih predstavnika... i tu se pojavile politike stranke. Po)iti%ke stranke su udru,enja gra*ana koja te,e da osvoje v)ast, a)i koje imaju svoju po)iti%ku ideo)ogiju. Politi#*a i%eolo,ija je zaokru eni pogled na svijet, sistem vrijednosti politike stranke, koji stranka namjeava da ostvari kada doe na vlast. S o&zirom na to da su politike stranke (partije! organizovane sa zadatkom da osvoje dr avnu vlast, te da tu vlast o&avljaju i ouvaju, jasno je da tu (unk%iju mogu o&avljati samo do&ro organizovane + jake politike partije. Ve-ina politikih partija ima znatno ve-u popularnost u vrijeme dok se &ore za vlast nego kada dou na vlast. +ma dosta de(ini%ija i teko se opredijeliti koja de(ini%ija je potpuna" P)<+;+7.9 P$,+59 su do&rovoljne, relativno trajne politike organiza%ije iji %ilj je preuzimanje + vrenje dr avne vlasti ili &ar ue-e u njoj, ili stalan uti%aj na nju radi zatite i ostvarenja odreenih klasnih, odnosno grupnih interesa u okviru jedne ideoloke kon%ep%ije o optoj dr avnoj politi%i + zajednikim interesima drutva.Q (N.Pai-!. P)<+;+7.9 P$,;+59 su redovito najvii o&lik svijesti odreene klase... )ne su drutvene organiza%ije usmjerene prije svega na osvajanje i odr avanje dr avne vlasti, da &i pomo-u dr ave kao e(ikasne sile mogle provesti u ivot svoje politike %iljeve.Q (S. Pulieli-!. P)<+;+7.$ S;,$N.$ (partija! je politika organiza%ija koja o&uhvata ljude s istom politikom ideologijom koju oni nastoje da to vie proire s osnovnim %iljem potpunog ili djeliminog vrenja dr avne vlasti do koje oni te e da dou prvenstveno legalnim, demokratskim putem = do&ijanjem ve-ine na iz&orimaQ (,.<uki-! + druge de(ini%ije. .od ve-ine de(ini%ija se pojavljuju isti elementi" do&rovoljnost, &or&a za vlast, pripadnost klasi ili dijelu klase, &or&a za masovnost, ista ideologija, vode-a i avangardna uloga i dr. Najpotpunije de(ini%ije su dali pro(esor N.Pai- i ,. <uki-.

5edan od osnovnih zadataka svih stranaka (partija! je &or&a (nadmetanje! sa ostalim, naroito s onim partijama koje imaju suprotnu ideoloku orijenta%iju, a sve u %ilju osvajanja vlasti. )svajanje vlasti postaje osnovni %ilj svake stranke i njene politike &or&e, jer se samo putem dr avne vlasti mogu provesti u ivot ideje partije. 6a &i se ostvarili osnovni zada%i politikih partija, nu no je pored sta&ilnog programa imati vrstu, do&ro smiljenu organiza%ionu strukturu partije. +S;),+5$; Postoje razliiti stavovi po pitanju nastanka politikih stranaka. # Po nekim autorima u starom ,imu V npr. u Senatu je &ila grupa%ija ljudi (:ajeva stranka! ali to nisu &ile politike stranke u savremenom smislu rijei H nisu imali zaokru en sistem vrijednosti, a ni politiko predstavnitvo. #Pojava stranaka je neposredno vezana za pojavu parlamenta ' prvi parlament nastaje u 9ngleskoj. Postoji &or&a izmeu kralja i parlamenta, a i u samom parlamentu se razdvajaju dvije grupa%ije" torijev%i (&ili su za kralja! i vigov%i. U 0+0 vijeku nastaju prve dvije stranke" ' konzervativna stranka i ' li&eralna stranka (kasnije la&uristika! stranka. # + u S$6'u stranke nastaju po sti%anju nezavisnosti, javljaju se dvije grupa%ije... Poetak podjele &io je + line prirode H osniva repu&likana%a (kasnije demokrata! je ;omas 6 e(erson, a osniva demokrata (kasnije repu&likana%a! je 1amilton. )kupljanjem ljudi u odreene (okuse, grupe nastaju stranke. Politike stranke nastaju i danas, u parlamentu i van parlamenta okupljaju se ljudi... .orijeni politikih stranaka su u 0V++ vijeku, a 0+0 vijek oznaava postojanje politikih + djelovanja modernih politikih stranaka, a nakon + svjetskog rata period savremenog politikog organizovanja, kad su teoretiari i poeli da istra uju i de(iniu ovakav vid politikog organizovanja. GN$7$5 6a li su stranke zlo ili do&ro stvar, tj. emu slu eI H?ez o&zira to nama djeluje da je uloga politikih stranaka negativana, u stvari je suprotnoA 5er, postavlja se pitanje kakao organizovati iz&ore gdje uestvuje, re%imo, pet miliona ljudiI ;u dolazi do izra aja uloga politikih stranaka koja je veoma velika u sprovoenju iz&ora. )ne iz mnotva razliitih politikih stavova pro(iliu 4'F stava koja se meuso&no tkmie. ;akoe, politike strane ukrupnjavaju postojanje grupa%ija sa jednom ideologijom, pogledom na svijet, tj. politikim stavovima. +z svega slijedi da je uloga politikih stranaka, odnosno njihov znaaj u" 1. ukrupnjavanju po)iti%ki; stavovaK 4. oda6iru kandidataK F. eduka(iji i podu%avanju 6ira%a C. uestvovanjem na iz&orima omogu-avaju, tj. olakavaju iz&ore (tehniki smisao, odn. uloga!. P) .N5+G+" ;eko je pre%izno utvrditi vrijeme nastanka politikih organiza%ija. 5edni tvrde da su politike organiza%ije nastale u antiko do&a, a drugi da su one proizvod graanskog drutva. Najprihvatljivije je shvatanje da su prvi o&li%i politikog organizovanja postojali jo u staroj :rkoj i ,imu, a da su se moderne partije konstituisale u novije do&a. Politike organiza%ije su nastale zajedno s razvojem dr ave + demokratije. 6inamiku razvoja i sazrijevanja politikih organiza%ija mo emo pratiti kroz C duga vremenska perioda i to" 3. Period prvo6itnog i ni,eg stepena po)iti%kog o6razovanja po%inje jo$ u anti%ko do6a. Prvi o&li%i u vidu okupljanja grupi%a istomiljenika, a kasnije organizovanih grupa i saveza javili su se u Staroj :rkoj pet vijekova prije nove ere, a

u ,imu u do&a repu&like. + teorijski (pojmovno! pojam politike i politikih organiza%ija utvreni su u etvrtom vijeku p.n.e. Uinio je to veliki grki (ilozo( $ristotel'on polazi od teze da ovjek nije sam se&i dovoljan i da mora ivjeti s drugima i to u F nivoa organizovane zajedni%e" porodi%i, seoskoj zajedni%i i dr avi. U svakoj od tih zajedni%a ovjek mora politiki misliti, to znai da je ovjek politiko &i-e (zoon politikon!. ;akvi nedovoljno razvijeni o&li%i politikih organiza%ija zadr ali su se sve do polovine srednjeg vijeka, odnosno do pojave savremene organizovane dr ave i ostvarivanja ve-ih prava i slo&oda graana. 4. Period =ormiranja prvi; po)iti%ki; organiza(ija po%inje od M&&& vijeka od pojave #agne (;arte )i6ertatum (121? i traje do po)ovine M&M vijeka. ;aj dug period &io je (aza niskog intenziteta politikog organizovanja. @ormiranje politikih stranaka teklo je sporo i &oja ljivo. /eutim politiki ivot se intenzivnije odvijao tek kada je na s%enu stupila &ur oaska li&eralnog dr ava. S nastankom li&eralne dr ave konstituie se i savremeni parlamentarni sistem u okviru koga se javlja nov o&lik demokratije = parlamentarna demokratija. Parlament postaje sredite politike, odnosno zakonodavne i uopte dr avne vlasti, ali i mjesto politikih &or&i i uti%aja na nain vrenja vlasti. Na primjeru 9ngleske naj&olje se vidi kako je tekla &or&a za parlament, ustav i &irako pravo + kako su se u toj &or&i konstituisale politike partije. .ada se 34CJ. godine u 9ngleskoj sastao /agnum konzilijum, tada je oznaen poetak (ormiranja parlamenta. /eutim, tek u drugoj polovini 3P. vijeka dolo je do (ormiranja dviju politikih partija i to" Vigovske politike stranke (kasnije <a&uristike! i ;orijevske politike stranke (kasnije konzervativne!. 9ngleska je postala ne samo kolijevka kapitalizma, ve- i prva zemlja u kojoj su se u okviru parlamentarnih institu%ija (ormirale + prve politike partije. F. Period =ormiranja i dje)ovanja moderni; po)iti%ki; partija3Po%inje sredinom M&M vijeka (od 1B<B i zavr$ava se zavr$etkom & svjetskog rata. 5avlja se mnogo politikih stranaka, partija, pokreta i saveza graanskog tipa, ali se javljaju i nove, do tada nepoznate = radnike partije. 6otada, je &ur oazija &ila zanesena i opsjednuta svojim visokim polo ajem vladaju-e klase. Polovinom 0+0 vijeka nastupa (aza jakih so%ijalnih nemira. Vladaju-a klasa prvi put osje-a da postoje i druge drutvene snage koje joj mogu ograniiti ili potpuno oduzeti vlast. Pored graanske politike partije javljaju se i partije radnike klase koje su se do&ro organizovale u &or&i za svoja prava, za vlast i novi tip drutva. Nastala je iroka skala partija od krajnje desne orijenta%ije, preko %entra do krajnje ljevi%e. Pose&no se isti%ao revolu%ionarni karakter jednog krila radnikih partija. )ne su konstituisale svoju jedinstvenu organiza%iju = Prvu interna%ionalu 3LDE, 6rugu '3LLJ i ;re-u '3838. C. Period savremenog po)iti%kog organizovanja po%inje zavr$etkom Prvog svjetskog rata i traje do danas. Poslije zavretka Prvog svjetskog rada dolo je do neslu-enog razvoja politikih partija s veoma razliitim programima, orjenta%ijom i %iljevima. U novo(ormiranoj dr avi .raljevini S1S 3843. &ilo je PC politike stranke i partije od kojih je CE izalo na iz&ore a 4F su do&ile odreeni &roj poslanikih mjesta u Skuptini.(od 3 mandata do 8C mandata koliko je imala stranka sa najvie glasova!. U vremenu izmeu dva svjetska rata nastavila se tenden%ija porasta &roja politikih stranaka, naroito u zemljama 9vrope. + poslije 6rugog svjetskog rata evidentan je porast &roja politikih partija, ali se promijenila njihova struktura. Na vlast su dole komunistike i so%ijalistike partije u mnogim zemljama 9vrope, $zije, $(rike i 5u ne $merike. .rajem osamdesetih dolazi do raspada komunistikih partija i o&nove graanskih. Slino je i u 5ugoslaviji nakon 388J. godine kada je ozakonjen viestranaki sistem. ,aspadom S@,5 dolo je do (ormiranja novih politikih

tvorevina, tako da je tokom 388C. &ilo oko 4CJ raznih stranaka, pokreta, saveza drugih udru enja. 2C. Vrste po)iti%ki; organiza(ija, stranaka i partijski; sistema Stranke su samo jedna vrsta politikih organiza%ija. ;u su" lo&iji, pokreti, grupe, sindikati (na jedan izvjestan nain jer ne uestvuju na iz&orima!. Politike stranke su organiza%ije sa odre*enom ideo)ogijom i to je naje-e element koji nedostaje drugim organiza%ijama ili nemaju svoju strukturu. U koju -e grupu &iti svrstana neka politika partija zavisi-e od %iljeva i zadataka politike partije, od njene uloge u politikim pro%esima i pose&no od toga u kojoj je mjeri politika organiza%ija ostvarila povezivanje aparata javne vlasti i drutva. ;eko-e pri klasi(ika%iji stvara pojava raznih politikih institu%ija koje su sline politikim partijama. Gato je potre&no povu-i razliku izmeu" politikih institu%ija koje su sline politikim parijama i strankama, vrsta partijskih sistema i vrsta politikih partija (stranaka!. P$,;+5S.+ S+S;9/+ )snovni kriterij podjele je prema &roju politikih stranaka u dr avi" 3. jednopartijski sistemi 3 postoji i 2ogoljeni2 jednopartijski sistem, odnosno (iktivni viepartijski sistem (npr. Narodni (ront u S@,5!. 4. vi$epartijski sistemi 3 postoji i isti dvopartijski sistem kakav je zastupljen u S$6'u i U.* ' zatim postoji viepartijski sa jednom dominantnom strankom (npr. 5apan! i ' klasini viepartijski sistem (E'D stranaka!. #Partijski sistemi zavisi od iz&ornog sistema koji u jednoj zemlji postoji. 1. Po)iti%ke institu(ije srodne po)iti%kim partijama 5avljaju se kao" # &nteresne grupe'javljaju se kao relativno kratkotrajne drutvene tvorevine i koje nastaju radi rjeavanja nekih konkretnih pitanja, naroito zakonodavne (opte normativne! naravi. Ne &ore se za osvajanje + vrenje vlasti ve- se &ore da ta vlast rijei neka konkretna pitanja u njihovu korist. # Po)iti%ki pokreti = su iroka natpolitika organiza%ija koja o&jedinjuje narod ili neke njegove dijelove s %iljem da se ostvario optenarodni interes, kao npr. od&rana zemlje, zatita ivotne okoline, opismenjavanje stanovnitva i dr. # Razna udru,enja = +maju naje-e strukovni interes" udru enje pravnika, udru enje &ora%a, i sl. Ne &ore se za vlast, imaju neke slinosti sa interesnim grupama, ali ne vre pojedinani pritisak, ve- se zala u za odreeni materijalni ili drutveni status svojih lanova. 2. Vrste partijski; sistemaE Postoje razliita shvatanja. & Preovlauje shvatanje koje zastupa /. 6iver e i prema kojem razlikujemo tri partijska sistema (prema &rpju politikih stranaka u dr avi! Npro(. Ouri- Vo&janjavao ovu podjelu" a . jednopartijski (monisti%ki &!. dvopartijski (dua)isti%ki 3 S$6 i U. %!. vi$epartijski (p)ura)isti%ki 3 sa jednom dominantnom strankom, npr. u 5apanu i klasini viepartijski sistem sa E'D stranaka. && Po drugom shvatanju iji je predstavnik Vjatr, partijski sistemi se mogu svrstati u E grupa" a . mnogostrana%ki

a!. dvostrana%ki 6 . sistem sa premo>nom strankom %!. sistem sa strankom ;egemonom i d!. jednostrana%ki sistem. &&& Po pro(esoru <uki-u postoje tri partijska sistema" 3. Sistem &ez opozi%ije usljed velike heterogenosti, 4. sistem &ez opozi%ije usljed velike homogenosti i F. sistem sa opozi%ijom. #Najprihvatljivija je podjela koju je dao /. 6iver e. 5. Vrste po)iti%ki; partija (stranaka U naoj teoriji najpotpuniju klasi(ika%iju je dao pro(. N. Pai-" a!. Po njihovoj klasnoj &or&i, klasnom sastavu i ulozi u klasnoj &or&i = radni%ke (&ile &i stranke ljevi%e, okupljale &i radnike! i 6ur,oaske partije (&ile &i manje'vie stranke desni%e!. &!. Po osnovu okupljanja lanstva" osnov okupljanja mo e &iti" politiki, na%ionalni, kon(esionalni + regionalni %!. Po odnosu prema postoje-em drutvenom sistemu" revolu%ionarne partije i partije tzv. drutvenog mira (status Xuo! d!. Po karakteru i %iljevima politike ak%ije" sljed&enike, programsko'politike i ideoloke. e!. Po postanku i ideolokoj strukturi ' partije mogu nastati samostalno i imati jednoo&raznu organiza%ionu strukturu, ali mogu &iti (ormirane od neke druge organiza%ije kao njen politiki instrument i tada predstavljaju neku vrstu politikog saveza nekoliko organizovanih grupa. (!. Po irini lanstva mogu &iti" kadrovske (mali &roj lanova, ali je ak%enat stavljen na kvalitet lanstva ' intelektualne stranke! i masovne (U Sr&iji je to npr. SP) ' stranka Vuka 6rakovi-a!. g!. Po dis%iplini koja povezuje partijsko lanstvo i pripadnike rukovode-ih organa partije mogu &iti" vrste i la&ave. h!. Po &roju partija" viepartijski, dvopartijski i jednopartijski sistemi. )va klasi(ika%ija &i se mogla nadograditi sa jo &itnih i novih elemenata pa &i dalja klasi(ika%ija &ila" a!. S o&zirom na to u kojoj se mjeri partije &ore za prava najirih narodnih masa mogu &iti" demokratske i autokratske. &!. S o&zirom na strukturu lanstva mogu &iti" partije tipa narodnih (rontova i partije usko ideoloko, na%ionalno, pa ak i sektaki opredjeljene %!. S o&zirom na religiozna osje-anja mogu &iti" partije s potpunim religioznim uti%ajem na program i %iljeve partije i one partije koje od&a%uju svaki uti%aj religije. d!. S o&zirom na trajnost i perspektivu partija postoje one partije koje u svom programu najavljuju svoje odumiranje na odreenom stepenu razvoja ljudskog drutva i one partije koje ne priznaju taj trend razvoja. /notvo partija koje su danas na politikoj s%eni,mo emo sve svrstati u D velikih grupa%ija i to" 3. "emokratske partije koje mogu &iti raznih pro(ila i orijenta%ija* 4. Radni%ko komunisti%ke partije svih varijanti i (ormi = one ele da se drutveni poredak mijenja* F. So(ija)isti%ke partije mnogo&rojnih o&lika = ele demokratsko drutveno ureenje sa spe%i(inim i &lagim promjenama. C. 1i6era)ne partije ele samo sekundarne promijene u okviru graanskog druva*

E. 4onzervativne partije 3 koje ele da drutvo ostane onakvo kakvo jeste, &ez promjena* ele da drutvo ostane onakvo kakvo jeste, &ez promjena* naelno su stranke desni%e. 3. Agresivne partije =a$isti%kog i)i pro=a$isti%kog tipa koje djeluju destruktivno i ruilaki na demokratske tokove drutva* tu postoji jedna stranka i jedan ideoloki na&oj, mase se ujedinjujuu groznoj ideologiji nadrase, negira se postojanje itavih kolektiviteta,... Postoji i gru&a podjela po ideologiji na" a8 desniarske stranke - desniari zasnivaju svoj program na tezi da postoji samo jednakost pred zakonom, ali ne i stvarna jednakost (nisu svi ljudi roeni isti! H slo&odni smo samo ako smo nejednaki, i da tu postoji slo&oda (shva-ena kao slo&oda tr ita!, koja se ograniava samo onim to je za&ranjeno (privredna slo&oda, slo&oda u proizvodnji, tr ine utakmi%e i sl!. U stranke desni%espadaju" ' konzervativne stranke, ' na%ionalistike, ' li&eralne stranke, a kasnije i neoli&eralne stranke (ekstremna desni%a koja vodi u (aizam!. Velika ekonomska kriza je iz&ila 3848. godine H u kapitalizmu slo&odnog drutva dolazi dao masovne proizvodnje i nema dovoljno potronje* to dovodi da kapitalisti otputaju radnu snagu* meutim kapitalizam nije mogao sam da rijei tu krizu... Pojavljuje se ekonomista .ejs, koji je smatrao da se tu tre&a ukljuiti dr ava, ali ne sa svojim idealom 2&ud etske ravnote e2, ve- dr ava tre&a da troi dr,avni inter(ven(iona)izam, odn. dovodi do interven%ije dr ave. .asnije su neoli&eralisti (/. ;aer, ,egan,...! smatrali da dr ava ne tre&a da intervenie. ?arak ) ?ama na vlast je doao sa idejom dr avnog interven%ionalizma. -8 ljeviarske strane - lijeviari svoju ideologiju poivaju na tezi da su svi ljudi roeni jednaki i da se to tre&a o&ez&jediti i u praksi, dakle so%ijalnu i ekonomsku jednakost. ;o je ideja so%ijalne pravde. 6esniari i ljeviari dijele miljenje i na polnu jednakost, na%ionalne manjine itd. U stranke ljevi%e spadaju" ' so%ijaldemokratske (ideal je dr ava &lagostanja! ' so%ijalistike stranke (radnika klasa tre&a da &ude nosila% drutva! ' istorija ljudskog drutva je o&ilje ena revolu%ijama i prelazak iz jednog u drugi sistem je mogu- samo revolu%ijama koje tre&a da izvri radnika klasa # U zemljama 9vrope postoji politiko'privredni %iklus V desni%a je na vlasti H raste privredni razvoj, ima dovoljno nov%a, .... V dolazi ljevi%a na vlast H ona troi zaraeni nova% desni%e, iskoritava privredne resurse,.... V ponovo dolazi desni%a na vlast H raste privredni razvoj, ima dovoljno nov%a, ....dolazi ljevi%a na vlast.... ;akoe postoji i podjela %jelomi#no (rema i%eolo,iji< a %jelomi#no (rema na#in$ -or-5 3. radika)ne (ekstremni vidovi &or&e, ali jo uvijek neoru ano!, mogu &iti i ljevi%a i desni%a 4. stranke umjerenog tipa. 5G. Organiza(ija, %)anstvo, ideo)ogija i ustavni po)o,aj po)iti%ki; stranaka U demoratskim zemljama stranke su danas organizovane na teritorijalnom prin%ipu gdje postoji dr avni nivo, lokani nivo, regionalni nivo, mjesni od&ori,... $li nije

uvijek &ilo tako i nisu sve stranke djelovale tako V postojao je nain rada stranaka u radnim organiza%ijama, ali je to sada za&ranjeno. )rgani stranke su skuptina, glavni od&or i predsjednik. #/ihaels" 2U svakoj stran%i postoji gvozdeni zakon oligarhije2 H u organiza%iji politika stranka te i ka piramidalnoj strukturi i %entru mo-i, gdje jedan vlada, a ......III Savremene politike partije pola u pose&nu pa nju vlastitoj organiza%ijji + unutarpartijskim odnosima. )d naina organizovanja u mnogome zavisi u kojoj -e mjeri partija uspjeti ostvariti svoje programske %iljeve, tj. da li -e i koliko &iti sposo&na u &or&i za vlast, preuzimanje i vrenje vlasti. )rganiza%ija svake partije proizilazi iz njene sutine, iz njenih %iljeva i zadataka. >jelokupna organiza%iona struktura svake politike partije mora imati temeljne elemente, koji &i se mogli oznaiti kao etiri puta tri (aktora, a to su" 3. Statusni osnovE program, statut i organiza%ija. 4. Partijska 6azaE pristali%e, simpatizeri i kandidati F. Vrsta %)anstvaE lanovi, aktivisti i rukovodio%i C. Nivo organiza(ije" lokalni, regionalni i dr avni 3. S;$;USN+ )SN)V" 7Program je osnovni dokument partije koji sa eto i jasno utvruje osnovne %iljeve i zadatke partije u svim o&lastima drutvenog ivota (politi%i, ekonomiji, dr avnom ureenju, pravima i slo&odama...!. 7Statut je osnovni normativni akt kojim se utvruje naziv partije, sjedite, sa eti %iljevi i zada%i, lanstvo, organi partije, partijska dis%iplina, nain iz&ora organa i rukovodila%a, opoziv, meuso&ni odnosi viih i ni ih organa, nain (inansiranja i dr. 7Organiza(ija partije o&uhvata njihovo konstituisanje od najni ih do najviih organa i organiza%ionih jedini%a, tj. od mjesne i osnovne organiza%ije, preko optinskih i regionalnih organa i organiza%ija do organa na nivou dr ave. 4. P$,;+5S.$ ?$G$ 7Prista)i(e su naj&rojnija grupa iz koji se kasnije o&razuju &udu-i glasai ili simpatizeri. 7Simpatizeri su u a grupa koja je vrlo &liska lanstvu neke partije i na iz&orima stoje uz partiju. 74andidati se pojavljuju naroito u nekim so%ijalistikim i komunistikim partijama koje tre&a da u kratkom vremenu postanu lanom partije. Svi kandidati do&ijaju konkretne zadatke da ih izvre, uspjeno izvrenje znai prijem u stranku. F.V,S;9 7<$NS;V$ Postavlja se pitanje ko sve mo e &iti lan politike strankeI 7lanstvo je na individualnoj &azi, alinije svugdje tako. U 9ngleskoj je mogu-e i kolektivno lanstvo. 7lanstvo u politikoj stran%i je najznaajniji vid veze sa poitikom strankom H 7/)anovi partije su svi graani koji prihvataju program i statut partije i u praktinom politikom radu izvravaju i proizvode stavove organa partije. 7Aktivisti su lanovi partije koji se razlikuju od o&inih lanova samo po ve-oj anga ovanosti na odreenim partijskim zada%ima (toliko su posve-eni ideologiji da 2ljepe plakate2!. 7Rukovodio(i odn. =unk(ioneri, ine naju i krug partijskog lanstva od najni ih do najviih organa (mjesnih, optinskih, regionalnih i na nivou dr ave!. C. N+V) ),:$N+G)V$N5$ V organiza%iona struktura u skoro svim partijama zasniva se na hijerarhiji od najni ih do najviih organa.

7Najni,e organiza(ione jedini(e ()oka)ni organi naje-e se nazivaju mjesna organiza%ija, -elija, primarna organiza%ija. )vakva organiza%ija je najdirektnije vezana za mase i konkretan rad s njima. 7Vi$e organiza(ione jedini(e (regiona)ni organi su gradske, rejonske, optinske, regionalne. )rgani takvih organiza%ija nazivaju se komiteti, od&ori, savjeti, udru enja. ?iraju se iz reda ni ih organa. 7Najvi$e organiza(ione jedini(e o&uhvataju ve-u teritoriju, odnosno %ijelu teritoriju na kojoj djeluje partija (to se mo e poklapati sa regijom, o&lasti, repu&likom ili %ijelom dr avom!. )rgani koji se konstituiu na tom nivou su" komiteti, direk%ije, %entrale, polit&iroi, glavni od&ori, savezi, kon(eren%ije, + sl. @,$.>+59 ' zstupaju odreeni stav koji djelomino odstupa od stava poitike partije. &deo)ogija Pojam ideologije se shvata i tumai na dva naina. Po jednom, ideologija je iskrivljena i slu ena svijest koju mogu imati pojedin%i, grupe, partije, pa i klase. Po drugom, ideologija je o&lik drutvene svijesti i sistem o spletu drutvenih vrijednosti i svemu postoje-em. Savremeno drutvo je politiki organizovano drutvo u kome se javlja politika ideologija. Njen glavni stu& je politika organiza%ija, koja od svojih sljed&enika i lanova tra i prihvatanje odreene ideologije. Staviti se u slu &u partijske ideologije i prin%ipa znai podvr-i svoje line i druge interese tim prin%ipima. +deologija partije postepeno ovladava lanstvom, a zatim se preko lanstva iri na mase. 6anas je teko na-i ljude koji nisu zahva-eni ili partijskom ili masovnom drutvenom ideologijom uslovljenom nainom proizvodnje i nainom ivota i rada uopte. 6akle, ljudi su u osnovi ideologizovani. +deologija nije nita drugo do skup )ogi%ki povezani; ideja koje izviru iz jedne (entra)ne ideje. To je sistem ideja o svijetu kao (je)ini i o se6i u njemu. Odnos ustava i po)iti%ki; partija Postoje razliiti odnosi odn. stavovi ustava prema politikim partijama" #Stariji ustavi ne spominju politike partije, odn. ignoriu politike stranke. #Neki ustavi pre%iziraju slo&odu politikog i sidnikalnog udru ivanja. #Pose&an odnos imaju so%ijalistiki ustavi koji navode jednu = komunistiku stranku. ;i ustavi su imali stav za&rane prema politikim strankama (naje-i su u zemljama sa jednopartijskim sistemom!* oni su konstitu%ionizovali jednui stranku, a za&ranjivali su rad drugih stranaka. #Savremeniji ustavi imaju a(irmativan odnos prema politikim strankama H sadr e odred&e da je politiki pluralizam uslov i jemstvo demokratije, jer demokratije nema &ez vie stranaka. #;akoe neki ustavi sadr e i odred&e o eventualnij za&rani politike stranke (neke stranke mogu imati nasilan karakter pri osvajanju vlasti, a kontrolu ustavnosti stranaka vre Ustavni sudovi ' npr. U Njemakoj je 38EF. godine za&ranjen rad komunistike partije!. Postoje odred&e, po kome lan stranke ne mo e da &ude sudija nekog suda ili oso&e koje rade u vojs%i i poli%iji i sl. Ustavni sud takodje mo e suditi i stranakim organima. Pravna priroda politikih stranaka ' stranke imaju dvojnu prirodu" one su kao #udru enje graana, ali i svojevrsna vrsta #dr avnih odrgana (H zato dr avnihI H Pa stranke vre iz&or kandidata, uestvuju na iz&orima, njihovoj organiza%iji,...!. Pos)ani%ki k)u6ovi ' predstavljaju pose&nu organiza%ionu jedini%u stranke, a nije vezana teritorijalno, ve- za ...IIII.... +maju i prava (pravo predlaganja zakona! i o&aveze.

Ustavni po)o,aj po)iti%ki; stranka Vidljiva su dva pristupa u ustavnom regulisanju pitanja politikih stranakaE 1 ustavi koji ne reguliu pitanje politikih organiza%ija i 2 ustavi koji imaju odred&e o politikim organiza%ijama 6o 00 vijeka nijedan ustav u svijetu nije regulisao pitanje politikih organiza%ija. )d 00 vijeka pa do danas politike partije postaju ustavna kategorija. 6o danas su se izdi(eren%irala etiri mogu-a ustavna pristupa" Ustavi koji politike organiza%ije reguliu u okviru odred&i o pravima i slo&odama graana, takvih je najvie. Prvi ustav koji je regulisao materiju politikih organiza%ija je njemaki ustav (tzv. Vajmarski ustav! iz 3838. godine. Ustavi koji u svojoj pream&uli naznaavaju ulogu politikog organizovanja (politiki pluralizam! ili samo jedne partije (politiki monizam!. ;akav je Ustav .ine iz 38L4. Ustavi koji su regulisali polo aj i ulogu politikih partija u osnovnim naelima. ;akav je sluaj Ustav S@,5 iz 38PC. godine Ustavi koji u normativnom dijelu izriito utvruju mjesto i ulogu politikih organiza%ija. /eu takvima je Ustav SSS, iz 38FD i 38PP. godine U ustavima sve tri 5ugoslavije razliito je regulisano pitanje politikih partija" Ustav .raljevine S1S iz 3843. nije pose&no regulisao polo aj i ulogu politikih partija, ve- je u okviru utvrenih prava i slo&oda graana omogu-eno politiko organizovanje. .raljevina S1S je imala pluralistiki stranaki sistem izgraen po evropskim mjerilima. Period so%ijalistike 5ugoslavije (38CE'3884! imao je F razliite (aze ustavnog tretmana politikog organizovanje" ' poetak nove 5ugoslavije 38CE. godine o&ilje en politikim pluralizmom, a od kraja septem&ra 38CE. godine sa politike s%ene nestale su sve politike partije osim vladaju-e (.P5!. ' Ustav iz 38CD. godine, Ustavni zakon iz 38EF. i Ustav iz 38DF. godine regulisali su mogu-nost politikog organizovanja u ustavnim odred&ama o pravima i slo&odama graana. ' Ustav iz 38PC. godine na vie naina regulie pitanje politikog organizovanja. Prvo je u osnovnim naelima gdje je opirno utvrena vode-a uloga S.5, zatim u normativnom dijelu koji se odnosi na prava i slo&ode graana je utvreno da je graanima zajamena slo&oda udru ivanja i na kraju kao vrhuna% institu%ionaliza%ije partije (S.5! utvreno je da je predsjednik S.5 po polo aju lan Predsjednitva S@,5. U 388J. godini donesen je na nivou 5ugoslavije Gakon o politikom organizovanju kojim se dozvoljava politiki pluralizam (viestranaki sistem!. Ustav S,5 iz 3884 je utvrdio F &itne odred&e" prva, da se jami graanima slo&oda politikog organizovanja i to &ez odo&renja za upis kod nadle nog organa druga da se prihvati viestranaki sistem (politiki pluralizam! kao garant demokratskog politikog poretka tre-a da mo e &iti politika organiza%ija za&ranjena ako je njeno djelovanje usmjereno na nasilno ruenje ustavnog poretka, naruavanje teritorijalne %jelokupnosti. Ustav ,epu&like Srpske i Ustav ?i1 u katalogu prava i slo&oda jemi pravo na pluralno, politiko organizovanje i udru ivanje.

F3. 9ira%ko pravo i njegovo ostvarivanje +storijski pregled" #3LF4. godine ' re(orma &irakog prava u 9ngleskoj #3LDP. godine ' vlada priznala &irako pravo industrijskim radni%ima #3LL4.godine ' 2&ezemljai2 do&ili &irako pravo )snovno pravo koje omogu-ava iz&ore je &irako pravo. 9ira%ko pravo je pravo jednog li%a da &ira (aktivno! i da &ude &iran (pasivno!, da se kandiduje, da &ude lan &irakog od&ora... ?irako pravo se stie punoljestvom. .oritenjem &irakog prava graani &iraju svoje predstavnike koji o&razuju politiko predstavnitvo (skuptinu! koje u ime njih vri dr avnu vlast. ?irako pravo je pravo, nije du nost, i graani nisu du ni izlaziti na iz&ore (neke zemlje su predviale o&avezu izlaska na iz&ore!. S o&zirom da svi graani nemaju &irako pravo (pravo glasa! jer ga stiu punoljetstvom, a nekima je to pravo uskara-eno, utvgren je pojam &irakog tijela. 9ira%ko tije)o jedne dr ave sainjavaju svi dr avljani te dr ave koji imaju &irako pravo. Svi punoljetni, pos)ovno sposo6ni graani mogu da glasaju, tj. imaju &irako pravo. 6anas je &irako pravo op$te i jednako. #)pte pravo podrazumijeva posjedovanje prava glasa svih punoljetnih graana (imaju pravo da izau na iz&ore + da raspola u svojim glasom!, dr avljana neke zemlje, s tim da posjeduju poslovnu sposo&nost. Samo sudskom odlukom se graaninu mo e privremeno ili trajno oduzeti &irako pravo. Nekad su postojali odreeni iz6orni (enzusiE ' imovinski (enzus (poreski du ni%i su uestvovali na iz&orima za razliku od siromha koji nisu imali pravo glasa!* ' po)ni (enzus ( ene nisu mogle da glasaju, 2ne &ave se javnim poslom2* Mvaj%arska je tek PJ' tih godina dopustila enama da glasaju* kod nas ene imaju pravo glasa od Vidovdanskog ustava!* ' o6razovni (enzus (vie se odnosi na pasivno pravo, npr. ne mo ete &iti &irani ako nmate (akultet!* ' rasni (enzus (npr. u S$6'u itave rase nisu mogle da glasaju* mogao je &iti i prikriven, re%imo kroz o&razovni %enzus, gdje npr. %rnaki ivalj koji nije iao u kole, nije znao ni da ita ni da pie, nije mogao ni iza-i i razumjeti iz&ore,...! ' reziden(ija)ni (enzus (ve e se za pre&ivalite, postoji i danas ' mora se &oraviti na nekoj teritoriji da &i se moglo glasati!* ' starosni (enzus (&io je &itan za pasivno &irako pravo* ne mora se starosni %enzus kod aktivnog i pasivnog &irakog prava poklapati!. #5ednako &irako pravo podrazumijeva, odn. naje-e je to jedan &ira B jedan glas. $li, nekad to nije &ilo tako, npr. o enjeni mukar%i sa dje%om su imali vie glasova* ili oni koji su pla-ali vie poreza, imali su vie glasova. + danas ima prikrivenih nejednakih &irakih prava, npr. u 2krojenju2 iz&ornih jedini%a sa manjim ili ve-im &rojem glasova... )S;V$,+V$N59 ?+,$7.): P,$V$ <i%a mog svoje &irako pravo ostvariti" ' na iz&orima ' na re(erendumu (ukoliko doe do povrede rjeavaju se iz&orni sporovi .... ta suIIII! ' u pro%esu iz&orne kampanje ' neposredno na &iralitima.... IIIII ' provjeriti ' postoje i pose&ne kategorije stanovnitva (npr. &olesni, invalidi,...! koje svoje pravo mogu ostvariti" ' dolaskom mo&ilnih ekipa na li%e mjesta ili ' u prisustvu pratio%a (sla&ovida li%a!.

#kandidovanje %andida B toga koju su nosili oni koji su se kandidovali za senat, &ijele je &ojeA 52. #andat u po)iti%kom predstavni$tvu /andat je odnos izmeu naroda i narodnih predstavnika. Predstavni%i naroda do&ijaju mandat da vre sve &itne poslove u ime naroda i za narod. /eutim, u raznim zemljama razliito su regulisane o&aveze i drugi odnosi iza&ranih predstavnika prema svojoj &azi (onima koji su ih iza&rali!. ;aj odnos graana i predstavnika mogu-e je ostvariti na dva naina" slo&odnim ili vezanim mandatom. Prin%ip ostvarivanja demokratije se ostvaruje kroz predstavniki sistem tako to se volja graana izra ava preko njihovih predstavnikih tijela. )vaj sistem je prihva-en u svim zemljama iz vie razloga. Prvo, z&og velike teritorije i &rojnosti, nemogu-e je da u vlasti uestvuju svi graani. 6rugo, nemogu-e je uskladiti sve &itne elemente i imati kvalitetan dokument. ;re-e, poslovi donoenja odluka &i se odvijali veoma sporo. )igledno, samo u e predstavnitvo mo e e(ikasno, &lagovremeno i kvalitetno vriti poslove javne vlasti. ;ako graani vre vlast posredstvom svojih predstavnika kojim daju povjerenje i odreene kompeten%ije. S)o6odni mandat daje poslaniku mogu-nost da se pri donoenju odluka slo&odno opredjeljuje + glasa za onu odluku koja je od opteg interesa i za opte do&ro, makar i &ila u suprotnosti sa interesima &iraa iz&orne jedini%e gdje je &iran. ;eorija na%ionalne suverenosti vodi ka slo&odnom mandatu. Vezani mandat je suprotan slo&odnom, znai iza&rani predstavnik je du an da se pridr ava stavova i instruk%ija &iraa i da u predstavnikom tijelu zastupa interese svojih &iraa. G&og eventualne neposlunosti iza&rani predstavnik mo e &iti opozvan. ;eorija narodne suverenosti vodi ka vezanom mandatu. )n je zastupljen u delegatskom sistemu, gdje je svaki delegat du an da se dr i instruk%ija. /andat se stie na iz&orima. 55. Pojam i vrste iz6ora PO'A#" +z&ori su set prava, mehanizama i pravnih radnji koje slu e iz&oru predstavnika i vrio%a vlasti. +z&orni sistem utvruje kako se &iraju narodni predstavni%i, a politike partije uglavnom utvruju liste predstavnika koje narod &ira kao svoje. VRST!, odn. podjela iz&ora" 3. prema karakteru organa vlastui koji se &iraju , odn. u zavisnosti ko se &ira" 3 predsjedni%ki, 3 par)amentarni, 3 )oka)ni 4. prema tehni%i sprovoenja iz&ora " ' tajni (graani slo&odno, &ez ogranienja, tajno glasaju! ' javni (graani slo&odno, &ez ogranienja, javno glasaju! F. u zavisnosti za koga se glasa " ' uninomina)ni (glasanje za jedno ime, jednog ovjeka!* uvijek su ve-inski ' iz6ori po )istama (glasa se za glasaku listu!* mogu &iti i ve-inski i propor%ionalni C. po raspodjeli mandata " ' ve>inski (iz&ore do&ijaju oni koji osvoje ve-i &roj glasova! i 3 propor(ijona)ni

Po prirodi stvari, ako se ukrste tre-i i prvi kriterij uninominalni su predsjedniki, a parlamentarni i lokalni mogu &iti iz&ori i po listama 7Parlamentarni ' uninominalni iz&ori V ustav odreuje &roj poslanika u parlamentu ili odreuje na koliki &roj glasaa ide predstavnik iz te iz&orne jedini%e, odn. poslanik. 'Neposredni iz&ori su oni gdje graani direktno sami &iraju svog politikog predstavnika (iz&or e(a dr ave, poslanika!. 'Posredni iz&ori su takvi da graani prvo &iraju odreeno &irako tijelo, a zatim to tijelo &ira predstavnika (iz&or senata!. 5<. Sprovo*enje iz6ora 6a &i se sproveli iz&ori, potre&no je izvriti odreene pripreme. +z&orni postupak poinje u trenutku raspisivanja iz&ora, raspisuje ih, u skladu sa ustavom i zakonom, e( dr ave ili parlament (predsjednik parlamenta!. )d momenta raspisivanja iz&ora do mementa glasanja graana tre&a da proe odreeno vrijeme (najmanje FJ, a najvie 8J dana! kako &i se u tom periodu o&avilo niz poslova. Potre&no je, kao prvo, uvesti sve &irae u &irake spiskove, da &i se znala veliina &irakog tijela. Gatim, na toj osnovi, potre&no je (ormirati iz&orne jedini%e, iz&orne komisije, &irake od&ore, te provesti kampanju predlaganja kandidata, kao i o&aviti niz tehnikih poslova. 9ira%ki spiskovi ' U osnovi u glavni &iraki spisak uvode se svi graani koji po zakonu imaju &irako pravo. ;o su naje-e graani od 3L godina do kraja ivota. +z glavnog &irakog spiska prave se izvodi za svako &irako mjesto. ?irake spiskove vode nadle ni optinski ili dr avni organi, moraju &iti a urni, a zakljuuju se CL sati prije iz&ora, da &i se za to vrijeme izraunala masa &irakog tijela. ;aan &roj &iraa potre&an je za sve proraune prilikom konanih utvrivanja rezultata. &z6orne jedini(e = u toku (ormiranja iz&ornih jedini%a dolaze do izra aja ne samo zakonske odredni%e ve- i politiki interesi i uti%aji, tj. dolazi do primjene prin%ipa iz&orne geometrije. )&lik + veliina iz&orne jedini%e uveliko zavisi od interesa nosila%a aktuelne vlasti. Najprirodnije je da si (ormiraju relativno male iz&orne jedini%e i po ve-oj ustaljenoj lokalnoj ili regionalnoj administrativnoteritorijalnoj podjeli. $ko se provode viestranaki iz&ori i primjenjuje propor%ionalni sistem raspodjele mandata, tada iz&orne jedini%e mogu &iti znatno ve-e, a ako se primjenjuje ve-inski sistem iz&ora, onda iz&orne jedini%e tre&a da &udu manje. &z6orna kampanja podrazumijeva znatno pove-ane politike aktivnosti od strane politikih organiza%ija, stranaka saveza, udru enja i drugih koji pretenduju da preuzmu vlast ili da u njoj uestvuju. +z&orna kampanja prestaje samo 4L do CL sati prije iz&ora. ;aj period se zove iz&orna -utnja. &z6orne komisije i 6ira%ki od6ori = U praksi postoji najmanje dvije vrste iz&ornih komisija, i to" iz&orna komisija za svaku iz&ornu jedini%u i %entralna iz&orna komisija za %ijelo podruje na kojem se odr avaju iz&ori. +z&orne komisije su zakonom ovla-eni organi da provode iz&ore. &z6orna te;nika = podrazumjeva do&ro sreene &irake spiskove, tano utvrene iz&orne jedini%e, do&ro smijetene i opremljene iz&orne komisije i &irake od&ore, do&ro opremljen raunarski %entar, itd. +a$tita 6ira%ki; prava = ustavom i zakonom je zati-eno &irako pravo* zatita je trajna. Svi graani sa &irakim pravom moraju &iti upisani u &iraki spisak. je zatita povrijeenih prava &iraa putem redovnih i ustavnog suda. Naje-e se odnosi na upis u &iraki spisak gdje graanin koji smatra da je ote-en, tra i u roku 4C sata od suda da u vanparninom postupku donese odluku o upisu na &iraki spisak. Gatita &irakih

prava se odnosi i na pravo nosila%a iz&orne liste koji se mogu aliti %entralnoj iz&ornoj komisiji i sudu. Svaki predstavnik mora do&iti serti(ikat da je iza&ran po svim pravilima postupka. 6akle, iz&orno pravo ima sudsku, ustavnosudsku i predstavniku zatitu. +a$tita 6ira%kog prava po zavr$etku iz6ora = prigovor se upu-uje glavnoj %entralnoj iz&ornoj komisiji* svaki iza&rani predstavnik mora imati uvjerenje da je iza&ran po svim pravilima iz&orne komisije. #+z&orno pravo ima upravnu, sudsku, ustavnosudsku i predstavniku zatitu. 5?. Raspodje)a mandata na par)amentarnim iz6orima .oliko -e koja stranka imati svojih predstavnika, utvruje se primjenom jednog od sljede-ih naina raspodjele mandata" 3. S+S;9/ V9Y+N9 (sistem apsolutne i sistem relativne ve-ine! 4. S+S;9/ S,$G/59,N): P,96S;$VN+M;V$ (po sistemu iz&ornog kolinika i po 6ontovom sistemu! F. /+59M)V+;+ S+S;9/ S,$G/59,N): + V9Y+NS.): P,96S;$VN+M;V$ 7 Sistem ve>ine = ovaj sistem je prirodan i prikladan jer je logino da &ude iza&ran onaj kanidat koji ima najvie glasova. /eutim, dolazi do pro&lema kada ima vie od jednog ili dva kandidata, kada su velike iz&orne jedini%e i kada uestvuje vie stranaka na iz&orima. Gato se mogu pojaviti tri varijante ve-inskog sistema. ' $psolutna ve-ina od svih &iraa upisanih u &iraki spisak = iza&ran je onaj kandidat koji je do&io &arem jedan glas preko EJ\ svih &iraa. ' $psolutna vre-ina od izalih &iraa na &iralite = iza&ran je onaj kandidat koji do&ije &arem jedan glas preko polovine od &roja izalih &iraa, s tim da je na &iralite izalo preko polovine ukupnog &roja &iraa. ' ,elativna ve-ina se primjenjuje tamo gdje kandidati idu u drugi krug, prolazi onaj kandidat koji do&ije vie glasova od drugog, to je esto i nepravedno jer prva stranka do&ija sva poslanika mjesta makar po&jedila za par glasova vie. Mana 'e0ins*o, sistema" U 9ngleskoj vodi ka dvostranakom sistemu H sistem relativne ve-ine, paradoksalno je da iz&ore mo e da do&ije stranka koja je do&ila relativnu ....III )vaj sistem o&ez&jeuje sta&ilnu ve-inu, ali ne predstavlja autentinu volju naroda. Sistem dvokru nog glasanja apsolutne ve-ine... Na iz&orima su &ili $, ? i >. Ga sve se glasalo, proli su $ i ?. ,ezultati zavise od glasova > tj. kome -e > dati svoje glasove vodi ka postojanju dva velika &loka. Mana5 propor%ionalni iz&ori vode...III* postavljaju se kandidati, ali ih ne znamo sve, ne o&ez&jeuju sta&ilnu ve-inu, postojanje velikog &roja politikih stranaka. V Neke zemlje pri&jegavaju kom&ina%iji propor%ionalnog i ve-inskog sistema da &i se iz&jegli nedosta%i. )nda se tu stvara ....IIII Postoji u Njemakoj gdje ova kom&ina%ija vodi re imu dvije i po stranke (ima ih etiri!. '+z&orni sistemi vode ka razliitim ve-inama, razliitim karakterima vlada, razliitim sistemima.... ')naj ko kroji iz&orne jedini%e mo e da utie na iz&orne rezultate putem iz&orne geometrije. Ukoliko se znaju rezultati prethodnih iz&ora, mogu da se u skladu s tim 2kroje2 iz&orne jedini%e. ;o va i i za propor%ionalne i za ve-inske iz&ore (kada je dr ava sastavljena od vie iz&ornih jedini%a!, ali ne va i za propor%ionalne kada je itava dr ava jedna iz&orna jedini%aA 'U propor%ionalnim iz&orima mogu-e je da je #itava dr ava jedna iz&orna jedini%a ili #da je dr ava podijeljena u C'E iz&ornih jedini%a. do&ije se listi- sa imenima nosio%a

liste H mogu-e je# da sve mandate do&ije lista koja je do&ila ve-inu (prevazieno je! ili #da se mandati dijele pro%entualno osvojenim glasovima. .oliko u iz&ornoj jedini%i vrijedi mandatI H metoda iz&ornog kolinika 7 Sistem srazmjernog predstavni$va = ovaj sistem javlja se kao reak%ija na ve-inski sistem i smatra se da je demokratian poto omugu-ava da se srazmjerno podjele mandati na skoro sve stranke uesni%e na iz&orima. ;ako se ne ignorie manjina, ve- i ona ulazi u parlament. )vaj sistem prihvata ve-ina demokratskih re ima, meutim i njima se prigovara to se u parlamentu javlja mnogo partija pa je vlada uvijek 2na ledu2, tj. vlade su nesta&ilne. )vaj se sistem uglavnom primjenjuje tamo gdje su velike iz&orne jedini%e i gdje je ve-i &roj kandidata" ' Sistem iz6ornog ko)i%nika = ovaj sistem se u praksi vrlo esto primjenjuje, a rezultat se do&ije na sljede-i nain" ukupan &roj izalih &iraa na iz&ore, u iz&ornoj jedini%i podijeli se sa &rojem poslanika koji se &iraju u toj iz&ornoj jedini%i i tako se do&ije kolinik. S tim kolinikom dijeli se &roj do&ijenih glasova svake liste. .oliko se puta taj kolinik nalazi u &roju glasova svake liste, toliko -e ona do&iti predstavnikih mjesta. ' "Nontov sistem = ovaj sistem je prvi put primjenjen u ?elgiji 3L88. godine, a primjenio ga je pro(esor 6ont po ijem se imenu i zove. Po ovom sistemu se izraunava koliko je ko do&io mandata, tako da se prvo utvrdi koliko je koja lista do&ila glasova. Gatim se taj &roj dijeli sa 3, 4, F, C itd., sve dotle dok se ne doe do &roja koliko se &ira poslanika u toj iz&ornoj jedini%i. Svakoj iz&ornoj listi daje se toliko mandata (predstavnika! koliko se najve-ih iznosa nalazi u &roju do&ijenih glasova. Prvi mandat do&ija najve-i kolinik, pa drugi sljede-i, ... /andate do&ijaju najve-i kolini%i, ali sad postoji pro&lem H Ga koga &irai glasajuI H #da li za linost ili #za politiki program (nikada dilema nije razjanjena do kraja!I :las se u stvari daje stranakom vostvu jer je nemogu-e znati sve kandidate na listi* neke dr ave omogu-avaju glasanje unutar liste. ' ?adenski sistem se rjee primjenjuje, slian 6]ontovom samo se preostali &rojevi glasova poslije podjele daju najjaoj listi. ' 1areov sistem se jo rjee primjenjuje, &ira se izjanjava za jednog kandidata, a ostale oznaava &rojevima. Prolaze oni sa najvie glasova do &roja potre&nih kandidata. ##je$oviti sistem ve>inskog i srazmjernog predstavni$tva ' zemlja se dijeli na male i velike iz&orne jedini%e, gdje se u malim jedini%ama o&raunavaju mandati po ve-inskom, a u velikim po propor%ionalnom sistemu. )vaj sistem mo e dovesti do velikih anomalija. +za&rani predstavnik po &ilo kom sistemu odgovoran je iz&ornom tijelu i partiji koja ga je kandidovala, pa &ilo da ima imperativni ili slo&odni mandat. U o&a sluaja graani mogu zahtijevati opoziv iza&ranog predstavnika iz svoje iz&orne jedini%e. 5@. 1egitimnost dr,avne v)asti Pojam vlasti se mo e iskazati u u em i u irem smislu. U u em, to je politika vlast koja se oznaava kao dr ava,a u irem to su mnogo&rojni o&li%i par%ijalne vlasti kao to je roditeljska, kolska,... 6r avna vlast se ispoljava u drutvenom odnosu. ;o je ona vlast koja je legalno iza&rana. Vlast mora &iti legalna, imati legitimitet, mora &iti organizovana i institu%ionalizovana. Svaka vlast o&ez&jeuje svoju legitimnost pristankom i prihvatanjem od strane pripadnike dr avne zajedni%e (graana i njihovih organiza%ija! institu%ija vlasti i njihovih nosila%a. 6akle graani ovjeravaju (prihvataju! legitimitet vlasti ako su

u&ijeeni da je ta vlast legalna i po pravilima iza&rana i ako se ta vlast zala e za opte do&ro ljudi. Ga legitimitet i suverenost se ka e da su Udve strane iste medaljeQ. Vlast je legitimna ako ima podrku naroda. # legitimnost B vezuje se za pojam vlasti, ali i za dr avu* legitimno je ono to je opravdano, odn. ono to je u skladu sa voljom naroda* legitimno nam daje odgovor na pitanje zato smo du ni da se pokoravamo vlasti. # legalno B u skladu sa zakonom, tj. pravnim poretkom ) tome gdje je uporite i sutina vlasti razvile su se razliite teorije )egitimnosti v)asti, a tri su najznaajnije" a! teokratska (du ni smo se pokoravati jer je vlast o ?oga! &! tradi%ionalistika (..vlast je najvia, na nju nema niko uti%aja ni ?og ni narod vlast dugo traje! %! demokratska (... jer je vlast potvrda i izraz narodne volje* mi smo uestvovali u (ormiranju vlasti + moramo da je potujemo!. /aks Ve&er je uradio tipologiju legitimnosti i po njemu postoje tri tipa )egitimnosti vlastiE 3. ra3ionalna 72a*ons*a8 'last je vlast koja poiva na optim pravilima, na zakonima koji se odnose isto na sve (vladaju-e i potinjene!* ra%ionalno je pro%eduralno* 4. tra%i3ionalna 'lastt = zasniva se na neogranienom povjerenju u ve- postoje-e norme i ustanove* F. /ari2mats*i le,itimitet 'lasti = 2to je vlast koja ne poznaje nikakva pravila, ni ra%ionalno uspostavljena ni tradi%ionalna2. Sva vlast je kon%etrisana u linosti voe, tu se ovjek pokorava vlasti z&og njegovih karakteristika, njegove harizme. Slo&odan 5ovanovi- ka e da se u dr avi vlast mo e zado&iti na razliite naina, ali autoritet vlasti u smislu potovanje se mo e do&iti samo na jedna nain i to samo od naroda. Pojam legitimnosti se mo e vezati i za sam pojam dr ave gdje se postavlja pitanje da li je dr ava opravdana kao organiza%ija. Po kolskoj de(ini%iji dr ava je zajedni%a ljudi sa suverenom vla-u na odreenoj teritoriji. 6r ava ima F li%a i ispoljava se kao nadmo-na sila (suverena vlast!, zakonita vlast (pravni poredak! i legitimna zajedni%a. <egitimna zajedni%a znai da graani oje-aju tu dr avu kao svoju , tj. da su pripadni%i te zajedni%e. H 6r ava je legitimna zajedni%a ljudi sa suverenom, legitimnom vla-u, koja ima monopol sile... 5A. Dunk(ije dr,avne v)asti Pod (unk%ijama dr avne vlasti podrazumijevamo djelatnost dr ave koja je usmjerena ostvarenju nekog %ilja. ;eorija dr avne (unk%ije je teorija o pravnim aktivnostima dr ave, ali H kojim aktivnostimaI Sve to dr ava radi posmatra se i pravno, odn. ta dr ava pravo radi. $utori o teorij dr avne (unk%ije se dijele po tome ta dr ava radi, odn. koje (unk%ije o&avlja. ;eorija od dr avnim (unk%ijama govori o tome ta ta dr ava zapravo radi. $utori koji su govorili o dr avnim (unk%ijama se dijele prema tome koliko su smatrali da dr avnih (unk%ija ima. Postoje autori koji su smatrali da potoje dvije, tri, etiri ili vie dr avnih (unk%ija. Sve te (unk%ije mogu se posmatrati sa dva stanovita" 3. materijalno, (sadr ina! 4. +ormalno, (nadle nost'su&jekat, postupak, (orma u u em smislu, odn. akti! Postoji vie teorija o (unk%ijama dr avne vlasti" dualistika, trijalistika (zakonodavna, izvrna, sudska, najvie rasprostranjena!, kvatristika (dopuna (unk%ije vlade!, zatim dopuna javnog tu ilatva, ustavno'sudska itd.

