Anselm Grn: Boriti se i ljubiti

Kako mukarci pronalaze sami sebe

Uvod
Od otprilike prije dvadeset godina mnogi su mukarci u Njemakoj postali svjesni
pitanja o svom identitetu. Feministiki je pokret osnaio samosvijest mnogih ena. To je
mukarce uznemirilo. Najednom vie nisu znali tko su u stvari. Jesu li samo patrijarsi koji bi
eljeli da sve ostane po starom !li su mao tipovi kao to ih mnoge ene karikiraju !li se
prikazuju kao softies " mekuci koje ni mukarci ni ene ne shva#aju ozbiljno $ ovoj bih
knjizi elio na temelju likova biblijskih mueva pokazati put kako mukarci mogu prona#i
svoj vlastiti identitet. %ri tome mi je stalo do oba pola& borbe i ljubavi. Onaj tko se samo bori'
u opasnosti je da postane krut i neosjetljiv. Onaj tko samo ljubi' tei tome da doputa samo
svoje njene strane. (ukarcu pripadaju obje sposobnosti. )ao borac sposoban je ljubiti.
Njegova ljubav treba kvalitetu osvajaa i zatitnika. * njegova borba treba ljubav kako ne bi
postao zaslijepljen bijesom.
%osljednjih godina nastale su mnoge grupe mukaraca u kojima oni razmjenjuju
iskustva o svojoj mukosti. Ovakvih grupa ima u evangelikoj i katolikoj +rkvi' ali i na
podruju djelovanja terapeuta koji pozivaju mukarce da zajedno razvijaju svoju muku
energiju. Oito postoji velika potreba da se mukarci ponekad me,usobno drue jedni s
drugima. (e,u drugim mukarcima usu,uju se pokazati svoju vlastitu nesigurnost' svoje
strahove i slabosti. $ takvim grupama mukarci su slobodni od tipine potrebe za
imponiranjem kojom se lako opterete im su prisutne ene. Na mojim teajevima je obino
vie ena nego mukaraca. -a enama rado radim jer imaju dubok osje#aj za duhovna i
psiholoka pitanja. )ad radim s grupom u kojoj su samo mukarci' osje#am da i tu moe
nastati posebna' muka kvaliteta. *ko mukarci odbace svoje stare uloge i iskreno zajedniki
sudjeluju' dvorana se tad najednom ispuni mukom snagom.
Od prije ./ godina duhovno vodim sve#enike i redovnike i redovnice' mukarce i ene
u ku#i duhovnih vjebi u (0nstersch1arzachu. %osljednjih godina jedan terapeut i jedna
terapeutkinja e#e su prire,ivali muko2enski vikend. Na svim teajevima prvo su mukarci
i ene odvojeni i oblikuju jednu prostoriju simbolima. Tad mukarci pozivaju ene k sebi i
obratno. 3ikend na kojem postaje jasnije kako se mukarci razlikuju od ena uvijek je
uzbudljiv. Ne ide se za procjenjivanjem ve# za iskustvom da smijem biti sasvim mukarac i
sasvim ena.
Na posljednjem teaju za -ilvestrovo u (0nstersch1arzachu 4na prijelazu iz /55/. na
/556. godinu7 pater (auritius je ponudio jednu grupu samo za mukarce. To se dogodilo po
prvi put na teajevima za mlade na kojima inae prevladavaju ene. No' ipak je to bilo vano
iskustvo za mlade izme,u .8 i 65 godina. Oito su imali potrebu biti me,u sobom'
razgovarati o vlastitim jakim stranama koje uglavnom previ,aju' a moda i to da smiju jedni
pred drugima biti slabi. 9ilo je vrlo iskrenih razgovora o vlastitoj seksualnosti' strahovima da
nisu dovoljno dobri pred enama' ali i o strahu da se suoe s vlastitom muko#u. !skustvo
ove grupe mukaraca je pokazalo kako danas mladi imaju malo povjerenja u sebe. %rema
enama moraju uvijek biti ljubazni i prijazni i zaboravljaju tako da su mukarci. Ne usu,uju
se neto poduzeti' boriti se za sebe' preuzeti vodstvo. Osje#aju da im neto nedostaje. *li'
esto ne znaju kako mogu prona#i autentinu mukost bez da upadnu u ulogu mao mukarca
ili da postanu mekuci.
(oje knjige vie itaju ene nego mukarci. $ ovoj knjizi svjesno bih se htio obratiti
kao mukarac mukarcima. 6: godina ivim u isto mukoj grupi' u samostanskoj zajednici
od oko .55 mukaraca. Takva muka zajednica ima svoju vlastitu kvalitetu' ali i svoje
opasnosti i jednostranosti. *ko se mukarci zajedno daju na potragu za neim' tad nastaje jaka
sila. (e,usobno si otvaraju oi za stvarne probleme naeg svijeta. ! spremni su zasukati
rukave i prihvatiti se zada#a koje stoje pred njima. Opasnost isto mukog drutva sastoji se
pak u tome da nestaje osje#aj jednog za drugog' da svaki ivi samo za sebe. $ samostan esto
stupaju mukarci bez oca. $ samostanu trae ili veliku majku koja #e ih osloboditi njihove
navezanosti na svoju majku ili pak eznu za istinskim oevima uz koje #e se razvijati kao
mukarci. Tako samostanska zajednica zrcali i problematiku naeg drutva. Od vremena
*le;andera (itscherlicha proirena je rije <drutvo bez oeva<. %roblem je u tome da danas
mnogi mukarci bez oca trae zamjenske oeve. Neki su skloni podloiti se jakim
mukarcima i zaslijepiti se njihovim mo#nim dranjem. Nae drutvo danas treba oeve
pomo#u kojih se mladi mukarci mogu orijentirati' oeve koji ih podravaju i izazivaju ih da
razviju svoju vlastitu muku energiju. $ mojoj samostanskoj zajednici susreo sam istinske
oeve. *ko se zajednica mukaraca nekog samostana previe jednostrano odredi' tada se
monasi veu jedni na druge. !z njih vie ne proizlazi snaga. 9ogu hvala' u naoj zajednici
doivljavam oinsku muku energiju. )ad mukarci zajedniki nastoje oko toga koje bi
odgovore mogli dati na pitanja naeg vremena' tad nastaje veliki potencijal i kreativnost.
=obivaju volju prihvatiti se neega i uiniti neto za ovo drutvo. >azvijaju vizije i imaju
hrabrosti ostvarivati ih. Osje#am da sa svojom vlastitom kreativno#u smijem sudjelovati u
potencijalu koji prua zajednica mukaraca. Tako bih htio napisati ovu knjigu iz svog iskustva
s mukarcima te na temelju svoje vlastite mukosti te progovoriti kao mukarac mukarcu.
(ukarcima koji trae dobro je da ponekad budu me,u sobom. Nadam se da mogu mislima u
ovoj knjizi ohrabriti mnoge mukarce da se odvae krenuti svojim putem postajanja
mukarcem.
%ostoje dvije slike mukarca koje iskrivljuju njegovu bit. %rvo' to je slika mao
mukarca koji mora razglaavati svoju mukost' pred enama se pravi vaan i busa se u prsa
svojom mo#i. (ao je u konanici straljiv i duboko nesiguran mukarac koji svoju vrijednost
nalazi samo u tom da obezvre,uje ene. =ruga slika od koje isto tako ima malo koristi je
mekuac. +. ?. Jung pozvao je mukarca da integrira svoju <animu<' svoju ensku stranu.
Neki su mukarci to uzeli tako ozbiljno da su zaboravili svoju mukost. @alter Aollstein'
sociolog koji je promiljao o identitetu mukarca' misli da od mekuaca nite ne proizlazi' da
mekuac nije stvaralaki tip. (ekuac <nije samo eni nezanimljiv partner' ve# je i drutveno
sterilan. !z njega ne proizlazi nikakva energija' nikakvo sueljavanje' nikakva strast ni
inovacija.< 4Aollstein /B7 $ praksi amerikih psihologa mekuci se ale na svoju
bespomo#nost. Osje#aju se dezorijentirani i u stalnoj krizi identiteta 4usp. isto /67. =oputaju
da drutvo brine za njih umjesto da ga sami oblikuju pionirskim duhom' odgovorno#u i
smjelo#u.
=vadeset pet godina radim s mladima. Na teajeve za -ilvestrovo i $skrs esto je
dolazilo preko /B5 mladih i mla,ih odraslih. Oko jedne tre#ine bili su to mukarci. - njima
sam mnogo razgovarao. !mao sam dojam da u prvom redu nisu dolazili snani mukarci ve#
vie takvi koji su patili od manjka osje#aja vlastite vrijednosti' takvi koji su bili ukoeni i koje
su pratila depresivna raspoloenja. Na teajevima za mlade vrlo su iskreno traili put kako bi
se mogli bolje odnositi prema sebi i svom ivotu. =uhovni put bio je za njih obe#anje da #e
iznutra postati oputeniji i mirniji. 3ie su traili umiruju#u duhovnost nego onu izazovnu.
*gresivni mukarci koji ho#e promijeniti ovaj svijet malo dolaze na ove teajeve. Ni +rkva
im se ne obra#a danas na primjeren nain. * upravo +rkva treba agresivne mukarce. 3rijedi i
/
obratno& upravo jakim mukarcima koristila bi duhovnost koja ih dovodi u dodir s njihovim
istinskim bi#em. No' ovi mukarci trae duhovnost koja odgovara njihovoj mukosti' koja u
njima budu muku energiju i usmjerava ih tamo gdje se isplati zauzeti se. 9iblija nam
pripovijeda o jakim mukarcima. $ njoj mukarci nisu stilizirani kao duhovni gurui. Oni stoje
posred ivota. >ade pogreke i grijee. *li idu svojim putem pred 9ogom i s 9ogom. =aju se
na tegoban put postajanja mukarcem.
$ ovoj knjizi elio bih itatelju staviti pred oi .C likova mukaraca iz 9iblije koji
mogu ojaati mukarca. )ada ja sam promatram ovih .C likova tad osje#am koliko se energije
skriva u njima. -vaki od njih ide svojim osobnim putem. Nijedan nije na poetku svoga puta
savren. -vaki mora uiti na pokuajima i pogrekama. -usre#e i svoje mrane strane. $nato
tome' ovi su mukarci za me uzor. (nogi se psiholozi ale kako danas jedva da ima mukih
uzora. Teko da su to politiari' a Dilmski glumci i sportai isto tako. Nadam se da #e itatelj u
ovih .C mukaraca otkriti uzore za sebe. Ne#e se prona#i u svima njima. (ukarce iz 9iblije
promatrat #u uvijek samo s jednog gledita i pripisati ih jednoj arhetipskoj slici koja mi se kod
svakog pojedinog ini prevladavaju#om. >edoslijed likova orijentira se prema biblijskoj
kronologiji. Eitatelj bi sam trebao slobodno izabrati koji ga lik najvie zanima. Jedan itatelj
moda prvo treba <divljeg ovjeka< !vana )rstitelja ili ratnika -amsona. =rugi bi radije poeo
s ljubavnikom. Ovisi o vlastitoj situaciji koji me se mukarac upravo obra#a svojim
arhetipom. *rhetipske slike sposobne su prema +. ?. Jungu dovesti nas u doticaj s naim
vlastitim potencijalom koji se skriva u nama. %okre#u nas kako bi se sve vie i vie
usredotoivali i pronali vlastito sredite. -vaka arhetipska slika ima u sebi razvojni
potencijal. -vaki od .C arhetipova vrijedi i za ene. To to sada piem samo o mukarcima ne
treba znaiti da enama osporavam ono to govorim o mukarcima. Fene ostvaruju arhetipske
slike na svoj nain. =ijelom su to isti arhetipovi koji se tiu i mukaraca i ena. No' ene
poznaju svoje vlastite arhetipske slike. Nadam se da #u i o tom zajedno sa svojom sestrom
napisati knjigu koja #e biti namijenjena samo enama.
Nijedan se mukarac ne moe odrediti samo jednim arhetipom. -vaki u svom ivotu
ivi razliite aspekte. ! kod svakog se arhetip oblikuje na drugaiji nain. -toga mi je vano
promotriti svaki konkretni biblijski lik s njegovom ivotnom i razvojnom povije#u. Od
velike je pomo#i to to 9iblija ne opisuje savrene ljude. )od svakoga od velikih mukaraca
otkriva bespotedno i njihove slabosti i mrane strane. To je utjeno za itatelja. Jer mukarci
u 9ibliji nisu pote,eni sukoba i opasnosti. $vijek iznova dospijevaju u zamke vlastitih
sklonosti ili u napast da dopuste da izvana budu odre,eni te u napast da se prilago,avaju.
(ukarac se mora ostvarivati upravo u usponima i padovima snage i slabosti' svjetla i tame'
povjerenja i straha' ljubavi i mrnje. (ukarac trai sueljavanje i borbu. $zima u obzir i to
da pritom moe izgubiti. %rezire presigurne putove. 9iblija nam opisuje opasne pustolovne
putove postajanja mukarcem. Nadam se da #e ti putovi progovoriti itateljima te da #e u
njima probuditi njihovu muku energiju.
1. Adam: mukarac i ena
*dam prvobitno nije mukarac ve# ovjek uop#e. 9og je ovjeka stvorio od praha
zemaljskog. *dam dolazi od adama " to znai tlo' zemlja. Eovjek je dakle duboko povezan
sa zemljom. Od zemlje je uzet i u nju se smr#u vra#a. *li u zemlju dolazi ivotni dah koji je
9og *damu udahnuo u nosnice. =akle' istovremeno je i neto boansko u ovjeku. 9iblija
poznaje dva izvjetaja o stvaranju ovjeka. !zvorni nam donosi u drugom poglavlju knjige
%ostanka. $ njemu 9og prvo stvara zemlju. No' ona ne donosi ploda. Tako 9og iz praha
zemaljskoga oblikuje ovjeka i udahnjuje mu dah ivotni& <Tako postane ovjek iva dua.<
4%ost /'G7 Tada 9og pripravi ovjeku vrt i on se smije radovati drve#u u njemu i njihovim
6
plodovima. $ isto vrijeme on ima zada#u obra,ivati vrt. *li' ovjek se osje#a osamljen. 9og
prvo stvara svakovrsne ivotinje i dovodi ih ovjeku koji im daje imena. <No' ovjeku se ne
na,e pomo# kao to je on.< 4%ost /'/57 Tada 9og od *damova rebra naini enu. O njoj
*dam kae& <?le' evo kosti od mojih kostiju' mesa od mesa mojegaH Fenom 4hebr. ia7 neka
se zove' od ovjeka 4hebr. i7 kad je uzetaH -toga #e ovjek ostaviti oca i majku da prione uza
svoju enu i njih dvoje bit #e jedno tijelo. * bijahu oboje goli " ovjek i njegova ena " ali ne
osje#ahu stida.< 4%ost /'/62/B7
)od ove pripovijesti Dascinira me to kako je mukarac upu#en na enu. Oboje tvore
unutarnje jedinstvo. (ukarac tei eni. -voju potpunost nalazi samo onda kad stupi u dobar
odnos sa enom. (ukarac i ena se nadopunjuju. $ ovoj knjizi piem samo o mukarcu. *li
o njemu ne mogu pisati bez da sagledam i njegov odnos prema eni. $ povijesti *dama i Ive
ne otkriva se samo unutarnje jedinstvo i me,usobna pripadnost' ve# i uzroci sukoba spolova
koji se provlai kroz cijelu ljudsku povijest. Oito' mukarac moe biti potpuno mukarac
samo onda kad enu priznaje jednako dostojnom i vrijednom te kada se na njoj nadahnjuje.
To je u stanju samo onda kada je u doticaju sa enom u sebi' sa svojom <animom< kako Jung
naziva ensku stranu muke due.
*dam i Iva su goli i ne srame se jedno drugoga. %otuju jedno drugo i pokazuju se
jedno drugom. Ne moraju se jedno od drugoga skrivati. Nemaju potrebu igrati igre mo#i'
imponirati drugom ili se uzajamno optuivati. *li' ovo skladno stanje ne traje dugo. 9iblija
nam pripovijeda poznatu pripovijest o zmiji koja zavodi Ivu. Jmija navodi Ivu na to da ipak
jede od plodova koje im je 9og zabranio. To je stara tema koju esto nalazimo u mnogim
bajkama. Fena esto ne smije stupiti u neki odre,eni prostor. * upravo je ta zabrana mami da
u,e u taj prostor koji za nju postaje koban. !pak' oito je da bajke u prijestupu zapovijedi
gledaju preduvjet za jedan novi razvojni korak.
9iblija ga' me,utim' opisuje vie kao korak unazad. Iva <ubere ploda njegova i
pojede. =ade i svom muu' koji bijae s njom' pa je i on jeo. Tada se obadvoma otvore oi i
upoznaju da su goli. -pletu smokova li#a i naprave sebi pregae. $to uju korak Jahve' 9oga
koji je etao vrtom za dnevnog povjetarca. ! sakriju se " ovjek i njegova ena " pred Jahvom'
9ogom me,u stabla u vrtu.< 4%ost 6'82C7 Ovu se pripovijest moe razliito tumaiti.
%siholoki gledano uvjerljivo mi je tumaenje +. ?. Junga koji jedenje plodova sa stabla
spoznaje shva#a kao in osvje#ivanja. To je za *dama i Ivu' dakle' nuan korak na putu
oovjeenja. Eovjek izlazi iz svog rajskog stanja i upoznaje svoje svijetle i mrane strane. $
stanju je razlikovati dobro i zlo.
No' mene prije svega zanima u ovoj pripovijesti to to mukarac svaljuje krivnju na
enu i to to se skriva pred 9ogom i enom. Ja mene je u tome razlog borbe spolova izme,u
mukaraca i ena' borbe koja se provlai kroz tisu#lje#a i koja se usprkos svem
prosvjetljivanju i izjednaavanju prava uvijek iznova rasplamsava. 9og zove *dama& <?dje
si< 4%ost 6':7 *dam odgovara& <Euo sam tvoj korak po vrtuK pobojah se jer sam go' pa se
sakrih.< 4%ost 6'.57 *dam se' dakle' boji pokazati pred 9ogom onakav kakav je. -kriva se
pred 9ogom. Time izrie ono bitno o sebi samom. (ukarcima je esto teko podnositi istinu
o samima sebi i pokazati je 9ogu. >adije se skrivaju iza svoje Dasade. Ovo 9oje pitanje za
mene je danas aktualnije nego ikad. -vaki bi se mukarac morao zapitati pred 9ogom& <?dje
si Jesi li sasvim svoj Jesi li stvarno ono to jesi ?dje si sa svojim mislima (oe li se
podnijeti takav kakav jesi< -amo ako si mukarac postavi ova pitanja' moe postati
mukarac. Ja mene je ovo pitanje 9oje odluuju#e pitanje za muku inicijaciju' za uenje
kako postati mukarac. (oram se pitati gdje sam' kako sam i to sam. (oram se prestati
skrivati. -amo ako se usudim suoiti se sa svojom golotinjom' prihvatiti sebe upravo onakvim
kakav jesam' rastrgan' jak i slab' pun strasti i istovremeno kukavica i plaljivac' samo tada #u
sazrijeti u mukarca.
L
)ad je 9og pitao *dama je li jeo sa zabranjenog stabla' on krivnju prebacuje na Ivu&
<Fena koji si stavio uza me " ona mi je dala sa stabla pa sam jeo.< 4%ost 6'./7 ! ovo je
svojstvo karakteristino za neke mukarce. Nijeu vlastitu krivnju i prebacuju je na drugog.
)onano' *dam krivnju pripisuje samom 9ogu. Ta on mu je dao enu i *dam tu nita ne
moe. Odbija' dakle' prihvatiti odgovornost za svoje djelovanje. (ukarac tei eni. *li'
oigledno' ima u sebi jednu stranu koja se boji ene. ! tako mora na nju svaliti svu krivnju kad
neto kod njega nije u redu. (ukarac osje#a enju za enom. On je sa sobom jedno samo
onda ako sa enom postane jedno tijelo. * istovremeno u svom odnosu prema eni osje#a
unutarnju podijeljenost. ! to ga navodi na to da sotonizira enu.
$ ovoj kratkoj pripovijesti odzvanja ve# duga povijest borbe spolova koja traje
stolje#ima. !zmjenjuju se oduevljenost i sotoniziranje' borba za mo#' ozlijede i strah jednog
od drugog obiljeavaju odnos izme,u mukarca i ene. Ja proces postajanja mukarcem
vano je da mukarac prevlada svoj nesvjesni strah pred enom te da se suoi sa svojom
animom. +. ?. Jung vidi u integraciji anime odluuju#i razvojni korak mukarca i
istovremeno pretpostavku za to da mukarac prestane projicirati svoje vlastite probleme na
enu i njoj ih pripisivati.
$ vremenski kasnijem od dva izvjetaja o stvaranju u prvom poglavlju knjige
%ostanka' 9og stvara ovjeka esti dan. <! ree 9og& MNainimo ovjeka na svoju sliku' sebi
slina.N 4O7 Na svoju sliku stvori 9og ovjeka' na sliku 9oju on ga stvori' muko ensko
stvori ih.< 4%ost .'/82/G7 Eovjek je upravo u svojoj dvojnosti kao mukarac i ena slian
9ogu. ?rki crkveni oci su mnogo razmiljali o oba ova retka knjige %ostanka .'/8 i /G.Obje
hebrejske rijei upotrijebljene na tom mjestu za <na sliku< i <slian< 4selem i demut) preveli su
na svoj jezik pojmovima eikon 4slika7 i homoiosis 4slinost7 te iz toga razvili vlastitu
teologiju. Eovjek je prvobitno stvoren na sliku 9oju. Njegova se zada#a sastoji u tome da
9ogu postaje sve sliniji. %ojam slinosti' dakle' opisuje ovjekov cilj. Eovjek mora 9oga sve
vie slijediti i postati kao 9og. To je pravi poziv ovjekov. Ja mene je u tome vidljivo neto
bitno za mukarca. -vaki je mukarac slian -tvoritelju. $ tom je njegovo najve#e
dostojanstvo. On je stvaralaki kao i 9og. Njegov je zadatak da postaje sve vie slian 9ogu.
$ isto vrijeme' u ovim reenicama prvog poglavlja knjige %ostanka' postaje mi jasno da je
ovjek slian 9ogu samo onda ako raisti i svoj odnos prema eni i oblikuje ga tako kao to
mu je 9og od poetka namijenio& ne podvrgavanje ve# jednaka vrijednost' ne prezir ve#
panja' ne jedno protiv drugoga ve# jedno s drugim' ne nadzor ve# ujedinjenje.
Atio bih podrobnije promotriti samo jedan aspekt mukosti koji mi se ini vaan kod
pripovijesti o stvaranju. $ svojoj upu#enosti na enu mukarac se uvijek osje#a i kao
seksualno bi#e. Ne mogu govoriti o postajanju mukarcem a da se ne pozabavim mukom
seksualno#u. (ukarci ne vjeruju +rkvi da im moe pomo#i u oblikovanju njihove
seksualnosti. %reesto su iskusili da +rkva samo sotonizira seksualnost ili ju je htjela previe
urediti propisima. (ukarci bi eljeli otvoreno razgovarati o svojoj seksualnosti. (rze
nametljivu pedantnost koja je esto umijeana u crkveni pogled na seksualnost. 9iblija jo
govori bez predrasuda o mukoj seksualnosti. 9iblijski jezik nije proet rimskim seksualnim
moralom.
)od *dama se seksualnost pokazuje u njegovoj tenji da postane jedno tijelo sa
enom. (ukarac i ena su goli' ali se ne srame jedno drugoga. *dam' dakle' ima zdrav stav
prema svojoj seksualnosti. *li nakon pada srami se svoje golotinje. Ovdje do izraaja dolazi
podvojeni stav mnogih mukaraca prema svojoj seksualnosti. - jedne strane neki mukarci
stalno krue oko svoje seksualne potencije. (oraju se praviti vani sa svojim seksualnim
pustolovinama. *li iza ove hvalisavosti u konanici stoji duboka nesigurnost prema vlastitoj
seksualnosti. )ad su mukarci sami me,u sobom' tada ponekad uspijeva to da o svojoj
seksualnosti razgovaraju iskreno. (ladi mukarci ne znaju kako bi se trebali ophoditi sa
vikom seksualne energije. -eksualnost doivljavaju kao izvor snage i zadovoljstva. *li im je
B
odgoj esto onemogu#io da se suoe sa ovom najvanijom ivotnom energijom i da od toga
ive. -eksualnost je esto neto o emu se govori samo ispod glasa. Ja mukarce je dobro
kada mogu otvoreno razmijeniti svoja iskustva sa seksualno#u. Tu se usu,uju govoriti o
svom strahu da nisu dovoljno dobri u seksualnosti' da ne odgovaraju eninim oekivanjima.
!li razgovaraju o svojim problemima s masturbacijom. $sprkos svem seksualnom
prosvjetljivanju' esto ne znaju kako bi se trebali ophoditi sa seksualno#u. %rema statistici
samozadovoljava se :CP mukaraca' neki tek rijetko' drugi e#e. * ipak se teko usu,uju
govoriti o tome. Ja jedne je to povezano jo s osje#ajem krivnje' za druge je to priznanje da
odnos prema enama ne ispunjava potpuno njihovu seksualnost. 3ano je da se bez
procjenjivanja samozadovoljavanje promotri kao pokuaj opho,enja sa vlastitom
seksualno#u. Qto mukarci postaju stariji' to vie otkrivaju kreativnost kao put kako
preusmjeriti seksualnu energiju. Ja druge je to duhovnost u koju utjee njihova seksualnost.
Ja -igmunda Freuda seksualnost je vaan impuls za kulturu. -eksualnost je uvijek nain da se
bude u doticaju sa svojim tijelom' da se samog sebe osje#a svim osjetilima. -eksualnost je
izvor iz kojeg struji erotina snaga u sve odnose. Ona uva od dosadnih odnosa. $nosi u njih
ivotnost i arolikost. -truji amo2tamo i moe se uivati u erosu koji iskri izme,u mene i
partnera.
Ja mukarca je vano da se suoi sa svojim seksualnim identitetom. (ora mu biti
jasno je li heteroseksualac ili homoseksualac. ?ranice ponekad nisu vrste. Neki su mukarci
biseksualni. %ostati svjestan svog seksualnog identiteta odluuju#a je pretpostavka da se
prihvatimo kao mukarci. ! ovdje je vano da po strani ostavimo sva procjenjivanja. -vaki
ovjek' heteroseksualan ili homoseksualan' ima svoje kvalitete i jake strane ali i loe strane.
Aomoseksualni mukarci su se posljednjih godina esto vie trudili u potrazi za svojom
muko#u nego heteroseksualni mukarci. $mjesto da se ispriavaju zbog svoje
homoseksualnosti kao to je to uobiajeno u nekim drutvenim krugovima' oni se raduju
svojoj mukosti. -vjesni su svog tijela i u njemu izraavaju sebe i svoje bi#e. Eesto imaju jako
izraen estetski osje#a i veliku otvorenost duhovnosti. )ada u ovoj knjizi govorim o mukosti'
uvijek imam u vidu heteroseksualce i homoseksualce. %ritom sam svjestan da se mnogi
homoseksualci osje#aju povrije,enima od +rkve. Eesto sluaju kako je homoseksualnost
protunaravna. *li takve ocjene su krive. Aomoseksualnost moe imati razlog u razliitim
uzrocima& odgoju' jakoj navezanosti na majku' u seksualnim iskustvima' pa i u genetskom
uzorku. Na koncu' nikada se ne moe re#i zato su neki mukarac ili neka ena
homoseksualni. Odluuju#e za homoseksualca je to da se pomiri sa svojom predispozicijom i
karakterom i da izvue iz toga ono najbolje. To znai i to da svoju homoseksualnost ivi na
nain dostojan ovjeka.
