SVEUILITE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA Zavod za elektrostrojarstvo i automatizaciju

Predmet: Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni stroj
Doc. dr. sc. Mario Vrai

Zagreb, studeni 2012

Elektromehanike i elektrine pretvorbe Sadraj 1. 2. 2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 3. 3.1. 3.2. 3.3. 3.4. 3.5. 3.6. 3.7. 3.8. 3.9. 3.10. 4. 4.1. 4.2. 5. 5.1. 5.2. 6. 7.

Sinkroni strojevi

Uvod ............................................................................................................ 3 Elektromagnetizam i trofazni sustavi ........................................................... 4 Elektromagnetizam .................................................................................. 4 Fizikalni zakoni potrebni za razumijevanje sinkronog stroja..................... 5 Izmjenini krugovi..................................................................................... 6 Trofazni sustavi ........................................................................................ 8 Strujna protjecanja ................................................................................. 10 Sinkroni stroj.............................................................................................. 20 Turbogenerator ...................................................................................... 24 Hidrogenerator ....................................................................................... 25 Namoti.................................................................................................... 26 Princip rada sinkronog stroja.................................................................. 29 Reakcija armature .................................................................................. 30 Vektorsko-fazorski dijagram sinkronog stroja......................................... 30 Sinkrona reaktancija............................................................................... 34 Elektromagnetski moment i stabilnost generatora ................................. 35 Sinkronizacija i rad na mrei .................................................................. 38 Sustavi uzbude sinkronog stroja......................................................... 40

Pogonska karta (dijagram) sinkronog stroja .............................................. 44 Pogonska karta turbogeneratora............................................................ 44 Pogonska karta hidrogeneratora ............................................................ 47 Ispitivanja sinkronog generatora................................................................ 52 Pokus praznog hoda sinkronog generatora ........................................... 52 Pokus kratkog spoja............................................................................... 57 Literatura ................................................................................................... 62 Popis slika ................................................................................................. 63

Elektromehanike i elektrine pretvorbe 8.

Sinkroni strojevi

Popis tablica .............................................................................................. 66

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

1. Uvod
Elektromehanike i elektrine pretvorbe je predmet koji se sastoji od 4 segmenta: transformatora, sinkronih strojeva, asinkronih strojeva i pogona, te uinske elektronike. Ova skripta se odnosi na sinkrone strojeve. S obzirom da su predavanja na ovu temu ograniena na 9 sati stoga niti ova skripta nije sastavljena kako bi dala detaljan prikaz sinkronih strojeva, ve je samo sastavljena kao pomo pri shvaanju i uenju gradiva potrebnog za ovaj segment predmeta, te kao takva predstavlja osnove sinkronih strojeva.

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

2. Elektromagnetizam i trofazni sustavi 2.1. Elektromagnetizam

Odreeni materijali koji se mogu pronai u prirodi imaju svojstvo da privlae jedni druge i zovu se magneti. Svaki magnet sastoji se od dva pola od kojih se jedan naziva sjeverni, a drugi juni pol, pri emu se dva istovrsna pola odbijaju, a dva raznovrsna privlae. Magnetsko polje se definira kao polje koje je uspostavljeno izmeu dva pola. Jakost i smjer magnetskog polja odreuju silu kojom e se dva pola privlaiti ili odbijati. Magneti koji imaju trajna magnetska svojstva nazivaju se permanentni magneti i imaju iroku primjenu u izgradnji elektrinih strojeva, pa se tako koriste i za izgradnju sinkronih strojeva. Uporaba permanentnih magneta za izgradnju sinkronih strojeva ograniena je na strojeve manje snage dok se pri izgradnji strojeva vee snage koristi injenica da se elektromagnetsko polje moe proizvesti protjecanjem elektrine struje kroz vodi. Ako se vodi oblikuje kao svitak (vie zavoja), elektromagnetsko polje unutar svitka, dobiveno protjecanjem struje, bit e veeg iznosa (u odnosu na sam vodi). Smjer magnetskog polja odreuje se pravilom desne ruke (Slika 2.1) koja kae da ako palac pokazuje smjer toka struje tada prsti zatvorene ake pokazuju smjer magnetskog polja.

Slika 2.1 Odreivanje smjera magnetskog polja

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

2.2. Fizikalnizakonipotrebnizarazumijevanjesinkronog stroja

2.2.1. FaradayevzakoniLenzovopravilo

Faday-ev zakon kae da se na vodiu, koji se giba u homogenom magnetskom polju, inducira napon, te da e promjenjivo magnetsko polje, unutar zavojnice napravljene od vodia, inducirati napon na zavojnici. Lenzovo pravilo govori da e inducirana struja i polje stvoreno tom strujom pokuati ponititi uzrok nastajanja. Na primjer, ako je vodi prisiljen pomaknuti se tako da sijee silnice magnetske sile, u njemu e se inducirati napon. Ako su krajevi vodia spojeni na nekakav teret i struja moe protei kroz njega. Na vodi protjecan strujom koji se nalazi u magnetskom polju djelovat e sila. Lenzovo pravilo kae da e se sila opirati gibanju vodia u svom izvornom smjeru.

2.2.2.

Osnovepretvorbemehanikeenergijeuelektrinu

Osnovom pretvorbe elektrine energije u mehaniku, ili obratno, moemo smatrati fizikalnu pojavu da na elektrini naboj koji se giba u magnetskom polju djeluje sila proporcionalna jakosti polja magnetske indukcije, brzini gibanja i koliini naboja koji se giba. Smjer te sile na elektrini naboj okomit je na smjer silnica magnetske indukcije i na smjer gibanja naboja, i povezan je sa smjerom silnica i smjerom gibanja pravilom desne ruke [1]. Elektrinu snagu dobivamo tek kad se u vodiu inducira napon i kad vodiem potee struja. Za induciranje napona potrebno je gibanje vodia u magnetskom polju (ili ako vodi miruje, onda magnetsko polje mora biti promjenjivo). Mehanika snaga nastaje kad se giba vodi na koji djeluje sila giba. Da bi na njega djelovala sila, potrebno je da vodiem tee struja i da se on nalazi u magnetskom polju. Dakle, elektrinu i mehaniku snagu dobit emo tek onda kad se vodi giba u magnetskom polju, a kroz vodi istodobno tee struja.

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

2.3. Izmjeninikrugovi
Izmjenini krugovi sadre i istosmjernu (DC) i izmjeninu (AC) komponentu elektrine energije. Istosmjerna komponenta se moe promatrati i kao izmjenina koja ima frekvenciju nula Hertza. Frekvencija je fizikalna veliina koja govori koliko puta izmjenina struja i/ili izmjenini napon promijeni smjer (polaritet) u jedinici vremena. Hertz [Hz] je opeprihvaena jedinica za frekvenciju i mjeri koliko se puta promijeni smjer u jednoj sekundi. Izmjenina struja i napon, koji se koriste u industriji irom svijeta, su zbog praktinosti uvijek iste frekvencije te se mogu prikazati fazorima. Fazor je rotirajui vektor koji nosi informaciju o amplitudi i faznom pomaku sinusne veliine. Ako se vektoru pridrui operator rotacije tada se dobiva rotirajui vektor ili fazor. Prednost koritenja fazora je ta da se pojednostavljuju prorauni potrebni za rjeavanje elektrinih krugova. Na slici 2.2 prikazan je fazor napona iznosa E i on je u vezi sa tragom sinusoide koja prikazuje trenutnu vrijednost napona e. Iznos E predstavlja maksimalni iznos od e.

Slika 2.2 Fazor napona Kada je sinusni napon spojen na teret (strujni krug), kroz krug e potei struja. Nakon nekog vremena struja e poprimiti sinusoidalni oblik iste frekvencije koje je i napon. Zanimljiva injenica u izmjeninim krugovima je ta da rezultantni kut izmeu spojenog napona i struje ovisi o odreenim karakteristikama tereta. Teret moe biti radnog, kapacitivnog ili induktivnog karaktera (odnosno njihove

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

kombinacije). Kut izmeu napona i struje naziva se kutom snage. Kosinus toga kuta naziva se faktor snage. Ako teret ima samo radnu karakteristiku onda su napon i struja u fazi, to jest, kut izmeu njih je nula (Slika 2.3).

Slika 2.3 Izmjenini otporniki krug

Vano je napomenuti da protjecanje struje kroz radni otpor stvara toplinu iji je iznos jednak kvadratu struje pomnoen sa vrijednou otpora. Ta toplina u elektrinim strojevima predstavlja gubitke i jedan od osnovnih zahtijeva, pri projektiranju elektrinog stroja, je odvoenje te topline. Kada se spoji sinusoidalni napon na teret koji ima kapacitivan ili induktivan karakter doi e do faznog pomaka izmeu struje i napona. Iznos kuta izmeu struje i napona ovisi o tome koliko je teret induktivan ili kapacitivan. Ako je teret isto kapacitivan struja e prethoditi naponu za 90, a ako je teret isto induktivan struja e kasniti za naponom za 90. Krug koji je kapacitivan ili induktivan naziva se reaktivni krug. Za jednofazne sustave vrijedi:

Elektromehanike i elektrine pretvorbe S: Prividna snaga; S = E I VA

Sinkroni strojevi

P: Radna snaga; P = E I cos( ) W , gdje je kut snage Q: Jalova snaga; Q = E I sin( ) VAr

Radna snaga P pokazuje pravi tok energije. Ta snaga se moe iskoristiti za oslobaanje topline na otporu ili se moe transformirati u mehaniku energiju. Prividna i jalova snaga nisu iskoristive energije. Na slici 2.4 prikazan je trokut snaga kojime se povezuju radna, prividna i jalova snaga. Prema konvenciji, jalova snaga je pozitivna kada je krug induktivan, a negativna kada je krug kapacitivan.