+A4ONO"AVNA DUN40&'A 3 u =orma)nom smis)uE to je ona djelatnost dr ave koju vri parlament, u zakonodavnom postupku i koji rezultira donoenjem najviih optih pravnih akata u (ormi zakona (ustava, zakona!. ' u materija)nom smis)uE to je ona djelatnost dr ave koja se sastoji u donoenju o(&ti/ normi H (pitanje" emu norme slu eI pravila ponaanja koja reguliu odreene drutvene odnose.! ;e norme su opte + apstraktne (ne is%rpljuju se u jednoj primjeni i ne prestaju da va e u jednoj primjeni!. H Pojedinane norme se odnose na konkretnu situa%iju, ne mora na jedno li%e, &it je u jednoj situa%iji i is%rpljuju se po izvrenju (nared&a o o&aveznoj vak%ina%iji svih graana za sluaj svinjskog gripa jeste pojedinana norma koji se is%rpljuje u toj primjeni, ova norma va i za sve graane, ali regulie jednu pojedinanu situa%iju, ali prestaje da va i kad se zavri vak%ina%ija!. 6r ava te odnose regulie originerno tj. izvorno (niko prije dr ave ih nije regulisao i zato je najvia vlast! SU"S4A DUN40&'A 3 u =orma)nom smis)uE to je ona djelatnost koju vre sudovi u sudskom postupku i koja rezultira donoenjem presuda, odluka. ' u materija)nom smis)uE to je ona djelatnost sudova koja se sastoji u rjeavanju sporova u pravu + vrednovanju ljuskih postupaka sa stanovita pravne norme odn. suda tj. prava* primjena propisa u pojedinanim sluajevima. &+VR:NA DUN40&'A 3 u =orma)nom smis)uE to je ona djelatnost koju vre izvrni organi u odreenom izvrnom = upravnom postupku i koja rezultira donoenjem izvrnih normi. ' u materija)nom smis)uE to je primjena propisa u pojedinanim, vanaspornim sluajevima, odn. rjeavanje onih ivotnih situa%ija u kojima postoji ja'ni interes 'lasti (izdavanje sao&ra-ajne dozvole, upisivanje u javne registre, donoenje dozvole za taksiranje, ...!. #Po nekima je izvrna (unk%ija i (unk%ija vlade" podrazumijeva donoenje najznaajnijih politikih odluka vezanih za politiko upravljanje zajedni%om* akti koji se tu donose mogu se samo pred sudom osporavatiA *+zvrna (unk%ija se sastoji od izvrne (unk%ije u u em smislu te rijei i upravne (unk%ije. +zvrna (unk%ija u u em smislu te rijei je donoenje optih akata za izvravanje zakona, a upravna (unk%ija donoenje pojedinanih akata kojima se rjeavaju upravne stvar, pojedinane vansporne ivotne situa%ije. Gato izvrna vlast mora da donosi opte akte za izvravanje zakona. UPRAVNA DUN40&'A ' u (ormalnom smislu" ono to rade organi uprave u upravnom postupku uz donoenje upravnih akata (pojedinanih!. ' u materijalnom smislu" primjena propisa u pojedinanim vanspornim ivotnim situa%ijama. +zvrna (unk%ija mo e da se de(inie i negativno, tj. to je sve ono to nije zakonodavstvo i sudstvo. USTAVNO3SU"S4A DUN40&'A H kontrola ustavnosti sudstva. 'AVNO TUH&1A:TVO H gonjenje poinio%a krivinih djela.... 5B. Sistem v)asti (teorije o podje)i i jedinstvu v)asti Postoje razliiti dr avni o&li%i (prema tome kakav je sistem vlasti u njima!. 6e(ini%ija sistema vlasti ogleda se u odgovoru na pitanje koji dr avni organ, u kojoj mjeri i na

koji nain uestvuje u vrenju dr avnih (unk%ija, odn. kakao je organizovano njihovo vrenje. Uopte uzevi postoje dva naela kakao se organizuje sistem vlasti" a! naelo jedinstva vlasti &! naelo podjele vlasti (relativno novijeg je posmatranja!. Pitanje organiza%ije dr avne vlasti poelo je zaokupljati pa nju krajem srednjeg vjeka. U vremenu odlaze-eg (eudalizma i dolaze-eg graanskog drutva nastaju ustavne monarhije. Paralelno s tim javlja se doktrina o podjeli vlasti. Uvia se da ne mo e jedan organ o&avljati sve tri (unk%ije vlasti, zakonodavnu, izvrnu i sudsku. Postoje razliite teorije o tome ko se smatra tvor%em podjele vlasti. Po nekima je to Poli&ije (:rk!, H ali on nije &io tvora%, ve- je imao interesantne ideje, te ga neki z&og toga smatraju tvor%em podjele vlasti po Poli&iju naj&olji poredak je onaj koji sadr i elemente i monarhije i demokratije i aristokratije. Naelo podjele vlasti teorijski su vrsto utemeljili <ok, /onteskje i /edison. 6 on <ok je prvi razvio teoriju o ogranienju kraljevske vlasti u svojim radovima 26vije rasprave o vladi2 i 2Pisma o toleran%iji2. )n je &io monarhist realist i smatrao je monarhiju naj&oljim o&likom vladavine, ali je ona po njegovoj teoriji, morala &iti ograniena. .ralj je mogao imati samo izvrnu vlast, parlament zakonodavnu a sudovi sudsku. Pravi tvora% ideje podjele vlasti je /onteskje, (ran%uski gro(. )n je izrazio svoju ideju o podjeli vlasti u svom djelu 2) duhu zakona2 3PCL. godine +zvrio je podjelu na tri vlasti u dr avi sa o&razlo enjem da ako &i sve tri vlasti &ile u jednoj linosti, sve &i &ilo izgu&ljeno. :odine 3PCL. /onteskje putuje u 9nglesku i postaje simpatizer parlamentarnog sistema. Njegova ideja je &ila da jedna vlast koi drugu, te ka e" 2Sve &i &ilo izgu&ljeno ako &i jedan ovjek ili jedno tijelo plemi-a, glavara ili naroda vrilo sve tri vlasti2. na ta misli kada ka e izgu&ljenoI H &ila &i izgu&ljena slo&oda, &ilo &i 2kadija te tu i, kadija ti sudiA2. $ko jedan ovjek propisuje pravila ponaanja, i sudi i izvrava, tu nema nikakve slo&ode, pa ak i da je narod iza&rao to tijelo. /onteskjeovu ideologiju o podjeli vlasti su u potpunosti primjenili tvor%i ustava S$6'a. )ni su &ili inspirisani pomenutom reeni%om M. /onteskjea. U Ustavu S$6'a zakonodavna vlast povjerava se .ongresu, sudska vlast povjerava se Vrhovnom sudu + ostalim ni im sudovima, a izvrna vlast predsjedniku H to predstavlja izuzetno kruto (vrsto! shvatanje podjele vlasti po kojem jedna (unk%ija iziskuje o&razovanje pose&nog organa koje -e se samo njom &aviti. ;o je osnov predsjednikog sistema vlasti. Poznati ameriki ustavnopravni teoretiari 1amilton, /edison i 6 ej u svojim U@ederalistikim spisimaQ razrauju teoriju o podjeli vlasti* gomilanje sve vlast zakonodavne,izvrne i sudske u iste ruke, pojedin%a ili mnotva, mo e se proglasiti za de(ini%iju tiranije. 5edinstvo vlasti postoji kada jedan organ vri sve tri vlasti. (&ilo zastupljeno u antikim dr avama!. /eutim razvilo se i demokratsko jedinstvo vlasti" sva vlast potie od naroda, on je nosila% suverenosti i vri sve tri (unk%ije vlasti. Podjela vlasti se javlja kao organizovano naelo i nain ureenja odnosa izmeu zakonodavne, izvrne i sudske vlasti. Sutina ove teorije je da se odvoje pojedine (unk%ije vlasti i da ih o&avljaju pose&ni organi koji ne-e &iti zavisni jedni od drugih. Vlast mora &iti rasporeena na vie organa = vie nosila%a tih (unk%ija. ;ako -e se o&ez&jediti da je vlast uravnote ena i da jedna vlast kontrolie drugu. 6r avna vlast je jedna. Samo se u okviru dr ave rasporeuju (unk%ije kao vlast. @unk%ija legislative = donoenje zakona i drugih optih akata = oznaena kao zakonodavna vlast, pripada parlamentu. @unk%ija izvrne vlasti (egzekutivna! pripada vladi i e(u dr ave, dok sudska (unk%ija (vlast! pripada sudovima.

Podjelom vlasti stvaraju se spe%ijalizovani organi za vrenje pojedinih poslova koji su nezavisni jedan od drugog* ne smiju se mjeati u postavljanje i smjenjivanje organa druge vlasti* ne smiju se mjeati u djelatnost drugog organa, ponitavati i donositi akte umjesto njih. Primjenom naela podjele vlasti izdi(eren%irala su se tri sistema" predsjedniki, parlamentarni i mjeoviti sistem vlasti. 5C. Predsjedni%ki sistem >io sistem koji je zasnovan na /onteskijevom krutom shvatanju je do&io naziv po pozi%iji predsjednika re&u&like, po polo aju e(a dr ave. Predsjedniki sistem predstavlja najdosljedniju primjenu naela podjele vlasti. Uspostavljen je u S$6 3PLP. (ormiranjem amerike (edera%ije i donoenjem amerikog ustava. Ustav je uspostavio ravnote u izmeu zakonodavne, sudske i izvrne vlasti. 5asno su oznaene F osnovne poluge vlasti" Predsjednik, .ongres i Vrhovni sud (nema vlade!. Svaka od ovih institu%ija o&avljali su svoje nadle nosti samostalno u skladu sa ustavom. U predsjednikom sistemu tri (unk%ije dr avne vlasti su zasnovani na naelu ravnote e putem koordina%ije. +P$., vlasti nisu izolovane, postoji njihov uti%aj jedne na drugu. +zvrna vlst je mono%e(alna. Vlasti ne zavise jedna od druge, ali predsjednik S$6'a ne mo e raspustiti .ongres s jedne strane, a sa druge strane .ongres ne mo e da smijeni predsjednika. Predsjednik SA" ' &ira ga neposredno narod, ali pravno posmatrano &iraju po (ederalnim jedini%ama elektore, oni &iraju dve linosti (predsjednika + podpredsjednika!. U poetku nije &ilo tako pa se desila jedna udna situa%ija sa ;omasom 6 e(ersonom kada je njegov protivkandidat ?eri imao jednak &roj glasova pa je kasnije odreeno da se svaki elektor izjanjava za predsjednika + potpredsjednika. +z&ori su posredni (ali imaju i neposredni karakter!. Ustavom nije regulisan &roj mandata predsjednika (,uzvelt imao najvieA!. >jelokupna izvrna vlast je u rukama predsjednika. )n &ira i smjenjuje svoje ministre, sekretare (u saradnji sa Senatom, koji to odo&rava!, a ne .ongres. Sekretari su odgovorni predsjedniku i ujedno njegovi lini prijatelji. Predsjednik ao nosila% izvrne vlasti, nije odgovoran .ongresu, ve- Ustavu i narodu. )n &ira i smjenjuje svoje ministre, sekretare (u saradnji sa Senatom, koji to odo&rava!, a ne .ongres. Sekretari su odgovorni predsjedniku i ujedno njegovi lini prijatelji. Predsjednik S$6 ima velika ovlatenja" on je e( dr ave, vrhovni komandant oru anih snaga, e( izvrne vlasti, e( o&avjetajne slu &e, predsjednik savjeta za na%ionalnu &ez&jednost, predsjednik komisije za atomsku energiju, rukovodila% &iroa za &ud et. >jelokupna izvrna vlast povjerena je predsjedniku H monoglava je, jedno%e(alna H nema vlade kao kolegijalnog tijela. /o emo da ujemo Vlada S$6, meutim tu ne podrazumijevaju vladu kao organ (kao kolegijalno tijelo koje ima predsjednika, ministre!, to je zapravo sinonim sa predsjedniku administra%iju. ;o znai da predsjednik S$6 ne o&avlja sam %jelokupnu izvrnu vlast, postoji veliki &roj departmana, agen%ija, slu &i koji ine izvrnu vlast, ali e(ovi tih departmana nisu ministri u onom smislu parlamentarnog sistema vlasti ve- sekretari, njih ne &ira kongres, postavlja ih predsjednik to su njegovi prijatelji i stranake kolege. Savremena administra%ija u S$6 je ogromna. Najva niji organ od 3LJF. godine je State d $partment, a na elu se nalazi dr avni sekretar. H .akav je odnos predsjednika i svih sekretaraI H anegdota za vrijeme <inkolna... kada je &ilo P sekretara i svi su glasali za jednu odluku, &ez o&zira na sve glasove ipak je prevagnuo glas predsjednikaA

meutim, za imenovanje nekih organa predsjedniku je potre&na saglasnost Senata i to nam govori da u $meri%i vlasti ipak nisu izolovane jedna od druge, ima nekih sredstava uti%aja jedne vlasti na drugu. U ameri%i je izvrena kruta podjela vlasti H to znai da postoje meuso&ni uti%aji organa zakonodavne vlasti na izvrnu vlast i o&rnuto u smislu njihovog postojanja. Predsjednika &ira narod i ima mandat. Predsjedni%i S$6'a mogu da &udu &irani najvie dva puta. Pvi predsjednik S$6'a je &io ^ashington (koji se poslije drugog mandata povukao, nije se kandidovao!. 6ugo je &io ustavni o&iaj da se predsjedni%i &iraju najvie dva puta. ;o je prekrio ,uzvelt koji je C puta &io prdsjednik (mada je &ila kriza i rat!. 4ongres SA" = kao zakonodavna vlast djeluje samostalno. Predsjednik utie na .ongres suspenzivnim vetom (veto B za&rana!. G&og ega mo e da se stavi vetoI Prvi predstavni%i S$6'a ^aahington, 5e((erson i ostali su smatrali da mogu da stave veto samo onda kada smatraju da je zakon neustavan (da njihova vlast ne &i &ila okrnjena!. .asnije predsjedni%i su poeli da stavljaju veto kada su mislili da zakon nije do&ar. )n potpisuje zakon, a prije potpisa mo e da ga vrati .ongresu, ali ako u roku od 3J dana .ongres izglasa isto, onda taj zakon on mora da potvrdi. Predsjednik koji najvie puta stavio veto je ,uzvelt, ak DF3, ;ruman je 4FL putaA Postoji jo i Jd,epni vetoJ, da ako u roku od 3J dana predsjednik ne izjasni, a .ongres ponovo zasjeda, onda zakonski postupak ide iz poetka... novi saziv parlamenta mora od poetka krenuti u donoenje zakona. Nekad taj d epni veto ima e(ekat apsolutnog, a ne suspenzivnog veta. Mta je smisao ulaska predsjednika u vrenje zakonodavne (unk%ijeI H )&janjenje je sljede-e" Narodna volja je u $meri%i predstavljena kroz 4 organa i kroz kongres i kroz predsjednika, jer narod &ira i e(a dr ave i kongres i to je o&janjenje zato &i predsjednik ulazio u vrenje zakonodavne (unk%ije. Pose&an kuriozitet je ono to amerikan%i zovu d epni veto. $ko u roku prestaje mandat predstavnikog doma koji se rasputa po samom slovu ustava, predsjednik se ne izjasni, tada ispata kao da je predsjednik stavio zakon u d ep. Novi saziv parlamenta mora od poetka da krene u postupak donoenja zakona. Predsjednik nema pravo da predla e zakon, ali mo e politiki da utie na ini%iranje donoenje zakona. .ongres ima neka veoma mo-na ovla-enja. .ongres donosi &ud et. Senat utvruje iz&or odreenih (unk%inera. Predsjednik vodi unutranju i spoljnu politiku, a Senat rati(ikuje meunarodne ugovore. >eo sistem se zove predsjedniki jer je izvrna vlast jednoglava. + nema sredstava uti%aja jedne vlasti na drugu u smislu opstanka vlasti, ne mo e .ongres da smijeni predsjednika, niti predsjednik mo e da raspusti .ongres, ali ipak ima izvjesnih sredstava uplitanja, re%imo Vrhovni sud vri kontrolu ustavnosti i zakonitosti povodom konkretnog sluaja. $merikan%i za svoj ustav ka u koni%a i ravnote a. Predsjednik poslije + svjetskog rata je &io Vilson, pro(esor ustavnog prava i on je napisao jednu knjigu koja se zove .ongresna vlada, gdje je dokazivao da je u $meri%i najmo-niji organ u itavom ustavnom sistemu je .ongres i da zapravo prava mo-, politika mo- le i u od&orima kongresa, naroito od&orima senata. Najmo-niji od&or senata je od&or za spoljne poslove. Vilson je jedan od arhitekata postratnog sistema u 9vropi, poslije + svjetskog rata, jedan od tvora%a Versajskog sporazuma, ali mu senat nije rati(ikovao Versajski sporazum. Vilson je smatrao da je prava vlast u .ongresu S$6. ,azlozi za iz&ijanje velike ekonomske krize 4J'tih godina su &ili kriza kapitalizma, hiperproduk%ija, itd. +deja je &ila za izlazak iz krize da tre&a pove-ati potronji i sam ,uzvelt je do&io iz&ore sa tom politikom, politikom nju dila = novog dogovora, )n je smatrao da i sama dr ava tre&a da postane to ve-i potroa. /eutim ,uzvelt nije

imao ve-inu u kongresu, on je &io predstavnik demokratske stranke, a ve-inu su imali repu&likan%i i to je jedan od razloga to je stavio toliki &roj veta na zakone. .asnije tokom vremena ,uzvelt je zado&io ve-inu u .ongresu, ali nije imao ve-inu u Vrhovnom sudu. (D sudija je &ilo protiv ,uzvelta, kasnije je &ilo E"C, nedostajao mu je samo jedan glas!. /nogi su predlagali ,uzveltu da izvri dr avni udar, ali on je &io veoma mudar i iao je na promjenu ustava i onda su unijeli ustavni amandman da sudija sa navrenih PJ godina mo e da ode u penziju i taj sudija je pod uti%ajem javnog mijenja otiao u penziju, i ,uzvelt je zado&io ve-inu i u Vrhovnom sudu. U tom periodu su mnogi pis%i stajali na stanovitu da je u S$6 sistem sudokratije = vladavine vrhovnog suda, neki su smatrali da je sistem gerontokratije'vladavini stara%a, jer su u sudu sjedili manje vie stariji konzervativni ljudi, inae sudije su konzervativ%i. .ongres je zakonodavno tijelo, u $meri%i je dvodom, ine ga Predstavniki dom i Senat. .ongres je u $meri%i dvodoman z&og (ederalnog dr avnog ureenja. Predstavniki dom se sastoji od CFE kongresmena i mandat im je 4 godine. Senat se nikad ne rasputa uvijek se 3SF o&navlja i senatora je 3JJ po dvoje iz svake (ederalne jedini%e. Nekada su senatori &irali od strane parlamenata (ederalnih jedini%a, ali od 3P amandmana neposredno ih &iraju graani. /andat im nije ogranien, pa senatori mogu da imaju jako dugake mandate. (6 oze( Pajpl je &io senator oko FJ godina!. U senatu nemate ogranienja vremena govora (rekord je &io govor oko CJ sati!. Senat ima via ovlatenja od predstavnikog doma. .ongresmeni Predstavnikog doma imaju kratak mandat (4 godine!, a kongresmeni Senata est godina. /o- senata je velika pa i predsjednik S$6 ide sa svojim prijedlozima pred Senat sa vie opreza nego pred Predstavniki dom. .ongres zakljuuje rat i mir. ,ati(ikuje meunarodne ugovore 4SF ve-inom. $ko predsjednik nema uporite u .ongresu, ne-e mo-i zakljuiti meunarodni ugovor, ali postoji i izuzetak ovog pravila, a to je ako je tema meunarodnog ugovora vezana za izvrnu vlast. +ako je e( dr ave nosila% izvrne vlasti, kongres zakonodavne i vrhovni sud sudske (unk%ije vlasti, ipak vlasti nisu izolovane i postoje izvjesna sredstva uti%aja jedne vlasti na druge. Prva karakteristika predsjednikog sistema je da je izvrna vlast jednoglava, druga karakteristika jeste da iako postoji sredstva uti%aja jedne vlasti na drugu vlasti ne zavise jedna od druge. .ongres se jako malo mijea u predsjednikov rad = 2senatorska kurtoazija2. $ko predsjednik eli da postavi neko li%e iz neke (ederalne jedini%e, npr. ho-e da postavi nekog dr avnog sekretara iz neke (ederalne jedini%e, mora da saslua miljenje senatora iz te (ederalne ejdini%e. $ko to ne uradi senatori -e da uskrate svoju saglasnost. ). je a presjednik postavi li%e koje eli za svoga saradnika, ali ako iz senatorske predusretljivost, senatorske kurtoazije ne konsultuje Senat iz te (ederalne jedini%e, Senat -e otkazati pristanak (to se nikad nije desilo u istoriji!. Uti%aj .ongresa je i na drugi nain osim impimentom ' predsjednik nema pravo pred)aganja zakona kao to to ima vlada u parlamentarnom sistemu vlasti!, ali mo e politiki da ini%ira donoenje zakona. .ongres niti &ira niti razrjeava predsjednika ali mo e da mu sudi za poinjeno krivino djelo, tako da donji dom, odn. predsjednii dom podi e optu ni%u, a Senat donosi odluku, tj. sudi mu. )vaj postupak se zove impea(;ment (3LPD. godine ' prvi impea%hment, zatim Ni[onu 38PC. godine = podnio je ostavku i .lintonu 3888. godine!. S tim da ne postoji politika odgovonost predsjednika pred .ongresom.

Vr;ovni sud = sna na poluga ustavnog i politikog sistema S$6, nosila% je sudske vlasti. 7ini ga 8 sudija. nema ustavnih propisa kakva struktura tre&a da &ude ali se nastoji da &ude jedan >rna% i jedna ena. /andat sudija. po prvo&itnom tekstu ustava, &io je odreen da 2sudije sude dok god se do&ro dr e2. Vrhovni sud je nadle an za kontrolu ustavnosti zakona povodom odreenog sluaja, tumaenje Ustava + da rjeava u prvom stepenu postupka. Vrhovni sud o%jenjuje i akte predsjednika. Vrhovni sud vri kontrolu ustavnosti i zakonitosti, ali to ne pie u tekstu ustava, ve- se vremenom dolo do tog tumaenja. Sudstvo u S$6'u ine" vrhovni sud, (ederalni sudovi i sudovi (ederalnih jedini%a. <G. Par)amentarni sistem Poiva na naelu poodjele vlasti (jedna vlast B vie organa!. /onteskijeva reeni%a __Sve &i &ilo izgu&ljeno ako &i jedan ovjek ili jedno tijelo (plemi-a, glavara ili naroda! vrilo sve tri (unk%ije__, mo e da &ude shva-ena na nain 3 vlast = 3 organ, a mo e da &ude shva-ena kao 3 vlast = na vie organa. +deja /onteskijea je &ila da sprijei kumuliranje sve tri vlast. Gato mnogi pis%i kada piu ka u da je smisao /onteskijeu &io da sprijei kumiliranje vlasti, nego da se ka e kako tre&a da &ude organizovana. Upravo to shvatanje jedna vlast na vie organa je osnova parlamentarnog sistema vlasti. Ga razliku od predsjednikog sistema vlasti, parlamentarni sistem je nastao u praksi pa je kasnije teorijski o&razlo en. Nastao je u Ujedinjenom kraljevstvu. Sve je poelo od /agna >arte donesene 343E.godine. 2Nema oporezivanja &ez prestavnitva2. .ralj nije mogao da razre e poreze &ez saglasnosti predstavnitva. ;o predstavnitvo su inili plemi-i, (eudal%i. )d 348E. godine (/agnum konsilium ' Veliko vije-e! parlament u Ujedinjenom kraljevstvu stalno zasjeda. +nae dr ava se nije zvala U., od kada se dr ava zove U. (od 3PJP. godine $%t o( Union ujedinjenje 9ngleske, Mkotske, ^els i Sjeverne +rske, J3. januara 3LJ3. godine dr ava nastala kao Ujedinjeno kraljevstvo Velike ?ritanije i +rske, ime je promjenjeno 3L4P. u Ujedinjeno kraljevstvo Velike ?ritanije i Sjeverne +rske!. 3F3E. godine je dolo do podjele na dva doma. Parlamentarni sistem je nastao prije D' P vijekova. +zuzetno znaajna okolnost je &ila ta to je rije o monarhiji. /onarh je suverena linost. ;o to je neko suverena linost, ne znai i da je on suveren (nosila% najvie vlasti!. Suverena linost znai da je neko izuzet iz pravnog poretka. ,anije je &ilo da je suveren suverena linost monarhova istovremeno i suveren on je &io najvia vlast. 6anas vie nije tako u onim zemljama koje su monarhije, ali je i danas monarh suverena linost. ;o znai, kako je to pro(esor Slo&odan 5ovanovi- rekao 2ne mo e se suditi onome u ije se ime sudi2. U monarhijama se presude donose u ime kralja, a u repu&likama u ime naroda. /onarh je suverena linost i on krivino'pravno ne odgovara, ali to ne znai da on mo e da radi ta ho-e. Po pritiskom javnog mijenja on mo e da a&di%ira (da se odrekne prestola!. ;o ne znai da monarh ne mo e da uestvuje u graanskim parni%ama. (npr. kralj $leksandar .araorevi- se izmeu 4 svjetska rata se sudio sa nekim selja%ima za neke vinograde u ;opoli, ali to je &io vie politiki gest da poka e kako on respektuje narod!. )n mo e da ima privatan posjed i to je &ilo suenje nad imovinom, ali on krivino pravno monarh ne odgovara, ako krivino ne odgovara, neko mora da odgovara za njega. /onar donese neki ukaz i potpie se, i neko se potpie pored njega i potpisom preuzima odgovornost, a taj neko je ministar (ministar = sluge vladara!. ;okom vremena parlament je poeo da uslovljava vladara da -e mu dati saglasnost za poreze ako uzme za ministre ljude koji

u ivaju povjerenje parlamenta. Praktino na taj nain je dolo do toga da parlament &ira ministre. +mpea%hment = to je rije koju su u $meriku donijeli doseljeni%i iz Velike ?ritanije. +mpikment je &io postupak suenja za te stvari kada ministar preuzme odgovornost. 9ngleski parlament se sastoji iz dva doma" 6om komuna (donji dom! i 6om lordova (gornji dom!. 6anas je dom komuna u stvari predstavnitvo graana, a dom lordova kako ka e jedan pro(esor predstavljaju sami se&e i zato u ivaju popunu podrku. 6anas je dom lordova samo jedna (asada. /eutim, 6om lordova je sudio lordovima + zato je impikment i nastao. /inistri su &ili lordovi. Postupak je tekao tako to je dom komuna podizao optu ni%u, a dom lordova je sudio. ;okom vremena pod pretnjom impkmenta pod pretnjom krivine odgovornosti ministri su poeli da podnose ostavku. Pa je dolo do toga da parlament &ira ministre i da ih pod pretnjom impikmenta prisiljava da podnesu ostavku, odnosno da ih politiki razreava. Parlament je sazivao kralj. .ralj je sjedio sa svojim ministrima i razgovarao o politikim dr avnim pitanjima.. ;adanja dinastija koja je na prestolu u 9ngeleskoj je njemakog porijekla, hanoverska dinastija i kada su oni stupili na presto prvi vladari iz hanoverske dinastije nisu znali engleski jezik i kralju je &ilo mrsko da sjedi na sjedni%ama sa svojim ministrima jer nije znao o emu pria. + tada je nastala praksa da ga jedan od ministara izvjetava ta se deava, taj jedan koji ga je izvjetavao je predak onoga to 9nglezi zovu prvi ministar ili predsjednik vlade. ;ako je nastala i vlada kao tijelo. Sjedni%i parlamenta ne prisustvuje kralj. .ralj je sazivao parlament kad je tre&ao da razre e poreze. .ralj je i rasputao parlament. Ukaz o sazivanju i rasputanju parlamenta je potpisivao prvi ministar. ;okom vremena su uloge su se o&rnule + kralj je poeo da &iva samo (igura, a taj koji je rasputao parlament je &io prvi ministar. Prva karakteristika par)amentarnog sistema je da je izvr$na v)ast par)amentarnog sistema dvog)ava i ine je e( dr ave i postoji vlada kao kolegijalno tijelo. Vladu ine ministri koji su e(ovi pojedinih upravnih resora. Vlada nije .a&inet. Vlada u 9ngleskoj je ogromna ona ima stotine ministara, sekretara. .a&inet je jedno u e tijelo koje ini D ministara koji rukovode najva nijim resorima (vojska, poli%ija, (inansije,...!. /inistre &ira i razrjeava parlament, to je re im politike odgovornosti ministara. "ruga karakteristika par)amentarnog sistema je da je to sistem u kojem v)asti sara*uju & me*uso6no zavise jedna od druge. 6ok u predsjednikom sistemu vlasti ne zavise jedna od druge, niti e( dr ave mo e da raspusti kongres, niti kongres mo e da smijeni predsjednika. Parlament &ira + razrjeava Vladu ili ministre pojedinano, a Vlada mo e da raspusti parlament. .ada se vre iz&ori konstituie se parlamentarna ve-ina. Parlamentarna ve-ina &ira vladu, u trenutku kada vlada izgu&i ve-inu u parlamentu iz &ilo kog razloga Vladi je dozvoljeno da aterira na &irako tijelo. .onani sudija u sporu izmeu parlamenta i vlade jeste narod, tj. ide se na nove iz&ore da se vidi ima li vlada ve-inu ili nema. )vo je i%ealni mo%el (arlamentari2ma9 Parlamentarni sistem se razvijao preko PJJ godina, postoji u razliitim zemljama + razliitim varijantama. 5edna varijanta parlamentarnog sistema je &io orleans*i (arlamentari2am %'ojni, kada su ministri odgovarali i pred kraljem i pred parlamentom. (@ran%uska! +deja parlamentarnog sistema jeste ravnote a vlasti, samo to se ta ravnote e posti e ne striktnom podjelom, ve- saradnjom i zavisno-u jedne vlasti od druge. ,avnote a je ponekad u istoriji znala i da &ude poreme-ena. U @ran%uskoj +++ revolu%iji pravo rasputanja parlamenta se izo&liajilo, e( dr ave nije rasputao parlament i deavalo

se to da vlade u +++ @ran%uskoj repu&li%i jako lako padaju a da ne mo e da se ide na iz&ore ostaje ista struktura parlamenta. @ran%uska je za DE godina postojanja Ustava repu&like promijenila 33J vlada (jedna i po vlada na godinu dana!. @ran%uzi su govorili tada da su vlade kao kule od karata i jako se teko prave, a za as se srue. ;o je &io (arlamentari2am (oreme0ene ra'note6e $ *orist (arlamenta. .asnije poslije ++ Svjetskog rata ide se na ra%ionaliza%iju parlamentarizma 'ojaavanje pozi%ije izvrne vlasti. Potre&no je o&jasniti kakva sve sredstva uti%aja postoje jedne grane vlasti na drugu. Vlasti zavise jedna od druge, ali i uzajamno sarauju i utiu jedna na drugu, ne samo iz&orom i razreenjem, rasputanjem. Vlada vodi politiku. U parlamentarnom sistemu se stoji na stanovitu da ako vlada vodi politiku vlada tre&a i da predla e donoenje zakona. Vlada uestvuje u vrenju zakonodavnih (unk%ija, tako to ih predla e. #S jedne strane postavlja se pitanje kako vlada mo e da utie na rad parlamenta. Vlada mo e da postavi pitanje sopstvenog poverenja. Gato &i vlada to uradilaI ,e%imo imate koali%ionu vladu, i 3 koali%ioni partner se dvoumi da li da glasa za jedan zakon. + ako predsjednik vlade rijei da ide na postavlja pitanja povjerenja, on ustvari u%jenjuje ministra 2ili -e da glasa za taj zakon ili idemo na nove iz&ore pa mo e da izgu&i ministarska mjesta2. #S druge strane postoji znaajno sredstvo uti%aja parlamenta na rad vlade, a to sredstvo je pos)ani%ko pitanje. Poslaniko pitanje je pitanje koje jedan poslanik mo e da uputi vladi kao organu ili pojedinom ministru. Poslani%i postavljaju pitanje da &i se vlada dovela u nezgodnu situa%iju. Povodom poslanikog pitanja se ne vodi rasprava ali je vlada du na da da odgovor. Postoji kvali(ikovano pitanje koje se zove inter(ela3ija (lat. interpelatio B prekidati, ometati!. 4va)i=ikovano pitanje je pravo odreene grupe poslanika odnosno odreenog &roja poslanika da postavi pitanje vladi, ali za razliku od pojedinanog poslanikog pitanja povodom inaterpela%ije se otvara rasprava o odgovoru vlade. + ta rasprava se zavrava glasanjem o povjerenju vladi. +nterpela%ija slu i za otvaranje velikih a(era, politikih pitanja. +nterpela%ija slu i opozi%iji. +z ovog proistie da parlamentarni sistem praktino (unk%ionie postojanjem opozi%ije. )pozi%ija doprinosi (unk%ionisanju parlamentarizma, da parlament koriguje rad vlade. ;u postoji + apstraktni za;tjev za izg)asavanje nepovjerenja v)adi , ne povodom interpela%ije, ve- iz naelnih razloga, ne povodom a(ere. Veoma mo-no sredstvo uti%aja parlamenta na rad Vlade su par)amentarni od6ori. Parlament radi u plenumu i u od&orima. )d&ore ine poslani%i parlamenta u plenumu. Parlamentarni od&ori se prave prema odreenoj materiji (od&or za pravosue, (inansije...!. )d&ori vre + kontrolu nad radom uprave. Ra(iona)ni par)amentarizam ' Posije + svjetskog rata pri&jeglo se znaajnim korektivnim mehanizmima koje ojaavaju pozi%ije izvrne vlasti. Ne mo e da se pokre-e pitanje izglasavanja nepoverenja vladi kad god se ho-e. 5ednostavno od trenutka kada se pokrenete postupak izglasavanja nepoverenja vladi, pa do trenutka glasanja u parlamentu, tre&a da proe odreeni &roj dana, da &i se vlada pripremila na raspravu, da &i pripremila izvetaj o svom radu. +zmeu dva postupka izglasavnja nepoverenja mora da proe odreeni rok, ne mo e opozi%ija da maltretira vladu i tra i svakih 3E dana + tra i izglasavnje nepovjerenja. ;re-i korektivni mehanizam je ovo to postoji u Njemakoj ' konstruktivno izglasavanja nepovjerenja ' ne mogu da se prave ekstremne koali%ije. Ne mo e ekstremna levi%a i ekstremna desni%a da srue vladu. U Njemakoj tra e da ve-ina koja o&ori vladu mora da &ude u stanju da predlo i novog kandidata za predsjednika vlade. .andidata za predsjednika vlade

predla e e( dr ave. Samo u to 9ngleskoj mora da predlo i za predsjednika vlade e(a stranke koja je po&jedila na iz&orima. Posljedni vid ojaanjanje pozi%ije izvrne vlasti je kan(e)arski par)amentarizam. U 9ngleskoj da &iste &ili ministar morate da &udete i lan parlamenta. U 9ngleskoj vlade su poslanike. .asnije tokom istorije se stalo na stavnovite, u mnogim zemljama parlamentarizma, da zapravo vlada ne tre&a da &ude poslanika. 6e :ol kada je pisan (ran%uski ustav 38EL. godine. rekao kako neko mo e da kontrolie nekoga ako je sam na elu, ne mo ete u isto vrijeme da &udete kontrolor i kontrolisani, ne mo e ministar samog se&e da kontrolie. U mnogim zemljama parlamentarnog sitema vlade su neposlanike, ali u &iti parlamentarnog sistema vlasti je da postoji odgovornost %jelokupne vlade, tako i odgovornosti pojednih ministara. Parlament mo e da smijeni itavu vladu ili mo e da izglasa nepoverenje jednom ministru. .an%elarski sistem ide do te mjere da se ojaa izvrna vlast da ministri ne odgovaraju pred parlamentom individualno, nego odgovaraju samo .an%elaru, drugim rijeima kan%elar je predsjednik vlade, praktino on sam sastavlja vladu i vri promjene u vladi. Vlada je iza&rana i pala je kada je iza&ran ka%elar i kada je kan%elar sruen, a u klasninom parlamentarizmu e( dr ave predlo i mandatar, pa mandatar predla e sastav vlade i program. U savremenom do&u parlamentarizam je prilino izvitoperen i inila% koji najvie doprinosi tome da se ta prava slika parlamentarizma gu&i jesu politike stranke. U samom parlamentu najmo-nija (igura je predsjednik parlamenta, odnosno lider parlamentarne ve-ine, e( poslanike grupe ve-ine, desna grupa predsjednika vlade. U 9ngleskoj imamo pose&ne (unk%ionere koji se zovu &ievi. +mamo glavni &i opozi%ije i glavni &i pozi%ije. Poslani%i u svim zemljama ne vole da rade. .ada je izuzetno napeto, kada je tjesna ve-ina, kada zavisi glasanje od toga da su svi prisutni, onda je &i je zapravo onaj ko utjeruje poslanike da uu u salu. Parlamentarizam se izvitoperio, gu&i se kvalitativna diskusija u parlamentu, da poslani%i sueljavaju miljenja, i ono to je veoma &itno u parlamentarizmu to je karakter mandata. $ko imate tijesnu ve-inu, onda postaje kljuno pitanje karaktera mandata, jer ako imamo pune ko(ere para onda mo emo da kupimo mandate. /jeoviti sisteme = to su dr ave koje imaju elemente i jednog i drugog sistema, klasian primjer sadanja @ran%uska V repu&lika. ;o su hi&ridni modeli (U Sr&iji, ,epu&li%i Srpskoj = polupredsjedniki sistem vlasti!. 9lementi polupredsjedniki sitem vlast" imamo e(a dr ave koji se &ira neposredno, ima pravo veta, a sa druge strane postoji vlada koja odgovara Parlamentu. U takvoj situa%iji postoje jako &itni odnosi izmeu e(a dr ave i predsjednika vlade. U @ran%uskoj je predsjednik vlade u sjen%i predsjednika repu&like. +mate takav sistem rada vlade gdje imate sastanke ka&ineta i sastanke ministarskog saveta u vladi. +mate mogu-nost da e( dr ave predsjedava sedni%ama vlade. Vlada radi u dva organiza%iona o&lika, tj.imamo sjedni%e vlade koje dr i e( dr ave i predsjednik vlade. Ko/a-ita3ija = e( dr ave iz jedne stranke, a e( vlade iz druge stranke.

<1. Sistem jedinstva v)asti Pod jedinstvom vlasti podrazumijevamo jedan od o&lika ureenja odnosa izmeu zakonodavne, izvrne i sudske vlasti, gdje se one o&jedinjuju u jedan organ a jedan je iznad ostalih. Sutina jedinstva vlasti je u postizanju nadmo-i jednog organa nad druga dva. Sistem jednistva vlasti je nastao prije 4JJ'tinjak godina kao rezultat kritike sistema striktne podjele vlasti ime se jaala izvrne vlast i stvarala put nedemokratskom re imu. Nedemokratski o6)ik ostvarivanja sistema jedinstva v)asti ogleda se u tome da se sva vlast o&jedinjava u rukama jedne linosti, naje-e izvrne vlasti (kralj, predsjednik! ili u rukama u eg organa. 5edan organ preuzima nadle nost poslova druga dva organa, o&avlja ih sam ili imenuje nosio%e tih (unk%ija. Prvi, kruti o&lik nedemokratske vladavine je trajao veoma dugo od ro&ovlasnitva pa do kasnog (eudalizma (imperator, despot!, a drugi, meki o&lik nedemokratske vladavine, nastaje u do&a kapitalizma i traje sve do danas. "emokratski o6)ik ostvarivanja sistema jedinstva v)asti je primjenjivan u graanskom + so%ijalistikom tipu dr ave. )snovna karakteristika je u tome da se naelo vlasti ostvaruje u jednom, od naroda legalno iza&ranom, predstavnikom tijelu (parlament, skuptina!. 6akle, razlika je u tome to nedemokratski o&lik vlast kon%entrie u jednoj linosti, dok demokratski eli da uvue to ve-i &roj graana u vrenje vlasti. U demokratijama nosila% vlasti je narod. 5edinstvo vlasti znai da jedan ovjek i jedno tijelo vri sve (unk%ije dru avne vlasti. ;o mo e da &ude demokratasko + nedemokratsko jedinstvo vlasti. Nedemokratsko jedinstvo vlasti znai apsolutnu monarhiju. /ogu-e je da jedno tijelo koje je narod iza&rao (npr. skuptina! vri sve tri (unk%ije. ;eorijsko o&razlo enje ovoga je ako je sva vlast od naroda, onda jedno tijelo koje narod iza&ere tre&a da o&avlja sve (unk%ije dr avne vlasti, to je jedna te ista dr avna vlast. ;o to je mi zovemo podjela vlasti ne znai komadanje dr avne vlasti na vie dr avnih vlasti nego su to samo razliite (unk%ije jedne te iste dr avne vlasti. Poto je narod nosila% %jelokupne vlasti, onda tijelo koje je narod iza&re tre&a da vri sve (unk%ije dr avne vlasti i to je demokratsko jedinstvo vlasti. ;o demokratsko jedinstvo vlasti se sprovodi u skuptinskom sitemu vlasti. Skuptinski sistem vlasti je postojao i prvi takav znaajan primjer je iz 3P8F. @ran%uski Ustav je uveo .onventski sistem vlast. .onvent je &ila (ran%uska skuptina. )vo je jedan ustav prema ,usou. Tan Tak ,uso je u svojim teorijskim raspravama, naroito u ]]6rutvenom ugovoru]] izgradio model jedistva vlasti iji je nosila% skuptina (konvent!, a sutina tog modela je opta volja naroda. to je jedno shvatanje. U konventski sistem sva vlast je &ila u rukama konventa, a od&ori konventa su &ili nosio%i drugih vlasti (izvrne ili sudske!. ;okom vremena shvatanja skuptinskog sistema su se promijenila, pa se smatralo da skuptinski sistem zapravo ne znai nepostojanje drugih grana vlasti, ali znai da skuptina prema drugim granama vlasti ima i (unk%ionalna i organiza%iona ovla-enja, a da druge grane vlasti prema skuptini nemaju nikakva ovla-enja. ;o &i znailo npr. postoje sudovi, ali skuptina &ira sudije i mo e da &ude poslednja distan%a za neke predmete, a sud nema nikakve ingeren%ije prema skuptini. +sto je i sa izvrnom vlasti. /nogi smatraju da je Mvaj%arski ustav iz 3LPC. godine primjer skuptinskog sistema vlasti. Savezna skuptina (poto je Mvaj%arska &ila @edera%ija! je &irala sudije i imala

organiza%iona ovla-enja i ak je &ila poslednji stepenik u nekim predmetima. Savezno vije-e koje je &ilo izvrni organ, njega je &irala skuptina i mogla je da ga smijeni, a savezno vije-e nije imalo nikakvo ovla-enje prema skuptini, nije moglo da raspusti skuptinu. So%ijalistike zemlje su sve od reda imale skuptinski sistem vlasti. ;ito je &io maral i realno gledano sva mo- je &ila u njegovim rukama, ali u poslijeratnoj 5ugoslavija ;ito je imao (unk%iju predsjednik Prezidijuma Narodne skuptine. Sva vlast je &ila u rukama Narodne skuptine, a Prezidijum je &ilo predsjednitvo narodne skuptine. U so%ijalimu nije &ilo demokratije, nije &ilo viestranaja tako da ne mo emo govoriti o demokratskom modelu, ali je postojao skuptinski sistem vlasti U &ivoj S@,5 sve do raspada zemlje = Savezno izvrno vije-e koje je &ilo izvrni organ vlasti nije moglo da raspusti saveznu skuptinu. <2. Pojam i porijek)o par)amenta .N5+:$" Nastanak politikog predstavnitva javlja se kao prirodan pro%es i tok drutvenog razvitka. .ao potre&a o odluivanju o optim drutvenim poslovima. Postoje etiri (aze razvoja politikog predstavnitva" 3. po)iti%ko predstavni$tvo anti%kog do6a gdje se kroz primjer $tine kao demokratskog dr avnog ureenja sagledava demokratija tog vremena. Narodna skuptina je &ila vrhovni organ vlasti sastavljen od punoljetnih slo&odnih graana na ijim je sastan%ima vladao duh zajednitva + mudrosti. +zvrni organ je &ilo vje-e. 4. sta)e$ko po)iti%ko predstavni$tvo je nastalo u (eudalnom ureenju, gdje su (eudal%i vremenom tra ili ogranienje monarhove vlasti, ime je staleka skuptina preuzela u nadle nost va na pitanja. 6r avni stale i su prvi put sazvani u @ran%uskoj 3FJ4 i od tada su nezamjenjivi vid politikog predstavljanja. F. moderno po)iti%ko predstavni$tvo i prve politike partija (vigovska i torijevska! su nastale krajem 3P i poetkom 3L vjeka kao produkt &or&e mlade &ur oazije C. savremeno po)iti%ko predstavni$tvo se javlja kao parlament odnosno prin%ip zastupljenosti + jednakosti svih graana i izra ava optu volju preko iza&ranih predstavnika. Parlament je savremeno politiko predstavnitvo, demokratska (orma upravljanja nastalo kao protivte a apsolutnoj vlasti monarha. (parlare'govoriti* mjesto gdje se govori!. .omplikovan odnos dr avne vlasti + drutva je nametnuo potre&u kontrole javne vlasti. Parlament je nosila% sveukupne vlasti, zakonodavna vlast a upravna + sudska vlast izvravaju volju parlamenta. Postoje razne teorije o parlamentu" a. Teorija v)adanja najsposo6niji; )judi putem po)iti%kog predstavni$tva , po Platonovoj teoriji dr avom upravljaju najsposo&niji ljudi &. Teorija ograni%avanje v)asti v)adara putem po)iti%kog predstavni$tva gdje parlament tre&a da preuzme poslove javnog karaktera a da e( dr ave ostane (ormalni reprezentant %. Teorija op$te vo)je naroda u par)amentu, gdje se e( dr ave razvla-uje a vlast daje narodnom parlamentu. Politiko predstavnitvo je skuptina'konvent kao nosila% volje naroda (nosila% ove teorije je Tan Tak ,uso! d. Teorija o po)iti%kom predstavni$tvu kao tri6ini mi$)jenja i kontro)e gdje parlamentarna vlast ne dovodi u pitanje samostalnost izvrne vlast ve- samo vri kontrolu e. Teorija o po)iti%kom predstavni$tvu kao par)amentu proizvo*a%a gdje se polazi od stava da sve drutvene (unk%ije preuzmu proizvodni slojevi.

P,96$V$N5$" Gemlja koja se smatra majkom parlametarizma je Ujedinjeno kraljevstvo, kolijevka Parlamanta. NU knjizi pro(. .uzmanovi-a se navodi da parlament vue korijene jo iz starog vijeka (iz $tine, Sparte i ,ima!. Parlamant je u savremeno do&a zakonodavni organ i narodno predstavnitvo. U starom vijeku ta predstavnika tijela nisu odra avala narod, dakle ne mo e se govoriti o starovjekovnim narodnim predstavnitvima, to jesu neka predstavnitva ali ne narodna. Poslije starog vijeka, dolazi srednji vijek kada to predstavnitvo postoje staleka skuptina, reprezent stale a. Narodno predstavnitvo se javlja u velikim &ur oaskim revolu%ijama. @ran%uska revolu%ija je poela na toj ideji. .ada su skuptina stale a skupila 3PL8. tada su se predstavni%i +++ stale a proglasili narodom. +deja parlamenta kao narodnog predstavnitva zapravo je poetak modernog politikog do&a, sve do tada mo e se govoriti samo o nekim zae%ima parlamenta. Smatra se da je zemlja u kojoj je nastao prvi savremeni parlament 9ngleska (lat. parlare = govoriti!. )d 3F3E se dijeli na 6om lordova i dom komuna. Smatra se da je prvo zasjedanje parlamenta u evropskim zemljama &ilo na +slandu 8FJ.g godine. +deja predstavnitva uvijek postoji u svjetskoj istoriji, osim vladara imate i neki predstavniki organ, ali ideja narodnog predstavnitva je moderno politiko do&a i ona se vezuje za (ran%usku &ur oasku revolu%iju. U savremeno moderno do&a parlament je predstavnitvo graana i nosila% zakonodavne vlasti. ;o nije jedina nadle nost parlamenta, niti je parlament jedini inila% u vrenju zakonodavne (unk%ije. <5. Nad)e,nosti par)amenta (%esto pitanje na ispituF Pored ustavotvorne i zakonodavne nadle nosti, parlamenti imaju politiko usmjeravaju-e, plansko'&ud etske, meunarodno'ugovorene, kontrolno'nadzorne i kadrovske nadle nosti. a +akonodavna =unk(ija Prva nadle nost parlamenta jeste zakonodavna (unk%ija. Parlament ne o&avlja samo zakonodavnu (unk%iju, niti je parlament jedini inila% u vrenju zakonodavne (unk%ije. /ogu i neki drugi organi da uestvuju u vrenju zakonodavne (unk%ije, npr. vlada predla e zakone, predsjednik ' mo e da stavi veto. Pod zakonodavnom nadle no-u tre&a da podrazumijevamo i ustavotvornu nadle nost. Parlamenti imaju + ulogu u donoenju ustava. Ustavotvorna nad)e,nost par)amenta koja se ogleda u pravu da donosi + mijenja najvii pravni akt ustav. Parlament se javlja i kao organ koji mijenja ustav. >ijelokupan revizioni postupak provodi se u parlamentu ' skuptini (pokretanje i prihvatanje in%ijative o promjeni, usvajanje na%rta promjena i konano usvajanje promjena.!U okvire zakonodavne (unk%ije parlamenta pored ustava + zakona spadaju i ostali propisi i opti akti, dakle u svijetu je uglavnom poznato naelo parlametarne suprema%ije prema kome zakon mo e donositi jedino parlament. U sistemu donoenja zakona postoje organi (radna tijela! parlamenta koji pripremaju zakone za parlament. .ljuno pitanje kod zakonodavne nadle nosti je" +akonodavni postupak 1. (aza u zakonodavnom postupku je =aza ini(ijative za dono$enje zakona ;re&a razlikovati ini%ijativa ovlatenog predlagaa po ustavu i ini%ijativu uopte. ;re&a razlikovati na%rt i prijedlog zakona. Na%rt zakona je tekst zakona, tekst koji mi piemoa prijedlog zakona je onda kada zakon doe u skuptinsku pro%eduru. Gakon mogu predlo iti tj. ovlateni predlaga mo e da &ude"

K Pos)anik u svim parlamentima svijeta predlaga mo e da &ude jedan jedini poslanik K pos)ani%ka grupa ako mo e jedan poslanik mo e i grupa K narodna ini(ijativa (6ira%i! = u mnogim zemljama postoji narodna ini%ijativa (odreeni &roj &iraa! K v)ada (samo u zemljama parlamentarnog sistema vlasti! K drugi organi rje*e (mo e npr. za neke pro%esne zakone mo e ak i sud da se pojavi kao ini%ijator, ali to je izuzetno rijetko, u nekim mo e e( dr ave! 2. =aza rasprave = rasprava o zakonu se od&ija u od&orima ili u plenumu. Neki parlamenti prave razliku pa poslovni%i parlamenata ka u da postoje F itanja. ;o znai da mo ete da uvodite raspravu u plenumu poslije od&ora, prvo da se tra i miljenje od&ora (npr. Gakon o &ud etu ide na od&or za (inansije!, onda mo e da &ude rasprava u naelu = da li je upote potre&no donijeti taj zakon, mo e da &ude rasprava u pojedinostima = rasprava po lanovima lan po lan. U nekim parlamentima u svijetu mo e se desiti da imate mnogo veliku zakonodavnu aktivnost pa parlament nema vremena praktino da ide lan po lan, ili to opozi%ija koristi radi opstruk%ije, onda u svijetu imate razliite tehnike kako se to prevladava. Npr. U &ritanskom 6omu komuna imamo kengur tehniku (to znai da se preskau lanovi! ili tehniku giljotina odredi se odreeno vrijeme za raspravu ' vodi se rasprava u pojedinostima ali dokle stignete. Prilikom rasprave u pojedinostima mogu da se predlo e amandmani = predlozi za izmjenu i dopunu zakona, poslije (aze rasprave ide 5. =aza g)asanja = glasa se u plenumu, poslani%i glasaju, zakon se usvoja ve-inom, ali tu mogu da postoje razliiti modeli, npr. organski zakoni se donose kvali(ikovanom ve-inom. /ogu-e su razliite ve-ine za razliite kategorija zakona. 6a &i parlament radio punova no sedni%ama mora da prisustvuje odreeni kvorum. +mamo parlamente koji odreuju kvorume za rad, naje-e je to natpolovina ve-ina, mada se u nekim parlamentima sni ava kvorum za rad da opozi%ija ne &i opstruirala rad parlamenta. :lasanje se mo e odvijati javno ili tajno. Gakon mogu da se usvajaju razliitim ve-inama, mo e da se usvoji ve-inom kvorumske ve-ine, a neke kategorije zakona ak + jaom ve-inom. Poslije usvajanja u parlamentu zakon ide predsjedniku (e(u! dr ave H <. =aza prog)a$enja i)i promu)ga(ije zakona ' U svim zemljama svijeta e(ovi dr ava vre proglaenje zakona. Me( dr ave proglaenje zakona vri ukazom, ali karakter tog akta je razliit, u paramentarnom sistemu to je deklarativni akt u kojem e( dr ave samo konstatuje da je parlament na toj i toj sjedni%i usvoji taj i taj zakon, u predsjednikom sistemu je taj akt konstitutivne prirode, to znai da se e( dr ave saglasio sa donoenjem tog zakona. ?. =aza o6jav)jivanja Gakon mora da se o&javi da se upoznaju dr avni organi, ali i graani sa zakonom. <egis non no%et = nepoznavanje zakona kodi. @. Vo(atio )egis vremenski period do stupanja zakona na snagu (u tom periodu tre&a da se upoznamo sa zakonom!. A. =aza stupanja na snagu = zakon djeluje pro (uturo (za u&udu-e!. )&ino zakon nema retroaktivno dejstvo (retroaktivno dejstvo znai da se primjenjuje na dogaaje + okolnolsti nastale pre donoenja zakona!, zakon djeluje za u&udu-e, meutim od toga postoje izuze%i, na naim prostorima izuze%i se svode na to da je izuzetno mogu-e retroaktivno va enje pojedinih odred&i zakona. Naje-e se ka e u ustavima da je dozvoljeno retroaktivno va enje pojedinih odred&i zakona ako to nala e opti interes utvren prilikom donoenja zakona. ?ilo je sluajeva da se u praksi ustavnog suda, pa i Ustavnog

suda ,epu&like Srpske da su pojedine odred&e zakona imale retroaktivno va enje, npr. Gakon o igrama na sre-u, pa je pokrenut postupak pred ustavnim sudom da li je to protivustavno, jer je tvreno da opti interes nije utvren prilikom donoenja zakona, pa je ustavotvorna skuptina odgovorila da im su donijeli zakon sa retroaktivnim dejstvom, postavlja se pitanje da li je nu no donijeti odluku da ovo tre&a da va i retroaktivno z&og toga i toga. 6 9ud,etska =unk(ija ?ud et se takoe donosi se u (ormi zakona. ;o je vrlo spe%i(ian zakon on ima &ud etske stavke, linije koliko ko troi. ?ud et potie od jedne (ran%uske rijei koja oznaava tor&u u kojoj je ministar (inansija nosio tekst. Sa njom u vezi je i (unk%ija donoenja zavrnog raun. ( Rati=ika(ija me*unarodni; ugovora ;re&a razlikovati ustavnopravnu i meunarodno pravnu rati(ika%iju. /eunarodno pravna rati(ika%ija je kad e( dr ave izda rati(ika%ione instrumente koji se daju drugoj strani. $li ovo je ustavnopravna rati(ika%ija, e( dr ave ne mo e da izda rati(ika%ione instrumente koji na meunarodnom planu znai konano o&avezivanje zemlje &ez naje-e potvrde parlamenta. U nekim zemljama parlamenti rati(ikuju sve meunarodne ugovore, u nekim rati(ikuju samo odreene meunarodne ugovore. ,ati(ika%ija se vri u (ormi zakona. .ako, pa imamo zakone tipskog karatera, npr. 3. lan. :lasi" Potvruje se tekst sporazuma ?osne i 1er%egovine i 1rvatske o kom&inovanom prevozu ro&e. 7lan 4. ;ekst sporazuma glasi.... 7lan F. )vaj zakon stupa L. dana od dana o&javljivanja. d "ono$enje od)uka u vezi sa suvereno$%u Parlament je predstavniki organ oliava graane kao nosio%a suverenosti. Parlament donosi odluke vezane za suverenost, to su )dluke o ratu i miru, udru ivanju sa drugim dr avama, raspisivanju re(erenduma o nekom pitanju..! e 4vazi3sudske =unk(ije ' suenje dr avnim (unk%ionerima (inpikment! ' amnestija i a&oli%ija. #$&oli%ija je oslo&aanje od krivinog gonjenja, a #amnestija je oslo&aanja od krivne odgovornosti, mo ete da &udete pro%esuirani, mo e tu ilatvo da vas goni, ali ne-ete &iti krivino odgovorni. Parlament kada daje amnestiju i a&oli%ija, takoe daje u (ormi zakona, ali je to kvazi sudska (unk%ija. Pomilovanje je i gonjeni ste, i odgovorni ste, pa vas e( dr ave individulano, imenom i prezimenom pomiluje z&og neega. = &z6orna =unk(ija Par)amenta Parlament &ira" K =unk(ionere par)amenta (predsjednika, potpredsjednika, %)anove . Svi parlamenti u svijetu &iraju svoje asnike'(unk%ionere parlamenta (predsjednik, potpredsjednik, lanove!. U Parlamentima sa dva doma imamo predsjednika o&a doma. Predsjednik parlamenta je partijska (unk%ija i on ostaje lan svoje stranke i malo je pristrasan. U 9ngleskoj predsjednik 6oma komuna nije predsjednik, njega zovu spiker (glasnogovornik!. Spiker je politiki neutralan i on dolazi u parlament kao poslanik neke stranke, ali daje ostavku na lanstvo u stran%i i kad ide ponovo na iz&ore ide kao spiker. .ada su upali kraljevi ljudi u parlament 3DC8. g. ;ra e-i da se pronau neki poslani%i, spiker je rekao nemam oi da vidim niti ui da ujem, nije htio da oda poslanike i od tada je nastalo da je spiker potpuno neutralan. K sudije redovni;, a tamo gdje postoje ustavni sudovi i sudije ustavni; sudova (ne mora da &ude u svim zemljama tako!