*dam i Iva se u raju ne srame jedno pred drugim zbog svoje golotinje. (e,utim'
nakon pada upoznavaju da su goli. ! *dam se zbog straha sakriva pred 9ogom. * zbog srama
rade si i pregau od smokvina li#a. O temi srama prije svega su psiholozi napisali puno toga
to je vrijedno promiljanja. -ram je strah pokazati se onakvim kakav jesam. 9itan aspekt
srama je seksualni sram. -ramimo se svoje golotinje i elimo ju pokriti. -ram je uvijek
povezan s potrebom za zatitom. Qtitimo se od znatieljnih pogleda drugih. *li' sram je i izraz
tog da nismo prihvatili sami sebe u svojoj golotinji. Felimo se sakriti pred sobom' pred
9ogom i pred drugima. *ko mukarci jedan pred drugim odloe svoj sram i pokau se onakvi
kakvi jesu' odjednom nastaje veliko povjerenje. (ogu se sloiti sa samima sobom' s sobom
kakvi jesu. 3ie ne trebaju odje#u kojom bi se hvastali. $su,uju se pokazati sebe u svojoj
ranjivosti. * seksualnost je uz svu ljepotu i Dascinantnost uvijek povezana i s ozljedama. *ko
se netko zabavlja neijom seksualno#u' duboko ga vrije,a. =oivio sam grupe mukaraca
koji su vrlo iskreno razgovarali o svojoj seksualnosti i koji su druge susretali s velikim
potovanjem. Tu se moglo iskusiti neto od rajskog stanja. -vi su <bili goli ali ne osje#ahu
stida.< 4%ost /'/B7
8
9iologija muke seksualnosti ima duboko znaenje. (ukarac je nositelj sjemena.
-jeme ima tenju da tee i ra,a djecu. (ukarac je bitno stvaralaki. Njegova seksualnost je
stvaralaka energija. (ukarac ho#e postati otac i ra,ati djecu ili u biolokom smislu ili to
ini na duhovni nain. Irik Iricson govori o <generativnosti< 4mo#i ra,anja7. (ukarac se u
svojoj koi osje#a dobro tek onda kad od njega neto proizlazi. (eni je pisanje podruje u
koje tee moja stvaralaka energija. Ja drugoga je to slikanje ili osnivanje socijalnih pokreta.
9ez <Dalike energije< mukarac postaje dosadan. !z njega vie nita ne proizlazi. )ako bi
postao mukarac' moram nauiti ophoditi se na pravi nain sa svojom seksualno#u. %roces
uenja uvijek vodi preko pogreaka i zabluda. (oram prona#i svoj osobni put kako da
integriram svoju seksualnost u svoj ivotni koncept. Ne radi se o tome da se hvaliem
seksualno#u. !za toga se esto skriva velika nesigurnost. Jean 3anier' utemeljitelj *rke'
ivotne zajednice u kojoj ive invalidi i oni bez invaliditeta jednom je rekao >ichardu >ohru
kako je spoznao <da praktiki svatko u zapadnom svijetu ivi s dvije temeljne patnje&
poreme#enom seksualno#u i duboko usa,enim problemom autoriteta<. 4>ohr' =ivlji ovjek
B:7 3jerojatno ova dva problema ovise jedan o drugome. Jer mnoge mukarce nisu njihovi
oevi na dostojan nain uveli u njihovu mukost i seksualnost' oni ne znaju kako se ophoditi
sa seksualno#u. * nisu izgradili ni pravi odnos prema ocu. (ukarci s takvom ozljedom
vezanom uz oca uvijek imaju problema s autoritetom. >azgovarao sam s mukarcima koji su
mnogo postigli. $ iskrenom razgovoru' govor kad2tad do,e na seksualnost. Ja mukarce je to
neto Dasciniraju#e. *li u isto vrijeme ona je i krhka. Eesto nam ne polazi za rukom onako
kako si mi to zamiljamo. *ko moemo jedni s drugima o tome iskreno razgovarati' tada ulazi
svjetlo u esto' pred nama i pred drugima skrivenu' seksualnost. * mi uimo primjereni odnos
prema njoj.
. Abra!am: !odo"asnik
*braham vrijedi kao otac vjere. Njegova se vjera pokazuje u tom da je spreman iseliti
se iz svoje zemlje' oti#i od svoje rodbine i iz oinske ku#e. Ova trostruka seoba u monatvu
nije bila samo slika puta vjere' ve# i slika puta ovjekovog postajanja onim to jest. Tko ho#e
do#i do istinskog sebe mora izi#i iz svih ovisnosti i navezanosti' prije svega iz ovisnosti o ocu
i majci. Ne moe se postati ovjek bez oca i majke' ali ni bez razdvajanja od roditelja. Tko je
kao odrastao jo navezan na svoje roditelje' ne#e nikada ivjeti svoj vlastiti ivot. %ritom se
ne radi u prvom redu o izvanjskom naputanju roditelja' o naputanju roditeljske ku#e' ve# o
osloba,anju od pounutranjenih Digura roditelja. Npr. sin je navezan na majku. )ao tipini
mamin sin ne#e nikada prona#i svoj muki identitet. ! u svom odnosu prema enama uvijek #e
traiti majku koja ga mazi. Nesposoban je za pravo partnerstvo. (ukarac koji se mora
dokazivati ocu da je jednako jak i sposoban kao on' ne#e nikada na#i svoj ivotni put. $vijek
#e samo kopirati oca i na kraju ostati prazan. !z njega ne#e proizlaziti nikakav blagoslov.
-voju problematiku s ocem prenijet #e na svoje zanimanje i svoje odnose. Nije sposoban
susresti ovjeka. !skoritavat #e ih kako bi proivio svoj kompleks s ocem.
=rugu seobu monasi shva#aju kao izlazak iz osje#aja prolosti. Neki mukarci
uveliavaju svoje djetinjstvo. (ataju o boi#nim blagdanima koje su doivjeli kod ku#e' o
osje#aju sigurnosti u kuhinji s majkom. $smjereni su prema nazad. $ konanici' stalno tee
za prividno zdravim svijetom djetinjstva. )ao oevi esto ele opet uspostaviti tu sigurnost i
onda se razoaraju ako djeca ne cijene njihovo nastojanje. -mijemo biti zahvalni za svoje
djetinjstvo ali se ipak moramo osloboditi od bolnih' ali i lijepih osje#aja prolosti. !nae smo u
opasnosti da cijeli ivot pokuavamo ponovno uspostaviti ove osje#aje. Nismo otvoreni
onome to nam se u ivotu nudi. !zlazak iz osje#aja prolosti znai i to da iza sebe ostavljamo
povrede' da ne prebacujemo stalno odgovornost za na ivot na nekog drugog' ve# da sami
G
preuzimamo odgovornost za sebe. -amo smo tako sposobni upustiti se u trenutak i suoiti se
sa izazovima ivota.
)ao tre#e' mukarac treba napustiti ono vidljivo. %ut postajanja mukarcem na koncu
je uvijek i duhovni put. Treba napustiti sve ono u to se mogu smjestiti' uspjeh' imanje' dobar
glas' koje sam imao kao cilj svoga rada. Na je ivot stalno bivanje u pokretu. Ne moemo
stati' ne smijemo se hvatati onoga to smo postigli. (ukarci su uvijek u opasnosti da
poivaju na svom uspjehu ili da se uhvate onoga izvanjskog kada valja i#i unutarnjim putem.
Fene se mnogo prije suoavaju sa unutarnjim svijetom svojih osje#aja i povreda. (ukarci
esto misle da se ne trebaju brinuti za svoje snove ili unutarnje slutnje. =ovoljno je da na vani
dobro Dunkcioniraju. No' isto Dunkcioniranje kupili su unutranjim mirom. Odjednom vie
nita ne ide. %ostaju kruti' tvrdi i nemilosrdni prema sebi i drugima.
9iblija ne prikazuje *brahama kao ideal mukarca. %okazuje nam i njegove mrane
strane. )ad bajke ili mitovi opisuju junaki put nekog mukarca' tad taj put uvijek vodi i do
susreta s vlastitom sjenom. ! junak esto zakae i grijei. 9iblija na putu dozrijevanja
*brahamova nie pojedine scene jednu za drugom. $ ovim scenama moemo ustanoviti
unutarnji razvoj. ! mi smo suoeni s razliitim opasnostima kojima je bio izloen *braham.
*braham je hodoasnik koji ui na svojim pogrekama i zabludama i upravo tako postaje uzor
vjere i praotac !zraela' onaj o kome narod uvijek iznova pripovijeda i onaj po kome se mjeri.
(rana strana hodoasnikova kod *brahama se pokazuje prije svega u odnosu prema
svojoj eni -ari i slukinji Aagari. Tada je bilo sasvim uobiajeno i doputeno za mukarca da
ima dvije ene. -ama -ara potie *brahama da ide slukinji kako bi ona zatrudnjela s njim.
-aru i Aagaru moglo bi se promatrati kao dvije razliite strane ene. -ara' gospodarica' po
porijeklu je jednaka *brahamu. Aagara je slukinja. Neki mukarci radije ene ropkinju nego
gospodaricu. )od gospodarice se boje da #e biti podloni. *braham iskoritava svoju enu
tako to ju u Igiptu predstavlja kao svoju sestru' uz opasnost da ju Daraon uzme sebi za enu.
Tako dugo koliko ju iskoritava za svoje svrhe ona mu ne moe podariti sina. Tek kad tri
ovjeka posjete *brahama i daju mu potporu' on postaje sposoban dobiti sina od -are. -ara ne
vjeruje svom muu da je jo moe oploditi. =anas je to problem mnogim mukarcima. 9iolozi
su ustanovili da muko sjeme postaje sve neplodnije. (nogi mukarci pate od impotencije.
*brahamu je prvo potrebna muka energija trojice mukaraca da postane plodan. Tako
mukarci trebaju zajednitvo s mukarcima koji #e ih podrati i dovesti u doticaj sa svojom
snagom.
*braham po elji -arinoj odbacuje svoju slukinju Aagaru i svog sina sa Aagarom'
Jimaela. Ne podrava ih nego im oteava stvar. %revie se boji da bi se suoio s njima. Tko u
sebi razvija samo hodoasnika' taj se ne suoava sa svojom odgovorno#u prema svojoj eni i
djeci. To pokazuje mnogima okantno rtvovanje !zaka. *braham je napustio svog sina
Jimaela i namjerava rtvovati svog drugog sina na oltaru svoje slike 9oga. *li an,eo
?ospodnji ga odvra#a od toga. Oba sina trpe naputenost od oca. Aodoasnik ne daje svojoj
djeci oslonac koji im je potreban. Tko je samo na putu izbjegava odgovornost za obitelj i
grupu. =anas susre#em ljude koji misle da su na duhovnom putu. *li uop#e ne opaaja kako
neodgovorno djeluju prema ljudima koji su pokraj njih. (rana je to strana hodoasnikova da
od samog putovanja postaje slijep za potrebe ljudi pokraj njega.
!zakovo rtvovanje od strane njegova oca moe se razliito tumaiti. Jedno tumaenje
kae da nije 9og *brahamu zapovjedio da rtvuje svoga sina' ve# njegova bolesna slika
9oga. *n,eo ?ospodnji spreava *brahama da rtvuje sina. %okazuje mu drugaiju sliku
9oga. No' prizor moemo shvatiti i psiholoki. Tada bi u ovoj pripovijesti dolo do izraza to
da se u nekim oevima skriva tendencija unitenja vlastitog sina. Otac ponekad sina
doivljava kao suparnika' i to upravo u odnosu prema svojoj eni koja se vie zanima za sina'
nego za svog mua. !li sin podsje#a oca na vlastite neispunjene elje ili pak na ono to je u
sebi potiskivao. To moe dovesti do odbacivanja sina koje se esto oituje u tjelesnom
C
zlostavljanju. Tako mi je jedan sin pripovijedao da ga je otac umalo ubio' te se i majka morala
umijeati. ?rka mitologija poznaje temu da otac unitava sinove. )ronos' koji kao
najmo#niji Titan vlada zemljom' rodio je sa svojom titanskom sestrom >eom olimpijske
bogove Jeusa' Aada' %osejdona' Aestiju' =emetru i Aeru. )ronos je odmah nakon ro,enja
prodirao svako dijete jer se bojao proroanstva da #e ga vlastiti sin zbaciti s vlasti. -amo
Jeusa nije mogao progutati' jer se >ea posluila lukavstvom i pruila mu' umjesto sina u
pelene umotani kamen. *ko !zakovo rtvovanje usporedimo s grkim mitom' tad bi strah da
#e ga vlastiti sin zbaciti s vlasti' bio onaj koji navodi oca da rtvuje sina. (it je
izvanvremenski. ! danas se neki oevi boje da #e ih sinovi detronizirati. -toga su kao oevi
nesposobni davati potporu svojim sinovima.
(oda je spremnost da rtvuje !zaka' svoga sina sa -arom i izraz toga da se *braham
eli osvetiti -ari. Ona je natjerala *brahama da protjera svoga sina Jimaela' oeva sina. Jato
otac ho#e sad za rtvu prinijeti majinog sina. -usre#em mnoge oeve koji ne mogu podnijeti
majine sinove. Jer nemaju nita mukog na sebi' oevi se odvra#aju od njih i obezvre,uju ih.
To je neto poput rtvovanja. Takvim je sinovima teko na#i svoj muki identitet. -amo ih se
tako jo vie gura u ruke majci. * to konano znai njihovu smrt. *braham je slijep za ono to
namjerava uiniti. Najopasnija sljepo#a koja moe sti#i mukarca je religiozno opravdavanje.
*braham misli da 9og od njega trai rtvu. 9ogom opravdava svoju agresivnost prema sinu.
Takva religiozna pretjerivanja sasvim osobnih ogorenosti esto doivljavamo u odnosu
izme,u oca i sina. Tako neki otac misli da mora kanjavati svoga sina' da je to volja 9oja.
!nae se ne#e nauiti disciplini. >eligiozne ideologije nije lako prozreti. -tvarno je potreban
an,eo koji #e uhvatiti oca za ruku i sprijeiti ga da rtvuje sina.
*braham se nije na poetku svoje povijesti poslanja iselio samo iz svoje domovine.
(ora se seliti itavog svog ivota. (orao je napustiti slike koje je stvorio sam o sebi.
*braham je bio hrabar ratnik' ali u isto vrijeme i kukavica i proraunat kad se radilo o
njegovu ivotu. ! svoju je enu zloupotrijebio kako bi njemu bilo dobro. (orao je napustiti
slike koje je stvorio o svojoj eni' odnosno o eni uop#e. Eovjek moe sazrijeti u mukarca
ako napusti inDantilne slike ene i ako u eni vidi ravnopravnu partnericu i tako se postavi
prema njoj. *braham je morao napustiti i slike 9oga koje je sebi stvorio. 9og nije 9og koji
trai rtvu ve# 9og koji ho#e nae srce' nau ljubav. 9og ne#e prije svega da sin bude
rtvovan. -in ovdje ne predstavlja samo tjelesnog sina' ve# i ono novo i neupotrebljavano u
ovjeku' unutarnje dijete' ono izvorno i autentino koje se u njemu eli probiti. )ako bih
potpuno postao ono to jesam' moram se rastati od slike 9oga koja me tjera na odre,enu
shemu. (oram se osloboditi slike savrenog 9oga' rigidnog i bezdunog kako bi 9og ivota
dobio prostor u meni i mogao odre,ivati moj ivot.
*braham za me utjelovljuje arhetipsku sliku hodoasnika. <Aodoasnik je arhetip
promjene' Digura koja se pojavljuje u psihi kad je vrijeme ponovno krenuti i traiti novi
svijet.< 4*rnold ./B7 Aodoasnik priznaje da ne zna odgovor na najdublja pitanja svoga
ivota. !de na putovanje kako bi naao odgovor na svoja pitanja. - vremena na vrijeme
ovjeka obuzima arhetip hodoasnika. Tada on kao *braham odlazi iz svega poznatoga i iz
onoga u to ima povjerenje. $ srednjem vijeku postojao je pravi zanos hodoa#ima.
(nogobrojni mukarci kretali su na put u -antiago de +ompostellu. Aodoa#e je trajalo
devet mjeseci. (ukarci su ku#i dolazili kao novoro,eni. Aodoa#e u -antiago
oduevljavalo je tako puno ljudi da su kraljevi stalno zabranjivali hodoa#a svojim
podanicima. =anas imamo ponovno ra,anje hodoa#enja. %ut prema -antiagu napuen je
mukarcima i enama svih zemalja koji su se dali na put kako bi slijedili svoju unutarnju
enju.
Eovjek mora biti u kontaktu s arhetipom hodoasnika i biti spreman s vremena na
vrijeme ostaviti iza sebe ono emu vjeruje i ono to je postigao. !nae #e se iznutra ukrutiti i
upotrebljavati svoju energiju za to da odrava postoje#e stanje te da bojaljivo bdije nad tim
:
da sve ostane po starom. Ja ivotnost mukarcu je potreban hodoasnik u njemu. -amo tako
on ostaje na pravom putu i iznutra i izvana. Nisu uzalud mnogi duhovni pisci opisivali
duhovni put kao hodoa#e. Tko eli duhovno ostati na ivotu' mora se dati na hodoa#e
prema 9ogu. On ne posjeduje 9oga ve# mu ide usuret. $ vonji postaje iskusan' u hodanju
vjet. Aodaju#i mijenja se kako bi ga 9og sve vie i vie i vie posjedovao.
Aodanje' pa i tranje moe mukarcima biti dobar nain da se iznutra oslobode briga i
problema koji ih optere#uju na poslu. (ogu se osloboditi prisila' emocija koje ih uznemiruju.
-Rren )ierkegaard je rekao da ne pozna nevolju od koje se ne bi mogao osloboditi. Jedni
mukarci idu putem slobode tako to meditiraju i sjede#i se osloba,aju svega onoga na to su
se navezali. =rugi radije hodaju. Trae tjelesno kretanje kako bi i iznutra ostali na putu.
-asvim je svejedno kojim putem netko ide' odluuju#e je da se uvijek iznova seli' kre#e na
put i posvje#uje si u hodu kamo u stvari ide& <)amo idemo " $vijek ku#i.< napisao je
Novalis. No' hodoasnik mora biti svjestan i svojih mranih strana. !nae izbjegava
odgovornost za ljude koji su mu povjereni. Tad su oko njega samo naputena djeca i siroad.
#. $zak: bez oca
!zak je sin velikog *brahama. -inovima velikih ljudi uvijek je teko. (ukarci koji
stoje pod reDlektorima javnosti esto nisu prisutni kod ku#e. Tako se njihova djeca vie
osje#aju da nemaju oca. $ novinama itaju o vanosti svog oca. *li u obitelji ga vie
doivljavaju kao slabog. Tu on proivljava svoje mrane strane. *ko otac ivi arhetip
hodoasnika' sin u njemu ne nalazi oslonac. Tako si on esto trai drugi dom. $mjesto da
krene na put' hvata se normi i institucija. Fivi u sjeni svoga oca. (ukarci bez oca u religiji
prije svega trae zati#enost i ispunjenje svojih inDantilnih elja za izgubljenim rajem. *ko
promotrim mlade mukarce koji dolaze na nae teajeve za mlade' me,u njima je mnogo
siroadi. =olaze puni enje da konano na,u domovinu. No' esto koriste religioznost da bi
pobjegli od stvarnosti umjesto da se suoe s njom i da ju oblikuju. Otkrivaju sebe u liku
!zakovu. !zak im omogu#uje da vide i slabog mukarca u sebi i da na,u put da razviju svoj
muki identitet. (ukarci bez oca trae jake ljude kako bi se oslonili na njih. *ko nai,u na
prave mukarce' na#i #e svoj put. *ko pak postanu ovisni' trkarat #e za guruima i pritom
izgubiti sami sebe.
!zak nije najjai me,u patrijarsima. Jaostaje za *brahamom i Jakovom. (oemo si
predoiti kako ga je ozlijedila skrivena agresivnost njegova oca koja ga je umalo ubila. Odnos
*brahama i !zaka sigurno je poreme#en tim pokuajem rtvovanja. !zak je previe pogo,en
da bi se mogao osoviti na svoje noge. On vie vodi pasivan i nemo#an ivot. 4usp. *rnol .6G7
+rkveni oci su previdjeli ovaj aspekt. !zaka su vie idealizirali. On je bio suglasan sa svojim
rtvovanjem. ! bio je slika !susa kojeg je Otac rtvovao za nas. -ama 9iblija ne pozna ovo
idealiziranje. 3ie nam predoava !zaka kao mukarca koji pravo ne zna tko je zapravo. $
dubini on je mukarac bez oca. Nije iskusio oslonac koji je trebao kako bi izgradio snaan i
jasan identitet. (ukarci koji su kao djeca morali proivjeti traumatska iskustva naputenosti
esto se dre uskih normi. %ostaju konzervativni' veu se na jasne principe kako bi
kompenzirali svoj strah od naputenosti. No' tako posvuda dospijevaju u neprilike. %ostaju
nesposobni za pravi odnos.
*li' slijedimo 9ibliju. !zak ne odlazi po zarunicu sam. Qtovie' njegov otac nalae
jednom slugi koji putuje u zemlju njegovih otaca da tamo na,e !zaku enu. On dovodi
>ebeku. !zak <je uze sebi za enu. $ ljubavi prema njoj !zak je nalazio utjehu nakon smrti
svoje majke.< 4%ost /L'8G7 Oito je !zak bio veoma jako vezan za svoju majku. >ebeka mu je
nadomjestak za nju. To je kobno za pravi odnos izme,u mukarca i ene. *ko je mukarac jo
navezan na svoju majku' odnos prema eni ne moe uspjeti' ena pokraj njega umire.
.5
%ovijest !zakova pokazuje da nije bilo istinskog odnosa izme,u njega i njegove ene i
njegovih sinova. >ebeka !zaku ra,a blizance& Izava i Jakova. %rvi je na svijet doao Izav a
Jakov ga je drao za petu. %o tome je dobio ime Jakov 4onaj koji dri za petu7. Izav je bio
crven i sav pokriven dlakama. 9io je ovjek otvorenih polja' lovac. Jakov je naprotiv ostao
kod atora. !zak je vie volio Izava a >ebeka Jakova. Izav je' dakle' bio oev sin a Jakov
majin. 9iblija kae da je !zak volio Izava jer je rado jeo divlja. No' za mene je Izav
!zakova sjena. !zak je u svom sinu volio vlastitu sjenu' ono to si sam nije nikada doputao
ivjeti' ono divlje' estoko' neukro#eno' snano i borbeno. >ebeka je naprotiv voljela Jakova'
lukavog' intelektualnog sina. Time to je voljela Jakova' imala je udjela u njegovim
sposobnostima. )oristila je Jakova kako bi provela svoju volju usprkos svom muu. Oito
nije postojao jasan odnos izme,u !zaka i >ebeke. !zak je izgubio sebe i >ebeka ga ima u aci.
*li kad je bio prisiljen i#i u tu,inu' u ?eraru' postupio je kao i njegov otac *braham.
%redstavlja svoju enu kao sestru da mu se nita ne dogodi. $ javnosti !zak je zapovijedao
svojoj eni' ali >ebeka je kod ku#e bila prava vladarica. Tako je i mnogim mukarcima koji se
u javnosti prave vani sa svojom zgodnom enom' a kod ku#e im ona gospodari.
!zak se obogatio u ?erari tako da mu Filistejci zavide i zatrpavaju mu zdence koje je
iskopao njegov otac *braham. To je slika za to da !zak vie nema pristupa zdencima svoga
oca. Nije mogao piti s oeva izvora. Nije imao udjela u oevoj mo#i. (oda je njegova majka
-ara sotonizirala oca i tako sprijeila sina da se identiDicira s njim. %oznajem sinove koje
njihovi oevi preziru jer ih gledaju samo kroz pomu#ene naoale majke' naoale koje ih
predstavljaju kao uzor nepouzdanosti i seksualne poude. Takvo oevo obezvre,ivanje
obezvre,uje i vlastitu mukost. Tad snaga oeve ljubavi ne moe te#i u njemu i on #e
usahnuti.
!zakove sluge pokuavaju opet iskopati zatrpane bunare. *li stalno dolazi do sva,e sa
gerarskim pastirima. Tek kad je !zak sklopio ugovor s Dilistejskim kraljem *bimelekom' sluge
su iskopale jedan zdenac oko kojeg vie ne#e biti sva,e. -ad !zak dolazi u kontakt sa svojim
vlastitim izvorom. -porazum s *bimelekom pokazuje da se pomirio s onim neprijateljskim u
sebi. -am je uinio korak i ne ivi vie jednostavno samo od oeva nasljedstva. -am je uzeo
svoj ivot u svoje ruke' pa iako samo sporazumom s Dilistejskim kraljem.
)ad je !zak ostario i vid mu se ugasio' naloio je sinu Izavu da mu pripravi divljai.
Tad #e ga blagosloviti. >ebeka je to sluala. $pu#uje Jakova u svoj plan. %ripravit #e objed a
on ga treba odnijeti ocu. =a !zak ne bi otkrio prijevaru' majka umota sina u kozletovo runo jer
je Izav za razliku od Jakova bio runjav. Tako je Jakov lukavstvom uz pomo# majinu
izmamio oev blagoslov na tetu prvoro,enca Izava. Otac je u ovom prizoru blagoslova
prvoro,enca bespomo#an. On nije gospodar u ku#i. %ostaje pomo#nik u ispunjenju nauma
njegove ene. >ebeka savjetuje svom sinu Jakovu da bjei. $ stanju je opet stvari tako urediti
da Jakov s blagoslovom oca !zaka krene na put kako bi zaprosio k#er njenog brata Sabana za
enu. Tako !zak gubi oba sina. Izav je ljut na njega jer je njegova brata stavio na prvo mjesto
i blagoslovio ga' a Jakov ga naputa. Tek kratko pred njegovu smrt opet sinovi dolaze ku#i
!zaku da ga na koncu zajedniki pokopaju.
!zak ponavlja ono to je njemu uinio njegov otac. Ostaje u ulozi rtve u koju ga je
doveo otac. -voj ivot ne oblikuje sam ve# ga je ena natjerala da radi ono to ona ho#e. *li
kao rtva postaje on i izvritelj. >anjava svog sina ljubimca Izava a time i samog sebe. (e,u
njegovim sinovima dolazi do razdora. *braham nije rtvovao samo !zaka. !zakova ga je
majka natjerala da protjera Jimaela. Jimael je sjena !zakova. %rotjerivanje bratovo protjeralo
je i dio njega samoga. Tako !zak doivljava dvostruku naputenost& progonstvo svog brata i
svoje vlastito rtvovanje. -ada se oboje ponavlja u !zakovu ivotu. -inovi su se posva,ali kao
to su se !zak i Jimael otu,ili i u konanici postali neprijateljski raspoloena bra#a' Fidovi i
*rapi.
..
!zak mora pro#i bolan proces uenja. (ora uiti biti otac' podupirati svoje sinove
umjesto da usmjerava jednog protiv drugog. (ora uiti kako se osloboditi svoje vlastite
povijesti umjesto da ju ponavlja. (ora uiti ivjeti svoj ivot. -amo tako postaje sposoban
blagosloviti sinove. 9iblija ne opisuje vie ovaj proces uenja. *li kad !zak sit godina umire'
oba sina su opet pomirena i zajedniki ga pokapaju. 4%ost 6B'/:7 $ pomirenju sinova
nagovjetava to da se i u !zaku dogodio miran zavretak& mir izme,u naputenog mladi#a i
starog mukarca.
Ja mene !zak bez oca predstavlja arhetip siroeta kako ga je opisao Aeribert
Fischedick. -iroe ezne za izgubljenim rajem. Fena mu slui kao majka koja bi mu prije
svega trebala dati sigurnost. Nesposoban je za istinski odnos. -iroad rado ivi u svijetu
punom iluzija koje stvaraju od ivota. Teko im je suoiti se sa ivotom i njegovim
konDliktima. Jer svaki je konDlikt prijetnja i podsje#a ih na to da vie nisu u raju ve# da su
odavno iz njega protjerani. -iroe treba prostora da obilno oplakuje i saalijeva svoju
sudbinu. 4usp. Fischedick BB7 -iroad oekuje od drugih da ih razumiju i da im daju osje#aj
prihva#enosti. Eesto su ova oekivanja tako velika da se drugi njima osje#aju preoptere#eni.
