MINISTARSTVO ZATITE OKOLIA, PROSTORNOG UREENJA I GRADITELJSTVA

3521 Na temelju lanka 19. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine br. 76/07) ministrica zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva donosi

TEHNIKI PROPIS
ZA DRVENE KONSTRUKCIJE
I. OPE ODREDBE lanak 1. (1) Ovim se Tehnikim propisom (u daljnjem tekstu: Propis), u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu, propisuju tehnika svojstva za drvene konstrukcije u graevinama (u daljnjem tekstu: drvena konstrukcija), zahtjevi za projektiranje, izvoenje, uporabljivost, odravanje i drugi zahtjevi za drvene konstrukcije, te tehnika svojstva i drugi zahtjevi za graevne proizvode namijenjene ugradnji u drvenu konstrukciju (u daljnjem tekstu: graevni proizvodi). (2) Ovaj Propis odnosi se i na elemente u graevinama koji nisu sastavni dio drvene konstrukcije (nekonstrukcijski elementi - drvena oplata, drvene pregrade, ograde, ispune i sl.) odnosno na elemente drvene konstrukcije koji ne utjeu na mehaniku otpornost i stabilnost graevine u cjelini. (3) Ovaj Propis ne odnosi se na zavrne obloge konstrukcijskih i nekonstrukcijskih elemenata (obloge stropova, podova, zidova i dr.) i drvne proizvode koji slue kao toplinska, zvuna ili druga izolacija. lanak 2. Projektiranje, izvoenje, odravanje i nain koritenja graevine moraju biti takvi da se ispune zahtjevi propisani ovim Propisom. lanak 3. (1) Drvena konstrukcija je dio graevnog sklopa graevine. (2) Ispunjavanje bitnog zahtjeva mehanike otpornosti i stabilnosti graevine i dijela bitnog zahtjeva zatite od poara, koji se odnosi na ouvanje nosivosti drvene konstrukcije u sluaju poara tijekom odreenog vremena utvrenog posebnim propisom (u daljnjem tekstu: otpornost na poar), postie se drvenom konstrukcijom koja ima tehnika svojstva i ispunjava zahtjeve propisane ovim Propisom. lanak 4. Graevni proizvodi na koje se primjenjuje ovaj Propis jesu: drvni proizvodi (konstrukcijsko drvo, nosai na osnovi drva i ploe na osnovi drva) mehanika spajala ljepila predgotovljeni elementi zatitna sredstva, drugi graevni proizvodi za koje su propisani zahtjevi u prilozima ovoga Propisa radi ugradnje zajedno s proizvodima iz podstavaka 1. do 5. ovoga stavka.

lanak 5. (1) Drvena konstrukcija i graevni proizvodi na koje se primjenjuje ovaj Propis moraju imati tehnika svojstva i ispunjavati druge zahtjeve propisane ovim Propisom. (2) Sastavni dijelovi drvene konstrukcije (spregovi, zatege, temelji i sl.) i graevni proizvodi koji se u njih ugrauju, a koji nisu obuhvaeni ovim Propisom, moraju, osim odredbi ovoga Propisa, zadovoljiti i odredbe posebnog Propisa kojim se ureuju takve konstrukcije. II. TEHNIKA SVOJSTVA DRVENE KONSTRUKCIJE lanak 6. (1) Tehnika svojstva drvene konstrukcije moraju biti takva da tijekom trajanja grae vine uz propisano, odnosno projektom odreeno izvoenje i odravanje drvene konstrukcije, ona podnese sve utjecaje uobiajene uporabe i utjecaje okolia, tako da tijekom graenja i uporabe predvidiva djelovanja na graevinu ne prouzroe: ruenje graevine ili njezinog dijela, deformacije nedoputena stupnja, oteenja graevnog sklopa ili opreme zbog deformacije drvene konstrukcije, nerazmjerno velika oteenja graevine ili njezinog dijela u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala. (2) Tehnika svojstva drvene konstrukcije, uz uvjete iz stavka 1. ovoga lanka, moraju biti takva da se u sluaju poara ouva nosivost konstrukcije ili njezinog dijela tijekom odreenog vremena propisanog posebnim propisom. (3) Tehnika svojstva drvene konstrukcije iz stavka 1. i 2. ovoga lanka postiu se projektiranjem i izvoenjem drvene konstrukcije u skladu s odredbama ovoga Propisa. (4) Ouvanje tehnikih svojstava iz stavka 1. i 2. ovoga lanka postie se odravanjem drvene konstrukcije u skladu s odredbama ovoga Propisa. lanak 7. (1) Ako drvena konstrukcija ima tehnika svojstva propisana lankom 6. stavkom 1. i 2. ovoga Propisa, podrazumijeva se da graevina ispunjava bitni zahtjev mehanike otpornosti i stabilnosti, te da ima propisanu otpornost na poar. (2) Kada je, sukladno posebnim propisima, potrebno dodatno zatiivanje drvene konstrukcije radi ispunjavanja zahtjeva otpornosti na poar (obloga, sprinkler instalacija i sl.), to zatiivanje smatrat e se sastavnim dijelom tehnikog rjeenja drvene konstrukcije. lanak 8. Tehnika svojstva drvene konstrukcije moraju biti takva, da, osim ispunjavanja zahtje va ovoga Propisa, budu ispunjeni i zahtjevi posebnih propisa kojima se ureuje ispunjavanje drugih bitnih zahtjeva za graevinu. lanak 9. (1) Drvena konstrukcija mora, nakon rekonstrukcije odnosno adaptacije graevine iji je sastavni dio, imati tehnika svojstva propisana lankom 6. stavkom 1. i 2. i lankom 8. ovoga Propisa. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, drvena konstrukcija mora nakon rekonstrukcije odnosno adaptacije graevine, kojom se ne utjee bitno na tehnika svojstva drvene konstrukcije, imati najmanje tehnika svojstva koja je imala prije rekonstrukcije odnosno adaptacije (u daljnjem tekstu: zateena tehnika svojstva). (3) Smatra se da rekonstrukcija odnosno adaptacija graevine nemaju bitan utjecaj na tehnika svojstva drvene konstrukcije ako su zateena tehnika svojstva vezana za mehaniku otpornost i stabilnost zadovoljavajua i ako se mijenjaju do ukljuivo 10% (npr. promjena raunskih vrijednosti reznih sila u proraunskim presjecima i sl.). (4) Odredba stavka 2. ovoga lanka ne primjenjuje se:

 na viestruke rekonstrukcije odnosno adaptacije graevine kojima se mijenjaju zateena tehnika svojstva drvene konstrukcije u cjelini odnosno njezinih pojedinih dijelova, koja svojstva su vezana za mehaniku otpornost i stabilnost graevine na rekonstrukciju odnosno adaptaciju graevine kojoj je drvena konstrukcija oteena tako da postoji opasnost za ivot i zdravlje ljudi, okoli, prirodu, druge graevine i stvari ili stabilnost tla na okolnom zemljitu. lanak 10. (1) Tehnika svojstva zatite drvene konstrukcije moraju osigurati ispunjavanje zahtjeva iz lanka 6. ovoga Propisa. (2) Zatita drvene konstrukcije mora se provoditi na nain da se osigura postizanje svojstava zatite iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Ako se zatita provodi prema normama na koje upuuje Prilog E ovoga Propisa sma tra se da je osigurano postizanje svojstava zatite iz stavka 1. ovoga lanka. (4) Doputeno je koristiti i druge norme osim onih odreenih Prilogom E ovoga Propisa pod uvjetom da je postignuta ista razina usklaenosti. (5) Zatita drvene konstrukcije smatra se sastavnim dijelom tehnikog rjeenja drvene konstrukcije. (6) Prilogom E ovoga Propisa poblie je odreena zatita drvenih konstrukcija. III. GRAEVNI PROIZVODI ZA DRVENE KONSTRUKCIJE lanak 11. (1) Graevni proizvodi proizvode se u proizvodnim pogonima (tvornicama) izvan gradilita, ako ovim Propisom za pojedine graevne proizvode nije drukije propisano. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka predgotovljeni elementi drvene konstrukcije (u daljnjem tekstu: predgotovljeni elementi) mogu biti izraeni na gradilitu za potrebe toga gradilita. (3) Pod gradilitem se, osim prostora odreenog Zakonom o gradnji, u smislu odredbe stavka 2. ovoga lanka podrazumijeva i proizvodni pogon u kojem se predgotovljeni elementi, primjenom odgovarajue tehnologije graenja, proizvode ili izrauju za potrebe odreenog gradilita a u skladu s projektom drvene konstrukcije. lanak 12. (1) Graevni proizvod proizveden u proizvodnom pogonu (tvornici) izvan gradilita smije se ugraditi u drvenu konstrukciju ako ispunjava zahtjeve propisane ovim Propisom i ako je za njega izdana isprava o sukladnosti u skladu s odredbama posebnog propisa. (2) Predgotovljeni elementi izraeni na gradilitu za potrebe toga gradilita, smiju se ugraditi u drvenu konstrukciju ako je za njih dokazana uporabljivost u skladu s projektom drvene konstrukcije i ovim Propisom. (3) U sluaju nesukladnosti graevnog proizvoda s tehnikim specifikacijama za taj proizvod i/ili projektom drvene konstrukcije, proizvoa graevnog proizvoda odnosno izvoa drvene konstrukcije mora odmah prekinuti proizvodnju odnosno izradu tog proizvoda i poduzeti mjere radi utvrivanja i otklanjanja greaka koje su nesukladnost uzrokovale. (4) Ako doe do isporuke nesukladnog graevnog proizvoda proizvoa odnosno uvoznik mora, bez odgode, o nesukladnosti toga proizvoda obavijestiti sve kupce, distributere, ovlatenu pravnu osobu koja je sudjelovala u potvrivanju sukladnosti, i Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva. (5) Proizvoa odnosno uvoznik i distributer graevnog proizvoda duni su poduzeti odgovarajue mjere u cilju odravanja svojstava graevnog proizvoda tijekom rukovanja, skladitenja i prijevoza, a izvoa drvene konstrukcije tijekom prijevoza, rukovanja, skladitenja i ugradnje graevnog proizvoda. lanak 13. (1) Specificirana svojstva, dokazivanje uporabljivosti, potvrivanje sukladnosti te oznaavanje graevnih proizvoda, ispitivanje graevnih proizvoda, posebnosti pri projektiranju i graenju t e potrebni kontrolni

postupci kao i drugi zahtjevi koje moraju ispunjavati graevni proizvodi odreeni su u prilozima ovoga Propisa i to za: drvne proizvode u Prilogu A, mehanika spajala u Prilogu B, ljepila u Prilogu C, predgotovljene elemente u Prilogu D, zatitna sredstva u Prilogu E. (2) Potvrivanje sukladnosti proizvoda koji nisu obuhvaeni normama ili znatno odstupaju od harmoniziranih normi na koje upuuju Prilozi A do E iz stavka 1. ovoga lanka provodi se prema tehnikim doputenjima za te proizvode. (3) Potvrivanje sukladnosti, u smislu stavaka 1. i 2. ovoga lanka, obuhvaa radnje ocjenjivanja sukladnosti graevnih proizvoda te, ovisno o propisanom sustavu ocjenjivanja sukladnosti, izdavanje certifikata unutarnje kontrole proizvodnje odnosno izdavanje certifikata sukladnosti graevnih proizvoda. IV. PROJEKTIRANJE DRVENIH KONSTRUKCIJA lanak 14. (1) Projektiranjem drvenih konstrukcija moraju se za graenje i projektirani uporabni vijek graevine predvidjeti svi utjecaji na drvenu konstrukciju koji proizlaze iz naina i redoslijeda graenja, predvidivih uvjeta uobiajene uporabe graevine i predvidivih utjecaja okolia na graevinu. (2) Projektom drvene konstrukcije mora se, u skladu s ovim Propisom, dokazati da e graevina tijekom graenja i projektiranog uporabnog vijeka ispunjavati bitni zahtjev mehanike otpornosti i stabilnosti, otpornost na poar, te druge bitne zahtjeve u skladu s posebnim propisima. (3) Ako ovim ili posebnim propisom nije drukije propisano, uporabni vijek graevine iz stavka 1. ovoga lanka je najmanje 50 godina. lanak 15. (1) Mehanika otpornost i stabilnost, te otpornost graevine na poarna djelovanja dokazuju se proraunima nosivosti i uporabljivosti drvene konstrukcije za predvidiva djelovanja i utjecaje na graevinu u glavnom projektu. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, otpornost na poarna djelovanja se ne mora dokazivati ako posebnim propisom nije odreeno vrijeme ouvanja graninog stanja nosivosti drvene konstrukcije u sluaju poara. (3) Prorauni iz stavka 1. ovoga lanka provode se primjenom prikladnih proraunskih postupaka koji se po potrebi mogu dopuniti ispitivanjima, pri emu se u obzir uzimaju svi mjerodavni parametri. (4) Proraunski i drugi modeli moraju biti takvi da, uzimajui u obzir pouzdanost ula znih podataka i tonost izvedbe, odgovaraju ponaanju konstrukcije tijekom graenja i u uporabi. lanak 16. (1) Na projektiranje drvenih konstrukcija primjenjuju se hrvatske norme iz Priloga G ovoga Propisa. (2) Doputena je primjena i drugih pravila projektiranja drvenih konstrukcija koja se razlikuju od pravila danih hrvatskim normama iz Priloga G ovoga Propisa, ako se dokae da se primjenom tih pravila ispunjavaju zahtjevi ovoga Propisa najmanje na razini odreenoj hrvatskim normama iz Priloga G. (3) Prilogom G iz stavka 1. ovoga lanka poblie se odreuje projektiranje drvenih konstrukcija. lanak 17. (1) Iznimno od odredbi lanka 16. ovoga Propisa, u razdoblju do 31. prosinca 2010. godine na projektiranje drvenih konstrukcija primjenjuju se priznata tehnika pravila i odredbe Priloga F ovoga Propisa. (2) Prilogom F iz stavka 1. ovoga lanka poblie se odreuje projektiranje drvenih konstrukcija iz toga stavka ovoga lanka.

lanak 18. Pri projektiranju drvene konstrukcije nije doputena primjena priznatih tehnikih pra vila i odredbi iz Priloga F ovoga Propisa i istodobna primjena hrvatskih normi iz Priloga G ovoga Propisa za istu drvenu konstrukciju, osim u sluaju i na nain doputen ovim Propisom. lanak 19. (1) Drvo koje se lijepi mora imati sadraj vode koja odgovara tehnikoj uputi proizvoaa ljepila ali ne manje od 9% i ne vie od 15% s time da maksimalna razlika sadraja vode elemenata koji se lijepe smije biti 2 %. (2) Poetne imperfekcije u sredini tapnog elementa, tj. odstupanje od pravca osi ta pa, i vitkih savijenih nosaa kod kojih se moe javiti izvijanje kao i kod okvira ne smiju biti vee od 1/500 duljine za lijepljeno lamelirano drvo odnosno 1/300 duljine za cjelovito drvo. lanak 20. (1) Nije doputeno ugraivanje razliitih vrsta spajala u jednom spoju, ukoliko nemaju iste ili sline elastomehanika svojstva (2) Nije doputena uporaba razliitih vrsta ljepila za izvoenje jedne lijepljene drvene konstrukcije. (3) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka doputeno je koritenje avala i vijaka pri izradi lijepljenog spoja ali samo kao priteznih elemenata lijepljenog spoja, ali ne i kao nosivih spojnih elemenata. (4) Nije doputena ugradnja drvnih proizvoda iz Priloga A koji imaju sadraj vode vei od 22% u drvene konstrukcije. (5) Nije doputena ugradnja elemenata koji nisu preventivno zatieni postupcima organizacijske zatite na nain da se sprijei ponovno vlaenje drvene grae tijekom transporta, obrade, meuskladitenja, montae i uporabe, izbjegavanjem izravnog kontakta sa vodom i tlom, ispravnim slaganjem elementa i natkrivanjem. lanak 21. (1) Graevinski projekt projekt drvene konstrukcije koji je sastavni dio glavnog projekta graevine mora sadravati osobito: 1. u tehnikom opisu opis utjecaja namjene i naina uporabe graevine te utjecaja okolia na svojstva drvene konstrukcije, podatke iz elaborata o prethodnim istraivanjima i podatke iz drugih elaborata, studija i podloga koji su od utjecaja na svojstva drvene konstrukcije, opis drvene konstrukcije, ukljuivo i temeljenje, opis naina izvoenja drvene konstrukcije i ugradnje pojedinih graevnih proizvoda, razred izloenosti dijelova drvene konstrukcije, ukljuivo metalne i betonske dijelove, opis mjera konstruktivne zatite, mjera kemijske zatite i posebne zatite, ako je takva potrebna. 2. u proraunu mehanike otpornosti i stabilnosti podatke o predvidivim djelovanjima i utjecajima na graevinu, podatke o temeljnom tlu i potresnom podruju, proraun nosivosti i uporabljivosti drvene konstrukcije za predvidiva djelovanja i utjecaje, te proraune pojedinih dijelova drvene konstrukcije, za sve faze prijevoza, prijenosa, izvoenja i uporabe graevine, proraun globalne stabilnosti konstrukcije. 3. u programu kontrole i osiguranja kvalitete drvene konstrukcije: svojstva koja moraju imati graevni proizvodi koji se ugrauju u drvenu konstrukciju, ukljuivo odgovarajue podatke propisane odredbama o oznaavanju graevnih proizvoda prema prilozima ovoga Propisa, ispitivanja i postupke dokazivanja uporabljivosti graevnih proizvoda koji se izrauju na gradilitu za potrebe toga gradilita, kontrolu graevnih proizvoda, koji se ugrauju u drvenu konstrukciju, koju treba provesti prije ugradnje, ispitivanja i postupke dokazivanja nosivosti i uporabljivosti drvene konstrukcije, ukljuivo klasine