K v)adu (u zemljama parlamentarnog sistemu parlament &ira vladu! K neke druge )i%nosti (guvernera narodne &anke, om&udsmana i dr! g Par)amenti vr$e kontro)a rada izvr$ne v)asti ;a kontrola je najizra enija u parlamentarnom sistemu, tada parlament mo e i da o&ori vladu. ; Po)iti%ko usmjeravaju>a =unk(ija par)amenta ogleda se u pravu i o&avezi parlamenta da raspravlja + pretresa ukupne drutveno'ekonomske i politike prilike u zemlji da o tome donosi pose&ne dokumente"rezolu%ije, deklara%ije,preporuke id.Stavovi parlamenta izra eni u takvim dokumentima su usmjeravaju-i planski za sve ostale dr avne i druge organe. i P)ansko36u*,etska =unk(ija par)amenta je veoma znaajna + najstarija.Parlament(prdstavniko tijelo! je i nastao iz potr&e da ogranii (iskalna + ukupna (inansijska prava monarha. Pravo parlamenta da donosi godinji &u et za sve dr avne organe je neprikosnoveno. ) o&imu &u etskog sredstva za izvrnu vlast(vlada! i sudsku vlast (pravosue! parlament raspravlja i odluuje (donosi zakon o &u etu! i sna no utie i kontrolie rad izvrne vlasti. j Nad)e,nost par)amenta u o&lasti meunarodnih odnosa ogledaju se u pravu + o&avezi da meunarodne ugovore, sporazume i druge akte (&ilateralne ili multilateralne! rati(ikujeu (ormi zakona. k 4ontro)no3 nadzorna =unk(ija par)amenta vri se nad ostalim s(erama dr avnih poslova, pose&no organa izvrne i sudske vlasti.Parlament razmatra izvjetaje o radu vlade(ministarstava! i pravosudnih organa &arem jedanput godinje. ) 4adrovske nad)e,nosti par)amenta su za pravo iz&ora i postavljanja (+ imenovanja! nosila%a izvrne i sudske vlasti (iz&or predsjednika dr ave ako nije predvieno da ga narod &ira neposredno, iz&or potprdsjednika, predsjednika i lanove vlade, predsjednika sudova i dr.! <<. Struktura i organiza(ija par)amenta .N5+:$" Parlament mo e &iti" jednodoman, dvodoman, i viedoman. Naje-i je jednodoman + dvodoman, a viedoman je zastupljen u @ran%uskoj. 5ednodoman predstavlja narod i ne mo e se dijeliti, to je narodna volja. 6o podjele je dolo da &i se parlament o&uzdao i tada stupa dvodomni. Nakon toga dolazi do stvaranje korek%ija u iz&oru predstavnika (da ne &i nekvali(ikovani dolazili u parlament!. 9ikamera)izam ' pojam dvodomne strukture parlamenta. Vrste gornjih domova" 3. politiki &ikameralizam = prvi dom, predstavlja narod, a gornji dom aristokratski sloj, elitu, 3833. godine prvi zakon o re(ormi parlamenta, a sljede-i su 38C8. i 4JJ3. godine* 4. (ederalni &ikameralizam = da u gornjem domu u parlamentu sjedi predstavnik (ederalnih jedini%a, tipa &iranja predstavnika vlade naroda* F. so%ijalistiki &ikameralizam = zastupljen u nekim so%ijalistikim i (aistikim i rijetko u demokratskim zemljama. Or,ani2a3ija (arlamenta5 ,ad, zasjedanje i sjedni%a 3. plenum = svi poslani%i 4. od&ori ine poslani%i = pretresaju zakone prije dolaska na sjedni%u Gasjedanje je kada parlament e(ektivno radi. U okviru zasjedanja mo e &iti vie sjedni%a vanredno zasjedanje se odvija po unaprijed utvrenoj pro%eduri. Poslani%i u ivaju imunitet inkopati&ilitet.

P,96$V$N5$" Postavlja se pitanje kako -ete predstaviti narodnu volju. 6a li narodnu volju ini samo narod uzet u apstraktnom svojstvu kao z&ir glasaa (nemojte to mijeati sa teorijom o na%ionalnoj suverenosti!, ili narodnu volju ine razliiti interesi i razliite volje razliitih drutvenih grupa koje tre&a da &udu izra ene u parlamentu. $ko poete od toga da je narod jedan i nedjeljiv, parlament mora da &ude jednodoman. Ne mo e se narodna volja izdijeliti na dva dijela. +ma parlamenata u svijetu ija je struktura dvodomna, a tokom istorije je &ilo primjera i viedomnosti. Ga vrijeme uspona Napoleona, (konzulski ustav, direktorijalni ustav! izvrna vlast je pri&jegavala tome, to je &ila tehnika ]]dro&ljenje parlamenta]]da parlament &ude sastavlje iz vie domova, gdje svi domovi rade razliite (aze. Npr. 5edan dom odluuje da li je uopte potre&no donijeti zakon, drugi dom odluuje o tome kakav -e &iti tekst zakona, a tre-i dom odluuje o tome da li je zakon u skladu sa ustavom. ;a viedomnost je mogla da &ude prisutna ak i u nekim zemljama i u 4J. vijeku. U S@,5 je 38DF godine postojala savezna skuptina koja je imala ak E domova (Vije-e proizvoaa, vije-e optina.....!, a (unk%ionisala je kao dvodomno tijelo. )pte uzeto opravdan &roj domova u svijetu je ili jednodoman ili dvodoman. ,azlozi o&razovanja gornjeg doma su razliiti. ;okom istorije je &ilo vie argumenata u prilog dvodomnoj strukturi parlamenata ili u prilog jednodomnog parlamenta. #U pri)og ideji jednodomnog par)amenta jeE Parlament predstavlja narod. Narod je jedan i nedeljiv, ne mo ete narodnu volju predstaviti na 6V$ naina. Ne mogu da postoje dva doma koja -e predstavljati jedan te isti narod. 7U pri)og ideji dvodomnog par)amenta jeE $ko idete u naelo podjele vlasti da vlast koi vlast, onda parlament poto donosi zakone je nekako iznad ostalih vlasti jer on -e opredjeliti ta izvrna vlast tre&a da radi, pa onda parlament tre&a sam se&e da koi, tre&a da se podjeli na dva doma, da jedan dom koi drugi dom, jer u pro%esu donoenja zakona tre&a da uestvuju 4 doma. ' +ma i drugih argumenta u prilog dvodomnosti parlamenta. Uopte uzeto danas u svijetu dvodomi parlamenti postoje iz F razloga" 1. Prvi raz)og (pre ivljeni, istorijski samo je pitanje vremena kada -e prestati da postoji!. +nae, (oja'a %'o%omnosti se 2o'e -i*amerali2am. Prvi vid &ikameralizma je aristokratski &ikameralizam (Ujedinjeno .raljevstvo!. Predstavlja dom lordova (preko 3FJJ lanova!, a u njegov sastav ulaze C kategorija li%a" ' plemi-i po porijeklu (porodino plemstvo! ' &iskupi anglikanske %rkve ' duhovni lordovi (to je nasljee od staleke skuptine!. U @ran%uskoj je postojala skutina F stale a, u 9ngleskom domu su &ili i svetenstvo i plemstvo. ' sudije ' lo` lord = odreeni &roj sudija su lanovi doma lordova ' do ivotno plemstvo (kralj mo e da da titulu sera nekome koja mu nije nasljedna i onda takvi ljudi postanu lanovi gornjeg doma!. .ralj to radi na prijedlog vlade i onda popuni gornji dom. Vlada ima uvijek ve-inu i u gornjem domu. 2. "rugi raz)og o&razovanja dvodomnosti je iskljuivog politikog karaktera. ;u imamo pose&an vid elitistikog &ikameralizma = smatra se da u gornjem domu tre&a da sjedi elita. ;o je &ilo nasljee 3L. i 38. vijeka kada se smatralo da je donjem domu graanska, a u gornjem domu gospodska skuptina. Neke zemlje koje imaju gornji dom elitistikog tipa, zapravo kom&inuju razliite iz&orne sisteme. + onda sugeriu uslove za iz&or u gornji dom, npr. pasivno &irako pravo se deava sa CJ godine, ili o&avezna je visoka struna sprema za ulazak u gornji dom. :ornji dom tre&a da poslu i kao da se sprijei prodor neo&razovanih elemenata u skuptinu, da &ude (ilter

kod donoenja zakona jer zakone donose o&a dom, ne svaki za se&e, zakon prolazi kroz jedan dom naje-e donji, pa onda ide kroz gornji dom. 5. Tre>i vid 6ikamera)izma je =edera)ni 6ikamera)izam koji je najzastup)jeniji. Mta je sutina (ederalnog gornjeg doma. U donjem domu sjede predstavni%i graana, a u gornjem (ederalnom domu sjede predstavni%i (ederalni jedini%a. Predstavnike (ederalnih jedini%a mogu da &iraju na razliite naine" ' /ogu da ih &iraju skuptine (ederalnih jedini%a ' /ogu da ih &iraju vlade (ederalnih jedini%a = tako je u Njemakoj ' /o e da ih &ira narod neposredno = kao to u $meri%i narod &ira Senat. $meriki Senat je nastao isto kao i (ederalni &ikameralizam $meriki Senat ima i neke elemente gospodske skuptine" te e uslovi za iz&or u Senat, vie godina se zahtijeva, 4E godina pasivno &irako pravo za predstavniki dom, FJ godina za senat. Senat se nikad ne rasputa 5este Senat (ederalni gornji dom u $meri%i, ali njegovi osnivai nisu imali ideju da &ude samo dom (ederalnih jedini%a. $negdota" ;omas 6 e(erson je u do&a donoenja Ustava &io am&asador S$6 u Parizu. .ad se vratio sa slu &ovanja oni su ve- &ili donijeli Ustav, doao je kod 6 . Vaingtona i oni su pili ka(u. 6 e(erson je sipao ka(u u ta%nu i pitao Vaingtona" Mto ste tra ili ustanovljenje SenataI $ Vaington je odgovorio" $ to si ti sipao ka(u u ta%nuI 6 e(erson je odgovorio" Pa da se malo prohladi. Na to je Vaington odgovorio" +sto smo i mi z&og toga napravili Senat, da se prohladi donji dom. Nije iskljuivo &ila ideja da se napravi (ederalni &ikameralizam, mada postojanje gornjeg (ederalnog doma poinje od Ustava S$6. 6anas ogroman &roj (edera%ija ima gornjeg doma (ederalnog tipa. +mate + neke pose&ne sluajeve koji vuku na gornji dom (ederalnog tipa, ali nisu &a u potpunosti takvi, kao to je 6om naroda ?i1. U 6omu naroda ne sjede predstavni%i entiteta, vesjede predstavni%i konstitutivnih naroda. <. /etvrti varijanta, a)i rje*e, je so(ioekonomski 6ikamera)izam. Sutina so%ioekonomskog &ikameralizma je da u gornjem domu sjede predstavni%i odreenih so%io'ekonomskih kategorija, kao npr. Sindikata, radnika udru enja, udru enja poslodava%a. Neto slino tome ima Slovenije. Sutinsko pitanje kod &ikameralizma je kakav je odnos izmeu domova. ;aj odnos mo e da &ude jednak, da domovi &udu jednakopravni = egalitarni &ikameralizam $ mo e da &ude i takav da prevagu ima jedan dom = nejednaki &ikameralizam ' mo e se desiti da jedan dom ima prevagu u zakonodavnom pro%esu, a drugi dom u nekoj drugoj nadle nosti parlamenta, mada se o&ino to sagledava kod prizmu zakonodavstva, i o&ino je prevaga na donjem domu = domu koji predstavlja sve graane u s(eri zakonodavstva, re%imo zakon se usvaja na jednom domu, pa se usvaja na drugom domu, ako nema saglasnosti domova onda se ide pro%es mirenje domova, pa se o&razuje zajednika komisija sa predstavni%ima jednog i drugog doma, ako se sagasnost ne mo e posti-i, zakon postaje zakon u onom tekstu koji je usvojen u donjem doma odnosno domu koji predstavlja sve graane. OR-AN&+A0&'A PAR1A#!NTA .ada govorimo o organiza%iji parlamenta prvo pitanje u vezi sa organiza%ijom parlamenta je prvo pitanje naina rada parlamenta. ;o smo govorili parlament radi u plenumu ili u parlamentarnim od&orima. Plenum znai raditi, saziv svih poslanika. Parlamentarni od&ori prema odreenoj materiji. Gakon koji se donosi prolazi kroz od&ore i kroz plenum. Pitanje organiza%ije parlamenata su najvie regulisana poslovni%ima o radu parlamenta.

"ruga stvar u vezi sa organiza%ija parlamenta je da razlikujete zasjedanje i sjedni%u. Gasjedanje parlamenta je period u toku godina kada parlament e(ektivno radi. ;o potie od ranije kada je parlamente sazivao kralj da &i do&io saglasnost za poreze i kasnije ih je rasputao. +mate parlamente u nekim zemljama koji su u permanentno u zasjedanju ' stalno rade. U nekim zemljama ustavi predviaju pa ka u npr. parlament poinje sa radom prvog radnog dana septem&ra i radi do juna, ili jesenje zasjedanje npr. J3 radnog okto&ra. Parlament se po samom slovu ustava (sakuplja! odreuje period kada e(ektivno radi. Parlament mo e da se sazove i u vanrednom zasjedanju. Vlada npr. /o e vlada da tra i vanredno zasjedanje parlamenta. U okviru zasjedanja mo e da &ude vie sjedni%a. Na sjedni%ama imate dnevni red. /o e npr. da &ude 3E sjedni%a u okviru jednog zasjedanja. Tre>a tema kod organiza%ije parlamenta je polo aj parlamentara%a. Parlamentar%i odnosno poslani%i u ivaju imunitet. Postoje dva vida" imunitet neodgovornosti i imunitet nepovredivosti, a neki ga zovu krivino pravni i krivinopro%esno pravni imunitet. #!m$nitet neo%,o'ornosti znai da poslanik ne mo e da &ude pozvan na odgovornost za miljenje izra eno u parlamentu ili glas koji je dao u parlamentu. 6a &i parlament zaista slo&odno normalno radio neophodno je da poslani%i u ivaju imunitet. Nemogu-e je, nema slo&ode ako poslanik ne mo e slo&odno da se izjasni o zakonu, ako vas poslije toga neko eka za krivinu odgovornost. +munitet neodgovornosti do je slo&oda govora u parlamentu. +nae ovaj imunitet neodgovornosti poslanika traje %ijeli ivot poslanika, ne traje za vrijeme mandata, nego + nakon prestanka mandata ne mo e vas niko pozvati na odgovornost zato se glasali za taj i taj zakon. ;o &i &ilo sumanuto jer &i onda izvrna vlast vrila pritisak na parlament. #S druge strane im$nitet ne(o're%i'osti znai da poslanik ne mo e &iti lien slo&ode &ez odo&renja parlamenta ili doma kao je rije o dvodomnom parlamentu, osim u (lagrantnm deliktima. Svaka zemlja u prin%ipu propie za koja krivina djela je mogu-e lienje slo&ode poslanika ako se zatekne u vrenju tog krivinog djela. +munitet neprovedivosti znai da poslanik ne mo e &iti lien slo&ode, ali to ne znai da poslanik mo e da u&ija i da za to neodgovara. Postoji neto to se zovu (lagrantni delikti, izuzetno teka krivina djela, za koja ako je poslanik zateen u vrenju tih krivinih dijela mo e &iti lien slo&ode &ez odo&renja parlamenta. Smisao + ovog vida imuniteta jeste da izvrna vlast ne mo e da liava slo&ode poslanika. )vaj imunitet neprovedivosti traje samo do kraja mandata. +ma nekih vidova imuniteta koji su veoma &liski tome, ima nekih zemalja koje propisuju da poslanik ne mo e &iti pozvan na vojnu vje &u za vrijeme trajanja mandata. 5er ako izvrna vlast koja pravi vojnu vje &u pozove poslanika na vojnu vje &u ona mo e da utie i na &roj glasova u parlamentu. Pitanje vezano za polo aj parlamentara%a je i pitanje parlamentarne nadoknade. Poslani%i moraju da primaju i odreenu nadoknadu da &i se sprijeila korup%ija i omogu-ilo da se oni u svemu posvete parlamentu. :odine 3DL8. &ill o( rights, u 9ngleskoj, poslani%i ne-e &iti krivino gonjeni. ;ime se vie &avi krivino pro%esno i krivino pravo. Spiker (priao dosta o tome!, on mora &iti nepristrasan, to je ovjek iako je &io u nekoj stran%i, vie nije u toj stran%i, ako je spiker, on automatski postaje samostalan, mora &iti nepristrasan.

<?. :e= dr,ave (ovo pitanje $e= dr,ave je neodvojivo od pitanja o6)ika v)adavine .N5+:$" )tkad je nastala dr ava kao o&lik politikog organizovanja drutva, postoji linost koja je na elu dr ave. ;akva linost se zove e( dr ave. .roz dugi istorijski razvoj e(u dr ave su davani razliito mjesto i razliita svojstva. 5edno vrijeme je imao nedodirljiv i nedohvatljiv polo aj koji je &io ravan &o anstvu. .asnije je njegova mo- sla&ila i varirala. +pak u svim vremenima e( dr ave je &io organ koji je predstavljao dr avu i &io je institu%ija sa pose&nim ovla-enjima. Parlament i vlada kasnije su nastali, mjenjali se i nestajali dok je e( dr ave kao institu%ija stalan jer ne postoji dr ava &ez svog e(a. 6ugo je na eli dr ave &io samo e( dr ave i dr ao sve (unk%ije vlasti u svojim rukama. Pojavom parlamenta a kasnije i vlade dolo je do podjele dr avnih (unk%ija. Mta radi e( dr aveI Prva i osnovna (unk%ija e(a dr ave je predstav)janje dr,ave i u dr,avi i u inostranstvu. )n je olienje dr avnog jedinstva. Postoji jo jedna stvar koju svi e(ovi dr ava po prirodi stvari o&avljaju a to je da su svi e(ovi dr ava vr;ovni komandatni vojske. ;o ne znai da on operativno rasporeuje vojsku, jer u u svim zemljama svijeta postoje o(i%iri, generali, generalta&ovi koji operativno vode vojsku. U svim zemljama svijeta od kako se donose zakoni e( dr ave prog)a$ava te zakona. Me( dr ave daje i pomi)ovanja. Me( dr ave kao organ mo e &iti organizovan po dva osnova" prvo po tome koji je o&lik vladavine + drugo da li je organizovan kao monistiki ili pluralni. #Prema organiza%iji e(a dr ave se dijele o&li%i vladavine" monarhije i repu&like. Prema organiza%iji e( dr ave mo e &iti monar i e( dr ave u repu&li%i = predsjednik repu&like ako je inokosni organ, a s o&zirom na strukturu mo e da &ude i inokosni i kolegijalni organ. /onar je onaj koji je suverena linost. Nemojte re-i na ispitu to je onaj koji dolazi na vlast nasljeem. ;o nije tano, jer ima vie vrsta monarhija. Prvi u nekoj lozi u nekoj dinastije je na neki nain iza&ran monarh. S stanovita ue-e monarha u vlasti imate apsolutnu (neogranienu! monarhiju i ogranienu monarhiju (gdje je vlast monarha ograniena!. )graniena monarhija se dijeli na ustavnu i ustavno'parlamentarnu monarhiju. Ustavna monarhija znai da je monarhova ustvotvorna i zakonodavna vlast ograniena ustavom, a ustavnoparlamentarna monarhija znai da postoji parlamentarni sistem vlasti i da su ministri preuzeli na se&e politiku odgovornost. U ve-ini savremenih zemalja svijeta monarsi zapravo kako ka u 9nglezi, vladaju ali ne upravljaju. U monarhiji e( dr ave mo e da &ude namesnitvo. Namesnitvo je kolegijalno tijelo koje o&avlja (unk%iju monarha dok je re%imo monarh maloljetan ili dok je presto upra njeno. Prema prvom osnovu monistiki (o&lik vladavine!, e( dr ave mo e &iti organizovan kao monarh ili kao predsjednik repu&like. /onarh dolazi na vlast na tri mogu-a naina" samoiz&orom (dovoenjem, naturanjem, putem sile! iz&orom i nasleem. U sva tri naina dolaska na vlast monarh ostaje do ivotno. ,epu&like (,es pu&li%a! je takav o&lik vladavine gdje e( dr ave nije suverena linost ve- mo e krivino ali i politiki da odgovara. U nekim knjigama na-i -ete razlikovanje sasvim opravdano izmeu polo aja e(a dr ave u parlamentarnom i u predsjednikom sistemu vlasti. .ao razliiti tekstove mo ete na-i da li predsjednik repu&like odgovara politiki i u parlamentarnom i predsjednikom sistemu vlasti. U predsjednikom sistemu vlasti e( dr ave ne odgovara politiki u tom smislu da ga parlament mo e smijeniti, ali imate zemlje u kojima ustavom predvieno da parlament mo e da pokrene postupak opoziva e(a dr ave ak i ako je on iza&ran na neposrednim na iz&orima. Pa se onda narod o tome izjanjava.

U nekom u em smislu rijei nema politike odgovornosti, a u irem smislu ima politke odgovornosti im idete ponovo na nove iz&ore, jer ako imate ponovne iz&ore &irai mogu da ga kazne, eto politika odgovornost u irem smislu te rijei. Mto se tie parlamentarnog sistema vlasti, predsjednik re&u&like ima znaajno manja ovla-enja, njega o&ino &ira parlament, pa ga parlament mo e i da smijeni. /ada u nekim knjigama mo emo zate-i stav da poto ima %eremonijalna ovla-enja i ne mo e politiki da odgovara, nema zato da odgovara. /ada nije &a to tako. Npr. U 7ekoj je parlamentarni sistem vlasti. Predsjednik re&u&like je manje vie jedan predsjednik iz parlamentarnog sistema. Sadanji predsjednik 7eke repu&like je znamenita linost koji je nekoliko puta davao politike izjave upravo ih legitimiu-i stavom" pa ja sam dr avni poglavar, ja odra avam dr avno jedinstvo, dok sam ja na elu ja ne-u dozvoliti da se desi to i to. $li generalno gledano mjesto e(a dr ave u parlamentarnom sistemu vlasti zaista je protokularno'%eremonijalno, mada postoje odreene ingeren%ije da on ipak mo e da od&ije da rati(ikuje neto, kao vrhovni poglavar mo e izra ava jedinstvo. /ada u ve-ini zemalja parlamentarnog sistema vlasti e( dr ave je isto protokularna (unk%ija. Me( dr ave u re&u&likama mo e da &ude je kolegijalno tijelo. Npr. Predsjednitvo S@,5, Predsjednitvo ?i1 = vielano tijelo. 3 Ustavni po)o,aj $e=a dr,ave Polo aj, mjesto i uloga e(a dr ave znatno se razlikuje u periodu do pojave prvih pisanih ustava. Ve- u prvim ustavima, a pogotovo u savremenim utvruje se mjesto i uloga e(a dr ave. Ustavom se regulie" nain iz&ora, du ina mandata te nadle nosti + odgovornosti e(a dr ave. Predsjednik repu&like se &ira iz reda uglednih graana. $ko je predsjedniki sistem organiza%ije vlasti, tada se e( dr ave (predsjednik! &ira neposredno od graana. $ko je parlamentarni (skuptinski! sistem predsjednika &ira parlament, odnosno skuptina. + u jednom i u drugom sistemu organiza%ije vlasti predsjednik se &ira na odreeno vrijeme o&ino C godine, a mo e i na E ili P godina.U pravilu mo e &iti ponovo &iran samo za jo jedan mandat. Prema drugom osnovu monistiki ili pluralni e( dr ave mo e &iti jedna linost (%ar, kralj, knez, sultan, despot u monarhijama i predsjednik u repu&likama!, a mo e &iti i vie linosti kolektivni (hunta, direktorijum, namjesnitvo u monarhijama i predsjednitvo, prezidijum u repu&likama!. U 5ugoslaviji uzevi u o&zir sve tri 5ugoslavije &ili su u (unk%iji svi o&li%i e(a dr ave" monarh (kralj na vlasti383L'38FC!. Namjesnitvo od 38FC do 38C3. Predsjednik repu&like od 38EF do 3884 do danas monistiki i pluralni od 38CD do 38EF kao prezidijum. + od 38PC do 3884 godine kao predsjednitvo. Prema Ustavi ,epu&like Srpske e( entiteta je predsjednik kao inokosni i dr avni organ koga &iraju graani neposredno na period od E godina. Ustav S$6 vrlo detaljno utvruje nain iz&ora predsjednika. Predsjednika &iraju graani (posredno! u stvari graani &iraju iz&ornike koji su kandidovani u svakoj od EJ dr ava. Svaka dr ava daje onoliki &roj iz&ornika koliko ima u kongresu senatora i poslanika (najmanje F a mo e &iti i preko 4J zavisno od veliine dr ave!. U svakoj dr avi pojave se dvije liste za iz&or iz&ornika (lista demokratske stranke i lista repu&likanske stranke!. <ista koja do&ije ve-inu (preko EJ\! do&ija sve iz&ornike u toj dr avi a samim tim se do&ija predsjedniki kandidat iz one stranke ija je lista po&jedila. /andat predsjednika S$6'a je C godine. Nadle nosti predsjednika S$6 su velike (on je u %jelini e( izvrne vlasti!. .rivino je odgovoran, ali nema politike odgovornosti.

U repu&li%i @ran%uskoj uvedeni su neposredni iz&ori pa predsjednika repu&like &iraju svi punoljetni graani @ran%uske .predsjednik ima velika ovlatenja i time znatni uti%aj na izvrnu + zakonodavnu vlast. Predsjednik Savezne repu&like 5ugoslavije kao (ederalne dr ave &ira se posrednim putem. ?ira ga Savezna skuptina tajnim glasanjemza period od C godine jer isto li%e ne mo e &iti &irano za prdsjednika repu&like dva puta. )vlatenja su mu relativno mala. U ,epu&li%i Sr&iji polo aj predsjednika repu&like je vr-i. ?iraju ga graani neposredno tajnim glasanjem i to na period od E godina. +sto li%e za predsjednika mo e &iti iza&rano najvie dva puta. $ko Narodna skuptina o%jeni da predsjednik kri Ustav mo e pokrenuti postupak za njegov opoziv. Ga taj predlog tajnim glasanjem mora glasati najmanje dvije tre-ine od ukupnog &roja poslanika. ) opozivu se izjanjavaju graani tajnim glasanjem. Predsjednik je opozvan ako za opoziv glasa ve-ina od ukupnog &roja glasaa. Ustavni polo aj predsjednika ,epu&like >rne :ore je slian ustavnom polo aju predsjednika ,epu&like Sr&ije. Ustav >rne :ore predvia da predsjednika repu&like >rne :ore mo e razrjeiti Skuptina samo ako ustavni sud utvrdi da je predsjednik repu&like povrijedio Ustav. U ,epu&li%i Srpskoj polo aj predsjednika repu&like ureen je slino kao u ,epu&li%i Sr&iji. Predsjednika ,epu&like &iraju graani neposredno tajnim glasanjem na vrijeme od E godina. +sto li%e se mo e &irati dva puta uzastopno. Predsjednik nije odgovoran narodnoj skuptini ve- narodu, a pred narodnom skuptinom pola e zakletvu. Predsjednik u iva imunitet, kao i narodni poslani%i to znai da je krivino i politiki odgovoran. Predsjednik ,epu&like Srpske ima pose&na ovlatenja u sluaju rata ili ratne opasnosti. 3 Odnos $e=a dr,ave, zakonodavne i izvr$ne v)asti. Me( dr ave je zadr ao odreene ali razliite veze i odnose sa zakonodavnom sudskom i izvrnom vla-u to zavisi od o&lika vladavine i dr avnog ureenja. Postoji vie mogu-ih odnosa" Prvo, e( dr ave je vezan vrlo sla&im vezama i ovla-enjima za zakonodavnu,izvrnu i sudsku vlast i u takvim odnosima nema &itnog uti%aja na njih.;ipian primjer takvog odnosa je Velika ?ritanija (kruna'kralji%a!..ralji%a kao e( dr ave ima sim&olina + (ormalna ovlatenja. )na predstavlja dr avu prema i unutra.ona predla e mandatara Vlade i to o&avezno iz stranke koja ima ve-inu u parlamentu. Pojavljuje se u parlamentu jedanput u C godine i to na prvom zasjedanju kada se o&ra-a novoiza&ranim parlamentar%ima donjeg doma (uz prisustvo poslanika doma lordova koji su do ivotno lanovi tog doma!. ;aj njen govor zove se P,9S;)N$ ?9S596$. Prema pravosuu kralji%a gotovo i nema o&aveza. 6rugo, e( dr ave ima uravnote en odnos prema ostalim vrhovnim organima vlasti. U repu&li%i +taliji, :rkoj, ,epu&li%i Srpskoj e( dr ave ima uti%aj na izvrnu vlast (vladu!samo utoliko to predla e parlamentu mandatara vlade. U odnosu na zakonodavnu vlast e( dr ave ukazom proglaava zakone a mo e i da zahtjeva da u roku od P dana nakon to je zakon usvojen u parlamentu , parlament ponovo razmotri zakon. ;re-e, e( dr ave ima jak ut%aj na izvrnu vlast, on je ustvari nosila% izvrne vlasti a ima neto manji uti%aj na zakonodavnu i sudsku vlast. ;akav je primjesr S$6. Predsjednik S$6 je e( izvrne vlasti. U odnosu na zakonodavnu vlast prdsjednik proglaava ukazom zakone a ima pravo i na dvije vrste veta .<$S+7N+ +<+ SUSP9NG+VN+ + 9V9N;U$<N+ +<+ OT9PN+.

7etvrto, e( dr ave ima ovla-enja i jak uti%aj na sve o&like dr avne vlasti. ;o su razni autokratski re imi (neke islamske dr ave ' Saudijska $ra&ija, 5ordan!. U tim zemljma e( dr ave ima presudan uti%aj na zakonodavnu sudsku i izvrnu vlast. <@. V)ada Vlada je nastala evolutivnim putem uz institu%iju e(a dr ave. Prvo&itno su uz e(a dr ave &ili okupljeni ljudi kao saradni%i pomagai i savjetni%i za pojedina pitanja. .ao druga (aza &ila je imonovanje od e(a dr ave nekoliko stalnih savjetnika. S vremenom je monarh poeo uzimati (imenovati! ministre ne samo iz reda strunjaka nego iz reda parlametara%a ime je pokuavao u&la iti otri%u parlamenta. Nakon poznate revolu%ije &ez krvi 3DLL. monarh je uz parlament (ormirao vladu koju je sainjavala grupa ministara koji su vodili i &ili zadu eni za pojedine grane uprave. Na elu vlade &io je e( vlade (premijer, predsjednik!. )d tada u 9ngleskoj a zatim u Velikoj ?ritaniji i u drugim zemljama (postepeno! postoje stalni organi izvrne vlasti pa danas gotovo da i nema dr ave u kojoj ne postoji vlada u &olo kom o&liku. Vlada je najvii kolegijalni organ izvrne vlasti u dr avi. Vlada kao organ postoji samo u parlamentarnom sistemu vlasti. ;o je kolegijalno tjelo koje ine ministri na elu sa prvim ministrom ili predsjednikom Vlade. Vlada ima hijerarhijsku strukturu, predsjednika vlade, potpredsjednika vlade (jednog ili vie! i ministre. Vlada je politiki je odgovorna Parlamentu, kao i svaki njen lan. )sim u kan%elarskom prin%ipu kada ministri odgovaraju kan%elaru. .ako tee pro%es iz&ora vladeI Nakon odr anih iz&ora u parlamentarnom sistemu vlasti, e( dr ave saslua miljenje poslanikih krugova. ;u je interesantno pitanje kakva je uloga e(a dr ave u tome, da li on mo e da utie personalno na iz&or rjeenja. ,e%imo, vi imate imate ve-inu i vi ste lider parlamentarne ve-ine, ali ja sam e( dr ave i ne elim &a vas za mandatara, elim svog kolegu. Ustavi naje-e ne reguliu ta pitanja, i u prin%ipu tu je sada zaista politiki teret koliko je e( dr ave, pa ak i ako je rije o parlamentarnom sistemu jaka linost a koliko je du an da poslua parlamentarnu ve-inu Uloga e(a dr ave u parlamentarnom sistemu jeste i ta da ukoliko nema parlamentarnu ve-inu da se ona o&ez&ijedi, tj da on postigne dogovor da se o&ez&ijedi parlamentarnu ve-inu. )nda e( dr ave daje mandat za sastav vlade nekome ko mo e da o&ez&ijedi parlamentarnu ve-inu. /andatar predla e sastav vlade i onda se glasa u Parlamentu za vladu. Postoje razliite vrste vlade" a V)ada u $irem i u,em smis)u'pojam vlade u irem smislu oznaavaju-i vlast u %jelini u jednoj dr avi.$ u u em smislu vlada je kolegijalni organ izvrne vlasti u dr avi. 6 V)ada pravno i v)ada stvarno'vlada pravno to je svaka vlada koja je u (unk%iji izvrne vlasti u zemlji + koja je legalno iza&rana na osnovu ustava. Stvarna vlada je naje-e ona koja je o&razovana u toku revolu%ionarnih ratnih ili drugih drutvenih potresa i koja stvarno vri vlast u zemlji &ez o&zira kako je iza&rana i dali postoji ili ne postoji. ( Po)iti%ke3strana%ke v)ade =ovakve se vlade javljaju u sistemima politikog pluralizma gdje je parlament sastavljen od vie stranaka(partija!,postoji vie vrsta ovakvih vlada" ' 1omogena vlada'sastavljena od lanova samo jedne partije koja ima vie od EJ\ mjesta u parlamentu. ' .oali%iona vlada sastavljena od lanova vie parlametarnih stranaka./o e postojati vlada velike koali%ije gdje se udru uju dvije najjae parlametarne stranke, i vlada male koali%ijekad se udru i vie malih parlametarnih stranaka.

' .on%enta%iona vlada' vlada koja se (ormira naje-e kada propadnu ili se jedva odr avaju razne varijante koali%ije pojedinih stranaka. d V)ada narodnog jedinstva')vakva vlada se naziva i vlada narodnog spasa .;akva vlada se (ormira kad je zemlj u du&okoj krizi , kad prijeti opasnost rata . e! Prelazna vlada'nastaje u odreenim drutvenim prilikama kada tre&a o&aviti neke va ne drutvene poslove a nisu se stekli uslovi za (ormiranje redovne vlade. = /inovni%ka v)ada'je sastavljena uglavnom od upravnih strunjaka i (ormira se u kriznim situa%ijama + traje do iz&ijanja krize u parlamentu do novih iz&ora. g !kspertska v)ada' nastaje kada politike parlametarne stranke koje (ormiraju vladu odluuju da u interesu &r eg razvoja u dr avi iza&eru u vladu strunjake iz privrede i drgih o&lasti. ; Po pripadnosti par)amentu'vlade mogu &iti poslanike (sastavljena iz reda poslanika! i mjeovite (ministri razliitih sastava!. U 9ngleskoj morate &iti poslanik da &iste &ili iza&rani za ministra. U nekim zemljama je to za&ranjeno. Ustavi jednostavno predviaju da ministri ne mogu &iti poslani%i. ;o je neposlanika vlada. #ne mo ete &iti poslanik i ministar i ovo tre&a povezati sa polo ajem poslanika inkopakti6i)itetnespojivost =unk(ija = ne mo ete &iti poslanik i o&avljati drugu javnu (unk%iju. /ada u Velikoj ?ritaniji mo ete &iti ministar i poslanik, ali ne mo ete &iti poslanik i neku drugu javnu (unk%iju, npr. ne mo ete &iti poslanik i sudija. i V)ada, sa stanovni$ta 6roja %)anova , mo e &iti mala, srednja i velika. ;o sve zavisi od politikih prilika i potre&a neke zemlje. +mate manje vlade koje &roje od 4J' CJ lanova. 9ngleska ima ogramnu vladu od preko 3JJ lanvoa. U nekim tako razvijenim zemljama u kojima imate velike vlade (ormira se ak u u e tijelo. U 9ngelskoj to u e tijelo zove se ka&inet. .a&inet ima D ministara koji rukovede najva nijim resorima kao to su spoljni poslovi, unutranji poslovi, (inansije....!. 3 &z6or sastav i opoziv v)ade +z&or vlade vri se strogo odreenom redu utvrenim ustavom i zakonom o vladi. Vlada se &ira na period za koji je iza&rana skuptina a to naje-e C godine. /andatar kojeg je imenovao e( dr ave koji je kandidat za predsjednika vlade izla e skuptini program vlade i predla e njen sastav. Vlada je iza&rana ako za njen iz&or glasa ve-ina od ukupnog &roja poslanika.Vladu sainjavaju predsjednik, potpredsjednik i ministri. Po &roju vlade mogu &iti od P lanova npr.Mvaj%arska. Vlade sa uo&iajnim &rojem je od 4J do FJ lanova. U ,epu&li%i srpskoj 3D ministara, u +taliji 4L. Po rangu postoje razliiti sastavi vlade. Prvo to su ministri sa resorom (resorni ministri! i ministri &ez port(elja (&ez resora!. ;akve su ve-ine vlada u ,S + Sr&iji. Vlada mo e &iti opozvana a mo e i sama podnijeti ostavku. Predsjednik vlade ima pravo da sam zahtijeva rekonstruk%iju vlade, razrjeenje i iz&or nekih lanova vlade. ako predsjednik vlade podnese ostavku pada %ijela vlada i parlament mora u %ijelosti &irati novu. 3 Nad)e,nost, rad i odgovornosti v)ade )vla-enja vlade" U parlamentarnom sistemu vlasti vlada K utvruje i vodi politiku, kako unutranju i tako i spoljnu, K vlada izvrava zakone, vlada i predla e zakone u parlamentarnom sistemu vlasti, kada ka emo da vlada izvrava zakona onda ona i donosi akte za izvrenje zakona, podzakonske akte, a najva niji podzakonski akt je ured&a K Vlada daje miljenja o predlozima zakona koje daju drugi predlagai, poslanik opozi%ije predlo i zakon, vlada daje miljenje o tom zakonu K Vlada usklauje rad ministarstava, znai usklauje rad dr avne uprave. 6r avnu upravu ine ministarstva, inovni%i, a na elu ministarstava su ministri kao politike (igure. K Vlada mo e da donosi opte i pojedinane akte

Vlada radi u zasjedanju a odluke donosi izjanjavanjem'glasenjem i to u pravili javno. Vlada je u stalnom zasjedanju. Ga svoj rad predsjednik vlade odgovara skuptini a u nekim sistemima odgovaraju + e(u dr ave. /inistri za rad svog ministarstva odgovaraju vladi. <A. Sudska v)ast i iz6or i razrje$enje sudija NU knjizi pro(esra .uzmanovi-a nai-i -ete na neke stavove koje tre&a da prihvatimo sa rezervom, gdje ka e da sudska vlast nije pose&na vlast (to nemojte da ka ete na ispitu!. Sudska vlast jeste pose&na grana vlasti. Pro(esor .uzmanovi- je tu hteo da ka e neto drugo. 9vo o emu se radi . Ne da on negira postojanje sudske vlast kao dr avne (unk%ije. ;o shvatite kao njegovo razumjevanje to to on ka e da je sudska vlast vezana zakonom, predviena zakonom i primjenjuje zakone, na neki nain je podreena zakonu, pa je on rekao da i nije neka vlast. Nije vlast zato to je vezana zakonom. Sudska vlast je itekako jedna od (unk%ija dr avne vlasti. U njegovoj knjizi -ete na-i jednu interesantnu tezu da se ne mo e govoriti o sudskoj vlasti, ve- o pravosuu i tu ima istine jer pravosue ne ini samo sudska vlast, pravosue ine pravo&ranilatvo, advokatura i tu ilatvo (interesantna je teza, mo e se prihvatiti ali i ne moraA!. Pravosue je zajedniki pojam koji o&uhvata odreene institu%ije organe koji se &ave primjenom prava i zatite graana. ;o su sudovi, tu ilatva, pravo&ranilatva, advokature. Potre&a za suenjem nastalo je u onom vremenu kad su ljudi &ili uvjereni da stanje nepravde nije normalno drutveno stanje + pojava. ;ra eno je kako -e se neki spor rijeiti i ko -e to rijeiti.u tom smislu stvarani su najrazliitiji oli%i sudovanja. ?ile su to starjeine porodi%a, razni &o iji izaslani%i,vrai,najmudriji ljudi, najueniji ljudi(ilozo(i. Me( dr ave je u nekim istorijskim (azama&io apsolutni gospodar pa i sudija koji je potezom samo jednog prsta (pala% gore ili dolje!presuivao i to o ivotu ili smrti. Sudska (unk%ija se sve vie usavravala i prenosila na strune ljude. )d @ran%uske revolu%ije sudovi postaju dr avni i sudovi sude na osnovu zakona. Savremena praksa pokazuje da pravosue nikad nije &ilo niti je danas neka pose&na vlast. +ma samo autoritet zasnovan na zakonu. Prema ustavu S$6 Vrhovni sud ima prvostepenu + apela%ionu nadle nost kako u krivinoj tako i u graanskoj materiji. Vrhovni sud sa ukupnim pravosuem predstavlja polugu vlasti jer njihove odluke imaju snagu pre%edenta tj. djeluju kao opteva e-e. 3 Organiza(ijai nad)e,nost sudova, sudijeE iz6or i razrje$enje. Ustavom dr ave utvruje se mjesto pravosua ,pose&no sudova u sistemu vlasti. Ustav ,S utvruje da sudska vlast pripada sudovima koji su u svome radu samostalni i nezavisni. )ni sude na osnovu ustava i zakona. osnovni zadatak sudova je da titi ljudska prava i slo&odei o&ez&jeuje ustavnost i zakonitost. Sudovi se mogu podijeliti" P,9/$ S;$<N)S;+ 1. Redovni sudovi o6u;vatajuE ' )snovne (optinske!, okru ne (vie! i vrhovne (savezne! sudove. ' Spe%ijalizovane sudove (trgovaki, maloljtniki, %arinski! * a stano'i&ta nji/o'e na%le6nosti s$%o'i mo,$ -iti5 ' ,edovni sudovi (opte nadle nosti! = to su sudovi koji rjeavaju graanskopravne i krivino pravne sporove ' spe%ijalizovani sudovi = to su sudovi u kojima kod odreene vrste sporova dolazi do spe%ijaliza%ije, pa imamo privredne, upravne sudove, za radne sporove.

Spe%ijalizovano sudstvo na jedan izvjestan nain spada u sistem redovnog pravosue, u tom smislu to imamo s druge strane Ustavno sudstvo koje ne spada u redovno pravosu*e. Nadle nost mo e &iti stvarna (prema vrsti predmeta = opta i spe%ijalizovana!, mjesna (prema mjestu nadle nosti! i (unk%ionalna (ko postupa i u kojoj (azi se postupa! 2. Pose6ni sudovi o6u;vataju E ' Sudovi udru enog rada ' Vjerski sudovi (%rkveni, erijatski! P,9/$ @UN.>+)N$<N)5 N$6<9TN)S;+ 3 Prvostepeni ' oni ije odluke nisu konane (to su osnovni otinski! 3 "rugostepeni ' apela%oni koji odluuju o al&ama (okru ni sudovi! 3 4asa(ioni (najvii sud! odluuje povodom pravnih lijekova u posljednjem stepenu, posljednja distan%a u pojedinim predmetima! #Sudstvo je hijerarhijski organizovano. U ,S sudovi se organizuju uglavnom kao redovni sudovi, sudovi opte nadle nosti i spe%ijalizovani sudovi. ,edovni sudovi su osnovni sudovi (koji se osnivaju za podruje jedne ili vie optina a u ,S ima 4D osnovnih sudova za ED optina!, okru ni sudovi (koji se osnivaju za podruje dva ili vie osnovnih sudova a u ,S ima E okru nih sudova! i Vrhovni sud ,S kao najvii sud u ,S. U ,epu&li%i Sr&iji je isti organiza%ioni model sudova samo je razlika kod privrednih sudova. Privredni sudovi su pose&ni spe%ijalizovani izvan sudova opte nadle nosti. Na nivou Savezne ,epu&like 5ugoslavije postoji savezni sud kao sud (edera%ije kome je povjerena uloga da se stara o jedinstvenij primjeni saveznih zakona. Postoje i vojni sudovi kao spe%ijalizovani sudovi. Na nivou ?i1 postoje dva suda, Ustavni sud i sud ?ih (redovni sud! U (edera%iji ?ih postoje sudovi na F nivoa i to" optinski, kantonalni i (ederalni. Sudska vlast u @edera%iji je samostalna i nezavisna. Prema mjesnoj nad)e,nosti mogu 6itiE K )ptinski sud = to nije sud optine, to je dr avni sud mjesno nadle an na teritoriji optine, ne mo e optina da ima svoje sudstvo. K )kru ni sud ' K Vrhovni 3 Nad)e,nost sudova Nadle nosti pravosudnih organa(sudova! utvrene su ustavom, zakonima ali mogu &iti zasnovane i na sudskoj olu%i i sporazumu stranaka. Nadle nosti se razlikuju s o&zirom na to da li su posrijedi doma-i ili inostrani sudovi. Vrste nadle nosti su" 1. Re)ativna nad)e,nost ' ogleda se u raspodjeli nadle nosti izmeu sudova tu ilatva & pravo6rani)a$tva. 2. Stvarna nad)e,nost ' ima %ilj da razgranii nadle nosti izmeu sudova iste vrste a razliitog ranga. )na odreuje koji -e sud suditi u prvom stepenu u nekoj konkretnoj pravnoj strani. 5. Dunk(iona)na nad)e,nost ' odreuje se s o&zirom na sud koji je u konkretnoj stvari odluivao u prvom stepenu a ne na sud koji &i prema zakonu &io stvarno + mjesno nadle an da odluuje u prvom stepenu. <. #jesna nad)e,nost ' je pravo i du nost suda da na odreenoj teritoriji vri svoju djelatnost.ustav kao najvii zakon najznaajniji je pravni osnov za nadle nost. Nadle nosti redovnih sudova u ,S utvrene su ustavom i zakonom. )snovni sud ima samo nadle nost u prvom stepenu i to u predmetima o krivinim djelima za koji je zakonom predviena kazna zatvora &la a od 3E godina , provodi istragu za krivina

djela i prpremni postupak prema maloljetni%ima.U graanskim predmetima sudi graanskopravne sporove z&og ometanja posjeda, rjeava privredne sporove u preduze-ima o&avlja zemljino knji ne i dr. poslove. Nadle nosti okru nog suda. )dluuje o al&ama na odluke osnovnih sudova i sudova za prekraje u drugom stepenu i sudi u prvom stepenu. Nadle nosti su mu u prvom i u drugom stepenu iz krivinopravne, graanskopravne, upravnopravne, radnopravne o&lasti. Nadle nosti vrhovnog suda. )snovni zadatak pravo i du nost vrhovnog suda u repu&li%i je da o&ez&jeuje jedinstvenu primjenu zakona. 3 Sudije iz6or i razrje$enje ,azliiti su modeli u zemljama u pogledu iz&or sudija. Uopte uzeto imate model da sudiju &ira parlament u nekim zemljama, imate model da sudije u nekim zemljama &ira narod (u nekim (ederalnim jedini%ama S$6 sudije &ira narod, ima o&janjenje zato je to tako" sudska vlast je jedna grana vlasti, a vlast potie od naroda pa prema tome narod &ira i sudije!. +mate modele da sudije &ira i ima odreenu ulogu u pro%esu iz&ora jedno tijelo koje reprezentuje sudsku vlast, re%imo vrhovni savet sudstva ili Visoki savet pravosua. nekim zemljama to tijelo mo e da &ira sudije, a u nekim zemljama to tijelo mo e ima odreenu ulogu u pro%esu iz&oru, re%imo to tijelo predla e sudije parlamentu, ili parlament &ira prvi put sudije, a visoki savjet pavosua mu daje unapreenja u via sudijska zvanja. U prin%ipu mjesto sudije tre&a da &ude stalno, i to je jedno od ustavnih naela stalnosti sudske (unk%ije. ali nije uvjek tako ' politika i izvrna vlast te e da stave sudove pod svoju kontrolu ' pa su razliiti domiljati umovi smislili razliite stvari ' reiz&or sudija pod (irmom o%jene njihovog rada, kontrole itd. 5edno vrijeme u so%ijalistikim zemljama je &io opti reiz&or sudija. Sudska (unk%ija mora &iti stalna i da je ne mo e o&avljati &ilo ko . /oraju &iti o&razovani pravni%i sa visokim moralnim kvalitetima i optim sposo&nostima.Sudija mora &iti iskljuivo vezan zakonom. U sudskoj slu &i u ,S je utvreno da za sudiju osnovnog suda mo e &iti &iran dr avljanin ,S koji ispunjava opte uslove za rad u dr avnim organima koji je zavrio pravni (akultet polo io pravosudni ispiti koji je po svojim radnim i ljudskim kvalitetima dostojan ugleda sudijske (unk%ije. Ga sudiju okru nog ili vrhovnog suda li%e mora imati D odnosno 34 godina iskustva. Visoki sudski savjet dostavlja narodnoj skuptini prijedlog kandidata za iz&or sudije a zatim skuptina vri iz&or .sudija se &ira trajno. Sudija pola e zakletvu pred narodnom skuptinom. Sudija u iva imunitet, ne mo e &iti pritvoren &ez odo&renja narodne skuptine. U naem pravosuu pored pro(esionalnih sudija u suenju uestvuju + sudije porotni%i. Ga sudiju porotnika mo e &iti &iran dr avljanin ,S koji je punoljetan i koji je po svojim radnim i ljudskim kvalitetima dostojan ugleda sudijske (unk%ije. Sudije porotnike &ira visoki sudski savjet. )ni pola u zakletvu pred predsjednikom vrhovnog suda. ,azlozi da sudija mo e &iti razrjeen sudijske (unk%ije" ' ako sam zatra i* ' ako ispuni uslov za starosnu penziju* ' mo e da izgu&i sposo&nosti za rad ' ili z&og nekog tekog krivinog djela + onda tu ulogu ima tijelo, koje se naje-e zove visoki savjet sudstva ili pravosua da zapravo onaj ustavni organ koji vri iz&or i razrjeenje sudija uka e na injeni%e koje su znaajne za razrjeenje sudija.

/ora se razlikovati razrjeenje i prestanak sudske (unk%ije, prestanak sudske (unk%ije je kada ispunite uslove za penziju, ili kad npr. sami zatra ite. ,azrjeenje vri narodna skuptina na prijedlog visokog sudskog savjeta. <B. Ustavna na%e)a o sudovima ?itna naela o sudovima su" 1. Na%e)o zakonitosti' Prema ovom naelu sudovi sude na osnovu ustava i zakona. +ma pravo da od&ije primjenu propisa ako smatra da je on neustavan ili nezakonit. ) o&ustavi tog propisa o&avjetava ustavni sud da on o%ijeni i konano odlui o ustavnosti osporenog propisa. U zemljama konkretnog prava u ve-ini postoji ustavno sudstvo koje rjeava takve sporove. $li kada &udete &ili sudije i smatrate da zakon koji tre&a da primjenite nije u skladu sa ustavom, ili vam stranke na to ukazuju, vi -ete zastati s postupkom dok ustavni sud ne rijei to pitanje. Sudija je vezan zakonom i u (ormalnom i u materijalnom smislu. Vi imate pravo u kojem vladaju propisi, ali u postupku koji je regulisan i propisan zakonom. 2. Na%e)o samosta)nosti i nezavisnosti' Ga njih je najve-i i jedini autoritet zakon. 5. Na%e)o sta)nosti sudske =unk(ije' ogleda se u tome to se sudije &iraju na neodreeno vrijeme. Sudije &ira predstavniko tijelo Narodna skuptina (parlament!.Sudija o&avljaju sudsku (unk%iju kao pro(esionalni poziv i o&avljaju je dok ne &udu razrjeeni ili penzionisani. U nekim zemljama u vezi sa ovim naelom stalnosti ranije je &ilo propisano naelo nepokretljivosti sudije to znai da ne mo e izvrna vlast da vas premjesti, tj. da ste danas sudija u ?anja <u%i, a sutra ste u Sarajevo, to znai da na neki nain odluuje o predmetu. + to je &ilo u mnogim zemljama propisano kao pose&no naelo. <. Na%e)o z6ornosti i)i su*enja u vije>u ' tradi%ionalno je i demokratsko naelo sudovanja. Sudovi sude u vije-u a zakonom se utvruje u kojim sluajevima i stvarima sudi sudija pojedina%. 6a li -e &iti vije-e troji%e (malo vije-e! ili vije-e petori%e (veliko vije-e! i kakav -e &iti njihov sastav zavisi od predmeta vrijednosti i znaaja spora. ?. Na%e)o javnosti rasprav)janja pred sudom ' jedno je od osnovnih naela poto se u prin%ipu sudi javno, a kada -e se javnost iskljuiti iz rasprave utvreno je zakonom (kad se sudi o &ranim sporovima, suenje maloljetni%ima! @. Na%e)o u%e$>a gra*ana u su*enju' ogleda se u tome da u suenju uestvuju sudije porotni%i. Sudije porotnike imenuje visoki sudski savjet iz reda moralnih i dostojnih graana. A. Na%e)o sudijskog imuniteta'sudija ne mo e &iti =sudija ne mo e &iti pozvan na odgovornost za miljenje izra eno u toku donoenja sudske odluke. Sudije takoe ne mogu &iti pritvoreni z&og uinjenog krivinog djela &ez odo&renja narodne skuptine. B. Na%e)o inkomta6i)nosti3sudijske (unk%ije sa istovremenim o&avljanjem nekih drugih (unk%ija(npr. ne mo e &iti sudija i poslanik ili sudija i ministar! C. Na%e)o dvostepenosti su*enja'je tradi%ionalno , prema njemu se dozvoljva al&a viem sudu na prvostepenu odluku suda. 6rugostepeni organ koji mo e preinaiti ili potvrditi odluku je iskljuivo sud a ne neki zakonodavni ili izvrni organ. 1G. Na%e)oizvr$nostisudski; od)uka' potvruje samostalnost i autoritet sudova njihovu (unk%iju sudske vlasti..ad odluka postane konana i izvrna mora se provesti u dijelo pa makar i putem prinude.