Tako siroe mora nauiti <re#i da patnji i boli kao dijelu ivotne stvarnosti te prihvatiti mnoge
male smrti u ivotu.< 4isto G57
=uhovnost onih koji su bez oca obiljeena je jakom enjom za sigurno#u i
oslobo,enjem. *li ova duhovnost esto ima inDantilne crte. $mjesto da se suoe sa ivotom i
njegovim konDliktima' oni od 9oga oekuju rjeenje svih problema. Tee tome da nijeu i
izbjegavaju bol. 9og je onaj koji im treba odmah darovati mir i radost. No' ovaj pretjerani
optimizam samo je nalije pesimistinog pogleda na sebe i svijet. Jatvaraju oi pred
nevoljama ovoga svijeta kako bi pobjegli u zdravi svijet. -iroad trai gurua koji za njih
postaje nedodirljiva Digura osloboditelja. ?rade si zdravi svijet u kojem se osje#aju kod ku#e.
*li tad iz njih ne proizlazi nikakva snaga. -amo ako se mukarci koji su ostali siroad suoe s
naputenim mladi#em u sebi i razviju za njega oinske osje#aje moe se prekinuti ponavljanje
ovog ivotnog uzorka koji sputava ivot te se rana moe pretvoriti u biser. Naputeni
mukarci koji se suoe sa svojom naputeno#u postaju dobri duobrinici i terapeuti. !maju
osje#aj za naputene ljude. * ne upadaju u zamku da im daju sigurnost koju oni od njih ne
oekuju ve# im pokazuju put u vlastito srce u kojem pronalaze same sebe.
!zak je slika mekuca koji pati od vlastite bespomo#nosti. (ukarac kojeg je otac
napustio i koji ne nalazi zamjenskog oca na kojem bi mogao razviti svoj vlastiti identitet'
ravna se u svom ponaanju prema enama. %reuzima enska mjerila za svoj ivot. ! drutvo
mu postaje zamjenska majka. $mjesto da sam oblikuje drutvo on ga koristi kao skrbnika za
svoje potrebe. @alter Aollstein misli da je nae drutvo zbog puno mekuaca <postalo
nemuko i pseudomajinsko& odobrava zatitu i sigurnost' upravljanje' pravila' kontrolu'
nadzor' pokroviteljstvo' vodstvo i uzdravanje u prevelikoj mjeri.< 4Aollstein /67 *li nae
drutvo treba muke vrijednosti u pozitivnom smislu' poput odgovornosti i pionirskog duha.
)od !zaka postaje jasno& <mukarac bez mukosti nije vie izazov ni za ene.< 4Aollstein /L7
(ukarac ne moe nita uiniti na tome to ga je otac napustio. *li se mora suoiti s tom
naputeno#u i preuzeti odgovornost za se. (ora uiti biti blizak sam sebi' suoiti se sam sa
sobom umjesto da se stalno iznova udaljuje od sebe i da bjei od vlastite mukosti. !zak je
izazov dananjem mukarcu da se pomiri sa svojom ranjivo#u i unutarnjom naputeno#u' da
izi,e iz uloge rtve da bi " kao to je to !zak bio na kraju svoga ivota " drugima postao
blagoslov.
=anas ima mnogo mukaraca bez oca. %ate od toga to nisu imali oca koji bi ih
podravao. -kloni su se sasvim rtvovati za poduze#e ili neku grupu. *li rtvuju i svoju
vlastitu snagu. Nedostaje im muka energija da sami neto oblikuju' da se opru tendencijama
drutva da sve privue sebi kao neka velika majka. (ukarci bez oca esto bjee u ulogu
rtve. Osje#aju se kao rtva svojih roditelja' kao rtva drutva. Odbijaju preuzeti odgovornost
./
za se i za svoj ivot. $koliko se identiDiciraju sa svojom ulogom rtve i sami postaju
poinitelji. )oriste druge da bi ispunili svoje potrebe umjesto da se sami brinu za sebe.
(ukarci bez oca trebaju oeve kako bi doli u kontakt sa svojom mukom snagom. -amo
tada proizlazit #e iz njih blagoslov za drutvo. -amo tada sudjelovat #e u oblikovanju drutva
umjesto da doputaju da ih ono odre,uje. (ukarci bez oca uvijek iznova povre,uju sami
sebe. Tako imaju malo snage zauzeti se za svijet i razvijati nove ideje. Nedostaje im hrabrost
da se odvano uhvate u kotac s problemima. >adije se ravnaju prema oekivanjima drugih
kako bi bili omiljeni kod to je mogu#e vie ljudi. Nae vrijeme treba mukarce koji
utjelovljuju oinsku energiju na dobar nain' mukarce koji imaju odvanost teiti rjeenjima
koji uistinu pomau pa i onda kada ne nailaze posvuda na odobravanje.
%. &akov: otac
Jakov je tipini mamin sin. )ao mamin sin moe postati otac 9iblija nam pripovijeda
o razvoju Jakovljevu i njegovu putu kako sazrijeva od svoje uloge uspjenog i lukavog
mukarca do oca. %ut ga vodi preko susreta s mranom stranom. *li prvi korak na ovom putu
je izlazak iz majinog ivotnog prostora. Jakov bjei od svoga brata. $ konanici' bjei od
svoje sjene. No ovaj ga bijeg osloba,a i od navezanosti na majku i vodi ga na koncu do
samoga sebe i istine o sebi.
Na bijegu Jakov doivljava uzbudljivo iskustvo 9oga. -anja ljestve koje vode do neba
i po kojima se sputaju i penju an,eli. ?ore stoji 9og i obe#ava mu da #e mu ivot uspjeti& <Ja
sam s tobom i uvat #u te kako god po,e te #u te dovesti natrag u ovu zemljuK i ne#u te
ostaviti dok ne izvrim to sam ti obe#ao.< 4%ost /C'.B7 Tu Jakov po prvi puta susre#e svoje
nesvjesno. Osje#a da postoji neto vie od toga da se pomo#u razuma probija kroz svijet. $
dubini njegova srca obra#a mu se 9og i blagoslivlja ga. Ovo iskustvo 9oga koji blagoslivlja
prvi je korak na Jakovljevu putu preobrazbe. -ad spoznaje da ne ovisi sve o njemu' o njegovoj
volji i lukavstvu. Fivotni uspjeh ovisi o 9ojem blagoslovu. *ko se prepusti volji 9ojoj' tada
#e na#i svoj put.
)ad je Jakov nakon .L godina slube kod Sabana krenuo ku#i sa svoje dvije ene'
sinovima i cijelim imanjem' javljaju mu da mu brat Izav ide u susret. -ad osje#a da se mora
suoiti sa svojom sjenom. $plaio se i eli umilostiviti brata darovima. *li svi ljudski
pokuaji da nadvlada bratovu mrnju darovima bili bi uzaludni kad se Jakov ne bi susreo sa
vlastitom sjenom. To se doga,a u jedinstvenu prizoru no#nog dvoboja s nekim tamnim
ovjekom. 4%ost 6/' /62667 Ovdje Jakov vie ne moe uzmaknuti. (ora se suoiti s istinom o
sebi samom& Jakov vodi svoje ene i djecu i svoje cijelo imanje preko gaza na Jaboku. <Jakov
ostane sam. ! neki se ovjek rvao s njim dok nije zora svanula. 3ide#i da ga ne moe svladati'
ugane mu bedro pri zglobu' tako da se Jakovu kuk iaio dok su se rvali. %otom ree& M%usti
me jer zora svi#eHN *li on odgovori& MNe#u te pustiti dok me ne blagosloviN< 4%ost 6/' /B2
/G7 9orba je to na ivot i smrt. Jakov vie ne izbjegava borbu. -uprotstavlja se i od tamnog
ovjeka koji je prema njemu na poetku nastupio tako neprijateljski dobiva blagoslov koji ga
osposobljava da susretne svoga brata bez straha.
(ukarci koji misle pro#i bez borbe zastaju na svom razvojnom putu. Fivot je borba.
-vatko na svom putu postajanja mukarcem susre#e vlastitu sjenu. * nju susresti nije ugodno.
9ajke nam s istom ozbiljno#u pripovijedaju da su u ovoj borbi uvijek radi o ivotu i smrti. !
na poetku uop#e nije tako da u toj borbi junak odnosi pobjedu. Jakov tako,er ne pobje,uje.
*li njegov se protivnik daje prepoznati kao an,eo 9oji. Ovim tamnim an,elom 9og
blagoslivlja Jakova i daje mu novo ime& ne zove se vie Jakov 4varalica7 ve# !zrael 4borac s
9ogom7. $ svojoj sjeni Jakov je susreo samoga 9oga. No' sjena ga je i ozlijedila. Aramao je
zbog udarca u kuk. (ora i#i kroz ivot polaganije i opreznije. 3ie ne moe sve to bi htio.
.6
(ora pustiti da se stvari same odvijaju. Jakov upravo kao ranjeni borac Jakov postaje praotac
!zraela. Oito je da nije u stanju uistinu postati otac onaj tko se nije borio sa sobom i sa
svojim mranim stranama. Tko misli da moe pro#i ivotom neokrznut i da se ne suprotstavi
svojoj sjeni taj #e projicirati svoje mrane strane na svoje sinove i k#eri. Ne moe vidjeti
sinove onakve kakvi oni stvarno jesu. (nogo ih vie promatra kroz naoale svojih potisnutih
potreba i strasti. >azgovarao sam s mnogim mukarcima koje otac nije podupirao. Qtovie'
otac im je stvar dokraja oteao. Otac je u njima vidio sve ono to sam kod sebe nije mogao
prihvatiti' ono to je sam sebi zabranjivao. ! umjesto da se bori sam sa sobom' on se s onim
potisnutim borio u sinu. *li njegova borba nije postala izvor blagoslova ve# prokletstva. Nije
sluio ivotu ve# smrti. -inovi oeva koji su zaobili svoje mrane strane jedva da su u stanju
razviti pozitivnu mukost. Oni #e ili nasilno proivjeti svoju mrnju prema ocu ili #e
neprestano patiti od vlastitih slabosti. Nikada ne#e stati na noge i nesposobni su suoiti se sa
ivotom i njegovim izazovima.
9iblija nam u Jakovu pokazuje da postoje dva naina kako se susresti sa sjenom. %rvi
je nain boriti se s njom =rugi se nain sastoji u tom da se ponizno se pred njom pokloniti i
priznati ju. )ad je Jakov susreo svoga brata Izava' on se baca sedam puta pred njega. Tada
mu ususret potri Izav' zagrli ga i izljubi. Jajedno plau. * Jakov kae& <(eni je' to si me
ljubazno primio' kao da gledam lice 9oje.< 4%ost 66'.57 Janimljivo je da se kod oba susreta
sa sjenom u njoj upoznaje 9og. )ao u borbi tako i u poklonu pred sjenom' Jakov naslu#uje da
u tami susre#e tajanstvenog 9oga. $ konanici' ne radi se samo o <psiholokoj obradi< sjene'
ve# o drugaijoj slici 9oga. Tko susretne svoju sjenu ne#e vie biti zadovoljan istim i
bezopasnim slikama 9oga. Ja neke je mukarce 9og postao dosadan jer smo ga predstavili
kao previe dragog i milog. 9iblija nas upu#uje na 9oga koji se obra#a dubinama ljudske
due' koji dotie mukarca u njegovoj spremnosti da se bori. (nogi mukarci se ne zanimaju
za duhovne putove jer su oni preblagi i ne odgovaraju njihovoj borbenoj strani. 9og nas ne
susre#e samo na svjetlu ve# i u tami' ne samo u miru ve# i u borbi. 9og nije samo njean ve# i
odluan i energian i opasan. Tko se uputa u ovu borbu i uz rizik da #e biti povrije,en' taj tek
tada postaje uistinu mukarac. ! postaje " kako nam pokazuje Jakov " istovremeno i otac' ne
samo bioloki ve# i duhovni. %ustinjaki oci stoga su u Jakovu vidjeli uzor. >vali su se kao
Jakov s mranim stranama i demonima i odoljeli su im.
3eliko iskuenje pravo za mukarca dananjice sastoji se u tom da se osloni samo na
svoj razum i volji i pritom zaobi,e sve to se izdie iz dubina nesvjesnog. Eesto na ovom putu
ima i uspjeha. *li taj uspjeh moe biti i zamka. Onaj koji je uspjean ne mora se suoavati sa
sjenom. +. ?. Jung pie da je najve#i neprijatelj preobrazbe uspjean ivot. Tko je stalno
uspjean' taj vjeruje da mu je ivot u redu. *ko ena progovori o mukarevim mranim
stranama' tad se on brani od toga. On uop#e ne razumije to njegova ena time misli. Ona ima
problema' ne on. )od njega sve tee glatko. On je zadovoljan. *li' ponekad agresivni nain
na koji mukarci reagiraju na kritike primjedbe svoje ene pokazuje da nisu tako sigurni kao
to to na vani izgledaju. Neizljeivo se boje da bi netko mogao zagrepsti lak s njihove
uspjene slike. No' kad2tad' stara strategija vie nije dovoljna. >azum sa svojom lukavo#u
vie ne pomae da se djeca razvijaju drugaije' kad se tijelo razboli ili kad psiha vie ne
sura,uje " na primjer ako onome koji je uspjean odjednom vie ne da spavati ili ako ga baca
u napadaje panike.
%o susretu sa sjenom Jakov postaje sposoban biti otac. Jakov vai za praoca !zraela.
9iblija nam pripovijeda jako puno o tom na koji je nain Jakov otac. )ad je Jakov radio kod
Sabana' imamo dojam da ene od njega ho#e to je mogu#e vie sinova. >ebeka kae Jakovu&
<=aj mi djeluH !nae #u svisnutiH< 4%ost 65'.7 Jakov je zato tu da sa svoje dvije ene i sa
slukinjama ima sinove i k#eri. * od oinskih osje#aja ne opaa se nita. -amo se kod
posljednje dvojice od dvanaest njegovih sinova' koji su mu se rodili tek u starosti' govori se o
njegovoj ljubavi prema njima. <!zrael je volio Josipa vie nego ijednog svoga sina jer je dijete
.L
njegove starake dobi.< 4%ost 6G'67 Jer je !zrael vie volio Josipa nego ostalu bra#u' bra#a
zamrze Josipa. Namjeravaju ga ubiti. Nakon ovoga to nam 9iblija kazuje' ne moe se
govoriti o oinskoj idili. (nogo vie mora !zrael 4Jakov7 prolaziti bolna iskustva kako bi
svojim sinovima bio otac i postao im izvorom blagoslova. Josipa bra#a prodaju u Igipat. *
9enjamina' najmla,eg sina' !zrael mora pustiti da ide s bra#om u Igipat. Tek kad su se bra#a
pomirila s Josipom i !zrael postaje otac svima na jednak nain.
- gledita psihologije' otac je onaj koji djecu podrava' onaj koji ih podupire kako bi
se odvaili na svoj ivot i sami ga uzeli u svoje ruke. Otac ne zadrava svoju djecu ve# ih
alje u svijet da ive svojim vlastitim ivotom. *li je tu kada ga zatrebaju. Njemu se mogu
vratiti. Na njega se mogu osloniti. Ne oteava im kad pogrijee ve# im olakava stvar. -toji
iza njih ako ih tko napadne. On je sinovima izvor muke energije. $pravo danas mnogi sinovi
eznu za ocem. 9ez njega ne mogu razviti svoj muki identitet. Eesto dolaze u nesuglasice s
ocem i bune se protiv njega ako je za njih prejak' ako trai preveliku poslunost ili ih
preoptere#uje svojim oekivanjima. *li i ta pobuna pripada procesu postajanja mukarcem.
-amo ako se distanciram od oca mogu otkriti i pozitivne korijene koje imam u njemu.
Ja sam zahvalan za iskustvo svog oca. On je vrlo rano izgubio svoje roditelje.
Odrastao je u pokrajini >uhr' a radio je u uredu jednog rudnika. Jer mu je smetalo to mora
raditi na katolike blagdane' jednostavno se preselio u (0nchen bez ikakve sigurnosti. Nije
imao novca. *li se jednostavno probio i osnovao trgovinu. )ad je o tom pripovijedao' to mi je
uvijek imponiralo. %oslije njegove smrti moja je sestra nala njegove dnevnike zabiljeke iz
vremena prvih godina u (0nchenu od .:/6. godine i dalje. )ad sam ih itao' osjetio sam
kako je sam morao traiti svoj put pra#en mukom i mnogim razoaranjima. )ao otac uvijek je
bio prisutan' budu#i da je trgovina bila u ku#i u kojoj smo i mi stanovali. Tako je bio na svim
obrocima. )ad smo s djecom iz susjedstva igrali nogomet i posva,ali se im bismo izgubili'
on bi iziao iz ureda. Nije vikao na nas ve# bi nas poredao u dvije vrste. Tad bi nam odrao
lekciju o pravom sportskom duhu. -vi smo si morali pruiti ruku i viknuti <hip' hip' hura<. To
je uglavnom bilo tako zabavno da smo se svi morali smijati. Time je stvar bila zavrena.
=anas se mnogi oevi ne suoavaju sa sva,ama svoje djece. Jakuasta pitanja preputaju
majci i povlae se u svoj posao. )ad se osvrnem unatrag' zahvalan sam to se moj otac
suoavao s naim sva,ama bez moraliziranja i vikanja. %uno je vie to shva#ao kao prigodu
da nas poui kako se sporta mora uiti i gubiti i unato tome ostati Der.
Jer se moj otac samo morao probijati kroz ivot' podravao nas je kad bismo postali
poduzetni. Nikad se nije bojao kad smo s biciklima i atorima bili dva tjedna na putu po
*lpama. )ad god smo neto planirali' on bi to podrao. Nikad nije kvario planove ili
izraavao svoje sumnje. %uno vie' bio je ponosan kad bismo se primili neega i smislili neto
to je drugima prije izgledalo kao neostvarivo. )ao dijete imao sam najlu,e pomisli. -a
sedam godina napravio sam s bra#om malo jezerce za ribe u dvoritu. 9udu#i da ribe ne bi
preivjele zimu' donio sam ih u kadu. Eitava obitelj nije se tad mogla tjednima kupati. Jo i
danas se udim to je moj otac pokazivao razumijevanje za takve ideje. Osim moje starije
bra#e i sestara nitko se tada nije bunio. 9udu#i da je moj otac u prvom svjetskom ratu bio
mornar' uvijek bi se oduevio kad bismo ulovili ribu u nekom jezeru i donijeli je u nae
jezerce.
=rugi put napravio sam klupu od dasaka koje sam kojegdje naao. )ad je bila gotova'
pun ponosa pokazao sam je ocu. On je sjeo na nju a ona se odmah raspala. To je sve
nasmijalo. %rvi pokuaj nije uspio. *li to me nije odvratilo od toga da ostvarim druge ideje.
Otac koji podrava svoju djecu potie njihovu kreativnost i elju za ivotom. Nama nikada
nije bilo dosadno. $vijek smo imali dovoljno ideja kako se moemo igrati i ega se moemo
prihvatiti. )ad smo kasnije u pubertetu raspravljali s ocem i svi bili drugaijeg miljenja od
njega' nikad nije uporno ostao pri svom. )ad bismo ga svojim argumentima stjerali uza zid'
.B
on bi se jednostavno nasmijao. Time je rasprava izgubila otrinu i zavrila bez gubitnika. * ni
mi nismo vie svoje argumente shva#ali tako ozbiljno.
)ao u svakom arhetipu' tako i u slici oca' skriva se mnogo snage ali i opasnosti. Tko
kao otac ne puta svoju djecu' tko prakticira patrijarhalni stil vo,enja i misli da moe sve
odre,ivati' iskrivljuje sliku oca. 9rka je s nepogreivo#u i autoritarnim stilom vo,enja.
*utoritaran je samo onaj tko nema karaktera. Jer se u osnovi boji konDlikata' mora stalno
lupati po stolu i dokazivati svoj autoritet. *li to nije mukarac' ve# karikatura mukarca. !za
toga se osje#a strah da bi mogao biti svrgnut i stavljen u pitanje u svojoj nepogreivosti.
(ukarci koji nisu imali pozitivnih iskustava s ocem su uvijek nepovjerljivi. ! imaju dojam da
se stalno moraju dokazivati. Jer u sebi nisu mirni' moraju bez predaha biti aktivni kako bi
dokazali koliko se muke energije krije u njima. *li ova mo# bez dobrog iskustva oca
uglavnom djeluje razaraju#e. Ona ne gradi jer je samodopadna. Ne radi se o elji da se neto
oblikuje ve# o pritisku da se mora dokazivati kako bi ga otac konano primjetio. $ politici
vidimo kako takvo stanje bez oca djeluje ruilaki. !skoritavaju cijele narode kako bi
proivjeli svoje rane koje im je nanio otac.
%ostajanju mukarcem pripada i oinstvo' svejedno je li mukarac i bioloki otac
sinova i k#eri ili samo duhovni. 9iti otac znai podravati druge' posredovati im elju za
ivotom' davati im oslonac tako da se odvae sami uzeti ivot u svoje ruke. $ blizini oevoj
sinovi i k#eri usu,uju se i pogrijeiti. Jnaju da im otac ne#e oteati. Njemu smiju do#i i kad
su zali na stranputice. Otac ne sputava ve# puta djecu. *li je tu za njih. =jeca znaju da se
uvijek mogu vratiti da se oslone na njega i kod njega na,u pomo# i utjehu.
(nogi mukarci koji se jednostavno gube u svom poslu' odbijaju ulogu oca. (ogu ak
voditi svoje poduze#e' ali ne i svoju djecu. $ raspravi sa svojom djecom mukarci osje#aju da
se ne mogu skrivati iza svojih uloga. =jeca ih podsje#aju na vlastite mrane strane. =jecu ne
moe zadiviti uspjean poslovni ovjek. $ njemu djeca trae ovjeka i oca. Otac postaje samo
onaj koji doputa da se pred njegovom djecom pokau i njegove mrane strane. -uoiti se sa
vlastitom nemo#i i sjenom je preduvjet da se djeci pokae istinska bliskost i da ih se podri
kad zakau. (nogi mukarci imaju dojam da moraju ivjeti recept uspjeha koji primjenjuju u
poslovnom svijetu i u svojim obiteljima. *li to ne uspijeva. $ poduze#u se trai brzina. *
obitelj oekuje da otac za nju ima vremena. Jedan mi je menader pripovijedao da previe
gura u malo vremena koje provodi s djecom. On misli da mora vrijeme to je mogu#e
uinkovitije iskoristiti i s djecom mnogo toga poduzeti. *li oni to uop#e ne ele. Ona
jednostavno ho#e samo to da je otac tu' da se s njima igra i da ima za njih vremena. Ne ele da
ih on upotrebljava kao nositelj uspjenosti ve# da ih ozbiljno prihvati kao djecu.
$pravo su u naem vremenu nuno potrebni mukarci koji su u kontaktu sa svojim
oinstvom. 3e# je *le;ander (itscherlich u ezdesetim godinama prolog stolje#a govorio o
drutvu bez oeva. (nogi su oevi tada pali u ratu. *li i danas psiholozi govore o oskudici
oeva. (nogi su oevi kao i prije odsutni u odgoju. Ne podupiru svoju djecu. Sjute se to se
njihova djeca razvijaju drugaije od onoga kako su si oni zamislili. Odgoj djece radije
preputaju majkama. Ne ele stalno raspravljati sa svojom djecom. *li djeci je potrebna oeva
energija kako bi mogli rasti. =jeca ho#e vidjeti mukarca koji se s njima bori' a ne poslovnog
ovjeka koji svoju energiju ivi samo na van i u obitelji ho#e imati samo svoj mir.
Ne treba oca samo obitelj ve# i drutvo. Otac nije tu samo za svoju djecu. On preuzima
odgovornost i za one koji su trpjeli' koji se osje#aju naputeni i ostavljeni' koji su na rubu
drutva. Otac je onaj koji prua svoju glavu kad u obitelji neto krene krivo. Ne izbjegava
odgovornost. On staje ispred svoje obitelji. On staje ispred ljudi koji sami nemaju vrsto#e.
(nogi sve#enici preuzimaju za druge ljude ovu <ulogu oca< i nije sluajno naziv za
redovnikog sve#enika pater 4lat. <otac<7. Oni ljudima bez orijentacije postaju oevi. %rate ih
na njihovu putu. %ruaju im oslonac a da ih ne ine ovisnima o sebi. =anas doivljavam
veliku enju za oevima na koje se moe osloniti. %onekad se to tako jako projicira na mene
.8
da ne mogu ispuniti ta oekivanja. *li iza ovih projekcija osje#am nedostatno iskustvo oca i
enju da se na oca moe osloniti. Takvi mukarci bez oca naalost esto upadaju u ruke
mukarcima koji za se tvrde da su im oevi' ali to u stvari nisu. Tad oni podlau mukarce bez
oca i odre,uju ih umjesto da im pomognu da na,u vlastiti put i da do,u u dodir s sa svojom
mukom energijom.
(oglo bi se saeto re#i da su za oca karakteristina dva stava& odlunost i
velikodunost. Oevi djeluju ako to iziskuje situacija. =onose odluke umjesto da probleme
odguruju od sebe. $ mnogim poduze#ima' gremijima i grupama danas nedostaje oinskih
mukaraca koji pruaju svoju glavu' preuzimaju odgovornost i donose odluke. (nogi
mukarci radije ne donose odluke iz straha da bi mogli pogrijeiti. *li tad od njih ne dolazi
nita novoga. 9oje se sukoba i nita ne pridonose bistrenju situacije. =rugi stav je
velikodunost. Oevi nisu sitniavi i uskogrudni. !maju iroko srce. =jecu ili one koje vode
smatraju sposobnima. Nae vrijeme treba takve oeve irokog srca. Ja sam zahvalan to sam
imao takvog oca.
'. &osip: "arobnjak
Jakov je bio najdrai majin sin. Josip je miljenik oev. On je tipian oev sin. To u
njegovoj bra#i budi zavisti' pa ak i mrnju. Josip se osje#a posebnim. -vojoj bra#i
pripovijeda san u kojem je s njima na polju vezao snoplje. Njegov se snop uspravio' a snopovi
ostale bra#e ga okrue i poklone mu se. 9ra#a mu na njegov san odgovore& <M)ani li nad
nama zakraljevati Ao#e li nam biti gospodarN ! jo ga vie zamrze zbog njegova prianja o
snovima.< 4%ost 6G'C7 Nije dakle' samo posebna naklonjenost oeva ona koja izaziva zavist
bra#e' ve# je to i Josipovo ponaanje kojim se on prikazuje kao neto posebno' kao oev
ljubimac koji dobiva sve to ho#e. Josip izaziva agresivnost u svojoj bra#i jer se jednostavno
ne prilago,ava ve# vjeruje svojim vlastitim snovima. On ima jo jedan izvor od kojega moe
ivjeti& svijet nesvjesnog' svijet unutarnjeg nadahnu#a. To je arobnjakov svijet.
)ad je Josip po nalogu svoga oca donio svojoj bra#i koja su napasala stada neto za
jelo' oni ga odlue ubiti. *li' >uben' najstariji sin' zauzima se za svoga brata. Ao#e ga spasiti
iz ruku svoje bra#e i vratiti ocu. Jato oni odustaju od toga da ga ubiju. 9acaju ga u atrnju.
)ad su tuda prolazili trgovci' Juda predlae da im prodaju Josipa. To su Jimaelci' potomci
Jimaela' brata !zakova. Josip' Jakovljev najdrai sin dospijeva u ruke Jimaela' u pustinju
prognanog brata njegova djeda. (oglo bi se re#i da ga ovdje dostiu tajne povijesti njegove
vlastite obitelji. Nedovrene mrane strane njegove obitelji opet izranjaju i ho#e biti zavrene.