modanike i skobe, uvjete graenja i druge zahtjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom izvoenja drvene konstrukcije, a koji imaju utjecaj na postizanje projektiranih odnosno propisanih tehnikih svojstava drve ne konstrukcije i ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu, druge uvjete znaajne za ispunjavanje zahtjeva propisanih ovim Propisom i posebnim propisima, te sadraj vode elementa drvene konstrukcije prije ugradnje u drvenu konstrukciju odnosno sadraj vode drvene konstrukcije prije sklapanja s drugim dijelovima graevine. (2) Zahtjevi iz toke 3. stavka 1. ovoga lanka, ovisno o uvjetima, postupcima i drugim okolnostima graenja mogu biti detaljnije razraeni u izvedbenom projektu drvene konstrukcije. lanak 22. Ako projekt drvene konstrukcije radi ispunjavanja uvjeta iz lanka 21. ovoga Propisa odreuje primjenu norme iz Priloga ovoga Propisa na nain odreen tim Prilogom, smatra se da drvena konstrukcija ispunjava propisane zahtjeve u dijelu normom ureenog podruja. lanak 23. Osim uvjeta propisanih odredbama lanaka 14. do 22., ovoga Propisa, projekt drvene konstrukcije kojim se razrauje izvoenje drvene konstrukcije obvezno mora sadravati tehniko rjeenje: elemenata drvene konstrukcije te nain njegove proizvodnje odnosno izrade, ugradnje elemenata u drvenu konstrukciju, ukljuivo proraun i zahtijevana svojstva spojeva elemenata s ostalim elementima drvene konstrukcije, prijenosa i prijevoza elemenata drvene konstrukcije (mjesta oslanjanja i vjeanja i opis sustava podizanja, poloaj elemenata prilikom prijenosa i prijevoza, put prijevoza, i drugo), te projektiranu teinu i doputena odstupanja teine elementa drvene konstrukcije, rasporeda oslonaca, potrebnih potpora, sustava i drugih mjera za osiguravanje stabilnosti i sprjeavanja oteivanja ili mjestiminog utiskivanja elemenata konstrukcije tijekom prijevoza, ugraivanja i spajanja elemenata konstrukcije. lanak 24. (1) Osim uvjeta propisanih odredbama lanaka 14. do 22. ovoga Propisa, projekt rekonstrukcije odnosno adaptacije graevine, kojom se mijenja drvena konstrukcija, obvezno mora sadravati podatke o utvrenim zateenim tehnikim svojstvima drvene konstrukcije. (2) Zateena tehnika svojstva drvene konstrukcije utvruju se uvidom u dokumentaciju graevine, ispitivanjima, proraunima ili na drugi primjereni nain. V. IZVOENJE I UPORABLJIVOST DRVENIH KONSTRUKCIJA lanak 25. (1) Graenje graevina koje sadre drvenu konstrukciju mora biti takvo da drvena konstrukcija ima tehnika svojstva i da ispunjava druge zahtjeve propisane ovim Propisom u skladu s tehnikim rjeenjem graevine i uvjetima za graenje danim projektom, te da se osigura ouvanje tih svojstava i uporabljivost graevine tijekom njezinog trajanja. (2) Pri izvoenju drvene konstrukcije izvoa je duan pridravati se projekta drvene konstrukcije i tehnikih uputa za ugradnju i uporabu graevnih proizvoda i odredaba ovoga Propisa. lanak 26. (1) Kod preuzimanja graevnog proizvoda proizvedenog izvan gradilita izvoa mora utvrditi: je li graevni proizvod isporuen s oznakom u skladu s posebnim propisom i podudaraju li se podaci na dokumentaciji s kojom je graevni proizvod isporuen s podacima u oznaci, je li graevni proizvod isporuen s tehnikim uputama za ugradnju i uporabu, jesu li svojstva, ukljuivo rok uporabe graevnog proizvoda te podaci znaajni za njegovu ugradnju,

uporabu i utjecaj na svojstva i trajnost drvene konstrukcije sukladni svojstvima i podacima odreenim glavnim projektom. (2) Utvreno iz stavka 1. ovoga lanka zapisuje se u skladu s posebnim propisom o voenju graevinskog dnevnika, a dokumentacija s kojom je graevni proizvod isporuen se pohranjuje meu dokaze o sukladnosti graevnih proizvoda koje izvoa mora imati na gradilitu. lanak 27. (1) Propisana svojstva i uporabljivost graevnog proizvoda izraenog na gradilitu utvruju se na nain odreen projektom i ovim Propisom. (2) Podatke o dokazivanju uporabljivosti i postignutim svojstvima graevnog proizvoda iz stavka 1. ovoga lanka izvoa zapisuje u skladu s posebnim propisom o voenju graevinskog dnevnika. lanak 28. (1) Zabranjena je ugradnja graevnog proizvoda koji: je isporuen bez oznake u skladu s posebnim propisom, je isporuen bez tehnike upute za ugradnju i uporabu, nema svojstva zahtijevana projektom ili mu je istekao rok uporabe, odnosno iji podaci znaajni za ugradnju, uporabu i utjecaj na svojstva i trajnost drvene konstrukcije nisu sukladni podacima odreenim glavnim projektom. (2) Ugradnju graevnog proizvoda odnosno nastavak radova mora odobriti nadzorni inenjer, to se zapisuje u skladu s posebnim propisom o voenju graevinskog dnevnika. lanak 29. (1) Izvoenje drvene konstrukcije mora biti takvo da drvena konstrukcija ima tehnika svojstva i ispunjava zahtjeve odreene projektom i ovim Propisom. (2) Uvjeti za izvoenje drvene konstrukcije odreuju se programom kontrole i osiguranja kvalitete koji je sastavni dio glavnog projekta drvene konstrukcije najmanje u skladu sa odredbama Priloga H ovoga Propisa. (3) Ako je tehniko rjeenje drvene konstrukcije, odnosno ako su uvjeti u kojima se izvode radovi i druge okolnosti koje mogu biti od utjecaja na tehnika svojstva drvene konstrukcije, takvi, da nisu obuhvaeni odredbama Priloga H ovoga Propisa, tada se programom kontrole i osiguranja kvalitete moraju odrediti posebni uvjeti graenja kojima se ispunjava zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka. (4) Prilogom H iz stavka 2. i 3. ovoga lanka poblie se odreuje izvoenje i odra vanje drvene konstrukcije. lanak 30. (1) Smatra se da drvena konstrukcija ima projektom predviena tehnika svojstva i da je uporabljiva ako: su graevni proizvodi ugraeni u drvenu konstrukciju na propisani nain i imaju ispravu o sukladnosti prema lanku 12. stavku 1. ovoga Propisa, odnosno dokaze uporabljivosti prema lanku 12. stavku 2. ovoga Propisa, su uvjeti graenja i druge okolnosti, koje mogu biti od utjecaja na tehnika svojstva drvene konstrukcije, bile sukladne zahtjevima iz projekta, drvena konstrukcija ima dokaze nosivosti i uporabljivosti utvrene ispitivanjem pokusnim optereenjem, kada je ono propisano kao obvezno, ili zahtijevano projektom, te ako o provjerama tih injenica postoje propisani zapisi i/ili dokumentacija. (2) Smatra se da je uporabljivost drvene konstrukcije dokazana ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga lanka i lanka 29. ovoga Propisa. lanak 31. (1) Ako se utvrdi da drvena konstrukcija nema projektom predviena tehnika svojstva, mora se provesti naknadno dokazivanje da drvena konstrukcija ispunjava zahtjeve ovoga Propisa.

(2) Dokaz iz stavka 1. ovoga lanka smatra se dijelom izvedbenog projekta. (3) U sluaju da se dokae da postignuta tehnika svojstva drvene konstrukcije ne ispunjavaju zahtjeve ovoga Propisa potrebno je izraditi projekt sanacije drvene konstrukcije. VI. ODRAVANJE DRVENIH KONSTRUKCIJA lanak 32. (1) Odravanje drvene konstrukcije mora biti takvo da se tijekom trajanja graevine ouvaju njezina tehnika svojstva i ispunjavaju zahtjevi odreeni projektom graevine i ovim Propisom, te drugi bitni zahtjevi koje graevina mora ispunjavati u skladu s posebnim propisom. (2) Odravanje drvene konstrukcije koja je izvedena odnosno koja se izvodi u skladu s prije vaeim propisima mora biti takvo da se tijekom trajanja graevine ouvaju njezina tehnika svojstva i ispunjavaju zahtjevi odreeni projektom graevine i propisima u skladu s kojima je drvena konstrukcija izvedena. lanak 33. (1) Odravanje drvene konstrukcije podrazumijeva: redovite preglede drvene konstrukcije, u razmacima i na nain odreen projektom graevine, ovim Propisom i/ili posebnim propisom donesenim u skladu s odredbama Zakona o gradnji, izvanredne preglede drvene konstrukcije nakon kakvog izvanrednog dogaaja ili po zahtjevu inspekcije, izvoenje radova kojima se drvena konstrukcija zadrava ili se vraa u stanje odreeno projektom graevine i ovim Propisom odnosno propisom u skladu s kojim je drvena konstrukcija izvedena. (2) Ispunjavanje propisanih uvjeta odravanja drvene konstrukcije, dokumentira se u skladu s projektom graevine te: izvjeima o pregledima i ispitivanjima drvene konstrukcije, zapisima o radovima odravanja, na drugi prikladan nain, ako ovim Propisom ili drugim propisom donesenim u skladu s odredbama Zakona o gradnji nije to drugo odreeno. lanak 34. (1) Za odravanje drvene konstrukcije doputeno je rabiti samo one graevne proizvode za koje su ispunjeni propisani uvjeti i za koje izdana isprava o sukladnosti prema posebnom propisu ili za koje je uporabljivost dokazana u skladu s projektom graevine i ovim Propisom. (2) Odravanjem graevine ili na koji drugi nain ne smiju se ugroziti tehnika svojstva i ispunjavanje propisanih zahtjeva drvene konstrukcije. lanak 35. Na izvoenje radova na odravanju drvene konstrukcija odgovarajue se primjenjuju odredbe ovoga Propisa koje se odnose na izvoenje drvenih konstrukcija. VIII. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lanak 36. (1) Prilozi A, B, C, D, E, F, G i H s odgovarajuim sadrajem tiskani su uz ovaj Propis i njegov su sastavni dio. (2) Ministar ovlaten za donoenje ovoga Propisa posebnom odlukom e, osim normi odreenih u prilozima iz stavka 1. ovoga lanka, odrediti norme na koje upuuju norme iz tih priloga i druge norme te priznata tehnika pravila bitna za primjenu ovoga Propisa. Ova odluka objavljuje se na WEB-stranicama Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva. lanak 37.

(1) Dana 31. prosinca 2010. prestaju se primjenjivati priznata tehnika pravila u dijelu u kojem se odnose na projektiranje, izvoenje i odravanje drvenih konstrukcija obuhvaenih ovim Propisom, sadrana u: Pravilniku o tehnikim normativima za djelovanja nosivih graevinskih konstrukcija (Slubeni list 26/88) Pravilnik o tehnikim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmikim podrujima (Slubeni list 31/81,29/83, 20/88 i 52/90) Pravilnik o tehnikim normativima za temeljenje graevinskih objekata (Slubeni list 15/90) Pravilnik o tehnikim normativima za nosive eline konstrukcije (Slubeni list 61/86) te priznata tehnika pravila i tehnike specifikacije na primjenu kojih priznata tehnika pravila iz podstavka 1., 2., 3. i 4. ovoga stavka upuuju. (2) Glavni projekt u kojemu je tehniko rjeenje drvene konstrukcije dano prema priznatim tehnikim pravilima iz stavka 1. ovoga lanka smatrat e se pravovaljanim dokumentom za: poetak radova na zgradi ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m2 i zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m2, za koju investitor ima pravomono rjeenje o uvjetima graenja, izdavanje potvrde glavnog projekta odnosno izdavanje graevinske dozvole ako je zahtjev za izdavanje te potvrde odnosno dozvole zajedno s glavnim projektom podnesen do 30. lipnja 2011. godine. lanak 38. (1) U graevinu koja se izvodi prema potvrenom glavnom projektu odnosno graevinskoj dozvoli iji je sastavni dio glavni projekt izraen u skladu s priznatim tehnikim pravilima iz lanka 37. ovoga Propisa smije se ugraditi graevni proizvod specificiran prema ovom Propisu ako ima odgovarajua ili povoljnija tehnika svojstva, ako je to odreeno izvedbenim projektom i ako je u skladu s tim projektom utvreno da je uporabljiv za tu graevinu ukljuujui uvjete njegove ugradbe i utjecaje okoline. (2) Radi provedbe odredbi iz stavka 1. ovoga lanka za dio drvene konstrukcije koji je izveden do poetka ugradnje graevnih proizvoda specificiranih prema ovom Propisu, mora se popisati stanje izvedenih radova u skladu sa posebnim propisom o voenju graevinskog dnevnika. (3) Izvedbeni projekt drvene konstrukcije iz stavka 1. ovoga lanka mora za ugradnju graevnih proizvoda specificiranih prema ovom Propisu sadravati detaljnu razradu programa kontrole i osiguranja kvalitete iz glavnog projekta kojom e se, u skladu s ovim Propisom, odrediti osobito: svojstva koja moraju imati graevni proizvodi koji se ugrauju u drvenu konstrukciju, ukljuivo odgovarajue podatke propisane odredbama o oznaavanju graevnih proizvoda prema prilozima ovoga Propisa, ispitivanja i postupci dokazivanja uporabljivosti graevnih proizvoda koji se izrauju na gradilitu za potrebe toga gradilita, ispitivanja i postupci dokazivanja nosivosti i uporabljivosti drvene konstrukcije, uvjete graenja i druge zahtjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom izvoenja drvene konstrukcije, a koji imaju utjecaj na postizanje projektiranih odnosno propisanih tehnikih svojstava drve ne konstrukcije i ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu, te druge uvjete znaajne za ispunjavanje zahtjeva propisanih ovim Propisom i posebnim propisima, te u odnosu na podstavke 1. do 5. ovoga stavka i ocjenu meusobne usklaenosti naina dokazivanja uporabljivosti dijela drvene konstrukcije izgraenog do poetka ugradnje graevnih proizvoda specificiranih prema ovom Propisu i kasnije izgraenog dijela drvene konstrukcije. (4) Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka odgovarajue se primjenjuju na glavni projekt i drugu dokumentaciju zgrade ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m2 i zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m2, za koju investitor ima pravomono rjeenje o uvjetima graenja, a koji glavni projekt je izraen u skladu s priznatim tehnikim pravilima iz lanka 37. stavak 1. ovoga Propisa. lanak 39. Ako za projektiranje drvene konstrukcije sukladno lanku 16. stavku 1. ovoga Propisa nema tehnikih specifikacija hrvatskih normi odnosno normi na koje upuuju nizovi normi HRN EN 1991, HRN EN 1995, HRN EN 1997 i HRN EN 1998, primjenjuju se odredbe odgovarajuih priznatih tehnikih pravila