Slika 2.4 Trokut snaga

2.4. Trofaznisustavi
Elektroenergetski sustav, na koji su povezani generatori, je trofazan sustav. Sve tri faze su po iznosu jednake, ali imaju fazni pomak od 120 elektrinih. Trofazni sustav ima etvrtu icu koja se naziva nula. Kroz nulu e tei struja ako je izvor i/ili teret nesimetrian. U trofaznim sustavima postoje dvije vrste napona i struje: linijski i fazni (Slika 2.5). Na slici 2.6 prikazani su elementi trofaznog sustava. Trofazni sustavi (tereti) mogu biti spojenu u zvijezdu ili u trokut (Slika 2.7). Za trofazne sustave vrijedi: S: Prividna snaga; S = 3 E I VA

P: Radna snaga; P = 3 E I cos( ) W , gdje je kut snage Q: Jalova snaga; Q = 3 E I sin( ) VAr

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

Slika 2.5 Fazni i linijski napon

Slika 2.6 Elementi trofaznog sustava

Slika 2.7 Spoj zvijezda i trokut

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

2.5. Strujnaprotjecanja
Kod prikazivanja elektromagnetskih prilika u stroju koristimo razliite pojmove kao npr. strujni oblog i strujno protjecanje. Strujni oblog je linijska gustoa struje po obodu provrta statora odnosno po obodu rotora. Meusobna veza strujnog obloga i protjecanja se moe prikazati kao:
x = Ax dx A

Struno protjecanje se nadalje moe prikazati i kao:

= A Hdl = I = NI

To znai da je protjecanje nekog namota jednako sumi obuhvaenih struja, dakle struja kroz namot pomnoena s brojem zavoja namota. Nadalje, ako se zna da je:
Hl = Vl A

odnosno da je umnoak jakosti magnetskog polja i duljine silnica jednak padu magnetskog napona u dijelu magnetskog kruga, onda je protjecanje i zbroj padova magnetskog napona u magnetskom krugu:
=

Hi l i A
i

Strujna protjecanja ili krae, protjecanja, s obzirom na svoj uzrok, mogu biti: mirujua nastala uslijed protjecanja istosmjerne struje kroz jedan namot pulzirajua nastala uslijed protjecanja izmjenine struje kroz jedan namot okretna nastala uslijed protjecanja izmjeninih viefaznih (najee trofaznih) struja kroz vie (najee tri) namota U trofaznom sinkronom stroju postoji mirujue i okretno (rotirajue) protjecanje. Mirujue protjecanje je samo uvjetno, tj. vrijedi da je mirujue samo ako je promatra na rotoru i putuje s njim. Naime, uzbudni namot kroz koji protjee istosmjerna struja se, u veini izvedaba generatora, nalazi na rotoru, i za promatraa na rotoru uzbudni namot protjecan istosmjernom strujom stvara mirujue (istosmjerno) protjecanje. Ako se promatra nalazi na statoru, za njega uzbudni namot stvara izmjenino protjecanje. Okretno protjecanje u sinkronom stroju se stvara pomou tri namota kroz koje teku tri razliite struje. No da bi se trofazno okretno (rotirajue) protjecanje dobro objasnilo treba krenuti od pulzirajueg protjecanja. Jedan namot, kroz koji protjee sinusno promjenjiva struja, stvara pulzirajue protjecanje.

10

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

Slika 2.8 Valni oblik struje kroz namot A To konkretno znai da za maksimalnu pozitivnu amplitudu struje (toka T1 na slici 2.8) se stvori maksimalno strujno protjecanje u osi namota i to u jednu stranu koja se moe proglasiti pozitivnom (Slika 2.9). Dalje se analogno moe vidjeti i za ostale tri karakteristine toke sinusoide struje koja protjee kroz namot.

Slika 2.9 Prikaz pulzirajueg pritjecanja Kako bi se kasnije olakao prikaz, kao i izraun protjecanja, pulzirajue protjecanje se prikazuje kao vektorski zbroj dva rotirajua protjecanja ije amplitude su pola iznosa ukupnog strujnog protjecanja namota, a koje zovemo: direktno protjecanje rotira u smjeru obrnutom od kazaljke na satu inverzno protjecanje rotira u smjeru kazaljke na satu

11

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

Frekvencija, odnosno kutna brzina rotacije odgovara frekvenciji izmjenine struje koja protjee kroz namot i stvara pulzirajue protjecanje. Meusobna veza je dana relacijom gdje je n [r/min] brzina vrtnje:
= 2 f = 2
n n -1 = rad 60 30 ili r s

Treba primijetiti da je za radne toke T2 i T4 strujno protjecanje isto, no raspored inverznog i direktnog protjecanja je razliit. Raspored ovisi o tome da li je negativni maksimum struje ve proao ili nije. Kako bi se stvorilo okretno (rotirajue) protjecanje potrebno je imati barem dva namota ije su osi prostorno pomaknute. Kroz te namote trebaju tei struje koje imaju meusobni fazni pomak. To se protjecanje ostvaruje npr. kod jednofaznih asinkronih motora. Ono to je kod sinkronih strojeva primijenjeno i ostvareno je trofazno okretno (rotirajue) protjecanje. Kako bi to protjecanje bilo simetrino i kako bi se osigurali to manji gubici i to mirniji rad postoje tri namota ije osi su meusobno prostorno pomaknute za 120 geometrijskijh. Kroz te namote teku struje koje su meusobno fazno pomaknute za 120 elektrinih (slika 2.10). Veza izmeu geometrijskog i elektrinog kuta je preko broja pari polova p sinkronog stroja i rauna se prema:
g = el
p

Kada bi kroz navedena tri namota protjecala ista struja (npr. valnog oblika prema slici 2.8) dobili bi tri pulzirajua protjecanja (slika 2.11). Sva ta tri protjecanja, kao i njihove direktne i inverzne komponente bi bile i svakom trenutku jednake, a s obzirom da su pomaknute za 120, vektorski zbrojene bi dale nulu. To znai da ovakav primjer ne bi bio koristan.
I Struja faze A T1 Struja faze B T3 Struja faze C T5

T2

T4

T6

Slika 2.10 Simetrini trofazni sustav struja

12

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

Slika 2.11 Tri namota prostorno pomaknuta za 120 protjecana istom strujom Kada kroz tri prostorno pomaknuta namota teku tri vremenski (fazno) pomaknute struje (prema slici 2.10) za trenutak T1 se dobije raspodjela kao na slici 2.12. Ako se pogledaju iznosi struja u tom trenutku, vidi se da je struja u fazi A maksimalne vrijednosti, dok su struje u fazama B i C pola maksimalne vrijednosti no negativnog predznaka. Opet treba primijetiti da je u toj toki struja u fazi B i toj toki nakon maksimalne negativne vrijednosti, dok je struja u fazi C prije maksimalne negativne vrijednosti.

Slika 2.12 Raspodjela protjecanja za toku T1

13

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

Protjecanja svake faze su prikazana na slici 2.12, a njihova rezultanta ima amplitudu koja je 1,5 puta vea od protjecanja jedne faze. Ako se protjecanje svake faze u toki T1 rastavi na direktno i inverzno protjecanje dobije se raspodjela prikazana na slici 2.13. Ponovno treba obratiti panju na zrcalno simetrine raspodjele protjecanja faza B i C do kojih je dolo uslijed injenice da je struja u fazi C tek treba dosei svoj negativni maksimum dok je struja u fazi B ve prola svoj negativni maksimum.

Slika 2.13 Raspodjela protjecanja za toku T1 32 S obzirom da se ovdje radi o simetrinom trofaznom okretnom protjecanju, sve inverzne komponente protjecanja po fazama se dokidaju, tj. njihov vektorski zbroj je nula. S druge strane, sve direktne komponente se vektorski zbrajaju (to je u ovom sluaju isto to i skalarni zbroj) pa rezultantno protjecanje ima amplitudu koja je 1,5 puta vea od maksimalnog pojedinanog protjecanja svakog namota.

Slika 2.14 Raspodjela protjecanja za toku T2

14

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

Slika 2.15 Raspodjela protjecanja za toku T2

Slika 2.16 Raspodjela protjecanja za toku T3

Slika 2.17 Raspodjela protjecanja za toku T3 Kao to se moe vidjeti na slikama 2.14 do 2.17, tj. za toke T2 i T3, rezultantno simetrino trofazno okretno (rotirajue) protjecanje se nalazi u osi onog namota u kojem je trenutno maksimalni pozitivni iznos struje. Na slici 37 je prikazan popreni presjek statora sinkronog stroja koji ima dvopolni trofazni namot. Razliitim bojama su oznaene namoti koji pripadaju razliitim

15

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

fazama, odnosno protjecani su razliitim strujama. Toka u vodiu oznaava struju koja izlazi iz vodia (papira) dok X oznaava ulazak struje u vodi (papir). Na slici 2.18 su prikazani smjerovi struja za toke T1 i T2 iz ega se vidi da je slika stanja promijenjena u skladu s pomicanjem rezultantnog trofaznog okretnog protjecanja, tj. u skladu sa slikama 2.12 i 2.14.

Slika 2.18 Prikaz struja u vodiima statorskog namota (popreni presjek) za toke T1 i T2 Sada se dolazi do kljunog zakljuka. Ako se u provrt statora, prema slici 2.18, stavi premanentni magnet, odn. dvopolni rotor, magnet e se uhvatiti za rezultantno trofazno okretno protjecanje i rotirati se zajedno s njim istom brzinom. Kako je reeno da je kutna brzina (frekvencija) rezultantnog trofaznog okretnog protjecanja u skladu s frekvencijom struja koje protjeu namotima, to znai da se i rotor vrti tom istom brzinom vrtnje. Ta brzina vrtnje se zove sinkrona brzina i ona ovisi o frekvenciji mree (struja koje protjeu namotima), te broju pari polova stroja p, te se rauna prema:
n= 60f r/min p

Naravno, sve prikazano u formi fazorskih dijagrama se moe prikazati analitiki, dakle matematikim jednadbama. Kako bi se olakalo razumijevanje, struje su, u odnosu na slike 2.8 i 2.10, pomaknute ulijevo, tako da toka T1 doe na ordinatu. Tada struje postaju od sinusnih kosinusne. Tada je T1, toka u kojoj je struja u fazi A najvea i tada je u prostornoj raspodjeli rezultantno rotirajue okretno protjecanje u osi faze A, odnosno orijentirano je u poloaju 12 sati. To nadalje znai da se protjecanje koje nastaje djelovanjem pomaknute struje u odnosu na sliku 2.8 moe pisati kao:
t = max cos (t ) A

Prostorna raspodjela protjecanja se, u skladu sa slikom 2.19, moe prikazati kao:

16

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

A x = max sin x p

Sinkroni strojevi

Naime prostorna raspodjela dijametralnog svitka prikazanog na slici 2.19 pokazuje da je protjecanje jednako nuli u tokama x=0 ili x=2 i x= dok je maksimalna u tokama x=/2 (maksimalna pozitivna) i x=3/2 (maksimalna negativna) koje se nalaze na simetrali namota. Ovdje se uvodi i novi pojam koji se zove polni korak p. Polni korak predstavlja duljinu oboda provrta statora u kojoj je magnetsko polje istog smjera, tj. nakon dvostrukog polnog koraka magnetska slika u stroju se ponavlja. Ako se radi o dvopolnom stroju, tj. dvopolnom namotu statora, tada polni korak odgovara polovici duljine oboda provrta stroja, odnosno dvostruki polni korak predstavlja puni opseg oboda provrta stroja. Dakle, strogo gledajui, protjecanje dijametralnog svitka je pravokutno, u skladu s plavim valnim oblikom na slici 2.20. Prema Fourieru se pravokutna periodika funkcija moe prikazati kako:
= m 1 3 n 4 1 4 x + + m sin x sin x + m sin p n p 3 p 4

x=0

Slika 2.19 Protjecanje dijametralnog svitka

17

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

Slika 2.20 Prostorna raspodjela protjecanja dijametralnog svitka

Uz zanemarenje svih viih harmonika, dobije se ve spomenuta sinusna prostorna raspodjela protjecanja. Kada se i prostorna i vremenska raspodjela kombiniraju, dobije se izraz:
x,t = max sin x cos (t ) A p