11. Naelo upotre&e svoga maternjeg jezika li%a u postupku pred sudom'ogleda se u pravu da na svom jeziku &ude upoznato sa injeni%ama i kvali(ika%iji djela. 12. Na%e)o prava na od6ranu'svako ko je optu en ili je na drugi nain stranka na koju se prevaljuje teret suenja ima pravo na od&ranu. /o e to initi sam ili preko pose&nog zastupnika advokata pravo&ranio%a . 15. Na%e)o jednakosti gra*ana pred sudom ' je ustavno naelo prema kome su svi graani ravnopravni &ez o&zira na pose&ne karakteristike (pol, vjeru, na%ionalnost. &oji ko e.! Svakom se mora pru iti ista sudska zatita. 1<. Naelo pru anja pravne pomo-i graanima ' se u savremenom svijetu organizuje i primjenjuje u radu sudova.Sudovi su du ni saglasno zakonu o sudovima da organizuju pru anje pravne pomo-i graanima u odreene dane i to uglavnom kod prvostepenih sudova. 1?. Na%e)o etike sudskog poziva = ogleda se u kvalitetu, humanom, pravednom + potenom odnosu prema uesni%ima u postupku i suenju. 1@. Na%e)o upotre6e jezika i pisma ' tre&a razlikovati slu &enu upotre&u jezika + pisma od prava nekog li%a da se upozna u postupku sa injeni%ama na jeziku i pismu, koji ak ne mora da &ude maternji jezik, ve- jezik i pismu koji razumete. 9vropska konven%ija o zatiti ljudskih prava i slo&oda ka e da se u postupku upoznate sa injeni%ama na jeziku koji razumete. $li to je sasvim druga tema od slu &enog jezika, sudski postupak se vodi na slu &enom jeziku, u nekim zemljama mo e da &ude vie slu &enih jezika. <C. 'avno tu,i)a$tvo 5avno tu ilatvo se nalazi u okviru sistema pravosua. +ako se nalazi u tom sistemu ono je samostalna i odvojena dr avna institu%ija. )snovna (unk%ija javnog tu ilatva je da goni uinio%e krivinih dijela i drugih po zakonu ka njivih dijela kao i da ula e pravna sredstva radi zatite zakonitosti. Prema ustavu iz 38CD. godine javno tu ilatvo &ilo je organ narodne skuptine. U vrijeme va enja ustava iz 38PC. godine (38PC'3884.! postojala su optinska javna tu ilatva, repu&lika javna tu ilatva i savezno javno tu ilatvo. U ustavnom sistemu &ive 5ugoslavije postojala su i vojna tu ilatva. U ,S ustavom je utvreno da je javno tu ilatvo samostalan dr avni organ koji goni poinio%e krivinih dijela koja su prema zakonu ka njiva. @unk%iju javnog tu ilatva vre" osnovni javni tu ila%,okru ni javni tu ila% i repu&liki javni tu ila%.tu io%e + zamjenike sva tri nivoa (osnovne, okru ne, repu&like! na prijedlog visokog tu ilakog savjeta imenuje i razrjeava narodna skuptina. @unk%ija tu io%a je stalna, i imenuje se na C godine od narodne skuptine i mo e &iti ponovo imenovan. Ga javne tu io%e i njhove zamjenike mogu &iti imenovani samo dr avljani ,S diplpmirani pravni%isa polo enim pravosudnim ispitom. Uz to je potre&no da kandidat za okru nog javnog tu io%a ima D a za repu&likog 3J godina radnog iskustva. U ,S &roj osnovnih javnih tu io%a jednak je &roju osnovnih sudova, &roj okru nih javnih tu io%a jednak je &roju okru nih sudova a repu&liki javni tu io% je jednak kao to je + vrhovni sud repu&like. /anje ' vie organiza%ija javnog tu ilatva je analogna organiza%iji sudstva. U nizu zemalja, ako se ve- prave ova tijela visoki savjet sudstva, visoki savjet pravosua, onda imate i tu ilake savjete koji reprezentuju tu ilaku &ranu. /anje vie su analogna rjeenja o iz&oru tu ila%a kao i sa iz&orom + razrjeenjem sudija, s tim to sudske vlasti, kod nas sudska presuda nije izvor prava, i prema tome sudija ni estepenog suda nije hijerarhijski podreen sudiji viestepenog suda, on ak ne

mora ni da potuje presudu ali to ini iz razloga ekonominosti, da mu u drugostepenom postupku ne pada presuda, a s druge strane kod tu ilatva postoji hijerarhija, vii tu ila% je nadreen ni em. Vii tu ila% mo e da da uputstva ni em tu ilatvu. (Na o&a ova pitanja tre&a povezati pozitivno pravoA! ?G. Om6udsman Advokatura $dvokatura je samostalna i nezavisna djelatnost i slu &a koju o&avljaju advokati pojedin%i ili udru eni u radne zajedni%e kao svoju pro(esionalnu du nost u sklopu pravosudnog sistema.)snovna (unk%ija advokature je pru anje pravne pomo-i graanima poev od pravnih savjeta i sastavljanje podnesaka i isprava preko zastupanja pred sudovima do od&rane pred sudom. advokatura u engleskoj konstituisana je jo u 0+++ vijeku (a iz reda advokata &iraju se sudije.$dvokat postaje upisom a advokatski imenik koji se vodi u advokatskoj komori , li%e koje je dr avljanin ,S poslovno sposo&noi da ima optu zdravstvenu sposo&nost, diplomirani pravnik sa polo enim pravosudnim ispitom, nije osuivan na kaznu zatvora, da se ne vodi krivino djelo protiv ureenja i &ez&jednosti ,S. $dvokati se udru uju u advokatsku komoru ,S. avno pravobranilatvo je organ pravosudnog sistema kome je povjerena (unk%ija pravne zatite imovinskih prava dr ave. U saveznoj repu&li%i jugoslaviji postoji javno pravo&ranilatvo u optinama , repu&likama (Sr&iji i >rnoj gori! i savezno javni pravo&ranilatvo. U ,S (unk%iju javnog pravo&ranilatva vri repu&liko javno pravo&ranilatvo (ne postoje optinska + okru na pravo&ranilatva!. Pravo&ranilatvo je zakonski zastupnik pred sudovima i drugim dr avnim organima radi zatite imovinskih prava i interesa repu&like , optina o njenih organa . ,epu&liko javno pravo&ranilatvo daje miljenje o postupku donoenja zakona i drugih propisa i optih akata ako se njima ureuje imovinskopravni odnosi i o&aveze prema sredstvima u dr avnoj svojini. ,epu&likog javnog pravo&ranio%a imenuje i razrjeava Narodna skuptina . +menuje se na period od C godine.zamjenike repu&likog javnog pravo&ranilatva imenuje Narodna skuptina &ez ogranienja trajanja mandata. Gamjeni%i repu&likog javnog pravo&ranilatva mogu vriti svaku radnju u postupku pred sudom ili drugim organima za koje je ovla-en repu&liki javni pravo&ranila%. !mbudsman je spe%i(ian zatitni organ iji je zadatak uvanje i zatita zakonitosti i prava graana pose&no nadzora nad organima uprave i javnim slu &ama. )m&udsmen je (unk%ioner kojeg imenuje parlament. )m&udsmen je vedskog porjekla i znai zastupnik,predstavnik, povjerenik. Sa zada%ima pravima + o&avezama u dananjem smislu om&udsmen je prvi put uveden u Mvedskoj 3LJ8 godine. )vaj zatitni organ je uveden i u ?i1. /eutim ni ustav ?i1 i ustav ,S ne predviaju institu%iju om&udsman. Gnaaj + pogodnosti postojanja om&udsmana su u tome to se graani mogu lako i neposredno o&ra-ati njemu &ez neke prethodne najave i nekih drugih (ormalnosti. Sve to om&udsmen radi za graane je &esplatno. U ?i1 je uveden om&udsmen za ljudska prava . )n vri istragu o ugro rnosti ili krenjima ljudskih prava , donosi zakljuke i prijedloge i dostavlja ih vije-u za ljudska prava , parlamentima o&a entiteta te visokom predstavniku meunarodne zajedni%e u ?i1. U ,S zakonom je ustanovljen om&udsman 4JJJ godine koga sainjavaju tri li%a Sr&in, 1rvat i ?onjak.

)m&udsman je parlamentarni povjerenik za kontrolu uprave i u sutini je i jedno spe%i(ino tijelo za zatitu ljudskih prava i slo&oda. Parlament &ira jedno li%e ili vie njih, om&udsman mo e da &ude + kolegijalni organ koji ima nadle nost da prima predstavke graana i kontrolie rad uprave. .oja mogu da &udu ovla-enja o&udsmanaI )m&udsman mo e da tra i podatke, tra i in(orma%ije, uvid u spise predmeta, mo e da ini%ira dis%iplinske postupke protiv inovnika i krivini postupak protiv inovnika, ali nema prava da ponitava upravne akte. $li mo e zahtjevati od samih organa da preispitaju akte. )m&udsman o&ino daje godinji izvjetaj Parlamentu o svom radu. .od om&udsmana je te ino pitanje kako mi taj organ do ivljamo. 6a li je te ite na tome da je om&udsman kontrolor uprave ili je zatitnik ljudskih prava i slo&odaI #$ko je om&udsman zatitnik ljudskih prava i slo&oda, jedno spe%i(ino tijelo koje slu i za zatitu ljudskih prava i slo&oda, onda se on organizuje na onom nivou na kome su ljudska prava i slo&ode proklamovane, #ako om&udsmana do ivljavamo vie kao kontrolu rada uprave onda om&udsman mo e da &ude organizovan na razliitim nivoima vlasti ili mo e da &ude spe%ijalizovani om&udsman. /o ete da imate lokalnog om&udsmana, vojnog, om&udsmana u domu zdravlja. Gnai om&udsman koji kontrolie upravu u najirem smislu rijei, ne samo dr avne organe, javne slu &e, sve nosio%e javnih ovla-enja. /ogu-a je spe%ijaliza%ija om&udsmana i sa stanovita pose&nih kategorije prava + slo&oda koje se tite, npr. o&mudsman za zatitu prava djeteta, om&udsman za na%ionalne manjine. Pose&no pitanje ako om&udsmana do ivljavate kao sredstvo zatite ljudskih prava i slo&oda jeste da li om&udsman mo e da kontrolie rad sudova. U ve-ini zemalja svijeta om&udsman je manje vie parlamentarni povjerenik za kontrolu dr avne uprave i zatitu ljudskih prava i slo&oda povreenih od strane dr avne uprave i nosila%a javnih ovla-enja. /anje vie ustavni sudovi i najvii organi dr avne vlasti su izuzeti od te kontrole om&udsmana. )m&udsman mo e da postupa po pritu &i, predstav%i graana, a mo e i da sam da zahtjeva, mo e da tra i ukidanje neke odluke. )m&udsman su linosti visokog moralnog ugleda, mo e da se o&ra-a javnosti i parlamentu (skre-e pa nju javnosti i parlamentu!. Ve-ina zemalja je prihvatila institu%iju om&udsmana. .ojim pravnim aktom se o&mudsman uvodi u pravni poredakI Naj&olje je da je postojanje om&udsman predvieno ustavom. $li imaju neke ustavi gdje se institu%ija om&udsmana ne spominje, ali je postojanje omudsmana predvieno zakonom. ?olje je da om&udsman &ude uveden ustavom. )m&udsmanu je u nekim zemljama dato pravo da ini%ira promjenu zakona = zakonodavnu ini%ijativu (povezati sa drugim organima zakonodavne (unk%ijeA!. A"#$%"A&A $r&itra a je pose&na institu%ija za rjeavanje odreenih sporova izmeu dvije ili vie strana u unutranjim ili meunarodnim sporovima ije odluke imaju o&aveznu snagu.$r&itra e i iza&rani sudovi rjeavaju vrlo razliite sporove (privredne,trgovinsketeritorijalne! U svijetu se vrlo esto javlja pomorska ispoljnotrgovinska ar&itra a. U ovakvim sluajevima jedna strana u ar&itra nom sporu je strana% (ovakva ar&itra a je u osnovi iza&rani sud!. 6ejtonski sporazum o miru u ?i1 utvrdio je i postojanje ar&itra e sa sporove izmeu ,S i (edera%ije ?i1.;ako je utvrena o&avezna ar&itra a za sporni dio granine linije izmeu dva entiteta u o&lasti ?rko. Gavrena u martu 388L god.

?1. Pojam i vrste o6)ika dr,avnog ure*enja (odgovorE de=ini(ije svi; pitanja od ?2 sa ?B ' vrsta dr avnog o&lika opredijeljena odnosom %entralnih i ne%entralnih vlasti. Svaka dr ava kao svoj temeljni element mora imati organizovani sistem vlasti, a to znai da mora imati odreen sistem institu%ija (organa, organiza%ija, ustanova! koje povezano (unk%ioniu = o&avljaju ustavom i drugim noramama odreene zadatke. .ako -e dr avni organi (unk%ionisati zavisi od mnogo (aktora, a prije svega od veliine dr ave, tipa drutva, o&lika vladavine, dostignutog nivoa ekonomskog razvoja, politike i ideoloke orjenta%ije, slo enosti dr ave, nivoa i vrste %entraliza%ije i de%entraliza%ije. )snovu dr avnog ureenja odreuje sistem organiza%ije i odnos %entralnih + ne%entralnih dr avnih organa. 6r avna vlast djeluje na %ijeloj dr avnoj teritoriji, s tim to se jedni poslovi o&avljaju na nivou %entralnih, a drugi na nivou ne%entralnih organa. 0entra)ni organi su oni dr avni organi ija se vlast prostire na %ijelu teritoriju dr ave i na sve ljude u njoj. Ne(entra)ni organi su oni dr avni organi ija se vlast prostire samo na dio dr ave, odreen &ilo po teritoriji, &ilo po li%ima na koje se prostire. 70entra)iza(ija dr avnog ureenja ogleda se u hijerarhijskom odnosu ni ih i viih organa u kome se odluivanje i regulisanje sutinskih pitanja nalazi na vrhu piramide organiza%ione strukture. >entralistiki organizovana drutvena ureenja zasnivaju svoj nain upravljanja na jedinstvu i upravljanju iz jednog %entra. >entralizam je &itna karakteristika velikog &roja savremenih dr avnih ureenja. 7"e(entra)iza(ija je nalije %entraliza%ije i ogleda se u ve-oj samostalnosti ni ih organa. Nezavisnost ni ih organa od viih %entralnih mani(estuje se u nekoliko stepena" ' prvi i najni i je kada %entralni organ prenosi na ni e samo izvrenje svojih odluka* ' drugi stepen je kada %entralni organ prenosi na ni e donoenje odreenihodluka i njihovo izvrenje ' tre-i i najvii stepen de%entraliza%ije je kada organi prenose na ni e donoenje odluka, njihovo izvrenje i kontrolu izvrenja. U ustavnopravnoj teoriji raz)ikujemo tri o6)ika dr,avnog ure*enjaE ' Prosta (unitarna dr,ava najstariji, osnovni i naje-i o&lik dr avnog ureenja, ima jedinstvenu dr avnu organiza%iju od dna do vrha, jedinstvena je (samo jedna dr ava! sa relativno jedinstvenom strukturom organa (%entralni i lokalni!. 6e%entralizovni organi vlasti u unitarnoj dr avi su na nivou lokalne samouprave, de%entralizovana jedini%a (optina, regija! ne osje-a se samostalnom da &i mogla &iti dr ava, jer ako &i se to desilo, unitarna dr ava &i postala slo ena. Prema tome, de%entraliza%ija ima prag preko koga se ne mo e pre-i jer &i dolo do promjene o&lika dr avnog ureenja. ' S)o,ena dr,ava sastavljena je od dvije ili vie dr ava i pojavljuje se kao (edera%ija, a mo e &iti + kao kon(edera%ija ili unija. U (edera%iji postoji vie dr ava lani%a koje imaju svoje (ne%entralne! organe koji vre odreene poslove samo na teritoriji dr ave lani%e. ;i poslovi i ovla-enja dosti u stepen koji lani%i slo ene dr ave daje o&ilje ja skoro potpune nezavisnosti, tj. lani%e se mogu smatrati dr avama. /eutim, kod slo enih dr ava postoji prag %entraliza%ije (kao kod unitarnih prag de%entraliza%ije! preko kojih se ne mo e pre-i, jer &i u protivnom nestale dr ave lani%e, odnosno, ako &i %entrliza%ija &ila takva da organi slo ene

dr ave ((edera%ije! preuzmu toliko nadle nosti da dr ave lani%e ostanu sa malim ovla-enjima, kao npr. to imaju lokalne zajedni%e, te lani%e ne &i vie &ile dr ave, a slo ena dr ava &i postala unitarna, ili o&rnuto ako &i lani%e slo ene dr ave prele prag de%entraliza%ije i samostalnosti u o&avljanju poslova onda &i one postale samostalne = unitarne dr ave, a slo ena &i dr ava nestala. Prema tome, u slo enoj dr avi lani%e mogu imati manju ili ve-u samostalnost svojih organa, ali ne ve-u od saveznih, zajednikih. )snovni pro&lem svake slo ene dr ave je kako raspodijeliti ovla-enja, kome dati ve-e prava dr avama lani%ama ili slo enoj dr avi. ;o se pose&no odnosi na suverenost i pitanje da li lani%e tre&a da &udu suverene ili slo ena dr ava. )vi odnosi se ureuju ustavom slo ene dr ave. ' "r,avne unije to su uglavnom proli o&li%i dr avnog ureenja (istorijska kategorija!. Unije su se kroz istoriju javljale kao rea)ne (kao savez dr ava! i persona)ne (neka vrsta kon(edera%ije!. )vakvi dr avni savezi nisu klasini o&lik (edera%ije, ni kon(edera%ije ve- sui generis savezi (svojevrsni, oso&iti!. ,ealne unije su neto vr-i o&li%i povezivanja s o&zirom na to da se u njima (ormiraju + zajedniki organi. Personalne unije su vezane samo lino-u e(a dr ave (monarha! u svemu drugom su dr ave samostalne. 6anas se javljaju moderni o&li%i dr avnih unija (9vropska unija!. ?2. Unitarna dr,ava ' unus B jedan H jedna, jedninstvena, nedjeljiva... ' kao odred&a u ustavu ' )tkakao je svijeta i vijeka u dr avama ne postoje samo %entralni organi vlasti ((iziki je prosto nemogu-e, ak ni istonjake despotije nisu imale vlast u jednom mjestu!. Pitanje odnosa %entralnih + ne%entralnih organa vlastiA #/ogu &iti ispostave %entralne vlasti (samo su (iziki geogra(ski dislo%irane! V tu je rije o dekon(entra(iji vlasti, odn. o (izikom izmijetanju vlasti iz jednog %entra (isti ogran%i iste vlasti, samo (iziki odvojeniA!. + danas ima takvih sistema" dr avni organi postoje i u drugim %entrima i (iziki su samo izmjeteni (npr. poli%ija!. U geogra(skom smislu ne moraju &iti samo (izike ispostave, to su poslovi koji su znaajni za stanovnitvo, a %entralna vlast ne mora imati veliki javni interes za te poslove (npr. odr avanje magistralnog puta je od interesa za dr avu, ali nekog regionalnog puta, ili izgradnja vrti-a i sl. ne moraju &a mnogo da interesuju %entralnu zajedni%i ' &itno je da su znaajni za lokalnu zajedni%u!. #"e(entra)iza(ija ' nije dio %entralne vlasti, ve- je vlast na lokalnom nivou (nije samo geogra(ski odvojeno!, zasnovana je na odreenoj slo&odi tj. prerogativi u koju se dr ava ne mijea. $ko je odnos %entralne i ne%entralne vlasti zasnovan na %e*on3entra3iji, %entralna vlast kontrolie i 2a*onitost ! 3jelis/o%nost ' da li do&ro rade ili ne ' (oportunitet! rada tj. postupaka. $ ako je odnos %entralne + ne%entralne vlasti zasnovan na %e3entrali2a3iji< tj. ako postoji stepen samostalnosti %entralnih organa koji u ime graana o&avljaju poslove tada %entralna vlast vri samo kontrolu 2a*onitosti< ali ne + 3jelis/o%nosti. $li, ono to mo e z&unjivati u lokalnim organima H sami upravljamo poslovima od lokalnog znaaja a postoje odreeni organi vlasti (gradonaelnik! i uprave na tom podruju (sprovode opte akte lokalne samouprave!. /9OU;+/, osim odreenog kruga samostalnih poslova dr ava im mo e prenijeti odreene poslove (zatoI ' pa zato da ne stvaraju duple organeA! te u tom krugu poslova %entralna vlast zadr ava kontrolu i zakonitosti i %jelishodnosti, ali samo za prenijete poslove.

' .on(edera%ija B savez suverenih (ederalnih dr ava* ?undesstadt (njem.! B savez dr ava i savezna dr ava (ali postoji razlika izmeu ta dva pojma!. H U kon(edera%iji dr ave lani%e su uvijek zadr avale pravo se%esije tj. odstupanja od saveza..., svaka od njih je zadr avala i pravo 2nuli(ika%ije2 ' pravo da ne potuje odluke na 2paritetnom prin%ipu2.... (dopuniti....! )d nastanka prve dr avne organiza%ije pa do danas najva niji i naje-i o&lik dr ave je prosta ili unitarna dr ava. Sve su dr ave &ile proste. Unitarno dr avno ureenje tre&a razlikovati od unitarizma. U dr avnopravnom smislu, unitarna dr,ava je ona koja se sastoji od jedne dr ave u kojima %entralni organi nemaju sva ovlatenja. >entraliza%ija postoji onda ako su ni i ne%entralni organi zavisni od %entralnih. Unitarizam je politika odredni%a i ogleda se u jedinstvu i monopolitnosti jedne ideologije, vjere pokreta, na%ije, jednog modela vlasti i dr. Unitarizam je na%ionalni unitarizam &ilo koga naroda =na%ije. Gato unitarna dr ava u ustavopravnom smislu nije olienje unitarizma, ve- je to dr ava sa jednostavnim + uglavnom linijskim sistemom upravljanja. ,epu&lika Srpska je unitarna dr avotvorna jedini%a, sa najviim organima vlasti" Narodnom skuptinom, Vladom, Predsjednikom ,epu&like i sudovima. ;eritorijalna organiza%ija utvruje se zakonom. Utvreno je da postoje optine i gradovi. ?5. Pojam i razvoj =edera)izma ;eorijski se stavlja" UN+;$,N$ 6,T$V$ ' S$V9GN$ 6,T$V$ (@969,$>+5$! ' .)N@969,$>+5$' ' (edera%ija B tip dr ave* (udus (gr.! B savez Dedera(ija je novonastala dr ava koja se izdi e iznad do&rovoljno udru enih dr avnih kolektiviteta. ?roj lani%a koje tvore (edera%iju mo e &iti najmanje dvije, a mo e ih &iti i mnogo vie. @edera%iju mogu da ine samo dvije dr ave koje ele u-i (ili su ule! u (edera%iju, &itno je da se iznad njih stvara novi su&je%t = (ederalna dr ava. 6r ave koje (ormiraju (edera%iju odriu se odreenmih prava u korist (edera%ije i tako se njihov suverenitet znatno smanjuje ili se prenosi na (ederalnu dr avu. 4on=edera(ija za razliku od (edera%ije, nije nova dr ava. Nje nema i kada vie dr ava sklopi kon(ederalni savez, tj. nema jedinstvene dr ave koja se izdi e iznad lani%a saveza. @ederalna dr ava mo e nastati" 'Prelaskom kon(edera%ije u (edera%iju. Ga to je potre&no da odluku donesu najmanje dvije dr ave iz kon(ederalnog saveza da o&razuju (edera%iju. Gatim se donese ustav (edera%ije, kojim se utvruje organiza%ija vlasti u (edera%iji i odnos (ederalnih jedini%a i novog su&jekta = (ederalne dr ave. '@ederalna dr ava nastaje de%entraliza%ijom unitarne dr ave i osamostaljivanjem de%entralizovanih jedini%a u dr avne entitete. ;i novonastali entiteti nemaju pun suverenitet, poto ga ostvaruje u onoj mjeri koliko je on de%entralizovan, a sve ostalo ostaje u (ederalnoj dr avi. Dedera)izam oznaava savez, udru enje ili neki drugi vid saradnje (to je politika pojava! + povezivanja izmeu samostalnih dr avotvornih su&jekata (entiteta!. @ederalizam je irok i nepre%izan pojam jer u se&e ukljuuje &ilo koji savez samostalnih entiteta ((edera%ija, kon(edera%ija, unija!. @edera%ija nastala na &ilo koji nain je dr ava, za razliku od kon(edera%ije koja to nije.

>+<59V+ @969,$>+59" U njoj svoje %iljeve ostvaruju dr ave lani%e kao pravni su&jekti ali i graani kao (izika li%a sa svojim udru enjima, organiza%ijama i drugim aso%ija%ijama. 3.! )stvarivanje ideje udru ivanja i povezivanja. Samo do&rovoljno udru eni dijelovi (edera%ije mogu ostvariti svoje interese. 4.! )uvanje i dalje razvijanje nekih pose&nosti lani%a (edera%ije (na%ionalnih, kulturnih, istorijskih, ekonomskih i drugih!. F.! 5edinstveno o&avljanje zajednikih poslova u (ederalnoj dr avi i samostalno o&avljanje pose&nih poslova spe%i(inih za (ederalne jedini%e. C.! Uspostavljanje ravnote e izmeu politike, regionalne i na%ionalne razliitosti i suprotnosti, ali + unapreenja mira, slo&ode i opteg &lagostanja u (ederalnim jedini%ama. >iljeve (edera%ije utvruje i istie ve-ina (edera%ija u svojim ustavima, a naje-e u pream&uli ' Ustav S$6, Mvaj%arske, &iveg SSS,'a. P9,96$V$N5$" Prva (edera%ija u svijetu je S$6. Prostor S$6 je &ila na prostoru Ujedinjenog kraljevstva predstavljena u 3F kolonija koje su 3Pbbb. godine stekle nezavisnost + donijele svoj ustav ' rije je &ilo o kon(ederalnoj vezi. $meriki ustav poinje pream&ulom, uvodnim dijelom, koja glasi" 2/i narod S$6 u namjeri da stvorimo savreniji savez...2 ' pri emu su htjeli da zadr e dozu su&jektiviteta lani%a, ali da naprave savreniju strukturu... ;o su pokuali tako da je svaka dr ava imala svoju vlast... .ongres je &io sastavljen od jednog &roja predstavnika.... @edera%ija je dr ava u kojoj postoje dva nivoa dr avnog organizovanja" #nivo dr avnog organizovanja (edera%ije i #nivo dr avnog organizovanja (ederalnih jedini%a. 6r avno organizovanje u smislu ustavnog prava H 6r ava je vrenje dr avnih (unk%ija, a ustav rasporeuje (unk%iju vlasti + odreuje sistem vlasti. Pa postoje" a! Ustav (edera%ije sa" zakonodavnom vla-u (zakon (edera%ije!, sudskom vla-u i izvrnom vla-u &! Ustav (ederalnih jedini%a sa" zakonodavnom vla-u (zakon (ederalnih jedini%a!, sudskom vla-u + izvrnom vla-u. $ko se vri zakonodavna vlast na nivou (edera%ije i na nivou (ederalnih jedini%a postavlja se pitanje" 4o $ta radiO #@edera%ija je dr ava u kojoj je podijeljena nadle nost, tj. opredijeljene su o&lasti drutvenog ivota u kome nadle nost vri (edera%ija, a u kome (ederalne jedini%e. ;o odreuje ustav (edera%ije (raspodjela nadle nosti!. #U pravnom poretku (edera%ije imamo hijerarhiju pravnih akata" US;$V @969,$>+59 ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' G$.)N @969,$>+59 c podreeni US;$V @96. 596+N+>$ su im c G$.)N @96. 596+N+>$ # .od (edera%ije postoji podjela nadle nosti ' Ustav (edera%ije je najvii pravni akt, odn.na meunarodnom planu suverena je dr ava (edera%ija (ona je su&jekt meunarodnog prava!. $<+, nije uvijek &ilo tako..... Parlament %onosi 2a*one i sa%a i (rije) U amerikom parlamentu je 2zapelo2 kod pitanja kako -e izgledati .ongres. Najve-a dr ava je &ila Vird inija i oni &i do&ili nave-i &roj (po njihovom zahtjevu da &iraju po &roju stanovnika!. $ najmanja dr ava je tra ila da se &ira po jedini%ama, tako da &roj

poslanika &ude isti. H ;ada su $merikan%i doli na ideju dvodomog parlamenta" u jednom se &iraju predstavni%i prema &roju stanovnika, a sa druge strane po dva senatora iz svake dr ave, a domovi su ravnopravniA.... #@edera%ija poiva na dva stu&a B suverenost. 5edno su graani, tj. narod, a drugo su (ederalne jedini%e. #@ederalne jedini%e kao takve predstavljene su u parlamentu (edera%ije, ali i nekim drugim organima vlasti, tj. (ederalne jedini%e kao takve uestvuju u vrenju dr avnih (unk%ija same (edera%ije slijedi pitanje" .o je suveren ako postoje dva nivoa vlastiI H )dgovor je mogu-e dati po osnovu razliitih teorija" a! s$'erene s$ +e%eralne je%ini3e ' prvo se u S$6'u razvila ta teorija. .alhon ' daje ideju" ...ako sve (ederalne jedini%e kao takve rijee da napuste savez, nema onda saveza, odn. (edera%ije ' tako da iz toga slijedi da su suverene (ederalne jedini%e. &! s$'erenost je (o%ijeljena ' a ako je suverena ne mo e &iti podijeljena %! s$'erena je +e%era3ija ' (edera%ija svojim ustavom odreuje ko je za ta nadle an dilema se razrijeila nastankom graanskog rata (3LD3'3LDE. godine!* u S$6'u sjeverne dr ave su zagovorni%e suverenosti (edera%ije, a ju ne dr ave su zagovorni%e kon(edera%ije H 6anas u svim ud &eni%ima stoji da je suveren savez, odn. =edera(ija. H $<+, tu ta pria nije gotova jer postoji 9vropska unija koja tu priu ponovo pokre-e.... 1ans .elzen ' ideja" 2...nije suverena ni (edera%ija ni (ederalne jedini%e, ve- onaj ko donosi savezni ustav.2 H Pitanje" .o donosi savezni ustav u (edera%ijiI Suvereni su svi zajedno i (edera%ija i (ederalne jedini%e, a ustavni sud koji rjeava sporove je organ ne (edera%ije nego onoga ko je donio ustav.... N9/$ 596N)GN$7N): )6:)V),$ (jo uvijek! na ovo pitanje ko je suveren" 9U ili zemlje lani%e.... # Ukoliko doe do spora (koji mo e &iti razliitog karaktera! (edera%ije i (ederalnih jedini%a, taj spor rjeava ustavni sud. U S$6'u ga nema, ali postoji tijelo koje te sporove rjeava ' npr. vrhovni sud H sudska kontro)a ustavnostiF )&last u kojoj (edera%ija naje-e radi tj. donosi zakone u o&lasti" ljudskih prava i slo&oda, monetarna politika, od&rana, spoljni poslovi.... 6)PUN+;+ +G .N5+:9 @ederalnim jedini%ama ostaju o&lasti o&razovanja, kulture, rada,... .rivino zakonodavstvo je podijeljeno" propise izvravaju i savezni organi (edera%ije + (ederalnih jedini%a. ?<. Svojstva i vrste =edera(ije #?itna svojstva (edera%ije" K @edera%ija je pose&an tip dr ave. Sta&ilan o&lik slo ene (savezne! dr ave. +ma Ustav kojim se ureuje njene nadle nosti, kojih se mora pridr avati. Ustav (edera%ije mora &iti pisan i vrst. K @edera%ija je nova dr ava = naddr ava = koja je &itno razliita od svojih lani%a = (ederalnih jedini%a. +ma svoje dr avne organe (zakonodavnu, sudsku i izvrnu vlast!. K @edera%ija je tvorevina dr avnog prava, a to znai da je zasnovana na ustavnom pravu i ustavu, a ne na meunarodnom pravu i ugovoru kao to je kon(edera%ija. K @edera%ija je suverena dr ava. Sporno je pitanje kome u %ijelini pripada suverenitet" (ederalnim jedini%ama = kao lani%ama, ili (edera%iji, ili i jednima i drugima. Postoje dvije teorije" K Prvo' teorija o nedjeljivosti i neprenosivosti suvereniteta = vrijedi u do&a svoga nastanka = 0V+ vijek*

K "rugo' teorija prema kojoj se suverenitet prenosi sa pravnog na politiko podruje, pa se suverenitet prenosi, dijeli i slino. U tom sluaju suverene su i (ederalne jedini%e i (edera%ija. 7Na%e)a jedinstva i s)o6ode (ije)ine i dije)ova @edera%ija je dr ava koja se sastoji od do&rovoljno udru enih dr ava. )na je dakle dr ava naddr avama. )na kao dr ava o&jedinjuje, ali i apsor&uje, ne umanjuje potpunu dr avnost lani%a. @edera%ija ima mo- da stvori jedinstvo %jeline = (ederalne dr ave, ali i slo&odu djelova = (edrelanih dr ava. Svi imaju dovoljno suvrenosti, tj. i %jelina i djelovi %jelina. >ijeli model (ederalne dr ave razvijao se na dijalekti%koj kom&ina%iji tri mjerila, odnosno naela" 3. suprematija (ederalne dr ave, 4. autonomija (ederalnih jedini%a, F. parti%ipa%ija (ederalnih jedini%a 7Na%e)o superma(ije =edera(ije )znaava (edera%iju kao dr avu sa svim njenim elementima. Naelo suprema%ije viestruko potvruje da je (edera%ija" ' Politika i pravna dr avna organiza%ija* ' Naddr ava koja ima sve dr avne elemente sta&ilne dr ave* ' Suverena na spoljnom i unutranjem planu, tj. ona je ustavna i meunarodna dr ava* ' 6r ava sa elementima unitarne dr ave = ima svoje %entralne organe, ije se odluke i vlast, prostiru na %ijeli teritorij (ederalne dr ave. 7Na%e)o autonomije =edera)ni; jedini(a $utonomnost (ederalnih jedini%a ogleda se u pravu da svojim ustavima reguliu organiza%iju + nadle nost organa i tijela zakonodavne, izvrne i sudske vlasti. @ederalne jedini%e imaju svoje sopstvene (autonomne! nadle nosti. @edera%ija i (ederalne jedini%e dijele nadle nosti. 7Na%e)o parti(ipa(ije =edera)ni; jedini(a Uestvovanje (ederalnih jedini%a, &ez o&zira na veliinu, je podjednako u vrenju nadle nosti (edera%ije. 7Vrste =edera(ije Dedera(ija je saE 3. ustavnopravnog stanovita = slo ena dr ava, 4. politikog stanovita = pluralistika i demokratska tvorevina, F. so%ijolokog stanovitva = je zajedni%a ljudi povezanih istim ili slinim interesima. 4)asi=ika(ija =edera(ije je naE 3. 4)asi%na =edera(ija = konstituisana i (unk%ionie prema strogo iz&alansiranim pravilima polo aja (ederalnih jedini%a i (ederalne dr ave. +ma najmanji mogu-i stepen primjese unitarne ili kon(ederalne dr ave. )va vrsta (edera%ije ima tano ustavom utvrene nadle nosti, ali su utvrene + nadle nosti (ederalnih dr ava njihovim ustavom. ;akve su amerika, meksika i njemaka (edera%ija. 4. 4vazi=edera(ija = je svaka koja se normativno (ustavom!, predstavlja kao (edera%ija, a u praksi je sa vie unitarnih ili kon(ederalnih elemenata, npr. ,uska (edera%ija, S@, 5ugoslavija prema Ustavu iz 38PC. god. = (ormalno &ila (edera%ija, a stvarno kon(edera%ija. F. Prosta i)i jednostavna =edera(ija = je takva u kojoj se sve (ederalne jedini%e istog ranga (nadle nosti! &ez o&zira na njihov &roj i veli%inu, npr. $meri%ka (edera%ija, ima EJ lani%a, a sve imaju isti polozaj.

C. S)o,ena =edera(ija = u svom sastavu ima razliit rang (ederalnih jedini%a. Svaka od njih ima razliit rang parti%ipa%ije u (ederalnim organima i sa razliitim su nadle nostima, npr. SSS,, ,uska (edera%ija i S@,5. E. Vi$espratna = ima razliite nivoe teritorijalnih jedini%a, ali i nadle nosti. D. Asimetri%na = u njoj jedna ili vise (ederalnih jedini%a do&ija znatno ve-u samostalnost od ostalih. (npr. u &ivsem SSS, = Ukrajina imala vii rang od ostalih saveznih drzava!, nastaju raspadom unitarne dr ave, pa od jednog dr avnog su&jekta nastaju najmanje tri (dvije dr ave lani%e (edera%ije i L. /vrsta i =)eksi6i)na =edera(ija = je takva u kojoj se predvia ili ne prdvia mogu-nost promjene njene strukture. $ko (ederalni ustav predvia mogu-nost ukljuivanja novih lani%a, (ederalnih jedini%a, takva (edera%ija je (leksi&ilna, a ako ne doputa takvu mogu-nost iz &ilo kojih razloga, ona je vrsta. 8. Dedera(ije sa jednona(iona)nim i)i vi$ena(iona)nim stanovni$tvom ' ovo su (edera%ije sa izdvojenim teritorijama (gradovi, distrikti, zone!. ??. Raz)ozi o6razovanja, struktura i organiza(ija =edera)ne dr,ave @edera%ija se o&razuje naje-e agrega(ijom (sjedinjavanjem nastala (edera%ija! i devo)u(ijom (unitarna dr ava preraste u (ereda%iju, npr. .raljevina 5ugoslavija u S@,5!. #Gajedniki razlozi (ormiranja = o&razovanja (edrelane dr ave su" 3. Pluralan etniki sastav stanovnitva = visena%ionalnom sastavu stanovnistva naj&olje odgovara (ederalna, a vrlo neprikladna unitarna drzava. 4. razliita ekonomska struktura, F. kulturno'istorijski osnov (sjedinjavanje razliitih dr ava koje su prijen u ivale isti pravni su&jektivitet!, C. tradi%ija i o&iaj nekog naroda = &itan su element za prihvatanje (ederalnog dr avnog ureenja, E. meunarodni polo aj i okru enje = (aktor koji utie na o&razovanje (edera%ije (opasnost od napada, invazije, ekonomske izola%ije, i sl.!. vie udru enih dr ava u (ederalnu dr avu otklanja svaki strah + osje-aj ugro enosti. ' .ina nije (edera%ija. @edera%ije su" S$6, .anada, ,usija, +ndija, $rgentina... 'STRU4TURA D!"!RA0&'! Sve do kraja prve polovine 00 vijeka teoretiari su smatrali da je svaka (edera%ija sastavljena samo od jedne vrste lanova = od (ederalnih jedini%a. @edera%iju su smatrali korpora%ijom dr ava, takve teorije su od&aene. Stalo se na stanovite da je svaka =edera)na dr,ava, kao s)o,ena dr,ava, u pravom smis)u sastav)jena iz najmanje dva struktura)na e)ementaE gra*ana pojedina(a i =edera)ni; jedini(a. @ederalna dr ava ne &i mogla postojati &ez o&a strukturalna elementa, graana = pojedina%a + (ederalnih jedini%a, ona &i tada &ila unitarna drzava, ili ako &i lani%e &ile samo (eredalne jedini%e = kao dr ave, &ez ue-a u vlasti graana, takva dr ava takoe ne &i &ila (edera%ija, ve- kon(edera%ija. @edera%ija mora &iti sastavljena od o&a strukturalna elementa, s tim da (ederalne jedini%e koje ine (edera%iju mogu &iti istog ili razliitog nivoa, a ustavom se utvruje, da li se i kako mo e mijenjati ta struktura (pove-ati'smanjiti &roj (ederalnih jedini%a, njihovo rangiranje i sl!. 7OR-AN&+A0&'A D!"!RA1N! "RHAV! )rganiza%ija (edera%ije mora da predstavlja logine (orme, odgovaraju-e za slo enu dr avu.

Ustanovljava se na dva nivoa" K na nivou savezne dr ave (savezni organ! K na nivou (ederalnih jedini%a (organi lani%e!. )pti model organiza%ije (ederalne dr ave" 3. Politiko predstavnitvo (parlament, skuptina! je dvodomo" 6om naroda, koga &iraju graani neposredno i 6om dr ava lani%a, jednak &roj predstavnika svake dr ave lani%e. 4. Me( dr ave je naje-e inokosni (predsjednik!, a mo e &iti i kolektivni (predsjednitvo!. F. Vlada (savjet ministara, ministarski savjet, savezno vije-e! stalni je organ svake (ederalne dr ave. C. Savezni (ederalni organi uprave* E. Savezni vrhovni sud i svezno tu ilatvo* D. Ustavni sud ili vrhovni sud sa jurisdik%ijom ustavnog suda. ?@. Nad)e,nost =edera(ije i =edera)ni; jedini(a i u%e$>e =edera)ni; jedini(a u Vr$enju =edera)ne v)asti Nadle nost (edera%ije predstavlja skup ovlatenja svih saveznih organa, organiza%ija i institu%ija. Nain raspodijele nadle nostDi utvruje se saveznim ((ederalnim! ustavom. .akve nadle nosti -e imati (ederalna dr ava zavisi od toga ho-e li ona &iti la&avija ili r-a, odnosno da li -e se konstituisati + (unk%ionisati kao prva (klasina!, ili kvazi (izvitoperena! (edera%ija. ,aspodjela nadlenosti se vri saveznim ustavom. )snovna naela i kriterijumi za raspodjelu nadle nosti, odn. tehnike su" K Na%e)o isk)ju%ive nad)e,nosti = po ovom naelu utvruju se poslovi koji spadaju iskljuivo u nadle nost (edera%ije (npr. od&rana, vanjski poslovi, (inasije i dr.!. Postoje poslovi koji spadaju iskljuivo u nadle nost (ederalnih jedini%a (npr. komunalna djelatnost, o&razovanje, kultura, so%ijalna zastita!. K Na%e)o para)e)ne nad)e,nosti = ne zahtijeva kruto odvajanje (ederalnih poslova i poslova lani%a, u stvari postoji saradnja u izvoenju poslova (edera%ije i (ederalnih jedini%a. K Na%e)o a,urne nad)e,nosti = po ovom naelu se neki poslovi stavljaju u nadle nost (ederalnih jedini%a, ali ako one to u odreenom vremenskom roku ne urade, taj posao preuzima i o&avlja (ederalna dr ava, i o&rnuto. Nadle nosti sistema se naje-e utvruju i rasporeuju enumera(ijom" za (edera%iju pozitivnom, a za (ederalne jedini%e negativnom enumera%ijom (klauzulom!. Po2iti'na enumera%ija znai taan spisak (popis! poslova koje o&avlja (edera%ija, a ne,ati'na enumera%ija znai uopteno i odreeno klauzulom (npr. svi ostali poslovi!. ' Sutina (ederalizma je da svi manje'vie &udu jednaki, ali to nije svugdje tako. ;o 2klatno2 je pomjereno u do&roj mjeri u korist (edera%ije. .od (ederalizma ej najlake rjeenje da postoje dvije (ederalne ejdini%e. /eutim , &olje je da postoji vie (ederalnih jedini%a jer po prirodi posla nemogu-e je da dvije rijee sporA 7U%e$>e =edera)ni; jedini(a u vr$enju v)asti u =edera(iji Status (ederalnih jedini%a u svim (ederalnim dr avama &i tre&ao &iti isti. Ustavi (edera%ija tite staus (ederalnih jedini%a, u stvari o&ez&jeuju im najvii stepen pravne zatite. 6akle, pravilo je jednakost (ederalnih jedini%a, a ne izuze%i. ;a jednakost se ogleda u pove-anim ili smanjenim pravima. ?itne karakteristike statusa (ederalnih jedini%a, gotovo u svim (edera%ijama svijeta, naje-e se ogledaju u"

K Postojanju svojstva suverenosti (ederalnih jedini%a = uz znaajna ogranienja utvrena svakim (ederalnim ustavom, K /ogu-nosti i nemogu-nosti istupanja (ederalnih jedini%a iz (edera%ije = ve-ina (edera%ija ne predvia pravo istupanja, dok manji &roj (edera%ija priznaje to pravo (ederalnim jedini%ama. K Sta&ilnost njihove teritorije = koja se ne mo e mijenjati izuzev u sluajevima utvrenim ustavom (edera%ije. K Pravu na samostalnost (autonomno! normativno regulisanje = svih pitanja iz svoje nadleznosti, &ilo da je nadleznost utvrdjena pozitivnom ili negativnom klauzulom = enumera%ijom. K Pravu saveznih organa da interveniu na podruju lani%a (edera%ije = inetven%ija (ederalnih organa javlja se u rijetkim sluajevima, uglavnom u dva = kada se osnovano pojavi spoljni napad na (ederalnu jedini%u i kada se jave oz&iljni unutranji nemiri, K )&avezi (ederalnih drzava %lani%a da prihvate isto drzavno uredjenje i o&lik vladavine utvrdjen saveznim ustavom, K Pravu na razliito unutranje samoorganizovanje = to se ini ustavom svake (ederalne jedini%e. @edera%ija poinje da ivi tek kada u njoj &udu zastupljene sve dr ave lani%e. Naj&itnija (orma ue-a (ederalnih jedini%a u vrenju vlasti (edera%ije su ue-e u vrenju ustavotvorne, zakonodavne, izvrne vlasti i u pravosudnim organima. N@ederalne jedini%e uestvuju u vrenju zakonodavne vlasti. $li u nekim zemljama uestvuju i u vrenju izvrne i sudske vlasti (npr. S@,5 (ederalne jedini%e su &ile u svakoj grani vlasti ' zato se + raspala* od 38PC. godine S@,5 je praktino &ila kon(edera%ija* u Nigeriji (ederalne jedini%e uestvuju u vrenju sve tri vlasti!. ' Ue-e (ederalnih jedini%a u vrenju sve tri vlasti (zakonodavnoj, sudskoj i izvrnoj! nije do&ro jer (edera%ija mora da ima svoje elemente dr avnosti da se taj sistem ne &i izvitoperio.... 7U%e$>e dr,ava %)ani(a u vr$enju ustavotvorne i zakonodavne vasti =edera(ije = predstavlja adekvatnu zastupljenost u saveznom parlamentu = skuptini. Savezni parlament je kod svih (edera%ija u svijetu 6V)6)/$N. ;eorija i praksa se uglavnom sla u u tome da je pored doma graana (donji dom!, nu an i drugi dom (gornji dom!, koji %e sainjavati predstavni%i (ederalnih jedini%a. .od &roja predstavnika (poslanika! (ederalnih jedini%a u parlamentu, potoje dva rjeenja" K Prvo ' po kome sve (ederalne jedini%e uestvuju u gornjem domu sa istim &rojem poslanika, K "rugo = da (ederalne jedini%e uestvuju sa nejednakim &rojem predstavnika. .oliko -e (ederalna jedini%a imati svojih poslanika u parlamentu zavisi od &roja stanovnika, kao osnovnnog mjerila njene jaine i veliine (npr. u S, Njemakoj = (ederalne jedini%e imaju pravo na najmanje tri poslanika!. @ederalne jedini%e uestvuju u donoenju i reviziji ustava, na dva naina" K Prvo = savezni parlament odluuje o promjeni ustava, ali uz prethodnu potvrdu (rati(ika%iju! parlamenta (ederalnih jedini%a, K 6rugo = (ederalne jedini%e uestvuju u odluivanju u saveznom parlamentu putem svojih predstavnika = poslanika. U zakonodovnoj vlasti ues-e (ederalnih jedini%a postoji, ali ono je naje-e vrlo su eno + neravnomjerno u ve-im (edera%ijama. Ve-ina (edera%ija daje ve-i djelokrug = nadle nosti domu graana, nego domu (ederalnih jedini%a. 6rugi nain nedovoljnog i neravnomjernog ue-a (ederalnih jedini%a u zakonodavnom redu je u onim

(edera%ijama u kojima u gornjem domu nije isti &roj polsnika iz svake (ederalne jedini%e. Sistem glasanja u domu (ederalnih jedini%a saveznog parlamenta, &itno utie na staus i ue-e (ederalnih jedini%a. U praksi se koriste tri mogu%nosti" K Sistem konsezusa = prema kome svaka (ederalna jedini%a, &ila ona manja ili ve-a, ima isti &roj glasova, K Sistem glasanja dvotre-inskom ili jaom ve-inom = gdje samo mali &roj (ederalnih jedini%a &iva preglasan, K Sistem kvali(ikovane (natpolovine! ve-ine, prema kome mo e &iti veliki &roj preglasanih. 7U%e$>e =edera)ni; jedini(a u izvr$noj v)asti = o&uhvata vladu i e(a dr ave = tj. pitanje egzekutive. Savezna egzekutiva po prirodi svoga posla mora djelovati ravnomjerno, isto, na %ijelom podruju (edera%ije, &ez o&zira na nain iz&ora i zastupljenosti (ederalnih jedini%a i njihove druge pose&nosti. @edera%ije sa predsjednikim sistemom imaju organiza%iju vlasti po sistemu podjele vlasti, pa je egzekutiva (e( dr ave i vlada! vrlo samostalna, u sutini samostalnija nego u drugim tipovima (edera%ije. Predsjednika (ederalne dr ave ne &ira savezni parlament, niti parlament uestvuje u iz&oru vlade. Predsjednika neposredno &ira narod, a on imenuje valdu. @ederalni parament, nema uti%aja na saveznu egzekutivu (e( dr ave i vlada!. U (edera%ijama sa parlamentarnim sistemom (.anada, +ndija, S, Njemaka! saveznu vladu &ira (o&razuje! donji dom ili narod neposredno, ili je nasljedni monarh (kralj!. Uloga e(a dr ave u ovakvom sistemu je neznatna. Vlada se &ira po odreenom kljuu, prema kojem neke lani%e (edera%ije daju ve-i &roj lanova za vladu. U (edera%ijama sa skuptinskim sistemom (Mvaj%arska, &iva 7ehoslovaka, S@,5, SSS,! vladu + e(a drzave &ira parlament u %jelini (o&a doma!. NUstav $merike je uveo nadle nosti u ustav. $merika je u svojim (ederalnim jedini%ama zakljuila ugovor j. sporazum o zatiti pti%a seli%a (tonije &ilo na spisku nadle nosti (edera%ije!. Nakon ugovora donose se zakoni H dr ava /isuri smatrala je da se kri nadle nost (ederalnih jedini%a te je pokrenut postupak ptred Vrhovnim sudom H odgovor je &io da su meunarodni odnosi u nadle nosti (edera%ije, (vazduni prostor...! tako da je Vrhovni sud proirio nadle nost (edera%ije za sprovoenje svakog ugovora, ak i onog koji je u nadle nossti (ederalnih jedini%a.... (dopuniti....! ?A. 4on=edera(ija .onedera%ija je la&avi savez dviju ili vie dr ava koje se udru uju radi ostvarivanja odreenih ekonomskih, vojnih ili politikih %iljeva. Nastaje na &azi kon(ederalnog pakta = ugovora koji prihvate + potpiu lani%e kon(edera%ije. )vaj akt ima svojstva meunarodnog ugovora, tako da je za njegovu izmjenu neophodna saglasnost svih lani%a, odnosna njihova jednoglasnost. 7lani%e ko(edera%ije raspola u pravom" nu)i=ika(ije = pravo ne prihvatanja odluka organa kon(edera%ije, s kojim se ne sla u, + pravom se(esije = pravo istupanja iz kon(edera%ije, ako im i kada im lanstvo kon(edera%ije vie ne odgovara. .on(edera%ija nije o&lik dr ave, ona se mo e raspasti a da se nita nije promijenilo u polo aju dr ava koje su &ile u kon(ederalnom odnosu. &storijski kon=edera(ija se pojav)juje u vi$e =azaE

& DA+A ' najstarija (aza nastala je jo u antiko do&a, kada su se javiljali razni savezi dr ava. ;akav savez nazivao se liga, a pojavio se u staroj :rkoj. && DA+A = je srednjovjekovni savez = triju Mvaj%arskih kantona &&& DA+A = nastanak dr avnih saveza u 3L. i 38. vijeku = naj&olji primjer (ormiranja kon(ederalnih dr ava su" S$6, Mvaj%arska i Njemaka. &V DA+A = se javlja posljednjih de%inija, pa nastaju kon(edera%ije 9gipta i Sirije, zatim 9gipta i <i&ije, te <i&ije i $l ira. U 9vropi se javila pose&na (orma ko(edera%ije tzv. 9vropska zajedni%a, a zatim 9vropska unija, koja ima svoj parlament kao tipino i jedino kon(ederelno tijelo. '4arakteristike kon=edera(ijeE 3. .on(edera%ija nije nova dr ava, ve- savez samostalnih i suverenih dr ava. 4. 7lani%e kon(edera%ije zadr avaju svoj suverenitet poto samostalno i slo&odno odluuju o svojim dr avnopranim, meunarodnim i drugim pitanjima. F. 7lani%e kon(edera%ije mogu u svako do&a &ez pravnih i drugih posljedi%a istupiti iz kon(edera%ije. C. 5edini zajedniki organ je kon(ederalna skuptina, koju sainjava podjednak &roj delegata iz svake lani%e kon(edera%ije. Sve odluke u pravilu se donose konsezusom. E. +zvravanje odluka kon(ederalne skuptine preputeno je dr avnim organima lani%a, poto kon(edera%ija nema svoj sopstveni dr avni aparat. D. .oja -e pitanja &iti u nadle nosti kon(ederalne skuptine, utvruje se ugovorom o osnivanju kon(edera%ije. P. Ugovor o kon(edera%iji ima karakter meunarodnog akta, pa se izmjene i dopune mogu vriti samo uz pristanak svih lani%a. L. ,aspad kon(edera%ije ne povlai nikakva pravna ni meunarodna pitanja. ?itna je saglasnost lani%a. ?B. Unija 5edan od najla&avijih o&lika slo ene dr ave je unija. )na je istorijska kategorija. Pojam unija u drzavnom = ustavno i medjunarodnom pravu upotre&ljava se za razne saveze, koali%ije, (edera%ije + kon(edera%ije. ;akoe se koristi + za razna ekonomska, servisna udru enja, kao i vjerske i druge unije. U drzavnom smislu unija se pojavljuje kao personalna,realna i mjesovita. 3. P!RSONA1NA UN&'A' ;o je savez koji nastaje jednom vezom, a to je zajedniki e( dr ave (%ar, kralj = monarh! za dvije ili vie samostalnih i suverenih dr ava. 6o iz&ora zajednikog e(a dr ave dolazi na &azi ustava svake dr ave ili sluajnog zajednikog iz&ora, a ne na &azi meunarodnog ugovora. @ormira se kada dvije ili vie dr ava (uglavnom monarhija! na temelju propisanog nasljednog reda ili na osnovu slo&odnog iz&ora, do&iju zajednikog e(a dr ave, a raspada se kada u jednom momentu, po odred&ama tih ustava, ista linost ne mo e &iti dr avni poglavar u svim tim dr avama (npr. do raspada personalne unije izmeu 9nglseke i 1anovera dolo je z&og toga to je na engleski prijesto dola kralji%a Viktorija, dakle ena, to po propisima tadanjeg hanoverskog Ustava nije &ilo mogu-e!. 6r ave u personalnoj uniji ostaju u svemu samostalne i odvojene, odnosno svaka je od njih samostalni meunarodni su&jekt. Savremeni o&lik personalne unije javlja se, ali rijetko, u repu&likanskom o&liku vladavine. Personalne unije su dr avni o&livi prolosti. N;o je dr ava koja se sastoji iz dvije ili vie dr ava koje su odvojene ali su imale tri (unk%ije zajednike" (inansije, spoljni poslovi i od&rana, u kojima su imali zajednike organe ($ustro' Ugarska!.

4. R!A1NA UN&'A ;o je la&avi savez dviju ili vie dr ava koje imaju zajednikog vladara na osnovu meunarodnog ugovora i koji imaju zajednike vanjske posloe. ,azlikuje se od personalne unije zato to ima ugovor o zajednikom e(u dr ave, a personalna unija nema = e( dr ave sluajno oda&ran. Slina je kon(edera%iji jer o&advije nastaju ugovorom. Nad dr avama realne unije nema vie vlasti, svako od njih ima svoje samostalno zakonodavstvo, samostalnu upravu i samostalno sudstvo. /eutim, realne unije na meunarodnom planu se javljaju kao jedinstveni su&jekti meunarodnog prava. ,ealna unija nije dr ava, jer nema vlast koja &i se vrila neposredno nad graanima. Ve-ina dr ava koje su stupile u realnu uniju &ila je u 0+0 i prvoj polovini 00 vijeka (npr. Mvedska + Norveka, $ustrija i Ugarska' na elu $ustrougarske unije &io je monarh'vladar, u $ustriji se zvao %ar, a u Ugarskoj =kralj* takva %arsko'kraljevska monarhija &ila je jedinstvena 'kao jedan su&jekatprema vani!. Slina je i (edera%iji zato to je ujedinjena prema vani. /o e imati zajednike organe kao to su" ministarstva vojske, vanjskih poslova, (inansija. Sve ostalo &ilo je odvojeno parlamenti, vlade, sudovi. ,ealna unija nije dr ava jer nema vlast koja &i se vrila neposredno nad graanima. F. #'!:OV&T! UN&'! )vaj tip unija naje-e nastaje do&rovoljno, ali + naturanjem ili iz nu de. U mjeovite unije ili atipine unije svrstavamo sve unije koje nisu klasine personalne ili realne. ;akve mjeovite unije su &ile" .omonvelt, @ran%uska zajedni%a, Nizozemska = indone anska unija, a danas 9vropska unija pa i Gajedni%a nezavisnih dr ava (dr ave &ive SSS,!. K 4omonve)t i)i 9ritanska zajedni(a naroda 3 &ila je najjaa grupa%ija entiteta sa razliitim stepenom dr avnosti i samostalnosti. ?ritanija sa svojom zajedni%om (.omonvelt! dugo se nazivala ?ritansko %arstvo. Sve zamlje .onvelta nisu imale isti status. #Neke su imale samo malu i prividnu samosatalnost = autonomiju, a sve ostalo je imala %entralna vlast u ?ritaniji. #6ruge zemlje su imale nesto vii stepen samostalnosti, ali i dalje su &ile vezane za ?ritanij. #;re-u grupu dr ava u .omonveltu &ile su tzv. slo&odne zemlje u kojim je &io zajedniki e( dr ave = monarh (kruna!. U <ondonu 384D. godine konstituisan je vr-i .omonvelt. Poslije ++ svjetskog rata .omonvelt sla&i + njegove zemlje lani%e postaju samostalne (+ndija, Mri <anka, :ana, /alezija, Nigerija, .ipar i dr.! + ukljuuju se u Ujedinjene na%ije. ,aspadom .omonvelta ?ritanija je prestala &iti kolonijalna sila. K Dran(uska zajedni(a je spe%i(i%na ali i slina .omonveltu. @ran%uska &ila druga kolonijalna sila, njena ekspanizija &ila iskljuivo prema $(ri%i. ;ek 38CD. godine, nakon donoenja Ustava, (ormirana je @ran%uska unija sa zadatkom da to vr-e ve e kolonijalne zemlje uz mati%u @ran%usku, to je &io pokuaj spasavanja imperijalnog statusa @ran%uske, poto su se zemlje kolonije poele osamostaljivati. @ran%usku uniju su sainjavali @ran%uska sa prekomorskim departmanima + teritorijama i pridru ene dr ave i teritorije. 6onoenjem novog Ustava i dolaskom 6e :ola na mjesto predsjednika 38EL. godine dolo je do raspadanja unije i do (ormiranja tzv. @ran%uske zajedni%e. 7lani%e su imale veliki stepen samostalnosti, nakon 3J'ak godina zajedni%a postaje puka (ormalnost, poto su se monoge zemlje osamostalile i postale lani%e Ujedinjenih na%ija.