koje nisu u suprotnosti sa Zakonom o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/07), ovim Propisom i normama na koje ovaj Propis upuuje, a za odreivanje kojih je sukladno Zakonu o prostornom ureenju i gradnji odgovoran projektant. lanak 40. (1) Nakon 31. prosinca 2008. godine prestaju se primjenjivati priznata tehnika pravila za dokazivanje uporabljivosti graevnih proizvoda za koje je potvrivanje sukladnosti ureeno prilozima ovoga Propisa, ako posebnim propisom nije drukije odreeno. (2) Postupci izdavanja svjedodbi o ispitivanju graevnih proizvoda iz stavka 1. ovoga lanka zapoeti do 31. prosinca 2008. godine prema priznatim tehnikim pravilima, dovriti e se prema tim tehnikim pravilima. (3) Svjedodbe o ispitivanju graevnih proizvoda iz stavka 1. ovoga lanka izdane prema priznatim tehnikim pravilima, priznaju se kao dokaz uporabljivosti graevnih proizvoda do datuma vaenja koji je u njima odreen ali ne due od 30. lipnja 2009. godine. lanak 41. Do potpisivanja ugovora kojim se ureuje podruje graevnih proizvoda izmeu Republike Hrvatske i Europske unije, oznaavanje graevnih proizvoda koji odgovaraju hrvatskim normama donesenim u skladu s naelima usklaivanja europskog zakonodavstva provodi se u skladu s odredbama posebnog propisa kojim se ureuje to pitanje. lanak 42. (1) Nakon potpisivanja ugovora iz lanka 41. ovoga Propisa i u skladu s tim ugovorom, za projektiranje, izvoenje i odravanje drvenih konstrukcija mogu se rabiti i graevni proizvodi sukla dni harmoniziranim tehnikim specifikacijama na koje ovaj Propis ne upuuje ako: su naslovi, referencijske oznake i datum poetka primjene tih tehnikih specifikacija, te datum zavretka istovremene primjene oprenih nacionalnih tehnikih specifikacija objavljeni u slube nom glasilu Europske unije, je za te graevne proizvode potvrena sukladnost s tim tehnikim specifikacijama, su ti proizvodi uporabljivi u Republici Hrvatskoj obzirom na zemljopisne, klimatske i druge osobitosti Republike Hrvatske. (2) U drvenu konstrukciju koja se izvodi prema potvrenom glavnom projektu odnosno graevinskoj dozvoli iji je sastavni dio glavni projekt izraen u skladu s tehnikim specifikacijama na koje upuuje ovaj Propis, graevni proizvod iz stavka 1. ovoga lanka smije se ugraditi ako ima odgovarajua ili povoljnija tehnika svojstva, ako je to odreeno izvedbenim projektom i ako je u skla du s tim projektom utvreno da je uporabljiv za tu drvenu konstrukciju ukljuujui uvjete njegove ugradbe i utjecaje okoline. (3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga lanka odgovarajue se primjenjuju na glavni projekt zgrade ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m2 i zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m2, za koju investitor ima pravomono rjeenje o uvjetima graenja, a koji glavni projekt je izraen u skladu s tehnikim specifikacijama na koje upuuje ovaj Propis. (4) U sluaju iz stavka 2. i 3. ovoga lanka, odgovarajue se primjenjuju odredbe stavaka 2., 3. i 4. lanka 38. ovoga Propisa. lanak 43. Ovaj Propis stupa na snagu 1. sijenja 2008. godine osim: odredbe toke A.3.2. iz Priloga A ovoga Propisa koja stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji, i odredbe Priloga G ovoga Propisa koje stupaju na snagu od dana stupanja na snagu svih hrvatskih normi na koje upuuje taj Prilog. Klasa: 360-01/07-04/8

Urbroj: 531-01-266-07-02 Zagreb, 22. studenoga 2007. Ministrica Marina Matulovi Dropuli, dipl. ing. arh., v. r. PRILOG A:

DRVNI PROIZVODI
A.1 Podruje primjene A.1.1 Ovim se Prilogom, sukladno lanku 13. ovoga Propisa propisuju tehnika svojstva i drugi zahtjevi za drvne proizvode koji su sastavni dio elemenata konstrukcije odnosno predgotovljenih elemenata iz Priloga D ovoga Propisa, te nain potvrivanja sukladnosti drvnog proizvoda ako ovim Propisom nije drukije propisano. A.1.2 Tehnika svojstva i drugi zahtjevi te potvrivanje sukladnosti drvnog proizvoda odreuju se odnosno provodi prema normama navedenim u toki A.6.1, A.6.2 i A.6.3 ovoga Priloga, normama na koje te norme upuuju i odredbama ovoga Priloga, te u skladu s odredbama posebnog propisa. A.1.3 Drvni proizvodi u smislu toke A.1.1 ovoga Priloga su proizvodi proizvedeni u proizvodnom pogonu (tvornici) za takvu vrstu proizvoda, a obuhvaaju: a) konstrukcijsko drvo (piljena i tesana graa) navedeno u toki A.2.1.5, podtoke a) do b) ovoga Priloga, b) lijepljeno lamelirano drvo navedeno u toki A.2.1.6 i konstrukcijske proizvode na osnovi drva (npr. LVL) c) ploe na osnovi drva navedene u toki A.2.1.7, podtoke a) do g) ovoga Priloga A.2 Specificirana svojstva, potvrivanje sukladnosti i oznaavanje A.2.1 Specificirana svojstva A.2.1.1 Tehnika svojstva konstrukcijskog drva moraju ispunjavati ope i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu konstrukcijskog drva i ovisno o vrsti konstrukcijskog drva moraju biti specificirana prema normama niza HRN EN 14081 ili normi HRN EN 14544, normi HRN EN 385, normama na koje te norme upuuju i odredbama ovoga Priloga. A.2.1.2 Tehnika svojstva nosaa na osnovi drva moraju ispunjavati ope i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu nosaa na osnovi drva i ovisno o vrsti nosaa na osnovi drva moraju biti specificirana prema normi HRN EN 14080 ili normi HRN EN 14374, normama na koje te norme upuuju i odredbama ovoga Priloga. A.2.1.3 Tehnika svojstva ploa na osnovi drva moraju ispunjavati ope i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu ploa na osnovi drva i ovisno o vrsti ploe na osnovi drva moraju biti specificirana prema normama HRN EN 13986, HRN EN 14279 odnosno HRN EN 634-1, normama na koje te norme upuuju i odredbama ovoga Priloga. A.2.1.4 Tehnika svojstva drvnih proizvoda moraju biti specificirana u projektu drvene konstrukcije. A.2.1.4.1 Neovisno o uvjetima uporabe drvene konstrukcije za konstrukcijsko drvo, lijepljeno lamelirano drvo i konstrukcijske proizvode na osnovi drva u projektu drvene konstrukcije obvezno moraju biti specificirana sljedea svojstva: a) vrstoa na savijanje b) Vlana vrstoa c) Modul elastinosti d) Kakvoa vrstoe vezanja e) Bubrenje i utezanje f) Trajnost A.2.1.4.2 Neovisno o uvjetima uporabe drvene konstrukcije, za ploe na osnovi drva u projektu drvene konstrukcije obvezno moraju biti specificirana sljedea svojstva: g) Karakteristine vrijednosti vrstoe okomito na ravninu ploe (savijanje, posmik, vlak, tlak) h) Moduli krutosti (okomito na ravninu ploe i u ravnini ploe) i) Karakteristine vrijednosti vrstoe u ravnini ploe (savijanje, posmik, vlak i tlak) j) Gustoa

k) Vezivo, postotak udjela veziva i kakvoa vrstoe vezanja l) Stabilnost dimenzija (bubrenje) za furnirske ploe treba definirati stabilnost dimenzija u oba smjera m) Trajnost (razred hazarda) n) Razred sadraja vode A.2.1.4.3 Za ploe na osnovi drva koje odgovaraju razredu uporabljivosti 2 i 3, osim svojstava iz toke A.2.1.4.2 u projektu drvene konstrukcije obvezno mora biti specificirano i svojstvo propusnosti vodene pare. A.2.1.4.4 Za ploe na osnovi drva koje se nalaze izmeu prostora sa razliitim mikroklimatskim uvjetima, osim svojstava iz toke A.2.1.4.2 u projektu drvene konstrukcije obvezno mora biti specificirano i svojstvo toplinske provodljivosti. A.2.1.4.5 Za graevine koje su prema posebnom propisu svrstane u grupu zahtjevnih graevina, za sve vrste drvnih proizvoda u projektu drvene konstrukcije obvezno mora biti specificirano svojstvo otpornosti na poar. A.2.1.4.6 U prostorima u kojima bi oslobaanje formaldehida moglo imati utjecaj na zdravlje (prostori gdje borave ljudi, ivotinje, prostori u kojima se uva hrana i sl.) za konstrukcijsko drvo koje se meusobno povezuje ili nastavlja lijepljenjem (zupasto spojeno konstrukcijsko drvo), nosae na osnovi drva i ploe na osnovi drva, u projektu drvene konstrukcije obvezno mora biti specificirano svojstvo emisije formaldehida. A.2.1.5 Konstrukcijsko drvo proizvodi se kao: a) Konstrukcijsko drvo pravokutnog poprenog presjeka b) Konstrukcijsko drvo okruglog poprenog presjeka A.2.1.6 Lijepljeno lamelirano drvo i konstrukcijski proizvodi na osnovi drva (npr. LVL) A.2.1.7 Ploe na osnovi drva proizvode kao: a) Vieslojne ploe od masivnog drva (povrinski sloj moe biti i od materijala na osnovi drva) b) Ploe od lameliranog furnirskog drva (LVL) ploe s duno usmjerenim furnirima i ploe s max. 20% popreno usmjerenih furnira c) Ploe s krino uslojenim furnirima d) Ploe s usmjerenim iverjem (OSB) e) Ploe iverice (iverje nabacano na prei paralelno s ravninom ploe i sluajan raspored iverja u sloju adheziv je ljepilo) f) Ploe s esticama povezanim cementom g) Ploe vlaknatice (tvrde i vlagootporne tvrde, polutvrde, meke smiju se koristiti samo kao ukrutni elementi, MDF srednjetvrde) A.2.2 Potvrivanje sukladnosti A.2.2.1 Potvrivanje sukladnosti konstrukcijskog drva iz toke A.2.1.5 ovoga Priloga provodi se ovisno o vrsti konstrukcijskog drva prema postupku i kriterijima Dodatka ZA normi niza HRN EN 14081 ili postupku i kriterijima Dodatka ZA norme HRN EN 14544 te odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa. A.2.2.2 Potvrivanje sukladnosti nosaa na osnovi drva provodi se ovisno o vrsti nosaa prema postupku i kriterijima Dodatka ZA norme HRN EN 14080 ili postupku i kriterijima Dodatka ZA norme HRN EN 14374 te odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa. A.2.2.3 Potvrivanje sukladnosti ploa na osnovi drva iz toke A.2.1.6 ovoga Priloga provodi se prema postupku i kriterijima Dodatka ZA norme HRN EN 13986 te odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa. A.2.3 Oznaavanje A.2.3.1 Drvni proizvod proizveden prema tehnikoj specifikaciji oznaava se na otpremnici i na proizvodu prema odredbama te specifikacije. Oznaka mora obvezno sadravati upuivanje na tu spe cifikaciju, a u skladu s posebnim propisom. A.3 Ispitivanje A.3.1 Uzimanje uzoraka, priprema uzoraka i ispitivanje drvnih proizvoda, ovisno o vrsti drvnog proizvoda, provodi se prema normama na koje upuuje odgovarajua norma iz toke A.6.

A.3.2 Umjesto ispitivanjem iz toke A.3.1 ovoga Priloga, za botaniku vrstu drva i ze mlju porijekla odreene tablicom 1 i 2 norme HRN EN 1912, razred vrstoe se moe odrediti i vizualnim ili strojnim ocjenjivanjem prema normi HRN EN 14081-1 i normama na koje ta norma upuuje. A.4 Kontrola prije ugradnje A.4.1 Drvni proizvod proizveden prema tehnikoj specifikaciji za koji je sukladnost potvrena na nain odreen ovim Prilogom i izdana isprava o sukladnosti, smije se ugraditi u element drvene konstrukcije ako je uporabljivost dokazana sukladno zahtjevima iz projekta drvene konstrukcije. A.4.2 Neposredno prije ugradnje drvnog proizvoda provode se odgovarajue nadzorne radnje odreene Prilogom H ovoga Propisa. A.4.3 U sluaju sumnje u svojstva drvnog proizvoda, moraju se prije ugradnje provesti ispitivanja primjenom odgovarajuih normi na koje upuuju norme iz toke A.6 ovoga Priloga. A.5 Odravanje svojstava A.5.1 Proizvoa i distributer drvnih proizvoda, te izvoa radova, duni su poduzeti odgovarajue mjere u cilju odravanja svojstava drvnih proizvoda tijekom rukovanja, prijevoza, pretovara i skladitenja i ugradnje prema tehnikim uputama proizvoaa. A.6 Popis norma A.6.1 Norme za konstrukcijsko drvo HRN EN 14081-1:2006 Drvene konstrukcije Konstrukcijsko drvo pravokutnoga poprenog presjeka razvrstano prema vrstoi 1. dio: Opi zahtjevi (EN 14081-1:2005) HRN EN 14081-2:2006 Drvene konstrukcije Konstrukcijsko drvo pravokutnoga poprenog presjeka razvrstano prema vrstoi 2. dio: Strojno razvrstavanje; dodatni zahtjevi za poetno ispitivanje tipa (EN 14081-2:2005) HRN EN 14081-3:2006 Drvene konstrukcije Konstrukcijsko drvo pravokutnoga poprenog presjeka razvrstano prema vrstoi 3. dio: Strojno razvrstavanje; dodatni zahtjevi za tvorniku kontrolu proizvodnje (EN 14081-3:2005) HRN EN 14081-4:2006 Drvene konstrukcije Konstrukcijsko drvo pravokutnoga poprenog presjeka razvrstano prema vrstoi 4. dio: Strojno razvrstavanje Podeavanje strojeva za strojno kontrolirane sustave (EN 14081-4:2005) nHRN EN 14544:2008 Drvene konstrukcije Konstrukcijsko drvo okruglog poprenog presjeka Zahtjevi (prEN 14544) HRN EN 385:2006 Zupasto spojeno konstrukcijsko drvo Zahtjevi za izvedbu i minimalni zahtjevi proizvodnje (EN 385:2001) A.6.2 Norme za nosae na osnovi drva HRN EN 14080:2006 Drvene konstrukcije Lijepljeno lamelirano drvo Zahtjevi (EN 14080:2005) A.6.3 Norme za ploe na osnovi drva HRN EN 13986:2002 Ploe na osnovi drva za primjenu u konstrukcijama Svojstva, vrednovanje sukladnosti i oznaivanje (EN 13986:2002) HRN EN 14279:2008 Lamelirano furnirsko drvo (LVL) Definicije, razredba i specifikacije (EN 14279:2004) HRN EN 14374:2006 Drvene konstrukcije Konstrukcijsko lamelirano furnirsko drvo Zahtjevi (EN 14374:2004) HRN EN 634-1:2002 Ploe s esticama povezanim cementom Specifikacija 1.dio: Opi zahtjevi (EN 634-1:1995) PRILOG B:

MEHANIKA SPAJALA
B.1 Podruje primjene B.1.1 Ovim se Prilogom sukladno lanku 13. ovoga Propisa propisuju tehnika svojstva i drugi zahtjevi za mehanika spajala u drvenim konstrukcijama, te nain potvrivanja sukladnosti mehani kih spajala ako ovim Propisom nije drugaije propisano. B.1.2 Tehnika svojstva i drugi zahtjevi te potvrivanje sukladnosti mehanikog spajala odreuju se odnosno provode prema normama navedenim u toki B.6, normama na koje te norme upuuju i odredbama ovoga Priloga, te u skladu s odredbama posebnog Propisa B.1.3 Mehanika spajala u smislu toke B.1.1 ovoga Priloga su tapasta spajala navedena u toki B.2.1.4, podtoke a) do e) ovoga Priloga i spajala posebne izvedbe navedena u toki B.2.1.5, podtoke a) do b) ovoga Priloga, proizvedena u proizvodnom pogonu (tvornici) za tu vrstu proizvoda. B.2 Specificirana svojstva, potvrivanje sukladnosti i oznaavanje B.2.1 Specificirana svojstva B.2.1.1 Tehnika svojstva tapastog spajala moraju ispunjavati ope i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu tapastog spajala i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 14592 i normama na koje ta norma upuuje i odredbama ovoga Priloga. B.2.1.2 Tehnika svojstva spajala posebne izvedbe moraju ispunjavati ope i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu spajala posebne izvedbe i moraju biti specificirana prema normama HRN EN 14545 i HRN EN 912 i normama na koje te norme upuuju i odredbama ovoga Priloga. B.2.1.3 Tehnika svojstva mehanikog spajala moraju biti specificirana u projektu drvene konstrukcije. B.2.1.3.1 U projektu drvene konstrukcije obvezno se specificira svojstvo zatite od korozije u ovisnosti o vrsti mehanikog spajala i razredima uporabljivosti kako je to navedeno u Prilogu E. B.2.1.4 Vrste tapastih spajala su: a) avli b) vijci c) trnovi d) vijci za drvo e) skobice B.2.1.5 Vrste spajala posebne izvedbe su: a) metalne jeaste ploe za utiskivanje b) modanici posebne izvedbe c) avlane ploe B.2.2 Potvrivanje sukladnosti B.2.2.1 Potvrivanje sukladnosti tapastih spajala iz toke B.2.1.4 ovoga Priloga provodi se prema postupku i kriterijima Dodatka ZA norme HRN EN 14592 te odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa. B.2.2.2 Potvrivanje sukladnosti spajala posebne izvedbe iz toke B.2.1.5 ovoga Priloga provodi se prema postupku i kriterijima Dodatka ZA norme HRN EN 14545 i kriterijima norme HRN EN 912 te odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa. B.2.3 Oznaavanje B.2.3.1 Mehaniko spajalo proizvedeno prema tehnikoj specifikaciji oznaava se na ot premnici i na ambalai prema odredbama te specifikacije. Oznaka mora obvezno sadravati upuivanje na tu specifikaciju, a u skladu s posebnim propisom. B.3 Ispitivanje B.3.1 Uzimanje uzoraka, priprema uzoraka i ispitivanje mehanikih spajala, ovisno o vrsti mehanikog spajala, provodi se prema normama na koje upuuje odgovarajua norma iz toke B.6 ovoga Priloga. B.4 Kontrola prije ugradnje