Ova je izraz za pulzirajue protjecanje jednog namota. To protjecanje se moe rastaviti na direktno i inverzno protjecanje pa se dobije:
x,t = max sin x t + max sin x + t = d x,t + i x,t A p p 2 2

Ovdje se radi o pulzirajuem protjecanju koje odgovara fazorima na slici 2.9, naravno za jednu poziciju u prostoru odnosno za jednu vrijednost varijable x. Ako se sada promotri trofazni sustav (tri prostorno pomaknuta namota protjecanja trofaznim strujama) dobije se za svaku fazu:
x,tA = max A sin x cos (t ) A p 2 2 x,tB = max B sin x cos t A p 3 3 4 4 x,tC = max C sin x cos t A p 3 3

18

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

Nadalje, ako se navedene relacije rastave na zbroj direktne i inverzne komponente dobije se:
x,tA = max A sin x t + max A sin x + t = d x,tA + i x,tA A 2 2 p p

x,tB =

max B 4 sin x t + max B sin x + t A = d x,tB + i x,tB p p 2 2 3 max C 2 sin x t + max C sin x + t = d x,tC + i x,tC A p p 2 2 3

x,tC =

Ako se sada prikae ukupno direktno protjecanje, ono iznosi:

d x,t = d x,tA + d x,tB + d x,tC = max A sin x t + max B sin x t + max C sin x t A p p p 2 2 2

a ako su amplitude po fazama jednake, moe se jednostavnije napisati:

d x,t = d x,tA + d x,tB + d x,tC = 3 max sin x t A 2 p

Analogno se moe rei i za inverzno protjecanje, dakle:

i x,t = i x,tA + i x,tB + i x,tC = = max A 4 max C 2 sin x t + max B sin x + t sin x + t A + p p p 2 2 3 2 3

a ako su amplitude po fazama jednake, moe se jednostavnije napisati:

i x,t = i x,tA + i x,tB + i x,tC = = max 4 max 2 sin x t + max sin x + t sin x + t + =0 A 2 2 3 2 3 p p p

Direktno i inverzno protjecanje m-faznog namota, za sluaj da su amplitude po fazama jednake, moe se dati kao:
d x,t = max sin x t = m max sin x t A 2 n =1 2 p p
m

i x,t =

max 2 sin x + t 2 ( n 1) A =0 m p n =1 2
m

Iz svega navedenog je oigledno da se, gdje je god to mogue, koriste fazori za prikaz i rjeavanje zadataka.

19

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

3. Sinkroni stroj
Sinkroni strojevi su rotacijski strojevi koji pretvaraju elektrinu energiju u mehaniku ili obratno, radei tako da se rotor u stacionarnom stanju vrti brzinom jednakom brzini vrtnje okretnog polja u stroju (sinkrona brzina). Postoje razne podjele sinkronih generatora: o s obzirom na vrstu pogona, o brzinu vrtnje, o izvedbu rotora... S obzirom na izvedbu rotora postoje sinkroni strojevi: o sa cilindrinim rotorom (slika 3.1) i o s istaknutim polovima (slika 3.2).

Slika 3.1: Cilindrini rotor sinkronog generatora Plomin2 (250 MVA)

Slika 3.2: Rotor s istaknutim polovima

20

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

Ako se sinkroni strojevi dijele prema pogonskom stroju tada postoje: o turbogeneratori parna (slika 3.3) ili plinska turbina, o hidrogeneratori - vodna turbina Francis (slika 3.4), Kaplan (slika 3.5) ili Pelton (slika 3.6), o dieselski generatori - diesel motor (slika 3.7), o motori i o kompenzatori.

Slika 3.3: Parna turbina (TE Plomin2)

Slika 3.4: Frances vodna turbina

21

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

Slika 3.5: Vertikalna Kaplan vodna turbina

Slika 3.6: Pelton vodna turbina (HE Vinodol 3 x 35MVA)

22

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

Slika 3.7: Diesel agregat

Podjela sinkronih strojeva prema brzini vrtnje (za f = 50 Hz) je sljedea: o brzohodni strojevi (750, 1000, 1500 ili 3000 r/min, tj. 8, 6, 4 ili 2 pola) o strojevi srednje brzine (300 do 600 r/min, 20 do 10 polova) o sporohodni strojevi (manje od 300 r/min, vie od 20 polova) U ovom predmetu se koncentriralo na sinkrone generatore. Postoje razne izvedbe sinkronih generatora, od najmanjih snaga do najveih. Konstrukcijska rjeenja ovise o veliini i namjeni generatora. Najmanji generatori zahtijevaju jednostavnu i jeftinu serijsku proizvodnju te se tome prilagoava njihova konstrukcija. Za velike generatore posebno je vana ekonominost te iz tog razloga moraju imati to manje gubitaka pri pretvorbi, odnosno moraju imati to bolju korisnost (to blie jedinici). Izbor izvedbe odreuje veliina generatora, koju karakterizira podatak o snazi to se u stroju pretvara i brzina vrtnje za koju je generator graen. Snaga za koju je generator graen nazivamo nazivnom snagom, a to je uvijek snaga koju generator daje nakon pretvorbe. Brzina vrtnje je sinkrona brzina koja ovisi o frekvenciji mree i broju polova stroja.

23

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

Kod generatora brzinu vrtnje odreuje pogonski stroj. Parna turbina zahtijeva visoku brzinu vrtnje, a brzina vrtnje vodne turbine ovisi o raspoloivom padu i njezinoj snazi. Generatori koje pokreu turbine (parne i plinske) nazivaju se turbogeneratori, a oni koje pokree vodna turbina nazivaju se hidrogeneratorima.

3.1. Turbogenerator
Konstrukcija parne turbine zahtijeva veliku brzinu vrtnje. No kako sinkroni generator mora imati barem jedan par polova, njegova brzina vrtnje ne moe premaiti vrijednost n=60(f/p) , gdje je f frekvencija mree, a p broj pari polova. Tako visoka brzina zahtijeva da promjer rotora ne bude prevelik (maksimalno do 1,2 m), a da mu konstrukcija bude dovoljno robusna da moe izdrati velike centrifugalne sile, koje rastu proporcionalno sa kvadratom brzine vrtnje i proporcionalno sa udaljenou mase koja rotira od sredita. Velika snaga uz mali provrt zahtijeva znatnu duljinu stroja. Rotor je graen kao cilindar s radijalnim ili paralelnim utorima (Slika 3.8), u koje je smjeten uzbudni namot. Preko glava rotorskog namota s jedne i druge strane navuena je elina kapa koja preuzima centrifugalne sile to djeluju na glave namota i sprjeava deformaciju glava. Na statoru se nalazi trofazni armaturni namot kojim je potpuno iskoriten raspoloivi prostor. Glave namota statora dobro su uvrene kako sile izmeu vodia kod velikih struja, koje mogu nastupiti pri udarcima optereenja, kratkim spojevima i slino, ne bi otetile glave namota.

Slika 3.8 Turbogenerator

24

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

3.2. Hidrogenerator
Brzine vrtnje vodnih turbina veih snaga znatno su nie od 3000 okr/min, pa se broj pari polova hidrogeneratora penje do nekoliko desetaka. Takva konstrukcija s mnogo pari polova zahtijeva veliki promjer. Zbog niske brzine vrtnje mogu se i kod takvih veih promjera uspjeno svladati centrifugalne sile. U usporedbi s turbogeneratorima koji su relativno malog provrta i velike duljine, hidrogenerator ima velike provrte i relativno male duljine. Rotor hidrogeneratora redovito se izvodi s istaknutim polovima (Slika 3.9), a prema izboru i izvedbi vodne turbine moe biti s horizontalnom ili s vertikalnom osovinom. Dio magnetskog kruga koji se nalazi na statoru izveden je od limova. Kod hidrogeneratora velikog promjera taj se lamelirani dio magnetskog kruga, nazvan paketom statora ugrauje u kuite slaganjem limova jednog po jednog. Svici se u tako velikim strojevima sastoje od jednog jedinog zavoja, pa se svaka polovica svitka, takozvani tap, izolira i postavlja u utor posebno. Na oba kraja tapovi se spajaju u namot.

Slika 3.9 etveropolni generator s istaknutim polovima

25

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

3.3. Namoti
Namoti sinkronog genaratora su uzbudni, armaturni i priguni namot. Veina velikih generatora ima sva tri namota. Neke vrste malih generatora nemaju uzbudni namot kao npr. reluktantni motori, te motori s permanentnim magnetima. Armaturni namot je onaj preko kojeg se prenosi ukupna snaga stroja pa se pri izradi njemu posveuje najvea panja. Priguni namot ili kavez ugrauje se najee kod sinkronih generatora koji imaju lamelirani rotor ili samo lamelirana polna stopala.

3.3.1.

Uzbudninamot

Uzbudni namot se najee ugrauje na rotor. Kroz njega se proputa istosmjerna struja, tako da svojim protjecanjem stvara magnetsko polje u stroju neophodno za elektromagnetsku pretvorbu. Napajanje uzbude na rotoru ostvaruje se preko kolutova koji se ugrauju na rotor i etkica na statoru koje kliu po rotorskim kolutima. Osim tog klasinog sustava napajanja uzbude postoje i takozvani beskontaktni sustavi uzbude kod kojih se istosmjerna struja dobiva iz rotacijskog izmjeninog uzbudnika s armaturom na rotoru i rotirajueg ispravljaa. Namot uzbude za generatore s istaknutim polovima (hidrogeneratore) koji imaju koncentrirani namot oko polova bitno se razlikuje u izvedbi od onog za generatore s cilindrinim rotorom (turbogeneratore) kod kojih je uzbudni namot smjeten u utorima. Uzbudni je namot kod generatora s istaknutim polovima izveden od koncentrinih svitaka. Svitak je kod malih strojeva izveden s mnogo zavoja izoliranih najee staklenim opletom uvrenim lakom. Kod velikih strojeva broj zavoja na polu se smanjuje pa se taj namot najee radi od plosnatog neizoliranog bakra u jednoslojnoj izvedbi. Zavoji se meusobno izoliraju ulocima, prema polnoj jezgri odgovarajuim folijama, a s gornje i donje strane namota tvrdim izolacijskim ploama. Prednost jednoslojnih namota je u uinkovitijem hlaenju jer uz svaki vodi struji rashladni zrak. Generatori s cilindrinim rotorom imaju na rotoru utore u koje se smjeta uzbudni namot. Namot najee zauzima 2/3 oboda, a broj namotanih utora je od 16 do 28.