Josip se tek s mukom mora osloboditi obiteljske sjene. *li najprije sin koji dobiva sva oinska
dobroinstva susre#e vlastitu nemo#' strah i naputenost. $ mranoj atrnji osje#a se naputen
i predan smrti. Jimaelci kojima su ga bra#a prodala odvode ga u Igipat i prodaju %otiDaru'
visokom slubeniku Daraonovu. Najprije Josipu sve uspijeva jer 9og je s njim. %otiDar je
zavolio Josipa i povjerava mu sav svoj imetak. *li sre#a ne traje dugo. Fena %otiDarova bacila
je oko na Josipa. Trai od njega da spava s njom. No' Josip to odbija. To bi za njega bilo
gaenje povjerenja prema svom gospodaru i grijeh prema 9ogu. )ad ga je ena uhvatila za
ogrta kako bi s njom spavao' Josip bjei. Tad ga ona optuuje da ju je silio da spava s njim a
kao dokaz pokazuje ogrta. ?ospodar se razgnjevi i baci Josipa u tamnicu. Josip opet
doivljava naputenost i tamu. *li 9og je s njim.
$ tamnici Josip tumai snove dvojici zatvorenika. Oba doivljavaju tonu sudbinu
koju im je Josip na temelju njihovih snova predvidio. ?lavni pekar je objeen na drvo a glavni
peharnik je vra#en u slubu. =vije godine kasnije usnu Daraon san koji nije razumio. Ni
egipatski mudraci i vraevi nisu ga mogli protumaiti. Tada se glavni peharnik sjeti Josipa i
.G
ispripovijeda Daraonu o njegovu umije#u tumaenja snova. Faraon pozove Josipa kako bi mu
protumaio san. *li Josip odgovara& <Nita je ne mogu nego #e 9og dati pravi odgovor
Daraonu.< 4%ost L.'.G7 Josip Daraonu na temelju njegovih snova prorie sedam godina obilja i
sedam gladnih godina. ! savjetuje mu da podigne spremita kako bi sauvao urod obilnih
godina i tako mogao preivjeti gladne godine. Faraon postavlja samog Josipa za upravitelja
njegova kraljevstva. -vojim dvorjanicima kae& <Jar bismo mogli na#i drugoga kao to je on'
ovjeka koji bi bio tako obdaren duhom 9ojim<. 4%ost L.'6C7 Tako Josip postaje najmo#niji
ovjek u Igiptu. Njegova nesre#a pretvorila se u novu sre#u. Jer se razumije u snove i jer ga
je 9og blagoslovio' sve mu uspijeva. =ok itav svijet gladuje' moe Josip' arobnjak' vaditi iz
punih skladita.
Josipova bra#a kre#u u Igipat da tamo kupe ita jer je u )anaanu zavladala glad. Josip
prepoznaje svoju bra#u ali ne daje da oni prepoznaju njega. =aje im ito ali samo pod
uvjetom da se vrate ocu i dovedu najmla,eg brata. Jakov odbija pustiti svog najmla,eg sina
da otputuje. 9oji se da #e poginuti. )ad je glad postala jo tea' Juda jami za 9enjamina.
Tako bra#a opet dolaze Josipu. On ih opet stavlja na kunju. 3re#e im puni itom a u
9enjaminovu vre#u daje staviti srebreni pehar. Tad ih daje uhititi. 9enjamin mora postati rob.
)ad se Juda zauzima za njega' Josip vie ne moe izdrati. %lau#i govori svojoj bra#i& <Ja
sam Josip' va bratK onaj koga set prodali u Igipat. *li se nemojte uznemirivati i prekoravati
to ste me ovamo prodaliK jer 9og je onaj koji me pred vama poslao da vas odri na
ivotu.<4%ost LB'L2B7 Josip se izmiruje sa svojom bra#om. $ svojoj sudbini vidio je samog
9oga na djelu. 9og je preokrenuo zlo u dobro. On je elju za smr#u bra#e preokrenuo u
blagoslov za cijelu obitelj. Josip nije ogoren ranama koje su mu nanijela bra#a. (oe se
pomiriti s njima jer se osje#a zati#enim i blagoslovljenim od 9oga. 3e# su mu njegovi snovi
koje je sanjao kao dijete obe#ali da #e njegov ivot uspjeti. Ovi su mu snovi u naputenosti
atrnje i egipatske tamnice ulili povjerenje da ga 9og ne naputa. Najmiliji oev sin nije se
vie mogao uzdati u oevu pomo#. Otac je daleko. *li je otkrio 9oga kao svoga oca kojem se
povjerava i koji ga vodi kroz sve nevolje ivota.
Josip slua snove i zna ih tumaiti. Tako se Josip pokazuje s posebnom darovito#u
koja mu postaje blagoslov. %ostaje vladar na cijelom zemljom. )ad je Josip susreo svoju
bra#u pokazuje svoje osje#aje. ?ubi pribranost mo#nika. %lau#i ljubi svoju bra#u. -ad se
Josip ne osje#a kao neto posebno' on je sada jedan od bra#e. (oglo bi se re#i& sad postaje
sposoban za odnos. -ad vie nije najdrai sin koji se postavlja iznad bra#e ve# onaj koji im se
baca oko vrata i s njima postaje jedno. Novi odnos prema bra#i vodi tome da Daraon poziva
njegovu cijelu obitelj da do,e u Igipat. Tako se !zraelci sputaju u Igipat na L55 godina.
Josipova sudbina odre,uje' dakle' budu#u sudbinu jednog cijelog naroda.
Josip je slika ovjeka koji se ne ograniava samo na svoje proDesionalne uspjehe ve# u
isto vrijeme oslukuje svoje snove i pokazuje osje#aje. Ne identiDicira se sa svojom ulogom
vladara' ve# silazi sa svoga trona i brat je me,u bra#om. Josip je doao do ove mudrosti jer je
proao kroz naputenost' nemo#' usamljenost i tamu. %roao je tipini put koji bajke opisuju
kao put junaka. -vaki mukarac mora pro#i kroz opasnosti' mora napustiti sebe i sve svoje
planove kada dospije u bezizlaznu situaciju kako bi samoga sebe predao u ruke 9oje. Njegov
uspjeh nije u njegovim rukama ve# se sav predaje u ruke 9oje. * ruka 9oje jami da #e
njegov ivot uspjeti pa i ako uvijek iznova ima situacija koji vie nalikuju propasti nego
uspjehu.
! u Josipu postoje mnoge slike koje on ostvaruje. On je tuma snova' politiar'
organizator. $ njemu bi htio promotriti arhetip arobnjaka. <Earobnjak stoji na vlastitim
nogama na tlu ovoga svijeta' obdaren darovima svemira. %oznaje vjene zakone nastajanja i
propadanja ' poredak stvaranja i na zemlji ostvaruje ono to je spoznao. -posoban je vidjeti
kroz vanjsku pojavnu sliku ovoga svijeta i spoznati stvarnost u pozadini.< 4Fischedick /687
Earobnjak vlada umije#em oblikovanja ovoga svijeta iz znanja o nadsvjetskom' boanskom.
.C
On u svemu spoznaje poredak. Odlikuje se unutarnjom jasno#om. Josip oblikuje svijet
znanjem o snovima u kojima mu sam 9og ukazuje na pozadinu sve stvarnosti. On organizira
politiku Igipta' ne na racionalnom razmiljanju' ve# na temelju snova koje uz 9oju pomo#
moe tumaiti. Earobnjak je upu#en u duboke tajne ovoga svijeta. On je u kontaktu s 9ogom.
!z te unutarnje povezanost s 9ogom on moe oblikovati svijet po 9ojoj volji. ! uz svu
upu#enost na svijet' on nikad ne zaboravlja mistinu dimenziju svoga ivota.
)ao i u svakom arhetipu tako se i u ovom arobnjakovom skriva mnogo opasnosti.
Tko ho#e do#i u dodir sa arobnjakom u sebi' mora to uiniti vrlo oprezno. ! uvijek mu je
potrebno odstojanje od arhetipa arobnjaka. *ko se identiDicira s njegovim arhetipom' tad #e
se naduti. Osje#at #e se kao izvor velike magije umjesto da bude njeno sredstvo. Takvo
nadimanje ega vodi do tipinog gurua koji raspolae velikim talentima i ljude na se vee
izvanrednim zraenjem' ali je slijep za svoje vlastite mrane strane. Tko nema unutarnji
odmak prema arobnjaku u sebi' taj zavodi druge ljude svojom magijom i unitava ih. $
konanici to je duhovna zloupotreba ime se takav arobnjak bavi. =uhovna arogancija i
nadimanje ega velika je napast za svakog sve#enika' terapeuta i televizijskog propovjednika.
(ukarci na vode#im zada#ama osje#aju da im je potreban arobnjak u njima. -amo s
razumom ne mogu voditi neki veliki pothvat. %otrebna im je veza s unutarnjim izvorom' s
boanskim izvorom inspiracije i kreativnosti. (oraju do#i u doticaj s arhetipom arobnjaka
<koji mobilizira resurse unutarnje spoznaje<. 4*rnold .L:7 *rhetip arobnjaka jaa potencijal
inspiracije' kreativnosti' vlastitih mogu#nosti koji je ve# u njihovoj dui. (ukarci koji
gledaju samo na ono izvanjsko' koji sve samo proraunavaju i organiziraju' ostavljaju ovaj
unutarnji potencijal svoje due neiskoriten. Tko na,e prilaz unutarnjem arobnjaku' taj ne
djeluje samo iz glave ve# slijedi unutarnje darove koji svakodnevicu i posao oplo,uju daleko
vie nego isto racionalno razmiljanje.
%itanje je kako #emo na#i prilaz unutranjem arobnjaku. %ovijest Josipova pokazuje
da je odnos s ocem vaan izvor iz kojeg arobnjak crpi. Josip je oev sin. (oj otac nam je kao
djeci naveer kad bi bilo mrano pun oduevljenja objanjavao zvijezde i zvije,a. Tu je
postajalo vidljivo neto od tajne svijeta. )ad bi se s nama etao umom' govorio bi nam o
ljepoti drve#a. (oju najmla,u sestru to je malo zanimalo. -amo je htjela do najblieg kioska
da dobije nekakav slatki. *li otac se nije dao time smesti da nam objanjava tajnu stvaranja.
$veo nas je i u numinoznost liturgije. )ad bi govorio o smislu svetkovina 9oi#a i $skrsa'
osje#ao sam mu je srce bilo dirnuto tajnom utjelovljenja 9ojeg i tajnom naeg otkupljenja.
)ad sam bio u internatu uvijek iznova pisao bi mi ne samo o onome to se doga,alo kod ku#e
ve# i o svom pogledu na 9oga i svijet. $ novicijat mi je napisao& <Naelo kr#anstva sastoji se
u ljubavi. Onaj tko je to shvatio' njemu #e biti lako uzvratiti na dobrohotnu povezanost s
9ogom i ljudima.< Od svog sam oca dobio elju za razmiljanjem ali ne zato da bih puno znao
ve# da bih pojmio ono to je u pozadini postojanja. (oj otac je svoju elju za itanjem i
razmiljanjem razvio u svom trgovakom zanimanju. (orao je izgraditi svoju egzistenciju iz
niega. $sprkos tome nije mu nikada bilo dovoljno brinuti se samo za izvanjsko. Je li bilo
-ilvestrovo ili kakvo drugo obiteljsko slavlje' uvijek je drao govor u kojem je upu#ivao na
bitno o emu se u ivotu ovisi' na ivot iz 9oga i s 9ogom.
Earobnjak nema sam od sebe svoju sposobnost intuicije. $ konanici dobio ju je od
9oga. Ono to on moe je vjerovati vlastitim snovima. Neto od arobnjaka svi imamo u sebi.
Jato kao i Josip trebamo imati povjerenja u to da nam 9og govori u snovima. ! trebali bismo
traiti kontakt s unutarnjim svijetom duha u nama. 3aan nain za to je meditacija koja nas
dovodi u doticaj s unutarnjim prostorom utnje. Tamo gdje nijedan ovjek nema pristupa'
tamo gdje ne mogu prodrijeti nae brige i mudrovanja' tamo shva#amo da u nama izvire izvor
boanskog duha' izvor koji nikad ne presuuje' zato jer je boanski. =a bismo oblikovali ovaj
svijet potrebno nam je mjesto izvan ovoga svijeta' unutranje mjesto nad kojim svijet nema
mo#i. - njega doslovno dobivamo dovoljan odmak da moemo sagledati dnevne probleme i
.:
spoznati o emu se u stvari radi. Tako upravo mukarci koji imaju vode#e uloge u
gospodarstvu i politici trae duhovni put za sebe. Osje#aju da ih mistiki put privlai. (istika
nije od svijeta udaljeno vra#anje u sebe' ve# bivanje u doticaju s nadsvjetskim'
transcendentnim 9ogom' i to usred svijeta. !z ovoga iskustva tad nam uspijeva da se bolje
posvetimo svakodnevnim problemima a da se sami ne na,emo u njima.
(. )ojsije: vo*a
(ojsije je tipini vo,a. 3odi svoj narod iz egipatskog ropstva u slobodu obe#ane
zemlje. (ojsije je onaj koji zna voditi druge. *li narod je tako,er slika za dijelove njegove
vlastite due. (ojsije je onaj koji moe sam sebe voditi. 9iblija nam opisuje put kako (ojsije
ui voditi samog sebe i narod. (ojsije nije jednostavno ro,en kao vo,a. ! kod njegova
vodstva ne ide sve glatko. 3e# od ro,enja' (ojsije je obdareno dijete. Faraon je zapovjedio da
svi novoro,eni djeaci moraju umrijeti. )ad se (ojsije rodio' majka je vidjela da je to lijepo
dijete. Nije ga mogla protiv svoga srca ubiti. Tako ga je skrivala tri mjeseca. Tada ga izloi na
Nil. )#i Daraonova nala koaru s uplakanim djetetom. $zela ga je kao svog sina i dala mu
ime (ojsije. <Jer sam ga iz vode izvadila.< 4!zl .'.57 (ojsije je slika svih nas. $ konanici
svi smo izloena djeca' Daraonovi sinovi i k#eri' sinovi i k#eri sunca. *li rastemo u tu,ini'
izloeni nevoljama i opasnostima ivota. (it o izloenom djetetu koje ima izvanredne darove
i koje je u konanici boanskog podrijetla' nadaleko je rairen& poevi s >omulom i >emom'
preko Idipa' )rine' %erzeja' -iegDrieda' 9ude' Aerkula i ?ilgamea pa do !susa koji je ve#
kao dijete morao bjeati u Igipat. (it nam pokazuje da smo svi ugroena 9oja djeca. *li
kad do,emo u doticaj s boanskim djetetom u sebi' tek tad otkrivamo nau istinsku
obdarenost i svoje poslanje koje nam 9og povjerava. Ne ostajemo na povrije,enom djetetu
koje smo tako,er. 9oansko dijete u nama predstavlja obnovu i istinsko nepovrije,eno ja koje
je uz sve opasnosti naeg ivota zati#eno 9ojom rukom u naoj nutrini.
(ojsije raste. )ad je vidio kako neki Igip#anin tue jednog Fidova' on ga ubije i
zakopa u pijesak. -lijede#eg dana ho#e izgladiti sva,u izme,u dva Fidova. Tada mu jedan od
njih spominje ubojstvo Igip#anina. (ojsije bjei u (idjan. Tamo oeni k#er tamonjeg
sve#enika. -vog sina naziva ?eron 4pustinjski gost' gost u tu,ini' pustoi7. (ojsije je propao.
(ora produiti ivot u tu,ini. Njegov prvi pokuaj da preuzme vodstvo nije uspio. $zdao se u
svoju vlastitu snagu. *li jo nije susreo samog sebe i svoju vlastitu nemo#. Oito' druge je u
stanju voditi samo onaj tko je jednom preivio krah i bolno doivio usamljenost u tu,ini i svoj
manjkavi talent za vo,enje.
)ad je (ojsije pasao ovce i koze svoga tasta' <an,eo mu se Jahvin ukae u
rasplamtjeloj vatri iz jednog grma.< 4!zl 6'/7 !z goru#eg grma progovara mu 9og& <3idio sam
jade svog naroda u IgiptuO Ja te aljem Daraonu da izbavi narod moj' !zraelce iz Igipta.<
4!zl 6'G..57 (ojsije se brani. %rvo pita za ime 9oje. Tad se 9og objavljuje kao Jahve' <Ja
sam koji jesam.< 4!zl 6'.L7 Tad dolaze sumnje u sebe samog. )ako #e uvjeriti narod Jahve
mu pokazuje udesne znakove kojima bi mogao uvjeriti narod. *li' na koncu (ojsije ukazuje
na svoju manjkavu rjeitost. 9og se razgnjevi na (ojsija i nalae mu da uzme svoga brata
*rona kao tumaa.
(ojsije nije ro,eni vo,a koji preuzima zada#u vodstva iz svoje velike samosvijesti.
(ora prvo susresti svoju nemo# i neupotrebljivost koje spoznaje u slici grma. (ojsije sumnja
u to da #e ga ljudi sluati. %ati i od toga da nije vjet na jeziku. 9og ga mora natjerati na
njegovu zada#u. 9og ga alje svom narodu. ! ne doputa da ga (ojsijeve sumnje u samoga
sebe odvrate od toga da upravo njega postavio na vode#i poloaj. (nogi mukarci na
vode#im poloajima u poduze#ima misle da su ro,eni vo,e. *li takvi mukarci u svom
vo,enju ne obra#aju pozornost na svoje suradnike. *ko mukarci poput (ojsija susretnu
/5
svoju vlastitu nemo#' tad vode obazrivije. Tada se obaziru na vanost svojih suradnika' tad
prije spoznaju o emu vo,enje ovisi.
Jada#a koju (ojsije preuzima nije laka. Na poetku moe narod svojim udesnim
znakovima lako uvjeriti. *li kad je Daraonov pritisak na narod postajao sve jai' narod poinje
mrmljati. Njegovim pokuajem da oslobodi narod sve je postalo jo gore. Tad (ojsije mora
upornim pregovorima navesti Daraona na to da pusti narod. To mu ne polazi za rukom bez
velikog otpora Daraonova. -amo velikim zlima koje 9og puta na Igipat daje se Daraon
uvjeriti da pusti narod. Jla predstavljaju otpor koji dosadanji poredak prua u nastojanju da
sve ostane po starom. -vatko tko vodi neku grupu' poduze#e ili zajednicu' zna kako taj otpor
moe biti vrst. -ve se smraava. -kakavci napadaju etvu i ini se da #e sve unititi. Tu je
potrebno veliko povjerenje u boansko poslanje kako se ne bi dali zaustaviti tim otporom i
pali u razoaranje.
)onano (ojsiju uspijeva povesti narod iz Igipta. *li Daraon ga progoni. Narod stoji
pred morem i gleda Igip#ane kako juriaju prema njima. Narod se buni protiv (ojsija&
<)akvu si nam uslugu uinio to si nas izveo iz Igipta Jar ti nismo rekli ba ovo u Igiptu&
%usti nasH -luit #emo Igip#animaH< 4!zl .L'..2./7 (ojsiju je teko voditi u slobodu narod
koji se boji svakog koraka u slobodu i ezne za egipatskim loncima s mesom. >adije #e ostati
rob nego se izvrgnuti opasnostima pustinje. *li put u slobodu vodi preko opasnosti propasti
od smrti i e,i. ! nakon uspjenog prelaska preko +rvenog mora u kojem su Igip#ani koji su
ih progonili izginuli' narod mrmlja kod svake poteko#e. Eudo na +rvenom moru nije ih
uvjerilo. (ojsije uvijek iznova mora vapiti 9ogu za pomo#. %ati pod teretom naroda. Tui se
9ogu& <Qto #u s ovim narodom Jo malo pa #e me kamenovatiH< 4!zl .G'L7
9og pokazuje (ojsiju kako moe zadovoljiti narod s njegovim potrebama. )ad su se
*maleani suprotstavili narodu' (ojsije se ne bori na prvoj crti. On je stao na brdo i molio za
narod. Odrava vezu s 9ogom. Jna da se do slobode moe do#i samo uz pomo# molitve.
(olitva jaa narod u borbi protiv *maleana. (ojsije nije samo molitelj ve# i sudac. +ijeloga
dana dolaze mu ljudi da im sudi u njihovim sporovima i izrie pravdu. )ad je njegov tast to
vidio kae mu& <Nije dobro kako radi. ! ti i taj narod s tobom potpuno #ete se iscrpsti.< 4!zl
.C' .G2.C7 (ojsije se oslanja na tastov savjet i delegira svoj vode#i poloaj. %ostavlja
pouzdane ljude za suce. Nije ovisan o svojoj mo#i. Osje#a da se i za sebe samog mora brinuti
ako ho#e dugo voditi narod.
Na -inaju (ojsije dobiva jo jednu novu zada#u. %ostaje narodu zakonodavac i vo,a u
iskustvo 9oga. -am se penje na brdo i tamo susre#e 9oga. %ripovijeda narodu to mu je 9og
rekao. Narod se treba posvetiti i pripraviti se za susret s 9ogom tre#eg dana. * tre#eg dana u
osvit poe grmjeti i sijevati. Narod dr#e od straha. <(ojsije povede puk iz tabora ususret
9ogu.< 4!zl .:'.G7 Jada#a (ojsijeva je' dakle' posvetiti narod za 9oga i pripraviti ga za susret
s njim. Nije dovoljno samo to da (ojsije pripovijeda to mu je 9og rekao. On mora uputiti
narod u iskustvo 9oga. On je mistagog 4sve#enik7 koji narodu otvara oi za tajnu 9oju. *li
tad se (ojsije sam penje na brdo. Tamo prima zapovijedi na dvije kamene ploe <ispisane
prstom 9ojim<. 4!zl 6.'.C7 =ok je (ojsije bio na brdu' narod otpada od 9oga' pravi sebi
zlatno tele' sliku boga uspjeha i plodnosti. To je iskustvo koje imaju mnogi vo,e. Sjudi se
radije zadovoljavaju s onim to vide i to im obe#ava brzi uspjeh. 3izije su tako daleko. Tko
zna to se sve doga,a na brdu Neka nam radije sada bude dobro nego da se uputamo na
tegobne putove u budu#nost. (ojsije silazi s brda i vidi kako narod plee oko zlatnog teleta.
%un gnjeva razbija ploe zakona " saveza. Njegov pokuaj da povede narod u dobru
budu#nost ini se propao.
*li 9og mu nare,uje da opet iz kamena isklee dvije ploe i da se s njima popne na
brdo. Eetrdeset dana i etrdeset no#i ostaje (ojsije na brdu. %ritom posti. Tada opet silazi
dolje. !z njegova lica izbijala je svjetlost. <)ad su *ron i !zraelci vidjeli kako iz (ojsijeva
lica izbija svjetlost ne usudie se k njemu pristupiti.< 4!zl 6L'657 (ojsije je onaj koji intimno
/.
razgovara s 9ogom' licem u lice. Njegovo lice poinje svijetliti im govori s 9ogom. Jato je
morao prevu#i koprenu preko svoga lica da ga se !zraelci ne boje. Ovdje je vidljiv jedan
aspekt (ojsijev. On je povjerenik 9oji. -mije razgovarati s njim. -mije boraviti u njegovoj
prisutnosti. To ga preobraava' od njega ini lik iz kojeg izbija svjetlost. * to mu daje novi
autoritet prema narodu. (ojsije je narodu zakonodavac. *li zapovijedi koje on daje nisu
rigidni propisi koji ljude zauzdavaju. (nogo vie oni dolaze iz iskustva 9oga' ali i iskustva
vlastite nemo#i. (ojsije je ove zapovijedi dobiva od 9oga. %rima ih na brdu' tamo gdje je
9ogu osobito blizu. Tko druge vodi' uvijek iznova se mora povu#i od njih kako bi na brdu
iskusio 9oju blizinu. %otreban mu je odmak od dnevnog posla da na brdu dobije iri pogled.
*ko u osami 9ogu prinese sebe i svoju nemo#' uinit #e ono po 9ojem ispravno. Tad
njegove upute ne#e postati sitniave' ve# #e ljudima otvarati nebo. (ora prvo dopustiti da
njega samoga 9og preobrazi i prosvijetli prije nego to #e drugima prenijeti ono to 9og eli
od njih.
Jer je (ojsije jedini koji je iskusio 9oga i koji je iznutra preobraen susretom s njim'
narod umanjuje ono to on kae. Qtovie' i nakon dubokog iskustva 9oga na brdu -inaju'
uvijek iznova dolazi do otpora 9ogu i (ojsiju. Narod upada u samosaalijevanje& <Tko #e nas
nasititi mesom -je#amo se kako smo u Igiptu jeli badava ribe' krastavaca' dinje' prTse' luka
i enjaka. -ad nam ivot veneK nema niega osim mane pred oima naim< 49r ..'L287
(ojsije se tui 9ogu& <Jato nisam stekao milost u tvojim oima kad se na me uprtio teret
svega ovog narodaO Ja sam ne mogu nositi ovaj narod. %reteko je to za me.< 49r ..'....L7
(ukarci na vode#im pozicijama razumiju ovo jadanje. Njima je ponekad kao i (ojsiju.
-voju zada#u doivljavaju kao teret. Eini se da suradnici ne razumiju to im ele priop#iti.
(ojsiju 9og nalae da uzme sedamdeset mueva. Njima #e 9og dati neto od duha koji
poiva na (ojsiju tako da on sam vie ne mora nositi svu odgovornost. Neki mukarci se
radije lome pod svojim teretom nego da taj teret podijele na vie ple#a i probleme rjeavaju
zajedniki.
(ojsije se mora boriti s uvijek novim nevoljama i otporima. Qalje uhode u zemlju koju
mu je 9og obe#ao. Oni sa sobom donose njene plodove. *li plae narod time da je zemlja
nastanjena divovima koje oni nikad ne bi mogli nadvladati. Tko druge vodi' uvijek ima posla
s ljudima koji oblikuju protuvo,enje. Oni kvare sve to se u poduze#u pokazuje kao vizija.
%osvuda vide samo ono negativno. $mjesto da se raduju plodovima koje donosi nova zemlja'
oni gledaju na divove koji im stoje na putu. %otrebno je mnogo strpljenja kako bi se drali
svojih vizija i uvijek iznova se suoavali s otporima. =eset puta narod je mrmljao protiv 9oga
i (ojsija. ! uvijek je iznova (ojsije nastupio kao zagovornik naroda. 9og ipak moe oprostiti
narodu' daje se smekati. *li mukarci koji su mrmljali' moraju umrijeti. -amo #e njihova
djeca vidjeti obe#anu zemlju. Tako narod jo jednom luta 6C godina pustinjom. $vijek iznova
nastaju novi otpori i pobune. )od svih ovih konDlikata (ojsije nikad ne odustaje ve# se uvijek
iznova bori za svoj narod. *li jer je jednom posumnjao je li 9og uistinu u stanju dati narodu
vodu' ni on sam ne smije u#i u obe#anu zemlju. $spjeh svoga truda mora prepustiti drugome.
%enje se na brdo Nebo da vidi zemlju koju je 9og obe#ao narodu. Tad postavlja nasljednika'
Jouu i umire. Narod ga ukopa u moapskoj dolini. =o dana dananjega nitko nije doznao za
grob (ojsijev.
Jedinstvena je sudbina koju (ojsije proivljava. - jedne strane on je jedan od najve#ih
proroka. !zraelci se stalno pozivaju na njega. On je povjerenik 9oji. -amo on smije
razgovarati s 9ogom licem u lice' <kao to ovjek govori s prijateljem<. 4!zl 66'..7 *li
posljednje ispunjenje' posljednji uspjeh' 9og mu uskra#uje. -mije tek vidjeti zemlju u koji je
trebao uvesti narod. =rugi #e netko nakon njega narod onamo uvesti. (ojsije je vo,a koji je
morao nositi narod' vo,a koji se stalno morao boriti s njegovim konDliktima. *li se za njega u
isto vrijeme kae& <(ojsije je bio veoma skroman ovjek' najskromniji ovjek na zemlji<. 49r
./'67 Ivagrij %ontski rije skroman prevodi rijeju blag. Ja njega je blagost (ojsijeva uzor
//
svakom duhovnom vo,i koji druge moe voditi 9ogu samo onda ako je nadvladao svoje
strasti. 9lagost je znaajka ovjeka koji je sam sa sobom u miru. %oniznost je vie hrabrost
suoiti se sa svojim mranim stranama. (ojsije' veliki vo,a' u isto vrijeme bio je ponizan'
skroman. !mao je osje#aj za svoje vlastite granice i slabosti. To nije samo po sebi razumljivo
za mukarce koji nose odgovornost. Eesto potiskuju svoje slabosti kako bi pred svim drugima
izgledali jaki. *li istinska jakost sastoji se u tom da se suoi sa svojim mranim stranama i da
se s njima izmiri.