B.4.1 Mehanika spajala proizvedena prema normama iz toke B.6 ovoga Priloga, za koje je sukladnost potvrena na nain odreen ovim Prilogom i izdana isprava o sukladnosti, smiju se ugraditi u drvenu konstrukciju ili elemente drvene konstrukcije ako su sukladna zahtjevima projekta te drvene konstrukcije. B.4.2 Neposredno prije ugradnje mehanikih spajala provode se odgovarajue nadzorne radnje odreene Prilogom H ovoga Propisa. B.5 Odravanje svojstava B.5.1 Proizvoa i distributer mehanikih spajala, te izvoa radova duni su poduzeti odgovarajue mjere u cilju odravanja svojstava mehanikih spajala tijekom rukovanja, prijevoza, pretova ra, skladitenja i ugradnje prema tehnikim uputama proizvoaa. B.6 Popis norma B.6.1 Norme za tapasta spajala nHRN EN 14592:2008 Drvene konstrukcije tapasta spajala Zahtjevi (prEN 14592) B.6.2 Norme za spajala posebne izvedbe nHRN EN 14545:2008 Drvene konstrukcije Spajala posebne izvedbe Zahtjevi (prEN 14545) HRN EN 912:2006 Spajala za drvo Specifikacije za modanike posebne izvedbe za drvo (EN 912:1999+AC:2000) PRILOG C:

LJEPILA
C.1 Podruje primjene C.1.1 Ovim se Prilogom sukladno lanku 13. ovoga Propisa propisuju tehnika svojstva i drugi zahtjevi za ljepila koji se upotrebljavaju u drvenim konstrukcijama, te nain potvrivanja sukladnosti ljepila ako ovim Propisom nije drugaije propisano. C.1.2 Tehnika svojstva i drugi zahtjevi te potvrivanje sukladnosti ljepila odreuju se odnosno provode prema normama navedenim u toki C.6, normama na koje te norme upuuju i odredbama ovoga Priloga, te u skladu sa odredbama posebnog propisa. C.1.3 Ljepila u smislu toke C.1.1 ovoga Priloga su ljepila navedena u toki C.2.1.8, podtoke a) do b) ovoga Priloga proizvedena u proizvodnom pogonu (tvornici). C.2 Specificirana svojstva, potvrivanje sukladnosti i oznaavanje C.2.1 Specificirana svojstva C.2.1.1 Tehnika svojstva ljepila iz toke C.2.1.8.1, podtoke a) moraju ispunjavati ope i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu ljepila i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 301, normama na koje ta norma upuuje i odredbama ovoga Priloga. C.2.1.2 Tehnika svojstva ljepila iz toke C.2.1.8.1, podtoke b) moraju ispunjavati ope i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu ljepila i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 12436, normama na koje ta norma upuuje i odredbama ovoga Priloga. C.2.1.3 Tehnika svojstva ljepila iz toke C.2.1.8.1, podtoke c) moraju ispunjavati ope i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu ljepila i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 15425, normama na koje ta norma upuuje i odredbama ovoga Priloga. C.2.1.4 Tehnika svojstva ljepila iz toke C.2.1.8.2, podtoke a) moraju ispunjavati ope i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu ljepila i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 12765, normama na koje ta norma upuuje i odredbama ovoga Priloga. C.2.1.5 Tehnika svojstva ljepila iz toke C.2.1.8.2, podtoke b) moraju ispunjavati ope i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu ljepila i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 204, normama na koje ta norma upuuje i odredbama ovoga Priloga.

C.2.1.6 Tehnika svojstva ljepila odreuje izvoa drvene konstrukcije ili proizvoa predgotovljenog elementa u skladu sa zahtjevima koje, prema projektu ili tehnikoj specifikaciji, drvena konstrukcija ili predgotovljeni element moraju ispuniti. C.2.1.7 Za kazeinska ljepila, osim tehnikih svojstava odreenih normom HRN EN 12436, obvezno se moraju ispitati svojstvo otpornosti na raslojavanje i svojstvo otpornosti na uinak promjene dimenzija drveta. C.2.1.8 Prema namjeni ljepila se dijele na: a) ljepila za nosive drvene konstrukcije b) ljepila za drvo za nekonstrukcijske primjene (oplatu, pregrade, ograde, ispune i sl.) C.2.1.8.1 Ljepila za nosive drvene konstrukcije su: a) fenolna i aminoplastina b) kazeinska c) jednokomponentna poliuretanska C.2.1.8.2. Ljepila za drvo za nekonstrukcijske primjene su: a) termoreaktivna (fenolna, aminoplastina, epoksidna i sl.) b) termoplastina (ostala na bazi termoplastinih smola, PVAc, epoxy, PU I sl.) C.2.2 Potvrivanje sukladnosti C.2.2.1 Potvrivanje sukladnosti ljepila iz toke C.2.1.8 provodi se, ovisno o vrsti ljepila, prema odredbama toki C.2.2.1.1, C.2.2.1.2, C.2.2.1.3, C.2.2.1.4 i C.2.2.1.5 te odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa. C.2.2.1.1 Potvrivanje sukladnosti ljepila iz toke C.2.1.8.1, podtoke a) provodi se prema normi HRN EN 301 i normama na koje ta norma upuuje, primjenom sustava ocjenjivanja sukladnosti 1, 3 ili 4 za svojstva vezana za zahtjeve u uvjetima poara u skladu s odredbama posebnog propisa te sustava ocjenjivanja 2+ za sva ostala svojstva. C.2.2.1.2 Potvrivanje sukladnosti ljepila iz toke C.2.1.8.1, podtoke b) provodi se prema normi HRN EN 12436 i normama na koje ta norma upuuje, primjenom sustava ocjenjivanja sukladnosti 1, 3 ili 4 za svojstva vezana za zahtjeve u uvjetima poara u skladu s odredbama posebnog propisa te sustava ocjenjivanja 2+ za sva ostala svojstva. C.2.2.1.3 Potvrivanje sukladnosti ljepila iz toke C.2.1.8.1, podtoke c) provodi se prema normi HRN EN 15425 i normama na koje ta norma upuuje, primjenom sustava ocjenjivanja sukladnosti 1, 3 ili 4 za svojstva vezana za zahtjeve u uvjetima poara u skladu s odredbama posebnog propisa te sustava ocjenjivanja 2+ za sva ostala svojstva. C.2.2.1 .4 Potvrivanje sukladnosti ljepila C.2.1.7.2. podtoke a) provodi se prema normi HRN EN 12765 primjenom sustava ocjenjivanja sukladnosti 3. C.2.2.1.5 Potvrivanje sukladnosti ljepila C.2.1.7.2, podtoke b) provodi se prema normi HRN EN 204 primjenom sustava ocjenjivanja sukladnosti 3. C.2.3 Oznaavanje C.2.3.1 Ljepilo proizvedeno prema tehnikoj specifikaciji oznaava se na otpremnici i na ambalai prema odredbama te specifikacije, pri emu oznaka mora najmanje sadravati iskazanu obavije st o svojstvima za koja je potvrena sukladnost te poziv na tu normu, a u skladu sa posebnim propisom. C.3 Ispitivanje C.3.1 Uzimanje uzoraka, priprema uzoraka i ispitivanje ljepila, ovisno o vrsti ljepila, provodi se prema normama na koje upuuje odgovarajua norma iz toke C.6 za odreenu vrstu ljepila. C.4 Kontrola prije ugradnje C.4.1 Ljepilo proizvedeno prema tehnikoj specifikaciji za koje je sukladnost potvrena na nain odreen ovim Prilogom i izdana isprava o sukladnosti, smije se ugraditi u drvenu konstrukciju ako ispunjava zahtjeve izvoaa drvene konstrukcije ili proizvoaa predgotovljenog elementa. C.4.2 Neposredno prije ugradnje ljepila potrebno je vizualno prekontrolirati boju, viskoznost, eventualnu pojavu taloga, postojanje grudica i sl. C.4.3 Neposredno prije ugradnje ljepila provode se odgovarajue nadzorne radnje odreene prilogom H

ovoga Propisa. C.5 Odravanje svojstava C.5.1 Proizvoa i distributer ljepila, te izvoa radova duni su poduzeti odgovarajue mjere u cilju odravanja svojstava ljepila tijekom rukovanja, prijevoza, pretovara, skladitenja i ugradnje prema tehnikim uputama proizvoaa. C.6 Popis norma C.6.1 Norme za ljepila za nosive drvene konstrukcije HRN EN 12436:2005 Adhezivi za nosive drvene konstrukcije Kazeinski adhezivi Klasifikacija i zahtjevi izvedbe (EN 12436:2001) HRN EN 301:2005 Fenolni i aminoplastini adhezivi za nosive drvene konstrukcije Klasifikacija i zahtjevi izvedbe (EN 301:1992) nHRN EN 15425:2008 Jednokomponentni poliuretanski adhezivi za nosive drvene konstrukcije Klasifikacija i zahtjevi izvedbe (EN 15425) C.6.2 Norme za ljepila za drvo za nekonstrukcijske primjene HRN EN 12765:2003 Klasifikacija termoreaktivnih adheziva za drvo za nekonstrukcijske primjene (EN 12765:2001) HRN EN 204:2003 Klasifikacija termoplastinih adheziva za drvo za nekonstrukcijske primjene (EN 204:2001) PRILOG D:

PREDGOTOVLJENI ELEMENTI
D.1 Podruje primjene D.1.1 Ovim se Prilogom, sukladno lanku 13. ovoga Propisa propisuju tehnika svojstva i drugi zahtjevi za predgotovljene elemente drvenih konstrukcija (u daljnjem tekstu: predgotovljeni elementi), ako ovim Propisom nije drukije propisano. D.1.2 Predgotovljeni element u smislu toke D.1.1 je element izraen ili proizveden na mjestu razliitom od konanog mjesta u graevini, na gradilitu za potrebe toga gradilita ili proizveden u pogonu za proizvodnju predgotovljenih elemenata, od drvnih proizvoda, proizvedenih prema Prilogu A, mehanikih spajala proizvedenih prema prilogu B, ljepila proizvedenih prema prilogu C, zatitnih sredstava proizvedenih prema prilogu E i drugih proizvoda. D.1.3 Tehnika svojstva i drugi zahtjevi, te dokazivanje uporabljivosti odnosno potvrivanje sukladnosti predgotovljenog elementa odreuje se odnosno provodi prema toki D.1.3.1 odnosno toki D.1.3.2 ovoga Priloga, te u skladu s odredbama posebnog propisa. D.1.3.1 Tehnika svojstva i drugi zahtjevi, te dokazivanje uporabljivosti predgotovljenog elementa izraenog prema projektu drvene konstrukcije, odreuju se odnosno provodi u skladu s tim projektom. D.1.3.2 Tehnika svojstva i drugi zahtjevi, te potvrivanje sukladnosti predgotovljenog elementa proizvedenog prema tehnikoj specifikaciji (normi ili tehnikom doputenju) odreuju se odnosno provodi prema toj specifikaciji. D.2 Specificirana svojstva, dokazivanje uporabljivosti, potvrivanje sukladnosti i oznaavanje D.2.1 Specificirana svojstva D.2.1.1 Tehnika svojstva predgotovljenih elemenata moraju ispunjavati ope i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu u graevini, i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 14732 te ovisno o vrsti predgotovljenog elementa i prema normama HRN EN 14250 ili HRN EN 13377, normama na koje te norme upuuju i odredbama ovoga Priloga. D.2.1.2 Tehnika svojstva drvnih proizvoda, mehanikih spajala, adheziva i zatitnih sredstava od kojih se

izrauje odnosno proizvodi predgotovljeni element moraju biti specificirana prema Prilogu A, Prilogu B, Prilogu C odnosno prilogu E ovoga Propisa. D.2.1.3 Tehnika svojstva drugih proizvoda, osim onih na koje upuuje toka D.2.1.2, od kojih se izrauje odnosno proizvodi predgotovljeni element moraju biti specificirana prema odgovarajuim normama za te vrste proizvoda. D.2.1.4 Predgotovljeni element izrauje se odnosno proizvodi za: a) konstrukcijsku uporabu (element djelomino predgotovljene drvene konstrukcije, element predgotovljene drvene konstrukcije ili zasebna graevina), b) nekonstrukcijsku uporabu (oplate, pregrade, ograde, ispune). D.2.1.5 Tehnika svojstva predgotovljenog elementa moraju se specificirati u projektu drvene konstrukcije, a u sluaju predgotovljenog elementa proizvedenog prema tehnikoj specifikaciji, specificiraju se u tehnikoj specifikaciji za taj element. D.2.2 Dokazivanje uporabljivosti, potvrivanje sukladnosti D.2.2.1 Dokazivanje uporabljivosti predgotovljenog elementa izraenog prema projektu drvene konstrukcije provodi se prema projektu drvene konstrukcije te odredbama ovoga Priloga , i ukljuuje zahtjeve za: a) izvoaevom kontrolom izrade i ispitivanja tipa predgotovljenog elementa, te b) nadzorom proizvodnog pogona i nadzorom izvoaeve kontrole izrade predgotovljenog elementa, na nain primjeren postizanju tehnikih svojstava drvene konstrukcije u skladu s ovim Propisom. D.2.2.2 Potvrivanje sukladnosti predgotovljenog elementa proizvedenog prema tehnikoj specifikaciji provodi se prema odredbama te specifikacije, te odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa. D.2.3 Oznaavanje D.2.3.1 Predgotovljeni element izraen prema projektu drvene konstrukcije oznaava se na otpremnici i na samom elementu sukladno oznaci iz projekta. D.2.3.2 Predgotovljeni element proizveden prema tehnikoj specifikaciji oznaava se na otpremnici i na samom elementu sukladno odredbama te specifikacije. Oznaka mora obvezno sadravati upuivanje na tu specifikaciju, a u skladu s posebnim propisom. D.3 Ispitivanje D.3.1 Predgotovljeni element izraen prema projektu drvene konstrukcije ispituje se prema tom projektu. D.3.2 Predgotovljeni element proizveden prema tehnikoj specifikaciji, ispituje se prema toj specifikaciji. D.4 Projektiranje D.4.1 Predgotovljeni element projektira se u skladu s odredbama Priloga F odnosno Priloga G, te odredbama ovoga Propisa. D.4.2 Projektom predgotovljenog elementa mora se dokazati tehnika svojstva i ponaanje za sve faze predvienog vijeka uporabe elementa, tj. za fazu izrade, prijenosa, odlaganja na odla galitu, prijevoza do gradilita, ugradnju, uporabu, odravanje i razgradnju. D.5 Graenje, izrada i proizvodnja D.5.1 Pri graenju drvene konstrukcije s predgotovljenim elementima treba odgovarajue primijeniti pravila odreena Prilogom H ovoga Propisa, te: pojedinosti koje se odnose na sve faze predvienog vijeka uporabe elemenata, pojedinosti koje se odnose na sastavne materijale spojeva te norme kojima se potvruje sukladnost tih proizvoda, pojedinosti koje se odnose na uporabu i odravanje, dane projektom drvene konstrukcije i/ili tehnikom uputom za ugradnju i uporabu. D.5.2 Pri izradi predgotovljenog elementa odgovarajue se primjenjuju odredbe Priloga H ovoga Propisa. D.5.3 Pri proizvodnji predgotovljenog elementa treba potivati pravila odreena odgovarajuom tehnikom specifikacijom za taj proizvod.