26

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

3.3.2.

Armaturninamot

Armaturni namot sinkronog generatora je namot u kojem se inducira napon i kroz koji teku struje optereenja. Mora biti dimenzioniran tako da moe trajno podnositi nazivne vrijednosti napona i struja. Osnovni cilj je dobiti tri uravnoteena sinusna napona koji sadre vrlo malo viih harmonika (harmonici napona i struje su tetni za stroj i ostalu opremu). Da bi se ostvario odgovarajui napon armature, taj se namot slae od niza vodia formiranih u zavoje i svitke (slike 3.10 i 3.11). Svi meusobno spojeni svici tvore fazni namot. Iznos induciranog napona na namotima statora je funkcija jakosti magnetskog polja, brzine vrtnje rotora i broja namota na statoru. Vodii se smjetaju u utore kontinuirano po cijelom obodu statora. Presjeci vodia dimenzioniraju se za odgovarajue struje, a kod najveih generatora ti se vodii izvode od veeg broja dionih vodia, da ne bi presjek tih elementarnih bakrenih vodia bio prevelik i da bi se smanjili dodatni gubici zbog potiskivanja struje.

S
2 3

UTORI NA STATORU

Slika 3.10 Primjer rasporeda namota na statoru

27

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

Slika 3.11 a) Paralelni spoj dva svitka; b) Serijski spoj dva svitka; c) Svaka faza oznaena drugom bojom. Valja primijetiti da jedan utor mogu dijeliti i svitci dviju faza

3.3.3.
-

Priguninamot

Priguni namot se ugrauje u sinkrone generatore sa svrhom: Priguenje njihanja sinkronog generatora nastalog zbog poremeaja u mrei ili promjenljivog momenta pogonskog stroja Priguenja inverznog okretnog polja kod nesimetrinog optereenja po fazama Omoguavanje asinkronog zaleta sinkronog motora i kompenzatora. U prijelaznim stanjima i nesimetrinim optereenjima sinkronog generatora s prigunim namotom se, zahvaljujui prigunom djelovanju tog namota, smanjuju nepoeljni dodatni gubici i prenaponi. Priguni namot se ugrauje u polne nastavke istaknutih polova na rotoru, to blie rasporu stroja. Neizolirani vodii smjeteni u utore polnog stopala spojeni su prstenovima s obje strane. Takav oblik prigunog namota naziva se kavez. Zbog jednostavnije konstrukcije ponekad se spajaju samo vodii jednog pola, bez meusobnog spoja meu polovima, to predstavlja nepotpuni kavez ili reetku. Turbogeneratori imaju rotor od kovanog elika pa se priguni namot moe izostaviti. Ako se oekuje izrazitije nesimetrino optereenje generatora, tada se vodii prigunog namota postavljaju pri vrhu rotorskih utora, ispod klina.

28

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

3.4. Principradasinkronogstroja
Svi veliki generatori su trofazni strojevi. Pri pretvorbi energije s jedne strane je elektrina, a s druge strane mehanika snaga. Pel = E I = v B l I Pmeh = F v = I l B v . I jedna i druga snaga mogu se dovesti ili odvesti iz stroja ako postoji : magnetsko polje indukcije B vodi koji duljinom l lei u polju indukcije mogunost relativnog gibanja vodia prema silnicama magnetskog polja nekom brzinom v prikljuci vodia na vanjski strujni krug preko kojih se moe vodiu dovesti ili od njega odvesti struja I mehaniki ureaj za prijenos sila i momenta od vodia do osovine, ili obratno Kao to je poznato, kada kroz vodi protjee struja oko vodia se stvara magnetsko polje. Namatanjem vodia poveava se iznos magnetskog polja unutar zavoja, a pritom se ne poveava iznos struje koja stvara polje. U generatoru je ukupno magnetsko polje rezultat magnetskog polja koje stvara uzbudna struja i magnetskog polja koje stvaraju struje armature. Protjecanjem uzbudne struje kroz uzbudni namot na rotoru dobivamo elektromagnet. Budui da se rotor vrti sinkronom brzinom, moe se rei i da se magnetsko polje koje stvara uzbudna struja takoer vrti, tj. da postoji okretno magnetsko polje. Da bi magnetsko polje koje stvaraju struje armature takoer bilo okretno polje konstantne amplitude, osi triju faza namota armature meusobno su pomaknute za 120 stupnjeva. Uz pomo matematike analize pokazuje se da ako tri sinusne struje (jednakog iznosa i pomaknute za 120 stupnjeva elektrikih) teku kroz namote u zranom rasporu stroja koji su meusobno pomaknuti za 120 stupnjeva, stvoriti e se magnetsko polje konstantnog iznosa. Frekvencija kojom magnetsko polje rotira jednaka je frekvenciji kojom struje teku kroz namote. Konstantni iznos magnetskog toka omoguuje da se stotine megawata pretvore, u elektrinom stroju, iz mehanike energije u elektrinu energiju i obratno, bez veih

29

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

mehanikih ogranienja. Vano je zapamtiti da konstantni iznos magnetskog toka proizvodi konstantni iznos momenta.

3.5. Reakcijaarmature
Magnetski tok u rasporu sinkronog generatora ovisi o protjecanju svih namota koji su tim tokom ulaneni. U praznom hodu sinkronog generatora ne tee struja armaturnim namotom (I=0), pa je tok stvoren samo protjecanjem uzbudnog namota. Kada kroz armaturni namot potee struja, ona svojim protjecanjem mijenja rezultirajue protjecanje koje stvara rezultirajui tok u stroju. Djelovanje armaturnog protjecanja nazivamo reakcijom armature. Ako je teret induktivan tada reakcija armature smanjuje ukupno protjecanje. U sluaju da je teret kapacitivan reakcija armature poveava rezultantno protjecanje i magnetsko polje u generatoru, a ako je teret radan reakcija armature samo djelomino slabi glavno magnetsko polje, te rezultantno protjecanje zaostaje za uzbudnim protjecanjem. Polja u generatoru mogu se zbrajati samo kada su odnosi izmeu polja i protjecanja linearni. U generatorima to nije sluaj zbog pojave zasienja u eljezu. Zato se najprije mora izraunati rezultantno protjecanje, a tek onda magnetska indukcija. Protjecanja se mogu prikazivati vektorima, a struje fazorima. Ponekad se uvjetno i struje prikazuju vektorima, budui da je broj zavoja u stroju nepromjenjiv pa su i protjecanja proporcionalna strujama. Tada vrijedi da se smjerovi vektora protjecanja i struja poklapaju. Ako se sinkroni generator optereti strujom I, polje e ovisiti o oba protjecanja, primarnom (uzbudnom) f i sekundarnom (armaturnom) a.

3.6. Vektorskofazorskidijagramsinkronogstroja
Kako bi se to bolje, a to jednostavnije prikazali odnosi fizikalnih i nefizikalnih (pomonih) veliina u stroju, smiljen je niz prikaza tih meusobnih odnosa. Jedan od tih prikaza je vektorsko-fazorski dijagram. Nastao je iz karakteristike praznog hoda (slika 3.12), prenoenjem vrijednosti s karakteristike praznog hoda na vektorsko-fazorski dijagram.

30

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

Slika 3.12: Porijeklo vektorsko-fazorskog dijagrama Crtanje vektorsko-fazorskog dijagrama poinje od nadomjesne sheme sinkronog stroja. Za poetak se obrauje sinkroni stroj s cilindrinim rotorom, pa je na slici 3.13 prikazana nadomjesna shema za tu vrstu sinkronog stroja. Kao to se moe vidjeti, u nadomjesnoj shemi se prokazuje radni otpor, no on se zanemaruje i koristi se samo induktivni otpor, koji se dijeli na dvije reaktancije Xad (reaktancija reakcije armature) i X (rasipna reaktancija).

Slika 3.13: Nadomjesna shema sinkronog stroja s cilindrinim rotorom Na osnovi takve nadomjesne sheme se crta vektorsko-fazorski dijagram (Slika 3.14). Vektori su protjecanja i indukcije (ovdje su to struje uzbude), dok su fazori naponi i struje (ovdje je to sve ostalo).

31

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

Slika 3.14: Vektorsko-fazorski dijagram U tehnici se esto rauna s relativnim vrijednostima (per unit) koje odmah pokazuju odnos veliina. Pri analizama stacionarnih stanja obino se odabiru nazivne vrijednosti faznih napona i struja kao bazne pa su u relativnim vrijednostima nazivne vrijednosti jednake jedinici. Vektorsko-fazorski dijagram najee se crta u relativnim vrijednostima, pri emu je: Un=1 nazivni napon na stezaljkama stroja fazni In=1 nazivna struja armature fazna E0 fiktivni inducirani napon fazni kut izmeu napona na stezaljkama i struje armature (cos() faktor snage) kut izmeu fiktivnog induciranog napona i napona na stezaljkama ( kut optereenja) kut izmeu fiktivnog induciranog napona i struje armature.

Dakle crtanje (u generatorskom sustavu) kree od napona na stezaljkama stroja U koji je orijentiran prema gore. Ako se ne crta dijagram u praznom hodu, tada postoji i struja armature Ia. Ona se crta od ishodita (poetka fazora U) prema gore i to pod kutom s desne strane napona U (ako se radi o radno-induktivnom teretu generatora), odnosno s lijeve strane napona U (ako se radi o radno-kapacitivnom

32

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

teretu generatora). Dakle u skladu konvencijom da se vektori vrte brzinom s u lijevo (suprotno od kazaljke na satu), struja induktivnog karaktera zaostaje za naponom, dok struja kapacitivnog karaktera prethodi naponu. Nadalje, od vrha vektora napona U (okomito na struju Ia jer se radni otpor zanemaruje) se nanosi vektor Ia*X. Spoj ishodita s vrhom tog vektora daje vektor E (stvarni inducirani napon). U nastavku vektora Ia*X dodaje se vektor Ia*Xad nakon ega se spajanjem ishodita i tog vektora dobije fiktivni inducirani napon E0. Kut izmeu napona na stezaljkama i fiktivnog induciranog napona zove se kut optereenja . Fazori su okomiti na napone, pa je stoga struja uzbude praznog hoda If0 okomita na napon na stezaljkama U. Struja uzbude If je okomita na fiktivni inducirani napon E0. Spoj vrhova fazora If0 i If se oznaava s gI i predstavlja reakciju armature, tj. paralelan je sa strujom armature Ia. Ako se pak, izbaci iz crtanja stvarni inducirani napon E, tj. reaktancije X i Xad se zbroje pa se dobije sinkrona reaktancija Xs tada vektorsko-fazorski dijagram izgleda kao na slici 3.15.