%roces samoostvarenja koji (ojsije mora pro#i trai se od svakog mukarca koji
istinski eli postati mukarac. (ora uiti preuzimati odgovornost i suoavati se s konDliktima
kojima je izloen u svojoj odgovornosti. (ora uiti nadvladavati otpore <naroda< koji uvijek
iznova mrmlja i ezne za majinim krilom. *ko promotrim narod kao sliku za sastavnice
mukarca' tad to za me znai& (ojsije se mora probijati kroz regresivni stav enje za
majinim krilom' enje za loncima punima mesa u Igiptu. $ nama je enja za slobodom.
*li u isto vrijeme poznajemo i strah pred njom. Jer da bismo dospjeli do slobode moramo
ostaviti staru sigurnost' zbrinutost od majke ili majci sline institucije kao to su +rkva ili
poduze#e. %ostajanje mukarcem znai upustiti se u rizik' krenuti pustinjom i na putu osje#ati
glad i e,' bez sigurnosti da put vodi cilju' obe#anoj zemlji u kojoj on moe biti potpuno on.
(nogi mukarci na putu u slobodu radije eznu za izgubljenim rajem djetinjstva. No' na putu
u slobodu' suoavam se sa svojim najdubljim potrebama' sa svojom potrebom za zbrinuto#u
i sigurno#u' zati#eno#u i domom. *li put u slobodu uvijek vodi samo preko odvajanja od
sigurnosti i ovisnosti. %ut otkriva duboko usa,ene strahove u nama. (ojsije se suoava sa
svojim strahovima i potrebama' sa svojim unutarnjim otporima i regresivnim tenjama tako
to se u molitvi uvijek nanovo okre#e 9ogu i njemu prikazuje svoju unutarnju pobunu.
Njegova molitva nije jednostavno potvr,ivanje' ve# rvanje s 9ogom. On se bori s 9ogom'
optuuje ga' tui mu se za teret koji mu je on uprtio. *li ne odustaje. ! ako ga narod uvijek
iznova razoarava' on ga se vrsto dri a i obe#anja koje je 9og dao ovom tvrdoglavom
narodu.
(ojsije kao vo,a pokazuje jedan bitan aspekt koji pripada postajanju mukarcem.
(ukarac mora preuzeti odgovornost. On ima zada#u voditi a ne jednostavno raditi ono to
mu drugi kau. )ao otac' mukarac u obitelji ima zada#u vo,enja. $ svakoj grupi u kojoj radi
on je u isto vrijeme i vo,a i vo,eni. %itanje je kako nauiti postati vo,a. Ne postajemo vo,om
tako to kopiramo druge u njihovoj ulozi upravljanja. %rvi se korak mnogo vie sastoji u tome
da stupimo u doticaj s boanskim djetetom u nama' s vlastitom kreativno#u i inspiracijom.
(oramo uiti vjerovati vlastitom osje#aju. =rugi korak je iskren susret sa samim sobom. %rvi
(ojsijev pokuaj da preuzme vodstvo na se je propao. 4usp. ovdje str. /57 %rvo mora u tu,inu
i suoiti se s vlastitom nemo#i i svojim granicama. ! mora ekati dok ga 9og ne pozove. Ne
moe sam od sebe uiniti vo,u. To je i poziv' ne od ovjeka ve# od 9oga. ! tad (ojsije mora
uiti kako ostvarivati volju 9oju " moglo bi se re#i i svoju viziju " nasuprot otporima.
%ritom su potrebna tri uvjeta& prvo blagost i poniznost' to znai da onaj koji vodi
mora biti sam sa sobom u miru kako ne bi svoje mrane strane prenosio na one koje vodi i
tako iz zbunjivao. )ao drugo' potrebno je uvijek nanovo povlaenje i razgovor s 9ogom. )od
ovog razgovora ne radi se samo o tihoj meditaciji ve# o tome da se svi svoji osje#aji prikau
9ogu' i svoju ljutnju i strah i nestrpljenje. (olitva #e esto nalikovati (ojsijevu vikanju i
jadanju. 3iu#i izbacujemo iz nas bijes i razoaranje pred 9ogom. Jadikujemo i tuimo se.
*li tim to pred 9ogom izraavamo svoje osje#aje' oni nas mogu mijenjati. Nutarnja
emocionalna neisto#a se isti. Tko druge vodi mora se stalno iznova istiti od onei#enja
koje su negativne emocije suradnika stvorile u njemu. Ne smije se dati uvu#i u ono to
onei#uje. Ne smije se dati zaraziti mrmljanjem i razoaranjem.
Tre#i uvjet je dobro postupanje s agresijama. (ojsije je usprkos svojoj blagosti
ponekad i agresivan. >azbija dvije kamene ploe sa zapovijedima. %okazuje svoju agresivnost
/6
u razgovoru s 9ogom. %rvo je proivljava pred 9ogom kako bi tad odmjereno mogao
postupati sa svojim agresijama pred narodom. One mu pomau da tvrdoglavo ide za svojim
ciljem i da se ne razoara. =aju mu snagu da nadvlada otpore. *gresija je uz seksualnost
najvanija ivotna energija koju crpimo. Tko svee svoje agresije' tome nedostaje snage.
Ao#e li netko sazrijeti u mukarca ili #e uvijek ostati prilago,eno povla,ivalo' ovisi o
ispravnom opho,enju s agresijom. *gresija dolazi od latinske rijei <ad2gredi< to znai
<prilaziti<. *gresija je mo# zgrabiti stvari umjesto da ih se izbjegava. *gresije su izvor iz
kojeg ovjek crpi kako bi proveo ono to je spoznao kao dobro' pa i protiv otpora ljudi koji se
najradije zadovoljavaju onim dosadanjim. *gresija je vaan impuls napretka. *gresije ne
ele unitavati' ve# se zauzeti za neto. ! ele regulirati odnos blizine i udaljenosti. *ko sam
agresivan' to je esto znak da su drugi kod mene preli neku granicu. *gresija je mo#
ograniiti se od drugih kako bih doao u doticaj sa samim sobom i svojim unutarnjim
impulsom. *gresija je energija koja ostvaruje unutarnje ideje pa i protiv otpora iznutra i
izvana.
(ukarci vole agresiju. 9iraju sportske discipline u kojima se na dobar nain mogu
upotrijebiti agresije kao to su nogomet ili rukomet' boks ili hrvanje' biciklistike ili
automobilske utrke. $vijek se radi o kontroliranom opho,enju s agresijom. *gresija treba
estitost kako ne bi postala unitavaka. Odmjeravam se s drugim umjesto da ga unitavam.
-portai tek u borbi otkrivaju snagu koja se krije u njima. Na sportskom protivniku oni mogu
rasti. Jak protivnik potie trkaa da tri jo bre. *gresija daje mukarcu snagu da izdri i
ostane vrsto uz svoju viziju usprkos otporima. *li prema agresiji je uvijek potreban i
unutarnji odmak. (ojsije ide na brdo kako bi se povukao i spoznao gdje i kako treba
upotrijebiti svoju agresiju.
(ojsije utjelovljuje ono to @alter Aollstein oekuje danas od mukarca. Aollstein
misli da mukarac mora traiti ono prometejsko u sebi& <oblikovati duhovnu pustolovinu'
perspektive i utopije i tako pokazati da mukarci i danas mogu postavljati putokaze i
posredovati orijentacijuK odvanost prihvatiti se problema umjesto da ih izbjegava i tako
postane nesposoban za djelovanjeK odre#i se pozicija mo#i i odvaiti se za istinu.< 4Aollstein
/B7 (ojsije se zauzeo za ivot. =ao se u duhovni sukob sa svojim narodom i unato otporu
onih tromih vodio narod u slobodu. Ovaj dar nije imao od samog poetka. Odgovorio je na
poziv koji mu je 9og uputio kad se osje#ao bezvrijednim' propalim i previ,enim. Tko se kao i
(ojsije oslanja na 9oju pedagogiku i doputa da ga on vodi u slobodu' taj #e sazrijeti u
mukarca koji je u stanju i druge voditi u slobodu i prema ivotu.
+. ,amson: ratnik
%ovijest -amsonova me je oduvijek oduevljavala. )ao mladi# oduevljavao sam se
njegovom beskrajnom snagom koja se skriva u ovom ovjeku' njegovom neustraivo#u i
slobodom kojom je nadilazio sva pravila. -amson je od ro,enja posve#en ?ospodinu.
Njegova mu snaga dolazi od 9oga kako bi narod oslobodio od vlasti Filistejaca. =uh samog
?ospodina je onaj koji ga pokre#e. -amson si za enu uzima Filistejku. $sput raskida lava
koji mu je stao na put. Na svadbi postavlja gostima zagonetku. *ko je ne rijee za tri dana
moraju mu dati trideset koulja i sveanih haljina. Na navaljivanje svoje uplakane ene
-amson joj odaje rjeenje a ona ga prenosi Filistejcima. Ja osvetu -amson ubija trideset ljudi
i uzima im odje#u da ju da svadbenim gostima. >astaje se od svoje ene i daje ju prijatelju.
-amson nije samo snaan ve# i matovit kako moe nakoditi Filistejcima. Avata tri
stotine lisica' vee ih po dvije za repove i na njih im privrsti lui koje potpali. Sisice su
goru#im luima tre kroz polja ita' vinograde i maslinike. $niten je sav urod. )ad su ga
/L
vlastiti zemljaci zarobili i predali Filistejcima' on pokida okove i poubija Filistejce
magare#om eljusti. )ratko nakon toga -amson se zaljubi u drugu Filistejku koja se zvala
=alila i oeni ju. Filistejci ju zaklinju da otkrije otkuda -amsonu nadljudska snaga. %rva tri
puta -amson vara svoju enu. Tad mu ona kae& <M)ako moe re#i da me ljubi kad tvoje
srce nije sa mnom Triput si me ve# prevario i nisi mi kazao gdje je tvoja velika snaga.N
)ako mu je svakog dana dodijavala molbama i muila ga' njemu ve# dozlogrdje. ! otvori joj
cijelo svoje srce&MNikada britva nije prela po mojoj glavi jer sam od majine utrobe nazirej
9oji.N< 4-uci .8'.B2.G7 )ao nazirej' to znai onaj koji je 9ogu posve#en' po idovskom
obiaju nije smio iati kosu. =alila pak uspava svog mua na svojim koljenima i odree mu
sve pramenove tako da ga je ostavila snaga. Filistejci ga uhvate i iskopaju mu oi. Tad ga
bace u tamnicu. )ad su nakon nekog vremena slavili veliki blagdan' dovedu ga kako bi se
zabavljali s njim. *li' u me,uvremenu kosa mu je opet narasla. On se uhvati za nose#e
stupove i slomi ih. Nad njim se srui cijela zgrada. <3ie ih ubi umiru#i nego to ih pobi za
ivota.< 4-uci .8'657
%rva +rkva je pustolovnu povijest -amsonovu tumaila teoloki. Ona je u -amsonu'
sunevu ovjeku' ija povijest podsje#a na pustolovine grkog junaka Aerakla' vidjela sliku
)rista. )ao to je (ariji navjeteno ro,enje !susovo' tako an,eo navijeta (anoahu sina. -in
se posve#uje 9ogu. Njegova pobjeda nad neprijateljem gleda se kao slika !susove pobjede
koji svojom rijeju obara neprijatelje. -amson koji upa gradska vrata ?aze postaje slika
uskrsnu#a !susova u kojem on razbija vrata smrti. -amson je kao !sus vezan i izrugivan.
Njegova smrt kojom propadaju njegovi neprijatelji postaje slika !susove smrti na kriu kojom
nas je oslobodio naih neprijatelja. %rva +rkva je na ovaj nain oslabila ono neugodno. Ovo
drugaije tumaenje crkvenih otaca moglo bi se razumjeti i tako da su oni u -amsonovoj
povijesti vidjeli uzor za na put postajanja mukarcem. Na postajanje mukarcem pripada to
da nadvladavamo zlo' da ne se damo odre,ivati od neprijatelja ivota' da ne ostajemo u ulozi
rtve' ve# da se borimo za ivot. Na putu postajanja mukarcem moramo se upustiti u rizik da
u borbi moemo i izgubiti.
-amson je tipian ratnik. =anas nam je teko s arhetipom ratnika. Jer' konano' oba
svjetska rata su nas stajala mnogo ljudskih ivota. * ratnici su uvijek oni koji svijet bacaju u
nove ratove. *rhetip ratnika je podvojen. To pokazuje i grki bog rata *res 4latinski (ars7
koji je s jedne strane slika pozitivne muke snage a koji je s druge strane bio manje potovana
od olimpskih bogova zbog svoje razdraljivosti i elje za borbom. Tip *res mukarca ima
<direktnu vezu sa svojim osje#ajima i svojim tijelom< 49ohlen /B87 ali moe utjelovljivati i
nesavladivu udnju za borbom.
$ pozitivnom smislu ratnik predstavlja onoga koji se suoava s vlastitim strahom i
sam u svoje ruke uzima svoj ivot. !stinski ratnik uvijek se bori za ivot. Ne bori se protiv
nekoga ve# za ljude kako bi mogli ivjeti u miru. 9ez ostvarivanja arhetipa ratnika <ne#emo
nikada biti sposobni ni za mir i solidarnost na samosvjestan nain<. 4Fischedick .L:7 %ravi
ratnik preuzima odgovornost za svoj ivot. Ograniava se od oekivanja drugih. No' to vodi u
konDlikte. (nogi izbjegavaju konDlikte jer su s njima imali loih iskustava. *li kako bismo
razvili svoje ja ne smijemo izbjegavati konDlikte. !nae #emo se ispuniti mrnjom. * ona #e se
osloboditi u prvoj neugodnoj prilici. -igmund Freud kritizira odgojne metode svog vremena
to mlade ne pripravlja na agresiju. $pravo u nae vrijeme u kojem mladi naginju nasilju
potrebna je odmjerena uputa kako dobro postupati s agresijom a da se drugima ne nakodi.
Nasilje je neprimjereno postupanje s agresijom. Tko je nasilan' njime vlada njegova agresija
umjesto da on upravlja njome. *gresije ho#e regulirati odnos blizine i distance i osposobiti
me za to da se dobro ograniim nasuprot oekivanja drugih. Nasilje vri samo onaj tko je
drugom dao mo# nad samim sobom. 9udu#i se ne moe ograniiti' ho#e unititi onoga koji ga
je iznutra okupirao. No' time unitava i samoga sebe. Nasilnik sam nad sobom vri nasilje.
$bija svoju duu.
/B
-amson nije svemo#an. !ma jedno ranjivo mjesto. )ad mu se oia kosa naputa ga
sva snaga. ?rci pripovijedaju o *hilu' najhrabrijem junaku. On je ranjiv na peti. ?ermani nam
pripovijedaju o -iegDriedu koji isto tako nije neranjiv po cijelom tijelu. )ad se kupao u
zmajevoj krvi' pao mu je jedan lipin list na rame koje ga ostavlja ranjivim. -vatko tko se
upusti u borbu ivotnu' bit #e kad2tad ranjen. Nae drutvo zalae se upravo oko tog da kod
jakih mukaraca koji su izloeni svjetlima javnosti' trai njihove slabosti i da ih uhodi. (nogi
se mukarci boje da #e se otkriti njihova ranjiva mjesta. $tvr,uju se tobonjim oklopom. !li se
skrivaju iza Dasade korektnosti. %rije svega stalo im je do tog da ne rade pogreke. *li tad od
njih nita ne dolazi. Ne ulaze u rizik' prestaju se boriti za neku dobru stvar iz straha da bi
mogli propasti i da #e se cijeli svijet sruiti na njih. Odbijaju staviti svoj ivot kao ulog za
pravdu i mir. !stinski mukarac suoava se sa svojim slabostima. Nastavlja se boriti i s
otvorenim ranama pa i onda kada ga uz to i javnost napada.
?rci govore o <agoniji<' intenzivnoj boli ovjekovoj. Suka opisuje kako je zadesila
!susa na (aslinskoj gori. Ithelbert -tauDDer shva#a agoniju kao <strah za pobjedu s obzirom
na skoranju odluuju#u borbu o kojoj ovisi sudba svijeta.< 4?rundmann' Luka' L./7 *gonija
je smrtna borba' spremnost zauzeti se za neto i onda ako nas to stoji ivota. (ukosti oito
pripada to da se mukarac u svom zalaganju za svijet izlae i opasnosti od smrti. %atrick
*rnold' ameriki isusovac koji je pisao o arhetipu ratnika' misli& <(ukarac mora uiti ivjeti
s agonijom pa i onda kad odlui ostati gledatelj i ivjeti kao promatra u stolici za njihanje na
terasi uz limunadu kod svoje kreposne tete.< 4*rnold 8.7 Tko se prihvati arhetipa ratnika bit
#e ranjen i uplait #e se. *li on se suoava sa ivotom i njegovim konDliktima. Tako iz njega
moe proizlaziti ivot dok od promatraa ne dolazi nita osim dosade i prezasi#enosti.
%romatrai ak sve znaju bolje. *li nikad sami ne ulaze u sukob sa ivotom.
$pravo je danas kada smo u znaku terora i stalnih ratnih prijetnji' potrebno razmiljati
o arhetipu ratnika. Najve#a je opasnost ako se emocionalno ranjeni mukarci <koji nisu
sigurni u svoje vlastito znaenje' vrijednost i mukost< 4*rnold .L/7 identiDiciraju s arhetipom
ratnika. Od takvih ratnika dolazi samo unitavanje i nesre#a. 3rhovna zapovijed ratnikova je
<nikada djelovati nasilno ili zaslijepljen bijesom ili eljom za osvetom.< 4*rnold .LB7 Tko
mora unitavati druge jer je sam iznutra uniten' nije ratnik. Qtovie' arhetip ratnika gospodari
njime te se on tako unitava sve vie. >obert 9lU misli da je arhetip ratnika u vezi sa zatitom
naih psihikih granica. >atnik se ograniava od mijeanja izvana' od uboda okoline. *rhetip
ratnika ima u vidu otpor zlu. On upu#uje na vana svojstva mukarca& <Arabrost'
samoodricanje' izdrljivost' vjetinu i junaku ravnodunost.< 4*rnold .L/7 >atnik nije
nasilan ve# se bori za mir. 9orci za mir poput (ahatme ?andija i (artina Suthera )inga
ostvarili su arhetip ratnika time to su odbili ostati u ulozi rtve. Oni su snagom ratnika
ukazivali na mnoge zapreke miru i stvorili su mir. -uprotnost ratniku nije mirotvorac ve#
pasivna rtva koja se identiDicira sa svojom ulogom rtve i stalno se samo tui na to kako je
sve loe a da se pritom sam ne zauzima i bori za dobro.
9iblijska povijest -amsonova pokazuje nam bitne aspekte ratnika& on je krotitelj
lavova. (ijea se s njima. =olazi u doticaj s lavljom snagom. =obro se odnosi prema svojoj
agresiji. On je zagoneta& ne bori se samo tjelesnom snagom ve# i svojom inteligencijom. To
je zaigrana borba. -amson je umjetnik kidanja okova. Jna kako pokidati okove kojima su ga
sputali vlastiti zemljaci kako bi ga predali Filistejcima. Ne da se sputati' pa ni od prijatelja.
>atnik je slobodan ovjek neovisan o rodbinskim vezama. Nitko ga ne moe okovati. !
konano' -amson u borbi protiv neprijatelja stavlja na kocku svoj ivot. =anas trebamo takve
mukarce koji #e izi#i iz klika i interesnih grupa te se u slobodi boriti za ivot.
(oda je jedan razlog za nedostatak zanimanja mukaraca za duhovnost u tom da ona
sadrava previe umiruju#ih i uspavljuju#ih elemenata te da vie ne moe prepoznati snagu
ratnika. $ vremenu ranog monatva duhovni put shva#ao se kao borba. 9enedikt Nursijski
govori o <militia +hristi<' o )ristovoj vojsci. On poziva monaha da uzme oruje poslunosti
/8
<kako bi sluio 4militari " vojniki7 istinskom kralju' )ristu ?ospodinu<. 49enediktovo
pravilo' $vod 67 9enedikt stoji u tradiciji ranog monatva i crkvenih otaca koja povezana s
mislima stoike DilozoDije govori o duhovnoj borbi' o borbi protiv strasti i demona. Tako
9azilije pie& <3ojnik ovoga svijeta kre#e u rat protiv vidljivog neprijatelja. %rotiv tebe pak'
nikada se ne#e prestati boriti nevidljivi neprijatelj.< 4Aolzherr' Bazilije 6G7 9azilije nadalje
govori o tome da se )ristov vojnik niim ne da smesti u tom da <slui )ristu )ristu )ralju<.
%siholoki bi se to moglo prevesti& sluiti svom istinskom ja' nepokolebljivo traiti put u
vlastito sredite.
Ja 9enedikta je jasno da se prava borba doga,a u nutrini srca. $ to je vrijeme
duhovna borba privukla mnoge mlade mukarce i to one jake. =anas vie depresivni mukarci
osje#aju da ih duhovnost privlai. Nae bi vrijeme opet trebalo neto od muke duhovnosti
kako ju je utjelovljivalo monatvo. Tad bi se opet vie mukaraca moglo pozvati da se
prihvate duhovne borbe. No' ova borba nije samo unutarnja' ve# i borba prema vani' trajna
borba sa ivotnim izazovima. >atnik je postojan. Ne uzmie kad se pojave poteko#e.
9enediktinski temeljni stav " stabilitas " znai konkretno trajnu postojanost u samostanskom
ivotu. %ritom se ne radi samo o ostajanju na jednom mjestu ve# o unutarnjoj postojanosti' o
neuzmicanju pred ivotnim konDliktima. Tko u borbi ustraje' taj razumije " tako su to shva#ali
prvi monasi " !susov duh. !sus je tako,er bio borac' borac koji nije uzmicao ve# je ustrajao.
Nije se bojao konDlikta ve# ga je izdrao sve do gorkog kraja na kriu.
%rva +rkva poznaje mnoge svece koji su bili vojnici poput sv. Jurja' sv. *kacija i sv.
(auricija. Segende koje su se razvile oko ovih svetaca naglaavale su njihovo vojniko
zauzimanje za ivot. 9ili su to ratnici koji nisu svoju ratniku stranu upravili protiv ljudi ve#
su se zauzimali za njihovu zatitu i sigurnost. >at se razlikuje od borbe. (i se borimo na
sportskom natjecanju. 9orimo se za svoje ciljeve. $ slici rata i neprijatelj uvijek igra neku
ulogu. On je netko tko trai na ivot. Ja prve monahe sveci vojnici bili su uzor njihovoj
borbi protiv demona koji im staju na put i ometaju ivot. Jato je sv. 9enedikt shva#ao
monaki ivot kao ratovanje' kao trajno suprotstavljanje silama koje me ele unititi.
$ srednjem vijeku postojala je viteka ljubavna sluba. 3itezovi su za enu koju su
potovali i kojoj su se udvarali' prolazili teke borbe. %ovezivali su borbu i ljubav jednu s
drugom. 3itez nije bio jednostavno lakoumno smion ve# onaj koji je povezivao borbu' mjeru i
disciplinu. Jauzimao se za siromane. $ ljubavi se oduevljavao nekom plemenitom enom a
da je nije htio imati za sebe. Fidovski DilozoD @alter -chubart ovu vrstu ljubavi naziva
udvarakom ljubavi. On kae& <$dvaraka erotika je u ./. stolje#u nastala istodobno s
potovanjem prema eni. O (orale su to biti genijalne ene koje su tad oduevljavale
mukarca za udvaranje' koje je naruavalo poredak koji je do tad odre,ivao odnos me,u
spolovima.< 4-chubart ./.7 (i mislimo da se ratnici odnose grubo prema enama. $ vitekoj
ljubavnoj slubi upravo je suprotno sluaj. 3itez nije htio posjedovati enu. 3olio ju je i
pjevao o svojoj ljubavi u divnim pjesmama. No' uvijek dri odmak pun potovanja prema eni
kojoj se udvara. Ne moemo kopirati ovu viteku ljubav. *li moemo iz nje uiti povezivati
ratnika i ljubavnika u nama. Oito' postoji unutarnja veza izme,u ova dva arhetipa. )ralj
=avid' kojem se sada okre#emo' povezuje u sebi obje ove slike' i onu ratnika i onu
ljubavnika.
-. .avid: kralj
=avid je najve#i ratnik u !zraelovoj povijesti i najve#i kralj. Njega se narod uvijek
iznova spominje. )ao ratnik i kralj bio je u isto vrijeme i pjeva i pjesnik. * bio je i ljubavnik.
>ichard >ohr misli da kralj ujedinjuje sve arhetipove u sebi. )od =avida osje#amo da se
/G
mogao boriti i istodobno ljubiti. (ogao je biti nemilosrdan i svirati harDu i pjevati. -pojio je
napetost koju smo izrazili u naslovu knjige. Na mukost spada da se u isto vrijeme i borimo i
ljubimo. Od =avida moemo uiti kako povezati ova dva pola u nama.
=avid nije bio samo ljubavnik ve# i prijatelj. %rijateljstvo s Jonatanom' Qaulovim
sinom' sinom njegova najve#eg neprijatelja' 9iblija opisuje potresnim rijeima.
Aomoseksualni mukarci vide u ovom prijateljstvu dvojice ratnika uzor za ono to oni
osje#aju jedni za druge. To ne znai da su =avid ili Jonatan bili homoseksualci. O tome nam
9iblija nita ne govori. *li osje#aji koji su oba imali u sebi u najmanju ruku imaju
homoerotinu obojenost. To nije drugarstvo izme,u dva ratnika ve# duboko emocionalno
prijateljstvo. =avid je' dakle' kao kralj sve& ratnik' ljubavnik' prijatelj' pjesnik i pjeva. )ako
moemo spojiti ove razliite strane =avidove %romotrimo njegovu povijest kako nam je
donosi 9iblija.
-amuel je Qaula pomazao za kralja. *li kad je Qaul postao neposluan 9ogu' biva
odbaen. 9og nare,uje -amuelu da ide Jiaju. Tamo #e mu 9og re#i koga treba pomazati za
kralj. 9io je to najmla,i sin Jiajev koga je -amuel pomazao uljem iz roga. *li ovo
pomazanje za kralja ostalo je tajno za javnost. Nakon to je duh ?ospodinov napustio Qaula
on je postao depresivan' ili kako %ismo kae& <Jedan zao duh stao ga je salijetati.< 4.-am
.8'.L7 Njegovi mu sluge savjetuju da potrai ovjeka koji zna svirati harDu kako bi on
odagnao zloduha od njega. Tako u Qaulovu slubu dolazi =avid. ! Qaul ga zavoli. ! svaki put
kad bi zloduh salijetao Qaula' =avid bi svirao harDu. <Tada bi Qaulu odlanulo i bilo bi mu
bolje' a zao bi duh odlazio od njega.< 4.-am .8'/67
)ad su se !zraelci borili s Filistejcima' njihov ponajbolji borac ?olijat izaziva nekog
od !zraelaca da se bori s njim. Nitko se ne usu,uje. Tad istupa mladi =avid. $zima svoj tap'
izabere pet glatkih kamenova i stavi ih u svoju pastirsku torbu. ?olijat se osje#a da mu se
rugaju time to ovaj mladi# ide protiv njega& <Jar sam ja pseto te ide na me tapovima<
4.-am .G'L67 *li =avid hitne iz pra#ke kamen koji diva ?olijata pogodi u elo. On se poput
stabla srui a =avid mu njegovim maem odrubi glavu. Sjude je oduvijek Dasciniralo ta da
mladi i nenaoruani mukarac pobjedi iskusnog ratnika. %ouzdanje u 9oga ovdje stoji
nasuprot pouzdanja u svoju snagu. No' povjerenje u 9oju pomo# jaa do kraja samosvijest
mladog =avida koji se usu,uje nenaoruan krenuti na do zuba naoruanog ratnika. Onaj kome
je 9og oslonac' taj si ne mora initi oklopa. On moe bez oruja krenuti prema onome koji se
protiv njega bori i koji ga ismijava.