D.6 Kontrola prije ugradnje D.6.1 Predgotovljeni element izraen u skladu s projektom drvene konstrukcije smije se ugraditi u drvenu konstrukciju ako je sukladnost drvnih proizvoda, mehanikih spajala, adheziva i zatitnih sredstava potvrena i ako je uporabljivost predgotovljenog elementa dokazana na nain odreen projektom drvene konstrukcije i ovim Prilogom. D.6.2 Predgotovljeni element proizveden prema tehnikoj specifikaciji za kojeg je sukladnost potvrena na nain odreen ovim Prilogom i izdana isprava o sukladnosti, smije se ugraditi u drvenu konstrukciju ako je sukladan zahtjevima projekta te drvene konstrukcije. D.6.3 Neposredno prije ugradnje predgotovljenog elementa provode se odgovarajue nadzorne radnje odreene Prilogom H ovoga Propisa. D.7 Popis norma D.7.1 Norme za predgotovljene elemente nHRN EN 14732:2008 Drvene konstrukcije Predgotovljeni elementi zidova, podova i krovova Zahtjevi (prEN 14732) HRN EN 14250:2006 Drvene konstrukcije Zahtjevi za proizvod za predgotovljene konstrukcijske elemente spojene utisnutim metalnim jeastim ploama (EN14250:2004) HRN EN 13377:2004 Predgotovljeni drveni nosai oplate Zahtjevi, razredba i ocjena (EN 13377:2002) PRILOG E:

ZATITA DRVENIH KONSTRUKCIJA

E.1 Podruje primjene E.1.1 Ovim se Prilogom, sukladno lanku 10. ovoga Propisa propisuju tehnika svojstva i drugi zahtjevi zatite drvene konstrukcije i zatitnih sredstava, te nain potvrivanja sukladnosti zatitnih sredstava, ako ovim Propisom nije drukije propisano. E.1.2 Tehnika svojstva i drugi zahtjevi zatite drvene konstrukcije i zatitnih sredstava te potvrivanje sukladnosti zatitnih sredstava odreuje se, odnosno provodi, ovisno o vrsti zatite odnosno zatitnog sredstva prema odredbama ovoga Priloga, normama na koje on upuuje, te u skladu s odredbama posebnog Propisa. E.1.3 Zatita drvene konstrukcije u smislu toke E.1.1 obuhvaa graevinsko-fizikalne , konstruktivne, organizacijske i kemijske mjere zatite od atmosferskih djelovanja, djelovanja unutarnje klime, djelovanja procjednih i drugih voda te biolokih i poarnih djelovanja radi ouvanja bitnog zahtjeva mehanike otpornosti i stabilnosti i otpornosti na poar drvene konstrukcije. E.2 Tehnika svojstva zatite drvene konstrukcije E.2.1 Tehnika svojstva zatite drvene konstrukcije moraju biti takva da tijekom trajanja graevine uz propisano, odnosno projektom odreeno izvoenje i odravanje zatite drvene konstrukc ije, ona podnese sve utjecaje uobiajene uporabe i utjecaje okolia, tako da tijekom izvoenja i upora be predvidiva djelovanja na graevinu ne prouzroe gubitak tehnikih svojstava drvene konstrukcije. E.2.2 Tehnika svojstva zatite drvene konstrukcije moraju biti takva da, ovisno o ra zredu izloenosti drvene konstrukcije odreenom prema odgovarajuim odredbama normi niza HRN EN 335, osiguraju ravnoteni sadraj vlage tijekom vijeka trajanja graevine s time da je sadraj vlage uvijek takav da osigura zatitu protiv gljiva kao uzronika trulei i omoguuje stabilnost dimenzija, bez time prouzroenih trajnih deformacija. E.2.3 Svojstva zatite drvene konstrukcije glede zatite od poara moraju biti usklaena sa zahtjevima posebnih propisa, a najmanje sa zahtjevima normi na koje upuuju Prilog F odnosno P rilog G ovoga Propisa. E.2.4 Zatita drvene konstrukcije mora obuhvatiti zatitu svih pojedinanih elemenata drvene konstrukcije zasebno (drvenih, metalnih i drugih), kao i zatitu drvene konstrukcije u cjelini. E.2.5 Zatitom pojedinih elemenata drvene konstrukcije ne smije se nepovoljno djelovati na zatitu drugih

elemenata. E.2.6 Antikorozivna zatita metalnih dijelova koji su sastavni dio drvene konstrukcije provodi se prema odredbama posebnih Propisa i u skladu sa odgovarajuim odredbama normi HRN EN 1992, HRN EN 1993 te primjerima minimalne antikorozivne zatite metalnih dijelova u ovisnosti o razredima uporabljivosti danim normom HRN EN 1995-1-1. E.3 Proizvodi za zatitu drvene konstrukcije E.3.1 Specificirana svojstva, potvrivanje sukladnosti i oznaavanje E.3.1.1 Specificirana svojstva E.3.1.1.1 Tehnika svojstva zatitnih sredstava moraju ispunjavati ope i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu zatitnih sredstava i moraju biti specificirana prema odgovarajuim normama iz toke E.6, normama na koje te norme upuuju i odredbama ovoga Priloga. E.3.1.1.2 Vrste zatitnih sredstava su: a) Sredstva za zatitu od abiotskih uzroka razgradnje (atmosferilije, - hidroliza, utezanje, bubrenje, vitoperenje, povrinske promjena boje nastale UV zraenjem, pucanje i raspucavanje, habanje, abrazija, .bez poara) b) Sredstva za zatitu od biotskih uzronika razgradnje (insekti, bakterije, gljive uzronici plijesni, promjene boje i trulei, marinski tetnici) c) Sredstva za zatitu od poara (antipireni, protupoarna sredstva) E.3.1.1.3 Tehnika svojstva zatitnih sredstava moraju biti specificirana u projektu drvene konstrukcije. E.3.1.1.4 Za zatitno sredstvo iz toke E.3.1.1.2, podtoke a) tehniko svojstvo vodoodbojnosti obvezno se specificira u projektu drvene konstrukcije. E.3.1.1.5 Za zatitno sredstvo iz toke E.3.1.1.2, podtoke b) tehniko svojstvo uinkovitosti protiv djelovanja biotskih uzronika razgradnje obvezno se specificira u projektu drvene konstrukcije i to za one biotske uzronike razgradnje koji su, u ovisnosti o razredu opasnosti od biolokog napada odreenom sukladno normi HRN EN 335-1, prisutni u drvenoj konstrukciji. E.3.1.1.6 Za zatitno sredstvo iz toke E.3.1.1.2, podtoke, c) tehniko svojstvo reakcije na poar obvezno se specificira u projektu drvene konstrukcije u odnosu na projektom predvienu otpornost drvene konstrukcije na poar. E.3.1.2 Potvrivanje sukladnosti E.3.1.2.1 Potvrivanje sukladnosti zatitnih sredstava iz toke E.3.1.1.2 provodi se, ovisno o vrsti zatitnog sredstva, prema odredbama toke E.3.1.2.1.1, toke E.3.1.2.1.2 i toke E.3.1.2.1.3 te odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa. E.3.1.2.1.1. Potvrivanje sukladnosti zatitnih sredstava iz toke E.3.1.1.2, podtoke a), ovisno o vrsti zatitnog sredstva, provodi se za svojstva zatite od abiotskih uzroka prema odgovara juim normama iz toke E.6 primjenom sustava ocjenjivanja sukladnosti 4 prema posebnom propisu. E.3.1.2.1.2 Potvrivanje sukladnosti zatitnih sredstava iz toke E.3.1.1.2, podtoke b), ovisno o vrsti zatitnog sredstva, provodi se za svojstva zatite od biotskih uzronika prema odgovarajuim normama iz toke E.6 primjenom sustava ocjenjivanja sukladnosti 3 prema posebnom propisu. E.3.1.2.1.3 Potvrivanje sukladnosti zatitnih sredstava iz toke E.3.1.1.2, podtoke c), ovisno o vrsti zatitnog sredstva, provodi se za svojstva zatite od poara prema odgovarajuim normama iz toke E.6 primjenom sustava ocjenjivanja sukladnosti 1+ prema posebnom propisu. E.3.1.3 Oznaavanje zatitnih sredstava. E.3.1.3.1 Zatitna sredstva proizvedena prema odgovarajuoj normi iz toke E.6 oznaavaju se na otpremnici i na ambalai prema odredbama te specifikacije, pri emu oznaka mora najma nje sadravati iskazanu obavijest o svojstvima za koja je potvrena sukladnost te poziv na tu normu, a u skladu sa posebnim propisom. E.3.2 Ispitivanje zatitnih sredstava E.3.2.1 Uzimanje uzoraka, priprema uzoraka i ispitivanje svojstava zatitnog sredstva iz toke E.3.1.1.2, provodi se, ovisno o vrsti zatitnog sredstva, prema odgovarajuim normama iz toke E .6 i normama na koje te norme upuuju.

E.3.3 Kontrola zatitnog sredstva prije ugradnje E.3.3.1 Zatitno sredstvo proizvedeno prema tehnikoj specifikaciji za koje je sukladnost potvrena na nain odreen ovim Prilogom i izdana isprava o sukladnosti, smije se ugraditi u drvenu konstrukciju ako ispunjava zahtjeve iz projekta drvene konstrukcije. E.3.3.2 Neposredno prije ugradnje zatitnog sredstva provode se odgovarajue nadzorne radnje odreene prilogom H ovoga Propisa. E.3.4 Odravanje svojstava zatitnog sredstva E.3.4.1 Proizvoa i distributer zatitnog sredstva, te izvoa radova duni su poduzeti odgovarajue mjere u cilju odravanja svojstava zatitnog sredstva tijekom rukovanja, prijevoza, pretovara, skladitenja i ugradnje prema tehnikim uputama proizvoaa. E.4 Projektiranje zatite drvene konstrukcije E.4.1 Projektiranje, proraun i graenje E.4.1.1 Za osnove prorauna zatite drvene konstrukcije u dijelu zatite od poarnih djelovanja primjenjuju se norme na koje upuuje Prilog F odnosno Prilog G ovoga Propisa te norme na koje te norme upuuju ako ovim Propisom nije drugaije odreeno. E.4.1.2 Pri projektiranju zatite drvene konstrukcije u dijelu zatite od atmosferskih djelovanja, djelovanja unutarnje klime, djelovanja procjednih i drugih voda te biolokih djelovanja primjenjuju se odredbe tokaka E.4.1.2.1, E.4.1.2.2, E.4.1.2.3 i E.4.1.2.4 ovoga Priloga. E.4.1.2.1 Pri projektiranju graevinsko-fizikalnih mjera zatite drvene konstrukcije treba osobito: svesti na najmanju moguu mjeru utjecaj padalina ili vlaenje elemenata konstrukcije iz okolia ili iz susjednih elemenata konstrukcija (npr strehama, nadstrehama, nadvojima, zidnim napustima i sl.), onemoguiti kontakt elemenata konstrukcije sa tlom, zemljom ili drugim materijalima i medijima koji mogu prouzroiti prekomjerno vlaenje (npr. odizanjem elementa drvene konstrukcije od tla, oblaganjem i sl.), dugorono zatititi od vremenskih utjecaja one elemente drvene konstrukcije koji su padalinama izloeni te omoguiti njihovu jednostavnu izmjenu, omoguiti to vei protok zraka i dostupnost elementima drvene konstrukcije radi obavljanja kontrolnih pregleda. E.4.1.2.2 Pri projektiranju konstruktivnih mjera zatite drvene konstrukcije treba osobito: osigurati otjecanje tekue vode s drvenih povrina i to je krae mogue zadravanje vode i snijega na izloenim plohama (obradom povrine, zaobljavanjem krajeva nosaa i sl.), sprijeiti prodor oborinske vode u poprene presjeke (pokrivanjem, premazivanjem, brtvljenjem i sl.), omoguiti to je vee mogue cirkuliranje zraka i isuivanje svih dijelova konstrukcije. E. 4.1.2.3 Pri projektiranju organizacijskih mjera zatite drvene konstrukcije treba osobito: dati takvo tehniko rjeenje graevine kojim e se tijekom koritenja graevine, stalnim ili povremenim provjetravanjem sprijeiti da drvena konstrukcija bude izloena zraku relativne vlanosti vee od 80% u zatvorenim prostorima, odrediti nain popravka zatite drvene konstrukcije koja (zatita) se oteti tijekom transporta, obrade, meuskladitenja i montae drvene konstrukcije odrediti, u skladu s posebnim propisom, uvjete gospodarenja graevnim otpadom koji nastaje zamjenom dijelova drvene konstrukcije tijekom odravanja graevine ili prilikom njezinog uklanjanja. E.4.1.2.4 Pri projektiranju kemijskih mjera zatite drvene konstrukcije treba osobito: sprijeiti propadanje povrine uslijed vlaenja i sunevog zraenja povrinskim premazom, odrediti vrstu i postupak nanoenja zatitnog sredstva uzimajui u obzir vrstu drva , namjenu, razred izloenosti prema odgovarajuim odredbama normi niza HRN EN 335, estetiku, trajnost prema odgovarajuim odredbama normi HRN EN 1995-1-1, HRN EN 350-1:2005, HRN EN 350-2:2005, HRN EN 460:2005, HRN ENV 1099:2002 i tokama C.3., C.4. i C.5. norme HRN EN 14080, zatitu povrine nakon postupka, svrhu, izloenost naknadnom provlaivanju, utjecaj korozije na metalne dijelove, utjecaj na okoli, odravanje konstrukcije, nain montae, prethodno poduzetim mjerama konstruktivne zatite, emisiju formaldehida i sl. odrediti postupak nanoenja zavrnog premaza elemenata drvene konstrukcije kada su ti elementi preventivno zatieni u proizvodnom pogonu, ako je tehnikim rjeenjem drvene konstrukcije predvieno

da e se zavrni sloj nanositi na gradilitu. E.4.1.3 Prilikom projektiranja mjera zatite iz toki E.4.1.2.1, E.4.1.2.2 i E.4.1.2.4 potrebno je prednost dati graevinsko-fizikalnim te konstruktivnim mjerama zatite, dok se kemijske mjere zatite primjenjuju: ako se graevinsko-fizikalnim i konstruktivnim mjerama zatite ne postie propisana razina zatite. ako klimatske i ostale prilike posebno pridonose razvoju biotskih uzronika razgradnje (insekti i gljive u vlanijoj i/ili toplijoj klimi jae napadaju, emu takoer pogoduje i blizina ume, mikroklima, itd.) E.4.1.4 Pri projektiranju zatite drvene konstrukcije moraju se uzeti u obzir i eventualni nepovoljni uinci primijenjenih mjera zatite i/ili zatitnih sredstava na ispunjavanje tehnikih svojstava drvene konstrukcije iz lanka 6. ovoga Propisa. E.4.2 Tehnika svojstva zatitnih sredstava E.4.2.1 Tehnika svojstva graevnih proizvoda koji su sastavni dijelovi zatite drvene konstrukcije specificiraju se u projektu drvene konstrukcije prema odredbama toke E.3.1 ovoga Priloga. E.5 Izvoenje zatite drvene konstrukcije E.5.1 Izvoenje, nadzorne radnje i kontrolni postupci na gradilitu E.5.1.1 Tijekom transporta, obrade, meuskladitenja, montae i uporabe potrebno je sprijeiti vlaenje drvene grae, izbjegavanjem izravnog kontakta sa vodom ili tlom, ispravnim slaganjem elementa i natkrivanjem. E.5.1.2 Elemente drvene konstrukcije treba slagati u sloajeve tako da su natkriveni, meusobno razmaknuti i izloeni stalnom provjetravanju. Pri skladitenju na slobodnom prostoru lijepljeno lamelirano drvo, namijenjeno ugradnji u konstrukciju, obvezno se mora u to kraem periodu ugraditi. E.5.1.3 Nije doputena preventivna zatita (impregnacija) primjenom kemijskih zatitnih sredstava na gradilitu. E.5.1.4 Odredba iz toke E.5.1.3 ne odnosi se na sluaj nanoenja zavrnog premaza kada je to odreeno projektom drvene konstrukcije, te na popravak zatite koji je nuan zbog eventualnog oteenja zatite prilikom transporta, obrade, meuskladitenja i montae elemenata drvene konstrukcije. E.5.1.5 U sluaju izvoenja radova prema toki E.5.1.4 moraju se sprijeiti emisija opasnih tvari u okoli i provoditi primjerene mjere zatite na radu. E.5.1.6 Prilikom nanoenja zatitnog sredstva potrebno je u svemu se pridravati tehnike upute proizvoaa i zahtjeva iz projekta drvene konstrukcije. E.5.1.7 Prije nanoenja zatitnih sredstava potrebno je povrinu elementa konstrukcije oistiti prema zahtjevima projekta i u skladu sa tehnikom uputom proizvoaa. E.5.1.8 Za zatitu elemenata konstrukcije sa lijepljenim spojevima nije doputena upotreba zatitnog sredstva (premaza) koje kemijski reagira sa upotrebljenim ljepilom. E.5.1.9 Tijekom izvoenja drvene konstrukcije potrebno je gospodariti, u skladu s posebnim propisom, s otpadnim koliinama zatitnih sredstava. E.5.1.10 Na gradilitu je potrebno je provoditi nadzorne radnje i kontrolne postupke u skladu s odredbama Priloga G ovoga Propisa. E.5.2 Uporabljivost zatite E.5.2.1 Pri dokazivanju uporabljivosti zatite drvene konstrukcije treba uzeti u obzir: a) zapise u graevinskom dnevniku o svojstvima i drugim podacima o zatiti drvene konstrukcije, b) dokaze uporabljivosti (rezultate ispitivanja, zapise o provedenim postupcima i dr.) koje je izvoa osigurao tijekom provoenja postupaka zatite drvene konstrukcije, c) uvjete graenja i druge okolnosti koje prema graevinskom dnevniku i drugoj dokumentaciji koju izvoa mora imati na gradilitu, te dokumentaciju koju mora imati proizvoa graevnog proizvoda, mogu biti od utjecaja na tehnika svojstva zatite drvene konstrukcije. E.5.3 Naknadno dokazivanje svojstava zatite E.5.3.1 Za zatitu drvene konstrukciju koja nema projektom predviena tehnika svojst va ili se ista ne mogu utvrditi zbog nedostatka potrebne dokumentacije, moraju se naknadnim ispitivanjima i naknadnim proraunima utvrditi tehnika svojstva zatite drvene konstrukcije. E.5.3.2 Radi utvrivanja tehnikih svojstava zatite drvene konstrukcije prema toki E.5.3.1 ovoga Priloga