Slika 3.15: Vektorsko-fazoski dijagram, a) radno-induktivno, b) radno-kapacitivno optereenog generatora

33

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

Za sluaj generatora koji ima rotor s istaknutim polovima gdje su izraene sinkrone reaktancije u d i q osi (Xd i Xq) vektorsko-fazorski dijagram se crta malo drugaije (Slika 3.16).

Slika 3.16: Vektorsko-fazorski dijagram sinkronog generatora s rotorom s istaknutim polovima

3.7. Sinkronareaktancija
Prethodno opisan vektorsko-fazorski dijagram vrijedi samo za sinusne veliine. Kod elektrinih strojeva je utjecaj zasienja relativno velik pa za ispravnost dijagrama treba lineariziranjem krivulje praznog hoda uspostaviti linearne odnose izmeu uzbudne struje i induciranog napona. Magnetsko je stanje stroja odreeno uzbudnom strujom Ifrez i induciranim naponom E, pa zato moramo stvarnu karakteristiku praznog hoda zamijeniti pravcem koji prolazi kroz toku E na karateristici praznog hoda. Tako se dobije proporcionalnost izmeu uzbudnih struja If0 , Ifrez i If te napona U, E, E0 . Napon E0 predstavlja onaj napon koji bi se inducirao u armaturnom namotu nakon rastereenja kad bi karakteristika praznog hoda bila pravac. Stvarni inducirani napon E0' bit e manji od E0 zbog zasienja. Vektorska razlika napona E0 i E predstavljaju fiktivni pad napona izazvan djelovanjem reakcije armature koji odgovara fiktivnoj reaktanciji Xad. Umjesto poetne stvarne fizikalne slike dobiva se sada ekvivalentna slika prema kojoj primarna uzbuda inducira napon E0 u armaturi, a nakon oduzimanja pada napona IXad zbog reakcije armature i pada napona IX zbog rasipne reaktancije

34

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

armaturnog namota dobiva se napon na stezaljkama generatora U. Kut izmeu E0 i U naziva se kutom optereenja jer se njegov iznos mijenja s optereenjem stroja. Umjesto uvedenih reaktancija reakcije armature Xad i rasipne reaktancije X, esto se koristi njihov zbroj i naziva se sinkrona reaktancija XS=Xad + X [3].

3.8. Elektromagnetskimomentistabilnostgeneratora
Elektromagnetski se moment (slika 3.17) dobije dijeljenjem snage kutnom brzinom:
M= P 30 n

=P

Slika 3.17 Elektromagnetski moment sinkronog generatora s cilindrinim rotorom

Protumoment razvijenom elektromagnetskom momentu je, u stacionarnom stanju, pogonski moment pogonskog stroja. To je dakle moment turbine, dizel-motora ili nekog drugog primarnog stroja koji pogoni sinkroni generator. Veliina pogonskog momenta definirana je dotokom vode odnosno pare u turbinu ili goriva u dizelmotoru. Vanjske karakteristike pogonskog stroja Mt(n) imaju razliite oblike, ali neovisne su o kutu optereenja generatora. Ugradnjom regulatora koji podeava dovod vode ili pare turbini, odnosno goriva dizel motoru u ovisnosti o brzini vrtnje, omoguen je rad generatora na vlastitu mreu s priblino konstantnom frekvencijom, odnosno paralelni rad na krutu mreu. Sinkroni generator u stacionarnom stanju razvija protumoment jednak pogonskom momentu (uz zanemarenje gubitaka), a pogonski moment opet ovisi o podeenju dovoda vode,

35

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

pare ili goriva. Sjecita karakteristika pogonskog momenta i elektromagnetskog momenta predstavlja stacionarnu radnu toku generatora. Do izraza za moment sinkronog stroja se dolazi preko izraza za trofaznu snagu.

P = 3 I U cos = 3 I U faz cos

Slika 3.18: modificirani fazorski dijagram Iz modificiranog fazorskog dijagrama za generatore s rotorima s istaknutim polovima (slika 3.18) gdje se uvela pomona veliina Vd-q se moe izvesti sljedee:

Vd q = Ufaz

Xd - Xq Xq

I cos =

( E 0 + V d -q cos ) sin Xd

Tada je kompletan izraz za snagu:

2 U faz X d - X q E 0 U faz sin + 3 sin(2 ) P=3 2 Xd Xd Xq

Sada se moe napisati i kompletan izraz za moment:

2 30 28.65 E 0 U faz U faz X d - X q M=P = sin + sin(2 ) n 2 n Xd Xq Xd

( Nm )

Ako se pak moment svede na per unit sustav, tada je izraz za moment:

36

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

2 xd - xq e0 u u m=M = = sin + sin(2 ) 2 xd xq Mb xd

( p.u.)

Naravno uz uvjet baznog momenta:

Mb =

ms

Sb

Kao to se vidi iz izraza za moment, kada su poprena i uzduna reaktancija jednake (turbogenerator) izraz za moment se svodi samo na prvi lan u izrazu, tj. moment je ovisan o sin(). To pokazuje ljubiasta linija na dijagramu na slici 3.19.

Slika 3.19: Ovisnost momenta sinkronog generatora o kutu optereenja S druge strane, za sluaj hidrogeneratora, se dodaje jo i drugi lan koji predstavlja drugi harmonik (ovisnost o sin(2)) koji je nacrtan crvenom linijom na slici 3.19. Kada se oba lana zbroje dobije se pravi izgled momenta hidrogeneratora koji je predstavljen plavom krivuljom na slici 3.19. Maksimalna djelatna snaga koju je turbogenerator sposoban predati krutoj mrei postie se pri kutu optereenja od 90. Ta je snaga to vea to je uzbuda vea. Stanje u kojem turbogenerator radi s kutom optereenja manjim od prekretnog kuta ja statiki stabilno. Statiko stanje generatora s kutem jednakim 90 je labilno, a generator ispada iz koraka (sinkronizma) pri kutu veem od 90 ako se dovolljno

37

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

brzo ne smanji pogonski moment ili ne povea uzbuda. Zbog sigurnosti rada uvijek se nastoji da sinkroni generator ne radi na granici statike stabilnosti. Na razne naine odreuje se praktina granica stabilnosti. Kod turbogeneratora to je na primjer granica kod kuta optereenja od max = 70. Kod hidrogeneratora obino se zahtijeva 10%-tna rezerva u snazi, tako da se takoer doputeni kut optereenja smanji u odnosu na teorijski prekretni kut.

3.9. Sinkronizacijairadnamrei
Da bi se generator mogao spojiti na mreu potrebno je provesti postupak sinkronizacije. Postupak sinkronizacije za trofazni generator je sljedei: najprije se pogonskim strojem generator zavrti do sinkrone brzine, a zatim se uzbudi tako da je napon na stezaljkama generatora jednak naponu mree. Ovaj je redoslijed vaan zato jer napon generatora ovisi o brzini vrtnje pa bi obrnuti redoslijed zahtijevao korekciju uzbude nakon svake promjene brzine vrtnje. Naravno, kada se povea struja uzbude, a napon naraste, narastu i gubici u eljezu zbog kojih je potrebno malo modificirati brzinu vrtnje, jer se poveala potrebna snaga kako bi se odrala ista brzina vrtnje agregata. Trenutak uklopa na mreu odreuje se uz pomo sinkronoskopa (ako sami obavljamo ukljuenje) ili pomou sinkronizatora koji cijeli postupak sinkronizacije obavlja automatski i samostalno. Sinkronoskop najee sadri nul-voltmetar (pokazuje istofaznost fazni pomak izmeu istih napona mree i generatora), voltmetre za mreu i generator (pokazuju iznose napona) arulja, frekvencmetre za mreu i generator (pokazuju iznose frekvencija napona mree i generatora), te tri svjetla koja mogu biti spojena na razne naine (svijetli, tamni ili mjeoviti spoj) i pokazuju zorno trenutno stanje izmeu zvijezda napona mree i generatora. Prilikom sinkronizacije generatora na krutu mreu nuno je ostvariti etiri uvjeta: o da su naponi mree i generatora po iznosu jednaki, o da su naponi mree i generatora iste frekvencije, o da imaju isti redoslijed faza i o da su u fazi (istofazni).

38

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

U sluaju da smjer vrtnje okretnog polja mree i generatora nije isti, treba zamijeniti bilo koja dva prikljuka generatora ili mree. Generator sinkroniziran na krutu mreu predavat e mrei odgovaraju elektrinu radnu snagu na taj nain da se djelovanjem na regulator brzine pogonskog stroja povea njegov mehaniki moment. Dakle kod krute mree su fiksne veliine frekvencija i iznos napona. Ako se eli poslati radna snaga u mreu, mora se pokuati poveati brzina vrtnje (moment). S obzirom da je frekvencija vrsto povezana s brzinom vrtnje, a frekvencija je konstanta, tada se brzina vrtnje ne moe promijeniti, ve se poveava radna snaga koja se alje u mreu. Analogija se moe pronai u vonji automobila konstantnom brzinom po ravnoj cesti. Kada se naie na uzbrdicu, a eli se i dalje voziti istom brzinom, mora se dodati jo gasa. Promjena uzbudne struje sinkronog generatora djeluje, uz konstantnu brzinu, i za sluaj kada generator nije sinkroniziran na mreu, na iznos napona na stezaljkama generatora (napona armaturnog namota). Kada je generator sinkroniziran na krutu mreu, napon je konstantan, pa se promjenom uzbudne struje ne moe utjecati na visinu napona. U tom sluaju se promjenom uzbudne struje utjee na induktivnu snagu koja se alje u mreu. Pri tome, ako je vea uzbudna struja tada se u mreu alje induktivna jalova snaga, a ako je uzbudna struja manja, u mreu se alje kapacitivna jalova snaga. S druge strane, ako imamo generator koji napaja svoj vlastiti teret tada kaemo da on radi u otonom radu. To su najee brodski generatori i diesel agregati. U tom sluaju, poveavanje brzine vrtnje pogonskog stroja (dodavanje gasa) uzrokuje poveanje frekvencije, a i poveanje napona (ako struja uzbude ostane ista). Naravno, kada se veliki teret ukljui na generator, tada padne brzina vrtnje (a s njom i napon). Regulator brzine vrtnje proradi i povea referencu brzine vrtnje (gas), te se brzina vrati na nazivnu vrijednost. Analogno se moe zamisliti sluaj da ovjek tri i u jednom trenutku preuzme veliki teret. Ako je teret preveliki, ovjek nee moi trati s njim. Ako teret nije preveliki, ovjek e na neko vrijeme usporiti, nakon ega e ubrzati i nastaviti trati istom brzinom kao i ranije.