=avida slave kao junaka. Qaul mu je zbog toga zavidan i pokuava ga ubiti. =avid
sklapa prijateljstvo sa Qaulovim sinom Jonatanom. <Jonatan ga zavolje kao samoga sebe.<
4.-am .C'.7 %omae prijatelju kad ga ugroava njegov otac. =avid bjei od Qaula. =vaput je
mogao ubiti Qaula. *li svaki put potedi neprijatelja. )onano' Qaul i Jonatan padaju u boju s
Filistejcima. =avid zapjeva dirljivu tualjku. Oplakuje smrt svoga neprijatelja Qaula& <Ja
Qaulom sad plaite' !zraelke' jer je u kras i grimiz vas odjevo.< 4/-am .'/L7 Eudesne rijei
nalazi =avid za svoje prijateljstvo s Jonatanaom& <Fao mi je tebe' brate' JonataneH )ako li mi
drag bijae ti veomaH Sjubav tvoja bjee meni jo od enske udesnija.< 4/-am .'/87 =avid
nije grubi ratnik. On se bori za ivot. -posoban je za prijateljstvo. Njegovo prijateljstvo s
Jonatanom pokazuje koliko je u njemu osje#aja i ljubavi. Njegova ljubav ne odnosi se samo
na njegove dvije ene *bigajlu i *hinoamu i na njegovu ljubavnicu 9at2Qebu ve# i na
mukarca Jonatana. Njegovo prijateljstvo prema njemu moglo bi se promatrati kao uzor
mukog partnerskog odnosa. Aomoseksualni mukarci osje#aju se duboko dirnuti pjesmom o
prijateljstvu koju je =avid pjevao Jonatanu. *li i heteroseksualni mukarci i ene mogu je
razumjeti.
)ao kralj =avid je na poetku eo samo uspjeh. $jedinjuje narod i brani ga od
njegovih neprijatelja. %rema ku#i Qaulovoj pokazuje se milostiv. Eini se da je =avid savren
kralj. *li i on ima svoje mrane strane. (isli da si kao kralj moe sve dopustiti. To mu se
/C
uskoro osve#uje. )ad s krova kraljevske palae ugleda lijepu enu kako se kupa' poeli ju.
=aje ju dovesti i spava s njom. Ona zatrudni. Tada =avid poziva njenog mua $riju s bojita
ku#i. Atio bi da on spava sa svojom enom 9at2Qebom kako bi prikrio podrijetlo njenog sina.
*li $rija to odbija. Tad =avid pie vojskovo,i Joabu da $riju postavi u naje#i boj' pa da
onda' kad se borba rasplamsa' uzmakne iza njega. =avid' dakle' alje $riju u sigurnu smrt.
9og =avidu alje proroka Natana. On mu predbacuje njegov grijeh. $ usporedbi kazuje
=avidu da je postupio kao bogata koji je siromahu uzeo janje i navijeta mu da #e biti
kanjen& dijete koje =avid oekuje od $rijine ene #e umrijeti. ! prorok mu prijeti da #e mu se
zlo dogoditi u njegovoj vlastitoj ku#i& *balom ubija svoga brata *mnona jer je na silu legao
sa njegovom sestrom. * podie se i protiv vlastitog oca. -am se proglaava kraljem tako da
=avid mora bjeati iz Jeruzalema. Na bijegu' jedan ovjek imenom Qimej proklinje =avida.
)ad su ga njegovi pratioci htjeli ubiti' =avid ih odvra#a od toga rjeima& <*ko on proklinje ta
tako mu je Jahve zapovjedio& M%roklinji =avidaHN 2 tko ga smije pitati&MJato ini takoN <
4/-am .8'.57 =rukije od mnogih kraljeva koji uutkavaju svoje kritiare' =avid doputa da
ga se grdi. -uoava se sa svojom sjenom i svojim pogrekama. Jna da nije bezgrena' ve# da
je na se natovario veliku krivicu.
*balom kre#e u potjeru za svojim vlastitim ocem kako bi ga unitio. *li =avidovi
ljudi potuku vojsku odmetnutog sina. =avid zapovijedi da potede njegova sina. *li kad je
ostao visjeti na jednom hrastu o svojoj dugoj kosi' protivno zapovijedi =avidovoj Joab ga
ubija. )ad je =avid doznao za smrt svoga sina' on glasno zaplae za pokojnikom. =avid opet
ulazi u Jeruzalem kao kralj. Ja svog nasljednika odre,uje sina -alomona koji #e ostati slavan
u cijelom svijetu po svojoj mudrosti. *li na koncu svog ivota postat #e ohol i skrenuti s
9ojeg puta. =avid naprotiv ostaje do kraja bogobojazni kralj. Njegovo su posljednje rijei&
<>ee mi !zraelov 9og' ree mi !zraelova hrid& Tko vlada ljudima pravedno i tko vlada u
strahu 9ojem' taj je kao jutarnja svjetlost kad ograne sunce' jutro bez oblaka' na kojem
svjetluca zemaljska trava poslije kie.< 4/-am /6'62L7
=avid je kralj' mukarac koji sam sebe odre,uje umjesto da ga odre,uju drugi. *li'
=avid to mora nauiti u bolnom procesu. %rvo misli da si kao kralj moe ispuniti sve svoje
elje. )ad poeli neku enu' ona ga mora posluati. No prorok Natan suoava ga s vlastitim
pogrekama. =avid to ne potiskuje kao to to rade neki politiari' ve# se suoava sa svojom
krivnjom. %reuzima svoju krivnju. Fali za svojim sinom koji mora umrijeti. *li kad je umro'
on se okupa i obue nove haljine. -uglasan je s onim to 9og od njega trai. Tko se uputa u
ivotnu borbu i tko preuzima odgovornost za druge' taj #e uvijek iskusiti i svoje granice.
-usrest #e vlastitu neizmjernost i sam sebe precijeniti. No' ivot uzvra#a udarac. =avid ne leti
uvijek na krilima uspjeha. (ora bjeati od vlastitog sina. (ora gledati kako mu se sinovi bore
jedan protiv drugoga. $ svemu to se doga,a' =avid se uvijek iznova okre#e 9ogu. Njega pita
za savjet. Okre#e se prorocima i sve#enicima a ne samo politiarima. (oglo bi se re#i da trai
savjet na duhovnoj strani. $vijek iznova ide na izvor boanskog duha da pije od mudrosti
9oje. Jna da sam razum nije u stanju vladati. %otreban je drugi izvor da bi na dobar nain
nosio odgovornost za ovaj svijet.
(rana strana svetog kralja koji vodi zemlju do procvata je tiranin koji mora vladati
drugima kako bi ojaao svoj slabi osje#aj vlastite vrijednosti. (ora umanjivati druge da bi
mogao vjerovati u svoju veliinu. =jela takvih tirana obiljeena su <taktikom zastraivanja'
prisile' manipulacije' sitniavosti i paranoje.< 4*rnold .8.7 $ tiraninovoj zemlji podanici se
povlae pred rizicima umjesto im se izlau. $mjesto kreativnosti vladaju disciplina i red.
Fivot odumire. 3elika je napast u mukarcu da usvoji ovaj negativni arhetip kralja. =ruga
napast sastoji se u tom da se odbacuje svaka odgovornost i ostaje se vjeni djeak 2<puer
aeternus< kako +. ?. Jung naziva takvog mukarca. ?ovori se i o kompleksu %etra %ana. %an
je bio sin grkog boga Aermesa. On je slika mladi#a koji nikada ne#e odrasti. %an <ivi u
moru mogu#nosti i nije se spreman zauzeti za neku stvar ili predmet jer ne eli staviti na
/:
kocku najbliu mogu#nost koja se nudi.< 49olen /LL7 %atrick *rnold misli da se <puer
aeternus<' privlaan' mladoliki i povrni mukarac daje dobro prodati od strane pop kulture.
*ko pogledamo u izloge' ne otkrivamo stvarne mukarce' ve# mladolike djeake. Oito danas
ak i reklame imaju problema da prikau prave mukarce. *li ova tenja je opasna ne samo za
samoostvarenje mukarca ve# i za nae drutvo. Jer vjeni mladi#i ne#e dovesti ovo drutvo
do boljeg. Odbijaju se upustiti u obveze i ponuditi svoju glavu. 3jeni mladi# je slika
neupu#enog mukarca. Eim dospije u srednju ivotnu dob i spozna da ga je ivot zaobiao' on
pada u tipinu sredovjenu depresiju.
=avid nije od poetka prosvijetljeni i prataju#i kralj. (ora prije#i dugi put' kroz
mnoge opasnosti' razoaranja i spletke' kroz vlastite slabosti i strahove da bi na koncu postao
blag' milosrdan prema sebi i ljudima oko sebe. $za svu svoju borbu =avid je sposoban za
prijateljstvo. %okazuje osje#aje. Ne skriva se iza oklopa. On je borac koji oplakuje gubitak
dragih ljudi. On je prijatelj koji stoji za svoje ljubavi. On je pjeva koji pjeva o svojim
iskustvima sa ivotom pred 9ogom. !zraava ono to ga pokre#e. Od svoje je mladosti svira
harDe koji voli glazbu i koji je mogao svojom glazbom lijeiti depresivnog Qaula. ?lazbenici i
ratnici' to su za nas danas suprotnosti koje jedva moemo zajedno zamisliti. * ipak se u tom
pokazuje bitna slika mukog samoostvarenja. -amo onaj tko doputa oba ova pola' i glazbu i
borbu' i razigranost i odgovornost' osje#aje i razum i volju' dolazi do one zrelosti koja
obiljeava starog kralja =avida.
*rhetip kralja kojeg moemo prepoznati u =avidu znai da mukarac ivi sam umjesto
da mu ivot odre,uju izvana' da stoji u sebi te da je sam sa sobom u skladu. )ralj je onaj koji
u sebi stvara red' koji na dobar nain ne oblikuje samo vanjsko kraljevstvo ve# i unutarnje
duevno podruje. >ichard >ohr misli da je najvanija kraljeva zada#a da podruju kojim
vlada podari red i mir& <-amo po njegovoj nazonosti ljudi se osje#aju sigurni i zati#eni.
Netko tko dolazi u neki prostor i moe grupi dati osje#aj sigurnosti i zati#enosti' taj je kralj.<
4>ohr C:7
)ralj je u bajkama slika mukarca koji ujedinjuje sve svoje duevne sile. $vijek se
radi o tri kraljeva sina koji odlaze na put da pomognu bolesnom ocu. * upravo najmla,i
donosi lijek koji ga ozdravlja. Tri sina predstavljaju tri ovjekova podruja& duh' duu i tijelo'
razum' emocije i nagon' glavu' srce i utrobu. Oba starija sina ne uspijevaju na svom putu jer
ne postupaju obazrivo sa ivotinjama koje susre#u a koje bi im mogle pomo#i. Javravaju u
gostionici. $zdiu se u uivanju svog visokog poloaja bez da idu putem samoostvarenja.
)ako bih postao kralj' moram prihvatiti sve ono to je u meni i s tim se pomiriti' pa i sa
ivotinjskom stranom' neuglednim i divljim u meni. )onano' kralj predaje svoju mo# sinu i
blagoslivlja ga. 9iti kralja pripada da druge blagoslivlja. (nogi mladi mukarci eznu za tim
da ih stariji mukarac' kralj' blagoslovi.
Ja grkog DilozoDa %latona kralj nije samo onaj koji vlada zemljom ve# i onaj koji
pozna visine i pliine ljudskog bi#a. $ ovom grkom smislu Suka je opisao !susa kao kralja
koji je ba na kriu istinski kralj. Na njemu on premjerava sve visine i dubine ovoga svijeta.
!susovo kraljevstvo drugaije shva#a !vanovo evan,elje. !susovo kraljevstvo nije od ovoga
svijeta. Ono je unutarnja stvarnost u koju vanjski svijet nema pristupa i koju mu nitko ne
moe uzeti. $ !susu je kraljevsko dostojanstvo nad kojim niti jedan ovjek nema mo#i. Ono
to !sus kae o sebi' to smijemo i mi sami re#i o sebi& <(oje kraljevstvo nije od ovoga
svijeta.< Ee#e sam traio od mukaraca da neko vrijeme ive razmiljaju#i o ovoj reenici.
-avjetovao sam im da stave kamen na glavu koji #e ih prisiliti da idu uspravno. ! tad trebaju
uklapati ovu reenicu u sve situacije svog ivota' osobito u situacije slabosti' umanjivanja'
razoaranja i ranjavanja. Tad shva#aju da u njima postoji neto to se ne moe unititi. Ono
kraljevsko u njima potjee od 9oga. Ono nije od ovoga svijeta i stoga svijet nema pristupa u
nj. To osloba,a. Ovom reenicom dolazim u doticaj s unutarnjim prostorom u sebi u kojem
65
vlada 9og. Tamo ljudska vladavina nema pristupa. Tamo ni samoobezvre,uju#i glasovi
superega nemaju mo#i nada mnom.
-vi su kr#ani na krtenju pomazani za kralja. *rhetip kralja' dakle' bitno pripada
kr#anskom mukarcu. 9iti kralj ne znai da se inim manjim nego to jesam ve# to da znam
za svoje boansko dostojanstvo' da idem putem prema unutarnjoj slobodi te da preuzimam
odgovornost za zemlju koju mi je 9og povjerio. To za nas uglavnom nije nekakva stvarna
zemlja ve# obitelj' poduze#e' grupa. *li i to je zemlja vlastite due sa svojim visinama i
dubinama' brdima i dolinama. )ralj je samo onaj koji prestaje svaljivati odgovornost za svoju
situaciju na druge i sam u svoje ruke uzima svoj ivot.
,alomon: ljubavnik
-alomon je u %rvoj knjizi o kraljevima opisan kao mudar vladar. $ snu 9og od njega
trai da iznese jednu molbu. -alomon ne trai bogatstvo ve# mudrost& <%odaj svome sluzi
pronicavo srce da moe suditi tvom narodu' razlikovati dobro od zla.< 4.)r 6':7 9og mu
odgovara& <=ajem ti srce mudro i razumno kakvo nije imao nitko prije tebe niti #e ga imati
itko poslije tebe.< 4.)r 6'./7 Ovu mudrost pokazuje -alomon u poslovinoj <-alomonovoj
presudi<' kad su dvije ene dole k njemu me,usobno se optuuju#i da je ona druga njoj uzela
dijete. )ad -alomon odlui da se dijete rasijee na dvoje' jedna ena moli da se ono da drugoj
eni samo neka se ne ubija. -alomon u njoj prepoznaje pravu majku. Narod se divi njegovoj
mudrosti. =olazi i kraljica od -abe da se divi njegovoj mudrosti. 9iblija kae o njemu&
<(udrost je -alomonova bila ve#a od mudrosti svih sinova !stoka i od sve mudrosti Igipta.<
4.)r B'.57 Suka pak -alomonovu mudrost vidi ispunjenu u !susu& <Ovdje je evo i vie od
-alomona.< 4Sk ..'6.7 !sus utjelovljuje svu mudrost Fidova i ?rka' !stoka i Japada. -tari
zavjet pripisuje -alomonu mnoge izreke' psalme i pjesme. !menuje ga sastavljaem )njige
mudrih izreka i )njige %ropovjednikove te %jesme nad pjesmama. %oslijebiblijski nastaju
%salmi i ode -alomonove. -ve to pokazuje da je -alomon bio dobar pjesnik koji je pjevao
kako o mudrosti tako i o ljubavi.
Osim po svojoj mudrosti' -alomon je poznat i po tome to je volio mnoge ene. <!mao
je sedam stotina kneevskih ena i tri stotine inoa.< 4.)r ..'67 9iblija mu ne predbacuje to
je imao tako puno ena. Tada je to bilo uobiajeno. -voju seksualnost i erotiku ivjelo se na
drugaiji nain. (noge -alomonove ene moemo shvatiti i slikovito. Tad nam one pokazuju
da i danas mukarac ne dolazi u kontakt samo sa enom koju je oenio ve# i s mnogo ena
prema kojima u sebi naslu#uje erotine osje#aje. %itanje je samo kako se on ophodi s ovim
osje#ajima' eli li sve ene za koje neto osje#a i posjedovati ili ih potuje u slobodi i raduje
se njihovoj ljepoti i zraenju.
9iblija ne predbacuje ljubavniku -alomonu njegovu ljubav prema mnogim enama
ve# mu predbacuje to da je me,u njima bilo mnogo strankinja koje su pripadale tu,im
kultovima i njega navele na to da tuje njihove bogove. -alomon je dao sagraditi oltare za sve
bogove i boice koje su tovale njegove mnoge ene. (ogli bi se re#i da mu je ljubav prema
enama postala sudbina tek onda kad je u enama vidio boice. )ad poistovjetim neku enu s
nekom arhetipskom slikom' kao to su boica ili izbaviteljica' tad postajem nesposoban za
istinsku ljubav' tad ne volim enu ve# arhetipsku sliku u njoj. =oao mi je jednom jedan
mukarac koji mi je pripovijedao da je njegova prijateljica za njega izbaviteljica. Tad mi je
postalo jasno da ova veza ne moe dalje i#i dobro. Nakon kratkog vremena ona se raspala.
Sjubav znai da enu volim kao enu a ne kao boicu koja lijei sve moje rane i rjeava sve
probleme.
6.
Ono to je -alomonove ljubavne veze sa enama slabilo od poetka bilo je to to ih je
pridobio samo svojim kraljevskim poloajem. Nije se borio za njih. Nedostajao mu je ratnik
kako bi mogao biti dobar ljubavnik. 9ez da ostvari ratnika u sebi' mukarac nije sposoban
osvojiti enu. 9ez ratnika nedostaje mu strasti u ljubavi. Tad njegova ljubav brzo postaje
dosadna. ! tad treba jednu enu za drugom jer nijednu ne zna istinski ljubiti.
O -alomonu stoji da <njegovo srce nije vie potpuno pripadalo Jahvi kako to je
pripadalo srce njegov oca =avida.< 4.)r ..'L7 9og se razgnjevi na -alomona i zaprijeti mu da
#e mu oduzeti kraljevstvo. Tako etrdesetogodinja vladavina -alomonova koja je tako mudro
poela zavrava u podjeli !zraela. Jer je -alomon u sebi podijeljen i narod se podijelio na
Juno i -jeverno kraljevstvo. =avid je poeo od maloga a umro je kao mudri vladar. -alomon
je poeo kao mudri i bogati kralj a zavrio je kao mukarac koji se dao podijeliti
suprotstavljenim tenjama svoje due i koji je zato izazvao podjelu i oko sebe. To je tragika
ovog velikog kralja. *li to je Denomen kojeg danas moemo esto vidjeti. -alomon je tipini
nasljednik. Ne treba se boriti. %reuzima kraljevstvo koje je =avid izgradio i s mnogo borbe i
energije uvrstio. -alomon nije dorastao svom ocu u borbi i organiziranju. -toga se on
prebacuje na ono duhovno i zanemaruje kraljevstvo. Tako ono propada. Ono to je zapoelo
tako dobro' dijeli se' jer mu nedostaje energija ratnika i kralja.
- druge strane' 9iblija o -alomonu kae samo& <* -alomon je ljubio Jahvu.< 4.)r 6'67
Sjubav prema enama oito ga je osposobila da istinski ljubi i 9oga. Sjubav prema 9ogu
nikad se nije suprotstavljala njegovoj sposobnosti da ljubi ene. Eisti oblik njegove erotske i
seksualne ljubavi -alomon izraava u udesnim ljubavnim pjesmama kako ih je sabrala
%jesma nad pjesmama. $ ovim pjesmama sastavlja kojeg je tradicija kasnije poistovjetila sa
-alomonom' hvali ljubav izme,u mukarca i ene kao najve#i dar koji je 9og dao ovjeku.
Tako zarunik i zarunica pjevaju jedno drugome& <?le' kako si lijepa' prijateljice moja' gle
kako si lijepa' ima oi kao golubica. ?le kako si lijep' dragi moj' gle kako si mio. Jelenilo je
postelja naa.< 4%j .'.B2.87 $ivaju u svojoj ljubavi koja je puna erotike i seksualnosti i
pjevaju& <Ne budite' ne budite ljubav moju dok sama ne bude htjelaH< 4%j /'G7 %rijatelj se
osje#a zaaran ljubavlju svoje prijateljice& <-rce si mi ranila' sestro moja' nevjesto' srce si mi
ranila jednim pogledom svojim' jednim samim biserom kolajne svoje. )ako je slatka ljubav
tvoja' sestro moja' nevjestoH -la,a je ljubav tvoja od vina.< 4%j L':2.57 * zarunica pjeva o
svom dragom& <?ovor mu je sladak i sav je od ljupkosti. Takav je dragi moj' takav je prijatelj
moj' o k#eri jeruzalemske.< 4%j B'.87 Na kraju ove udne ljubavne pjesme stoji uvid& <Sjubav
je jaka kao smrt' ljubomora tvrda kao grob. Far je njezin ar vatre i plamena Jahvina. (noge
vode ne mogu ugasiti ljubav niti je rijeke potopiti. =a netko daje za ljubav sve to u ku#i ima'
taj bi navukao prezir na sebe.< 4%j C'82G7 (ukarci vole ove stihove %jesme nad pjesmama
koji pjevaju o seksualnoj ljubavi izme,u mukarca i ene bez moraliziraju#eg kaiprsta.
Odiu neim od slobode i zadovoljstva koje eros osloba,a u mukarcu.
*rhetip ljubavnika pripada zrelom mukarcu. No' mnogim je mukarcima teko
dopustiti ljubavnika u sebi. Jer tada bi morali otvoriti svoju nutrinu i odre#i se kontrole nad
sobom. Sjubavnik puta svoje osje#aje. %okazuje i svoja ranjiva mjesta. %atrick *rnold misli
da ljubavnik pretpostavlja zrelog mukarca& <$ nezreloj ili narcisoidnoj osobi ljubavnik
degenerira u bunu romantiku hit parada ili u patologiju ovisnog tipa osobnosti koju se
opisuje kao MiakN.< 4*rnold ///7 Tko se otvara ljubavi' ini se ranjivim. *li bez ljubavi ne
moe se otkriti unutarnje bogatstvo svoje due i tijela. Sjubav daje da mukarcem struji ivot.
Na ljubavnika ne pripada samo sposobnost voljeti enu ili se otvoriti prema drugom mukarcu
u prijateljskoj ljubavi. Sjubavnik eli oblikovati i odnos prema 9ogu. $ dojmljivoj liturgiji
mukarac esto moe doivjeti strastvenu ljubav prema 9ogu. *ko se cijelim srcem upusti u
obrede' pjevanje i tiinu' tad u njem raste duboka ljubav prema 9ogu.
)r#anstvo je esto razdvajalo ljubav prema 9ogu od strastvene ljubavi mukarca i
ene. 9oga bi se moralo ljubiti itavim srcem. * ljubav izme,u mukarca i ene sumnjiilo se
6/
da stavlja nekog ispred 9oga. *li bez snane erotike i ljubav prema 9ogu postaje nemo#na.
?ubi arolikost mate i snagu strasti. (nogi su se mukarci okrenuli od +rkve jer nisu mogli
uskladiti arhetip ljubavnika koji osje#aju u sebi sa crkvenim shva#anjima ljubavi i
seksualnosti. Eesto su se osjetili povrije,eni od +rkve jer je ona stalno njihovu seksualnost
obiljeavala osje#ajima krivnje. Od 9iblije mukarac moe nauiti to da ima povjerenja u
svoju erotsku snagu te da se raduje svojoj seksualnosti. !stovremeno' 9iblija mu pokazuje
putove kako povezati svoju erotsku ljubav prema mukarcima i enama s ljubavlju prema
9ogu. Jer #e u svojoj velikoj potrebi za ljubavlju uvijek iznova iskusiti da enu ili mukarca
optere#uje enjama koje ih nadilaze. Sjubav prema eni vodi ga konano u duhovnu
dimenziju prema 9ogu' jedinom ljubavniku koji moe utaiti njegovu enju. )ad se
mukarac zaljubi tad ne osje#a samo oaranost cijelog svog bi#a. =olazi u doticaj i sa svojim
duhovim potrebama. 9ez iskustva zaljubljenosti odnos mukarca prema 9ogu ostaje prazan i
dosadan' usmjeren na puko ispunjavanje obveza. *rnold misli da zaljubljenost osloba,a
duhovni potres. (nogi mukarci radije izbjegavaju ovaj potres jer pritom gube kontrolu nad
svojim osje#ajnim ivotom. No' na #e odnos prema 9ogu postati strastven i srdaan tek onda
kad se uvijek iznova odvaimo na zaljubljenost i ljubav.
-alomonova povijest nam pak pokazuje i ambivalentnost arhetipa ljubavnika. $
ljubavi prema eni mukarac ima iskustvo otvaranja transcendenciji. Tu on shva#a neto od
tajanstvene ljubavi 9oje. *li ako mukarac poboanstveni ljubav prema eni' ako u njoj vidi
svoju izbaviteljicu' svoju boicu' tad upada u nezdravu ovisnost. Tad mu se dua dijeli kao i
-alomonova. Sjubav prema eni povezana je s ljubavlju prema 9ogu. Nije dovoljno s
protestantskom teologijom re#i da je brak <isto svjetovna stvar< te da je ljubav mukarca i
ene neto isto zemaljsko. Time odvajam erotsku i seksualnu ljubav od njenog ishodita.
-eksualna ljubav vaan je izvor duhovnosti. $ njoj se izraava boanska ljubav. *li se smije
ju se pobrkati s 9ogom. !nae to odvodi u idolopoklonstvo.
9iblija ne moralizira' pa ni kod ljubavnika -alomona. $kazuje na opasnosti ljubavi ali
ostaje na tom da slavi njenu ljepotu. $ ljubavi uvijek grijeimo kao to je to inio i -alomon.
Sjubavnik prelazi granice i ne dri se zakona. -am -alomon kae& <Sjubav pokriva sve
pogreke.< 4!zr .5'./7 <9olje je pogrijeiti tim to se previe ljubi' nego ne pogrijeiti tim to
se uop#e ne ljubi.< 4*rnold //:7 ! u ljubavi uimo samo na pogrekama i zabludama. -va
mudrost koju smo stekli ne titi nas od toga da ponekad oslijepimo u ljubavi. Sjubav nam ne
poklanja samo radost i ekstazu' oaranost i stapanje ve# i tugu' usamljenost' naputenost i
depresiju. 3odi nas u visine i dubine strati' u nebo i u podzemlje' u svjetlo i u tamu. !ma u
sebi enormnu snagu koja probija na samodovoljni svijet. Ona moe iscijeliti nae rane. *li na
i zadaje nove rane. -amo onog tko dopusti obje strane ljubavi' ona #e uvesti u tajnu istinskog
postajanja mukarcem. (ukarac koji samo mata o ljubavi koristi ju kao nain bijega od
vlastite stvarnosti. (ukarac koji se uskra#uje ljubavi' zatvara se iz straha od preobrazbe koji
bi ona mogla izazvati u njemu.
*rhetip ljubavnika stavlja mukarca pred zada#u da stalno dalje raste i dozrijeva.
Sjubav spreava mukarca da se identiDicira sa svojom ulogom. Tko se poistovjeti sa svojom
ulogom eDa poduze#a' odvjetnika i proDesionalnog pomo#nika' osje#a se previe vaan da bi
se jo upustio u pustolovinu ljubavi. *li time spreava i svoj unutranji razvoj i dozrijevanje.