K Nizozemsko indone,anska unija (ormirana poetkom januara 38CL. godine. 6o poetka ++ svjetskog rata +ndonezija je &ila nizozemska kolonija. U ++ svjetskom ratu +ndoneziju je okupira 5apan, a nakon zavretka rata 38CE. godine +ndonezija se proglasila nezavisnom dr avom. Nije se htjela odre-i svog kolonijalnog prava i nastao je meunarodni spor pa i oru ana interven%ija Nizozemske. Ujedinjene na%ije su rjeile spor tako to je 38CL. godine skljopljen sporazum (ugovor! o uniji. ?ila je to atipina unija, jer je Nizozemska &ila kraljevina, a +ndeonezija repu&lika. 6ogovereno je da Nizozemski monarh (kralja! &ude e( unije (o&eju dr ava!. K !VROPS4A UN&'A = ima sve karakteristike neklasine unije. ,azvijala se postepeno. Prvo se pojavila kao 9vropska ekonomska zajedni%a (99G!, osnovana 38ED. godine, a stupila na snagu 38EL. godine. Gemlje potpisni%e sporazuma &ile su" ?elgija, @ran%uska, 1olandija, +talija, <uksem&urg i S, Njemaka, a od 38PF. godine i Velika ?ritanija, 6anska i +rska. )d 38LJ.godine 99G se trans(ormie u 9vropsku zajedni%u s %iljem da se zemlje lani%e vr-e i na vie osnova povezuju. @ormirani su organi Gajedni%e" Parlament, +zvrni savjet i druga zajednika tijela. Poetkom dvadesetih godine 00 vijeka 9vropska zajedni%a do&ija novo ime 9vropska unija. ) tome je postignut sporazum u /astrihtu. 7lani%e 9vropske unije imaju program povezivanja na ekonomskom, vojnom, monetarnom i drugim poljima. Gajedniki organ je 9vropski parlament, Savjet evrope, Sud u 1agu i dr. Sjedite 9vropske zajedni%e je u ?riselu i Stras&uru. Unija nije dr ava, nema zajednikog e(a ali preuzima + o&avlja niz zajednikih dr avnih poslova. K +ajedni(a nezavisni; drzava = osnovana 3883. godine u /insku, nakon raspada SSS,. U zajedni%u su ule dr ave (njih 3E! koje su ranije sainjavale SSS,. )va zajedni%a nije vrsto institu%ionalizovana, ona se tek izgradjuje. ?C. O6)i(i v)adavine (veza pitanje 6r. <?. 3 $e= dr,aveF Pojam vladavine se tumai na dva naina" K Prvo, kao o&lik dr ave koji je ureen prema tome kako je organizovana institu%ija e(a dr ave, K 6rugo, kao period i nain vrenja vlasti neke linosti. .arakteristino za sve monarhije je da su prava monarha neograniena. /onarh je iznad zakona. /onarh je uvijek u pravu. )granienja se vre ustavom ili revolu%ionarnim putem. O6)i(i v)adavine su monarhija i repu&lika . & #ONAR.&'A ' je o&lik vladavine u kojoj je e( dr ave (iziko li%e (jedan ovijek! i vri svoju du nost naje-e do ivotno. /onarhija se oznaava po&li e kao" imperija, kraljevina, %arevina, kne evina i dr. Nain konstituisanja (iz&or! e(a monarhije mo e &iti razliit" 3. Nas)jednim putem = Pravilo je da poslije smrti monarha nasledi ga sin, k-i ili &rat. (kraljevina Velike ?ritanije, $ustrougarska monarhija, ,urska, @ran%uska! 4. &z6orom monar;a = +z&or monarha u jednoj zemlji &irali su strateke voe dok narod nije imao nita sa iz&orom (npr. /ilan )&renovi- ili .araore! F. Uvo*enjem samoiz6orom = /onarh postaje odreena linost nakon dr avnog udara, pua ili drugih vrsta nasilnih promijena na vrhu dr ave. ' )&li%i monarhije su" stale&*a< a(sol$tna< $sta'na< neo,rani#ena i ne(arlamentarna. ' +nae, esta podijela monarhija je" neo,rani#ena = monarh ima neogranienu vlast i o,rani#ena ' ustavna ili parlamentarna.

&& R!PU91&4A = nastaje kao izraz elje ve-ine graana. ?itna karakteristika kao o&lik vladavine ' je ue-e svih graana u javnom poslu. Na elu repu&like je predsjednik koji zauzima taj polo aj na odreeno vrijeme, tj. utvruje se Ustavom. )n mo e &iti &iran neposredno i posredno. Na tom polo aju mo e ostati jedan mandat, dva mandata ili neogranieno. Nema nikakvih privilegija po emu se razlikuje od monarha. )n je odgovoran i pravno i politiki. ' )&li%i ,epu&like zavise od toga kakav je polo aj izvrnih organa" 3. Skup$tinska ' ako su upravni organi potinjeni skuptini. 4. Par)amentarna ' ako su organi samostalni u odnosu na zakonodavnu i sudsku vlast. F. Predsjedni%ka ' ukoliko je upravna vlast potinjena predsjedniku. DJ. O6)i(i i svojstva autonomije Postoje rzaliite klasi(ika%ije autonomije. Najpoznatija i najmanje sporna klasi(ika%ija autonomije je ona prema kojoj se jasno istiu tri o&lika" teritorija)na, =unk(iona)na i persona)na autonomija. U ustavnom pravu se o&ino misli na politiko'teritorijalnu autonomiju. K Teritorija)na autonomija = je o&lik u kome pojedine teritorije sa stanovnitvom unutar neke dr ave, imaju pose&an status i prava utvrena ustavom i zakonom. ;eritorijalna autonomija mora imati pravo na samoorganiza%iju u okviru koje, kao najva nije, i svoju samostalnu normativnu djelatnost, naravno u skladu sa normama dr ave. $utonomne jedini%e imaju svoju skuptinu (predsjedni%ko tjelo! koja donosi zakone i druge opte akte, koijma se regulie odreeni drutveni odnosi na tom podruju. )vi zakoni su sla&ije pravne snage od zakona drzave, zakoni autonomnih jedini%a, moraju &iti u saglasnosti sa zakonom dr ave. U svijetu se javljaju razliiti o&li%i teritorijalnih autonomija" okruzi, regije, pokrajine, o&lasti. $utonomne jedini%e imaju svoju regulativu utvrenu pravnom hijerarhijom, najvii akti su ustav, ustavni zakoni i statuti (dvije dr ave dozvolile su autonomnim jedini%am da imaju svoj statut = S@,5 dala ustav = Vojvodini i .osovu + 7ehoslova%ka = je dozvolila Slovakoj!. ;amo gdje su autonomnim jedini%ama data prava na ustav, te autonomne jedini%e su prerasle u (ederalne jedini%e ili samostalne dr ave. 6ozvoljavanje ustava autonomnim jedini%ama je kako teorijsko neznanje, tako i istorijska greka. Stvarna i prava mjera je da autonomne jedini%e imaju svoj staut kao najvi$i pravni akt, a ostali normativni akti kojima se realizuju (unk%ije autonomnih jedini%a su zakoni, zatim razne ured6e, nared6e, dekreti, a)i naj%e$>e od)uke = to je opte prihva-eno. NK Dunk(iona)na autonomija = o&uhvata nekoliko razliitih (unk%ionalnih o&lasti, koje se svaka za se&e naziva autonomija. ;ako se javlja kulturna autonomija = oznaava pravo manjine koje se nalaze u dr avi sa ve-inskim narodom, na svoju autohtonu kulturu, jezik, pismo tj. da imaju svoje kole, kulturne ustanove i sl. (ovakvu autonomiju imali su Sr&i u okviru $ustrougarske!. U /aarskoj su neke manjine imale 2zemaljsku samoupravu2. K Persona)na autonomija = je istorijska kategorija, odnosi se naje-e na staleku autonomiju. :dje je &ilo vie stale a koji su se &orili za svoj autonomni pola aj. U ovu grupu spada i vjerska autonomija. 3 Dunk(iona)na i persona)na autonomija nemaju nikakve veze sa teritorijomF

@1. Pojam teritorija)ne autonomije i ustavni po)o,aj autonomni; jedini(a ,ije autonomija nastal je od gr%kih rije%i a$tos (sam, samostalan! i nomos (norma, zakon!. ;o u (unk%ionalnom smislu znai nivo samostalnosti u okviru ire zajedni%e = dr ave, naroito zakonodavne samostalnosti, a koja je djelimina i izvire iz zakona dr ave. U materijalnom = sadr ajnom smislu ne postoji jedinstvena i usaglaena de(ini%ija autonomije. autonomija mo e &iti i sinonim sa samoupravom, ali u o&lasti ustavnog prava imaju razliito znaenje, ne mo e se podvesti pod sinonim. Pod autonomijom se podrazumijeva o6)ik unutra$njeg dr,avnog ure*enja u kome odre*ene teritorije i nji;ovo stanovni$tvo so(ija)ne grupe, z6og svoje pose6nosti imaju pose6an status & prava utvr*ena ustavom i drugim propisima u odnosu na (entra)nu dr,avnu v)ast. Pojam teritorijalna autonomija o&uhvata vise &itnih elemenata, zato se mo e utvrditi sa su" zajednike osnove autonomije, postojanje i priznavanje &itnih istorijski;, ekonomski;, ku)turni;, a naroito na%ionalnih i etnikih razlika u okviru jedne jedinstvene dr ave i priznavanje prava )judi koji su nosio(i ovi; oso6enosti da i; izraze, ostvaruju i razvijaju u skladu sa tim postoje-im i poznatim oso&enostima. $utonomija se u nekim zemljana naziva i administrativna autonomija. Pri utvrivanju, ustanovljavanju, autonomije jednog podruja tj. podruja sa pose&nim statusom moraju se tano znati donja i gornja grani%a autonomnosti. "onja grani(a je lokalna samouprava, a gornja je (ederalna jedini%a. ;o znai da se ne smije dati ni manje ni vie ovlas-enja = nadle nosti autonomnoj jedini%i, nego to je u teoriji + praksi dozvoljeno. ;eritorijalna autonomija mora ostati u strogo omeenoj sredini. ;eritorijalna autonomija u ve-ini dr ava, gdje postoje autonomije, u osnovi je teritorijalna jedini%a u okviru dr ave koja ima izvjesnu zakonodavnu samostalnost, a ne smije &iti suprotna dr avnom zakonodavstvu. ;eritorijalna autonomija je jedan teritorijalni kolektivitet koji do&ija pravo da sam donosi pravna pravila pod rezervom, da se kre-e u okvirima nadle nosti koja mu je dodjeljena i da norme koje donosi ne protivrjee normama dr ave koje va e na %ijeloj teritoriji. a!. Ustavni po)ozaj autonomsni; jedini(a ;eritorijalna, odnosno politiko'teritorijalna autonomija prete no je zakonska, a manje ustavna kategorija. Ustavom se samo naelno (generalno i okvirno! utvruje postojanje autonomnih jedini%a + okviri organiza%ije, a sve ostalo ureuje se zakonom. ;o to je teritorijalna autonomija zakonska kategorija uglavnom znai da se njen djelokrug utvruje u dr avnim zakonima, a ne u ustavu, dok se samo postojanje teritorijalne autonomije predvia u ustavu. U (ederalnim dr avama autonomna jedini%a vezana je za (ederalnu jedini%u i omeena je + predviena njenim zakonima, dok je u unitarnoj dr avi autonomna jedini%a pod neposrednom vla-u dr ave tj. podreena je i omeena njenim zakonima. &!. 6anas postoje tri osnovna modela regionalzma i autonomizma" Prvi mode) ' su savremene unitarne dr ave uredjene na regionalnom'autonomnom ureenju, manjih kolektiviteta koji se ne zasnivaju iskljuivo na etni%kom prin%ipu, npr. +talija = koja je podijeljena i na vie od 4J autonomnih jedini%a = regija. "rugi mode) 3 predstavlja (ormiranje autonomnih jedini%a u unitarnoj dr avi koje imaju isto organiza%ioni karakter, &ez o&zira na jako izra ene pose&nosti regije, npr. 6anska i Portugal. Tre>i mode) = je postojanje autonomnih jedini%a &ilo u unitarnoj, &ilo u (edralnoj dr avi, u kojoj nije sva dr ava regionalizovana ve- samo neki njen dio, pa z&og

etnike pose&nosti toga dijela teritorije = do&ija autonomiju. ;akav sistem je &io u &ivem SSS, i &ivoj S@,5. )kvir za svaki od navedenih modela dali su ustavi dr ava, a njihova (izionomija, nadle nost + (unk%ije utvreni su zakonom. P,96$V$N5$" .od pojma politiko'teritorijalne autonomije pravi se razlika u teoriji, tako da se pravi razlika izmeu politiko'teritorijalne autonomije (ederalnih jedini%a, s jedne strane i politiko'teritorijalne autonomije lokalne samouprave, s druge strane. 74ARA4T!R&ST&4! PO1&T&/4O3T!R&TOR&'A1N! AUTONO#&'! 3. Ga razliku od (ederalnih jedini%a ona nema (u smislu ustavnog prava! karakter dr,ave. $utonomne jedini%e ne vre sve tri dr avne (unk%ije, nego samo jednu i to zakonodavnu tj. +maju mogu-nost da donose opte pravne akte H samosta)no vr$e zakonodavstvo. 4. H pitanje" 7ime je odreena nadle nost autonomnih jedini%aI Nadle nost (ederalnih jedini%a odreena je saveznim ustavom. $li kod politiko'teritorijalne autonomije mo,e ustavom, a mo,e &iti predvieno i zakonom. /eutim postoji i podjela gdje je postojanje odreeno ustavom, a nadle nost zakonom. F. $utonomne jedini%e ne vr$e nikako sudsku =unk(iju H postoje izuze%i, npr. u +taliji je Si%ilija imala svoje sudove. U prvom redu sudovi su dr avna (unk%ija. C. @ederalne jedini%e su predstavljene u organima (edera%ije kao takve, a autonomne jedini%e nisu predstavljene kao takve u organima %entralne vlasti... E. ?udu-i da nisu dr ave autonomne jedini%e nemaju atri6ute dr,avnosti, mada postoji mogu-nost da neke jedini%e imaju svoje zastave i gr&ove. D. +zmeu (edera%ije i (ederalnih jedini%a sporove rjeavaju ustavni sudovi, nivo kontrole %entralne vlasti je sla&. $ kod autonomnih jedini%a %entralna vlast ima pojaan stepen kontrole nad njima. H u nekim autonomnim jedini%ama postoji + vladino tijelo tj. povjerenik koji sjedi u toj autonomnoj pokrajini i ima uti%aja.... H de(initivno je ja%i stepen kontro)e (entra)ne v)asti. $li, mogu &iti i razliita odstupanja. #U nekim dr avama su autonomne jedini%e interna%ionalizovane, u nekim dr avama nema vladinog povjerenika, u nekim dr avama se tano utvruje nadle nost autonomnih jedini%a, u nekim dr avama, npr. u +rskoj nije tano utvrena nadle nost. :odine 383P. poslije sti%anja ezavisnosti sjeverni dio je ostao pod Ujedinjenim kraljevstvom, a 384J. godine je doneen zakon koji je regulisao polo aj Sjeverne +rske, ali nije pre%iziorano koji zakoni, tj. koje su nadle nosti njime regulisane. pitanje" .oji je najloiji model autonomijeI H .ada autonomija postoji samo na jednom dijelu teritorije. ;o je ustavno'pravno loe rjeenje jer graani sa tog podruja imaju razliit politiko'pravni status od graana itave zemlje, parti%ipiraju dvostrano... odluka mnogih zemalja da urade kao Mpanija i +talija tj. da itavo uemlju prekriju mre om autonomnih jedini%a H tako da nastaje nova jdr ava kopja nije ni (edera%ija, ni unija ve- regionalna dr ava (ali i u Mpaniji i u +taliji sve regije nemaju isti polo aj!. ,egije donose zakone u o&lastima koji su opredijeljeni u o&lasti ustava dr ave. $utonomne jedini%e su predstavljene $ or,anima 3entralne 'lasti 7*o% je%nore,ionalne %r6a'e8, ali u (arlament$ ,ornji %om nije sasta'ljen samo o% (re%sta'ni*a a$tonomni/ je%ini3a ve- ima i drugih senatora. '.od (ormiranja .raljevine S1S (384J. godine! &ilo je prijedloga da se zemlja regionalizuje, ali prijedlog nije proao.

@2. Pojam i razvoj )oka)ne samouprave 1oka)na samouprava = njen pojam se teko mo e kratko i jednoznano odrediti. Strukturu pojma lokalne samouprave ini mnogo elemenata" tip drutvenog ureenja, o&lik unutranjeg ureenja dr ave, dostignuti nivo demokratiza%ije vlasti, raspodjela nadle nosti izmeu organa dr avne i lokalne vlasti. Nastanak i porijeklo lokalne samouprave ve u se za srednjovjekovnu (eudalnu dr avu od 0+ do 0+V vijeka. ,ealnija su prihavatanja miljenja da se samouprava javlja u srednjem vijeku ' M&& i M&&& vijek ;o je period ve)iki; imerija, 9ngleske, @ran%uske, ,usije, ;urske, gdje se postepeno vri de%entraliza%ija nekih manjih ali kompletnih teritorija, koje imaju razvijenu manu(akturu, poljoprivredu + trgovinu. U to do&a, samouprava je predstav)ja)a s)o6odniji i samosta)niji o6)ik uprav)janja. ;akve jedini%e nazivale su se s)o6odni gradovi (oni su pretee lokalne samouprave!. Smisao je &io sljede-i" ako se ima (eudalni poredak (iji je smisao (eudalna zavisnost! ' a priroda posla u gradu je zahtijevala da postoje odreena zanimanja koja su zahtijevala nezavisnost (sad ije, zlatari!. Uspon lokalne samouprave je dostignut za vrijeme graanskih revolu%ija. )d tada se samouprava konstituie kao komunalna + lokalna slo&odna vlast, vlast graana koja se vri u gradovima, selima, okruzima, pokrajinama. 4o*alna samo$(ra'a se ra2'ila $ En,les*oj) )d prva pojave lokalne samouprave postavljalo se pitanje odnosa (entra)ni; i ne(entra)ni; dr,avni; organa. )pte je pravilo da %entralni organi dr avne vlasti ostvaruju svoje (unk%ije na %ijelom podruju dr ave, dok ne%entralni organi o&avljaju te poslove samo na u oj dr avnoj teoritoriji. Pod %entralnim drzavnim organima podrazumijevaju se organi koji o&avljaju zakonodavnu, izvrnu i sudsku (unk%iju. Ne%entralni organi su uvijek u ve-oj ili manjoj mjeri vezani za %entralne dr avne oragne. )dnosi %entralnih i ne%entralnih organa ogleda se uglavnom u tome da li ne%entralni organi do&ijaju manje ili vie nedle nosti. ;aj odnos %entralnih i ne%entralnih organa odvija se sistemom deko(ntra(ije i de(entarza)iza(ije. Unitarne dr ave (ne(ederalne dr ave i (ederalne jedini%e! uglavnom ele zadr ati to vie (unk%ija u %entralnim oragnima ili prenijeti samo neke nadle nosti na ni e organe po sistemu deko%entra%ije. "e(entra)iza(ija = je prenoenje ovla-enja na ni e organe sa punim pravom odluivanja u s(eri prenesene nadle nosti. "e(entara)iza(ijom se uspostavlja novi odnos izmeu %entralnih i ne%entralnih organa, dok se deko(entra(ijom ti odnosi nita ne mijenjaju, osim to se izvrenje, dislo%ira sa vieg mjesta na ni e. Sutinski (sadr ajno! = )oka)na samouprava se mo e na najprikladniji nain de(inisati kao o6)ik od)u%ivanja i uprav)janja )oka)ni; zajedni(a, na u,oj teritoriji, neposredno od strane njeni; stanovnika, i)i putem nji;ovog predstavni$tva koje oni neposredno 6iraju i drugi; )oka)ni; organa. P,96$V$N5$" N Najljepa knjiga napisana o vlasti je 26ervi i smrt2 /ee Selimovi-a.Vlast je uvijek tamo gdje su ljudi, vlast prilazi ljudima... Postoje teritorijalne jedini%e u kojima se %entralna vlast ne zanima za pitanja od lokalnog interesa, tu graani sami upravljaju poslovima od lokalnog znaaja H lokalna samouprava ' i ona je politikoteritorijalana de%entraliza%ija u izvjesnom smislu. Zna#aj lo*alne samo$(ra'e ' donesena je 9vropska povelja o lokalnoj samoupravi (i ?i1 je lani%a!. .on%ep%ijski, mnogi smatraju da je lokalna samouprava i pravo (a ne

samo pojava! ne samo lokalnih organa ve- i graana na lokalnu samoupravu. )snovne karakteristike )oka)ne samoupraveE 3. Samostalan krug poslova kojima se te jedini%e &ave (komunalni poslovi, vodovod, sahranjivanje, odr avanje lokalnih puteva, drutvena &riga o dje%i, razvoj turizma, ur&anizam, prevoz, poslovni prostori!, ali mogu &iti i pitanja u o&lasti gdje %entralna vlast zadr ava ingeren%ije, npr. pitanja u o&lasti prosvjete (odr avanje kolskih o&jekata,...!. 4. Postavlja se pitanje" ... kako sami upravljajuI H graani neposredno (lokalni re(erendum! ili &iraju svoje predstavnike. U Mvaj%arskoj u nekim optinama vrhovna vlast su skupovi graana. F. Personalna i (unk%ionalna samostalnost organa lokalne samouprave nema upliva %entralne vlasti, npr. kakva -e &iti kadrovska struktura, niti da daje smjerni%e o (unk%ionisanju lokalne vlasti. $li to ne znai da nema nikakve kontrole C. Nema nikakvog lokalnog samoupravljanja ako neam (inansijske samostalnosti. E. neophodna mogu-nost da se lokalna samouprava zatiti od upliva %entralnih organa tj. sudski i upravno'sudski mehanizmi zatite moraju da postoje. H $<+, sve ovo je teorijska pria i u mnogim zemljama lokalna samouprava se razlikuje po nekim karakteristikama. 3. Pitanje je koliki je krug tih poslovaI ;aj krug poslova zavisi od #veliine jedini%e lokalne samouprave, a ne samo od %entralne vlast. 5edno od sljede-ih pitanje je" .ako se odreuje taj krug poslova I H )dreuje ga %entralna vlast svojim zakonom. ;i poslovi su izvorni poslovi u kojima %entralna vlast ima samo kontrolu zakonitosti. $li %entralna vlast esto lokalnim organima prenese odreene poslove zakonom, a li ti poslovi i dalje ostaju dr avni. 4. ..... F. samostalnost je ve-e u izvornim poslovima (samo kontrola zakonitosti se vri! za razliku od prenesenih poslova gdje se vri kontrola i zakonitosti i %jelishodnosti (da li je neto oportuno, tj. do&ro!. C. <okalne zajedni%e se (inasiraju prenoenjem sredstava iz &ud eta %entralne vlasti, ali iz lokalnih sredstava (zakupa poslovnih prostora, naplate parkinga,...! ,edni &roj '@969,$<N9 596+N+>9 '$U;)N)/N9 596+N+>9 '<).$<N$ S$/)UP,$V$ 3. 6a li imaju ustavI d ' ' 4. 6a li donose zakone, odn. da li imaju zakonodavnu vlaastI d d ' (imaju statute! F. 6a li imaju sudsku vlastI d ' ' (lokalni sud, sud koji je mjesno nadle an...! C. +zvrni organi.... d d d (u smislu da su egzekutiva na nivou lokalne samouprave! E. Ustavni sudovi... d ' ' D. .ontrola... d ustavnosti + zakonitosti d ustavnosti + zakonitosti d ustavnosti + zakonitosti + %jelishodnosti u pojedinim sluajevima @5. O6)i(i i struktura )oka)ne samouprave Sistem lokalne samouprave izvodi se i klasi(ikuje uglavnom prema stepenu u%e-a graana u lokalnoj samoupravi. U okviru mehanizama upravljanja graana u lokalnim zajedni%ama izdvajaju se dva osnovna o&lika" 3. neposredno ue-e graana u upravljanju lokalnom zajedni%om (neposredna lokalna samouprava!

4. posredno odluivanje graana u lokalnoj zajdeni%i preko svojih iza&ranih predstavnika (posredna lokalna samouprava! 7Neposredna )oka)na samouprava = je po svojoj prirodi demokratski o&lik. )n se ogleda u neposrednom ue-u graana u upravljanju lokalnom zajedni%om. :raani to ine na svojim skupovima, odnosno skuptinama naroda, graana. Na njima graani slo&odno raspravljaju o svim pitanjima od inetresa za lokalnu zajedni%u + donose odgovaraju-e odluke. Najznaajniju i najiru primjenu neposredna lokalna samouprava do ivjela je u Mvi%arskoj. 7Posredna )oka)na samouprava = je o&lik posrednog odluivanja graana, preko iza&ranih predstavnika. :raani upravljaju lokalnom zajedni%om tako to &iraju svoje predstavnike u organe te zajedni%e, na elu tih organa su predsjedni%i, menad eri, iza&rani slu &eni%i. +za&rani organi lokalne zajedni%e donose kljune odluke od interesa za lokalnu zajedni%u. #oda)iteti posredne )oka)ne samouprave su" K lokalna samouprava zasnovana na predstavnikom ue-u graana u o6)iku ka6inetske v)ade K lokalna samouprava zasnovana na predstavnikom ue-u graana na na%e)u predsjedni%ke, po)i(ijske i menad,erske v)adavine, K lokalna samouprava zasnovana na predstavnikom ue-u graana na na%e)u komitetske, odnosno ko)egija)ne v)adavine, K lokalna samouprava zasnovana na predstavnikom ue-u graana na na%e)u skupstinske v)adavine kao sto je 6i)o u so(ija)isti%kim zem)jama. 7'ednostavna (jednostepena )oka)na samouprava ' ogleda se u postojanju samo jednog tipa jedini%e lokalne samouprave, a to je naje-e opstina. 5ednostavna lokalna smouprava mo e imati dvije varijante = dva tipa " 3. ista jednostavnost, gdje izmeu optina i %entralne vlasti nema vie nikakvih jedini%a, 4. da je optina jedan i jedinstven tip lokalne samouprave, ali izmeu optine + %entralne vlasti postoji neki organ koji nije drugi stepen lokalne samouprave, ve- ima ulogu posrednika izmeu %entralne vlasti i optine. 7"vostepena )oka)na smouprava ' je u onim zemljama gdje pored optine kao osnovne jedini%e lokalne samouprave postoji jo jedna jedini%a koja je iznad optine i povezuje se sa %entarlnom dr avnom vla-u. U zemljama gdje postoji dvostepena samouprava, optine su male i sla&e. Prisutna je u $meri%i. 7Trostepena )oka)na smouprava = javlja se tamo gdje su se izmeu optinine i %entralne vlasti (ormirala jo dva stepena lokalne samouprave. ;rostepena lokalna samouparva je u 9ngleskoj (tu postoje parohije'kao najni i stepen, pa distrikti (srezovi!, potom okruzi d D gradova koji ne spadaju ni u jedan od prethodno pomenutih stepena d <ondon koji opet ima pose&an stastus!. + u .ini je trostepena lokalna samouprava. NNije isto seosko i gradsko naselje, teko je odrediti stepen uti%aja %entralne vlasti na lokalnu vlast. Mto je vii stepen lokalne samouprave to je ve-i upliv %entralne vlasti + o&rnuto ' manji stepen lokalne samouprave manji je i upliv %entralne vlasti. Standard 9vropske povelje o lokalnoj samoupravi kada se mijenja podruje lokalne samouprave je da se konsultuju graani.

@<. Dormiranje Repu6)ike Srpske Neposredan povod za (ormiranje ,S &ili su okto&arski dogaaji 3883. godine + dokumenti koje je tada donijela Skuptina ?+1. Skuptina ?+1 je 3C. okto&ra 3883. godine, &ez ue-a srpskih poslanika usvojila tri dokumenta" ,ezolu%iju o suverenitetu ?i1, /emorandum = pismo o namjerama i Plat(ormu o polo aju ?+1 u eventualnom &udu-em ustrojstvu jugoslovenske zajedni%e. ' P,)V59,+;+ U .N5+G+ 6$ <+ ;,9?$ 5)MAI @?. 4arakteristike Ustava Repu6)ike Srpske K :arantovanje i zatita ljudskih prava i slo&oda u skladu sa meunarodnim standardima, K )siguranje na%ionalnih ravnopravnosti i zatita vitalnih interesa konstitutivnih naroda, K So%ijalna pravda, K Vladavina prava, K ;r ina privreda, K Viestranaki sistem, K Parlamentarna demokratija i podjela vlasti, K Slo&odni iz&ori, K <aokalna samouprava, K Gatita prava etnikih grupa i drugih manjina. .arakteristike ustava se zasnivaju na prin%ipima i institutima, a oni su" a!. Pravo na mirnu i nenasi)nu trans=orma(iju Neprikosnoveno pravo konstitutivnih naroda je da donese odluku o tome kakvo -e imati dr avno i drutveno ureenje, o&im promjena i kakav -e &iti stepen %entraliza%ije i de%entraliza%ije vlasti. &!. Pravo na konstituisanje dr,ave Svaka dr ava organizuje i vri vlast na odreenoj teritoriji sa postoje-im stanovnitvom. Uloga dr ave je da titi lina, imovinska i druga prava graana. %!. Suverenitet naroda i dr,ave Suverenitet je prihva-en kao prirodno i neotuivo pravo i kao najvia opta volja naroda. d . Samoopredje)jenje naroda 3 e!. Samoorganizovanje naroda = Samoorganizovanje traje dok se ne konstituie javna vlast u vlastitoj dr avi. (!. 4onstitutivnost i ravnopravnost naroda = proistie iz injeni%e da taj narod sam ili s nekim drugim narodom (ormira vlastitu dr avu. .onstitutivni narodi su u svim pravima i o&avezama ravnopravni. g!. Prava i s)o6ode Svakom ovjeku i narodu moraju &iti zagaranova odreena prava i slo&ode. h!. V)adavina prava )snovni prin%ip demokratskog drutva je da zatiti i ostvaruje ustavnost + zakonitost i!. Ustavnost i zakonitost 6a svaka dr ava koja ima i vri vlast mora imati Ustav, zakone i druga pravila ponaanja kojih se svi moraju pridr avati. j!. So(ija)na pravda ;e nja ve-ine dr ava da o&ez&ijedi graanima to &olje uslove ivota. k!. +a$tita prava etni%ki; grupa /oderni Ustav garantuje ravnopravnost graanima &ez o&zira na na%ionalnost, vjeroispovjest i druge oso&ine i pripadnosti. l!. Tradi(ija, o6i%aji i ku)tura Potovanje i njega tradi%ije, o&iaja i kulture.

m!.Par)amentarna demokratija uloga graana i demokratije u ukupnom politikom sistemu jedne zemlje. n!. Podije)a v)asti Poluga ukupne podijele vlasti ini zakonodavna, sudska i izvrna vlast. o!. Vi$estrana%ki sistem 3 Predstavlja osnovnu polugu parlamentarnog mehanizma i demokratije. p!. S)o6odni iz6ori Stu& parlamentarne demokratije predstavljaju iz&ori i vlast koja se konstituie na &azi iz&ornih rezultata. P . Tr,i$na i s)o6odna privreda r!. P)ura)izam v)asni$tva Vlasniki ili svojinski odnos prema kapitalu. s!. 1oka)na samouprava Vid upravljanja od strane graana i osnovnih teritorijalnih jedini%a. !snovni konstitutivni akti "epublike Srpske a. )dluka o osnivanju Skuptine srpskog naroda ?i1. 4C.okto&ra 3883. godine* &. )dluka o osnivanju srpskog naroda ?+1 u zajednikoj dr avi 5ugoslaviji okto&ra 3883. godine* %. 6eklara%ija o proglaenju ,epu&like srpskog naroda ?i1. 8. januara 3884. godine* d. Ustav Srpske ,epu&like ?i1, 4L. (e&ruara 3884. godine* e. Ustavni zakoni za sprovoenje ustava ,S* (. 6eklara%ija o dr avnom i politikom ureenju dr ave 34. avgusta 3884. godine. Utvruje sim&ole" himnu, zastavu i gr&* g. Tenevski i Njujorki sporazum o ustavnim prin%ipima koji su uvod u 6ejtonski sporazum. @@. Organiza(ija (entra)ne v)asti Repu6)ike Srpske 6o nas danas su se u svijetu (u teoriji i praksi! pojavili i primjenjuju se razliiti o&li%i sistema vlasti. )ni se mogu svrstati u tri tipa" sistem jedinstva vlasti, sistem podjele vlasti i sistem saradnje vlasti. .oji -e tip &iti primjenjen u nekoj zemlji zavisi od oda&ranog mehanizma odnosa zakonodavne, sudske + izvrne vlasti. Ustavom je utvreno da se dr avna vlast u ,epu&li%i organizuje na naelu podjele vlasti. Prema tom sistemu K Ustavotvornu i zakonodavnu vlast ostvaruje Narodna skuptina. K +zvrnu vlast vri Vlada K Sudska vlast pripada sudovima, K U strukturi vrhovne vlasti je i predsjednik ,epu&like = predstavlja ,epu&liku + izra ava njeno jedinstvo. K Gatitu ustavnosti i zakonitosti o&ez&jeuje Ustavni sud. NARO"NA S4UP:T&NA R!PU91&4! SRPS4! U ,epu&li%i Srpskoj Narodna skuptina se pojavljuje kao najvia ustavotvorna + zakonodavna vlast. Narodna skuptina je jednodomna i ima LF narodna poslanika koji se &iraju na period od etiri godine, neposredno i tajnim glasanjem. Narodni poslani%i se &iraju u iz&ornim jedini%ama sistemom podjele mandata kojima se o&ez&jeuje da sve optine &udu na odgovaraju-i nain zastupljene u Narodnoj Skuptini. )va institu%ija radi u stalnom zasijedanju U Narodnoj skuptini odluuje se ve-inom glasova svih poslanika, ako nije predviena pose&na ve-ina. Pravo predlaganja zakona, drugih propisa i optih akata ili njihove izmene i dopune ima svaki narodni poslanik, predsjednik ,epu&like, Vlada i najmanje F.JJJ &iraa' graana.

Ustavom je utvreno da se mandat u Narodnoj skuptini za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti produ ava dok to stanje traje. Skuptina mo e skratiti svoj mandat ako to odlue poslani%i dvotre-inskom ve-inom. (to ne mo e uiniti u do&a ratnog stanja!. U tom sluaju predsjednik ,epu&like raspisuje iz&ore koji se moraju odr ati u roku od DJ dana. Narodni poslanik u iva imunitet i ne mo e &iti pozvan na krivinu odgovornost, niti mo e &iti pritvoren i ka njen, ako se pozove na imunitet, &ez odo&renja Narodne skuptine. Poslanik mo e &iti pritvoren samo onda ako je zateen u vrenju krivinog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju du em od pet godina. Nad)e,nosti Narodne skup$tine suE ' odluuje o promijeni Ustava* ' donosi zakone, druge propise i opte akte* ' donosi plan razvoja, prostorni plan, &ud et i zavrni raun* ' utvruje teritorijalnu organiza%iju ,epu&like* ' raspisuje repu&liki re(erendum* ' raspisuje repu&liki javni zajam i odluuje o zadu enju ,S* ' raspisuje iz&ore za narodne poslanike i za predsjednika ,epu&like* ' &ira, imenuje i razrjeava (unk%ionere, u sladu sa Ustavom i zakonom* ' vri kontrolu rada Vlade i drugih organa koji su joj odgovorni, u skladu sa Ustavom + zakonom* ' daje amnestiju* ' &ira delegate iz ,epu&like u Vije-e naroda Parlamentarne skuptine ?osne + 1er%egovine* ' rati(ikuje sporazum koji ,epu&lika zakljui sa dr avama i meunarodnim organiza%ijama uz pristanak Parlamentarne skuptine ?osne i 1er%egovine* ' proglaava ratno stanje u sluaju oru anog napada na ,epu&liku* ' Proglaava neposrednu ratnu opasnost u sluaju postojanja oz&iljne prijetnje od iz&ijanja rata* ' proglaava vanredno stanje za ,epu&liku ili dio ,epu&like u sluaju ugro avanja &ez&jednosti i ljudskih prava i slo&oda* ' &ira dva potpredsjednika ,epu&like* U sastavu Narodne Skuptine postoji Vije-e naroda, koje &ira Narodna skuptina. Vije-e naroda ima 4L lanova (po osam iz svakog od tri konstitutivna naroda i etiri iz razreda ostalih!. Nadle nost Vije-a je da odluuje da li je nekim zakonom, drugim propisom ili optim aktom, koje donosi Narodna skuptina povrijeen vitalni interes nekog od konstitutivnih naroda. PR!"S'!"N&4 R!PU91&4! :raani &iraju predsjednika ,epu&like neposrednim i tajnim glasanjem na period od C godine. Na mjesto predsjednika ,epu&like li%e mo e &iti &irano najvie dva puta uzastopno. U sluaju neposredne ratne opasnosti ili ratnog stanja mandat predsjednik ,epu&like se produ ava dok traje takvo stanje i dok se ne steknu uslovi za iz&or predsjednika. Predsjednik u iva imunitet. )dgovoran je graanima i oni ga mogu opozvati istim postupkom kako su ga iza&rali. Ov)a$>enja i nad)e,nosti predsjednika Repu6)ike suE ' predstavlja ,epu&liku* ' predla e Narodnoj skuptini kandidata za predsjednika Vlade* ' predla e Narodnoj Skuptini kandidate za predsjednika i sudije Ustavnog suda* ' predla e Narodnoj Skuptini kandidate za dva potpredsjednika ,epu&like*

' ukazom proglaava zakon u roku od osam dana od dana njihovog usvajanja u Skuptini. U tom periodu mo e da tra i od NS da ponovo odluuje o zakonu. $ko NS u ponovljenom postupku usvoji zakon predsjednik je du an da ga proglasi* ' daje pomilovanje* ' dodjeljuje odlikovanja i priznanja utvrena zakonom* ' u skladu sa Ustavom i zakonom o&avlja poslove iz o&lasti od&rane i &ez&jednosti + odnosa ,epu&like sa drugim dr avama i meunarodnim organiza%ijama* ' ukazom na prijedlog Vlade, postavlja i opoziva e(ove i predstavnike ,epu&like u inostranstvu i predla e druge meunarodne predstavnike ?i1 iz ,S* ' o&razuje savjetodavna tijela i strune slu &e za o&avljanje poslova iz svoje nadle nosti. Predsjednik ,epu&like mo e donositi ured&e sa zakonskom snagom, te imenovati + razrijeiti (unk%ionere koje &ira ili imenuje Narodna skuptina. .asnije te akte donosi na veri(ika%iju Skuptini. Predsjednik ,epu&like u sluaju rata ili neposredne ratne opasnosti, ako se ne mo e sastati Narodna skuptina, mo e o&ustaviti pojedine odred&e Ustava koje se odnose na donoenje zakona, drugih propisa + optih akata i preduzimanje mjera repu&likih organa. /o e mijenjati organiza%iju i ovla-enja izvrnih, upravnih i pravosudnih organa i njihov personalni sastav, kao i teritorijalnu organiza%iju. Predsjednik ,epu&like mo e raspustiti Narodnu skuptinu poto saslua miljenje predsjednika Vlade i predsjednika Narodne skuptine. V1A"A R!PU91&4! SRPS4! Vlada se &ira na period od etiri godine, poslije konstituisanja novoiza&rane Narodne skuptine. Vladu sainjavaju predsjednik, potpredsjednik i odreeni &roj ministara to se utvruje zakonom. Predsjednik ,epu&like predla e Narodnoj skuptini kandidata (mandatara! za predsjednika Vlade. .andidat za predsjednika vlade podnosi Narodnoj skuptini program vlade i predla e njen sastav. Sastav Vlade mora odr avati strukturu stanovnitva sva tri konstitutivna naroda. Vlada je iza&rana i program prihva-en ako je za nju glasala ve-ina od ukupnog &roja narodnih poslanika. 7lanovi Vlade imaju imunitet. Vladi se mo e izglasati nepovjerenje. Prijedlog za izglasavanje nepovjerenja mo e podnijeti 4J poslanika. Predsjednik i lanovi Vlade mogu i sami podnijeti ostavke. Predsjednik ,epu&like mo e da na ini%ijativu 4J poslanika, poto saslua miljenje predsjednika Narodne skuptine i predsjednika Vlade zatra iti od predsjednika Vlade da podnese ostavku, te ga predsjednik ,epu&like mo e razrijeiti. Ukoliko predsjednik vlade od&ije da podnese ostavku, predsjednik ,epu&like mo e ga razrijeiti. 7lanovi Vlade mogu &iti i poslani%i, s tim to ne mogu glasati samo onda kada se radi o njima ili o resoru koji predstavljanu kao ministri. Nad)e,nosti V)adeE ' predla e zakone, druge propise i opte akte* ' predla e plan razvoja, prostorni plan, &ud et i zavrni raun* 3JJ ' o&ez&jeuje provoenje i izvrava zakone, druge propise i opte akte* ' donosi ured&e, druge odluke i druga akta za izvravanje zakona* ' daje miljenje o prijedlozima zakona, drugih propisa i optih akata koje Narodnoj skuptini podnose drugi predlagai* ' utvruje naela za unutranju organiza%iju ministarstava i drugih repu&likih organa uprave + upravnih organiza%ija, postavlja i razrjeava (unk%ionere u ministarstvu i drugim organiza%ijama*

' usklauje i usmjerava rad ministarstava i drugih repu&likih organa i upravnih organiza%ija* ' vri nadzor nad radom ministarstava i drugih repu&likih i upravnih organiza%ija i ukida ili ponitava njihove akte koji su u suprotnosti sa zakonom ili propisom Vlade* ' odluuje o o&razovanju predstavnitava ,epu&like u inostranstvu* ' o&avlja i druge poslove u skladu sa Ustavom i zakonom. U skladu sa Ustavom povjerava poslove dr avne uprave ministarstvima i drugim repu&likim organima uprave. /inistarstva i drugi repu&liki organi uprave su samostalni u vrenju odreenih nadle nosti. )ni provode zakone i druge propise + opte akte Narodne skuptine, Vlade i predsjednika ,epu&like, rjeavaju u upravnim stvarima, vre upravni nadzor i o&avljaju druge upravne poslove utvrene zakonom. @A. 1oka)na samouprava u Repu6)i(i Srpskoj Ustavom je ureeno da se sistem lokalne samouprave ureuje zakonom. <okalna samouprava u ,epu&li%i Srpskoj je monotipska, nije autarhina, ve- klasian tip lokalne samouprave u kojoj graani imaju odreeni stepen samostalnosti.u o&avljanju odreenih poslova, prava i du nosti. <okalna samouprava se u %jelosti o&avlja u optini (ima ih ukupno ED!, iako je data (Ustavom! mogu-nost da se zakonom povjeri vrenje poslova lokalne samouprave u gradu. Gakonom o lokalnoj samoupravi iz 3888. godine grad ima karakter teritorijalne jedini%e lokalne samouprave. :rad je nadle an da" K donosi program razvoja grada K donosi razvojne, prostorne i ur&anistike planove za podruje grada* K ureuje i o&ez&jeuje o&avljanje komunalnih djelatnosti za podruje grada* K donosi &ud et i zavrni raun* K usklauje usklauje programe ureenja gradskog graevinskog zemljita* K stara se o izgradnji, odr avanju i kori-enju lokalnih i nekategorisanih puteva, uli%a + javnih o&jekata od znaaja za grad* K organizuje komunalnu poli%iju i druge kontrolne organe za podruje grada* K stara se o zadovoljavanju odreenih potre&a graana u kulturi, o&razovanju, sportu, zdravstvenoj + so%ijalnoj zatiti, zanatstvu, turizmu i ugostiteljstvu* K preduzima mjere zatite ovjekove okoline* K izvrava zakone i propise ,epu&like ije je izvrenje povjereno gradu* K o&ez&jeuje izvravanje propisa grada* K osniva gradsku upravu organiza%ije i slu &e za potre&e grada i ureuje njihovu organiza%iju* K o&avlja i druge poslove utvrene zakonom i statutom grada* Skuptina :rada je nadle na da" K donosi statut grada* K donosi odluke i druge opte akte i daje njihovo autentino tumaenje* K donosi razvojne, prostorne, ur&anistike planove i programe i proved&ene planove* K donosi odluke o porezima i taksama kada je za to ovla-ena zakonom* K donosi odluke o zadu enju grada* K donosi odluku o proglaenju praznika grada* K donosi odluke o raspolaganju gradskom imovinom* K donosi odluku o odreivanju naziva uli%e, trgova i dijelova naseljenih mjesta u gradu* K donosi odluku o lanstvu grada u savezu optina i gradova i udru ivanju grada u druge saveze + organiza%ije*

K donosi plan kori-enja javnih povrina* K donosi odluku o proglaenju poasnih graana i njihovim pravima i o&avezama iz te odluke* K &ira i razrjeava predsjednika i potpredsjedinka skuptine grada, zamjenika gradonaelnika, sekretara skuptine grada* K razmatra izvjetaj o radu gradonaelnika gradske uprave* K odluuje o vlastitoj imovini* K osniva javna i komunalna preduze-a u ustanove za o&avljanje poslova od interesa za grad* K raspisuje re(erendum* K raspisuje javni zajam i samodoprinos* K daje miljenje o promjeni grani%a grada* K o&avlja i druge poslove u skladu sa zakonom i statutom" :radonaelnik je nadle an da" K predla e statut grada* K predla e odluke skuptini* K o&avjetava skuptinu o svim pitanjima koja se tiu grada, njegovih prava i o&aveza* K provodi politiku i izvrava odluke i druga akta skuptine grada* K izvrava zakone i druge propise ,epu&like i grada ije je izvrenje povjereno gradu* K osniva gradsku upravu i ureuje njenu organiza%iju i poslovanje* K imenuje i razrjeava rukovode-e radnike i druge radnike sa pose&nim ovla-enjima i prima u radni odnos i odluuje o prestanku radnog odnosa radnike gradske uprave* K uspostavlja saradnju grada sa drugim optinama, gradovima i meunarodnim organiza%ijama* K daje saglasnost da statute i druga opta akta preduze-a i ustanova iji je osniva grad* K o&avjetava skuptinu o svom radu i o radu gradske uprave* K pokre-e ini%ijativu za o&ustavljanje od izvrenja propisa skuptine grada, opteg ili pojedinanog akta ako smatra da su protivustavni i protivzakoniti* K predla e &ud et grada* K o&avjetava ministra uprave i lokalne samouprave o izvravanju gradske politike za prethodnu godinu, o odlukama skuptine, o o&ustavljanju odluka skuptine grada, o izvravanju zakona, drugih propisanih i meunarodnih ugovora* K zakljuuje ugovore u ime grada* K rjeava u drugom stetepenu po al&i na prvostepena rjeenja gradske uprave, ukoliko za rjeavanje nisu nadle ni repu&liki organi* K o&avlja i druge poslove utvrene zakonom, statutom i poslovnikom skuptine grada* U optini se vre poslovi od neposrednog interesa za graane utvreni ustavom, zakonom + statutom optine. ;akvi poslovi su izvorni, a repu&lika mo e zakonom povjeriti izvrenje pojedinih poslova optini pa su takvi poslovi preneseni. Polo aj optine kao teritorijalne jedini%e i jedini%e lokalne samouprave odreen je Ustavom + zakonom. )na ima svoje izvorne i prenesene nadle nosti, te ima svoje organe, skuptine, naelnika optine i optinsku upravu. a! Nadle nosti ' poslovi optine Utvreni su Ustavom i zakonom. )ptina je nadle na da" K donosi program razvoja optine, K donosi razvojne, prostorne, ur&anistike i proved&ene planove* K donosi &ud et i zavreni raun* K ureuje i o&ez&jeuje kori-enje gradskog i graevinskog zemljita i poslovnog prostora*

K organizuje komunalnu poli%iju i druge kontrolne organe* K ureuje i o&ez&jeuje o&avljenje komunalnih djelatnosti* K stara se o izgradnji, odr avanju i kori-enju lokalnih puteva, uli%a i drugih javnih o&jekata od znaaja za ooptinu* K stara se o zadovoljavanju odreenih potre&a graana u kulturi, o&razovanju, sportu, zdravstenoj + so%ijalnoj zatiti, %ivilnoj zatiti, in(ormisanju, zanatstvu, turizmu i ugostiteljstvu* K preduzima mjere zatite ovjekove okoline* K izvrava zakone, druge propise i opte akte ,epu&like i grada ije je izvravanje povjereno optini* K o&ez&jeuje izvravanje propisa i optih akata optine* K o&razuje organe, organiza%ije i slu &e za potre&e optine i ureuje njihovu organiza%iju* K o&avlja i druge poslove utvrene Ustavom, zakonom i statutom optine. &! <okalni = optinski organi su" 3. Skup$tina op$tine je predstavniko jednodomo tijelo koga &iraju graani neposredno. )da&rani%i se &iraju primjenom politikog pluralizma (viestranaki sistem!. ?roj od&ornika u skuptinama optina u ,epu&li%i Srpskoj zavisi od veliine optine ali ne mo e &iti manje od 33 ni vie od F3 od&ornika. Skuptina ima svog predsjednika i potpredsjednika koga &iraju od&orni%i iz svog sastava. )dluke se donose ve-inom glasova od ukupnog &roja od&ornika. Nadle nosti skuptine optine su" K donosi statut optine* K donosi odluke i druga opta akta i daje njihovo autentino tumaenje* K donosi ekonomski plan, plan razvoja i investi%ione programe* K donosi &ud et i zavrni raun* K donosi razvojne, prostorne i ur&anistike planove i programe, donosi odluke o komunalnim taksama i drugim javnim prihodima, kada je ovla-ena zakonom* K donosi proved&ene planove* K donosi odluke o raspolaganju imovinom optine* K donosi program ureenja graevinskog zemljita* K donosi odluku o odreivanju naziva uli%a, trgova i dijelova naseljenih mjesta* K donosi odluku o proglaenju praznika optine* K donosi odluku o sim&olu* K donosi odluku o lanstvu optine u savezu optina i gradova, i udru ivanju u druge saveze + organiza%ije* K donosi plan kori-enja javnih povrina* K donosi odluku o proglaenju poasnih graana i ureuje prava i o&aveze iz te odluke* K donosi odluku o nagradam i priznanjima* K &ira i razrjeava predsjednika i potpredsjednika skuptine optine, zamjenika naelnika optine i sekretara skuptine optine* K odluuje o zadu enju optine* K usvaja godinji izvjetaj o radu naelnika optine* K osniva javna i komunalna preduze-a i ustanove drugih djelatnosti za o&avljanje poslova od ineresa za optinu* K raspisuje javni zajam i samodoprinos* K raspisuje re(erendum* K daje miljenje o promjeni grani%a optine* K vri druge poslove utvrene Ustavom, zakonom i statutom.