potrebno je prikupiti odgovarajue podatke o zatiti drvene konstrukcije i okolnostima pri njezinom izvoenju u opsegu i mjeri koji omoguavaju procjenu stupnja ispunjavanja bitnog zahtjeva mehanike otpornosti i stabilnosti, poarne otpornosti i drugih bitnih zahtjeva za graevinu prema odredbama posebnih propisa. E.5.4 Odravanje zatite E.5.4.1 Radnje vezane za odravanje zatite drvene konstrukcije treba provoditi prema odredbama ovoga Priloga i odgovarajuim normama iz toke E.6 te odgovarajuom primjenom odredaba osta lih Priloga ovoga Propisa. E.5.4.2 Redoviti vizualni pregledi u svrhu odravanja zatite drvene konstrukcije provode se sukladno zahtjevima iz projekta graevine, ali najmanje jednom godinje. E.5.4.3 Utvrivanje stanja zatite drvene konstrukcije u odnosu na projektirane karakteristike u svrhu odravanja zatite drvene konstrukcije, mora se provesti najmanje svakih 5 godina. E.5.1.4. Nain obavljanja redovitih pregleda u svrhu odravanja zatite drvene konstrukcije odreuje se projektom graevine, a ukljuuje najmanje: a) vizualni pregled, u kojeg je ukljueno utvrivanje stupnja oteenja zatite te eventualnih oteenja drvene konstrukcije koja su bitna za ouvanje tehnikih svojstva zatite, b) utvrivanja stanja zatite ako se na temelju vizualnog pregleda opisanog u podtoki a) sumnja u ispunjavanje svojstava zatite. E.6 Popis norma E.6.1 Norme vezane za trajnost drva HRN EN 335-1:2005 Trajnost drva i proizvoda na osnovi drva Odreivanje razreda opasnosti od biolokog napada 1. dio: Openito (EN 335-1:1992) HRN EN 335-2:2005 Trajnost drva i proizvoda na osnovi drva Odreivanje razreda opasnosti od biolokog napada 2. dio: Primjena na masivnom drvu (EN 335-2:1992) HRN EN 335-3:2002 Trajnost drva i proizvoda na osnovi drva Definicija razreda opasnosti od biolokog napada 1. dio: Primjena na ploe na osnovi drva (EN 335-3:1995) HRN EN 350-1:2005 Trajnost drva i proizvoda iz drva Prirodna trajnost masivnog drva 1. dio: Upute o temeljnim naelima ispitivanja i razredbe prirodne trajnosti drva (EN 350-1:1994) HRN EN 350-2:2005 Trajnost drva i proizvoda na osnovi drva Prirodna trajnost masivnog drva 2. dio: Upute za odreivanje prirodne trajnosti i sposobnosti tretiranja odreenih vrsta drva znaajnih za Europu (EN 350-2:1994) HRN EN 460:2005 Trajnost drva i proizvoda na osnovi drva Prirodna trajnost masivnog drva Upute za odreivanje zahtjeva za trajnost drva u odnosu na razrede opasnosti (EN 460:1994) HRN EN 14080:2006 Drvene konstrukcije Lijepljeno lamelirano drvo Zahtjevi (EN 14080:2005) HRN ENV 1099:2002 Uslojeno drvo Bioloka trajnost Smjernice za ocjenu uporabe uslojenog drva u razliitim razredima opasnosti (ENV 1099:1997) E.6.2 Norme za zatitna sredstva HRN EN 351-1:2005 Trajnost drva i proizvoda na osnovi drva Zatieno masivno drvo 1. dio: Razredba penetracije i retencije zatitnog sredstva (EN 351-1:1995) HRN EN 599-1:2008 Trajnost drva i proizvoda na osnovi drva Svojstva preventivnih zatitnih sredstava odreena biolokim ispitivanjem 1. Dio: Specifikacija prema razredima opasnosti (EN 599-1:1996) HRN EN 599-2:2008

Trajnost drva i proizvoda na osnovi drva Svojstva preventivnih zatitnih sredstava odreena biolokim ispitivanjem 2. Dio: Razredba i oznaivanje (EN 599-2:1995) nHRN EN 15228:2008 Konstrukcijsko drvo Zatita konstrukcijskog drva protiv tetnih ujecaja biolokog podrijetla (prEN 15228:2006) HRN EN 927-1:2002 Boje i lakovi Prekrivni materijali i prekrivni sustavi za drvo izloeno vanjskim utjecajima 1. dio: Razredba i selekcija (EN 927-1:1996) HRN ENV 927-2:2007 Boje i lakovi Prekrivni materijali i prekrivni sustavi za drvo izloeno vanjskim utjecajima 2. dio: Specifikacija za primjenu (ENV 927-2:2006) HRN EN 971-1:2002 Boje i lakovi Nazivi i definicije za prekrivne materijale 1. dio: Opi nazivi (EN 971-1:1996) E.6.3 Norme za zatitu od poara HRN EN 13501-1:2002 Razredba graevnih proizvoda i graevnih elemenata prema ponaanju u poaru 1. dio: Razredba prema rezultatima ispitivanja reakcije na poar (EN 13501-1:2002) HRN EN 1995-1-2:2010 Projektiranje drvenih konstrukcija Dio 1-2: Openito Protupoarno projektiranje (EN 1995-1-2:2004) PRILOG F:

PROJEKTIRANJE DRVENIH KONSTRUKCIJA U SKLADU S PRIZNATIM TEHNIKIM PRAVILIMA

F.1 Podruje primjene F.1.1 Ovim se Prilogom sukladno lanku 17. ovoga Propisa propisuju pravila za projekt iranje drvenih konstrukcija graevina iz stavka 1. istoga lanka u skladu s priznatim tehnikim pravilima, ako ovim Propisom nije drukije propisano. F.1.2 Ovaj Prilog odnosi se na projektiranje drvenih konstrukcija graevina uzimajui u obzir i odgovarajua pravila za djelovanja nosivih drvenih konstrukcija, pravila za gradnju u seizmikim podrujima i pravila za temeljenje. F.2 Projektiranje, proraun i graenje F.2.1 Za projektiranje i proraune drvenih konstrukcija graevina primjenjuju se odre dbe ovoga Priloga i priznata tehnika pravila odreena ovim Prilogom. Pojam objekt i graevinski objekt koji se koristi u priznatim tehnikim pravilima odgovara pojmu graevina prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnji. F.2.2 Za djelovanja na nosive drvene konstrukcija graevina primjenjuje se Pravilnik o tehnikim normativima za djelovanja nosivih graevinskih konstrukcija i odredbe ovoga Priloga, te priznata tehnika pravila koja su vezana uz primjenu toga pravilnika. F.2.3 Za gradnju graevina u seizmikim podrujima primjenjuje se Pravilnik o tehnikim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmikim podrujima i odredbe ovoga Priloga, te priznata tehnika pravila koja su vezana uz primjenu toga pravilnika. F.2.4 Za proraun i konstruiranje drvenih konstrukcija graevina primjenjuju se hrvat ske norme HRN U.D0.001, HRN U.C9.200, HRN U.C9.300, HRN U.C9.400 i odredbe ovoga Priloga, te priznata tehnika pravila na koje vaei dijelovi tih normi upuuju. F.2.5 Za temeljenje graevina primjenjuje se Pravilnik o tehnikim normativima za temeljenje graevinskih objekata i priznata tehnika pravila koja su vezana uz primjenu toga pravilnika. F.2.6 Za proraun i konstruiranje metalnih dijelova drvenih konstrukcija graevina primjenjuje se Pravilnik o tehnikim normativima za nosive eline konstrukcije i priznata tehnika pravila koja su vezana uz primjenu toga pravilnika. F.2.7 Za proraun otpornosti na poar primjenjuje se hrvatska norma HRN EN U.C9.500. F.2.8 Ako se u skladu sa lankom 15. stavkom 2. ovoga Propisa ne provodi proraun otpornosti na poar,

drvena konstrukcija graevine projektirane prema odredbama ovoga Priloga mora zadovoljavati opa naela zatite od poarnog djelovanja. F.3 Primjena Pravilnika o tehnikim normativima za djelovanja nosivih graevinskih konstrukcija F.3.1 U Privremenim tehnikim propisima za optereenje zgrada koji su vezani uz primjenu Pravilnika o tehnikim normativima za djelovanja nosivih graevinskih konstrukcija, umjesto toke 213 primjenjuju se toke F.3.1.1 do F.3.1.7 ovoga Priloga. F.3.1.1 Za ravne ili do 20 prema horizontali nagnute krovove ija konstrukcija zajedno s pokrovom i podgledom ima teinu 1.000 N/m2, te za nadmorsku visinu h 500 m, mora se u proraunu drvene konstrukcije uzeti raunsko optereenje snijegom po m2 tlocrtne projekcije krova, ovisno o lokaciji graevine: Lika i Gorski kotar s = 2.000 N/m2 Sjeverozapadna Hrvatska i Slavonija s = 1.000 N/m2 Ostala kontinentalna podruja s = 1.500 N/m2 F.3.1.2 Za ravne ili do 20 prema horizontali nagnute krovove ija konstrukcija zajedno s pokrovom i podgledom ima teinu 1.000 N/m2, te za nadmorsku visinu h > 500 m, mora se u proraunu drvene konstrukcije uzeti raunsko optereenje snijegom po m2 tlocrtne projekcije krova, ovisno o lokaciji graevine prema izrazu: sh = s + (10h 5.000)/4 gdje je: s iznos raunskog optereenja snijegom iz toke F.3.1.1 h nadmorska visina izraena u m F.3.1.3 Za krovove s nagibom a 20 ija konstrukcija zajedno s pokrovom i podgledom ima teinu 1.000 N/m2, te za nadmorsku visinu h 500 m, mora se u proraunu drvene konstrukcije uzeti raunsko optereenje snijegom po m2 tlocrtne projekcije krova, ovisno o lokaciji graevine prema izrazu: sa = s [1 14(a -20)/1000] gdje je: s iznos raunskog optereenja snijegom iz toke F.3.1.1 a nagib krovne plohe prema horizontali izraen u F.3.1.4 Za krovove s nagibom a 20 ija konstrukcija zajedno s pokrovom i podgledom ima teinu 1.000 N/m2, te za nadmorsku visinu h > 500 m, mora se u proraunu drvene konstrukcije uzeti ra unsko optereenje snijegom po m2 tlocrtne projekcije krova, ovisno o lokaciji graevine prema izrazu: sa = sh [1 - 14(a -20)/1000] gdje je: sh iznos raunskog optereenja snijegom iz toke F.3.1.3 a nagib krovne plohe prema horizontali izraen u F.3.1.5 Za krovove ija konstrukcija zajedno s pokrovom i podgledom ima teinu < 1.000 N/m2, mora se u proraunu drvene konstrukcije uzeti raunsko optereenje snijegom iz toaka F.3.1.2 do F 3.1.4 uveane s koeficijentom koji ovisi o lokaciji graevine: Lika i Gorski kotar k = 1,1 Sjeverozapadna Hrvatska i Slavonija k = 1,3 Ostala kontinentalna podruja k = 1,2 F.3.1.6 Kod dvostrenih krovova, osim proraun pod punim raunskim optereenjem snije gom, potrebno je proraun provesti i za sluaj punog optereenja snijegom s jedne strane krova i polovine punog optereenja s druge strane krova. F.3.1.7 Uvale i druge konfiguracije krova kod koji postoji mogunost nagomilavanja snijega, potrebno je provjeriti na zapunjenje snijegom minimalne zapreminske teine od 5,0 kN/m3. F.3.1.8 U krajevima bez snijega (priobalje) mora se uzeti u proraun drvene konstrukc ije zamjensko optereenje u iznosu s = 500 N/m2.

F.4 Primjena Pravilnika o tehnikim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmikim podrujima F.4.1 Koeficijent kategorije graevine za II kategoriju graevine iz tablice u lanku 4. Pravilnika o tehnikim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmikim podrujima mijenja se i iznosi Ko= 1,5. F.4.2 Umjesto odredbe lanka 25. Pravilnika o tehnikim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmikim podrujima primjenjuje se toka F.4.2.1 ovoga Priloga. F.4.2.1 Koeficijent dinaminosti Kd odreuje se prema tablici F.2 Tablica F.2: Koeficijenti dinaminosti Kd u odnosu na kategoriju tla
Kategorija tla I II III Koeficijent Kd Kd = 0,50/T Kd = 0,70/T Kd = 0,90/T Granine vrijednosti koeficijenta Kd 0,33 Kd 1,0 0,47 Kd 1,0 0,60 Kd 1,0

F.4.3 Za drvene konstrukcije koeficijenti duktilnosti i priguenja Kp odreenih lankom 27. Pravilnika o tehnikim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmikim podrujima mijenjaju se i iznose: za tip konstrukcije iz toke 1) Kp = 1,5 za tip konstrukcije iz toke 2) Kp = 2,0 za tip konstrukcije iz toke 3) Kp = 2,4 za tip konstrukcije iz toke 4) Kp = 3,0. F.5 Primjena hrvatskih normi HRN U.D0.001, HRN U.C9.200, HRN U.C9.300, HRN U.C9.400 i HRN U.C9.500 F.5.1 Ako tokama F.5.2 do F.5.4 ovoga Priloga nije drugaije odreeno primjenjuju se odredbe hrvatskih normi HRN U.D0.001, HRN U.C9.200, HRN U.C9.300, HRN U.C9.400 i HRN U.C9.500. F.5.2 U normi HRN U.C9.200 ne primjenjuje se poglavlje 15 koje se odnosi na uvjete izvoenja nosivih drvenih konstrukcija te tablica 6. F.5.3 U normi HRN U.C9.300 ne primjenjuje se poglavlje 13 koje se odnosi na izradu konstrukcija. F.5.4 U normi HRN U.C9.500 ne primjenjuju se poglavlja 8, 9 i 10 koja se odnose na za titu graevinskog drveta od vlage, zatitu fungicidnim i insekticidnim sredstvima te zatitu konstruktivnim mjerama. F.6 Tehnika svojstva drvnih proizvoda F.6.1 Tehnika svojstva konstrukcijskog drva specificiraju se u projektu u skladu sa Prilogom A ako ovim Prilogom nije drugaije odreeno.. F.6.1.1 U proraunima nosivosti i deformacija prema HRN U.C9.200 potrebno je koristiti vrijednosti doputenih napona iz tablice 2, modula elastinosti iz tablice 9 i odgovarajuih korekcionih faktora navedenih u normi HRN U.C9.200 za odgovarajue razrede vrstoe konstrukcijskog drva odabrane prema normi HRN EN 338. F.6.1.2 Razredi vrstoe konstrukcijskog drva prema normi HRN EN 338 odgovaraju klasa ma drvene grae prema normi HRN U.C9.200 na nain kako je to prikazano u tablicama F.3 i F.4 ovoga Priloga. F.6.1.3 U projektu se ne smije specificirati konstrukcijsko drvo razreda vrstoe manje od C18 za etinjae odnosno D35 za listae prema normi HRN EN 338. Tablica F.3 Klase drvene grae normi HRN U.C9.200 i odgovarajui razredi vrstoe konstrukcijskog drva (etinjae) prema normi HRN EN 338
Klase drvene grae Razredi vrstoe I C30, C35, C40, C45, C50 II C24, C27 III C22