*rhetip ljubavnika ne otvara mukarca samo za ljubav prema eni ili za prijateljstvo s
mukarcem' ve# i za vlastitu <animu<. *nima je prema +. ?. Jungu enska strana u mukarcu.
!stinski ljubavnik njeno se ophodi sa svojom animom. Osje#a da je u njemu sposobnost
ljubiti' sposobnost da ljubav daje i prima. -hva#a da u njemu postoji ljubavi vrijedna anima'
izvor inspiracije' njenosti' suosje#anja i ljubavi. -amo ako integrira svoju animu' mukarac
postaje potpun.
Neintegrirana anima za Junga se pokazuje u mukarevoj #udljivosti. Ja neke eDove
poduze#a tajnica tono zna kako su danas raspoloeni i moe li ga neto zamoliti ili ne. *li
66
tajnica naslu#uje i to da u ovoj #udljivost inae u sebe sigurnog mukarca vreba mrana strana
koja mu ometa ivot. On nije integrirao svoju animu. -toga ga odre,uju njegova raspoloenja.
! postaje ovisan o enama. =oputa da ga one motaju oko malog prsta. Ne pozna zdravo
opho,enje sa enama. +. ?. Jung naziva integraciju anima remek djelom koje mukarac mora
ostvariti na svom putu samoostvarenja. No' istodobno smatra da to tek malobrojnima stvarno
polazi za rukom. $ bajkama sjedinjenje sa zarunicom uvijek stoji na kraju junakova puta.
!stinska ljubav mogu#a je tek onda ka junak susretne svoju mranu stranu' kad se suoi s
opasnostima i dopusti da ga 9og pozove na njegovu zada#u. =anas mnogi mukarci
stradavaju u ljubavi jer misle da su ve# sami od sebe sposobni za nju. )ako bi ljubav uspjela'
potreban je iskren susret sa samim sobom i iskustvo visina i dubina ovjekova bi#a.
1/. &eremija: mu"enik
$ proroku Jeremiji susre#e na drugaija arhetipska slika mukarca& prorok i muenik.
Qto znai biti prorok opisano nam je u Jeremijnom ivotu. %rorok je onaj koji govori ono to
mora iznutra re#i. !li drugaije reeno& prorok je onaj koji navijeta rije 9oju' koji govori
ono to u tiini uje od 9oga. * to je esto u suprotnosti s onim to se inae govori' s onim to
javnost eli uti. Jeremija je prorok patnik. Osje#a u sebi tenju da nasuprot svoj politikoj
euDoriji navijeta nesre#u' da naruava op#eprihva#eno miljenje tim to unosi tamne tonove u
prodorni pobjedniki poklik. * spas navijeta tamo gdje svima prijeti propast u depresiju.
Jeremija sa cijelim svojim bi#em stoji iza onoga to kae. On je svjedok onoga to navijeta.
$ neprijateljskom postaje muenik svoga poslanja. -rce mu se kida to mora ustati protiv
op#eg miljenja. Osje#a se usamljena i esto naputen od 9oga. O nijednom drugom proroku
ne znamo toliko o njegovim unutarnjim borbama kao o Jeremiji.
Jeremiju 9og poziva kao mladi#a. ?odina je 8/C. prije )rista. $ Jeruzalemu vlada
poboni kralj Joija koji je vratio vrijednost (ojsijevu zakonu. Jeremija potjee iz sve#enike
obitelji u *natotu. On sam izvjetava o svom pozivu& <=o,e mi rije Jahvina&M%rije nego te
oblikovah u majinoj utrobi' ja te znadohK prije nego to iz krila majina izi,e' ja te posvetih'
za proroka svima narodima postavih te.N * ja rekoh&M*h' ?ospode' Jahve' gle' ja ne umijem
govoriti& dijete sam.N * Jahve mi odvrati& MNe govori& V=ijete samHV 3e# idi k onima kojima te
aljem i reci sve ono to #u ti narediti.N < 4Jr .'L2G7 Jeremija se ne gura sam u ulogu proroka.
9og ga poziva usprkos njegovu otporu i njegovoj sumnji da ne zna govoriti. Nisu njegove
sposobnosti te koje ga ine prikladnim za proroka ve# je to samo poziv 9oji. * taj poziv
Jeremija doivljava bolnim.
)ad je umro poboni kralj Joija' u kojeg je narod stavio svu svoju nadu' naslje,uje ga
Jojakim. On vlada od 85:. do B:G. Opet ponitava Joijinu reDormu. %rodiru poganski obiaji.
-ad Jeremija strastveno nastupa protiv toga i suprotstavlja se kralju. * on ga progoni.
>azoaran neuspjehom svog navijetanja' Jeremija optuuje boga da ga je ostavio na cjedilu.
$ takozvanim <!spovijestima< izrie svoj oaj& <Jao meni' majko' to si me rodila' da sva,am
se i prepirem sa svom zemljom. Nikom ne uzajmih' ni od koga zajma ne uzeh' a ipak me svi
proklinjuO Nikad nisam sjedio u drutvu veseljaka da se razveselim. %od teinom tvoje ruke
samotan ivim' jer ti me jaro#u proe. Jato je bol moja bez prebola Jato je rana moja
neiscjeljiva i nikako da zaraste *hH Ao#e li meni biti kao potok nestalan' vodama
nepouzdan< 4Jr .B' .5..G2.C7 Jeremija se osje#a da ga je njegova rodbina ostavila na cjedilu.
Njegovi su zemljaci protiv njega. -toji sam protiv svih. %ati od toga to je u zavadi s cijelim
svijetom. *li nije njegova nepomirljivost ta zbog koje dolazi u sva,u sa svima. Nalog je 9oji
taj koji ga stavlja izvan zajednice. *li' prorok se osje#a i od 9oga ostavljenim. 9oga od
kojega je dotad crpio snagu' doivljava kao <presueni potok<. Ne moe se osloniti na njega.
6L
Jeremija optuuje 9oga& <Ti me zavede' o Jahve' i dadoh se zavesti' nadjaao si me i svladao
me.< 4Jr /5'G7 %ati od toga to stalno mora vikati& <NasiljeH %ropastH< No' im je pokuao
potisnuti rijei koje uje od 9oga kako bi se prilagodio miljenju drugih' <u srcu mi bi kao
rasplamtjeli oganj' zapretan u kostima mojimK uzalud se trudih da izdrim' ne mogoh vie.<
4Jr /5':7 (ora govoriti' htio on to ili ne. Jer kad odbija 9oga' u srcu mu tako gori da to ne
moe izdrati. *li i uza svu tugu i oaj' Jeremija se vrsto dri 9oga. Jer zna& <-a mnom je
Jahve kao snaan junakH Jato #e progonitelji moji posrnuti i ne#e nadvladati.< 4Jr /5'..7
Jeremija ne nalazi zadovoljstva u tom da navijeta proroke rijei. Time ne stavlja
sebe u sredite. =anas postoje mnogi samozvani proroci. $op#e ne opaaju kako vre utjecaj
rijeima za koje kau da su proroe i kako sami sebe time ele uiniti zanimljivima. Osje#aju
se kao neto posebno jer vjeruju da tono znanu volju 9oju. Jeremiju 9og mora prisiliti da
navijeta ono to mu govori. ! on svjedoi za to cijelim svojim bi#em. Jeremijin ivot nije
povijest uspjeha. On dodue ostaje pote,en od progonstva Fidova pod Nabukodonozorom
godine B:G. prije )rista. *li pod kraljem -idkijom 4B:G.2BC8.7' za vrijeme opsade Jeruzalema'
osumnjien je za izdaju. $hi#en je i zatvoren u tamniko dvorite kraljevske palae. )ralj
potajno poziva proroka sebi i pita ga ima li poruku 9oju za njega. Jeremija prorokuje kralju
da #e biti predan u ruke kralja babilonskoga. =ostojanstvenici se -idkiji ale na Jeremiju&
<Ovoga ovjeka valja ubiti& on zaista obeshrabruje ratnike kad takve rijei pred njima govori.<
4Jr 6C'L7 %redbacuju mu slabljenje vojske. )onano ga bacaju u atrnju. $ njoj Jeremija
propada u glib. Jedan )uit' dakle stranac' spaava ga iz ove nezgodne situacije. )ralj ga opet
pita za rije 9oju. Jeremija mu odgovara& <*ko ti kaem' ne#e li me pogubiti *ko te pak
savjetujem' ne#e me posluatiH< 4Jr 6C'.B7 Jeremiju' istina' nisu ubili. *li kralj ne slijedi ono
to mu prorok govori. Tako Jeremija konano doivljava krah svog poslanja. -igurno bi mu
bilo drae kralju ulijevati nadu. No' moe re#i samo no to njemu kazuje 9og. * Jeremija
time proturjei javnom mnijenju i ratnikom raspoloenju.
Fidove koji su prognani u 9abilon prorok tjei pismima. )ad je Jeruzalem BC8. godine
pao' on pokuava utjeiti narod. Ne da se zaraziti op#om depresijom ve# joj se suprotstavlja.
Njegove rijei utjehe nisu jeDtina utjeha. -vojim rijeima utjehe on jednako izaziva kao i prije
svojim proroanstvima nesre#e. %a ipak udesne su to rijei koje nas i danas diraju& <Ne boj
se' Jakove' slugo moj " rije je Jahvina " ne plai se' !zraeleH Jer evo' spasit #u te izdaleka i
potomstvo tvoje iz zemlje izgnanstva. Jakov #e se opet smiriti' spokojno #e ivjeti i nitko ga
ne#e plaiti " rije je Jahvina " jer ja sam s tobom da te izbavim.< 4Jr 65'.52..7 Jeremija
obe#ava ozdravljenje svima koji pate od svojih rana& <Ja #u te iscijeliti' rane ti zalijeiti.< 4Jr
65'.G7 * onima koji su raspreni u tu,ini' koji se osje#aju naputenima od 9oga' koji
sumnjaju u 9oje djelovanje' navijeta 9oje rijei& <Sjubavlju vjenom ljubim te' zato ti
sauvah milost. Opet #u te sazidati i bit #e sazidana' djevice !zraelova. Opet #e se resiti
bubnji#ima' u veselo kolo hvatati.< 4Jr 6.'62L7
Jeremija je prorok koji pati zbog svog poslanja. Osje#a u sebi poziv da navijeta rije
9oju protivno vladaju#em miljenju. To ga ini osamljenim' donosi mu samo neprijateljstvo
i pakost. * ipak' Jeremija ne moe drugaije. !nae bi iskrivio samog sebe. Jeremija je izazov
svakom mukarcu da vjeruje onom to u dui uje od 9oga. 9og govori u unutarnjim
slutnjama. Nismo sigurni jesu li te slutnje tone ili ne. !pak moramo izre#i ono to osje#amo'
pa i pod cijenu toga da nas ljudi prezru i da izgubimo svoju omiljenost.
9udu#i da #u kod drugog proroka' !lije' poblie promotriti arhetip proroka' kod
Jeremije #u se ograniiti na sliku muenika. )ao i svaki arhetip' i ovaj muenikov ima svojih
izgra,uju#ih i vrijednih strana' ali i svojih opasnosti. Jada#a muenika je uiti ljubav.
Opasnost se sastoji u tome da se neki muenici rtvuju kako bi dobili ljubav. Odriu se samih
sebe umjesto da se daruju. Jreli muenik predaje se ivotu i za druge ljude' ali se ne odrie
samoga sebe. -ebe darovati nije samounitavaju#e ve# osloba,aju#e djelovanje. (uenik
utjelovljuje ono to je rekao !sus& <Tko ho#e ivot svoj spasiti' izgubit #e gaK a tko izgubi ivot
6B
svoj poradi mene' taj #e ga spasiti.< 4Sk :'/L7 Tko se grevito dri samoga sebe' ivot mu
postaje prazan i ukoen. -amo onome tko se daruje ivotu' koji se odvai na ono to se
upravo trai od njega' ivot poinje te#i. No' neki ovo darovanje pogreno shva#aju. Frtvuju
se kako bi stekli ljubav i panju. *li tad njihova rtva odlazi u prazno. -vijet doivljavaju
nepravednim jer nikada ne#e dobiti ono emu se kriom nadaju. Osje#aju se iskoriteni. Frtva
ne smije ozlje,ivati. Ne radi se o tome da rtvujem bitna podruja samoga sebe' ve# da se
oslobodim kako bi se potpuno mogao dati ivotu i ljubavi. Tad #emo u tom darovanju
doivjeti ivotnost i unutarnje ispunjenje.
=anas se' naprotiv' arhetip muenika iskrivljuje samoubilakim atentatima. (ladi se
ljudi ubijaju kako bi pritom to je mogu#e vie ljudi povukli za sobom u nasilnu smrt. Ovdje
muenitvo ne slui ivotu ve# samo smrti. Ne proizlazi iz ljubavi prema ivotu ve# iz mrnje
na samoga sebe i ljude. $ konanici' izraz je to prezira prema ljudima i samome sebi.
%esimistian je pogled na samoga sebe koji dovodi do takvog muenitva. 9udu#i da se od
ivota ne nada niemu' unitava samoga sebe a pritom jo i druge. $glavnom su to mukarci
koji se smr#u unitavaju. Oito' postoji destruktivna mukost koja se na bolestan nain bavi
smr#u. Takve mukarce smrt Dascinira na udan nain. Eesto gledaju emisije u kojima se ljudi
ubijaju. !li se posve#uju ekstremnom sportu iz kojeg stalno vreba smrt. Osje#aju se ivima
samo onda kad osje#aju blizinu smrti. Fene imaju drugaiji stav prema ivotu i smrti. *rhetip
muenika ne eli jaati mukarevu negativnu enju za smr#u. !stinski muenik uvijek
mnogo vie umire za ivot. -tavlja svoj ivot na kocku jer slui ivotu.
(ueniku pripada i sposobnost patnje. On <spoznaje da je patnja sastavni dio ivota
koju se niti moe osporiti niti joj se moe pobje#i a niti ju se ratnim djelovanjem moe
potpuno sprijeiti. %atnja nam se moe pokazati kao najimanentniji dio naeg rasta i
sazrijevanja.< 4Fischedick //.7 Jeremija se suoava s patnjom. *li ju ne trai. )od njega se ne
moe ustanoviti mazohistika enja za patnjom. *li jer ustraje u svom poslanju' ne izbjegava
patnju u koju dospijeva. Tako ga upravo patnja isti i osposobljava za rijei utjehe koje su
pune ljubavi. $ utjenim proroanstvima osje#a se da je tu mukarac koji je nauio umije#e
ivota kroz patnju. Tko ko#e postati mukarac ne moe zaobi#i patnju. Ne treba ju traiti. *li
ako autentino ide svojim putem' bez da iskrivljuje samoga sebe' na tom #e putu iskusiti " kao
to to stalno ponavlja +. ?. Jung " da je taj put krini put i da #e stalno iznova dolaziti u
sukobe. >e#i tome <da< i ne bjeati od toga' to je slika muenika koja kako je vrijedila prije'
vrijedi i za nas.
(uenik cijelim svojim bi#em svjedoi ono to zastupa. (uenici prve +rkve svojom
su smr#u svjedoili za uskrsnu#e !susovo. Njihovo svjedoenje za istinu bilo im je vanije od
ivota. Neki izvjetaji o muenicima danas nam stvaraju poteko#e. $vijek iznova se donosi
to kako su prvi kr#ani ili radosno u smrt. %siholoki obrazovani' naslu#ujemo u tome
mazohistiku tenju. *li' ako se uivimo u due ovih hrabrih mukaraca i ena otkrivamo da
im nije bila vana smrt ve# svjedoanstvo za !susa )rista. Atjeli su itavim svojim bi#em dati
svjedoanstvo za )rista. Nisu se htjeli uputati u nikakve kompromise sa zemaljskom vla#u.
Takvi jasni i junaki mukarci i ene potrebni su nam danas kao i u ono vrijeme. To su ljudi
koji se ne daju iskriviti. ?ovore samo istinu. -voju vjeru ne samo da propovijedaju ve# je
svjedoe cijelim svojim ivotom. Ne trae smrt. *li njihovo svjedoanstvo ukljuuje i
spremnost da umru za njega. !stina im je vanija od ivota. $nutranja jasno#a i sklad vaniji
su im od Dizike egzistencije. !zvjetaji o muenicima prve +rkve ispunjeni su radosnom
nadom u vjeni ivot. Jer su kr#ani vjerovali u uskrsnu#e !susovo' nisu se dali zaplaiti
prijetnjama smr#u. -mrt je za njih izgubila svaki uas. Jato su mogli svojim ivotom
svjedoiti vjeru. 3jera im nije bila pobona etiketa ve# temelj na kojem su stajali' izvor iz
kojeg su pili. (orali bi zanijekati temelj svog ivota kad bi prihvatili ponude sudaca da spase
svoj ivot.
68
(uenici nisu Denomen samo prve +rkve. ! nae vrijeme daje muenike. $ Tre#em
>eichu bilo je neustraivih mukaraca i ena koji su se izlagali smrti zbog svoje borbe za
istinu i pravdu. $ Satinskoj *merici stalno se ubijaju mukarci i ene koji ozbiljno shva#aju
svoje kr#ansko navijetanje i zauzimaju se za siromane. )ad sluamo o njihovu ivotu i
smrti' osje#amo da od takvih ljudi ivi i ovo nae vrijeme. 9ez njih nae bi vrijeme bilo
siromanije. -vakako osjetljiviji za ambivalencije ovog arhetipa. $vijek je opasno kad se
netko identiDicira s arhetipskom slikom muenika. Tad se sam sebi svi,a u toj ulozi. To
ponekad doivljavamo u grupama. $ njima se netko osje#a neshva#en i odbaen. *li umjesto
da se potrudi oko razjanjenja i u,u u konDlikt' on bjei u ulogu muenika. Time on postaje
slijep za svoje potrebe i za svoj udio u konDliktu. )ao muenik on je drugima stalni prijekor&
<3i ste krivi to ja moram patiti. 3i ste od mene uinili muenika.< Nekima je napast igrati
ulogu muenika. %ritom se samima sebi ine posebnima. (ogu se postaviti iznad drugih.
%ravi muenici nisu se nikada poistovje#ivali s arhetipskom slikom. Oni su svjedoili svojim
bi#em. %ostali su muenici u svojoj borbi za istinu. Od njih dolazi sloboda i jasno#a' snaga i
iskrenost. (ukarce oduevljavaju takvi muenici. >ado itaju njihovu povijest. Osje#aju da
iz njih proizlazi muka energija u kojoj bi rado imali udjela. Je li to Oscar >omero ili (artin
Suther )ing' =ietrich 9onhoeDDer ili groD (oltke' postojani mukarci koji se ne boje smrti
pokazuju javnosti pozitivnu sliku mukarca koja je uvjerljiva kako mukarcima tako i
enama.
%onosan sam na svog oca koji se nije dao slomiti u Tre#em >eichu. 9udu#i da je
odbijao Aitlerov pozdrav' postao je sumnjiv i e#e prokazivan. 3e# je .:6C. policajac bio
pred njegovom trgovinom i htio ju zatvoriti jer je imao <prezime po boji< 4?r0n " njem. zelen'
op. prev.7. Takva prezimena smatrana su idovskima. (oj se otac nije dao uznemiriti i
zahtijevao je da mu policajac pokae isprave. )ad je policajac opazio da nije ostavio dojam
na mog oca' postao je ovjeniji i povukao se neobavljena posla. (oj otac nas je uio da
budemo jasni i da stojimo iza onoga to nam je vano. %a kad mi to uvijek i ne po,e za
rukom' znam da je otac iza mene ako sam previe plaljiv. Tad me on podrava da ostanem
jasan svjedok.
11. $lija: prorok
=ok je Jeremija prorok koji sumnja u svoje poslanje i pati radi njega' !lija nam se ini
jakim i samosvjesnim prorokom. -am se bori protiv LB5 9aalovih sve#enika i nadvladava ih.
=aje ubiti sve one koji ne ispovijedaju njegovu vjeru. 4usp. .)r .C7 $ svojoj agresivnosti !lija
uop#e ne opaa vlastite mrane strane. Onaj tko se tako strastveno bori protiv neega'
uglavnom je privuen ono to eli unititi. 9aal predstavlja boga plodnosti za enska
boanstva )anaana. Jahve je muki 9og' 9og ratnik. =anas uvi,amo da !lija ima jednostranu
sliku 9oga i da se nje dri. Njegovo proroko poslanje je pomijeano s rigoroznom
duhovno#u. Tako dugo dok !lija moe ivjeti svoju muku stranu osje#a se jak. *li im mu
se usprotivi enska strana u liku kraljice !zebele' rui se itavo njegovo samopouzdanje. <On
se uplai' ustade i ode da bi spasio ivot.< 4.)r .:'67 On bjei pred !zebelom' pred enskom
stranom protiv koje se tako borio. *li kad je bio sam u pustinji' ova ga strana opet sustie.
-ad susre#e samoga sebe' bez prljavtine njegove muke snage s kojom se mogao boriti protiv
drugih. -ad je preputen sam sebi. Tad gubi volju za ivotom. Najradije bi umro. ?ovori&
<3e# mi je svega dosta' JahveH $zmi duu moju jer nisam bolji od otaca svojihH< 4.)r .:'L7
$pada u duboku depresiju. 9a na vrhuncu svog uspjeha i snage susre#e svoju mranu stranu.
! ne moe ju podnijeti. >azoaran je samim sobom. -hva#a da je ono protiv ega se u drugima
borio u njemu samom. Nije nita bolji od svojih otaca' ni od onih protiv kojih se borio.
6G
9og uzima !liju u svoju kolu. Qalje mu an,ela koji ga budi i die. )rijepi ga kruhom i
vodom. *li !lija jede i pije i opet legne. *n,eo mora do#i drugi put kako bi ga upravio na put.
Tad !lija okrijepljen tom hranom ide etrdeset dana i etrdeset no#i kroz pustinju do 9oje
gore Aoreba. Tamo mu 9og pokazuje da je njegova slika 9oga bila jednostrana. %rorok je
9oga htio vidjeti samo kao mo#nog 9oga koji u ognju svoje srdbe unitava sve svoje
protivnike. *li 9og je njean i tihi 9og kojeg susre#e u apatu lahora. $ utnji prorok mora
ostaviti sve svoje slike 9oga da bi susreo sasvim drugaijeg 9oga' 9oga kojeg vie ne moe
iskoritavati za sebe' 9oga koji se ne da instrumentalizirati za njegova vlastita matanja o
veliini ili za njegove predodbe mukosti. !lija se uputa putem kojim mu je 9og naloio i#i.
-poznaje sasvim drugaijeg 9oga. ! tako zavrava !lija' najve#i prorok -tarog saveza. 9iva
uznesen na nebo nakon to je za nasljednika odredio Ilizeja i dao mu udjela u svom duhu.
=ramatina je scena koju nam 9iblija donosi o !lijinom uznesenju na nebo& <! dok su
tako ili i razgovarali' gle& ognjena kola i ognjeni konji stadoe me,u njih i !lija u vihoru
uzi,e na nebo. Ilizej je gledao i vikao&MOe moj' oe mojH )ola !zraelova i konjanici
njegoviHN < 4/)r /'..2./7 !lija uvodi Ilizeja u proroku slubu. To je poput inicijacije u
postajanje mukarcem. Ilizej moli svog uitelja da mu u dio padnu dva dijela njegova duha.
!lija mu obe#ava. )ad je uznesen na nebo' Ilizej uzima %rorokov plat i udari njima po vodi.
Ona se povue. $enik je obdaren uiteljevom snagom. *li on mora i#i svojim vlastitim
putem. !skusio je !liju kao oca i kao onoga koji upravlja sudbinom naroda. 9ez njega osje#a
se sam. No' obdaren njegovom snagom usu,uje se na ono na to ga 9og alje. (ukarci bi
danas trebali takve oeve i uitelje koji bi ih uveli u umije#e postajanja mukarcem.
!lija je imao neto vatrenog u sebi. (ogao je oduevljavati. No' i ova sposobnost ima
svoje mrane strane. Ona moe postati vatra strasti kao to nam to pokazuje prizor s 9aalovim
sve#enicima. Tamo ga je oganj zanio da pobije 9aalove sve#enike. $ smrti prorok sam
postaje oganj. =ao se preobraziti ognjem 9oje ljubavi. -ada kao oganj grije ljude koji
oduvijek tee za vatrom. (ukarci koji mogu oduevljavati poput !lije' moraju sami pro#i
ognjem 9ojim kako ne bi ljude oduevljavali nekim smjerom koji nema veze s 9ogom ve#
samo s vlastitim astoljubljem. ! danas uvijek iznova nastupaju ljudi koji druge oduevljavaju.
Eesto zloupotrebljavaju ovu sposobnost. Eine druge ovisnima o sebi. !lija je uznesen na nebo
kako ljudi ne bi vie trali za njim ve# da bi se ispunili njegovim duhom. !liju je 9og oistio
da bi vatra koja je u njemu svjedoila samo za 9oga a ne vie o njegovoj vlastitoj strasti. !lija
susre#e svoje slabosti. -amo tako moe ispravno upotrijebit snagu koju mu je 9og dao. 9ez
susreta sa svojim mranim stranama' mukarac je u opasnosti da svojom snagom unitava
ljude umjesto da ih podie i ohrabruje.
)rtenjem su svi kr#ani pomazani za proroke. Naa zada#a proroka ima razliite
aspekte. %rorok je onaj koji na svoj praosoban nain izraava 9oga. -vatko je prorok ako
jedinstvenu rije koju 9og govori samo u njegovu ivotu izraava u ovom svijetu. -vatko ima
priop#iti neto od 9oga a to moe biti reeno samo preko njega. -vatko moe uiniti da
jedan aspekt 9oga postane vidljiv' aspekt koji samo po njemu moe zasjati u ovom svijetu.
=ruga zada#a proroka je gledati stvari tako kako ih 9og vidi. !stinski prorok nas
beskompromisno podsje#a <tko smo u stvarnosti' to ovdje radimo te to smo u oima 9ojim
i njegovu srcu.< 4*rnold .:C7 On nam otvara oi kako bi raskrinkali iluzije koje smo si
stvorili pod utjecajem miljenja drugih o nama i pod utjecajem stanja naega svijeta. $
svakom je od nas takav prorok. *li esto se razbacujemo njima ili samo zagrebemo po
povrini. Tad postajemo vjeita zanovijetala nezadovoljna onim to je tu a ne pokazuju put u
budu#nost. %ravi umjetnik ima uvijek pristup svom unutarnjem proroku. <!stinska umjetnost
je proroka O !skreni umjetnik pokazuje nam viziju stvarnosti koja nas izaziva da stvari
gledamo' sluamo i osje#amo na drugaiji nain.< 4*rnold /5.7
Tre#i aspekt bivanja prorokom je da cijelim svojim bi#em ustanemo i ukaemo na
nepravdu tamo gdje ju susretnemo. Tome pripada i prigovor pokvarenosti mo#nih bez obzira
6C
na svoju dobrobit. %rorok se ne zadovoljava time da ivi korektno i prilago,eno. On eli
podi#i svoj glas kad osjeti da ovaj svijet i +rkva idu krivim putem. 9iti prorok znai stvari
nazivati svojim imenom bez izazivanja straha. )oncil je nanovo izrekao proroko poslanje
+rkve. *li' gdje su danas u +rkvi mukarci koji se usu,uju di#i svoj glas protiv duha
vremena' glas za istinu i pravdu' za one u naem drutvu koji nemaju glasa' za one potisnute
na rub' za one odbaene %rorok ivi opasno. +ijena toga da ljudi iz svog <unutarnjeg
proroka< govore o pravom stanju ovog svijeta esto je vrlo visoka. ! danas proroci pla#aju
ivotom zahtjeve' bilo to u Il -alvadoru' Jimbabveu ili *liru. ! +rkvi je teko s prorocima.
>adije ih uutkava i iznalazi im crkvene slube. Eest prigovor kritiarima je da im je stalo
samo do tog da <rue ugled +rkve< ili da se promoviraju kao tuitelji. *li prorok ne kritizira
kako bi optuivao ve# da bi opet posvje#ivao volju 9oju. * volja 9oja ne poklapa se
uvijek s naim predodbama harmonine +rkve koja radije gura svoje konDlikte pod tepih
kako bi na van odavala privid jedinstva.