4. Naelnik optine ' Gastupa i predstavlja optinu, nosila% je izvrne vlasti u optini i rukovodi optinskom upravom. ?iraju ga graani na optim i neposrednim iz&orima na period od etiri godine. Naelnik optine je nadle an da" K predla e statut optine* K predla e odluke skuptini* K o&avjetava skuptinu o svim pitanjima koja se tiu optine, njegovih prava i o&aveza* K provodi politiku i izvrava odluke i druga akta skuptine* K izvrava zakone i druge propise ,epu&like i grada ije je izvrenje povjereno optini* K osniva optinsku upravu i ureuje njenu organiza%iju i poslovanje* K imenuje i razrjeava rukovode-e radnike i druge radnike sa pose&nim ovla-enjima i prima u radni odnos i odluuje o prestanku radnog odnosa radnika optinske uprave, u skladu sa kolektivnim ugovorom* K uspostavlja saradnju optine sa drugim optinama, gradovima i meunarodnim organiza%ijama* K daje saglasnost za statute i druga opta akta preduze-a i ustanova iji je osniva optina* K o&avjetava skuptinu o svom radu i o radu optinske uprave* K pokre-e ini%ijativu da se do odluke Ustavnog suda o&ustavi izvrenje propisa skuptine optine, opteg ili pojedinanog akta ako smatra da su protivustavni i protivzakonoti* K o&avjetava ministra uprave i lokalne samouprave do F3. marta teku-e godine o izvravanju optinske politike za prethodnu godinu, o odlukama skuptine, o o&ustavljanju odluka skuptine optine, o izvravanju zakona, drugih propisanih i meunarodnih ugovora* K podnosi na%rt &ud eta optine na prethodnu saglasnost ministru uprave i lokalne samouprave, ukoliko optina tra i dopunska sredstva iz &ud eta ,epu&like* K zakljuuje ugovore u ime optine* K rjeava u drugom stetepenu po al&i na prvostepena rjeenja optinske uprave, ukoliko za rjeavanje nisu nadle ni repu&liki organi* K o&avlja i druge poslove utvrene zakonom, statutom i poslovnikom skuptine optine. 5. Op$tinska ()oka)na uprava. )&avlja poslove lokalne uprave, strune poslove za potre&e skuptine + naelnika kao i poslove repu&like uprave koji su zakonom povjereni optini. Poslovi optinske uprave su" K primjenjivanje propisa skuptine optine i optinskog naelnika* K o&ez&jeenje primjene zakona, dugih propisa i ostalih povjerenih poslova* K pripremanje na%rta odluka koje donosi skuptina optine i naelnik* K rjeavanje u prekrajnom postupku, u skladu sa zakonom* K vrenje strunih i drugih poslova koje joj povjeri skuptina i naelnik. Sekretara imenuje skuptina optine na period od etiri godine. Ga svoj rad odgovara" skuptini optine, predsjedniku skuptine optine i izvrnom od&oru. <. O6)i(i u%e$>a gra*ana U o&avljanju poslova lokalne samouprave u optini graani uestvuju putem re(erenduma + narodne ini%ijative, te putem mjesne zajedni%e. Statutom optine utvreni su ostali o&li%i ue-a graana. ,e(erendum je o&lik odluivanja graana o pitanjima koja utvrdi Narodna skuptina, skuptina optine ili mjesna zajedni%a u skladu sa svojim nadle nostima. +sto tako se

mo e i raspisati, re(erendum za %ijelu ,epu&liku, za optinu, za mjesnu zajedni%u. )dluke re(erenduma su o&avezne. Narodna ini%ijativa je vid ue-a graana, a javlja se u mesnoj zajedni%i i optini za niz pitanja, ali i na nivou ,epu&like. Ustavom ,S utvreno je da graani imaju pravo ini%ijative predlaganja zakona, drugih propisa i optih akata. +ni%ijativu je du na da razmotri skuptina one teritorijalne jedini%e kojoj je upu-ena (koja je nadle na!. /jesna zajedni%a nije o&avezna institu%ija, odnosno nije element teritorijalne organiza%ije ,S. Nju optina mo e o&razovati na prijedlog graana odreenog podruja ako za to postoji interes i potre&a. )&razuje se na podruju koje predstavlja teritorijalnu i (unk%ionalnu %jelinu, na kojoj postoji meuso&na povezanost graana imogu-nost ostvarivanja zajednikih interesa. )rganiza%iju, poslove, nain (inansiranjai organe mjesne zajedni%e utvrujeoptina svojim statutom. /jesna zajedni%a ima svoje predstavniko tijelo (skuptina ili savjet! koje graani &iraju neposredno. @B. Stvaranje unije 9i. 7Prvo pominjanje ?osne javlja se u 0 vijeku, kada se ?osna pominje kao teritorija i geopolitiki pojam u vizantijskim i mletakim izvorima i takvo stanje preddr avnosti traje do druge polovine dvanaestog vijeka. 7"ruga =aza razvoja je uspostavljanje &osanske dr ave koja poinje u drugoj polovini dvanaestog vijeka i traje do druge polovine petnaestog vijeka. ;aj period oznaava postojanje &osanske dr ave na irem teritoriju koji je u jednom periodu (za vrijeme kralja ;vrtka! dosezao do rijeke 6rine i Save. 7Tre>a =aza razvoja ?osne i 1er%egovine &ila je pod turskom upravom, poinje u drugoj polovini 0V vijeka i traje sve do druge polovine 0++ vijeka. 7/etvrta (aza razvoja ?+1 pod austrougarskom okupa%ijom poela je nakon ?erlinskog kongresa sredinom druge polovine devetnaestog vijeka i trajala je do druge polovine druge de%enije dvadesetog vijeka. 7Peta =aza o&uhvata period od 383L. do 38C3. godine u kome ?i1 nije imala nikakva pose&na dr avotvorna o&ilje ja niti ulogu. 7:esta =aza o&uhvata period so%ijalistike 5ugoslavije od 38CE. do 3884. godine koja za ?i1 predstavlja, do tada, najvii domet ostvarenja dr avnosti = postaje repu&lika kao (ederalna jedini%a u sastavu nove narodne demokratske 5ugoslavije. )na se konstituie kao na%ionalna zajedni%a Sr&a, 1rvata i muslimana sa poznatom (ormula%ijom G$VN)?i1. 7+avr$na =aza konstituisanja dr avnosti ?i1 o&uhvata period od 3883. do 388E. godine, u kome se (ormirala dr ava ?osna i 1er%egovina. ;o je &io &uran period u kome su se suko&ile na%ionalne kon%ep%ije o tome kakva tre&a da &ude ?osna i 1er%egovina. ,ukovodstvo muslimanskog naroda nastojalo je da svim silama konstituie unitarnu dr avu u kojoj &i pravni red &io ustrojen majoriza%ijom, odnosno prema volji naj&rojnije na%ije. Na drugoj strani srpske na%ionalne voe te ile su stvaranju srpske dr ave ?osne i 1er%egovine (,epu&like Srpske! na dijelovima teritorije ?osne i 1er%egovine, koja je prete no naseljena srpskim stanovnitvom. Voe hrvatskog naroda su takoe htjele dr avu 1er%eg ?osnu sa mogu-no-u (ederaliza%ije ?osne i 1er%egovine. @aktiko stanje dr avnog ureenja u ?osni i 1er%egovini u periodu od 3884 = 388E. godine &ilo je da su egzistirale tri dr avotvorne %jeline"

,epu&lika ?osna i 1er%egovina, ,epu&lika Srpska i 1er%eg = ?osna. Sve tri %jeline su imale o&ilje ja na%ionalne dr ave, svaka svojom teritorijom, vojskom, poli%ijom, organiza%ijom vlasti, vlastitom monetom, i drugim dr avnim o&ilje jima. /eunarodna zajedni%a ()UN i 9U! nije eljela tri odvojene dr ave U okviru kon(eren%ije o 5ugoslaviji koja je imala prvo sjedite u 1agu, zatim u ?riselu, a na kraju u Tenevi, sainjen je u prvoj polovini 3884. godine pod vodstvom iskusnog portugalskog diplomate 4UT&1'!RA prvi mirovni plan za ?+1, tzv. .U;+<59,9V P<$N. Sainjavao je dva dokumenta " K Prin%ipe za ustavno ureenje ?+1* K /apu o podijeli ?+1 na F konstitutivne jedini%e. ?onjaka strana je od&ila takav mirovni plan. U okviru Ujedinjenih na%ija, 388F. godine sainjen je novi mirovni plan V9NS )V9N)V plan za ?+1. Ponuena su dva dokumenta" K /apa o kantonalnoj podjeli ?i1* K Ustavni prin%ipi )vaj plan nije prihva-en od strane predstavnika srpskog naroda, a planom &i ?i1 imala vaj%arski model" =edera(ija sa deset kantona. 6olaskom Stolten&erga, novog izaslanika UN (na mjesto Sajirusa Vensa! predlo ena je nova mapa teritorijalne podjele ?i1 prema kojoj se ?i1 dijeli na tri repu&like, + Ustavni sporazum o savezu ,epu&lika ?osne i 1er%egovine. )vaj put nije prihvatila &onjaka strana. U meuvremenu paralelno se pojavio paralelni pro%es rjeavanja krize u ?i1 iji je nosila% S$6. Pod okriljem S$6 388C. godine donoen je Vaingtonski sporazum kojim je djelimino rijeena kriza u ?i1. Stvorena je @edera%ija ?i1 kao dr ava &onjakog + hrvatskog naroda, &ez srpskog naroda + ,S. U okviru Ujedinjenih na%ija i 9vropske unije, (ormirana je kontakt grupa 388C. godine. /eunarodna zajedni%a je &ila predstavljena u .ontakt grupi koju su sainjavale velike sile" S$6, Velika ?ritanija, ,usija, @ran%uska i Njemaka. Plan .ontakt grupe su inila dva dokumenta" 9lementi za Ustav Unije ?i1 i /apa razgranienja izmeu @edera%ije ?i1 + ,epu&like Srpske. /apa razgranienja nije &ila prihvatljiva za ,S, tako da je plan propao. Sastan%i .ontakt grupe su odr ani u Tenevi L. septem&ra 388E. godine, zatim 4D. septem&ra u Njujorku, te 43. novem&ra u 6ejtonu. Na sastanku u Tenevi utvreni su tzv. Tenevski prin%ipi o ustrojstvu ?+1, prema kojima je ?i1 slo ena dr ava sastavljena od dva entiteta" ,epu&lika Srpska sa C8\ teritorije ?i1 i @edera%ija ?i1 sa E3 \ teritorije ?i1. Peti, i konaan dokument ' /irovni sporazum za ?i1, utvren u 6ejtonu 43. novem&ra 388E. godine, potpisan u Parizu 3C. de%em&ra 388E. godine, potpisali su ovla-eni predstavni%i ?i1, 1rvatske + S, 5ugoslavije, kao direktno zainteresovani svjedo%i, i svjedo%i predstavni%i 9vropske unije, lanovi .ontakt grupe ,epu&lika @ran%uska, ,epu&lika Njemaka, ,uska @edera%ija, Velika ?ritanija + S$6'a. .onano su u 6ejtonu odr ani zavrni mirovni pregovori i prihva-eni dokumenti" )pti mirovni sporazum za mir u ?i1 sa jedanaest aneksa.

@C. Nad)e,nosti istitu(ija unije i entiteta Nadle nosti institu%ija ?+1 znai nadle nosti osnovnih institu%ija (parlamentarne skuptine, Predsjednitva, Savjeta ministara, Ustavni sud!, te druge dr avne institu%ija. NA"1!HNOST& 9&.E US;$V)/ su dodjeljene slede-e nadle nosti" K spoljna politika* K spoljnotrgovinska politika* K %arinska politika* K monetarna politika* K (inansiranje ustanova i meunarodnih o&aveza ?+1* K politika i propisi za useljenje, iz&jegli%e i azil* K sprovoenje krivinih zakona na meunarodnom planu i izmeu entiteta, ukljuuju-i odnose sa + +nterpolom* K uvoenje u rad sredstava za meuso&ne i meunarodne komunika%ije* K regulisanje sao&ra-aja izmeu entiteta* K kontrola vazdunog sao&ra-aja. Nadle nosti institu%ija ?i1, a to znai nadle nost osnovnih institu%ija (Parlamentarna skuptina, Predsjednitvo, Savjet ministara, Ustavni sud, te izvrne ustanove!, svode se uglavnom na etiri grupe poslova" 3. spo)jni pos)ovi" spoljna politika, spoljno trg. politika i sprovoenje krivinih zakona na meunarodnom planu ukljuuju-i i odnose sa +nterpolom* 4. nov%ani tro$kovi i (arine" %arinska politika i monetarna politika, (inansiranje ustanova + meunarodnih o&aveza ?i1* F. regu)isanje komunika(ija" regulisanje sao&ra-aja izmeu entiteta, kontrola vazdunog sao&ra-aja, uvoenje i rad sredstava za meuso&ne i meunarodne komunika%ije* C. kretanje )i(a" politika i propisi za useljavanje, iz&jegli%e i azil. &nstitu(ije 9i. ne mogu do6iti 6i)o koje nad)e,nosti, niti o6av)jati 6i)o koje pos)ove koji im nisu izri%ito dati Ustavom. NA"1!HNOST& !NT&T!TAE 9ntiteti su dr ave lani%e ili (ederalne jedini%e nekog dr avnog saveza. Ustavom su (unk%ije + ovla-enja entiteta utvrena optom nadle no-u, odnosno generalnom klauzulom. Sve dr avne (unk%ije + ovla-enja, osim onog to je dato ?i1, pripadaju entitetima, ,S i @?i1. Svaki entitet ima svoju vladu, e(a entiteta, teritoriju, stanovnitvo, organiza%iju vlasti, ustav, parlament, sudove, ustavni sud, vojsku i poli%iju dr avna znamenja (gr&, zastavu i himnu!. 9ntiteti donose svoje zakone i druge akte, o&ez&jeuju uslove da se svi zakoni, ustav i svi pravni i dr avni poslovi primjenjuju skladu sa meunarodnim pravima. 9ntiteti imaju nadle nosti i na meunarodnom planu" K da uspostavljaju spe%ijalne paralelne odnose sa susjednim dr avama, s tim to takve ugovore(ili druge dokumente! o spe%ijalnim odnosima mora prihvatiti Parlamentarna skuptina. K da ulaze u sporazume sa drugim dr avama (meunarodne sporazume! uz potvrdu Parlamentarne skuptine.

"O"ATN! NA"1!HNOST& 9ntiteti mogu prenijeti svoje nadle nosti, tj ?i1 mo e do&iti nove nadle nosti, meutim to je osjetljivo ustavno i politiko pitanje, jer pove-anjem nadle nosti mijenja se i karakter ?i1 i naruava model njenog ustavnog ureenja. 6odatne nadle nosti, kao eventualno mogu-e, Ustav predvia prioritetno za one poslove koji se odnose na ljudska prava, ar&itra u, iz&jegli%e i raseljena li%a, uvanje na%ionalnih spomenika, poslove koji su nu ni za ouvanje integriteta i meunarodnog statusa ?i1, kori-enje energetskih resursa + privrednim projektima. S tim u vezi mogu se po potre&i, ako doe do prenoenja (unk%ija i nadle nosti, (ormirati nove ustanove (institu%ije! radi o&avljanja tih poslova. AG. &nstitu(ije 9i. &NST&TU0&'A 9&. & !NT&T!TA K P$,<$/9N;$,N$ S.UPM;+N$ ?+1* K P,96S596N+M;V) ?+1* K S$V59; /+N+S;$,$* K US;$VN+ SU6 ?+1* K SU6 ?+1, K >9N;,$<N$ ?$N.$ PAR1A#!NTARNA S4UP:T&NA 9&. Najvie predstavniko tijelo, zakonodavni i ustavotvorni u ?+1 je Parlamentarna skuptina. Parlamentarna skuptina ima 4 doma" "O# NARO"A ' 6om naroda je mali dom koji je po nekim elementima spe%i(ian. )n nije dom unije, ve- je dom konstitutivnih naroda. )n ne izra ava polo aj + ravnopravnost entiteta, ve- ravnopravnost triju naroda. Sastoji se od 3E delegata od koji su dvije tre-ine iz @edera%ije (pet 1rvata i pet ?onjaka! i jedna tre-ina = pet iz ,S. 6vije tre-ine iz @edera%ije &ira 6om naroda @edera%ije a delegate iz ,S &ira Narodna Skuptina ,S. 6a &i 6om naroda mogao raditi ' donositi odgovaraju-e odluke iz svoje nadle nosti, mora imati kvorum. ;aj kvorum je devet lanova (tri 1rvata, tri ?onjaka i tri Sr&ina!. 6om naroda mo e raspustiti Predsjednitvo ?i1, mo e se raspustiti i sam 6om naroda svojom odlukom, s tim da se odluka donese dvotre-inskom ve-inom u kojoj su delegati najmanje dva naroda. Ustavom je utvreno da 6om naroda iza&ran u prvom mandatnom periodu ne mo e da se raspusti. 6om naroda &ira svog predsjednika i dva potpredsjednika (njih tri iz tri naroda!, a postupak se utvruje Poslovnikom o radu 6oma naroda. PR!"STAVN&/4& "O# = se sastoji od C4 poslanika (dvije tre-ine ' 4L iza&ranih poslanika na teritoriji @edera%ije i jedna tre-ina (3C! na teritoriji ,S. Poslanike u predstavnikom domu &iraju neposredno graani u svom entitetu u skladu sa iz&ornim zakonom koji donosi Parlamentarna skuptina. 6om ima predsjednika + dva potpredsjednika (Sr&ina, 1rvata i ?onjaka!, koji se rotiraju, tako da za vrijeme svog mandata &udu svi predsjedni%i + potpredsjedni%i. (A)*+&(!S%$ ,A"*A-+(%A"(+ S.U,/%$(+ su strogo propisane Ustavom" K donoenje zakona potre&nih za sprovoenje odluka Predsjednitva ?i1 ili za o&avljanje nadle nosti Skuptine prema Ustavu* K odluivanje o iz&orima i iznosu sredstava za rad institu%ija ?+1 i meunarodne o&aveze ?i1,

Usvajanje &ud eta za institu%ije ?i1* K odluivanje o pristanku za rati(ika%iju ugovora* K i druga pitanja nu na za o&avljanje svojih du nosti koja su joj dodjeljena meuso&nim sporazumom entiteta. (A0$( !)*U0$1A( A Nain odluivanja i postup%i prilikom donoenja odluka iz nadle nosti Parlamentarne skuptine mo e &iti na" zajednikim sjedni%ama o&a doma, &ilo na odvojenim, utvrene su Ustavom. U pravilu ve-ina pitanja se rjeava na odvojenim sjedni%ama, s tim to je za neka pitanja nadle an samo jedan od domova. 5edino se svi zakonski akti moraju donijeti u o&a doma. Sve odluke u o&a doma se donose ve-inom glasova prisutnih lanova koji glasaju. ;a ve-ina &i tre&ala da sadr i najmanje jednu tre-inu glasova delegata, odnosno poslanika sa teritorije svakog entiteta. 6a &i odluka &ila donesena u 6omu naroda potre&no je da za nju glasa najmanje po dva delegata svakog od tri naroda a u Predstavnikom domu po pet delegata iz svakog entiteta. Ukoliko se to ne ostvari predsjednik i zamjenik predsjednika se sastaju u komisiji i pokuavaju da o&ez&ijede saglasnost u roku od tri dana od glasanja. $ko i ti napori ne uspiju, odluka -e se donositi ve-inom prisutnih lanova koji glasaju, s tim to glasovi protiv ne smiju da sadr e dvije tre-ine ili vie od dvije tre-ine delegata iza&ranih u jednom od entiteta. Predlo ena odluka &ilo kog doma se mo e proglasiti destruktivnom. ;akva predlo ena odluka zahtijeva-e za usvajanje u 6omu naroda ve-inu glasova &onjakih, hrvatskih i srpskih delegata koji su prisutni i glasaju. $ko se ve-ina &onjakih, hrvatskih ili srpskih delegata protivi proglaenju nekog pitanja kao destruktivnog po interese jednog naroda, predsjednik 6oma naroda odmah saziva zajedniku komisiju, koja -e se sastojati od tri delegata = po jednog koga iza&eru &onjaki, odnosno srpski, odnosno hrvatski delegati, da rijei pitanje. Ukoliko to komisija ne rijei u roku od pet dana, pitanje -e se uputiti Ustavnom sudu, koji -e &rzim postupkom provjeriti pro%eduralnu ispravnost datog pitanja. Ustavni sud samo provjerava da li je provedena pro%edura prema predvienim pravilima. 6elegati i poslani%i u ivaju imunitete i ne mogu &iti krivino ni graanski odgovorni za djela koja poine u okviru svoje du nosti u Parlamentarnoj skuptini. Gapisni%i i odluke o&a doma su javni, osim u izuzetnim sluajevima, to se utvruje Poslovnikom. )dluke Parlamentarne skuptine se moraju prethodno o&javiti da &i stupile na snagu. PR!"S'!"N&:TVO 9&. Predsjednitvo ?+1 je kolektivni e( dr ave. Sastoji se od F lana" jednog ?onjaka, jednog 1rvata i jednog Sr&ina. 7lanove predsjednitva &iraju graani neposredno i to tako to lana predsjednitva iz ,S &iraju graani u ,S, a dva lana iz @edera%ije &iraju graani iz @edera%ije i to jednog 1rvata i jednog ?onjaka. 7lanovi Predsjednitva &iraju se na period od 4 godine, s tim da mogu &iti &irani jo jedan mandat od C godine. (A)*+&(!S%$ ,"+)S +)($/%1A u skladu sa Ustavom" a.! voenje spoljne politike ?+1* &.! naimenovanje am&asadora i drugih meunarodnih predstavnika ?+1, od kojih se sa teritorije @edera%ije ne mo e iza&rati vie od dvije tre-ine* %.! predstavljanje ?+1 u meunarodnim evropskim organiza%ijama i ustanovama i tra enje lanstva u organiza%ijama i ustanovama u kojima ?i1 nije lan* d.! pregovaranje, proglaavanje i uz pristanak Parlamentarne skuptine, rati(ika%ija ugovora ?+1*

e.! izvravanje odluka Parlamentarne skuptine* (.! predlaganje na preporuku Savjeta ministara, godinji &ud et Parlamentarne skuptine, g.! podnoenje izvjetaja ali najmanje jednom godinje Parlamentarnoj skuptini o izda%ima Predsjednitva* h.! koordina%ija, po potre&i, sa meunarodnim i nevladinim organiza%ijama u ?i1* i.! o&avljanje i drugih (unk%ija koje mogu &iti nu ne za o&avljanje njegovih du nosti, ili koje mo e da mu stavi u zadatak Parlamentarna skuptina, ili o kojima se slo e entiteti. Predsjednitvo &ira i Stalni komitet za vojna pitanja, a lanovi Predsjednitva su i %ivilni e(ovi oru anih snaga u svom entitetu to se naroito odnosi na @edera%iju gdje, u stvari postoje dvije vojske. Nain rada predsjednitva utvren je Ustavom i Poslovnikom o radu. 7lanovi predsjednitva meu so&om &iraju predsjednika, koji se rotira u jednakim razma%ima. Predsjednitvo sve odluke iz svoje nadle nosti usvaja konsenzusom, s tim ako propadnu pokuaji da se odluka donese konsenzusom, odluku donose dva lana, a ako se jedan lan protivi odlu%i druga dva lana, mo e da proglasi da je odluka destruktivna po ivotni interes entiteta na ijoj teritoriji je on iza&ran, ako Narodna skuptina ,S i 6om naroda @edera%ije prihvati prigovor na odluku, i to dvotre-inskom ve-inom, odluka -e u roku od 3J dana &iti osporena. SAV'!T #&N&STARA 9&. +zvrnu vlast pored Predsjednitva ini Savjet ministara kao s$i ,eneris Vlada. Nain iz&ora predsjednika, ministara i zamjenika ministara utvren je Ustavom. Predsjednitvo ?+1 imenuje predsjednika, a on imenuje ministre i zamjenike ministara. Svi oni ine Savjet ministara i stupaju na du nost kada ih potvrdi Predstavniki dom. Savjet ministara ima est ministara i est zamjenika. +z @edera%ije ?+1 imenuje se dvije tre-ine a iz ,S jedna tre-ina lanova Savjeta ministara, iz konstitutivnih naroda. (A)*+&(!S%$ SA1 +%A -$($S%A"A Nadle nosti Savjeta ministara su vezane za odgovornost za provoenje politike ?+1, a naroito u o&lasti" Spoljne politike, spoljnotrgovinske, %arinske i monetarne politike, (inansiranje ustanova + meunarodnih o&aveza ?+1, provoenje krivinih zakona na meunarodnom planu, doma-ih + meunarodnih komunika%ija, regulisanje sao&ra-aja izmeu entiteta i kontrola vazdunog sao&ra-aja. USTAVN& SU" 9&. .ao autoritativna institu%ija ostvaruje i o%jenjuje ustavnost i zakonitost propisa + drugih optih akata. Pose&no titi Ustav ?+1. Ustavni sud ima devet lanova (sudija! od kojih dva lana &ira Narodna skuptina ,S, etiri lana Predstavniki dom @edera%ije a ostala tri lana &ira predsjednik evropskog suda za ljudska prava. Ga sudiju Ustavnog suda mo e &iti iza&ran svaki graanin sa pravom glasa, s tim da je istaknuti pravnik sa visoko moralnim renomeom. Sudije koje &ira predsjednik 9vropskog suda za ljudska prava ne mogu &iti graani ?i1 niti &ilo koje susjedne dr ave. /andat prvih naimenovanih i iza&ranih sudija traje pet godina, a poslije isteka prvog mandata sudije -e &irati trajno, tj. /o-i -e &iti na mjestu sudije Ustavnog suda do PJ godina ivota. Smjena sudije mo e &iti i ranija ako sam podnese ostavku ili ga ostale sudije smijene konsenzusom. Poslije isteka prvog mandata, Parlamentarna skuptina mo e odluiti da se umjesto tri sudije koje imenuje predsjednik 9vropskog suda za ljudska prava, oni &iraju na drugi nain, vjerovatno iz entiteta.

Sud ima znaajne nadle nosti i one se odnose iskljuivo na rjeavanje sporova koji nastaju po ustavu ?+1 izmeu entiteta ili izmeu ?+1 + jednog ili o&a entiteta, ili izmeu ustanova ?i1. (A)*+&(!S%$ US%A1(!2 SU)A K 6a li je odluka jednog entiteta da uspostavi spe%ijalne paralelne odnose sa susjednom zemljom u skladu sa Ustavom ?+1* K 6a li je neka odred&a ustava ili zakona nekog od entiteta u skladu sa Ustavom ?i1* Ustavni sud je nadle an i za pitanja koja mu uputi &ilo koji sud u ?i1, kao + nadle nost apela%ione jurisdik%ije u vezi s pitanjima iz Ustava ?i1 koja proizau iz presude &ilo koga suda u ?i1. Gahtjev za pokretanje spora pred sudom mogu podnijeti" ' lan Predsjednitva, ' predsjednik Savjeta ministara, ' predsjednik ili potpredsjednik jednog od domova Parlamentarne skuptine ' jedna etvrtina jednog doma zakonodavnog tijela entiteta. $kti suda su odluke rjeenja. ,jeenje se donosi u prethodnom postupku, u od&a%ivanju zahtjeva i sl., a odluke su osnovni, glavni akti. Od)uke suda su kona%ne, izvr$ne i op$teo6avezne. SU" 9&. Ustanovljen je zakonom koji je svojom odlukom proglasio visoki predstavnik za ?i1, kao najvii autoritet u %ivilnom dijelu primjene 6ejtonskog mirovnog sporazuma. )snovan je sa %iljem da se osigura e(ikasno ostvarivanje nadle nosti dr ave ?i1 + potovanje ljudskih prava i vladavine zakona. Svuda u svijetu ovo je ustavna kategorija. Sud sainjava petnaest sudija, i to po pet iz reda svakog konstitutivnog naroda, koji su diplomirani pravni%i sa najmanje deset godina iskustva u pravosuu ili advokaturi ili pro(esori pravnog (akulteta na pozitivnopravnim predmetima (krivina, privredna, upravna i privredna pravna katedra!. Sudije &ira Parlamentarna skuptina na period do navrenih sedamdeset godina ivota. Predsjednik se &ira na optoj sjedni%i na period od pet godina. Struktura Suda se sastoji od tri sudska odjeljenja" krivino, upravno i apela%iono, te ima optu sjedni%u suda. (A)*+&(!S%$ US%A1(!2 SU)A .,+V+7N$ N$6<9TN)S;" Sud je nadle an za krivina dijela utvrena zakonom dr ave ?i1 kada je zakonom odreena nadle nost Suda za ta krivina dijela. U nadle nosti suda je takoe da" ' zauzima konaan i o&avezuju-i stav vezan za sprovoenje zakona i meunarodnih ugovora na zahtjev &ilo kojeg suda entiteta ili &ilo kojeg suda 6istrikta ?rko kojem je povjereno sprovoenje zakona dr ave, ' odluuje o pitanjima koja se tiu sprovoenja meunarodnih i meuentitetskih krivinih propisa, ukljuuju-i i odnose sa +nterpol'om i drugim meunarodnim poli%ijskim organima, te ukljuuju-i trans(er osuenog li%a, izruenje i predaju li%a po zahtjevu &ilo kojeg organa na podruju ?i1, druge dr ave, odnosno meunarodnog suda ili tri&unala. ,jeavanje suko&a nadle nosti izmeu sudova (edera%ije ?i1 i ,epu&like Srpske i sudova entiteta i suda 6istrikta ?rko* )dluivanje o ponavljanju krivinog postupka za krivina dijela predviena zakonom dr ave ?i1

UP,$VN$ N$6<9TN)S;" Sud je nadle an da odluuje o tu &ama protiv konanih upravnih akata, odnosno kada se radi o upravnoj utnji institu%ija ?i1 i njenih tijela, institu%ija ?rko 6istrikt i dr. Sud je naroito nadle an da" ' )%jenjuje zakonitost pojedinanih optih izvrnih upravnih akata na osnovu dr avnog zakona, pri vrenju javnih (unk%ija organa vlasti ?i1 za koje zakonom nije predvieno sudsko ispitivanje* ' ,jeava imovinske sporove izmeu dr ave i entiteta, izmeu dr ave i 6istrikt ?rko, izmeu entiteta, izmeu entiteta i 6istrikt ?rko i izmeu institu%ija ?i1 koje su povezane vrenjem javnih ovla-enja* ' ,jeava suko& nadle nosti izmeu sudova entiteta i sudova 6istrikta ?rko* ' )dluuje o ponavljanju postupka u sporovima. $P9<$>+)N$ N$6<9TN)S;" Sud je nadle an da odluuje o" 3. )dluuje o al&ama protiv presuda ili odluka koje donose krivino odijeljenje ovog suda* a! al&ama protiv presuda koje donosi upravno odjeljenje ovog suda* &! al&ama protiv presuda sudova posljednje instan%e 6istriktu ?rko* %! vanrednim pravnim lijekovima protiv pravosna nih odluka koje su donijela odjeljenja Suda, + koje je donio sud 6istrikta ?rko, izuzev o zahtjevima za ponavljanje postupka* d! rjeavanje o prigovorima koji se donose na krenje iz&ornog zakona i drugim predmetima kada je to predvieno zakonom ?+1. 4. Sud je takoe i nadle an za" a! ,jeavanje o prigovorima koji se odnose na krenje iz&ornog zakona* &! ,jeavanje o svim drugim predmetima kada je to predvieno zakonom ?i1. 0!NTRA1NA 9AN4A Ustanovljena je Ustavom, Gakonom o %entralnoj &an%i ?i1. )na je osnovana s %iljem da vodi monetarnu politiku i odr i sta&ilnost doma-e valute i da izdaje doma-u valutu = konverti&ilnu marku. )rganizovana je tako to ima dvije glavne jedini%e = :lavnu &anku u ,S i :lavnu &anku u @?i1 (u @edera%iji mo e osnovati jo jednu glavnu &anku!. 5edini%e su povezane sa >entralnom &ankom i nemaju pravni status i ovla-enje koja su nezavisna od >entralne &anke. Svoje odluke izvravaju prema odlu%i Upravnog od&ora i guvernera. >entralnom &ankom upravlja Upravni savjet koji se sastoji od etiri lana (3 iz ,S = Sr&in, 4 iz @?i1 = 3 1rvat i 3 ?onjak! i guvernera ?anke, koga imenuje //@. U odluivanju jedan glas ima predstavnik ,S, jedan o&a predstavnika @?i1, sa jedan guverner. Upravni savjet i guverner (i tri vi%eguvernera! imaju mandat D godina. )snovni zada(i 0entra)ne 6anke su" a! da de(inie, usvoji i kontrolie monetarnu politiku ?+1 putem izdavanje doma-e valute* &! da dr i i upravlja slu &enim deviznim rezervama >? na siguran i pro(ita&ilan nain* %! da potpomogne ili uspostavi i odr ava odgovaraju-e platne i o&raunske sisteme* d! da izdaje propise za ostvarivanje vezanih za monetarnu politiku i izdavanje doma-e valute* e! da koordinira aktivnosti agen%ije koje su nadle ne za izdavanje &ankarskih li%en%i vrenje supervizije &anaka u entitetima na nain kako to odredi Upravni savjet >entralne &anke*

(!da stavlja i povlai iz opti%aja doma-u valutu, ukljuuju-i kovani%e i novani%e. A1. V)adavina prava i pravna dr,ava Vladavina prava je prevashodno pravno, a zatim (ilozo(sko, etiko i demokratsko naelo putem koga se stvaraju uslovi da vlast &ude ograniena pravom i da drutvom vlada pravom u najirem smislu te rijei (o&jektivno pravo!. Vladavina prava podrazumijeva postojanje pravne dr ave, koja je potinjena pravu, i to u totalitetu, to znai da svi akti koje donosi dr ava (ne samo ustav i zakon! moraju &iti pravni, a ne politiki i ideoloki. Vladavina prava je potovanje pozitivnog pravnog poretka. U teoriji se javljaju razliita miljenja oko odreivanja pojma v)adavina prava i pravna dr,ava. 5edni smatraju da su to dva razliita pojma i po (ormi i po sadr aju (terminoloki i sutinski!, dok drugi misle da su ti dva istovjetna pojma. S gledita ovih pojmova i e(ekata koje izazivaju prema P. Nikoli-u, danas vladavina prava i pravna dr ava imaju praktino, isto pojmovno i demokratsko znaenje, pa ih ne tre&a odvajati jedno od drugog. Pojam v)adavina prava je po nastanku stariji od pojma pravna dr ava. Nastao je u antikoj :rkoj i ,imu. U 5ustinijanovim novelama glasilo" UNeka se svi pokoravaju zakonuR. U savremenom smislu pojam vladavine prava utvrdili su engleski teoretiari. NPojam vladavina prava se ve e za anglosaksonski svijet. Nastao je u dugotrajnoj &or&i za ograniavanje mo-i monarha. U 9ngleskoj je uvijek &ilo vie &or&e za slo&odu. N Prvi akt kojim je najavljena superma%ija prava = vladavina prava &ila je Ma,na 3/arta li-ertat$m koju je 343E. godine potpisao kralj 5ovan &ez Gemlje. Ve-ina naih i stranih teoretiara sla u se u odreenju pojma vladavina prava. Pod v)adavinom prava podrazumijeva se onaj poredak u kome se dr,avna v)asti, prije svega izvr$na (u najirem smislu! ograni%ava putem prava u smis)u da se o6ez6ijedi neprikosnovenost )judski; prava & s)o6oda, odnosno potinjavanje svih vlasti pravnom poretku. NVladavina prava je potovanje pravnog poretka onakav kakav tre&a da &ude (da o&ez&ijedi ljudska prava i slo&ode, da &ude jednak za sve, pravedan, slo&odarski poredak!. ;o je metapravna kategorija tj. idealA. Najpotpunije je uao u sutinu pojma teorije i vladavine prava engleski teoretiar $l&ert Van 6ajsi. )n izvodi tri naela vladavine prava" K Prvo, vladavina o&jektivnog prava, a ne su&jektivnog K 6rugo, potinjenost i jednakost svih i svakog K ;re-e, postojanje i primjena ustavnog prava 6akle, vladavina prava prema 6aj[iju Uneminovno pretpostavlja nezavisno i e(ikasno sudstvo koje je u stanju da o&ez&ijedi zatitu prava i slo&odu pojedina%a. )na nu no ini odgovornim sve one koji zloupotre&ljavaju vlast, prekorauju ovla-enja, koriste se diskre%ionom o%jenom i uopte koje se u vrenju vlasti ogluuju o zakon i ustav i djeluju mimo zakona i ustava.R Pojam pravna dr,ava takoe se de(inie kao dr ava potinjena pravu. Pojam pravna dr ava ' Re3/tsstaat9 Nastao je mnogo kasnije od pojma vladavina prava i ve e se za period poslije @ran%uske &ur oaske revolu%ije u evrokontinentalnom podruju, a pose&no u vrijeme uspona njemake pravne kole prolog vijeka. ;eorija pravne dr ave nastala je kao

evropska ideja i takva dr ava je u osnovi zakonska dr ava. Neto &la u varijantu pravne dr ave prihvataju i zastupaju predstavni%i normativistike pravne kole prema kojoj je pravna dr ava samo ona u kojoj se vlada putem prava. U takvoj dr avi &ile &i sve vlasti (zakonodavna, izvrna i sudska! podreene vladavini zakona. NNastao je u evrokontinentalnoj teoriji i praksi (Njemakoj! i podrazumijeva potovanje pozitivnog ptavnog poretka. Pojam je nastao kao antiteza to je prethodilo pravnoj dr aviI ;o je poli%ijska dr ava, gdje upravni aparat (poli%ije! nije &io vezan dr avom. Smisao &or&e protiv poli%ijske dr ave je &io &or&a za pravom utvrene pro%edure, odn. da nema samovolje.N Pravna dr ava i vladavina prava mogu se ostvariti i postojati samo onda ako se njihova sutina, materijalna strana, zasniva na pravu i pravdi, moralnosti i zakonitosti, pravinosti i pravnoj sigurnosti, te %jelovitosti. Ga postojanje pravne dr ave + vladavine prava potre&no je ostvariti i o&jediniti, meuso&no povezati tri &itna elementa (prin%ipa!" 3. minimum prin%ipa prirodnog prava 4. osnovne moralne prin%ipe F. pravne prin%ipe Vladavina prava i pravna dr ava jedino su mogu-i u demokratskim sistemima. Pravna dr ava nije ona dr ava koja ima propise, a ne pridr ava ih se. ;eko se mo e shvatiti pozitivistiko i li&eralno demokratsko shvatanje dr ave, ve- je najpotpunije shvatanje, ono koje uzima elemente i jednih i drugih teorija pa se konstituie tre-a" o6jektivna etni%ko pravna teorija koja o&uhvata minimum prirodnog prava, odreene moralne + pravne prin%ipe. Pose&ni tipovi dr ava mogu postati pravna dr ava ako njihovo pozitivno pravo &ude sadr avalo neke institute ili naela kao to su" )egitimnost v)asti, podje)a v)asti, nezavisnost sudova, ustavnost & zakonitost, ustavne garan(ije )judski; & gra*anski; prava, s)o6oda privrede i privredni; aktivnosti. Na osnovu takvih prin%ipa dr ava se izgrauje i trans(ormie u pravnu dr avu, koja mora o&ez&ijediti i imati (Nodn. preduslovi da se o&ez&ijedi vladavina prava B 3d4dF' prin%ip ustavnosti + zakonitostiN!" 3. potpunu ,aran3ij$ lj$%s*i/ (ra'a i slo-o%a (to su prava u koja vlast ne smije da ue tj. shva-ena kao neprikosnovene svere i da vlast nije nepogreiva...!* 4. organiza%iju vlasti po sistemu (o%jele 'lasti, ali ne potpune podjele, ve- po sistemu Ukoni%a + ravnote aR F. ostvarenu i potpunu zakonitost u radu uprave ( i izvrne vlasti u %jelini! C. kompetentnu i nezavisnu sudsku vlast E. pravnu sigurnost graana D. ekonomsku sta&ilnost P. minimum neophodnih do&ara svakom ovjeku, ukljuuju-i odreeni stepen so%ijalne sigurnosti. Vladavina prava i pravna dr ava ne nastaju odmah konstituisanjem dr ave. ;o je ideal kome te i svako demokratsko drutvo.

A2. Ustavnost i zakonitost 1. Nastanak i pojam ustavnosti i zakonitosti Pojavom prvih ustava nametnulo se niz pitanja teorijskog karaktera" kako o&ez&ijediti ostvarivanje prava tj. primjenu njegovih odred&i. Pose&no se izdvaja pitanje odnosa + saglasnosti svih ostalih akata sa ustavom. ;o teorijsko pitanje oznaeno je kao ustavni prin%ip ustavnosti i zakonitosti. 6akle od pojave prvih pisanih ustava do danas, ustavnost i zakonitost se izra ava kao odnos ustava, zakona i drugih pravnih akata., a u poslednje vrijeme i nekih politikih akata. Ustavnost i zakonitost znae (i tra e! saglasnost ni ih pravnih akata i normi s viim, a u krajnjoj liniji sa zakonom, odnosno sa ustavom. 6a &i se u jednoj zemlji moglo govoriti o ustavnosti, potre&no je prije svega, postojanje ustava kao najvieg pravnog akta. +sto tako da &i se govorilo o zakonitosti, moraju postojati zakoni. Ustavnost i zakonitost podrazumijeva da se dr avna vlast mo e kretati samo u okviru onog to je o&jektivnim pravom dozvoljeno (/ike = 2;eorija i praksa pravne dr ave i vladavina prava2!. 2. Prin(ipi i =unk(ije ustavnosti i zakonitosti PR&N0&P USTAVNOST& 7Prin(ip ustavnosti kao pravni prin(ip ostvaruje se saglasno-u sa ustavom svih pravnih akata ni ih od njega, a u stvari svi su ni i od njega, jer ustav je najvii pravni akt sa najve-om pravnom snagom. 3 3ormalna ustavnost kao pravni pojam ogleda se u saglasnosti zakona i drugih akata sa ustavom u pogledu njegove (orme, to podrazumijeva da ga je donio organ koji je neposredno (ili posredno! odreen ustavom, po utvrenom postupku i odreenoj (ormi. 3 -aterijalna ustavnost ' znai sadr insku usklaenost zakona i drugih pravnih akata sa ustavom. Sama (ormalna ustavnost nije dovoljna da jedan pravni akt &ude ustavan. Ustavnost u (ormalnom + sadr ajnom smislu su neodvojive, pa ako postoji jedna strana neustavnosti = akt je neustavan. 7Prin(ip ustavnosti kao po)iti%ki prin(ip znai da se uspostavljaju mehanizmi kojima se ograniava politika vlast, odnosno ograniavaju se dometi nosila%a politike vlasti. Svaki politiki akt koji uspostavlja neke odnose u jednoj zemlji, a koji je u suprotnosti sa ustavom = politiki je neustavan. Vlast nije neograniena, svemogu-e, smjenjiva je... PR&N0&P& +A4ON&TOST& Prin%ip zakonitosti predstavlja saglasnost pravnog (ili materijalnog! akta sa zakonom, koji je najvii akt osim ustava. 7Prin(ip zakonitosti kao pravni prin(ip titi hijerarhijske odnose pravnih akata prema kojima svaki ni i akt mora &iti u skladu sa viim, a to znai da je u skladu sa zakonom (i u pogledu (orme i u pogledu sadr ine!. ;ako zakoni postaju temelj pravnog poretka i osnova pravne sigurnosti i garan%ija a(irma%ije o&jektivnog prava. Prin%ip zakonitosti o&uhvata (ormalnu i materijalnu zakonitost. 3ormalna zakonitost ogleda se u zahtjevu da svi ni i akti &udu po (ormi u skladu sa zakonom. )vu zakonitost utvruje nadle ni organ i ona se uglavnom provodi u praksi. Prin%ip materijalne zakonitosti odnosi se na usklaenost sadr aja i drutvenih odnosa ni eg akta sa zakonom.

7Prin(ip zakonitosti kao po)iti%ki prin(ip je &ez sumnje demokratski. )n se stvarao, istorijski gledano, od nastanka moderne graanske dr ave do danas. Svi organi tre&a da se pridr avaju zakona, vlast je vezana i zakonom (ne samo ustavom!. Dunk(ije ustavnosti i zakonitosti 3. 4ontro)na =unk(ija ogleda se u stalnoj kontroli javne vlasti od strane ustavnih organa koji o&ez&jeuju zatitu ustavnosti i zakonitosti i od strane naroda, te u o&avezi javne vlasti da pola e raun o svojoj djelatnosti. 4. Ograni%avaju>a =unk(ija prin(ipa ustavnosti i zakonitosti, ispoljava se u ograniavanju svake, pa i najvie vlasti pravom, a to znai da se mora ponaati u skladu sa ustavom i zakonom F. +a$titna =unk(ija mani(estuje se u utvrivanju i garantovanju o&jektivnog, ali i na zakonu i ustavu zasnovanog su&jektivnog prava. C. 4o;eziona =unk(ija prin(ipa ustavnosti i zakonitosti o&uhvata izgradnju pravnog sistema i pravnog poretka, a odnosi se prete no na utvrivanje + uspostavljanje pre%iznih odnosa unutar pravnog sistema. 5. Ustavne osnove ustavnosti i zakonitosti Ustavom ,epu&like Srpske utvrene su naelne odred&e o ustavnosti i zakonitosti, ali i potre&na razrada (konkretiza%ija! kojom se o&ez&jeuje ostvarivanje ove znaajne (unk%ije. +z opte (naelne! odred&e da 2zakoni, statuti, drugi propisi i opti akti moraju &iti u saglasnosti sa ustavom... propisi i drugi akti moraju &iti u saglasnosti sa zakonom2 = proizilaze i pose&ne, konkretne odred&e" 3. Utvreno je da zakoni i drugi propisi i opti akti stupaju na snagu osmog dana o&javljivanja. Samo izuzetno, kada se radi o aktima velikog drutvenog znaaja ije &i mirovanje imalo negativne posljedi%e u sistemu, mo e se predvidjeti da akti stupaju na snagu i ranije* 4. Prije stupanja na snagu zakoni i drugi propisi moraju &iti o&javljeni u pose&no odreenom slu &enom glasilu* F. +zriito je ustavna odred&a da zakoni, drugi propisi i opti akti ne mogu imati povratno dejstvo. Svaki pravni akt kojim se daje retroaktivno dejstvo naruava i ugro ava legalno steena prava + stvara pravnu desta&iliza%iju i nesigurnost. Ustav je predvidio samo izuzetno da se zakonom (ali ne + drugim propisima i optim aktima! mo e odrediti da pojedine njegove odred&e (samo u optem interesu! mogu imati povratno dejstvo, naroito ako su te odred&e povoljnije za pravne su&jekte + graane* C. .ada dr avni organi i organiza%ije vre javna ovla-enja i rjeavaju o pojedinanim pravima + o&avezama graana, moraju im pru iti mogu-nost da u zakonom propisanom postupku &rane svoja prava i interese i da mogu izjaviti al&u protiv takvog akta* E. Ustavna je garan%ija kojom se a(irmie ustavnost i zakonitost da svako u postupku pred sudom ili dr avnim organom upotre&ljava svoj jezik i da se upoznaje sa injeni%ama na svom jeziku D. Ustav utvruje da se protiv pojedinanih akata sudova, upravnih i drugih dr avnih organa koji vre javna ovla-enja ne-e izjaviti al&a nadle nom sudu* P. Vladi, kao izvrnoj vlasti, daje se pravo da mo e o&ustaviti od izvrenja propis, opti ili pojedinani akt ako smatra da je protivustavan ili protivzakonit. )&aveza je Vlade da o o&ustavljenom aktu odmah zatra i miljenje (odluku! Ustavnog suda, koji je nadle an za o%jenu ustavnosti i zakonitosti Gatitu ustavnosti i zakonitosti vri Ustavni sud, ali to, prije svih, moraju initi redovni sudovi, ostali pravosudni organi ali i izvrni organi (izvrna vlast!.

P,96$V$N59" N6a &i se moglo o&ez&ijediti (unk%ionisanje hijerarhije pravnih akata, jer postoji mogu-nost da &ilo koji akt ne &ude u saglasnosti sa ustavom, potre&no je i-i na o%jenu ustavnosti i zakonitosti. :odine 3LJF. u $meri%i je &io spor /er&uri `ersus (protiv! /edison H da li tre&a da presudi spor po zakonu koji nije u skladu sa ustavomI ;o je pravno pitanje.... Ustavni sud je poeo da o%jenjuje ustavnost zakona po pojedinanim sluajevima, te je tako poela sudska kontrola o%jene ustavnosti. Uslovi za o%jenu ustavnosti, odn. tre&a da postoji" ' pisani ustav, ' hijerarhija prava i ' ljudska prava i slo&ode. H #)%jena ustavnosti B da li neki ni i pravni akt u skladu sa ustavom, a #zakonitosti B ...u skladu sa zakonom. #Normativna kontrola B o%jena usaglaenosti ni ih optih pravnih akata u skladu sa viim pravnim aktima* to pro%jenjuju" sudovi ' redovni (svi ili samo jedan najvii u zemlji!, politiki organi, u S$6 po konkretnom sluaju se vri o%jena. :odine 3P88. u @ran%uskoj je doneseno politiko tijelo 2Senat uvar2. Nadle nost mu je &ila da u pro%esu donoenja zakona sagleda a li su zakoni u skladu sa ustavom ili ne. @ran%uzi su smatrali da demokratski iza&rano tijelo ne tre&a da kontrolie niko ko nije iza&ran demokratski. $<+, u S$6'u su smatrali da to tre&a da rade sudovi. U Sad' u je predsjedniki sistem i sistem pr%edentnog prava tre&a se dr ati presuenog H na &azi toga ta presuda je postala o&avezna. /9OU;+/, u 9vropi to nije tako + presuda nije o&avezuju-a (prva!. ;u poinje primjena drugog modela ' stvaraju se ustavni sudovi, kao pose&na tijela za o%jenu ustavnosti.N A5. +a$tita i kontro)a ustavnosti i zakonitosti Potre&a za zatitom i kontrolom ustavnosti i zakonitosti javlja se otkad se pojavio prvi pisani ustav. 6o pojave svi su zakoni po svojoj pravnoj snazi &ili isti. Ustav se razlikuje od zakona po svojoj optosti, naelnosti, sveo&uhvatnosti, po nainu donoenja (pose&an postupak! po nainu promjene i sl. 6a &i pravni i uopte drutveni poredak &io konzistentan, nu na je usklaenost svih pravnih pravila (propisa! sa ustavom. ;u usklaenost svih ni ih propisa sa ustavom nazivamo ustavno$>u, a onih ni ih sa zakonom = zakonito$>u. Ga kratko vrijeme nakon donoenja prvih ustava dolazi do krenja ustava. Naruavanje odreda&a i prin%ipa ustava i ustavnosti dolazi uglavnom, sa dvije strane. Prvo, sam zakonodava% (koji je naje-e i ustavotvora%! naruava ustav time to donosi zakone koji nisu u %jelini ili djelimino saglasni ustavu. 6rugo, dr avni organi (naroito izvrna vlast! donose podzakonske akte koji nisu u skladu sa zakonom i ustavom. Gato se s pravom (punom opravdano-u! prilo iznala enju naina i mehanizama kojima -e se titi i kontrolisati ustavnost zakona i ni ih pravnih akata. O6)i(i kontro)e i za$tite ustava i ustavnosti, a pose6no ustavnosti zakonaE K Pret;odna kontro)a, ogleda se u tome da odgovaraju-i organ (naje-e neki organ zakonodavne ili izvrne vlasti! prije donoenja zakona od strane parlamenta, provjeri i uskladi odred&e zakonskog projekta sa ustavom, pa tek onda takav akt donosi parlament. 6ruga vrsta kontrole je kad odgovaraju-i organ vri kontrolu zakona nakon njegovog donoenja u skutini, ali prije njegovog proglaenja (Ustavni savjet u @ran%uskoj!.

K Naknadna kontro)a, koja je danas uglavnom prihva-ena, ogleda se u kontroli od strane odgovaraju-eg organa ve- donesenih zakona i drugih ni ih akata koji su se u primjeni pokazali kao nesaglasni sa ustavom. K Unutra$nja kontro)a koju vri sam organ koji je donio zakon ili drugi akt (parlament donosi zakone i on kontrolie njihovu ustavnost!. K Vanjska kontro)a je ona koju vre za to odreeni organi izvan zakonodavnog tijela, tj. +zvan organa koji je donio pravni akt. K Prema organu koji vri kontrolu, kontrola i zatita mo e &iti" a! sistem kontro)e zakonodav(a, &! sistem po)iti%ke kontro)e ' pose&ni organi, %! sistem kontro)e od strane redovni; sudova i d! sistem ustavnosudske kontro)e. Na samom poetku primjene ustava utvreno je da je nu no postojanje zatite i kontrole ustava + ustavnosti. Ve- tada je povedena rasprava o tome koji je to organ koji &i tre&alo da vri kontrolu i zatitu ustavnosti i zakonitosti. Pojavila su se shvatanja" 3. (ran%usko shvatanje, prema kome skuptina vri kontrolu i 4. angloameriko shvatanje, prema kome kontrolu, vre redovni sudovi. F. ;ek mnogo kasnije u drugoj polovini 0+0 vijeka javlja se tre-e shvatanje = (ran%uska varijanta politike kontrole ustavnosti (primat skuptinske kontrole preuzela je Mvaj%arska!. C. + konano etvrti o&lik javlja se kao ustavnosudska kontrola krajem druge de%enije 00 vijeka. a. Sistem kontro)e zakonodav(a je najstariji nain kontrole saglasnosti zakona sa ustavom. )vaj sistem prvo je prihva-en u @ran%uskoj, a uspostavljen je pod uti%ajem ideologije (ran%uske &ur oaske revolu%ije (3PL8!. Prema ovoj kon%ep%iji, kontrolu ustavnosti zakona, odnosno %jelokupne ustavnosti i zakonitosti, vri skuptina (konvent!, koja je za to nadle na. 6olaskom Napoleona na vlast u @ran%uskoj je naputen sistem kontrole ustavnosti i zakonitosti od strane skuptine i preao je u nadle nost pose&nog ustavnopolitikog organa. Sredite skuptinske samokontrole ustavnosti + zakonitosti postaje Mvaj%arska. 9ngleska je napustila taj sistem u prolom vijeku i uspostavila sistem kontrole ustavnosti i zakonitosti od strane redovnih sudova. Sistem parlamentarne kontrole preuzimaju sve zemlje svijeta u kojima je organizovan sistem jedinstva vlasti. &. Sistem redovne sudske kontro)e (redovnih sudova! nastao je u S$6 nakon od&a%ivanja kon%ep%ije (ran%uskih teoretiara da kontrolu ustavnosti vri parlament. Ustav S$6 nije izriito utvrdio ko vri kontrolu saglasnosti zakona sa ustavom, tj. kontrolu ustavnosti i zakonitosti. ;ek od 3LJF. godine kontrolnu (unk%iju de(initivno su preuzeli svi sudovi, a u tome je pose&nu ulogu imao Vrhovni sud S$6. Sudovi S$6 mogu o%jenjivati ustavnost zakona samo ako to tokom voenja spora zatra i neka od strana u sporu. $ko sud o%ijeni da je zakon na osnovu koga se sudi neustavan, od&a%i-e njegovu primjenu i spor -e rjeavati na osnovu Ustava i prakse. ;akav zakon se ne iskljuuje iz pravnog poretka ve- ostaje na snazi, i u slede-em sporu se sudi na osnovu njega, zanemaruju-i to je njegova primjena u prethodnom sporu od&aena. +zuzetak je Vrhovni sud koji o%jenjuje ustavnost + zakonitost saveznih zakona sa Ustavom, o%jenjuje ustavnost zakona dr ava samo u odnosu na Ustav S$6. $ko Vrhovni sud, rjeavaju-i neki spor utvrdi da je odnosni zakon neustavan, toga stava se moraju pridr avati svi ni i sudovi. ;akav zakon .ongres mora ukinuti i donijeti novi. )vakav sistem je prihvatila i Mvaj%arska, 9ngleska, .anada, Novi Geland, $ustralija, i neke zemlje 5u ne $merike.

%. Sistem kontro)e od strane ustavnopo)iti%ki; organa nije se znaajnije a(irmisao i ostao je u s(eri eksperimentalne kontrole. Njegova osnovna karakteristika je odvojenost od sudske + zakonodavne vlasti i pri&li avanje izvrnoj vlasti i politi%i. /noge zemlje su pro&ale ovaj sistem kontrole. + Ustav @ra%uske iz 38CD. godine imao je kontrolni organ politikog karaktera koji se zvao Ustavni komitet. Ustavom iz 38EL. godine u @ran%uskoj se uvodi Ustavni savjet, koji je takoe ustavnopolitiki organ ali sa svojstvima ustavnog suda. Sastoji se od 8 lanova (tri lana imenuje predsjednik repu&like, tri lana = predsjednik Na%ionalne skuptine i tri lana ' predsjednik Senata. )sim ovih 8 lanova do ivotni su lanovi svi &ivi predsjedni%i ,epu&like. 7lanovi Savjeta ne mogu aktivno vriti (unk%iju ni u zakonodavnoj ni u izvrnoj vlasti!. Ustavni savjet uglavnom ima nadle nost tzv. Prethodne kontrole (pravilnosti iz&ora, prigovori, proglaenje rezultata glasanja, pravilnosti provoenja re(erenduma itd.. /o e i na zahjev ustavom ovla-enih organa o%jenjivati ustavnost i drugih zakona. $ko Ustavni savjet proglasi da je zakon ili njegov dio neustavan, zakon ne mo e &iti proglaen i primijenjen d. Ustavnosudska kontro)a ustavni sudovi = najnovija je vrsta kontrole i zatite ustavnosti i zakonitosti i predstavlja savremeni tip takve kontrole. Veoma je prihva-ena i primjenjena u svijetu, kao i u svim dr avama na tlu &ive 5ugoslavije. P,96$V$N59" (?itnoA! N?itna pitanja kod pojave Ustavnih sudova su" & 4o vr$i kontro)u ustavnosti i zakonitostiO a! redovni sudovi (svi ili najvii u zemlji! &! politiki organi %! ustavni sudovi H $rgumenti za kontrolu ustavnosti od strane redovnih sudova" ,edovni sudovi rjeavaju o%jenu ustavnosti povodom konkretnog spora ' to &i omogu-ilo velikom &roju ljudi da pokre-e pitanje ustavnosti zakona. $ kod o%jene ustavnosti od strane ustavnih sudova rjeava se apstraktni spor ' npr. neko smatra da zakon nije u skladu sa ustavom. Sudovi rjeavaju pravna pitanja. H $rgumenti za kontrolu ustavnosti od strane ustavnih sudova" )%jenu ustavnosti od strane redovnih sudova u S$6 je nemogu-e provesti* ustavni sporovi nisu samo pravni, ima dosta politike* sudije redovnih sudova nisu dovoljno kompetentni te tre&a pose&no tijelo.... && 4ada se vr$i kontro)a ustavnosti i zakonitostiO a! prethodna (prije nego zakon stupi na snagu! &! naknadna (nakon to zakon stupi na snagu! &&& 4ako dje)uju od)uke, (da li je u skladu sa ustavom ili ne!O a! inter partes (izmeu stranaka! &! erga omnes (prema svima! H u ustavnoj kontroli samo erga omnesA U S$6'u ako zakon nije u skladu sa ustavom ostaje na snazi, ali ga sud ne primjenjuje, a u 9vropi ga sud kasira (ponitava!A #/aolo .apeleti je dao podjelu kontrole ustavnosti (na osnovu prethodna tri pitanja! na dva sistema" 3. (entra)izovani sistem kontrole ustavnosti (postoji jedan organ koji rjeava i o%jenjuje kontrolu ustavnosti po apstraktnim sluajevima, ije odluke djeluju erga omnes i ponitava zakon. 4. de(entra)izovani sistem konrole ustavnosti (rjeava konkretne sporove, odluke djeluju inter partes,

zakon se ne ponitava ali se ne primjenjuje!. U $meri%i sudovi vre samo normativnu kontrolu ustavnosti i zakonitosti. Ustav odreuje sistem vlasti i rasporeuje vlast" iszvrna, sudska i zakonodavna. $ko postoji sopor izmeu izvrne i sudske vlasti u 9vropi je to ustavno pitanje, a u $meri%i je to politiko pitanje. Ustavni sudovi rjeavaju niz drugih pitanja mimo normativne kontrole. A<. Pojam i razvoj ustavnog sudstva (9itno i %esto pitanje na ispituF 3 nema u knjizi +na%aj i raz)ozi uvo*enja ustavni; sudova Ustavni sudovi se uvode u sistem zatite i kontrole ustava i ustavnosti tek krajem druge de%enije 00 vijeka. U mnogim zemljama kontrolu ustavnosti i zakonitosti vri parlament, u nekim politiki organi, a u nekim zakonodavni organi. Vremenom se izgraivalo miljenje da tre&a prona-i e(ikasnije mehanizme zatite ustava od zakonodavne, politike i parlamentarne kontrole i kontrole ustavnopolitikih organa. Nu no je da se stvore uslovi da ustav ivi, da se njegove odred&e primjenjuju i da se ne kre. Ustav kao le[ superior (zakon nad zakonima! i kao osnovni zakon teko se mo e neposredno primjenjivati, u stvari za samo izuzetno i samo za neka pitanja. Na osnovu njega se donose drugi provodivi propisi pa on u osnovi postaje izvor mnotva zakona koje donosi zakonodavno tijelo = skuptina. Svi ti zakoni moraju &iti u skladu sa ustavom, tj. oni su omeeni ustavom po prin%ipu stroge hijerarhije. + pored toga, zakonodava% esto donese zakon ije su odred&e djelimino ili u %jelini suprotne ustavu. Poto su najoz&iljije povrede zakona upravo u zakonima, postavilo se pitanje da li su zaista predvieni kontrolni organi sposo&ni da sprijee naruavanje ustavnosti i koji &i to organi &ili sposo&ni da urade. Poznati predstavni%i srednjeevropske klasine kole (.elzen, 5elinek i dr.! su smatrali da je sudska kontrola ustavnosti i zakonitosti relativno do&ra, ali da je i nepotpuna jer sama injeni%a da tu kontrolu vre sudovi opte nadle nosti uz sve ostale nadle nosti, upu-uje na to da oni esto ne ulaze u meritum pro&lema pa kontrolu tre&a povjeriti novim organima kojima -e to &iti iskljuiva i jedina nadle nost. ;ako je dolo do stvaranja pose&nog dr avnog tijela (organa!, tj. do uvoenja ustavnog suda. Prva dr ava u svijetu koja je ustanovila ustavno sudstvo kao pose&an organ &ila je $ustrija. )na je svojim Ustavom 384J. godine uvela i niz drugih novih rjeenja u odnosu na dotadanje ustave. Osnove na kojima se zasniva dje)ovanje ustavnog suda Ustavnim sudom kao samostalnom dr avnom institu%ijom se ostvaruje visok stepen kontrole + zatite ustavnosti i zakonitosti. Ustavni sudovi kvali(ikovano i nezavisno od zakonodavne, sudske + izvrne vlasti vri kontrolu i zatitu i tako sna no utiu na a(irma%iju prava tj. na vladavinu prava + izgradnju pravne dr ave. Ustavni sudovi rjeavaju sporove koji nastaju z&og naruavanja pravnog poretka + pravnog sistema (ustava, zakona i utvrenih odnosa! u konkretnoj dr avi nezavisno od postojanja, odnosno nepostojanja konkretnog sudskog spora. )ni sporove rjeavaju neposredno, na zahtjev ovla-enih predlagaa za pokretanje postupka, i to kao osnovno i glavno pitanje. ;o su tzv. 2apstraktni sporovi o ustavnosti i zakonitosti2 Ustavni sud svoju kontrolu i zatitnu ulogu vri stalno i njegovo dejstvo odnosi se na sve i svakog ko putem optih ili odreenih pojedinanih akata naruava norme ustava i zakona.