39

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

Kod agregata u otonom reimu rada, struja uzbude djeluje samo na visinu napona, dok je jalova snaga odreena teretom koji je prikljuen na generator.

3.10. Sustaviuzbudesinkronogstroja
Osnovna uloga sustava uzbude je osigurati istosmjernu struju uzbudnom namotu sinkronog stroja i tako omoguiti stvaranje magnetskog polja u stroju. Povrh toga, sustav uzbude omoguava upravljanje i zatitu sinkronog stroja pomou regulacije uzbudnog napona te time i uzbudne struje. Pomou uzbudnog sustava upravlja se naponom sinkronog generatora odnosno reaktivnom snagom koju generator daje ili prima iz mree, te osigurava stabilnost generatora na mrei. Zatitne funkcije osiguravaju da sinkroni stroj i sustav uzbude ne prelaze granice sigurnog rada. Sustavi uzbude, prema vrsti uzbudnika, mogu se podijeliti kako je opisano na Slici 3.20.

Slika 3.20 Podjela sustava uzbude Prema nainu uzbuivanja uzbudni sustavi se dijele na samouzbudne i nezavisne. Nezavisno uzbueni uzbudni sustavi mogu biti napajani iz stranog izvora ili direktno s turbine, ali se pod nezavisnim podrazumijeva i onaj sustav u kojem se uzbudnik vrti zajedno s generatorom, pa mu je dovod energije nezavisan od drugih izvora. Sustav sa stranom uzbudom je onaj kod kojeg je uzbudnik pogonjen posebnim dizelskim ili elektrinim motorom.

40

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

Klasini rotacijski uzbudnici su istosmjerni generatori najee smjeteni na istoj osovini sa sinkronim strojem. Kod veih sinkronih generatora istosmjerni uzbudnik uzbuen je pomonim istosmjernim uzbudnikom (Slike 3.21 i 3.22).

Slika 3.21 Shema klasinog sustava uzbude s istosmjernim uzbudnikom

Slika 3.22 Istosmjerni uzbudnik 850 kW Zbog skupog odravanja i problema vezanih uz kolektor, kao i skupih istosmjernih uzbudnika, danas se istosmjerni kolektorski uzbudnici vie ne ugrauju u nove jedinice. Postojei se istosmjerni uzbudnici najee zamjenjuju, tako da se prilikom revitalizacije starih sinkronih agregata ugrauje jedan od novijih sustava uzbude. Od sustava uzbude s rotacijskim uzbudnikom danas se najvie koriste oni s izmjeninim sinkronim uzbudnikom (slike 3.23 i 3.24). Taj uzbudnik moe biti izveden kao klasini sinkroni generator s trofaznom armaturom na statoru ili kao inverzni sinkroni uzbudnik. Klasinim sinkronim uzbudnikom napaja se uzbuda preko tiristorskog mosta. Uzbudnik je najee pogonjen turbinom, tj. na istoj je osovini sa sinkronim generatorom. Uzbuda glavnog generatora regulira se upravljivim tiristorskim usmjerivaem.

41

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

Slika 3.23 Shema sustava uzbude sa sinkronim uzbudnikom

Slika 3.24 Izmjenini uzbudnik

Osnovni zahtjevi koje sustavi uzbude trebaju ispuniti odreeni su obzirom na na generator i na elektroenergetski sustav. Osnovni zahtjev na sustav uzbude, s obzirom na generator, je da omogui napajanje uzbudnog namota istosmjernom strujom te regulira uzbudnu struju sinkronog generatora kako bi se napon na stezaljkama generatora odrao unutar eljenih vrijednosti. Sustav uzbude mora u sluaju poremeaja (kratki spoj, brza promjena radne toke generatora, itd.) biti u mogunosti u skladu s trenutnim i trajnim mogunostima sinkronog generatora (s obzirom na pogonsku kartu) odgovoriti na prijelazne pojave forsiranjem uzbude (brzim porastom uzbudnog napona). Sa gledita elektroenergetskog sustava sustav uzbude bi trebao doprinijeti efikasnoj regulaciji napona i poveanju stabilnosti sinkronog generatora. Trebao bi

42

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

biti u mogunosti brzo reagirati na poremeaje te na taj nain poboljati prijelaznu stabilnost generatora te prilagoavati uzbudu radnim uvjetima i na taj nain poboljati statiku stabilnost generatora. Opi funkcionalni blok-dijagram uzbudnog sustava sinkronih strojeva pri radu na krutoj mrei je prikazan na slici 3.25.
Ogranienja

Stabilizator EES

Elementi naponske regulacije

Uzbudni pretvara (uzbudnik) Uzbudna snaga Sinkroni stroj i EES

Slika 3.25 Funkcionalni blok-dijagram uzbudnog sustava U sluaj rada generatora na vlastitoj mrei izostaje blok stabilizatora

elektroenergetskog sustava, a umjesto elektroenergetskog sustava (EES) postoji potroa, odnosno vlastita mrea.

43

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

4. Pogonska karta (dijagram) sinkronog stroja

Kao to je ve ranije reeno, postoje razni alati kojima se prikazuju odnosi fizikalnih veliina u sinkronom stroju. Jedan od tih alata je i pogonska karta. Ona je nastala iz fazorskog dijagrama. S obzirom da sve gledamo u generatorskom smislu, vrijedi podjela radnih podruja prema slici 4.1.

Slika 4.1: Podjela radnih podruja

4.1. Pogonskakartaturbogeneratora
Dakle kree se od fazorskog dijagrama i to naponskog kakvog smo ve upoznali (slika 4.2a). Kada ga se podijeli s reaktancijom (odnosno zakrene u desno za 90 stupnjeva) dobije se strujni fazorski dijagram (slika 4.2b). Sada se sve pomnoi s naponom i ve se nazire pogonski dijagram (slika 4.2c). Iz nacrtanog se vidi da je sinkrona reaktancija manja od 100%, jer kad se uzme da je napon nazivni (100%) i ako je U2/xs vee od 1 tada je nuno xs manje od 1 tj. manje od 100%.

44

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

Slika 4.2: Nastajanje pogonske karte turbogeneratora Sada se kree u postepeno crtanje pogonske karte za sinkroni generator koji ima cilindrini rotor (turbogenerator) i koji ima sinkronu reaktanciju xs=200%, nazivna radna toka ima cos=0,8, minimalna uzbuda je 0,25 (25%), a praktina granica stabilnosti je 75. Prvo se nacrta jedinina krunica i toka A ije su koordinate u ovom sluaju -0,5 (12/2) i 0.

Slika 4.3: Pogonska karta turbogeneratora jedinina krunica Nakon toga se crta nazivna radna toka, te granice minimalne (radijus je zadanih 0,25 ili 25%) i maksimalne (iz nazivne radne toke) uzbudne struje. Ove dvije granice su krunice. Okomiti pravac kroz toku A predstavlja teorijsku granicu statike stabilnosti, dok pravac pod kutom od zadanih 75 predstavlja praktinu granicu statike stabilnosti. Horizontalni pravci predstavljaju minimalnu i maksimalnu snagu koju odreuje pogon generatora (turbina). Sada imamo sve potrebne granice unutar kojih se nalazi radno podruje sinkronog agregata, dakle zajedno i generatora i pogona (turbine).

45

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

Slika 4.4: Pogonska karta turbogeneratora minimalna i maksimalna uzbuda, te nazivna radna toka

Slika 4.5: Pogonska karta turbogeneratora granice stabilnosti

Slika 4.6: Pogonska karta turbogeneratora granice maksimalne i minimalne radne snage

46

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

Slika 4.7: Pogonska karta turbogeneratora oznaavanje granica radnog podruja

Slika 4.8: Pogonska karta turbogeneratora

4.2. Pogonskakartahidrogeneratora
Kao i kod pogonske karte turbogeneratora kree se od fazorskog dijagrama i to naponskog kakvog smo ve upoznali (slika 4.9a). Kada ga se podijeli s reaktancijom (odnosno zakrene u desno za 90 stupnjeva) dobije se strujni fazorski dijagram (slika 4.9b). Sada se sve pomnoi s naponom i ve se nazire pogonski dijagram (slika 4.9c). Sada se kree u postepeno crtanje pogonske karte za sinkroni generator koji ima rotor s istaknutim polovima (hidrogenerator) i koji ima sinkronu reaktanciju u d osi 120%, a sinkronu reaktanciju u q osi 80%, nazivna radna toka ima cos=0,8, minimalna uzbuda je 0,1 (10%), a praktina granica stabilnosti je 0,1Sn manja od teorijske granice stabilnosti. Prvo se nacrta jedinina krunica, toka B (ije su koordinate u ovom sluaju -0,83 (12/1,2) i 0), toka A (ije su koordinate u ovom

47

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

sluaju -1,25 (12/0,8) i 0), te nazivna radna toka N. Promjer male krunice se rauna prema:

D = U2

xd xq xd xq

= 12

1 ,2 0,8 = 0,416 1 ,2 0,8

Slika 4.9: Nastajanje pogonske karte hidrogeneratora Nakon toga se iz toke A crtaju zrake (polupravci) koji slue za konstrukciju Pascalovih krivulja. Jedna od tih zraka ide i kroz nazivnu radnu toku N. Duljina te zrake izmeu male polukrunice i nazivne radne toke odgovara nazivnoj struji uzbude. Pascalove krivulje nastaju nanoenjem iste udaljenosti na spomenute zrake poevi od presjecita zraka s malom polukrunicom. Pascalova krivulja koja predstavlja minimalnu struju uzbude (prema zadanim podacima je to 10% nazivne struje uzbude) tako nastaje nanoenjem 10% gore spomenute duljine (koja predstavlja nazivnu struju uzbude) na zrake i to poevi od presjecita zraka i male polukrunice (ljubiasta Pascalova krivulja). Granica maksimalne struje uzbuce (crvena linija koja ide od nazivne radne toke N) je takoer Pascalova krivulja. Nakon crtanja nekolicine Pascalovih krivulja,moe se pristupiti konstrukciji teorijske granice statike stabilnosti. To je krivulja koja spaja sve maksimume Pascalovih krivulja. Praktina granica statike stabilnosti se konstruira tako da se od svake toke teoretske granice statike stabilnosti (maksimum Pascalove krivulja) oduzme 0,1Sn (u skladu sa zadanim podacima) i nae se presjecite te horizontale s istom Pascalovom krivuljom (od ijeg maksimuma se oduzelo 0,1Sn) i to s desne strane maksimuma. Spajanjem tih toaka (presjecita) se dobiva krivulja praktine granice statike stabilnosti. Kada se dodaju horizontalni pravci maksimalne i minimalne radne snage, dobiva se kompletna pogonska karta hidroagregata, dakle sinkronog generatora i pogona.