Tablica F.4 Klase drvene grae prema normi HRN U.C9.200 i odgovarajui razredi vrstoe konstrukcijskog drva (listae) prema normi HRN EN 338
Klase drvene grae Razredi vrstoe I D50, D60, D70 II D35, D40

F.6.2 Tehnika svojstva nosaa na osnovi drva specificiraju se u projektu u skladu sa Prilogom A ako ovim Prilogom nije drugaije odreeno. F.6.2.1 Za lijepljeno lamelirano drvo potrebno je u proraunima nosivosti i deformacija prema normama HRN U.C9.200 i HRN U.C9.300 koristiti vrijednosti doputenih napona iz tablice 1 i odgovarajuih korekcionih faktora navedenih u normi HRN U.C9.300 te vrijednosti modula elastinosti iz tablice 12 i odgovarajuih korekcionih faktora navedenih u normi HRN U.C9.200 za odgovarajue razrede vrstoe lijepljenog lameliranog drva odabrane prema normi HRN EN 1194. F.6.2.2 Razredi vrstoe lijepljenog lameliranog drva prema normi HRN EN 1194 odgovaraju klasama drvene lamelirane grae prema normi HRN U.C9.300 na nain kako je to prikazano u tablicama F.5 ovoga Priloga. Tablica F.5 Klase drvene lamelirane grae prema normi HRN U.C9.300 i odgovarajui razredi vrstoe lijepljenog lameliranog drva (etinjae) prema normi HRN EN 1194
Klase drvene lamelirane grae Uobiajeni razredi vrstoe Posebni razredi vrstoe I II

GL28h, GL28c GL24h, GL24c GL36h GL32h

F.6.2.3 Za lijepljeno furnirsko drvo potrebno je u proraunima nosivosti i deformacija prema normama HRN U.C9.200 i HRN U.C9.300 koristiti vrijednosti doputenih napona za I klasu lista a iz tablice 1 i odgovarajuih korekcionih faktora navedenih u normi HRN U.C9.300 te vrijednosti modula elastinosti iz tablice 12 i odgovarajuih korekcionih faktora navedenih u normi HRN U.C9.200. F.6.3 Tehnika svojstva ploa na osnovi drva specificiraju se u projektu u skladu sa Prilogom A ako ovim Prilogom nije drugaije odreeno. F.6.3.1 U proraunima nosivosti i deformacija prema normi HRN U.C9.200 potrebno je za vrijednosti doputenih napona za ploe iz masivnog drva uzeti 50% vrijednosti vrstoa iz norme HRN EN 13353 iskljuivo za sadraj vode 12%. F.6.3.2 U proraunima nosivosti i deformacija prema normi HRN U.C9.200 potrebno je za ploe iz lameliranog furnirskog drva i ploe iz uslojenog drva koristiti vrijednosti doputenih napona iz tablice 5, za optereenja iz grupe 1+2, modula elastinosti iz tablice 14 i odgovarajuih korekcionih faktora navedenih u normi HRN U.C9.200. F.6.3.3 U proraunima nosivosti i deformacija prema normi HRN U.C9.200 potrebno je za vrijednosti doputenih napona za ploe sa usmjerenim iverjem uzeti 50% vrijednosti vrstoa iz norme HRN EN 300. F.6.3.4 U proraunima nosivosti i deformacija prema normi HRN U.C9.200 potrebno je za vrijednosti doputenih napona za ploe iverice uzeti 40% vrijednosti vrstoa iz normi niza HRN EN 312-2 do HRN EN 312-7. F.6.3.5 U proraunima nosivosti i deformacija prema normi HRN U.C9.200 potrebno je za vrijednosti doputenih napona za ploe sa esticama povezanim cementom uzeti 50% vrijednosti vrstoa iz norme HRN EN 634-2. F.6.3.6 U proraunima nosivosti i deformacija prema normi HRN U.C9.200 potrebno je za vrijednosti doputenih napona za ploe vlaknatice uzeti 40% vrijednosti vrstoa iz normi niza HRN EN 622-2 do HRN EN 622-5. F.7 Tehnika svojstva ostalih proizvoda F.7.1 Tehnika svojstva mehanikih spajala specificiraju se u projektu drvene konstrukcije prema odredbama Priloga B ovoga Propisa.

F.7.2 Tehnika svojstva ljepila moraju biti specificirana prema odredbama Priloga C ovoga Propisa. F.7.3 Tehnika svojstva zatitnih sredstava specificiraju se u projektu drvene konstrukcije prema odredbama Priloga E ovoga Propisa. F.8 Popis priznatih tehnikih pravila i norma F.8.1 Priznata tehnika pravila za projektiranje Pravilnik o tehnikim normativima za djelovanja nosivih graevinskih konstrukcija (Slubeni list 26/88) i priznata tehnika pravila koja su vezana uz primjenu toga pravilnika. Pravilnik o tehnikim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmikim podrujima (Slubeni list31/81,29/83, 20/88 i 52/90) i priznata tehnika pravila koja su vezana uz primjenu toga pravilnika. Pravilnik o tehnikim normativima za temeljenje graevinskih objekata (Slubeni list 15/90) i priznata tehnika pravila koja su vezana uz primjenu toga pravilnika. Pravilnik o tehnikim normativima za nosive eline konstrukcije (Slubeni list 61/ 86) i priznata tehnika pravila koja su vezana uz primjenu toga pravilnika. F.8.2 Norme HRN U.D0.001 Projektiranje i izvoenje drvenih konstrukcija Materijali za izradu drvenih konstrukcija i tehniki uvjeti HRN U.C9.200 Projektiranje i izvoenje drvenih konstrukcija Konstrukcije od monolitnog drveta i ploa HRN U.C9.300 Projektiranje i izvoenje drvenih konstrukcija Lamelirane lijepljene konstrukcije Tehniki uvjeti HRN U.C9.400 Projektiranje i izvoenje drvenih konstrukcija Drvene skele i oplate Tehniki uvjeti HRN U.C9.500 Projektiranje i izvoenje drvenih konstrukcija Zatita drveta u konstrukcijama Tehniki uvjeti nHRN EN 13353:2008 Ploe iz masivnog drva Zahtjevi (prEN 13353) HRN EN 300:1997 Ploe sa usmjerenim iverjem Definicije, razredba i specifikacije (EN 300:1997) HRN EN 312-2:2000 Ploe iverice Specifikacije 2.dio: Zahtjevi za ploe za opu uporabu u normalnim uvjetima (EN 312-2:1996) HRN EN 312-3:2000 Ploe iverice Specifikacije 3.dio: Zahtjevi za ploe za unutranje opremanje (ukljuujui namjetaj) u normalnim uvjetima (EN 312-3:1996) HRN EN 312-4:2000 Ploe iverice Specifikacije 4.dio: Zahtjevi za nosive ploe u normalnim uvjetima (EN 312-4:1996) HRN EN 312-5:2000 Ploe iverice Specifikacije 5.dio: Zahtjevi za nosive ploe u vlanim uvjetima (EN 312-5:1997) HRN EN 312-6:2000 Ploe iverice Specifikacije 6.dio: Zahtjevi za visoko optereene ploe u normalnim uvjetima (EN 312-6:1996) HRN EN 312-7:2000 Ploe iverice Specifikacije 7.dio: Zahtjevi za visoko optereene ploe u vlanim uvjetima (EN 312-7:1997) HRN EN 634-2:2002 Ploe s esticama povezanim cementom Specifikacija 2.dio: Zahtjevi za ploe s esticama povezanim OPC-om za uporabu u suhim, vlanim i vanjskim uvjetima (EN 634-2:1996) HRN EN 622-2:2000 Ploe vlaknatice Specifikacije 2.dio: Zahtjevi za tvrde ploe (EN 622-2:1997) HRN EN 622-3:2000 Ploe vlaknatice Specifikacije 3.dio: Zahtjevi za srednje ploe (EN 622-3:1997) HRN EN 622-4:2000

Ploe vlaknatice Specifikacije 4.dio: Zahtjevi za lake ploe (EN 622-4:1997) HRN EN 622-5:2000 Ploe vlaknatice Specifikacije 5.dio: Zahtjevi za ploe proizvedene suhim postupkom (MDF) (EN 622-5:1997) PRILOG G:

PROJEKTIRANJE DRVENIH KONSTRUKCIJA

G.1 Podruje primjene G.1.1 Ovim se Prilogom sukladno lanku 14. ovoga Propisa propisuju pravila za projektiranje drvenih konstrukcija graevina, ako ovim Propisom nije drukije propisano. G.1.2 Odredbe ovoga Priloga odnose se na projektiranje drvenih konstrukcija uzimajui u obzir i osnove prorauna i djelovanja na konstrukcije, geotehniko projektiranje te projektiranje konstrukcija otpornih na potres. G.2 Projektiranje, proraun i graenje G.2.1 Pravila za projektiranje drvenih konstrukcija odreena su hrvatskim normama nizova HRN EN 1990, HRN EN 1991, HRN EN 1995, HRN EN 1997 i HRN EN 1998 s nacionalnim specifinostima danim nacionalno odreenim parametrima u okviru pojedine norme, te hrvatskim normama na koje ove norme upuuju. G.2.2 Za osnove prorauna i djelovanja na drvene konstrukcije primjenjuju se hrvatske norme niza HRN EN 1990, HRN EN 1991 i HRN EN 1995 ukljuivo i pripadno nacionalno odreene parametre, te norme na koje norme ovog niza upuuju. G.2.3 Za projektiranje drvenih konstrukcija glede otpornosti na potres primjenjuju se hrvatske norme niza HRN EN 1998 ukljuivo i pripadne nacionalno odreene parametre, te norme na koje norme ovog niza upuuju. G.2.4 Za projektiranje drvenih konstrukcija primjenjuju se hrvatske norme niza HRN EN 1995 ukljuivo i pripadne nacionalno odreene parametre, te norme na koje norme ovog niza upuuju. G.2.5 Za geotehniko projektiranje primjenjuju se hrvatske norme niza HRN EN 1997 ukljuivo i pripadne nacionalno odreene parametre, te norme na koje norme ovog niza upuuju. G.2.6 Ako se u skladu sa lankom 15. stavkom 2. ovoga Propisa ne provodi proraun otpornosti na poarno djelovanje u skladu s HRN EN 1995-1-2, drvena konstrukcija graevine projektirane prema odredbama ovoga Priloga mora zadovoljavati opa naela zatite od poarnog djelovanja. G.3 Tehnika svojstva elemenata konstrukcije, drvnih proizvoda, mehanikih spojnih sredstava, ljepila, predgotovljenih elemenata i zatitnih sredstava G.3.1 Tehnika svojstva drvnih proizvoda specificiraju se u projektu drvene konstrukcije prema odredbama iz Priloga A ovoga Propisa. G.3.2 Tehnika svojstva mehanikih spajala specificiraju se u projektu drvene konstrukcije prema odredbama iz Priloga B ovoga Propisa. G.3.3 Tehnika svojstva ljepila specificiraju se u projektu drvene konstrukcije prema odredbama iz Priloga C ovoga Propisa. G.3.4 Tehnika svojstva predgotovljenih elemenata konstrukcije specificiraju se u projektu drvene konstrukcije prema odredbama iz Priloga D ovoga Propisa. G.3.5 Tehnika svojstva zatite drvene konstrukcije i zatitnih sredstava specificira ju se u projektu drvene konstrukcije prema odredbama iz Priloga E ovoga Propisa. G.4 Popis norma G.4.1 Norme za projektiranje i proraun HRN EN 1990:2010 Eurokod 0: Osnove projektiranja (EN 1990:2002) HRN EN 1991-1-1:2010 Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije 1-1 dio: Openita djelovanja - Prostorne teine, vlastite teine,

uporabna optereenja (EN 1991-1-1:2002) HRN EN 1991-1-2:2010 Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije 1-2 dio: Openita djelovanja Djelovanja na konstrukcije izloene poaru (EN 1991-1-2:2002) HRN EN 1991-1-3:2010 Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije 1-3 dio: Openita djelovanja - Optereenje snijegom (EN 1991-1-3:2003) HRN EN 1991-1-4:2010 Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije 1-4 dio: Openita djelovanja - Optereenje vjetrom (EN 1991-1-4:2005) HRN EN 1991-1-5:2010 Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije 1-5 dio: Openita djelovanja - Toplinska djelovanja (EN 1991-1-5:2003) HRN EN 1991-1-6:2010 Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije 1-6 dio: Openita djelovanja - Djelovanja tijekom izvedbe (EN 1991-1-6:2005) HRN EN 1991-1-7:2010 Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije 1-7 dio: Openita djelovanja - Izvanredna djelovanja (EN 1991-1-7:2006) HRN EN 1991-3:2010 Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije 3. dio: Djelovanja prouzroena kranovima i drugim strojevima (EN 1991-3:2006) HRN EN 1995-1-1:2010 Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija 1. dio: Openito Zajednika pravila i pravila za graevine (EN 1995-1-1:2004) HRN EN 1995-1-1/AC:2010 Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija 1. dio: Openito Zajednika pravila i pravila za graevine (EN 1995-1-1:2004/AC) HRN EN 1995-1-2:2010 Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija 1-1 dio: Openito Projektiranje konstrukcija na poarno djelovanje (EN 1995-1-2:2004) HRN EN 1995-2:2010 Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija 2. dio: Mostovi (EN 1995-2:2004) HRN EN 1997-1:2010 Eurokod 7: Geotehniko projektiranje 1. dio: Opa pravila (EN 1997-1:2004) HRN EN 1997-2:2010 Eurokod 7: Geotehniko projektiranje 2. dio: Istraivanje tla i ispitivanje (EN 1997-2:2007) HRN EN 1998-1:2010 Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres 1. dio: Opa pravila, potresna djelovanja i pravila za graevine (EN 1998-1:2004) HRN EN 1998-2:2010 Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres 2. dio: Mostovi (EN 1998-2:2005) HRN EN 1998-3:2010 Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres 3. dio: Ocjenjivanje i obnova zgrada (EN 1998-3:2005) HRN EN 1998-4:2010 Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres 4. dio: Silos, tanks and pipelines (EN 1998-4:2006) HRN EN 1998-5:2010 Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres 5. dio: Temelji, potporne konstrukcije i geotehnika pitanja (EN 1998-5:2004) PRILOG H:

IZVOENJE I ODRAVANJE DRVENIH KONSTRUKCIJA

H.1 Podruje primjene H.1.1 Ovim se Prilogom sukladno lanku 29. ovoga Propisa propisuju tehniki i drugi zahtjevi i uvjeti za izvoenje drvenih konstrukcija, nadzorne radnje i kontrolni postupci pri izvoenju drvenih konstrukcija te odravanje drvenih konstrukcija graevina, ako ovim Propisom nije drukije propisano. H.1.2 Tehniki i drugi zahtjevi i uvjeti iz toke H.1.1 ovoga Priloga odreeni su, odnosno, izvoenje i odravanje drvenih konstrukcije provodi se prema normama iz toke H.4.1. i H.4.2. ovoga Priloga, normama na koje te norme upuuju i odredbama ovoga Priloga, te u skladu s odredbama posebnog propisa. H.1.3 Na izvoenje i odravanje drvene konstrukcije primjenjuju se i odgovarajue norme za izvoenje i odravanje drugih vrsta proizvoda koji se koriste u drvenim konstrukcijama u skladu s propisima za te proizvode, osim onih na koje se odnose Prilozi A, B, C i E ovoga Propisa. H.2 Izvoenje, nadzorne radnje i kontrolni postupci na gradilitu H.2.1 Izvoenje H.2.1.1 Elementi drvene konstrukcije se na gradilitu izvode od drvnih proizvoda, proizvedenih prema Prilogu A, mehanikih spajala proizvedenih prema prilogu B, ljepila proizvedenih prema prilogu C, zatitnih sredstava proizvedenih prema prilogu E i drugih proizvoda ili kao predgotovljeni elementi proizvedeni prema Prilogu D, prema projektu drvene konstrukcije i odredbama ovoga Priloga. H.2.1.2 Prije izvoenja elemenata drvene konstrukcije izvoa mora: pregledati svaku otpremnicu i oznaku na drvnim proizvodima, mehanikim spajalima, ljepilima, zatitnim sredstvima i drugim graevnim proizvodima, koji se koriste, vizualno kontrolirati drvne proizvode, ambalau mehanikih spajala, ljepila, zatit nih sredstava i ambalae ostalih graevnih proizvoda da se utvrde mogua oteenja, utvrditi sadraj vode drvnih odnosno predgotovljenih proizvoda. H.2.1.3 Sadraj vode drvnih proizvoda se utvruje neposredno prije izvoenja elemenata drvene konstrukcije u skladu sa normama HRN EN 13183-1 i HRN EN 13183-2. H.2.1.4 Prije poetka izvoenja elemenata drvene konstrukcije provode se kontrolna ispitivanja graevnih proizvoda u sluaju sumnje. H.2.1.5 Elementi drvene konstrukcije moraju biti oznaeni smjerom montiranja ako to nije jasno vidljivo iz njihovog oblika. H.2.1.6 Elementi drvene konstrukcije, proizvodi na koje se odnose Prilozi A, B, C i E ovoga Propisa i drugi proizvodi koji se ugrauju u drvenu konstrukciju moraju biti transportirani i uskladiteni do trenutka ugradnje na nain kako je to odreeno projektom drvene konstrukcije i tehni kom uputom proizvoaa. H.2.1.7 Prilikom transporta do gradilita i po gradilitu te prilikom montae potrebno je u svemu se pridravati zahtjeva iz projekta drvene konstrukcije i osigurati da se drvni proizvodi i predgotovljeni elementi ne dovedu u poloaj neusklaen s projektom koji bi mogao prouzroiti prekoraenje naprezanja u odnosu na ona u eksploataciji, gubitak stabilnosti elementa ili prevrtanje. H.2.1.8 Krojenje drvnih proizvoda radi se u pravilu na zato pripremljenoj i natkrivenoj podlozi odnosno stolu, na kojem je nacrtana konstrukcija sa svim detaljima i nadvienjima u prirodnoj veliini uz primjenu preciznih alata. H.2.1.9 Iznimno od toke H.2.1.8 u sluaju jednostavnih elemenata drvene konstrukcije (rogovi za krovite i sl.) ili elemenata drvene konstrukcije iji se pojedini dijelovi mogu spojiti istovremeno u konanom poloaju, podloga na kojoj se krojenje drvnih proizvoda radi ne mora imati na sebi nacrtanu konstrukciju u prirodnoj veliini. H.2.1.10 Prilikom krojenja drvnih proizvoda, preostali dijelovi koji e se ugraditi moraju biti nakon krojenja primjereno uskladiteni i tako oznaeni da ne doe u sumnju o kojoj vrsti i kojem razredu proizvoda se radi. H.2.1.11 Kod reetkastih nosaa potrebno je prekontrolirati krajeve pojedinih elemena ta reetke na postojanje kvrga i raspuklina te elemente koji ne zadovoljavaju kriterije ugradbe odbaciti. H.2.1.12 Rupe, utori i zarezi za spajala moraju biti izvedeni s takvom preciznou da se osiguraju projektom predviena svojstva spoja. H.2.1.13 Smatra se da je uvjet iz toke H.2.1.12 ispunjen ako se rupe za spajala izvode istovremeno na

svim elementima istog spoja privremeno sloenim u konani poloaj. H.2.1.14 Ugradba spajala provodi se u takvom privremenom poloaju elemenata konstrukcije kojim se osigurava projektirano nadvienje. H.2.1.15 Tijekom izvoenja drvena konstrukcija mora biti osigurana od optereenja prouzroenih samom izvedbom (ukljuujui od opreme koja se koristi pri izvoenju ili samih postupaka izvedbe) kao i od utjecaja vjetra ili nedovrenosti konstrukcije u skladu s projektom drvene konstrukcije. H.2.1.16 Sva se privremena uvrenja i pridranja moraju ostaviti u drvenoj konstrukciji dok drvena konstrukcija ne bude izvedena do onog stupnja koji doputa njihovo sigurno uklanjanje. H.2.2 Lijepljenje konstrukcija H.2.2.1 Lijepljenje na gradilitu doputeno je samo u kontroliranim uvjetima u skladu sa tehnikom uputom proizvoaa ljepila, zahtjevima iz projekta drvene konstrukcije i odredbama ovoga Priloga. H.2.2.2 Lijepiti se smiju samo elementi ija je povrina prethodno pripremljena (osuena, odmaena, otpraena i sl.) u skladu s projektom i prema tehnikoj uputi proizvoaa. H.2.2.3 Pri izvoenju lijepljenih spojeva zabranjuje se brusnim papirom popravljati neravne povrine. H.2.2.4 Pri izvoenju lijepljenih spojeva sadraj vode drvnog proizvoda na mjestu spoja mora se kontrolirati neposredno prije lijepljenja u skladu s odgovarajuom normom iz toke H.4.1 ovoga Priloga. H.2.2.5 Maksimalna razlika sadraja vode drvnog proizvoda na mjestu spoja ne smije biti vea od 2% u odnosu na projektom odreen sadraj vode. H.2.2.6 Svi spojevi moraju biti izvedeni sa ljepilima istog porijekla, kao i ljepilo s kojim je izvedeno meusobno lijepljenje lamela u sluaju lameliranih nosaa. H.2.2.7 Ljepilo se mora pripraviti i upotrijebiti na nain i u vremenu kako je to odreeno tehnikom uputom proizvoaa. H.2.2.8 Lijepljeni spoj se mora tretirati prema tehnikoj uputi proizvoaa. H.2.2.9 Pritisak za vrijeme lijepljenja mora biti ravnomjerno rasporeen po itavoj spoja. H.2.2.10 Pritisak mora biti u skladu sa tehnikom uputom proizvoaa, a ni u kojem sluaju ne smije biti manji od 50 N/cm2. H.2.2.11 Trajanje pritiska mora odgovarati karakteristikama upotrijebljenog ljepila i mikroklimatskim uvjetima u kojima se lijepi. H.2.2.12 U toku vezivanja ljepila nije doputeno pomicanje elemenata. H.2.2.13 Kontrola lijepljenog spoja i vrstoa ljepila moraju se u lijepljenoj konstrukciji kontrolirati i poslije zavretka lijepljenja, to se postie ispitivanjem probnih uzoraka izraenih u istim uvjetima i identinim okolnostima kao i kod osnovne lijepljene konstrukcije ili uzimanjem probnih uzoraka iz osnovne konstrukcije odgovarajuom primjenom normi niza HRN EN 15416 i niza HRN EN 302 (1-4). H.2.3 Ugradnja elementa drvene konstrukcije H.2.3.1 Openito H.2.3.1.1 Pravila navedena u toki H.2.3.2 odgovarajue se primjenjuju na svaki dio drvene konstrukcije izraen na gradilitu izvan mjesta ugradnje. H.2.3.2 Ugradnja predgotovljenog elementa H.2.3.2.1 Predgotovljeni element izraen ili proizveden prema odredbama Priloga D ovoga Propisa ugrauje se u drvenu konstrukciju prema projektu drvene konstrukcije i/ili tehnikoj uputi za ugradnju i uporabu predgotovljenog elementa i odredbama ovoga Propisa. H.2.3.2.2 Rukovanje, skladitenje i zatita predgotovljenog elementa treba biti u skladu sa zahtjevima iz projekta drvene konstrukcije, odgovarajuim tehnikim specifikacijama za taj predgotovljeni element te odredbama ovoga Priloga. H.2.3.2.3 Izvoa mora prije poetka ugradnje u drvenu konstrukciju provjeriti je li izraeni odnosno proizvedeni predgotovljeni element (ukljuivo sadraj vode tog elementa utvren neposredno prije ugradnje) u skladu sa zahtjevima iz projekta drvene konstrukcije, te je li tijekom rukovanja i skladitenja predgotovljenog elementa dolo do njegovog oteivanja, deformacije ili druge promjene koja bi bila od utjecaja na tehnika svojstva drvene konstrukcije. H.2.3.2.4 Nadzorni inenjer neposredno prije ugradnje predgotovljenog elementa u drvenu konstrukciju mora: a) provjeriti da li je za predgotovljeni element, izraen prema projektu drvene konst rukcije, dokazana

njegova uporabljivost u skladu s projektom. b) provjeriti postoji li za predgotovljeni element proizveden prema tehnikoj specifikaciji isprava o sukladnosti te da li je predgotovljeni element sukladan zahtjevima iz projekta drvene konstrukcije, c) provjeriti da li je predgotovljeni element postavljen u skladu s projektom drvene konstrukcije i Prilogom D ovoga Propisa, odnosno s tehnikom uputom za ugradnju i uporabu, d) dokumentirati nalaze svih provedenih provjera zapisom u graevinski dnevnik. H.2.4 Uporabljivost drvene konstrukcije H.2.4.1 Pri dokazivanju uporabljivosti drvene konstrukcije treba uzeti u obzir: a) zapise u graevinskom dnevniku o svojstvima i drugim podacima o graevnim proizvodima ugraenim u drvenu konstrukciju, b) rezultate nadzornih radnji i kontrolnih postupaka koja se sukladno ovom Propisu obvezno provode prije ugradnje graevnih proizvoda u drvenu konstrukciju, c) dokaze uporabljivosti (rezultate ispitivanja, zapise o provedenim postupcima i dr.) koje je izvoa osigurao tijekom graenja drvene konstrukcije, d) rezultate ispitivanja pokusnim optereenjem drvene konstrukcije ili njezinih dijelova, e) uvjete graenja i druge okolnosti koje prema graevinskom dnevniku i drugoj dokumentaciji koju izvoa mora imati na gradilitu, te dokumentaciju koju mora imati proizvoa graevnog proizvoda, a mogu biti od utjecaja na tehnika svojstva drvene konstrukcije. H.2.4.2 Ispitivanje pokusnim optereenjem drvenih konstrukcija provodi se u cilju ocjene ponaanja konstrukcije u odnosu na projektom predviene pretpostavke. Pokusnim optereenjem ispituju se drvene konstrukcije za koje je ispitivanje predvieno projektom, za koje postoji sumnja i za koje je to odreeno ovim Prilogom. H.2.4.3 Ispitivanje iz toke H.2.4.2 treba provoditi prema projektu drvene konstrukcije, odgovarajuom primjenom normi iz toke H.4 ovoga Priloga i prema odredbama ovoga Propisa. H.2.4.4 Ispitivanje iz toke H.2.4.2 obavezno se provodi za konzolne konstrukcije (ukljuivo prepuste) istaka 15 m i vie, gredne konstrukcije raspona 30 m i vie te lune konstrukcije duljine luka 60 m i vie. H.2.5 Naknadno dokazivanje tehnikih svojstava drvene konstrukcije H.2.5.1 Za drvenu konstrukciju koja nema projektom predviena tehnika svojstva ili se ista ne mogu utvrditi zbog nedostatka potrebne dokumentacije, mora se naknadnim ispitivanjima i naknadnim proraunima utvrditi tehnika svojstva drvene konstrukcije. H.2.5.2 Radi utvrivanja tehnikih svojstava drvene konstrukcije prema toki H.2.5.1 ovoga Priloga potrebno je prikupiti odgovarajue podatke o drvenoj konstrukciji u opsegu i mjeri koji omoguavaju procjenu stupnja ispunjavanja bitnog zahtjeva mehanike otpornosti i stabilnosti, poarne otpornosti i drugih bitnih zahtjeva za graevinu prema odredbama posebnih propisa. H.3 Odravanje drvenih konstrukcija H.3.1 Radnje u okviru odravanje drvenih konstrukcija treba provoditi prema odredbama ovoga Priloga i normama na koje upuuje ovaj Prilog, te odgovarajuom primjenom odredaba ostalih Priloga ovoga Propisa. H.3.2 Uestalost redovitih pregleda u svrhu odravanja drvene konstrukcije provodi se sukladno zahtjevima projekta drvene konstrukcije, ali ne rjee od: a) 6 mjeseci za dijelove zatite drvene konstrukcije koji slue za odvodnju (oluci i sl.), odnosno prema Prilogu E ovoga Propisa, b) 1 godine za dijelove drvene konstrukcije koji su izloeni uestalim promjenama sadraja vode, c) 3 godine za dijelove drvene konstrukcije koji se nalaze u prostoru sa oteanim strujanjem zraka, d) 10 godina za dijelove drvene konstrukcije koji se nalaze u prostoru sa osiguranim dobrim provjetravanjem. H.3.3 Nain obavljanja pregleda odreuje se projektom drvene konstrukcije, a ukljuuje najmanje: a) vizualni pregled, u kojeg je ukljueno utvrivanje poloaja i veliine pukotina, nastanka ili irenja bioloke zaraze drva (gljivama i/ili insektima) te drugih oteenja bitnih za ouvanje mehanike otpornosti i stabilnosti graevine, b) utvrivanja stanja sloja zatitnog premaza elemenata drvene konstrukcije

c) utvrivanje veliine progiba glavnih nosivih elemenata drvene konstrukcije za sluaj osnovnog djelovanja, ako se na temelju vizualnog pregleda opisanog u podtoki a) sumnja u ispunjavanje bitnog zahtjeva mehanike otpornosti i stabilnosti, d) utvrivanje sadraja vode. H.3.4 Dokumentaciju iz toaka H.3.2 i H.3.3 te drugu dokumentaciju o odravanju drvene konstrukcije duan je trajno uvati vlasnik graevine. H.4. Popis normi H.4.1 Norme za izvoenje i odravanje HRN EN 1995-1-1:2010 Projektiranje drvenih konstrukcija Dio 1-1: Openito Zajednika pravila i pravila za graevine (EN 1995-1-1:2004+AC:2006) HRN ENV 12872:2002 Ploe na osnovi drva Smjernice za uporabu nosivih ploa za podove, zidove i stropove (ENV 12872:2000) HRN EN 13183-1:2008 Sadraj vlage piljenog drva 1. dio: Odreivanje gravimetrijskom metodom (EN 13183-1:2002+AC:2003) HRN EN 13183-2:2008 Sadraj vlage piljenog drva 2. dio: Procjena metodom elektrinog otpora (EN 13183-2:2002+AC:2003) HRN EN 594:2006 Drvene konstrukcije Metode ispitivanja Odreivanje nosivosti i krutosti drvenih okvirnih zidnih panela (EN 594:1995) HRN EN 595:2006 Drvene konstrukcije Metode ispitivanja Ispitivanje nosivosti i deformabilnosti reetkastih nosaa (EN 595:1995) HRN EN 596:2006 Drvene konstrukcije Metode ispitivanja Ispitivanje zidova od ploa na osnovi drva na djelovanje udara mekog tijela (EN 596:1995) HRN EN 1195:2006 Drvene konstrukcije Metode ispitivanja Ponaanje nosivih drvenih podova (EN 1195:1997) HRN U.M1.046:1984 Ispitivanje mostova pokusnim optereenjem HRN U.M1.047:1987 Ispitivanje konstrukcija visokogradnje pokusnim optereenjem i ispitivanje do sloma HRN EN 302-1:2005 Adhezivi za nosive drvene konstrukcije Metode ispitivanja 1.dio: Odreivanje vrstoe prionljivosti u uzdunoj posminoj vrstoi (EN 302-1:2004) HRN EN 302-2:2005 Adhezivi za nosive drvene konstrukcije Metode ispitivanja 2.dio: Odreivanje otpornosti na raslojavanje (EN 302-2:2004) HRN EN 302-3:2005 Adhezivi za nosive drvene konstrukcije Metode ispitivanja 3.dio: Odreivanje uinka oteenja kiselinom na drvena vlakna promjenom temperature i vlanosti na poprenu posminu vrstou (EN 302-3:2004) HRN EN 302-4:2005 Adhezivi za nosive drvene konstrukcije Metode ispitivanja 4.dio: Odreivanje uinaka promjene dimenzija drveta na posminu vrstou (EN 302-4:2004) HRN EN 205:2005 Adhezivi Adhezivi za drvo za nekonstrukcijske primjene Odreivanje posmine vrstoe preklopnih spojeva (EN 205:2003) nHRN EN 15416-1:2008 Adhezivi za nosive drvene konstrukcije osim fenolnih i aminoplastinih adheziva Met ode ispitivanja 1.dio: Statiko ispitivanje pojedinanih povezanih uzoraka pri tlanom posmiku (prEN 15416-1) nHRN EN 15416-2:2008

Adhezivi za nosive drvene konstrukcije osim fenolnih i aminoplastinih adheziva Met ode ispitivanja 2.dio: Statiko ispitivanje viestrukih povezanih uzoraka pri tlanom posmiku (prEN 15416-2) nHRN EN 15416-3:2008 Adhezivi za nosive drvene konstrukcije osim fenolnih i aminoplastinih adheziva Met ode ispitivanja 3.dio: Deformacija puzanja pri ciklikim klimatskim uvjetima na uzorcima optereenim savijajuim posmikom (prEN 15416-3)