Spor kod ustavnog suda se ne zasniva na suko&u stranaka, ve- na suko&u akata, gdje je &itan normativni akt koji je suprotan ustavu, odnosno zakonu. Ustavni spor ne te i da zadovolji jednu ili drugu stranku u postupku* tra i da svaki akt ni i od ustava (a svi su takvi! mora &iti u skladu sa ustavom, a ako nije, on -e &iti predmet ustavnog spora i &iti odstranjen iz pravnog poretka. 6akle, ustavni sud prilikom o%jene ustavnosti uzima kao osnovno mjerilo saglasnost zakona sa ustavom i ostalih akata sa ustavom i zakonom. )n ne uva ava niije line i druge razloge pri donoenju odluke. Ga ustavni sud su ustav i zakon jedino mjerilo. Razvoj ($irenje ustavnog sudstva Prva i najstarija =aza razvoja ustavnog sudstva poinje zatitom i kontrolom od strane redovnih sudova. )vakav nain nema jedinstvenu osnovu i model po kome se primjenjuje, pa je zato stvoreno dosta varijanata i razliitih pristupa. "ruga =aza nastala je takoe dosta rano, nakon potpune primjene u S$6, .anadi + nekim drugim zemljama (N. Geland, $ustraliji! i ona je zahvatila 5u nu $meriku. Sjevernoamerike zemlje (osim .u&e, Perua i :vatemale! prihvataju S$6 sistem ali znatnoizmijenjen, u stvari prihva-en je i primijenjen meksiki model, koji se naziva Uam(aroR sistem. Uz ovaj sistem, kao dominantan o&lik zatite ustavnosti i zakonitosti u latinoamerikim dr avama, javlja se i U/a-eas 3or($sR sistem. Sistem Uam(aroR je prije svega humanitarno pravo zati-eno ustavom tj. individualno pravo ovjeka. Njime se individualna prava ovjeka tite od Usuverenih akata javne vlastiR i uvr-uje ustavna vladavina. UAm(aroR znai jedno znajano, prije svega politiko, pravo graana, kao sredstvo zatite ovjeka od samovolje i zloupotre&e prava. Tre>a =aza je najpotpunija i javlja se od kraja druge de%enije 00 vijeka, kad se uvode ustavni sudovi. Pr'a je $sta'ni s$% $'ela A$strija i prva je zemlja u svijetu koja je uvela ustavni sudski organ iji je osnovni zadatak &io zatita ikontrola ustavnosti i zakonitosti. Nakon $ustrije, iste 384J, + 7ehoslovaka je uvela ustavni sud, a de%eniju kasnije Mpanija (38F3. godine!. Ga razliku od $ustrije Mpanija je pravo pokretanja postupka pred ustavnim sudom dala svakom (izikom + pravnom li%u. U meuvremenu 9vropom su (prete no! zavladali totalitarni re imi (+talija, Njemaka, Mpanija, Portugal! pa je pro%es uvoenja ustavnih sudova u druge dr ave o&ustavljen, a ukinuta su i postoje-a tri ustavna suda ($ustrija je pripojena Njemakoj, 7ehoslovaka okupirana, a u Mpaniji je zavladao (aistiki re im = totalitarizam!. Poslije drugog svjetskog rata, o ivljava potre&a za ustavnim sudovima, pa je dolo %o -rojno, $'o1enja $sta'ni/ s$%o'a. Ustanovljen je ustavni sud u Njemakoj, $ustriji, +taliji, a zatim + Mpaniji, Portugalu, ;urskoj, .ipru, a potom i u 5ugoslaviji, 7ehosovakoj, Poljskoj i nekim drugim zemljama. Miri se u $ziji, $(ri%i + nekim zemljama <atinske $merike. A?. Dunk(ije ustavni; sudova P,96$V$N59" Nadle nosti ustavnog sudstva moraju &iti navedene taksativno i to u ustavu. Najiru paletu nadle nosti ima Njemaki ustavni sud. $li u svakoj zemlji ustavno sudstvo o&avezno radi normativnu kontrolu. Nadle nosti ustavnog sudstva su" 3. Usa,la&enost s'i/ a*ata ' autentino tumaenje (od strane onoga ko ga je donio! = svaki pravni akt mo e da &ude predmet kontrole ustavnosti. 4. Rje&a'anje s(oro'a na%le6nosti i2me1$ ra2li#iti/ ,rana 'lasti ' ustav sam opredjeljuje sistem vlasti" da li je sudska, izvrna ili zakonodavna vlast... F. Rje&a'anje s(oro'a na%le6nosti i2me1$ +e%era3ije i +e%eralni/ je%ini3a ' ustavno sudstvo je jedna od karakteristika (edera%ije.

C. .arant$j$ se lj$%s*a (ra'a i slo-o%e ' pitanje" 7ime se ljudska prava i slo&ode naje-e 2gaze2I ' mjerama javne vlasti i to pojedinanim pravnim aktima (presude, upravne radnje!* z&og znaaja ljudskih prava i slo&oda njihova zatita je povjerena ustavnim sudovima* )vo su jedini sluajevi kada se ustavni sudovi &ave pojedinanim aktima. U Njemakoj ustavni sud ima pravo da osuzima ljudska prava i slo&ode u sluaju zloupotre&e istih. E. Demo*rats*i (ore%a* ... D. (oro'i $ 'e2i sa i2-orima ' +z&orni sporovi su u prin%ipu u jednom smislu ustavnog karaktera, ali &iraki od&ori su izvrnog karaktera vlasti. $li, z&og zanaja iz&ora u nekim zemljama se sporovi povjeravaju ustavnim sudovima (negdje ih rjeavaju redovni sudovi!. a Sva pitanja koja ustav rjeava su pravno'politikog karaktera, tj. oni su 2uvari vlasti2 kako ih je .elzen nazvaoAe P. O%l$#$j$ o 2a-rani (oliti#*i/ (artija ' u nekim zemljama se ta nadle nost proiruje i na za&ranu udru enja graana,... L. U nekim zemljama %aj$ $sta'no-(ra'na t$ma#enja.... NNain iz&ora ustavnih sudova ' pro(esor ne pitaA .N5+:$" )snovna (unk%ija ustavnih sudova je zatita postoje-eg ustava i njegove implementa%ije. Ustavnim sudom kao samostalnom dr avnom institu%ijom se ostvaruje visok stepen kontrole i zatite ustavnosti i zakonitosti. Ustavni sudovi kvali(ikovano i nezavisno od zakonodavne, sudske i izvrne vlasti vri kontrolu i zatitu i tako sna no utiu na a(irma%iju prava tj, na vladavinu prava i izgradnju pravne dr ave. Ustavni sudovi rjeavaju sporove koji nastaju z&og naruavanja pravnog poretka i pravnog sistema (ustava, zakona i utvrenih odnosa! u konkretnoj dr avi nezavisno od postojanja, odnosno nepostojanja konkretnog sudskog spora. )ni sporove rjeavaju neposredno, na zahtjev ovla-enih predlagaa za pokretanje postupka, i to kao osnovno i glavno pitanje. ;o su tzv. apstraktni sporovi o ustavnosti i zakonitosti. Ustavni sud svoju kontrolu i zatitnu ulogu vri stalno i njegovo dejstvo odnosi se na sve i svakog ko putem optih ili odreenih pojedinanih akata naruava norme ustava i zakona. Spor kod ustavnog suda se ne zasniva na suko&u stranaka, ve- na suko&u akata, gdje je &itan normativni akt koji je suprotan ustavu, odnosno zakonu. Ustavni spor ne te i da zadovolji jednu ili drugu stranku u postupku* tra i da svaki akt ni i od ustava (a svi su takvi! mora &iti u skladu sa ustavom, a ako nije, on -e &iti predmet ustavnog spora i &iti odstranjen iz pravnog poretka. 6akle, ustavni sud prilikom o%jene ustavnosti uzima kao osnovno mjerilo saglasnost zakona sa ustavom i ostalih akata sa ustavom i zakonom. )n ne uva ava niije line + druge razloge pri donoenju odluke. Ga ustavni sud su ustav i zakon jedino mjerilo. +z" Ustavni sud ,epu&like Srpske Nadle nosti i ovla-enja Ustavnog suda su dvojake" 3. optenadzorne i usmjeravaju-e 4. odluuju-e i normativne #)ptenadzorne i usmjeravaju-e ogledaju se u pravu i o&avezi Ustavnog suda da prati pojave od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti, o&avjetava najvie ustavne organe o stanju i pro&lemima u toj o&lasti i daje miljenja i prijedloge za donoenje zakona i preduzimanje drugih mjera radi o&ez&jeenja ustavnosti + zakonitosti i zatite so&oda i prava graana organiza%ija i zajedni%a.

#)dluuju-e i normativne nadle nosti su" 3. odluivanje o saglasnosti zakona, drugih propisa i optih akata sa Ustavom 4. odluuje o nadle nosti propisa i optih akata sa zakonom F. razrjeava suko& nadle nosti izmeu organa zakonodavne, izvrne i sudske vlasti C. rje ava suko& nadle nosti izmeu organa ,epu&lke, grada i optine E. odluuje o saglasnosti programa statuta i druhih optih akta politikih organiza%ija sa Ustavom i zakonom D. odluuje o saglasnosti zakona, drugih propisa i optih akata Prema skripti nepoznatog autora IIII 3. )dluuje o saglasnosti zakona i drugih optih propisa sa Ustavom 4. )dluuje o saglasnosti propisa i optih akata sa zakonom F. )dluuje o sporovima o pravima najviih tijela dr avne vlasti C. ,jeavaju sporove o ustavnim pravima meu dr avama lani%ama (edera%ije E. Nadziru zakonitost provoenja iz&ora, re(erenduma, narodnih ini%ijativa D. Sude za povredu ustava visokim dr avnim du nosni%ima P. Povodom ustavne tu &e pru aju zatitu slo&oda i prava ovjeka i graanina. L. 6onose tumaenja ustava i zakona, na zahtjev najviih dr avnih tijela A@. Postupak i od)uke ustavni; sudova (9itno i %esto pitanje na ispituF 3 nema u knjizi +z" Ustavni sud ,epu&like Srpske )%jenjivanje ustavnosti i zakonitosti vri se za zakone, druge propise i opte akte koji su na snazi. /o e sud o%jenjivati ustavnost zakona i zakonitosti propisa i drugih optih akata koji su prestali da va e, pod uslovom da od prestanka va enja do pokretanja postupka pred sudom nije proteklo vie od jedne ffgodine. +ni%ijativu za pokretanje postupka za o%jenjivanje ustavnosti i zakonitosti nekog akta mo e dati svako. + sud mo e pokrenuti postupak. Ga pokretanje postupka pred sudom ovla-eni su tano odreeni organi. Nakon podnoenja ini%ijative ili prijedloga za pokretanje postupka, Sud prilazi radu. Prvo se vodi prethodni postupak, zatim javna rasprava i odluivanje. 7Pret;odni postupak ima zadatak da sud utvrdi postoje li osnovne pro%esne pretpostavke i drugi uslovi za voenje postupka i za odluivanje. Sud mo e od podnosio%a prijedloga ini%ijative ili prijedloga, kao + drugih uesnika u postupku da pru e potre&ne dokumente i materijale, te druge vrste dokaza i podataka koji &i mogli &iti va ni za pro%es odluivanja. Sud nakon provedenog prethodnog postupka prihvata ili od&a%uje ini%ijativu ili prijedlog. 7Redovni postupak poinje sa danom prijema prijedloga Sudu. .ada sud ue u postupak za o%jenu ustavnosti ili zakonitosti nekog akta, on vie nije ogranien zahtjevom predlagaa. $ko predlaga u toku postupka odustane od prijedloga, Sud ako nae za shodno, mo e nastaviti i okonati postupak. U redovnom postupku najznaajnija (aza je javna rasprava. )na se naje-e provodi, ali ne u svim sluajevima. U javnoj raspravi uestvuju svi lanovi(sudije! Ustavnog suda, a raspravu vodi i zakazuje predsjednik Suda ili sudija koji ga zajenjuje. ,aspravi prisustvuju svi uesni%i u postupku, a mogu &iti pozvana i druga li%a koja mogu doprinijeti utvrivanju stanja stvari i davanja miljenja o pojedinim pitanjima vezanim za predmet odluivanja.

Od)uke Sud donosi odluke na sjedni%i nakon javne rasprave. Sud od)u%uje ve>inom g)asova od ukupnog &roja sudija. 5edino kada se radi o vitalnom interesu tada odluuje Vije-e ustavnog suda sastavljeno od sedam sudija (dva Sr&ina, dva 1rvata, dva ?onjaka, i jedan )stali! Ustavni sud ne mo e donijeti odluku kojom se neustavam ili nezakonit akt ukida ili ponitava ve- donosi odluku da protivustavan ili protivzakonit akt prestaje da va i, a to zani uklanja se iz pravnog poretka. U pravilu kada Ustavni sud utvrdi da je neki akt u suprotnosti sa ustavom ili zakonom, taj akt prestaje da va i L dana po o&javljivanju odluke Ustavnog suda. Od)uke ustavnog suda su op$teo6avezne & izvr$ne. +z Ustavni sud ?i1 Postupak i dejstvo od)uka suda ogleda se u sljede-em" 3. da je sudski postupak javan 4. da se odluke Suda donose ve>inom ukupnog 6roja %)anova F. da sud ima poslovnik o radu kojim se regulie pro%esni dio voenja postupka i unutranja organiza%ija Suda Od)uke Ustavnog suda su izvr$ne i o6avezuju>e. U praksi ustavnih sudova u svijetu, ako ustavni sud svojom odlukom pravni akt ili dio pravnog akta proglasi neustavnim ili nezakonitim mogu-a su etiri rjeenja" 1. da sud poni$ti akt i)i dio akta 2. da ukine akt i)i dio akta 5. da od)u%i o prestanku va,enja akta od dana o6jav)jivanja od)uke <. da zatra,i od donosio(a akta da u primjerenom roku usk)adi akt sa ustavom, odnosno zakonom U svim zemljama svijeta gdje postoje ustavni sudovi izvr$enja od)uka Ustavnog suda o6ez6je*uje v)ada. P,96$V$N59" .od ustavnih sudova je rije o apstraktnom sporu. H Pitanje. .o &i mogao da pokrene postupak kod ustavnih sudovaI ' dio narodnih poslanika (jer postoji pozi%ija i opozi%ija...da &i opozi%ija mogla da pokrene postupak ' dr avni ustavni organi (e( dr ave, u slo enim dr avama organi konstitutivnih jedini%a! ' redovni sudovi ' u nekim zemljama sam ustavni sud, ali ustavni sud ne postupa po slu &enoj du nosti, ve- eka da mu se neko o&rati. "ejstvo od)uka ustavni; sudova 3 postoje C teze" +. Prema *ome %jel$j$" H erga omnes (prema svima! ++. Ka*'o je %ejst'o, %a li se (oni&ta'a ili se ne (rimjenj$je" H kasira se, odn. ponitava +++. ta se *asira< tj9 (oni&ta'a< %a li 2a*on $ 3jelini ili (oje%ine o%re%-e" H U $meri%i se ponitavaju pojedine odred&`e, ali tu je situa%ija arolika, neki dozvoljavaju par%ijalno kasiranje ako zakon ima smisao &ez odred&i, ali ima zemalja gdje se mo e ponititi itav zakon. 7itav zakon se mora ponititi u %jelini onda kada nije donesen u skladu sa postupkom (iz (ormalnih razloga!. +V. Pitanje 'remens*o, 'a6enja o%l$*a< tj9 *a%a (restaje %a 'a6i< %a se (oni&ti 2a*on" H postoje uopte u pravu dvije situa%ije" 3. e[ tun% (od tada B retroaktivno! i 3.e[ nun% (pro(uturo B za u&udu-e!. )dluke ustavnih sudova djeluju eQ nun( (naelno gledano!, a u $meri%i je e[ tun%A

g $ko je o%jena ustavnosti koju su tra ili sudovi doputa se e[ tun% ukoliko se ne narue pravosna ne presude i akti... AA. Ustavni sud Repu6)ike Srpske Ustanovljen je ustavom, kao samostalna, nezavisna i jedna od najviih ustavnih institu%ija iji je osnovni zadataka kontrola i zatita ustavnosti i zakonitosti. Sud je samostalan i nezavisan, te kao takav nije podlo an politikom uti%aju, zakonodavnoj, sudskoj i izvrnoj vlasti. )rganiza%ija vlasti u ,epu&li%i Srpskoj zasnovana je na naelu podjele vlasti, po kome zakonodavnu vlast ostvaruju Narodna skuptina i Vije-e naroda, izvrnu vlast vri Vlada, sudsku vlast vre sudovi, a zatitu ustavnosti i zakonitosti o&ez&jeuje Ustavni sud. .rajem 388C. godine donesen je Gakon o Ustavnom sudu ,S. Ustavni sud ,epu&like Srpske ima sedam, a od ustavnih promjena 4JJ4. godine sud ima devet sudija, koje &ira Narodna skuptina ,S na prijedlog predsjednika ,epu&like. Sudije se &iraju iz reda istaknutih pravnih strunjaka na period od osam godina i ne mogu &iti ponovo &irani. Predsjednika Suda &ira Narodna skuptina iz reda sudija na period od etiri godine i ne mo e isto li%e &iti ponovo &irano na (unk%iju predsjednika. Predsjednik i sudije prije stupanja na du nost pola u sveanu zakletvu na sjedni%i Narodne skuptine i u ivaju imunitet kao i narodni poslani%i. Ga sluaj kori-enja (tumaenja! imuniteta odluuje Sud. Sudija (i predsjednik Suda! mo e &iti razrijeen (unk%ije prije isteka roka na koji je iza&ran" 3. kada sam zatra i da mu prestane (unk%ija, 4. kada &ude osuen za krivino djelo koje ga ini nedostojnim za o&avljanje sudijske (unk%ije, F. kada trajno izgu&i sposo&nost da o&avlja sudijsku (unk%iju. ) svakom sluaju prijevremenog pokretanja zahtjeva za prestanak (unk%ije sudije raspravlja Sud + donosi odluku ili samo konstatuje prestanak sudijske (unk%ije. (adlenosti i ovla4enja Ustavnog suda su dvojake" 3. opte nadzorne i usmjeravaju-e 4. odluuju-e i normativne # )ptenadzorne i usmjeravaju-e ogledaju se u pravu i o&avezi Ustavnog suda da prati pojave od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti, o&avjetava najvie ustavne organe o stanju i pro&lemima u toj o&lasti i daje miljenja i prijedloge za donoenje zakona i preduzimanje drugih mjera radi o&ez&jeenja ustavnosti + zakonitosti i zatite so&oda i prava graana organiza%ija i zajedni%a. # )dluuju-e i normativne nadle nosti su" 3. odluivanje o saglasnosti zakona, drugih propisa i optih akata sa Ustavom 4. odluuje o nadle nosti propisa i optih akata sa zakonom F. razrjeava suko& nadle nosti izmeu organa zakonodavne, izvrne i sudske vlasti C. rje ava suko& nadle nosti izmeu organa ,epu&lke, grada i optine E. odluuje o saglasnosti programa statuta i druhih optih akta politikih organiza%ija sa Ustavom + zakonom D. odluuje o saglasnosti zakona, drugih propisa i optih akata )%jenjivanje ustavnosti i zakonitosti vri se za zakone, druge propise i opte akte koji su na snazi.

/o e sud o%jenjivati ustavnost zakona i zakonitosti propisa i drugih optih akata koji su prestali da va e, pod uslovom da od prestanka va enja do pokretanja postupka pred sudom nije proteklo vie od jedne godine. &ni(ijativu za pokretanje postupka za o%jenjivanje ustavnosti i zakonitosti nekog akta mo e dati svako. + sud mo e pokrenuti postupak. Ga pokretanje postupka pred sudom ovla-eni su tano odreeni organi. Nakon podnoenja ini%ijative ili prijedloga za pokretanje postupka, Sud prilazi radu. Prvo se vodi prethodni postupak, zatim javna rasprava i odluivanje. 7Pret;odni postupak ima zadatak da sud utvrdi postoje li osnovne pro%esne pretpostavke i drugi uslovi za voenje postupka i za odluivanje. Sud mo e od podnosio%a prijedloga ini%ijative ili prijedloga, kao + drugih uesnika u postupku da pru e potre&ne dokumente i materijale, te druge vrste dokaza i podataka koji &i mogli &iti va ni za pro%es odluivanja. Sud nakon provedenog prethodnog postupka prihvata ili od&a%uje ini%ijativu ili prijedlog. 7Redovni postupak poinje sa danom prijema prijedloga Sudu. .ada sud ue u postupak za o%jenu ustavnosti ili zakonitosti nekog akta, on vie nije ogranien zahtjevom predlagaa. $ko predlaga u toku postupka odustane od prijedloga, Sud ako nae za shodno, mo e nastaviti i okonati postupak. U redovnom postupku najznaajnija (aza je javna rasprava. )na se naje-e provodi, ali ne u svim sluajevima. U javnoj raspravi uestvuju svi lanovi(sudije! Ustavnog suda, a raspravu vodi i zakazuje predsjednik Suda ili sudija koji ga zmjenjuje. ,aspravi prisustvuju svi uesni%i u postupku, a mogu &iti pozvana i druga li%a koja mogu doprinijeti utvrivanju stanja stvari i davanja miljenja o pojedinim pitanjima vezanim za predmet odluivanja. Od)uke Sud donosi )6<U.9 na sjedni%i nakon javne rasprave. Sud od)u%uje ve>inom g)asova od ukupnog &roja sudija. 5edino kada se radi o vitalnom interesu tada odluuje Vije-e ustavnog suda sastavljeno od sedam sudija (dva Sr&ina, dva 1rvata, dva ?onjaka, i jedan iz reda ostalih!. Ustavni sud ne mo e donijeti odluku kojom se neustavan ili nezakonit akt ukida ili ponitava ve- donosi odluku da protivustavan ili protivzakonit akt prestaje da va i, a to zani uklanja se iz pravnog poretka. U pravilu kada Ustavni sud utvrdi da je neki akt u suprotnosti sa ustavom ili zakonom, taj akt prestaje da va i L dana po o&javljivanju odluke Ustavnog suda. Od)uke ustavnog suda su op$teo6avezne i izvr$ne. Ustavni sud ne (unk%ionie po hijerarhijiA. AB. Ustavni sud 9i. .ao autoritativna institu%ija ostvaruje i o%ijenjuje ustavnost i zakonitost propisa i drugih optih akata. Pose&no titi Ustav ?+1. Ustavni sud ima devet lanova (SU6+5$! od kojih dva lana &ira Narodna skuptina ,S, etiri lana Predstavniki dom @edera%ije a ostala tri lana &ira predsjednik 9vropskog suda za ljudska prava. Ga sudiju Ustavnog suda mo e &iti iza&ran svaki graanin sa pravom glasa, s tim da da je istaknuti pravnik sa visoko moralnim renomeom. Sudije koje &ira predsjednik 9vropskog suda za ljudska prava ne mogu &iti graani ?i1 niti &ilo koje susjedne dr ave. /andat prvih naimenovanih i iza&ranih sudija traje pet godina i ne mogu &iti ponovo &irani, a poslije isteka prvog mandata sudije -e &irati trajno, tj. /o-i -e &iti na mjestu

sudije Ustavnog suda do PJ godina ivota. Smjena sudije mo e &iti i ranija ako sam podnese ostavku ili ga ostale sudije smijene konsenzusom. Poslije isteka prvog mandata, Parlamentarna skupina mo e odluiti da se umjest tri sudije koje imenuje predsjednik 9vropskog suda za ljudska prava, oni &iraju na drugi nain, vjerovatno iz entiteta. Sud ima znaajne nadle nosti + one se odnose iskljuivo na rijeavanje sporova koji nastaju po ustavu ?+1 izmeu entiteta ili izmeu ?+1 + jednog ili o&a entiteta, ili izmeu ustanova ?+1. NA"1!HNOST& USTAVNO- SU"A 1 )snovna i iskljuiva nadle nost Suda je da $titi Ustav tako da od)u%uje o sporovima koji po ovom Ustavu nastaju izme*u entiteta i)i izme*u institu(ija 9i.. U osnovnu nadle nost ulazi i pravo suda da odluuje o tome" ' 6a li je odluka jednog entiteta da uspostavi spe%ijalne paralelne odnose sa susjednom zemljom u skladu sa Ustavom ?+1* ' 6a li je neka odred&a ustava ili zakona nekog od entiteta u skladu sa Ustavom ?+1* Gahtjev za pokretanje spora pred Sudom mogu podnijeti" 3. lan Predsjednitva, 4. predsjednik Savjeta ministara, F. predsjednik ili potpredsjednik jednog od domova Parlamentarne skuptine C. jedna etvrtina jednog doma zakonodavnog tijela entiteta. 2 Ape)a(iona nad)e,nost koju ima Ustavni sud u vezi s pitanjima koja prema ovom Ustavu proistiu iz presude &ilo koga suda u ?i1. 5 Op$ta nad)e,nost 3 Ustavni sud je nadle an i za pitanja koja mu uputi &ilo koji sud u ?i1, kao + nadle nost apela%ione jurisdik%ije. (Vie o nadle nostima u pitanju &r. PJ +nstitu%ije ?i1!. $kti suda su odluke i rjeenja. ,jeenje se donosi u prethodnom postupku, u od&a%ivanju zahtjeva i sl., a odluke su osnovni, glavni akti. Od)uke suda su kona%ne, izvr$ne i op$teo6avezne. Ustav 9i. nije regu)isao $ta se de$ava sa pravnim aktima i)i dije)ovima akata koje Ustavni sud svojom od)ukom prog)asi neustavnim i)i nezakonitim. U praksi ustavnih sudova u svijetu, ako ustavni sud svojom odlukom pravni akt ili dio pravnog akta proglasi neustavnim ili nezakonitim mogu-a su etiri rjeenja" 3. da sud poniti akt ili dio akta 4. da ukine akt ili dio akta F. da odlui o prestanku va enja akta od dana o&javljivanja odluke C. da zatra i od donosio%a akta da u primjerenom roku uskladi akt sa ustavom, odnosno zakonom Ustavom 9i. nije utvr*eno ko >e u s)u%aju potre6e o6ez6ijediti izvr$enje od)uke. U svim zemljama svijeta gdje postoje ustavni sudovi izvr$enja od)uka Ustavnog suda o6ez6je*uje v)ada. U ?i1 to nije regulisano i ne zna se ko -e to uiniti. NP,96$V$N59" Ustavni sud ima nadle nosti" 3. rjeava sporove izmeu entiteta 4. rjeava sporove izmeu entiteta i ?i1 F. rjeava sporove izmeu institu%ija ?i1 C. apela%iona nadle nost (odluuje po al&i* Ustavni sud nije klasian redovni sud i ova nadle nost je poprilino 2udna2Hispada kao da je on reviziona instan%a kome se mogu svi aliti... apela%iona nadle ost mo e da ima smisla ako se govori o povredi ljudskih prava i slo&oda koja su propisana ustavom* slijedi iz ovoga pitanje" da li &i

Ustavni sud ?i1 mogao da odluuje o pitanjima koja su u apela%ionoj jurisdik%iji entitetaI H Ne &iA je oni donose presude, a ustavni sud ?i1 )6<U.9AAA Ne mo e nad presudama ustavnih sudova entiteta Ustavni sud ?i1 da donosi odluke. Ustavni sud ne (unk%ionie po hijerarhijiA! E. o%jenjuje usklaenost zakona sa zakonima ?i1 (Ustav nema pravno dejstvo odluka* Ustavnom sudu ?i1 je ostavljena mogu-nost da se poslovnikom odredi dejstvo!. AC. Ustav 9osne i .er(egovine PREAM?U4A Oslanjaj$0i se na (o&to'anje lj$%s*o, %ostojanst'a< slo-o%e i je%na*osti< (os'e0ni mir$< (ra'%i< toleran3iji i (omirenj$< $-ije1eni %a %emo*rats*i or,ani 'lasti i (ra'i#ne (ro3e%$re naj-olje st'araj$ mirolj$-i'e o%nose $n$tar (l$ralisti#*o, %r$&t'a< $ 6elji %a (o%sta*n$ o(&te -la,ostanje i e*onoms*i ra2'oj *ro2 2a&tit$ (ri'atno, 'lasni&t'a i $na(re1enje tr6i&ne (ri're%e< 'o1eni 3ilje'ima i na#elima Po'elje Uje%injeni/ naro%a< o(re%ijeljeni 2a s$'erenitet< teritorijalni inte,ritet i (oliti#*$ ne2a'isnost ?osne i @er3e,o'ine $ s*la%$ sa me1$naro%nim (ra'om< o%l$#ni %a osi,$raj$ ($no (o&to'anje me1$naro%no, /$manitarno, (ra'a< ins(irisani Uni'er2alnom De*lara3ijom o lj$%s*im (ra'ima< Me%$naro%nim (a*to'ima o ,ra1ans*im ! (oliti#*im (ra'ima< o%nosno o e*onoms*im< so3ijalnim i *$lt$rnim (ra'ima i De*lara3ijom o (ra'ima li3a *oja (ri(a%aj$ na3ionalnim ili etni#*im< 'jers*im i je2i#*im manjinama< *ao i %r$,im instr$mentima lj$%s*i/ (ra'a< (o%sje3aj$3i se na Osno'na na#ela $sa,la&ena $ Aene'i B9 C9 DCCE9 ,o%ine i $ Nj$jor*$ >=9 C9 DCCE9 ,o%ine< ?o&nja3i< @r'ati i r-i< *ao *onstit$ti'ni naro%i 7$ 2aje%ni3i s ostalima8< i ,ra1ani ?osne ! @er3e,o'ine o'im $t'r1$j$ Usta' ?osne i @er3e,o'ine5 Sporazum kojim je okonan rat u ?ih je 6ejtonski sporazum()pti okvirni sporazum za mir u ?i1!. Ustav je sastavni dio $neksa C tog sporazuma, premda sadr i i druge anekse koji reguliu neka druga pitanja. Neke karakteristike..." 3. ... sastavni dio jednog mirovnog sporazuma V on je po mnogim svojim karakteristikama i po mnogim rjeenjima prilino neo&ian pravni akt, koji nema pandana u pravu, mo e se re-i da je jedinstven po mnogim rjeenjima u istoriji svejetske ustavnosti. 4. Ustav ?i1 je mnoga pitanja ostvio neregulisana, nejasna, nedoreena... F. Ustav ?i1 ima malo lanova ' 34. Pisan je jednom anglosaksonskom pravnom tehnikom (pisali su ga ameriki pravni%i u jednoj amerikoj &azi u S$6'u u toku mirovnih pregovora, iako je svaka od strana imala svoje pravne eksperte, koji su davali svoje odreene prijedloge!, nekarakteristinom za kontinentalno pravo. Pun je udnih jezikih (ormula%ija, ima puno pravnih praznina. ' Ustav ?i1 najprije sadr i pream&ulu koja ne prethodi nazivu ustav, ve- je njegov sastavni dio. )na govori o razlozima donoenja ustava. ;u se takoae vidi i ko su donosio%i ustava (a onaj ko donosi ustav je i nosilo% suverene vlasti ' ?onja%i, 1rvati i Sr&i d ostali d graani!. Najva nije u pream&uli je da odreuje da su ?onja%i, 1rvati i Sr&i konstutivni narodi u ?i1, ali je sama ta odred&a sroena na takav nain da su onio konstutivni narodi u ?i1 zajedno sa ostalima. ;a je kategorija preuzeta i u entitetskim ustavima (pominju se ostali ali se pominju i graani!.

Flan ! ?osna i @er3e,o'ina D9 Kontin$itet Re($-li*a ?osna i @er3e,o'ina< #ije je 2'ani#no ime o% sa%a G?osna i @er3e,o'inaG< nasta'lja s'oje (ra'no (ostojanje (o me1$naro%nom (ra'$ *ao %r6a'a< sa $n$tra&njom str$*t$rom mo%i+i3iranom o'im Usta'om< i sa (ostoje0im me1$naro%no (ri2natim ,rani3ama9 Ona ostaje %r6a'a #lani3a Uje%injeni/ naro%a i mo6e *ao ?osna i @er3e,o'ina 2a%r6ati #lanst'o ili 2atra6iti (rijem $ or,ani2a3ijama $n$tar sistema Uje%injeni/ naro%a< *ao i $ %r$,im me1$naro%nim or,ani2a3ijama9 >9 Demo*rats*a na#ela ?osna i @er3e,o'ina je %emo*rats*a %r6a'a *oja +$n*3ioni&e $ s*la%$ sa 2a*onom i na osno'$ slo-o%ni/ i %emo*rats*i/ i2-ora9 H9 asta' ?osna i @er3e,o'ina se sastoji o% %'a entiteta5 Fe%era3ije ?osne i @er3e,o'ine i Re($-li*e r(s*e 7$ %aljem te*st$ GentitetiG89 I9 Kretanje ro-a< $sl$,a< *a(itala i li3a Postoji slo-o%a *retanja &irom ?osne i @er3e,o'ine9 ?osna i @er3e,o'ina i entiteti ne0e ometati ($n$ slo-o%$ *retanja< li3a< ro-a< $sl$,a i *a(itala &irom ?osne i @er3e,o'ine9 Nije%an entitet ne0e (ro'o%iti -ilo *a*'$ *ontrol$ na ,rani3i i2me1$ entiteta9 E9 .la'ni ,ra% .la'ni ,ra% ?osne i @er3e,o'ine je araje'o9 =9 im-oli ?osna i @er3e,o'ina 3e imati one sim-ole *oje s'ojom o%l$*om o%re%i Parlamentarna s*$(&tina ! (ot'r%i Pre%sje%ni&t'o9 J9 Dr6a'ljanst'o Postoji %r6a'ljanst'o ?osne i @er3e,o'ine< *oje re,$li&e Parlamentarna s*$(&tina< i %r6a'ljanst'o s'a*o, entiteta *oje re,$li&$ sami entiteti< (o% $slo'om %a5 a8 'i %r6a'ljani -ilo *oje, entiteta s$< samim tim< %r6a'ljani ?osne i @er3e,o'ine9 -8 Nije%no li3e ne mo6e -iti ar-itrarno li&eno %r6a'ljanst'a ?osne i @er3e,o'ine< ili %r6a'ljanst'a entiteta< ili na %r$,i na#in osta'ljeno -e2 %r6a'ljanst'a9 Ni*o ne mo6e -iti li&en %r6a'ljanst'a ?osne ! @er3e,o'ine< ili entiteta< (o -ilo *ojem osno'$ *ao &to je (ol< rasa< -oja< je2i*< 'jera< (oliti#*o ili %r$,o mi&ljenje< na3ionalno ili so3ijalno (orije*lo< (o'e2anost sa na3ionalnom manjinom< imo'ina< ro1enje ili -ilo *oji %r$,i stat$s9 38 'a li3a *oja s$ -ila %r6a'ljani Re($-li*e ?osne i @er3e,o'ine< ne(osre%no (rije st$(anja na sna,$ o'o, Usta'a< s$ %r6a'ljani ?osne i @er3e,o'ine9 Dr6a'ljanst'o li3a *oja s$ nat$rali2o'ana (oslije =9I9DCC>9 ,o%ine< a (rije st$(anja na sna,$ o'o, Usta'a< re,$lisa0e Parlamentarna s*$(&tina9 %8 Dr6a'ljani ?osne i @er3e,o'ine mo,$ imati %r6a'ljanst'o %r$,e %r6a'e< (o% $slo'om %a (ostoji -ilateralni $,o'or i2me1$ ?osne i @er3e,o'ine i te %r6a'e *ojim se to (itanje $re1$je< a *oji je o%o-rila Parlamentarna s*$(&tina $ s*la%$ sa #lanom !V< sta' I< ta3*a 7%89 4i3a sa %'ojnim %r6a'ljanst'om mo,$ ,lasati $ ?osni ! @er3e,o'ini i $ entitetima samo a*o je ?osna i @er3e,o'ina %r6a'a nji/o'o, (re-i'ali&ta9 e8 Dr6a'ljanin ?osne i @er3e,o'ine $ inostranst'$ $6i'a 2a&tit$ ?osne i @er3e,o'ine9 'a*i entitet mo6e i2%a'ati (aso&e ?osne i @er3e,o'ine s'ojim %r6a'ljanima< na na#in *a*o je to re,$lisala Parlamentarna s*$(&tina9 ?osna i @er3e,o'ina mo6e i2%a'ati (aso&e onim %r6a'ljanima *ojima (aso& nije i2%at o% strane entiteta9

Us(osta'i0e se 3entralni re,istar s'i/ (aso&a i2%ati/ o% strane entiteta i o% strane ?osne i @er3e,o'ine9 Stav 3. ' kontinuitet H prvi lan u stavu 3. odreuje da li je ?i1 stara ili nova dr ava. Pa sa stanovita meunarodnog prava ona je stara dr ava. Naime, meunarodno pravni kontinuitet znai nasljeivanej prava i o&aveza, koja jedna dr ava na meunarodnom planu ima. Sve ono to je ?i1 od trenutka kada je stekla priznanje, kao nezavisna dr ava na meunarodnom planu zakljuila od sporazuma, ugovora, sva prava i o&aveze koja odatle pristiu, je naslijedila ?i1 koja ima ovaj ustav. /eutim, s druge strane rije je o ustavno'pravnom diskontinuitetu, jer ovaj ustav nije donesen u skladu sa postupkom, ako nita drugo, ranijeg va e-eg ustava. Stav F. H Ustav odreuje da -e se ?i1 sastojati od dva entiteta, ,S i @?i1. Na prvi pogled dr avno ureenje ?i1 podsje-e na realnu uniju. Postoje dvije politiko teritorijalne jedini%e. 7injeni%a je da su tri naroda konstutivna,a a da postoje dva entiteta, zapravo name-e se osnovno pitanje dr avnog ureenja ?i1, a to je pitanje odnosa konstitutivnosti naroda i politiko'teritorijalnog ureenja, u smislu postojanja dva entiteta. Sutinsko pitanje ustavno pravnog dr avnog ureenje ?i1, od 388E. godine pa sve do danas, je &ilo i ostalo pitanje odnosa konstitutivnosti i entitetske strukture ?i1. ;o pitanje je sa so&om nosilo dva mogu-a odgovoa" a! ... da su u ?i1 na nivou itave ?i1 tri anroda konstitutivna, a da su izraz njihove konstitutivnosti dvije politiko'eritorijalne jedini%e. +zraz konstitutivnosti ?onjaka + 1rvata je @edera%ija ?i1, a izraz konstitutivnosti Sr&a je ,epu&lika Srpska. &! S druge strane postojala je i drugaija kola miljenja, koja je smatrala da je ustavom predviena konstitutivnost sva tri naroda, zapravo prin%ip koji &i trre&ao da va i na itavoj teritoriji ?i1. 6rugim rijeima, iz suprematije Ustava ?i1 (iz najvie pravne snage Ustava ?i1!, proistie da prin%ip konstitutivnosti sva tri naroda mora da &ude ostvaren na %ijeloj teritoriji ?i1. ,azrjeenje ove prie je jedna odluka Ustavnog suda ?i1. Ustavni sud ?i1 je stao na stanovite da su sva tri naroda konstitutivna na %ijeloj teritoriji ?i1, to je kasnije &io uvod u izmjene entitetskih ustava + uvoenja prin%ipa konstitutivnosti naroda. 6odue, izmjena entitetski ustava je &ilo i ranije (npr. Ustav ,S je znatno optere-en velikim &rojem amandmana. Gvanian ra-i-eni tekst nikada nije utvren!. ?i1 se sastoji od entiteta, pri emu rije entitet zapravo znai neto. Sama ta rije je jedinstvena u svjetskoj ustavnosti. Ustav ?i1 nije odredio ta su entiteti. Nije odredio samu prirodu entiteta, nije rekao (ederalne jedini%e, nije rekao dr aave,... Nije rekao nita od toga. Nesumnjivo, dakle, jeste da je i ?i1 slo ena dr ava (to proistie iz prvog lana gdje ka e da se sastoji od dva entiteta i tri konstitutivna naroda!. Stav C. H i pored slo enog dr avnog ureenja ne-e postojati prepreke kretanja ro&a, kapitala, usluga i ljudi (ove C kategorije su okosni%e 9UA!. Stav P. H dr avljanstvo u slo enim dr avama postoji kao dualno... Na osnovu njega se stie utisak da su entiteti dr ava u dr avi, odn. u smis)u ustavnog prava entiteti su dr,ave. 6r avljanstvo -e regulisati Parlamentarna skuptina i entiteti. + kod izdavanja pasoa (kao i kod regulisanja dr avljanstva! podijeljena je nadle nost. Flan !! H (tre&a znatiA! 4j$%s*a (ra'a i osno'ne slo-o%e D9 4j$%s*a (ra'a ?osna i @er3e,o'ina i o-a entiteta 3e osi,$rati naj'i&i ni'o me%$naro%no (ri2nati/ lj$%s*i/ (ra'a ! osno'ni/ slo-o%a9 U t$ s'r/$ (ostoji Komisija 2a lj$%s*a (ra'a 2a ?osn$ i @er3e,o'in$< *ao &to je (re%'i%eno $ Ane*s$ = O(&te, o*'irno, s(ora2$ma9 >9 Me1$naro%ni stan%ar%i

Pra'a i slo-o%e (re%'i1eni $ E'ro(s*oj *on'en3iji 2a 2a&tit$ lj$%s*i/ (ra'a ! osno'ni/ slo-o%a i $ njenim (roto*olima se %ire*tno (rimjenj$j$ $ ?osni ! @er3e,o'ini9 O'i a*ti imaj$ (rioritet na% s'im ostalim 2a*onima9 H9 Katalo, (ra'a 'a li3a na teritoriji ?osne i @er3e,o'ine $6i'aj$ lj$%s*a (ra'a i slo-o%e i2 sta'a >9 o'o, #lana< &to $*lj$3$je5 a8 Pra'o na 6i'ot9 -8 Pra'o li3a %a ne -$%e (o%'r,n$to m$#enj$ niti ne#o'je3nom ili (oni6a'aj$0em tretman$ ili *a2ni9 38 Pra'o li3a %a ne -$%e %r6ano $ ro(st'$ ili (ot#injenosti< ili na (risilnom ili o-a'e2nom ra%$9 %8 Pra'o na li#n$ slo-o%$ i si,$rnost9 e8 Pra'o na (ra'i#no sasl$&anje $ ,ra1ans*im i *ri'i#nim st'arima i %r$,a (ra'a $ 'e2i sa *ri'i#nim (ost$(*om9 +8 Pra'o na (ri'atni i (oro%i#ni 6i'ot< %om i (re(is*$9 ,8 lo-o%$ misli< sa'jesti i 'jere9 /8 lo-o%$ i2ra6a'anja9 i8 lo-o%$ mirno, o*$(ljanja i slo-o%$ $%r$6i'anja s %r$,ima9 j8 Pra'o na -ra* i 2asni'anje (oro%i3e9 *8 Pra'o na imo'in$9 l8 Pra'o na o-ra2o'anje9 m8 Pra'o na slo-o%$ *retanja i (re-i'ali&ta9 I9 Ne%is*rimina3ija U6i'anje (ra'a i slo-o%a< (re%'i1eni/ $ o'om #lan$ ili $ me1$naro%nim s(ora2$mima na'e%enim $ Ane*s$ ! o'o, Usta'a< osi,$rano je s'im li3ima $ ?osni ! @er3e,o'ini -e2 %is*rimina3ije (o -ilo *ojem osno'$ *ao &to je (ol< rasa< -oja< je2i*< 'jera< (oliti3#o i %r$,o mi&ljenje< na3ionalno ili so3ijalno (orije*lo< (o'e2anost sa na3ionalnom manjinom< imo'ina< ro1enje ili %r$,i stat$s9 E9 !2-je,li3e i raseljena li3a 'e i2-je,li3e i raseljena li3a imaj$ (ra'o %a se slo-o%no 'rate $ s'oje %omo'e9 Oni imaj$ (ra'o< $ s*la%$ s Ane*som J O(&te, o*'irno, s(ora2$ma< %a im se 'rati imo'ina *oje s$ -ili li&eni 2a 'rijeme ne(rijateljsta'a o% DCCD9 i %a %o-ij$ *om(en2a3ij$ 2a s'$ ta*'$ imo'in$< *oja im ne mo6e -iti 'ra0ena9 'e o-a'e2e ili i2ja'e $ 'e2i sa ta*'om imo'inom< *oje s$ %ate (o% (risilom< ni&ta'e s$9 =9 !m(lementa3ija ?osna i @er3e,o'ina< i s'i s$%o'i< $stano'e< or,ani 'lasti< te or,ani *ojima (osre%no r$*o'o%e entiteti ili *oji %jel$j$ $n$tar entiteta (o%'r,n$ti s$< o%nosno (rimjenj$j$ lj$%s*a (ra'a i osno'ne slo-o%e na *oje je $*a2ano $ sta'$ >9 J9 Me%$naro1ni s(ora2$mi ?osna i @er3e,o'ina 0e ostati ili (ostati strana $,o'orni3a me1$naro%ni/ s(ora2$ma (o-rojani/ $ Ane*s$ ! o'o, Usta'a9 B9 ara%nja 'i na%le6ni or,ani 'lasti $ ?osni i @er3e,o'ini 3e sara1i'ati sa< i o-e2-ije%iti neo,rani#en (rist$(5 s'im me1$naro%nim (osmatra#*im me/ani2mima lj$%s*i/ (ra'a *oji se $s(osta'e 2a ?osn$ i @er3e,o'in$; na%2ornim tijelima *oja se $s(osta'e -ilo *ojim me1$naro%nim s(ora2$mom na'e%enim $ Ane*s$ ! o'o, Usta'a; Me1$naro%nom tri-$nal$ 2a -i'&$ J$,osla'ij$ 7a naro#ito 0e se (ri%r6a'ati nare%-i *oje s$ i2%ate (o #lan$ >C9 tat$ta Tri-$nala8; i -ilo *ojoj %r$,oj

or,ani2a3iji o'la&tenoj o% strane Vije0a si,$rnosti Uje%injeni/ naro%a sa man%atom *oji se ti#e lj$%s*i/ (ra'a ili /$manitarno, (ra'a9 Flan !!! Na%le6nosti i o%nosi i2me%$ instit$3ija ?osne i @er3e,o'ine i entiteta 59 (adlenosti institu6ija #osne i 7er6egovine lje%e0a (itanja s$ $ na%le6nosti instit$3ija ?osne i @er3e,o'ine5 a8 Vanjs*a (oliti*a9 -8 Vanjs*otr,o'ins*a (oliti*a9 38 Carins*a (oliti*a9 %8 Monetarna (oliti*a< *ao &to je (re1'i%eno #lanom V!!9 e8 Finansiranje instit$3ija i me1$naro%ni/ o-a'e2a ?osne i @er3e,o'ine9 +8 Politi*a i re,$lisanje (itanja imi,ra3ije< i2-je,li3a i a2ila9 ,8 Pro'o%enje me1$naro%ni/ i me1$entitets*i/ *ri'i#no(ra'ni/ (ro(isa< $*lj$#$j$3i i o%nose sa !nter(olom9 /8 Us(osta'ljanje i +$n*3ionisanje 2aje%ni#*i/ i me1$naro%ni/ *om$ni*a3ijs*i/ sre%sta'a9 i8 Re,$lisanje me1$entitets*o, trans(orta9 j8 Kontrola 'a2%$&no, sao-ra0aja9 >9 Na%le6nosti entiteta a8 Entiteti imaj$ (ra'o %a $s(osta'ljaj$ (ose-ne (aralelne o%nose sa s$sje%nim %r6a'ama< $ s*la%$ sa s$'erenitetom i teritorijalnim inte,ritetom ?osne i @er3e,o'ine9 -8 'a*i entitet 0e (r$6iti s'$ (otre-n$ (omo0 'la%i ?osne i @er3e,o'ine *a*o -i joj se omo,$0ilo %a is(o&t$je me1$naro%ne o-a'e2e ?osne i @er3e,o'ine< s tim %a 0e +inansijs*e o-a'e2e $ *oje je $&ao je%an entitet -e2 sa,lasnosti %r$,o,< a (rije i2-ora Parlamentarne s*$(&tine i Pre%sje%ni&t'a ?osne ! @er3e,o'ine< ostati o-a'e2a to, entiteta osim $*oli*o je ta o-a'e2a neo(/o%na 2a nasta'a* #lanst'a ?osne i @er3e,o'ine $ ne*oj me1$naro%noj or,ani2a3iji9 38 Entiteti 0e is($niti s'e $slo'e 2a (ra'n$ si,$rnost i 2a&tit$ li3a (o% s'ojom j$ris%i*3ijom< o%r6a'anjem 3i'ilni/ $stano'a 2a (rimjen$ (ra'ni/ (ro(isa< *oje 0e +$n*3ionisati $ s*la%$ sa me1$naro%no (ri2natim stan%ar%ima $2 (o&to'anje me1$naro%no (ri2nati/ lj$%s*i/ (ra'a i osno'ni/ slo-o%a< i2 #lana !! o'o, Usta'a< ! (o%$2imanjem ostali/ o%,o'araj$0i/ mjera9 %8 'a*i entitet mo6e ta*o1er s*la(ati s(ora2$me sa %r6a'ama i me1$naro%nim or,ani2a3ijama $2 sa,lasnost Parlamentarne s*$(&tine9 Parlamentarna s*$(&tina mo6e 2a*onom (re%'i%jeti %a 2a o%re1ene 'rste s(ora2$ma ta*'a sa,lasnost nije (otre-na9 H9 Pra'ni (ore%a* i na%le6nosti instit$3ija a8 'e 'la%ine +$n*3ije i o'la&tenja *oja nis$ o'im Usta'om i2ri#ito (o'jerena instit$3ijama ?osne ! @er3e,o'ine (ri(a%aj$ entitetima9 -8 Entiteti i s'e nji/o'e a%ministati'ne je%ini3e 0e se $ (ot($nosti (ri%r6a'ati o'o, Usta'a< *ojim se sta'ljaj$ 'an sna,e 2a*ons*e o%re%-e ?osne i @er3e,o'ine i $sta'ne i 2a*ons*e o%re%-e entiteta *oje m$ nis$ sa,lasne< *ao i o%l$*a instit$3ija ?osne ! @er3e,o'ine9 O(&ta na#ela me1$naro%no, (ra'a s$ sasta'ni %io (ra'no, (oret*a ?osne i @er3e,o'ine i entiteta9 I9 Koor%ina3ija Pre%sje%ni&t'o mo6e o%l$#iti %a (o%sta*ne me1$entitets*$ *oor%ina3ij$ $ st'arima *oje se ne nala2e $ o*'ir$ na%le6nosti ?osne i @er3e,o'ine (re%'i1enim o'im Usta'om< i2$2e' a*o se $ *on*retnom sl$#aj$ je%an entitet tome $s(roti'i9

E9 Do%atne na%le6nosti a8 ?osna i @er3e,o'ina 0e (re$2eti na%le6nost $ onim st'arima $ *ojima se o tome (osti,ne sa,lasnost entiteta; st'arima *oje s$ (re%'i1ene $ Ane*sima E - B O(&te, o*'irno, s(ora2$ma; ili *oje s$ (otre-ne 2a o#$'anje s$'ereniteta< teritorijalno, inte,riteta< (oliti#*e ne2a'isnosti i me1$naro%no, s$-je*ti'iteta ?osne i @er3e,o'ine< $ s*la%$ sa (o%jelom na%le6nosti me1$ instit$3ijama ?osne i @er3e,o'ine9 Do%atne instit$3ije mo,$ -iti $s(osta'ljene (rema (otre-i 2a 'r&enje o'i/ na%le6nosti9 -8 U (erio%$ o% = mjese3i o% st$(anja na sna,$ o'o,a Usta'a< entiteti 0e (o3eti (re,o'ore s 3iljem $*lj$#i'anja i %r$,i/ (itanja $ na%le6nost instit$3ija ?osne ! @er3e,o'ine< $*lj$#$j$0i *ori&tenje i2'ora ener,ije< i 2aje%ni#*e (ri're%ne (roje*te9 Stav 3. H d stav E'a govori o pitanju raspodjele nadle nosti ' tako je u svim slo enim dr avama gdje Ustav vri raspodjelu nadle nosti.H 6a &i se znalo ko u kojoj s(eri donosi zakone kru%ijalna je stvar raspodjele nadle nosti. U lanu F. stav 3. rije je o sljede-im P+;$N5+/$, a ne o&lasti spadaju u nadle nosti +NS;+;U>+5$ ?i1, a ne u nadle nosti ?i1 V razliito znai ako se ka e institu%ija ?i1 , a ne ?i1. +nstitu%ije su sainjene od predstavnika entiteta (ili konstitutivnih naroda, premda je i to diskuta&ilno!. /eutim, u stavu Ea se govori da -e ?i1 kao dr ava preuzeti nadle nostiH tu se ogleda nedoreenost koja pru a mogu-nost razliitog tumaenja. )?<$S;+ nadle nosti Ustava ?i1 H da li su to iskljuive (da niko drugi nema nadle nost da se mijea!I Nisu (i entiteti imaju mogu-nost da parti%ipiraju u spoljnoj politi%i!. ;akoe ni ove nadle nosti nisu jedine koje ?i1 mo e da ima (ove koje nisu iskljuive!, ve- mo e imati i dodatne nadle nosti koje se mogu javiti u tri kategorije" 3. svi drugi poslovi u kojima se entiteti slo e (rije je o prenosu nadle nosti sa aentitetskog na dr avni nivo!. .ako su nadle nosti prenoeneI ' Skuptine su prenosile nadle nosti. 9ntiteti nisu &ili u o&avezi da prenose nadle nosti, osim za one u aneksima od E'L gdje ih moraju prenijeti na ?i1. +z ovoga slijedi pitanje" $ko se nadle nosti prenose ija je to nadle nost, da li je to zanavijek ili entiteti mogu da vrate prenesene nadle nostiI 6o sada nije &ilo takvih sluajeva, ali ako je rije o sporazumu tre&alo i da mogu... 4. nadle nosti u skladu sa aneksom od E'L* moraju se prenijetiA F. nadle nosti za ouvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, politike nezavisnosti i meunarodnog su&jektiviteta ?osne i 1er%egovine. Pomenute tri grupe nadle nosti Ustav vezuje za ?i1, pri emu postoji jedna (ormula, da na&rojanih 3J'ak nadle nosti koje su izriito navedene su nadle nosti ?i1, a pretpostavka nadle nosti u ostalim o&lastima jeste pretpostavka u korist entiteta. )dnosno, raspodjela nadle nosti u ?i1 nije de(initivna. Gapravo, mo e se re-i da nadle nosti kao o&last drutvenog ivota u kome tre&a donositi + sprovoditi zakone nisu de(initivne, pre%izne i do kraja utvrene (;u imamo struktuiraju-e nadle nosti, neto preneseno sa nivoa entiteta na nivo dr ave, itd...!. V )vaj element izriito navedenih nadle nosti + pretpostavka nadle nosti u korist entiteta je karakteristina za (edera%iju. $li, za (edera%iju nije karakteristina ova struktuiraju-a nadle nost. Ga uspostavljanje spe%ijalnih i pararelnih veza ne zahtijeva se saglasnost Parlamentarne skuptine jer su spe%ijalne i paralelne veze regulisane samim ustavom. Ustanovljena je pretpostavka nadle nosti u korist entiteta (sve to nije de(inisano u nadle nosti ?i1 ide u korist entiteta!. Prema Ustavu ?i1 nivoi vlasti koji mogu donijeti zakone su" ?i1, entiteti i ?rko 6istrikt koji je jedini%a lokalne samouprave u okviru ?i1. /eutim, teorijski gledano ni u kom sluaju nije jedini%a lokalne samouprave jer donosi zakone, pa je onda ?rko 6istrikt jedan tip autonomne jedini%e.