48

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

Slika 4.10: Pogonska karta hidrogeneratora jedinina krunica

Slika 4.11: Pogonska karta hidrogeneratora nazivna radna toka

Slika 4.12: Pogonska karta hidrogeneratora priprema za Pascalove krivulje

49

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

Slika 4.13: Pogonska karta hidrogeneratora konstrukcija Pascalovih krivulja

Slika 4.14: Pogonska karta hidrogeneratora priprema za crtanje granica stabilnosti

Slika 4.15: Pogonska karta hidrogeneratora granice stabilnosti

50

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

Slika 4.16: Pogonska karta hidrogeneratora minimalna i maksimalna radna snaga

Slika 4.17: Pogonska karta hidrogeneratora oznaavanje granica radnog podruja

Slika 4.18: Pogonska karta hidrogeneratora

51

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

5. Ispitivanja sinkronog generatora

Kako bi se mogli izraunati parametri sinkronog stroja, potrebno je provesti neka osnovna mjerenja kao to su pokus praznog hoda i pokus kratkog spoja. U Laboratoriju elektrinih strojeva na Zavodu za elektrostrojarstvo i automatizaciju provedena su ova ispitivanja sinkronog generatora. Sinkroni generator se pokretao pomou asinkronog motora kojim se upravljalo pomou frekvencijskog pretvaraa. Napon generatora (u praznom hodu) i struja (u kratkom spoju) mjereni su uz pomo mjernog ureaja NORMA 4000 koji je bio povezan sa raunalom radi spremanja podataka.

5.1. Pokuspraznoghodasinkronoggeneratora
Ispitivanja u praznom hodu daju nam podatke o magnetskim prilikama u stroju: o funkcionalnoj ovisnosti magnetskog toka o uzbudnoj struji, te o obliku krivulje induciranog napona, koji osim o konstrukciji namota ovisi i o rasporedu magnetskih silnica u zranom rasporu stroja. Ta ispitivanja takoer daju podatke o gubicima, koji nastaju pri rotaciji uslijed trenja u leajevima i ventilaciji stroja. Karakteristika praznog hoda prikazuje napon neoptereenog stroja u ovisnosti o uzbudnoj struji U0=f(If). Ona ustvari predstavlja karakteristiku magnetskog kruga stroja =f() pri konstantnoj brzini vrtnje. Sa krivulje praznog hoda U0=f(If) oita se uzbudna struja praznog hoda If0 i I'f0 (zasiena i nezasiena).

Slika 5.1 Krivulja magnetiziranja sinkronog generatora

52

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

5.1.1.

Natpisnaploicaispitivanogsinkronoggeneratora

Tablica 5.1 Natpisna ploica ispitivanog sinkronog generatora

SG 03 Sincro s.r.l. Italy Synchronous selfregulated alternator EN 60034.1 IEC 34.1 2009.

Type FT4MAS PO 91223239 3~ 400 V 230 V 7.0 kVA 1500 rpm INS. F/H FER ZESA STUDENI 2010. If Uf

CODE D1S1247EX2001 Sn 2903577

10.1 A 17.5 A 0.8 cos 50 Hz

5.8 A 106 V

53

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

5.1.2.

Shemaspoja

Slika 5.2 Shema pokusa praznog hoda sinkronog generatora

5.1.3.

Opisizvoenjaispitivanja

Sinkroni generator pokretan je pomou asinkronog motora kojemu je brzina vrtnje regulirana preko frekvencijskog pretvaraa. Napon armature sinkronog generatora mjeren je pomou mjernog ureaja NORMA 4000 koja je spojena na raunalo. Na raunalu su, uz pomo odgovarajueg programa, oitavani i spremani podatci o naponu. Takoer se mjeri i struja uzbude. Prvo se sinkroni generator zaleti na sinkronu brzinu, uz struju uzbude jednaku nula, a zatim se uzbuda postupno podie i snima se svaka toka promjene uzbude. Pri tome valja paziti da se struja uzbude samo podie, a nikako ne sputa, prilikom prelaska iz toke u toku. Uzbuda se podie dok god se ne dobije napona na stezaljkama statora koji iznosi otprilike 1.2Un. Zatim se struja uzbude opet postepeno smanjuje dok se ne doe do nule te sada valja paziti da se struja samo sputa.

54

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

5.1.4.

Tabliniprikazizmjerenihiizraunatihvrijednosti

Tablica 5.2 Rezultati pokusa praznog hoda sinkronog generatora, uzlazno

Pokus praznog hoda SG3 (vrtnja s ACS800), ns=1500, smjer desno, 25.02.2011. Fluke mjer. ACS800, Pn=7,5 kW mjereno If fluke /A 0,001 0,123 0,206 0,304 0,401 0,491 0,597 0,701 0,798 0,910 1,001 1,117 1,194 1,304 1,406 1,500 1,625 1,701 1,814 1,909 2,014 2,044 2,111 2,199 2,311 2,415 2,524 2,607 2,716 2,849 2,916 3,001 3,101 3,206 n / min-1 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 ra Pm /% 4,41 4,04 4,26 4,44 4,74 5,02 4,49 4,51 5,15 5,07 5,13 5,63 5,70 5,70 5,48 5,57 5,85 5,84 5,97 6,06 6,06 5,97 6,08 5,97 6,16 6,77 6,15 6,73 6,15 6,28 6,15 6,50 6,54 6,38 Pm /W 330,8 303,0 319,5 333,0 355,5 376,5 336,8 338,3 386,3 380,3 384,8 422,3 427,5 427,5 411,0 417,8 438,8 438,0 447,8 454,5 454,5 447,8 456,0 447,8 462,0 507,8 461,3 504,8 461,3 471,0 461,3 487,5 490,5 478,5 50,04 50,04 50,04 50,04 50,04 50,04 f1 / Hz 49,98 U12 /V 17,63 43,45 66,00 94,97 126,21 158,65 192,26 219,88 247,90 275,91 296,91 318,52 330,52 343,91 355,71 363,15 373,77 379,17 385,63 391,40 396,56 398,49 401,97 405,56 409,89 414,55 418,78 422,01 425,73 429,18 432,39 434,48 437,45 441,11 NORMA 4000 mjereno U23 /V 17,53 43,35 65,99 95,20 126,74 159,36 193,13 220,89 249,00 277,19 298,13 319,63 331,60 344,92 356,76 364,19 374,84 380,23 386,72 392,46 397,68 399,62 403,00 406,75 411,10 415,76 420,05 423,23 427,09 430,56 433,76 435,91 438,91 442,54 U31 /V 17,55 43,55 66,20 95,37 126,81 159,44 193,24 220,95 249,09 277,11 298,08 319,63 331,54 344,86 356,61 364,06 374,72 380,13 386,63 392,40 397,59 399,52 403,02 406,61 410,97 415,65 419,94 423,20 426,93 430,42 433,65 435,75 438,72 442,39 Usred /V 17,57 43,45 66,06 95,18 126,59 159,15 192,88 220,57 248,67 276,74 297,71 319,26 331,22 344,57 356,36 363,80 374,44 379,85 386,33 392,09 397,28 399,21 402,66 406,31 410,66 415,32 419,59 422,81 426,58 430,05 433,27 435,38 438,36 442,01

r.br. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14
Uzlazna karakteristika

15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34

55

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

Tabela 5.3 Rezultati pokusa praznog hoda sinkronog generatora, silazno

Pokus praznog hoda SG3 (vrtnja s ACS800), ns=1500, smjer desno, 25.02.2011. Fluke mjer. ACS800, Pn=7,5 kW mjereno If fluke /A 3,080 2,981 2,883 2,819 2,713 2,587 2,518 2,416 2,316 2,206 2,102 2,009 1,905 1,805 1,704 1,602 1,500 1,403 1,297 1,196 1,094 0,997 0,909 0,805 0,703 0,588 0,510 0,410 0,304 0,186 0,094 0,001 n / min-1 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 ra Pm /% 6,94 6,21 6,56 6,10 6,63 7,07 6,24 6,24 6,27 6,06 5,99 6,63 6,05 5,87 5,79 5,80 5,48 6,19 5,48 4,41 4,97 4,62 4,91 4,65 4,51 4,57 4,24 3,63 4,08 4,42 4,24 3,99 Pm /W 520,5 465,8 492,0 457,5 497,3 530,3 468,0 468,0 470,3 454,5 449,3 497,3 453,8 440,3 434,3 435,0 411,0 464,3 411,0 330,8 372,8 346,5 368,3 348,8 338,3 342,8 318,0 272,3 306,0 331,5 318,0 299,3 f1 / Hz 50,04 NORMA 4000 mjereno U12 /V 437,04 434,47 431,49 429,96 426,50 422,63 419,98 417,04 412,69 408,70 404,76 400,18 395,17 390,03 384,28 377,71 370,38 363,03 352,78 341,44 327,25 311,31 294,06 268,78 241,19 207,25 184,26 151,68 117,74 76,33 46,60 17,80 U23 /V 438,49 435,88 432,85 431,26 427,82 423,87 421,24 418,21 413,89 409,86 405,87 401,28 396,25 391,11 385,33 378,83 371,48 364,11 353,84 342,56 328,38 312,49 295,16 270,03 242,35 208,20 185,12 152,32 118,03 76,38 46,57 17,71 U31 /V 438,25 435,73 432,69 431,14 427,66 423,78 421,09 418,14 413,75 409,77 405,82 401,23 396,19 391,04 385,28 378,69 371,36 363,98 353,77 342,42 328,26 312,42 295,27 270,03 242,38 208,31 185,20 152,42 118,32 76,64 46,79 17,75 Usred /V 437,93 435,36 432,34 430,79 427,33 423,43 420,77 417,80 413,44 409,44 405,48 400,90 395,87 390,73 384,97 378,41 371,07 363,70 353,46 342,14 327,96 312,08 294,83 269,61 241,97 207,92 184,86 152,14 118,03 76,45 46,65 17,75

r.br. 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66

50,04

50,04 50,04

Silazna karakteristika

50,04

50,04 50,04

50,04

56

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

5.1.5.

Pregledrezultata

Slika 5.3 Krarakteristika magnetiziranja sinkronog generatora

5.2. Pokuskratkogspoja
Iz pokusa kratkog spoja dobiva se ovisnost struje armature o struji uzbude, u kratkom spoju, te gubici u namotu stroja i dodatni gubitci zbog skin efekta i vrtlonih struja. Stezaljke sinkronog stroja se kratko spoje a pogonski stroj se zaleti na brzinu vrtnje n=ns koja se odrava konstantnom. Uzbuda se podie do iznosa koji u armaturnom krugu rezultira strujom iznosa 1.2In. Smanjivanjem uzbudne struje sinkronog generatora, uz n=ns, se oitava veliina armaturne struje I te podeene uzbudne struje sinkronog generatora.