Flan !V Parlamentarna s*$(&tina Parlamentarna s*$(&tina ima %'a %oma5 Dom naro%a i Pre%sta'ni#*i %om9 D9 Dom naro%a Dom naro%a se sastoji o% DE %ele,ata< o% *oji/ s$ %'ije tre0ine i2 Fe%era3ije 7$*lj$#$j$3i (et @r'ata ! (et ?o&nja*a8 i je%na tre0ina i2 Re($-li*e r(s*e 7(et r-a89 a8 Nomino'ane /r'ats*e< o%nosno -o&nja#*e %ele,ate i2 Fe%era3ije -iraj$ /r'ats*i o%nosno -o&nja#*i %ele,ati $ Dom$ naro%a Fe%era3ije9 Dele,ate i2 Re($-li*e r(s*e -ira Naro%na s*$(&tina Re($-li*e r(s*e9 -8 )evet lanova )oma naroda sainjava kvorum< (o% $slo'om %a s$ (ris$tna najmanje tri -o&nja#*a< tri /r'ats*a i tri sr(s*a %ele,ata9 >9 Pre%sta'ni#*i %om Pre%sta'ni#*i %om sastoji se o% I> #lana< o% *oji/ se %'ije tre0ine -iraj$ sa teritorije Fe%era3ije< a je%na tre0ina sa teritorije Re($-li*e r(s*e9 a8 Flano'i Pre%sta'ni#*o, %oma biraju se neposredno iz svog entiteta < $ s*la%$ sa i2-ornim 2a*onom *oje, 0e %onijeti Parlamentarna s*$(&tina9 Me%$tim< (r'i i2-ori 0e -iti o%r6ani $ s*la%$ sa Ane*som H9 O(&te, o*'irno, s(ora2$ma9 -8 1e4ina svih lanova izabranih u ,redstavniki dom sainjava kvorum9 H9 Pro3e%$ra a8 ! je%an i %r$,i %om 0e -iti sa2'ani $ araje'$< naj*asnije HK %ana na*on nji/o'o, i2-ora9 -8 'a*i %om 0e 'e0inom ,laso'a $s'ojiti s'oj (oslo'ni* o ra%$ i i2a-rati me1$ s'ojim #lano'ima je%no, r-ina< je%no, ?o&nja*a i je%no, @r'ata 2a (re%sje%a'aj$0e, i 2amjeni*e (re%sje%a'aj$0e,< s tim %a 0e mjesto (re%sje%a'aj$0e, rotirati i2me%$ o'a tri li3a9 38 'e 2a*ono%a'ne o%l$*e moraj$ -iti o%o-rene o% strane o-a %oma9 %8 'e o%l$*e $ o-a %oma %onose se ve4inom glasova onih koji su prisutni i glasaju 9 Dele,ati i #lano'i 0e $la,ati naj'e0e na(ore *a*o -i 'e0ina $*lj$#i'ala najmanje je%n$ tre0in$ ,laso'a %ele,ata ili #lano'a sa teritorije s'a*o, entiteta9 U*oli*o 'e0ina ne $*lj$#$je je%n$ tre0in$ ,laso'a %ele,ata ili #lano'a sa teritorije s'a*o, entiteta< (re%sje%a'aj$0i i nje,o'i 2amjeni3i 0e< ra%e0i *ao *omisija< nastojati %a $ ro*$ o% tri %ana o% ,lasanja (osti,n$ sa,lasnost9 U*oli*o ta nastojanja ne $s(ij$< o%l$*e 0e se %onijeti 'e0inom oni/ *oji s$ (ris$tni i ,lasaj$< (o% $slo'om %a ,laso'i (roti' ne $*lj$#$j$ %'ije tre0ine< ili 'i&e< %ele,ata ili #lano'a i2a-rani/ i2 s'a*o, entiteta9 e8 Pre%lo6ena o%l$*a Parlamentarne s*$(&tine moe biti proglaena destruktivnom po vitalni interes -o&nja3*o,< /r'ats*o, ili sr(s*o, naro%a 'e0inom ,laso'a i2 re%o'a -o&nja#*i/< /r'ats*i/ ili sr(s*i/ %ele,ata i2a-rani/ $ s*la%$ sa sta'om D< ta3*a 7a89 Za %ono&enje ta*'e o%l$*e -i0e (otre-na sa,lasnost Doma naro%a< i2,lasana o% strane 'e0ine -o&nja#*i/< 'e0ine /r'ats*i/ i 'e0ine sr(s*i/ %ele,ata *oji s$ (ris$tni i ,lasaj$9 +8 Ka%a 'e0ina -o&nja#*i/< /r'ats*i/ ili sr(s*i/ %ele,ata sta'i (rimje%-$ na (o2i'anje na ta#*$ 7e8< (re%sje%a'aj$0i Doma naro%a 0e o%ma/ sazvati 8ajedniku komisiju< *oja se sastoji o% tri %ele,ata< o% *oji/ je s'a*i i2a-ran i2 re%o'a -o&nja#*i/< /r'ats*i/ i sr(s*i/ %ele,ata< $ 3ilj$ ra2rje&enja to, (itanja9 U*oli*o to Komisija ne uspije u roku od pet dana9 predmet se upu4uje Ustavnom su%$ *oji 3e po hitnom postupku (reis(itati (ro3e%$raln$ is(ra'nost sl$#aja9 ,8 )om naroda se moe raspustiti odlukom ,redsjednitva ili samog )oma9 (o% $slo'om %a je o%l$*a

Doma o ras($&tanj$ donijeta ve4inom koja ukljuuje ve4inu delegata iz reda najmanje dva naroda< -o&nja#*o,< /r'ats*o, ili sr(s*o,9 Dom naro%a *oji je i2a-ran $ (r'im i2-orima (oslije st$(anja na sna,$ o'o, Usta'a ne mo6e -iti ras($&ten9 /8 O%l$*e Parlamentarne s*$(&tine ne0e st$(iti na sna,$ (rije ne,o &to -$%$ o-ja'ljene9 i8 Kom(letni 2a(isni3i sa ras(ra'a $ o-a %oma -i3e o-ja'lji'ani< a nji/o'e sje%ni3e 0e< osim $ i2$2etnim sit$a3ijama $ s*la%$ sa (oslo'ni*om< -iti ja'ne9 j8 Dele,ati i #lano'i ne mogu biti pozivani na *ri'i#n$ ili ,ra1ans*$ o%,o'ornost $ (o,le%$ -ilo *oje, #ina i2'r&eno, $ o*'ir$ %$6nosti $ Parlamentarnoj s*$(&tini9 I9 O'la&tenja ,arlamentarna skuptina je nadlena za5 a8 Dono&enje 2a*ona *oji s$ (otre-ni 2a (ro'o1enje o%l$*a Pre%sje%ni&t'a ili 2a 'r&enje +$n*3ija *$(&tine (o o'om Usta'$9 -8 O%l$#i'anje o i2'orima i i2nos$ sre%sta'a 2a ra% instit$3ija ?osne i @er3e,o'ine i 2a me1$naro%ne o-a'e2e ?osne i @er3e,o'ine9 38 O%o-ra'anje -$%6eta 2a instit$3ije ?osne i @er3e,o'ine9 %8 O%l$#i'anje o sa,lasnosti 2a rati+i*a3ij$ $,o'ora9 e8 Ostala (itanja *oja s$ (otre-na %a se (ro'e%$ njene %$6nosti< ili *oja s$ joj %o%ijeljena 2aje%ni#*im s(ora2$mom entiteta9 Stav 3. H Parlament u ?i1 se zove Parlamentarna skuptina (iako je parlament i skuptina jedno te istoA H mogu-e je da su tvor%i ustava htjeli da istaknu da je u parlamentarnoj skuptini dola do izra aja slo ena struktura ?i1!. 7ine je dva doma, odn. dvodoma je i to etnika (politiko'na%ionalna! H da li je to &a takoI +mamo dvije kategorije naroda" konstitutivni d ostali, i uz njih graane. U Parlamentarnoj skuptini se nalaze narodni poslani%i, koje je iza&rao narod u skladu sa zakonom koji se donosi na nivou dr ave, odn. entiteti ne ureuju iz&or u Predstavniki dom, ali su predstavni%i iza&rani na teritoriji entiteta. H 6a li su delegati u 6omu naroda predstavni%i naroda ili entitetaI Nigdje se ne ka e pre%izno koga predstavljajuA Mto se tie 6oma naroda, on oliava konstitutivne narode, ?onjake, 1rvate i Sr&e i to u propor%iji E d E d E, odn. 3J d E (na teritoriji @?i1 se &ira E &onjakih delegata i E hrvatskih delegata, a na teritoriji ,S E srpskih!. ?ira ih Narodna skuptina u ,S, odnosno &onjake i hrvatske delegate &iraju odgovaraju-i krugovi 6oma naroda u Parlamentu @?i1. H postoje razliita miljenja, voen je spor pred Ustavnim sudom ?i1 gdje je prevagnula odluka o konstituitivnosti sva tri naroda na itavoj teritoriji ?i1 (ali postoji i tumaenje da su entiteti izraz konstitutivnosti pojedinih naroda, odn. @?i1 je izraz konstitutivnosti 1rvata + ?onjaka, a ,S Sr&a! koja je izijenila duh 6ejtonskog sporazuma. 7lan F. stav F. H pro%edure H odluke u Parlamentarnoj skuptini se donose saglasno-u o&a doma.... (sve &oldovano je &itnoA!, domovi su ravnopravni u donoenju odluka. naravno, mora da postoji kvorum (kvorum za rad u Predstavnikom domu je vie od polovine , a u 6omu naroda je 8 delegata, s tim to tih 8 delegata mora da odrazi na%ionalnu strukturu po (ormulu 3SF d 3SF d 3SF ' odn. F ?onjaka, F 1rvata i F Sr&ina!. ' Stav j! H poslani%i imaju imunitet. 7lan C. H Parlamentarna skuptina je nosila% zakonodavne aktivnosti Flan V Pre%sje%ni&t'o

Pre%sje%ni&t'o ?osne i @er3e,o'ine se sastoji o% tri #lana5 je%no, ?o&nja*a i je%no, @r'ata< *oji se s'a*i -iraj$ ne(osre%no sa teritorije Fe%era3ije< i je%no, r-ina< *oji se -ira ne(osre%no sa teritorije Re($-li*e r(s*e9 D9 !2-or i trajanje man%ata Flano'i Pre%sje%ni&t'a -iraj$ se ne(osre%no $ s'a*om entitet$ 7ta*o %a s'a*i ,lasa# ,lasa 2a (o($nja'anje je%no, mjesta $ Pre%sje%ni&t'$8< $ s*la%$ sa i2-ornim 2a*onom *oje, %onosi Parlamentarna s*$(&tina9 Me1$tim< (r'i i2-ori 0e se o%r6ati $ s*la%$ sa Ane*som H9 O(&te, o*'irno, s(ora2$ma9 ?ilo *oje $(ra6njeno mjesto $ Pre%sje%ni&t'$ 0e -iti (o($njeno o% strane o%,o'araj$0e, entiteta< $ s*la%$ sa 2a*onom *oji 0e %onijeti Parlamentarna s*$(&tina9 -8 Man%at #lano'a Pre%sje%ni&t'a *oji s$ i2a-rani na (r'im i2-orima traje %'ije ,o%ine; man%at #lano'a i2a-rani/ na*on to,a 0e -iti #etiri ,o%ine9 Flano'i Pre%sje%ni&t'a mo,$ -iti -irani jo& je%an $2asto(ni man%at< a na*on to,a nemaj$ (ra'o i2-ora $ Pre%sje%ni&t'o (rije iste*a #et'oro,o%i&nje, ro*a9 >9 Pro3e%$ra a8 Pre%sje%ni&t'o 0e $s'ojiti s'oj (oslo'ni* o ra%$ *oji 0e (re%'i%jeti a%e*'atan 'remens*i ro* 2a naja'$ sje%ni3a Pre%sje%ni&t'a9 -8 Flano'i Pre%sje%ni&t'a 0e i2me1$ se-e imeno'ati je%no, #lana 2a (re%sje%a'aj$0e,9 U (r'om man%at$ Pre%sje%ni&t'a< (re%sje%a'aj$3i 0e -iti onaj #lan *oji je %o-io naj'e0i -roj ,laso'a9 Poslije to,a< na#in i2-ora (re%sje%a'aj$0e,< rota3ijom ili na %r$,i na3in< o%re%i0e Parlamentarna s*$(&tina $ s*la%$ sa #lanom !V< sta' H9 38 Pre%sje%ni&t'o 0e nastojati %a $s'oji s'e o%l$*e Pre%sje%ni&t'a tj9 one *oje se ti#$ (itanja *oja (roi2ila2e i2 #lana V 7H8< ta#*e 7a8 %o 7e8 ($tem *onsen2$sa9 Ta*'e o%l$*e mo,$< (o% $slo'ima i2 ta#*e 7%8 o'o, sta'a< $s'ojiti %'a #lana $*oli*o s'i (o*$&aji %a se %osti,ne *onsen2$s ne $s(ij$9 %8 Flan Pre%sje%ni&t'a *oji se ne sla6e sa o%l$*om< mo6e o%l$*$ Pre%sje%ni&t'a (ro,lasiti %estr$*ti'nom (o 'italni interes entiteta 2a teritorij$ sa *oje je i2a-ran< (o% $slo'om %a to $#ini $ ro*$ o% tri %ana (o njenom $s'ajanj$9 Ta*'a o%l$*a 0e -iti o%ma/ $($0ena Naro%noj s*$(&tini Re($-li*e r(s*e< $*oli*o je t$ i2ja'$ %ao #lan sa te teritorije; -o&nja#*im %ele,atima $ Dom$ naro%a Fe%era3ije< $*oli*o je ta*'$ i2ja'$ %ao -o&nja3*i #lan; ili /r'ats*im %ele,atima $ istom tijel$< $*oli*o je t$ i2ja'$ %ao /r'ats*i #lan9 U*oli*o ta*a' (ro,las -$%e (ot'r1en %'otre0ins*om 'e0inom ,laso'a $ ro*$ o% DK %ana (o $($0i'anj$< os(ora'ana o%l$*a Pre%sje%ni&t'a ne0e imati $#in*a9 H9 O'la&tenja Pre%sje%ni&t'o je na%le6no 2a5 a8 Vo1enje 'anjs*e (oliti*e ?osne i @er3e,o'ine9 -8 !meno'anje am-asa%ora i %r$,i/ me1$naro%ni/ (re%sta'ni*a ?osne i @er3e,o'ine< o% *oji/ naj'i&e %'ije tre0ine mo,$ -iti o%a-rani sa teritorije Fe%era3ije9 38 Pre%sta'ljanje ?osne i @er3e,o'ine $ me1$naro%nim i e'ro(s*im or,ani2a3ijama i instit$3ijama ! tra6enje #lanst'a $ onim me1$naro%nim or,ani2a3ijama ! instit$3ijama $ *ojima ?osna i @er3e,o'ina nije #lan9 %8 Vo1enje (re,o'ora 2a 2a*lj$#enje me1$naro%ni/ $,o'ora ?osne i @er3e,o'ine< ot*a2i'anje i< $2 s$,lasnost Parlamentarne s*$(&tine< rati+i*o'anje ta*'i/ $,o'ora9 e8 !2'r&a'anje o%l$*a Parlamentarne s*$(&tine9

+8 Pre%la,anje ,o%i&nje, -$%6eta Parlamentarnoj s*$(&tini< $2 (re(or$*$ Vije0a ministara9 ,8 Po%no&enje i2'je&taja o ras/o%ima Pre%sje%ni&t'a Parlamentarnoj s*$(&tini na njen 2a/tje'< ali najmanje je%an($t ,o%i&nje9 /8 Koor%ina3ij$< (rema (otre-i< sa me1$naro%nim i ne'la%inim or,ani2a3ijama $ ?osni i @er3e,o'ini9 i8 Vr&enje %r$,i/ %jelatnosti *oje mo,$ -iti (otre-ne 2a o-a'ljanje %$6nosti< *oje m$ (renese Parlamentarna s*$(&tina< ili na *oje (ristan$ entiteti9 I9 Vije0e ministara Pre%sje%ni&t'o 0e imeno'ati (re%sje%a'aj$0e, Vije3a ministara *oji 0e (re$2eti %$6nost (o o%o-renj$ Pre%sta'ni#*o, %oma9 Pre%sje%a'aj$0i 0e imeno'ati ministra 'anjs*i/ (oslo'a< ministra 'anjs*e tr,o'ine i %r$,e ministre (o (otre-i< a *oji 3e (re$2eti %$6nost (o o%o-renj$ Pre%sta'ni#*o, %oma9 a8 Pre%sje%na'aj$0i i ministri 2aje%no sa#inja'aj$ Vije0e ministara i o%,o'orni s$ 2a (ro'o1enje (oliti*e i o%l$*a ?osne i @er3e,o'ine $ o-lastima *a*o je na2na#eno $ sta'o'ima D< I i E #lana !!!< o #em$ (o%nose i2'je&taj Parlamentarnoj s*$(&tini 7$*lj$3$j$0i< najmanje je%an($t ,o%i&nje< i2'je&taj o ras/o%ima ?osne i @er3e,o'ine89 -8 Naj'i&e %'ije tre0ine s'i/ ministara mo,$ -iti imeno'ani sa teritorije Fe%era3ije9 Pre%sje%a'aj$0i 0e< ta*o1er< imeno'ati 2amjeni*e ministara 7*oji ne0e -iti i2 isto, *onstit$ti'no, naro%a *ao i nji/o'i ministri8< *oji 0e (re$2eti %$6nost na*on o%o-renja Pre%sta'ni#*o, %oma9 38 Vije0e ministara 0e (o%nijeti osta'*$ $*oli*o m$ Parlamentarna s*$(&tina i2,lasa ne(o'jerenje9 E9 talni *omitet a8 'a*i #lan Pre%sje%ni&t'a 0e< (o sl$6-enoj %$6nosti< 'r&iti +$n*3ij$ 3i'ilno, 2a(o'je%ni*a or$6ani/ sna,a9 Nije%an entitet ne0e (rijetiti silom niti $(otre-lja'ati sil$ (roti' %r$,o, entiteta i ni (o% *a*'im o*olnostima or$6ane sna,e je%no, entiteta ne smij$ $0i niti -ora'iti na teritoriji %r$,o, entiteta -e2 sa,lasnosti nje,o'e 'la%e i Pre%sje%ni&t'a ?osne i @er3e,o'ine9 'e or$6ane sna,e $ ?osni ! @er3e,o'ini 0e +$n*3ionisati $ s*la%$ sa s$'erenitetom i teritorijalnim inte,ritetom ?osne ! @er3e,o'ine9 -8 Flano'i Pre%sje%ni&t'a 0e i2a-rati talni *omitet 2a 'ojna (itanja *oji 0e *oor%inirati a*ti'nosti or$6ani/ sna,a $ ?osni i @er3e,o'ini9 Flano'i Pre%sje%ni&t'a $je%no s$ i #lano'i talno, *omiteta9 ;e ite izvrne vlasti je stavljeno na Predsjednitvo. Savjet ministara (&ira se na prijedlog predsjedavaju-eg Predsjednitva uz odo&renje Predstavnikog doma! 2doe2 kao pomo-ni organ Predsjednitva. Uloge 6oma naroda i iz&oru N9/$, ali mora da ima povjerenje o&a doma. ;ako da Savjet ministara samo operativno sprovodi politiku koju neko drugi utvruje jer je Predsjednitvo stvarni e( dr ave, a Savjet ministara je pomo-no tijelo. Prin%ip konstitutivnosti naroda je doao do izra aja i u strukturi Predsjednitva. Predsjednitvo ?i1 je trolano (3 ?onjak, 3 1rvat i 3 Sr&in!, s tim to se lanovi Predsjednitva &iraju na teritoriji entiteta (srpski lan se &ira na teritoriji ,epu&like Srpske, a &onjaki i hrvatski na teritoriji @?i1!... u skladu sa zakonom, koji se usvaja na dr avnom nivou H ali je to ostalo pitanje odnosa izmeu odnosa ustavnog suda, tj. konstitutivnosti naroda na itavoj teritoriji i institu%ionalnog rjeenja koje je sadr ano u odred&ama ustava o entitetskoj strukturi zemlje.

Predsjednitvo je kolektivni e( dr ave, odluke donosi konsenzusom. /autim, ukoliko nije mogu-e posti-i konsenzus, ustav sadr i mehanizam i tada doputa da se aktivira jedan sistem ve-inskog glasanja, da dva lana Predsjednitva donesu odluku. $li, tre-i lan Predsjednitva koji je preglasan, mo e tu odluku proglasiti odlukom od vitalnog interesa po 9N;+;9; (ne narod, ve- entitet! iz kojeg dolazi. H ;ada se njegova odluka tj. stav daje na veri(ika%iju poslani%ima u NS ,, odn. &onjakim + hrvatskim delegatima u 6omu naroda @edera%ije, u roku od F dana od kada je on primjed&u stavio, pri emu se pre%izira ta se smatra povredom interesa entiteta. $ko 4SF poslanika u Ns ,S, odn. u 6omu naroda @?i1 smatra da odluka Predsjednitva, koja je donesena ve-inom glasova, vrijea vitalne interese jednog entiteta, ta odluka ne mo e da stupi na snagu. H pitanje" .o zaista utvruje vitalne interese entitetaI. 5er ako je rije o &onjakom lanu Predsjednitva, koji je proglasao neku odluku znaajnu za vitalni interes @?i1, o tome da li je rije o povredi vitalnih interesa @?i1 krajnju odluku -e donijeti 4SF &onjakih delegata u 6omu naroda @?i1, odn. 4SF 1rvata ako je hrvatski lan Predsjednitva, tj. 4SF Sr&a od ukupnog &roja poslanika u NS ,S'e. )vakav institu%ionalni aran man, koji ustav sadr i, ak + pored odluke Ustavnog suda, nedoreenosti u pogledu odnosa konstitutivnosti i entitetske strukture dr ave. Mta je ?i1 po sistemu vlastiI H Parlamentarna skuptina ?i1 o&avlja nekoliko nadle nosti" 3. Prva i osnovna je da o&avlja ustavotvornu vlast, iako u tom lanu ustava koji se tie PS i koji govori o PS nije izriito navedena ustavotvorna vlast* ona proistie iz onog lana ustava koji govori o promjeni ustava, pri emu se za promjenu ustava zahtijeva 4SF ve-ina u Predstavnikom domu. ' Parlamentarna skuptina (PS! donosi odluke razliitim tipovima ve-ine. # Prostom ve-inom = kada &ira (unk%ionere i kada usvaja poslanike (svaki dom kada usvaja poslanike!. # Prostom ve-inom d 3SF (to ukljuuje tre-inu sa teritorije entiteta! ' kada donosi sve ostale odluke i #4SF ve-inom u Predstavnikom domu ' kada se donose promjene ustava. 4. Gakonodavna (unk%ija, odn. donoenje zakona, gsdje je sadr ana jedna vrlo interesantna odred&a sa stanovita sistema vlasti koji u ?i1 postoji H ustav govori da PS donosi zakone, koji su neophodni za izvravanje odluka Predsjednitva i za sprovoenje nadle nosti ?i1. $li ako u ustavu stoji da PS donosi zakone, koji su neophodni za izvravanje odluka Predsjednitva, Predsjednitvo se praktino stavlja na ejdan stepenikm vie u odnosu na parlament. Predsjednitvo je grana izvrne vlasti (2PS -e &iti nadle na za donoenje zakona potre&nih za sprovoenje odluka Predsejdnitva ili za o&avljanje nadle nosti2!. H znai nadle nosti skuptine. )dluke Predsjednitva se sada pojavjuju kao akti. .ao da su akti jai ... Sada Predsjednitvo daje politike smjerni%e PS, kakve -e ona zakone da donosi = to je neuo&iajeno rjeenje, da e( dr ave ima takvo ovlatenje (to je opet posljedi%a konstitutivnosti naroda, odn. da Predsjednitvo izra ava konstitutivnost naroda!. F. ?ud etska nadle nost, odn. usvajanje &ud eta C. Ustav izriito predvia da PS daje odo&renja za rati(ika%iju. ;o je tako sroeno jer je rati(ika%ija akt koji predstavlja na meunarodnom planu konani izraz o&avezivanja meunarodnim ugovorom. 5edan je od naina izra avanja konane volje dr ave. ;o o&ino daje e( u (ormi tzv. ,ati(ika%ionih instrumenata. 6a &i dao rati(ika%ione isnstrumente potre&no je da se u ustavno'pravnom smislu ugovora rati(ikuje, a mu Parlament da odo&renje. PS ima takav odnos prema Predsjednitvuda donosi zakone za izvravanje odluka Predsjednitva.

?udu-i da se PS sastoji od dva doma ne mo e se odjedamput raspustiti. Ustav zapravo ne predvia mogu-nost rasputanja Predstavnikog doma, ve- samo mogu-nost rasputanja 6oma naroda. Po nekim konstitu%ionalistima ?i1 ta ustavna mogu-nost je predviena za sluaj da se od&lokira ustavom predviena mogu-nost &lokiranja donoenja zakona u 6omu naroda. Pravo da raspusti 6om naroda ima Predsjednitvo. Ustav ?i1 je dopustio da PS regulie veoma va no pitanje, a to je" ko mo e da podnosi prijedlog za donoenje zakona. Ustav ?i1 ne regulie uopte zakonodavni postupak, odn. mogu-nost predlaganja zakona, ve- je to pitanje preputeno da se uredi poslovni%ima jednog i drugog doma (to je prilino neuo&iajeno rjeenje ' iako to nije jedini propust Ustava ?i1 u pravnom smislu!. ' Poslovni%ima 6oma Parlamenta je utvreno da svaki lan Predsjednitva mo e da da prijedlog, predla e savjetu ministara, potom ministri, svaki poslani, delegat, itd... Po pitanju Savjeta ministaranjegova ustana pozi%ija je veoma interesantna. Nomotehniki (pravila pisanj apravnih propisa! ureen je u onom lanu koji je posve-en Predsjednitvu (tako da taj lan regulie sastav, nadle nost i nain rada Savjeta Po ustavu ?i1 nigdje se ne navodi ko proglaava zakone na nivou ?i1. Ustav ?i1 ne predvia da Predsjednitvo proglaava zakone, to je inae uo&iajena nadle nost e(a dr ave. Flan V! Usta'ni s$% D9 asta' Usta'ni s$% ?osne i @er3e,o'ine sastoji se o% %e'et #lano'a9 a8 Fetiri #lana -ira Pre%sta'ni#*i %om Fe%era3ije< a %'a #lana *$(&tina Re($-li*e r(s*e9 Preostala tri #lana -ira (re%sje%ni* E'ro(s*o, s$%a 2a lj$%s*a (ra'a na*on *ons$lta3ija sa Pre%sje%ni&t'om9 -8 $%ije 0e -iti ista*n$ti (ra'ni3i 'iso*o, moralno, $,le%a9 'a*o *o $%o'olja'a ta*'oj *'ali+i*a3iji ! ima (ra'o ,lasa mo6e -iti imeno'an 2a s$%ij$ Usta'no, s$%a9 $%ije *oje -ira (re%sje%ni* E'ro(s*o, s$%a 2a lj$%s*a (ra'a ne mo,$ -iti %r6a'ljani ?osne i @er3e,o'ine ili -ilo *oje s$sje%ne %r6a'e9 38 Man%at s$%ija imeno'ani/ $ (r'ome sa2i'$ -i0e (et ,o%ina< i2$2e' a*o (o%nes$ osta'*$ ili -$%$ s ra2lo,om ra2rije&eni na osno'$ *onsen2$sa ostali/ s$%ija9 $%ije *oje s$ imeno'ani $ (r'ome sa2i'$ ne mo,$ -iti reimeno'ani9 $%ije *oje 0e -iti imeno'ani na*on (r'o, sa2i'a sl$6i3e %o na'r&eni/ JK ,o%ina 6i'ota< i2$2e' a*o (o%nes$ osta'*$ ili -$%$ s ra2lo,om ra2rije&eni na osno'$ *onsen2$sa ostali/ s$%ija9 %8 Za imeno'anja *oja se -$%$ 'r&ila na*on iste*a (erio%a o% (et ,o%ina o% (r'i/ imeno'anja< Parlamentarna s*$(&tina mo6e 2a*onom (re%'i%jeti %r$,a#iji na3in i2-ora troje s$%ija *oje -ira (re%sje%ni* E'ro(s*o, s$%a 2a lj$%s*a (ra'a9 >9 Pro3e%$re a8 Ve0ina s'i/ #lano'a s$%a sa#inja'a *'or$m9 -8 $% 0e< 'e3inom ,laso'a s'i/ #lano'a< $s'ojiti s'oja (ra'ila o ra%$9 $% 0e 'o%iti ja'ne ras(ra'e< a s'oje o%l$*e 0e ja'no o-ra2la,ati i o-ja'lji'ati9 H9 J$ris%i*3ija Usta'ni s$% 3e (o%r6a'ati o'aj Usta'9 a8 Usta'ni s$% je je%ini na%le6an %a o%l$#$je o -ilo *ojem s(or$ *oji se ja'lja (o o'om Usta'$ i2me%$ %'a entiteta< ili i2me%$ ?osne i @er3e,o'ine i je%no, ili o-a entiteta< te i2me1$ instit$3ija ?osne ! @er3e,o'ine< $*lj$#$j$0i ali ne o,rani#a'aj$3i se na to (itanje5

- Da li je o%l$*a entiteta %a $s(osta'i (ose-an (aralelan o%nos sa s$sje%nom %r6a'om $ s*la%$ sa o'im Usta'om< $*lj$#$j$0i i o%re%-e *oje se o%nose na s$'erenitet i teritorijalni inte,ritet ?osne ! @er3e,o'ine9 - Da li je -ilo *oja o%re%-a $sta'a ili 2a*ona je%no, entiteta $ s*la%$ sa o'im Usta'om9 (oro'e mo6e (o*ren$ti #lan Pre%sje%ni&t'a< (re%sje%a'aj$0i Vije3a ministara< (re%sje%a'aj$0i< ili nje,o' 2amjeni*< -ilo *oje, %oma Parlamentarne s*$(&tine; je%na #et'rtina #lano'aL%ele,ata -ilo *oje, %oma Parlamentarne s*$(&tine< ili je%na #et'rtina #lano'a -ilo *oje, %oma 2a*ono%a'no, or,ana je%no, entiteta9 -8 Usta'ni s$% ta*o1er ima a(ela3ion$ na%le6nost $ (itanjima *oja s$ sa%r6ana $ o'om Usta'$< *a%a ona (ostan$ (re%met s(ora 2-o, (res$%e -ilo *oje, s$%a $ ?osni i @er3e,o'ini9 38 Usta'ni s$% je na%le6an $ (itanjima *oja m$ je (roslije%io -ilo *oji s$% $ ?osni i @er3e,o'ini $ (o,le%$ to,a %a li je 2a*on< o #ijem 'a6enj$ nje,o'a o%l$*a o'isi< *om(ati-ilan sa o'im Usta'om< sa E'ro(s*om *on'en3ijom o lj$%s*im (ra'ima i osno'nim slo-o%ama i njenim (roto*olima< ili sa 2a*onima *?osne i @er3e,o'ine; ili $ (o,le%$ (ostojanja ili %oma&aja ne*o, o(&te, (ra'ila me1$naro%no, ja'no, (ra'a *oje je -itno 2a o%l$*$ s$%a9 I9 O%l$*e O%l$*e Usta'no, s$%a s$ *ona#ne i o-a'e2$j$0e9 ;umaenje lana V+ H pitanje PL. Ustavni sud ?i1A Flan V!! Centralna -an*a Centralna -an*a ?osne i @er3e,o'ine je je%ina o'la&tena instit$3ija 2a &tam(anje no'3a i monetarn$ (oliti*$ na 3ijelom (o%r$#j$ ?osne i @er3e,o'ine9 D9 Na%le6nosti Centralne -an*e o%re%i0e Parlamentarna s*$(&tina9 Me1$tim< $ (erio%$ o% &est ,o%ina o% st$(anja na sna,$ o'o, Usta'a< Centralna -an*a ne3e mo0i %a'ati *re%ite &tam(anjem no'3a< niti +$n*3ionisati *ao 'al$tna *omisija; na*on to, (erio%a Parlamentarna s*$(&tina mo6e t$ na%le6nost %ati Centralnoj -an3i9 >9 Pr'i U(ra'ni o%-or Centralne -an*e 0e se sastojati o% .$'ernera *oje,a imen$je Me1$naro%ni monetarni +on%< na*on *ons$lta3ija sa Pre%sje%ni&t'om< i tri #lana *oja imen$je Pre%sje%ni&t'o< o% *oji/ s$ %'a i2 Fe%era3ije 7je%an ?o&nja* i je%an @r'at< *oji 0e %ijeliti je%an ,las8 i je%an i2 Re($-li*e r(s*e - s'i sa man%atom o% = ,o%ina9 .$'erner< *oji ne0e -iti %r6a'ljanin ?osne i @er3e,o'ine niti -ilo *oje s$sje%ne %r6a'e< mo6e imati o%l$#$j$0i ,las $ sl$#aj$ nerije&eno, is/o%a ,lasanja9 H9 Na*on to, (erio%a< U(ra'ni o%-or Centralne -an*e ?osne i @er3e,o'ine 0e se sastojati o% (et li3a *oja imen$je Pre%sje%ni&t'o na (erio% o% = ,o%ina9 O%-or 0e me1$ s'ojim #lano'ima imeno'ati .$'ernera na (erio% o% = ,o%ina9 Flan V!!! Finansije D9 Parlamentarna s*$(&tina 0e s'a*e ,o%ine< na (rije%lo, Pre%sje%ni&t'a< $s'ojiti -$%6et *ojim se +inansiraj$ tro&*o'i (otre-ni 2a i2'r&a'anje na%le6nosti instit$3ija ?osne i @er3e,o'ine i me1$naro%ni/ o-a'e2a ?osne i @er3e,o'ine9 >9 U*oli*o se ta*a' -$%6et ne $s'oji -la,o'remeno< -$%6et 2a (ret/o%n$ ,o%in$ 0e -iti *ori&ten na (ri'remenoj osno'i9 H9 Fe%era3ija 0e o-e2-ije%iti %'ije tre0ine< a Re($-li*a r(s*a je%n$ tre0in$ (ri/o%a *oji s$ (otre-ni 2a -$%6et< osim a*o se (ri/o%i ne (ri*$(ljaj$ na na#in *a*o je $t'r%ila Parlamentarna s*$(&tina9 Flan !M

O(&te o%re%-e D9 Nije%no li3e *oje se nala2i na i2%r6a'anj$ *a2ne< i2re#ene (res$%om Me1$naro%no, tri-$nala 2a -i'&$ J$,osla'ij$< i niti je%na oso-a *oja je (o% o(t$6ni3om Tri-$nala a *oja se nije (o'ino'ala nare%-i %a se (oja'i (re% Tri-$nalom< ne mo6e -iti *an%i%at ili imati -ilo *oj$ neimeno'an$< i2-orn$ ili %r$,$ ja'n$ +$n*3ij$ na teritoriji ?osne i @er3e,o'ine9 >9 Na*na%a 2a li3a *oja o-a'ljaj$ +$n*3ije $ instit$3ijama ?osne i @er3e,o'ine ne mo6e -iti $manjena 2a 'rijeme trajanja man%ata nosio3a +$n*3ije9 H9 F$n*3ioneri imeno'ani na (olo6aje $ instit$3ijama ?osne i @er3e,o'ine< $ (ra'il$< o%ra6a'aj$ sasta' naro%a ?osne i @er3e,o'ine9 Flan M !2mjene i %o($ne D9 Aman%mans*a (ro3e%$ra O'aj Usta' mo6e -iti mijenjan i %o($nja'an o%l$*om Parlamentarne s*$(&tine< *oja $*lj$#$je dvotre4insku ve4inu prisutnih i *oji s$ ,lasali $ Pre%sta'ni#*om %om$9 >9 4j$%s*a (ra'a i osno'ne slo-o%e Nije%nim aman%manom na o'aj Usta' ne mo6e se eliminisati< niti $manjiti -ilo *oje o% (ra'a i slo-o%a i2 #lana !! o'o, Usta'a< niti i2mijeniti o'a o%re%-a9 H P+;$N59" .akva je ?i1 dr avaI V Na prvi pogled mogli &ismo re-i realna unija (po strukturi ?i1 ima dva elementa, dvije jedini%e!, pa i (edera%ija (podjela nadle nosti slino kao u (edera%ijama!,... ali ?i1 je S1OH!NA "RHAVA sa razliitim elementima i realne unije i (ederalne dr ave + konso%ijativne demokratije i autonomije (?rko 6istrikt!. #Po strukuri postoje elementi realne unije (4 jedini%e!. #Po nadle nostima prema o&lastima drutvenog ivota, nadle nosti su podijeljene slino ako u (edera%ijama. /eutim, te nadle nosti ne pripadaju dr avi, pripadaju institu%ijama ?i1, a u institu%ijama ?i1 su predstavljeni i entiteti i narodi. H i to je opet pitanje, ta raspodjela nadle nosti, ima li i elemente i (ederalizma i unije. #U nainu donoenja zakona imaju i elementi veta, odnosno i elementi kon(ederalizma. #U konstitutivnosti naroda + izra avanju konstitutivnosti postoje elementi konso%ija%ije (postoje razliita oznaavanja, npr. 5edan ud &enik na pravnom (akzultetu u /ostaru sadr i tezu da je to etniki (ederalizam ' to se sada savremenije zove konso%ija%ija!. )no to je za dr avno ureenje vrlo va no je odnos izmeu entitetske strukture i konstitutivnosti naroda.Ustavni sud ?i1 je stanovita da su konstituitivni svi narodi na itavoj teritoriji ?i1, to je kasnije urodilo postojanje Vije-a naroda u @?i1 i u ,S, kao jednog od domova u postupku donoenja zakona. /eutim, ta odluka u kontekstu rjeenja sadr anih u ustavu name-e niz dilema V a! u postupku iz&ora delegata u 6omu naroda, iz @edera%iaje ne uestvuju srpski delegati, &! a takoe, ni ?onja%i, ni 1rvati sa teritorije ,S ne uestvuju u iz&oru &onjakih, odnosno hrvatskih delegata u 6omu naroda ?i1, %! s druge strane, NS ,S &ira E Sr&a, jednona%ionalnu delega%iju. U postupku iz&ora tih li%a uestvuju + poslani%i u Skuptini ,S koji nisu samo srpske na%ionalnosti. ;akoe, s druge strane, ni Sr&i sa teritorije @?i1 ne uestvuju u iz&oru tih E Sr&a za 6om naroda @?i1. H tako da je to situa%ija koja name-e pitanje" da li je taj prin%ip konstitutivnosti do kraja sprovedenI Flan M! Prela2ne o%re%-e Prela2ne o%re%-e $ 'e2i sa ja'nim +$n*3ijama< 'a6enjem 2a*ona i %r$,im (itanjima i2lo-6ene s$ $ Ane*s$ !! o'o, Usta'a9

Flan M!! t$(anje na sna,$ D9 Usta' 30 st$(iti na sna,$ (o (ot(isi'anj$ O(&te, o*'irno, s(ora2$ma *ao $sta'ni a*t< *ojim se aman%mans*i 2amjenj$je i sta'lja 'an sna,e Usta' Re($-li*e ?osne i @er3e,o'ine9 >9 U ro*$ o% tri mjese3a o% st$(anja na sna,$ o'o, Usta'a< entiteti 0 aman%mans*im (ost$(*om i2mijeniti s'oje $sta'e %a -i se osi,$rala sa,lasnost sa o'im Usta'om $ s*la%$ sa #lanom !!!< sta' H< ta#*a 7-89 Ane*s ! Do%atni s(ora2$mi o lj$%s*im (ra'ima *oji 0e se (rimjenji'ati $ ?osni i @er3e,o'ini D9 Kon'en3ija o s(re#a'anj$ i *a6nja'anj$ 2lo#ina ,eno3i%a 7DCIB8 >9 Aene's*e *on'en3ije !-!V o 2a&titi 6rta'a rata 7DCIC8 i Do($ns*i (roto*oli !-!! 7DCJJ8 H9 Kon'en3ija *oja se o%nosi na stat$s i2-je,li3a 7DCED8 i Proto*ol 7DC==8 I9 Kon'en3ija o %r6a'ljanst'$ $%ati/ 6ena 7DCEJ8 E9 Kon'en3ija o smanjenj$ -roja li3a -e2 %r6a'ljanst'a 7DC=D8 =9 Me1$naro%na *on'en3ija o $*lanjanj$ s'i/ o-li*a rasne %is*rimina3ije 7DC=E8 J9 Me1$naro%ni (a*t o ,ra1ans*im i (oliti#*im (ra'ima 7DC==8 i O(3ioni (roto*oli 7DC== i DCBC8 B9 Me1$naro%ni (a*t o e*onoms*im< so3ijalnim i *$lt$rnim (ra'ima 7DC==8 C9 Kon'en3ija o $*lanjanj$ s'i/ o-li*a %is*rimina3ije $ o%nos$ na 6ene 7DCJC8 DK9 Kon'en3ija (roti' m$#enja i %r$,i/ s$ro'i/< ne/$mani/ ili (oni6a'aj$0i/ tretmana ili *a6nja'anja 7DCBI8 DD9 E'ro(s*a *on'en3ija o s(re#a'anj$ m$#enja< ne/$mano, ili (oni6a'aj$0e, tretmana ili *a6nja'anja 7DCBJ8 D>9 Kon'en3ija o (ra'ima %jeteta 7DCBC8 DH9 Me1$naro%na *on'en3ija o 2a&titi (ra'a s'i/ ra%ni*a-mi,ranata i #lano'a nji/o'i/ (oro%i3a 7DCCK8 DI9 E'ro(s*a (o'elja 2a re,ionalne je2i*e i je2i*e manjina 7DCC>8 DE9 O*'irna Kon'en3ija 2a 2a&tit$ na3ionalni/ manjina 7DCCI8 Ane*s !! Prela2ne o%re%-e D9 Zaje%ni#*a (rela2na *omisija a8 trane o'im $stano'lja'aj$ Zaje%ni#*$ (rela2n$ *omisij$ *oja 0e -iti o'la&tena %a ras(ra'lja o (ra*ti#nim (itanjima $ 'e2i sa im(lementa3ijom Usta'a ?osne ! @er3e,o'ine< O(&te, o*'irno, s(ora2$ma i nje,o'i/ ane*sa< i %aje (re(or$*e i (rije%lo,e9 -8 Zaje%ni#*a (rela2na *omisija se sastoji o% #etiri li3a i2 Fe%era3ije< tri i2 Re($-li*e r(s*e i je%no, (re%sta'ni*a ?osne i @er3e,o'ine9 38 astan3ima *omisije (re%sje%a'a Viso*i (re%sta'ni* ili li3e *oje on o%re%i9 >9 Kontin$itet (ra'ni/ (ro(isa 'i 2a*oni< (ro(isi i s$%s*i (oslo'ni3i< *oji s$ na sna2i na teritoriji ?osne i @er3e,o'ine $ tren$t*$ *a%a Usta' st$(i na sna,$< osta0e na sna2i $ onoj mjeri $ *ojoj nis$ $ s$(rotnosti sa Usta'om %o* %r$,a#ije ne o%re%i na%le6ni or,an 'lasti ?osne i @er3e,o'ine9 H9 Pra'ni i a%ministrati'ni (ost$(3i 'i (ost$(3i $ s$%o'ima ili or,anima $(ra'e< *oji s$ $ to*$ na (rostor$ ?osne i @er3e,o-'ine $ tren$t*$ st$(anja na sna,$ o'o, Usta'a< -i0e nasta'ljeni ili (reneseni na %r$,e s$%o'e ili or,ane $ ?osni ! @er3e,o'ini $ s*la%$ sa (ro(isima *ojima se $re%$je na%le6nost o'i/ instit$3ija9 I9 Dr6a'ni or,ani

Do* ne -$%$ 2amijenjeni no'im s(ora2$mom ili 2a*onom< or,ani 'lasti< instit$3ije i %r$,a tijela ?osne ! @er3e,o'ine 0e +$n*3ionisati $ s*la%$ sa 'a6e0im (ro(isima9 E9 U,o'ori 'i $,o'ori *oje je rati+i*o'ala Re($-li*a ?osna i @er3e,o'ina i2me%$ D9D9DCC>9 ,o%ine i st$(anja na sna,$ o'o, Usta'a -i0e %ati na $'i% #lano'ima Pre%sje%ni&t'a $ ro*$ o% DE %ana o% nji/o'o, st$(anja na %$6nost; s'a*i $,o'or *oji ne -$%e %at na $'i% -i0e (ro,la&en (oni&tenim9 U ro*$ o% = mjese3i (oslije (r'o, 2asje%anja Parlamentarne s*$(&tine< na 2a/tje' -ilo *oje, #lana Pre%sje%ni&t'a< Parlamentarna s*$(&tina 0e ra2motriti %a li %a ot*a6e -ilo *oji %r$,i $,o'or9 BG. Ustav Repu6)ike Srpske (odgovor povezati sa pitanjima" DE, DD,DP i PP.! ,epu&lika Srpska je to se tie dr avnog ureenja unitarna dr ava. Nakon gore pomenute odluke Ustavnog suda ?i1 dolo je do promjena. .onstitutivna su sva tri naroda" Sr&i, 1rvati i ?onja%i. .onstitutivnost je institu%ionalno izra ena kroz stvaranje Vije-a naroda, koje zapravo uestvuje kao gornji dom u zakonodavnom postupku. Vije-e naroda praktino ima ingeren%iju u sluaju, u ustavu je de(inisano ta znai vitalni interes ili zatita vitalnog interesa. Mto se tie organiza%iaje vlasti u ,epu&li%i Srpskoj je prisutan jedan hi&ridni model, sa elementima (re%sje%ni#*o, sistema. Gakonodavnu vlast vri Narodna skuptina i Vije-e naroda, kada je u pitanju zatita vitalnog interesa. Postoje i elementi (arlamentarno, sistema u tom smislu to predsjednik repu&like" ' daje mandat za sastav vlade. Narodna skuptina &ira vladu. /eutim tu postoje interesantna rjeenja, naroito povodom ingeren%ija predsjednika ,epu&like. ' mo e da raspola e zakonodavnom ini%ijativom, dakle, mo e po ustavu da predlo i donoenje zakona, to je veoma interesantno rjeenje, ne svojstveno parlamentarnom sistemu. ' mo e da zahtijeva od Vlade da zauzme stav povodom nekog pitanja. 7ak mo e da zahtijeva i sjedni%u Vlade sa takama, utvrenim pitanjima, koja -e se staviti na dnevni red, to su sve elementi jednog mjeovitog sistema i elementi predsjednikog sistema. ' po ustavu, mo e da na prijedlog 4J poslanika, ako doe do pro&lema u (unk%ionisanju Vlade, da zahtijeva od premijera da podnese ostavku. $ko on to ne uini (prmijer!, mo e i da ga razrijei. ' ima pravo veta, koje je suspenzivnog karaktera. Gapravo, on mo e da od&ije da proglasi zahtjev, da ga vrati na usvajanje parlamentu, a ako doe do usvajanja mo e da ponovo zahtijeva ve-inu da ga proglasi. B1. Ustav i ustavno ure*enje Dedera(ije 9osne i .er(egovine Ustav @edera%ije ?osne i 1er%egovine donijela je i proglasila Ustavotvorna skuptina @edera%ije ?osne i 1er%egovine FJ. marta 388C. godine (jo ga zovu ?eki ustav, jer je izraen u ?eu!. Ustav je po svojim elementima akt dr ave (lani%e dr ave! donesen po odgovaraju-em postupku, i od strane odgovaraju-eg organa. Spada u red srednje dugih ustava (33E lanova!. Ustav ima pream&ulu i devet poglavlja, i to su slijede-a poglavlja" 3. uspostavljanje @edera%ije (opta naela!* 4. ljudska prava i slo&ode* F. podjela nadle nosti izmeu (ederalne i kantonalne vlasti* C. struktura (ederalne vlasti* E. kantonalne vlasti* D. optinske vlasti*

P. meunarodni odnosi* L. amandmani na ustav i 8. usvajanje i stupanje na snagu Ustava i prelazna rjeenja. 1. Uspostav)janje Dedera(ije Ustavom je de(inisano dr avno ureenje u vidu slo ene @ederalne dr ave tj. @edera%ija ?osne + 1er%egovinekao dr avotvorna tvorevina tj. dr ava ?onjaka i 1rvata (i ostalih! koja se sastoji od (ederalnih jedini%a (kantona i upanija! na teritoriji ?osne i 1er%egovine, sa ve-inskim &onjakim + hrvatskim stanovnitvom. @edera%ija se sastoji od deset kantona i upanija, koji imaju nazive prema sjeditu gradova + regionalno'geogra(skim karakteristikama. .antoni su (ederalne jedini%e (manje'vie naelno gledano svi su isti, osim dva" koja imaju pose&no ureenje H Srednje'&osanski i Neretvansko'her%egovaki kanton z&og oso&enosti na%inalne strukture!. @edera%ija ?osne i 1er%egovine, kao i ,epu&lika Srpska (ormalni su kao dr ave unutranjeg, a ne meunarodnog prava jer imaju karakter entiteta (latinski" ens B &i-e* esse B &iti* (ilozo(ski" esen%ija B &itnost!. 6ejtonskim sporazumom i ustavom ?osne i 1er%egovine, @edera%ija je kao i ,epu&lika Srpska do&ila status dr ave lani%e ili (ederalno = kon(ederalne jedini%e dr ave ?osne i 1er%egovine kao lani%e meunarodnog prava tj. UN. Mto se tie sistema vlasti u @edera%iji, primjenjen je jedan interesantan sistem, koji ini da stvarni e( izvrne vlasti u @edera%iji je zapravo predsjednik ili podpredsjednik @edera%ije. Predsjednika &ira Parlament, s tim to je mnogo te i postupak razrjeenja, nego iz&ora. $ko je 4SF ve-ina za razrjeenje, ulazi u iz&or i predsjednik @edera%ije, praktino ministri odgovaraju i pred njim i pred parlamentom. U ustavu @edera%ije jasno su opredijeljene iskljuive nadle nosti @edera%ije (uni(orma organa &ez&ijednosti je jedinstvena na %ijeloj teritoriji @edera%ije!, kao i saradnja u pojedinim o&lastima (zatita ljudskih prava i slo&oda!, ali i nadle nosti kantona (o&razovanje, s(era &ez&ijednosti!. )&je dr avotvorne jedini%e se nazivaju (?i1 i ,S! zajednikim imenom entitet. ;ako je u dr avno = pravnoj teoriji i ustavnom pravu uveden novi pojam entitet, koji je, u stvari, logiki pojam i koji u pravu oznaava jednu %jelinu, neto to postoji, to je &itno, va no i to ima sutinski karakter. 6akle @edera%ija ?osne i 1er%egovine je &itan, sutinski i konstitutivni element dr ave ?osne + 1er%egovie, to je i u Ustavu ?osne i 1er%egovine utvreno i glasi" 2?osna i 1er%egovina se sastoji od dva entiteta, @edera%ije ?osne i 1er%egovine i ,epu&like Srpske2 = lan 3. taka F. Nakon donoenja Ustav @edera%ije ?osne i 1er%egovine mijenjan je u etri navrata. 3. $mandman na Ustav @edera%ije ?osne i 1er%egovine, usvojen od Ustavotvorne skuptine koji je stupio na snagu 4F.JD.388C. godine. )vim amandmanom je uspostavljen status Sredjo&osanskog + Neretvanskog kantona sa pose&nim re imom. 4. $mandmanima ++ i 00+V usvojenim od Ustavotvorne skuptine koji su stupili na snagu JE.JD.388D. godine. )vim amandmanima izvreno je usklaivanje Ustava @edera%ije ?osne + 1er%egovine sa Ustavom ?osne i 1er%egovine. F. $mandmani 0V i 0V+ koje je usvojio parlament @edera%ije ?osne i 1er%egovine na sjedni%i 6oma naroda 48.JC.388P. godine i Predstavnikog doma JD.JE.388P. godine i koji su stupili na snagu JD.JE.388P. godine. Njima se izra ava spe%i(inost + ustanovljava pose&an status gradovima /ostaru, Sarajevu i glavnim gradovima kantona sa pose&nim re imom. C. Veoma znaajni amandmani usvojeni su u prolje-e 4JJ4. godine sprovoenjem odluke Ustavnog suda ?osne i 1er%egovine o konstitutivnosti naroda. ;im izmjenama i dopunama ustava @edera%ije ?osne i 1er%egovine postala je entitet sva tri

konstitutivna naroda = ?onjaka, 1rvata i Sr&a, a ustanovljeni su sna niji mehanizmi zatite vitalnih interesa sva tri konstitutivna naroda kao i njihova ravnomjerna zastupljenost u svim organima vlasti i drugim organima i organiza%ijama. 2. 1judska prava i osnovne s)o6ode .ada su u pitanju ljudska prava i slo&ode u optim odredni%ama Ustava @edera%ije ?osne + 1er%egovine, pored prin%ipa, prava i slo&oda utvrenim instrumentima u $neksu Ustava @edera%ije ?osne i 1er%egovine sva propisana prava i slo&ode primjenjuju se na %jeloj teritoriji ,epu&like ?osne + 1er%egovine, a sljede-e odred&e odnose se na @edera%iju. S tim u vezi je utvreno da -e @edera%ija osigurati primjenu najvieg nivoa meunarodno priznatih prava i slo&oda utvrenih u aktima navedenim u $neksu, a pose&no" 3. Sve oso&e na teritoriji @edera%ije u ivaju pravo na" ivot, slo&odu, s tim da su hapenje + pritvaranje doputeni samo u skladu sa zakonom, jednakosti pred zakonom* za&rana svake diskrimina%ije zasnovane na rasi, &oji ko e, polu, jeziku, religiji ili vjeroispovjesti, politikim ili drugim uvjerenjima, na%ionalnom i so%ijalnom porijeklu* pravian krivini postupak* za&rana muenja, okrutnog ili nehumanog postupanja ili ka njavanja* privatnost* slo&odu kretanja* azil* zatitu o&itelji i dje%e* imovinu* osnovne slo&ode" slo&odu govora i tampe, slo&odu miljenja, savjesti i uvjerenja, slo&odu religije ukljuuju-i privatno i javno ispovjednje, slo&odu okupljanja, slo&odu udru ivanja, ukljuuju-i slo&odu osnivanja i pripadanja sindikatima i slo&odu neudru ivanja, slo&odu na rad* o&razovanje* so%ijalnu zatitu* zdravstvenu zatitu* prehranu* utoite* zatitu manjina i poten%ijalno ugro ene grupe. 4. Svi graani u ivaju" a! pravo na osnivanje i pripadanje politikim partijama i &! politika prava" da uestvuju u javnim poslovima, da imaju jednak pristup javnim slu &ama i da &iraju i &udu &irani. F. U djelu ljudska prava i osnovne slo&ode utvreno je da sve iz&jegli%e i raseljena li%a imaju pravo slo&odnog povratka u pre&ivalita iz kojih su prognani, s tim u vezi, sve oso&e imaju pravo, u skladu sa (ederalnim i kantonalnim zakonodavstvom da im se vrati sva imovina oduzeta u toku etnikog progona, kao i na nadoknadu sve imovine koja im ne mo e &iti vra-ena. Sve izjave i o&aveze date + preuzete pod prisilom, pose&no one koje se tiu odri%anja od prava na zemlju i drugu imovinu smatraju se nitavnim. C. Sti%anje i prestanak dr avljanstva @edera%ije ?osne i 1er%egovine utvruje se (ederalnim zakonima s tim da" a! ni jedna oso&a ne mo e &iti liena dr avljanstva proizvoljno, ni na nain koji &i je ostavio &ez dr avljanstva* &! svi graani imaju pravo zadr ati i dr avljanstvo druge dr ave. Svi sudovi, organi uprave, institu%ije koje vre javna ovlatenja i drugi organi (ederalne vlasti primjenjivat -e i potovati prava i slo&ode predviene u aktima navedenim u $neksu. Svi nadle ni organi vlasti u @edera%iji saraivat -e sa svim /eunarodnim posmatrakim tijelima osnovanim instrumentima navedenim u aneksu.