57

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

Slika 5.4 Karakteristika kratkog spoja

58

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

5.2.1.

Shemaspoja

Slika 5.5 Shema pokusa kratkog spoja sinkronog generatora

5.2.2.

Opisizvoenjaispitivanja

Sinkroni generator pokretan je pomou asinkronog motora kojemu je brzina vrtnje regulirana preko frekvencijskog pretvaraa. Struja armature sinkronog generatora mjeri se pomou mjernog ureaja NORMA 4000 koja je spojena na raunalo. Na

59

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

raunalu su, uz pomo odgovarajueg programa, oitavani i spremani podatci o strujama. Takoer se mjeri i struja uzbude. Stezaljke sinkronog stroja se kratko spoje a pogonski stroj se zaleti na brzinu vrtnje n=ns koja se odrava konstantnom. Uzbuda se podie do iznosa koji u armaturnom krugu rezultira strujom iznosa 1.2In. Smanjivanjem uzbudne struje sinkronog generatora, uz n=ns, se oitava veliina armaturne struje I te podeene uzbudne struje sinkronog generatora.

5.2.3.

Tabliniprikazizmjerenihiizraunatihvrijednosti

Tabela 5.4 Rezultati pokusa kratkog spoja sinkronog generatora

Pokus praznog hoda SG3 (vrtnja s ACS800), ns=1500, smjer desno, 25.02.2011. Fluke mjer. ACS800, Pn=7,5 kW mjereno If n fluke /A 3,58 3,42 3,21 3,00 2,82 2,61 2,39 2,20 2,02 1,80 1,61 1,42 1,20 1,01 0,82 0,60 0,41 0,21 0,00 / min-1 1500 1500 1500 1500 1500 1500 1500 1500 1500 1500 1500 1500 1500 1500 1500 1500 1500 1500 1500 ra Pm /% 17,69 15,86 14,78 13,68 12,14 11,26 10,29 9,18 8,19 7,18 6,50 6,06 5,03 4,89 4,63 4,29 4,02 3,96 4,02 Pm /W 1326,75 1189,5 1108,5 1026,0 910,5 844,5 771,8 688,5 614,3 538,5 487,5 454,5 377,3 366,8 347,3 321,8 301,5 297,0 301,5 f1 / Hz 50,04 50,04 50,04 50,04 50,04 50,04 50,04 50,04 50,04 50,04 50,04 50,03 50,03 50,03 50,03 50,03 50,03 50,03 50,03 NORMA 4000 mjereno U12 /V 11,95 11,46 10,76 10,11 9,53 8,81 8,12 7,51 6,88 6,15 5,49 4,86 4,14 3,50 2,87 2,15 1,50 0,17 U23 /V 12,00 11,50 10,83 10,16 9,57 8,86 8,17 7,54 6,92 6,19 5,52 4,88 4,16 3,53 2,88 2,17 1,52 0,17 U31 /V 12,00 11,50 10,82 10,14 9,56 8,83 8,15 7,53 6,91 6,17 5,52 4,88 4,16 3,52 2,88 2,16 1,51 0,17 Usred /V 11,98 11,49 10,80 10,14 9,55 8,84 8,15 7,53 6,90 6,17 5,51 4,88 4,15 3,52 2,88 2,16 1,51 0,17

r.br. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19

60

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

5.2.4.

Pregledrezultata

Slika 5.6 Karakteristika kratkog spoja

61

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

6. Literatura
[1] Wolf, R. , Osnove elektrinih strojeva, Zagreb, kolska knjiga, 1985. [2] Wolf, R. , Ispitivanje elektrinih strojeva II. Dio, Zagreb, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, 1970. [3] Siroti, Z. ; Maljkovi Z. ,Sinkroni strojevi, Element, 1996.

62

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

7. Popis slika
Slika 2.1 Odreivanje smjera magnetskog polja..................................................... 4 Slika 2.2 Fazor napona .......................................................................................... 6 Slika 2.3 Izmjenini otporniki krug ........................................................................ 7 Slika 2.4 Trokut snaga............................................................................................ 8 Slika 2.5 Fazni i linijski napon................................................................................. 9 Slika 2.6 Elementi trofaznog sustava ..................................................................... 9 Slika 2.7 Spoj zvijezda i trokut................................................................................ 9 Slika 2.8 Valni oblik struje kroz namot A .............................................................. 11 Slika 2.9 Prikaz pulzirajueg pritjecanja ............................................................... 11 Slika 2.10 Simetrini trofazni sustav struja ........................................................... 12 Slika 2.11 Tri namota prostorno pomaknuta za 120 protjecana istom strujom.... 13 Slika 2.12 Raspodjela protjecanja za toku T1..................................................... 13 Slika 2.13 Raspodjela protjecanja za toku T1 32................................................ 14 Slika 2.14 Raspodjela protjecanja za toku T2..................................................... 14 Slika 2.15 Raspodjela protjecanja za toku T2..................................................... 15 Slika 2.16 Raspodjela protjecanja za toku T3..................................................... 15 Slika 2.17 Raspodjela protjecanja za toku T3..................................................... 15 Slika 2.18 Prikaz struja u vodiima statorskog namota (popreni presjek) za toke T1 i T2 .................................................................................................................. 16 Slika 2.19 Protjecanje dijametralnog svitka .......................................................... 17 Slika 2.20 Prostorna raspodjela protjecanja dijametralnog svitka......................... 18 Slika 3.1: Cilindrini rotor sinkronog generatora Plomin2 (250 MVA) ................... 20 Slika 3.2: Rotor s istaknutim polovima.................................................................. 20 Slika 3.3: Parna turbina (TE Plomin2) .................................................................. 21 Slika 3.4: Frances vodna turbina .......................................................................... 21

63

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

Slika 3.5: Vertikalna Kaplan vodna turbina........................................................... 22 Slika 3.6: Pelton vodna turbina (HE Vinodol 3 x 35MVA) ..................................... 22 Slika 3.7: Diesel agregat ...................................................................................... 23 Slika 3.8 Turbogenerator ...................................................................................... 24 Slika 3.9 etveropolni generator s istaknutim polovima ....................................... 25 Slika 3.10 Primjer rasporeda namota na statoru .................................................. 27 Slika 3.11 a) Paralelni spoj dva svitka; b) Serijski spoj dva svitka; c) Svaka faza oznaena drugom bojom. Valja primijetiti da jedan utor mogu dijeliti i svitci dviju faza ...................................................................................................................... 28 Slika 3.12: Porijeklo vektorsko-fazorskog dijagrama ............................................ 31 Slika 3.13: Nadomjesna shema sinkronog stroja s cilindrinim rotorom............... 31 Slika 3.14: Vektorsko-fazorski dijagram ............................................................... 32 Slika 3.15: Vektorsko-fazoski dijagram, a) radno-induktivno, b) radno-kapacitivno optereenog generatora ....................................................................................... 33 Slika 3.16: Vektorsko-fazorski dijagram sinkronog generatora s rotorom s istaknutim polovima.............................................................................................. 34 Slika 3.17 Elektromagnetski moment sinkronog generatora s cilindrinim rotorom ............................................................................................................................. 35 Slika 3.18: modificirani fazorski dijagram ............................................................. 36 Slika 3.19: Ovisnost momenta sinkronog generatora o kutu optereenja............. 37 Slika 3.20 Podjela sustava uzbude....................................................................... 40 Slika 3.21 Shema klasinog sustava uzbude s istosmjernim uzbudnikom ........... 41 Slika 3.22 Istosmjerni uzbudnik 850 kW ............................................................... 41 Slika 3.23 Shema sustava uzbude sa sinkronim uzbudnikom .............................. 42 Slika 3.24 Izmjenini uzbudnik ............................................................................. 42 Slika 3.25 Funkcionalni blok-dijagram uzbudnog sustava .................................... 43 Slika 4.1: Podjela radnih podruja ........................................................................ 44 Slika 4.2: Nastajanje pogonske karte turbogeneratora......................................... 45 Slika 4.3: Pogonska karta turbogeneratora jedinina krunica .......................... 45

64

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

Slika 4.4: Pogonska karta turbogeneratora minimalna i maksimalna uzbuda, te nazivna radna toka ............................................................................................. 46 Slika 4.5: Pogonska karta turbogeneratora granice stabilnosti.......................... 46 Slika 4.6: Pogonska karta turbogeneratora granice maksimalne i minimalne radne snage ......................................................................................................... 46 Slika 4.7: Pogonska karta turbogeneratora oznaavanje granica radnog podruja ............................................................................................................................. 47 Slika 4.8: Pogonska karta turbogeneratora .......................................................... 47 Slika 4.9: Nastajanje pogonske karte hidrogeneratora ......................................... 48 Slika 4.10: Pogonska karta hidrogeneratora jedinina krunica ........................ 49 Slika 4.11: Pogonska karta hidrogeneratora nazivna radna toka..................... 49 Slika 4.12: Pogonska karta hidrogeneratora priprema za Pascalove krivulje .... 49 Slika 4.13: Pogonska karta hidrogeneratora konstrukcija Pascalovih krivulja ... 50 Slika 4.14: Pogonska karta hidrogeneratora priprema za crtanje granica stabilnosti ............................................................................................................. 50 Slika 4.15: Pogonska karta hidrogeneratora granice stabilnosti ........................ 50 Slika 4.16: Pogonska karta hidrogeneratora minimalna i maksimalna radna snaga ................................................................................................................... 51 Slika 4.17: Pogonska karta hidrogeneratora oznaavanje granica radnog podruja ............................................................................................................... 51 Slika 4.18: Pogonska karta hidrogeneratora......................................................... 51 Slika 5.1 Krivulja magnetiziranja sinkronog generatora........................................ 52 Slika 5.2 Shema pokusa praznog hoda sinkronog generatora ............................. 54 Slika 5.3 Krarakteristika magnetiziranja sinkronog generatora............................. 57 Slika 5.4 Karakteristika kratkog spoja................................................................... 58 Slika 5.5 Shema pokusa kratkog spoja sinkronog generatora.............................. 59 Slika 5.6 Karakteristika kratkog spoja................................................................... 61

65

Elektromehanike i elektrine pretvorbe

Sinkroni strojevi

8. Popis tablica
Tablica 5.1 Natpisna ploica ispitivanog sinkronog generatora ............................ 53 Tablica 5.2 Rezultati pokusa praznog hoda sinkronog generatora, uzlazno ........ 55 Tabela 5.3 Rezultati pokusa praznog hoda sinkronog generatora, silazno .......... 56 Tabela 5.4 Rezultati pokusa kratkog spoja sinkronog generatora ........................ 60

66