Opasnost kod arhetipa proroka lei u tom da se prorok poistovjeti s svojim arhetipom.
Tad postaje slijep za istinu o sebi. (isli da je jedini koji se usu,uje re#i istinu. -vi drugi su
samo kukavice. Takvim mislima stavlja se iznad drugih i osje#a se kao neto posebno. ! ne
opaa kako su se u njegovu ulogu proroka umijeale potrebe za mo#i i polaganje prava na
apsolutnost. =ruga opasnost sastoji se u tom da se netko poziva na =uha -vetoga i dugima
prorie to #e se s njima dogoditi' ili donosi kojekakve strane scenarije budu#nosti. (nogi se
ljudi ne mogu braniti protiv takvih prorotava. Jer misle da bi moda ipak mogla biti tona.
)ad nekom drugom govorim u ulozi proroka' uzdiem se iznad njega. Naputam normalnu
razinu komunikacije i postavljam se iznad njega. On mi se jednostavno mora pokoravati. Ne
doputam sumnju u moja proroanstva. Ona se ne smiju preispitivati. $vijek iznova ima ljudi
koji podlegnu opasnosti da se identiDiciraju s arhetipskom slikom proroka te da s opiju
obiljem mo#i koje tako dobivaju.
!lija je doivio opasnosti proroka. $ivao je u svojoj mo#i koju mu je davala proroka
sluba. *li je morao bolno doivjeti to da mu se ta strana proroka oduzima. (orao je i#i u
9oju kolu kako bi u tiini oslukivao 9oga koji mu ne daje uvijek rije kojom se moe
okomiti na ljude. 9og u tiini ne#e uvijek govoriti' ve# #e s ovjekom utjeti jer ne eli samo
njegov glas ve# prije svega srce. %rorok u tiini susre#e svoje mrane strane. Tu spoznaje
opasnost htjenja da se postavi iznad drugih. $ tiini mu se objavljuje rije 9oja' rije koju
vie ne moe samo navoditi ve# iza koje mora stati cijelim svojim bi#em. -amo ako prorok
otvori svoje srce 9ogu' smije govoriti u ime 9oje. Tad ne govori da pokae svoju mo# nego
zato jer ga 9og tjera na to. Nae vrijeme treba takve ljude koji se daju od 9oga izazvati da
nastupe kao proroci protiv svih tenji u naem drutvu protivnih ivotu' da se suprotstave
mo#nicima koji zloupotrebljavaju svoju mo# tako da ugnjetavaju narode. %roroki mukarci
trebaju neto od snage i ognja kojima je zraio !lija.
&ob: trpe0i pravednik
Job nije povijesni lik ve# tip mudrog i pravednog mukarca. Nakon =rugog svjetskog
rata jedva da je koji biblijski lik naiao na toliko pozornosti kao Job. Job znai <progonjeni<.
=oivljava se kao mukarac kojeg progone svi ljudi' mukarac koji ni u 9ogu nema iskustvo
svog prijatelja i zatitnika ve# onog nepojmljivog koji mu zadaje nesre#u. <Job< se tako,er
moe prevesti i s <?dje je otac <. Tko doivi toliko patnje kao Job osje#a da nema oca.
3apimo za 9ogom kao za ocem kao Job kad nas zahvati neizljeiva bolest' kad nas se rui
ivotna zgrada ili kad ostanemo bez dragog nam ovjeka. Jovemo oca kad vie ne
6:
razumijemo svoj ivot. Optuujemo 9oga jer ga vie ne doivljavamo kao oca ve# kao i Job
kao neprijatelja.
Jemlja $s iz koje Job potjee ne moe se vie zemljopisno odrediti. To je idealna
zemlja u kojoj ljudi imaju jo izvorni i nedirnuti odnos prema 9ogu. Jer odnos prema 9ogu
nije pomu#en grijehom' u ovoj zemlji vladaju rajski uvjeti. No' iz ovoga raja Joba izgoni mo#
zloga. To ga stavlja na teki ispit vjere. >asprava o kojoj pie pisac ove biblijske knjige bio
tipian za izraelski narod prije svega u vrijeme babilonskog progonstva. *li ona koji poga,a
svakoga ovjeka koji se trudi oko potenja a ipak stalno doivljava patnju i nesre#u. )njiga o
Jobu pokazuje mukarcima putove kako da ne oajavaju i da se ne ljute na 9oga kad se sve
nad njima rui.
O Jobu stoji& <9io je to ovjek neporoan i pravedan& bojao se 9oga i klonio zla.< 4Job
.'.7 Njegova pravednost bila je nagra,ena. !mao je sedam sinova' tri k#eri i veliki posjed.
Fivio je u miru i radovao se svom ivotu. Tad ga odjednom poga,a nesre#a. -ve mu je uzeto'
najprije imanje' potom djeca pa zdravlje. )ada je izgubio sve to mu je bilo drago i milo' pada
na zemlju i govori& <?o izi,oh iz krila majina' go #u se onamo i vratiti. Jahve dao' Jahve
oduzeo. 9lagoslovljeno ime JahvinoH<4Job .'/.7 Tako uspjean mukarac nije navezan na
svoje imanje. -uglasan je s tim to mu je 9og sve oduzeo. 3e# je to iznena,uju#i stav.
Ostavlja sve iluzije o uspjenom ivotu. *li tada dolaze prijatelji da mu pomognu ponajprije
ute#i. Ostali su kod njega sedam dana i sedam no#i ute#i. <Nijedan mu ne progovori ni
rijei' jer vidjee da je velika njegova bol.< 4Job /'.67 3elikoduan je to stav' podnositi bol
drugoga i ne smetati mu priom. *li kad su nakon sedam dana poeli priati' pokuavaju
nainiti teoriju o Jobovoj sudbini. -udbina prijateljeva za njih je potvrda njihove teologije da
trpi nesre#u samo onaj koji je kriv. =akle' Job bi trebao istraiti gdje je svalio krivnju na se.
)ad tumaim sudbinu nekog ovjeka i o tom razvijam teoriju' tad je to uvijek znak za
to da se udaljavam od toga ovjeka. Ne uputam se u patnjom prokuane ljude. -krivam se iza
teorije koju sam stvorio. *li Job se brani protiv teorije svojih prijatelja' protiv njihovih
pokuaja da tumae njegovu sudbinu. Job tjera sve pokuaje daleko od sebe. Evrsto se dri
toga da pred 9ogom nije sagrijeio. To je za nas zaprepa#uju#e jer smo svi nauili kako smo
grenici. Job vjeruje svom osje#aju. Nije djelovao protiv 9oga i njegove volje. 3jeruje svom
osje#aju za ispravno. Ne da se protiv svoje savjesti uvjeriti u to da je sam kriv za svoju
sudbinu. Na koncu' 9og mu daje za pravo. %rijateljima Jobovim kae& <Niste o meni onako
pravo govorili kao moj sluga Job.< 4Job L/'G7 9og ne dri govor opravdanja. Jobu samo
pokazuje udesa svoga stvaranja. To uvjerava Joba' mukarca mukama napa#enog. )ad je
vlastitim oima vidio to je 9og stvorio' priznaje& <?ovorah stoga' ali ne razumjeh' o
udesima meni neshvatljivim.< 4Job L/'67
)od Joba me Dascinira to to ne odustaje od otpora ve# vjeruje svom osje#aju. Ne
osje#a se kriv. (ukarci mogu razumjeti ovog mukarca. -tolje#ima su trpjeli od tog da su se
uvijek morali pred 9ogom umanjivati i da su posvuda morali traiti krivnju. Job nam doputa
da budemo nadleni nad samima sobom' onakvi kakvi jesmo' bez da sami sebe okrivljavamo.
Nietzsche je s pravom jednom kritizirao tenju u kr#anstvu da se posvuda njuka za
grijesima i da se ovjeka obezvre,uje. Time je izrazio osje#aj mnogih mukaraca koji su se
okrenuli od kr#anstva jer su patili od tog da posvuda trae krivnju i da se stalno osje#aju
grenicima. Ne radi se o tome da se opravda sve to se radi' ve# o zdravom stavu prema svom
djelovanju. %oten mukarac ima u cijelosti pogled za ono to se pristoji' za vrijednosti koje
eli zastupati. *li ne moe podnijeti da se sva njegova nastojanja za potenjem obezvre,uju
time to se sve propituje i posvuda otkriva grijeh i krivnja. Job nas ohrabruje da se
suprotstavimo svim ishitrenim obrascima tumaenja. Ne moemo dati odgovor zato nas je
zadesila ba ova bolest ili sudbina. To moramo jednostavno izdrati a ne tumaiti. (ukarci
se brane ako im se ho#e tono objasniti zato su dospjeli u ovu ili onu situaciju. Oni imaju
L5
osje#aj za ono neobjanjivo. Oni radije to izdravaju nego da vjeruju na brzinu nainjenim
pokuajima objanjenja.
9og opravdava Joba i na koncu mu vra#a sav njegov imetak. Nakon to je sve ostavio
kad je odustao od toga da se odredi svojim posjedom i ugledom' opet zadobiva sve. Tako je
mogao zahvalno uivati u tom a da se ne navee na to. 9iblija nam na ovom pravedniku
pokazuje da samo 9og moe preobraziti propast. $ onima za koje je sve propalo' 9og esto
moe izgraditi neto to jo nadilazi ono prijanje. To je utjena poruka mukarcima iji ivot
ne tee tako glatko kao to su oni to zamislili.
$ Jobu susre#emo pravednika patnika koji je za !zrael bio arhetipska slika a koja je
kasnije prenesena na !susa. $ ovoj slici do izraaja dolazi bolno iskustvo da su upravo
pravednici ti koji moraju trpjeti. Tu se teologija patnje iznova pie. Jer u svim religijama
postoji stav da si ovjek sam stvara patnju' da je svojoj bolesti sam kriv. Naravno' iz
psihologije znamo da ima neega u ovoj teologiji. *li' to je i opasna teologija. Jer svakom
bolesniku govori& sam si sebi stvorio bolest. * svakom koji pati& sam si kriv za to. -igurno si
ivio mimo sebe i istine o sebi. Job nas osloba,a ove teologije koja prezire ovjeka. Ne'
patnja ne poga,a uvijek one koji su to zasluili ve# esto one koji su ivjeli pravedno. Ona
dolazi izvana bez da joj uvijek moemo spoznati uzrok. Tad nam ne pomae da s njom
okonamo tako to #emo grevito u sebi traiti krivicu' psiholoku ili moralnu. %rotiv patnje
smijemo se poput Joba boriti' boriti se i rvati s 9ogom. -mijemo 9oga optuiti to nam je
namijenio takvo neto. -vi su osje#aji doputeni. ! samo ako dopustimo sve osje#aje bijesa'
tuge' razoaranja' oaja i boli' oni se mogu preobraavati i mi odjednom poput Joba
spoznajemo tajnu 9oju. Naravno da ni tad ne moemo objasniti smisao svoje patnje.
Odriemo se toga da teoloki objasnimo uzrok i smisao nae patnje. Qute#i padamo nice pred
nepojmljivim 9ogom i neshvatljivom patnjom. Time to se odriemo toga da neto tumaimo'
u nama raste neto novo' kao i kod Joba koji se odvaio na novi poetak i iji je ivot postao
bogatiji nego prije.
*rhetipska slika pravednika patnika slina je onoj muenika. No' ipak postoji jedna
razlika. (uenika poga,a patnja jer on ostaje pri svom uvjerenju. Trpe#i pravednik ne zna
zato mora patiti. On ne pati zato jer je pravedan niti zato jer je grijeio. %atnja ostaje tajna.
Job ne moe objasniti razlog svoje patnje. On samo moe patnji koja ga je pogodila re#i da.
Njegova je zada#a prihvatiti izazov patnje i u sazrijevati u njoj. (ukarci rado izbjegavaju
patnju. %otiskuju je ili pokuavaju pobijediti svim mogu#i sredstvima " bilo to lijekovima'
duhovnim tehnikama' strategijama prehrane itd. !li bi eljeli nadvladati patnju i ste#i kontrolu
nad njom. %atnja je za njih izazov da neto promjene. *ktivno se suprotstavljaju patnji. To je
potpuno zdrava strana mukarca. No' postoji i patnja koja se ne moe nadvladati i suzbiti. -
njom se moramo pomiriti. * to je mukarcima esto teko. Ja njih je uvreda njihovu
narcizmu da sebi priznaju da ne mogu nadvladati patnju vlastitim snagama. *li' ako prihvate
patnju i u njoj ugledaju izazov' tada im ona postaje vaan uitelj. %risiljava ih da napuste
iluzije koje su si stvorili o sebi kao to je iluzija da svoj ivot imaju u svojim rukama ili da si
zdravim nainom ivota mogu garantirati zdravlje. $ bolesti i patnji oduzima mi se sve ono
na to sam se navezao. Ne mogu se vie odre,ivati svojim uspjehom' snagom' zdravljem.
%otreban mi je dublji razlog' u konanici 9og kao pravi temelj iz kojeg ivim.
(ukarci koji su se suprotstavili patnji i proli kroz nju' zrae osobitom kvalitetom.
%ostali su mudri. %atnja ih je ublaila. $vela ih je u duboke tajne. )ad susre#em takve ljude'
uvijek se osjetim duboko dirnut. $ meni se javlja strahopotovanje pred tajnom ovih
mukaraca' pred njihovom mudro#u' pred preobrazbom koju su doivjeli u patnji. )njiga o
Jobu zavrava tako da Job dobiva opet sav svoj imetak i jo je bogatiji nego prije. !skustvo
koje stoji iza ovog sretnog zavretka 2 <happU enda< 2 potvr,uje mi se u mukarcima koji su
proli kroz patnju. Njima se ne vra#a staro zdravlje' snaga i uspjeh. *li iz njih zrai neto to
je vie od izvanjskog bogatstva. $nutarnje bogatstvo koje oni zrcale' nadilazi sve ono ime su
L.
zraili prije nego to su proli patnju. Takvi me mukarci Dasciniraju. Osje#am da iz njih
proizlazi mudrost koja nas danas moe uputiti u to kako ivot istinski uspijeva. Naravno da
bih isto mogao re#i i za ene koje je patnja iskuala a koje slino zrae. ! ene imaju osje#aj
za tajnu pravednika patnika.
1#. &ona: vra1olan
%rorok Jona je zanimljiv mukarac. *meriki isusovac %atrick *rnold u njemu vidi
ostvaren arhetip vragolana. Ne bez razloga postoje brojne humoristine slobodne obradbe
Jonine povijesti na razliitim jezicima. %ovijest Jonina kod mnogih je u najmanju ruku
ostavila dojam da 9og ima smisla za humor i da Jona protiv svoje volje postaje vragolan kao
to klaun u cirkusu uglavnom dospijeva u najsmjenije situacije protiv svoje volje. %isac koji
je stvorio pripovijest o Joni' oito je imao smisla za 9oji humor. -rednjovjekovna umjetnost
uglavnom je proroka Jonu prikazivala kao mladog mukarca #elave glave. $ mnogim
umjetnikim prikazima vidljivo je ono vragolasto u ovom biblijskom liku.
9og nalae Joni da ide u Ninivu i da tom gradu zaprijeti kaznom. *li Jona ide u
suprotnom smjeru. 9jei od svoga naloga. )asnije to obrazlae time da je znao kako je 9og
milostiv i da ne#e ostvariti svoju prijetnju. To ga ljuti. Tako nalazi brod koji plovi u Tari u
Qpanjolskoj. Na putu brodu zaprijeti brodolom u estokoj oluji. (ornari bacaju drijeb kako
bi saznali tko je kriv za nesre#u. Fdrijeb padne na Jonu. %rotiv svoje volje mora priznati da
bjei od Jahve. Na njegov zahtjev bacaju ga mornari u more i more odmah prestane bjesnjeti.
=a to nije ni htio' Jona obra#a mornare Jahvi. Oni 9ogu !zraelovu prinesu rtvu i uine
zavjete. 4usp. Jon .'62.87
3elika riba proguta Jonu i izbaci ga nakon tri dana. To je poznata slika iz mitova o
junacima. Junaka uvijek proguta neko udovite. No' time se on isti i sazrijeva' nanovo ra,a.
9og Joni opet nalae da ide u Ninivu. -ad se on pokorava naredbi 9ojoj. !de gradom i
propovijeda& <Jo etrdeset dana i Niniva #e biti razorenaH< 4Jon 6'L7 ! na njegovo veliko
iznena,enje ali i na njegovu veliku ljutnju' ljudi u Ninivi ozbiljno shva#aju njegovo
propovijedanje i obra#aju se. On tu ima uspjeha svojim propovijedanjem. *li time nije
zadovoljan. Oito je radije htio gledati kako se grad pretvara u prah i pepeo nego da kako se
obra#a. %un gnjeva zbog svog nenamjernog uspjeha' tui se 9ogu& <Jnao sam da si ti 9og
milostiv i milosrdan' spor na gnjev i bogat milosr,em i da se nad nesre#om brzo saali. -ada'
Jahve' uzmi moj ivot' jer mi je bolje umrijeti nego ivjeti.< 4Jon L'/267 3e# je to zau,uju#a
reakcija. Felio bi umrijeti samo zato jer su se ljudi u Ninivi odluili za ivot. Ovdje bijes
Jonin poprima neto humoristino i groteskno. Jona je ovdje poput nekog klauna koji se
svjesno ljuti i ali kad sve na vani tee divno. >eagira upravo suprotno od onoga to gledatelji
oekuju.
! dalje u knjizi s Jonom se doga,a kao i s klaunom. On se smjesti u blizini grada i
tamo si naini sjenicu kako bi promatrao to se doga,a s gradom. 9og se pun ljubavi brine za
proroka tako to daje da naraste brljanov grm <da prui sjenu njegovoj glavi te da ga izlijei
od zlovolje.< 4Jon L'87 Jona se tome ak obradovao. *li kad je crv podgrizao grm i on se
osui' Jona poelje umrijeti. * kad 9og upita ljuti li se s pravom zbog brljanova grma' on
tvrdoglavo odgovara& <=a' s pravom sam ljut nasmrtH< 4Jon L':7 Jona je ovdje poput malog
djeteta koje se tvrdoglavo duri. No' odrasli to dijete promatraju sa smijekom. Ne shva#aju ga
ozbiljno. (oda ni Jona sam ne shva#a ozbiljno svoje pretjerano ponaanje. ?lumi tragediju'
a ipak u dui zna da je to u stvari komedija.
Ja mene je knjiga o Joni vie nego potvrda za <sve zapreke prodornoj sveop#oj
spasenjskoj volji 9ojoj< kao to to pie u uvodu Jajednikog prijevoda 9iblije. Ja mene je
L/
korisna upravo humoristina crta ove knjige. $nosi humor u odnos prema 9ogu. Jonino
propovijedanje i ponaanje ne shva#a se tako ozbiljno. $vijek kad mukarci previe ozbiljno
shvate svoj ivotni plan' kad zagrieno rade na tom da sve uine ispravno' ivot im postaje
dosadan. Nedostaje im irina i ivotnost. Aumor je pretpostavka da netko moe sam sebe
prihvatiti u potpunoj oputenosti. On nas spreava da slijedimo preozbiljnu duhovnost.
%onekad nae duhovne knjige odiu s previe patosa. )njiga o Joni ne poznaje patosa' isto
kao i vragolan. 3ragolan razotkriva patetino kao bijeg od stvarnosti naeg ivota koji je
esto banalan i prosjean. Aumor je prihva#anje prosjenog i svakodnevnog' ali oputeno
prihva#anje i prihva#anje u ljubavi' a ne prihva#anje stisnutih zuba. To sam uvijek cijenio kod
svog oca. )ad bi neto krenulo drugaije nego si je on to zamislio' nije se ljutio ve# se smijao.
)ad je trgovina slabo ila i roditelji nam za 9oi# nisu mogli darovati puno toga' moj otac je
to nadoknadio time to je mojoj mla,oj sestri strpljivo objanjavao kako je lutka i bez kose
lijepa. Na moju sestru ovo izlaganje nije ostavilo dojma i ona je usprkos njemu lutku bacila u
kut. (oj otac pokuao je opet' ali opet bez uspjeha. Nije vikao na nju ve# se jednostavno
smijao. Njena tvrdoglavost ga se oito vie dojmila nego njegov govorniki talent.
%ostoje tri arhetipske slike vragolana. %rva je vragolan u liku ivotinje kao to je to
kojot kod !ndijanaca. $ mnogim crtanim Dilmovima vragolan danas trijumDira i nasmijava
gledatelje. %rema +. ?. Jungu vragolan u liku ivotinje podsje#a nas na nae primitivno
ivotinjsko bi#e. Time to nas nasmijava' humorom nas dovodi do toga da kaemo <da< naim
ivotinjskim instinktima. Tko osporava svoju ivotinjsku stranu' toga ona stalno iznova
dostie. 3ragolan u liku ivotinje ho#e nas nauiti mudrosti kao to to ivotinje ine u
mnogim bajkama.
3ragolan esto nastupa i u ljudskom obliku. Otkriva nam nae mrane strane. On se
poput lutke koja se stalno uspravlja uvijek pojavljuje ba onda kad se spremamo identiDicirati
s naom ulogom. Ne doputa da se zavaravamo. 3ragolan je u konanici duhovni lik. Euva
nas od toga da se nadimamo u svojoj vjeri i da se postavljamo iznad drugih. %odsje#a nas da
smo ljudi. <Jdravu vjeru obiljeava humor koji se moe smijati i sam sebiK trijezno
licemjerstvo naprotiv vlada u morbidnoj religioznosti.< 4*rnold /.B7 +rkva je u srednjem
vijeku slavila blagdan lWda. Tu je bio djeji biskup i papa lWda. Oito je da je religija treba
lude kako ne bi skrenula u dogmatizam i Dundamentalistiko pozivanje na tradiciju.
?rci su poznavali Aermesa kao boanskog vragolana. On je varalica pun trikova. 3e#
na dan svog ro,enja krade goveda svom bratu *polonu. )ad je *polon u svojoj mudrosti
usprkos prepredeno zametnutim tragovima doao do Aermesove pe#ine i tu naslu#uje lopova'
Aermes se prikazuje nevinim. )ao malo dijete u pelenama nije izgledao kao lopov. Tko do,e
u doticaj s Aermesom u sebi taj se odlikuje dosjetljivo#u' lukavo#u i sposobno#u da
mijenja svoj lik. )ao svaki drugi arhetip i ovaj ima dvije strane. Onaj kojim vlada ovaj arhetip
postaje matoviti lopov i lukavi prevarant. No' kod ?rka Aermes je bio i voditelj duama. On
se razumije u zakuastosti due. On je jedini bog koji stalno luta kroz sva tri podruja& nebom
4Olimpom7' zemljom i podzemljem. !ma pristup dubokoj duhovnoj mudrosti. -ilazi u dubinu
Aada' u vlastiti svijet sjena kako bi na svjetlo izilo sve ono to lei skriveno u naoj dubini.
%ravo znaenje boanskog vragolana je u tom da nam na duhovit nain otkrije istinu o nama i
ohrabri nas u poniznosti 4humilitas7 da se spustimo u carstvo sjena nae due kako bi tamo na
svjetlo iznijeli sve ono to bismo najradije potisnuli.
)ad se mukarci skupe zajedno' esto priaju viceve. %onekad se ene uzrujavaju jer
se oni smiju povrnim ili grubim vicevima. No' mukarci imaju potrebu zabavljati se jedni s
drugima. %a i kad su ovi vicevi na raun ena ili mo#nika' u njima se ipak izraava potreba da
se ivot ne uzima preozbiljno' da se izi,e iz nemilosrdnog svijeta proDesije' iz patosa
pretjerane duhovnosti koja sama sebe shva#a preozbiljno. Aumor pripada mukosti. (ukarcu
je potreban vragolan u njemu kako bi oputeno ivio u ovom svijetu. 9ez vragolana u sebi
ljutio bi se na situaciju ovog svijeta. *li' vragolan naravno ima i mranu stranu. (oe sve
L6
okrenuti na smijeh i izbjegavati odgovornost. $vijek su potrebna oba pola& spremnost boriti se
protiv svake nepravde ovog svijeta a istovremeno i unutarnja sloboda koju vragolan pokazuje
prema svemu. !stinski vragolan razotkriva sve ono lano i nepravedno u svijetu. * u
raskrinkavanju se esto krije vie snage nego u nasilnom nastupu. Tko se zagrieno bori
protiv neega' taj esto zaglavi u borbi i ne napreduje vie ni koraka. Tko razotkriva
nepravdu' oduzima joj njenu mo#. Aumor je subverzivna snaga. Jato se prije svega totalitarne
drave boje humora. * i danas politiari rado nastupaju s velikim patosom. Tu je potrebna
drutveno kritika Dunkcija vragolana koji raskrinkava patos kao pokuaj manipulacije
ljudima.
1%. 2etar: stijena
-va evan,elja u %etru vide apostola koji ima vode#u ulogu u krugu uenika. *li u isto
vrijeme evan,elja opisuju ovog mukarca kao onog koji je pun pogreaka i slabosti. !sus ga
naziva stijenom. -tijena predstavlja vrsto#u i nepromjenjivost. 9og je u 9ibliji opisan kao
stijena koja nas titi. Na stijenu se moe osloniti. -tijena prua siguran oslonac. No' %etar'
stijena' vie ostavlja nepostojan dojam. On je kukavica i uzmie. Qimun prvo mora pro#i dugi
put sazrijevanja da bi za druge postao stijena. Ja neke mukarce kaemo da su poput stijene u
valovlju. =ivimo im se. %ovijest Qimuna %etra nam pokazuje da i mi u svom kukaviluku i
slabosti moemo drugima postati stijena ako se upustimo na put preobrazbe kako nam ga
evan,elja opisuju za Qimuna.
$ najstarijem Ivan,elju !sus najprije poziva Qimuna i njegova brata *ndriju. Oba
pripadaju siromanijem sloju ribara koji ima samo mreu ali ne i brod. Jakov i njegov brat
!van su naprotiv vie u socijalnom poretku. Oni su tako,er ribari ali vode ribarsku Dlotu s
brodovima. 4(k .'.82/57 Suka brie ove socijalne razlike. )od njega %etar pripada srednjem
sloju. Odmah nakon svog poziva stupa u sredite panje. )ad se uenicima na !susovu
zapovijed posre#i bogat ulov ribe' %etar pada !susu pred noge i kae& <!di od meneH ?rean
sam ovjek' ?ospodineH< 4Sk B'C7 %etar u susretu s !susom spoznaje svoju stvarnost. ! tu mora
priznati da je grenik i da ne pripada me,u pobone koji slijede !susa jer su na duhovnom
putu. Na grkom jeziku grenik oznaava ovjeka koji promauje svoj cilj' koji ivi mimo
samog sebe.
)asnije %etar postaje glasnogovornik' kao kod preobraenja !susovg. 4Sk :'667 %etar
je s jedne strane impulzivan. Eim !sus postavi uenicima neko pitanje' uvijek spontano
odgovara %etar. Najpoznatije mjesto je prizor u kojem !sus pita uenike za koga ljudi dre
-ina Eovjejega. !z %etra odmah izlije#e& <Ti si )rist " %omazanik' -in 9oga ivogaH< 4(t
.8'.87 !sus ga hvali zbog ovog odgovora& <9lago tebi' Qimune' sine Jonin' jer ti to ne objavi
tijelo i krvi' nego Otac moj koji je na nebesima. * ja tebi kaem& Ti si %etar " stijena i na toj
stijeni sagradit #u +rkvu svoju i vrata paklena ne#e je nadvladati.< 4(t .8'.G2.C7 Jer je Qimun
spoznao tajnu !susovu i vjeruje u njega kao (esiju i -ina ivoga 9oga' on za +rkvu postaje
stijena. Sjudi koju su vrsti u vjeri' postaju drugima stijena. Od njih se oni koji sumnjaju
uvijek mogu iznova podi#i.
*li %etar ne opravdava ulogu stijene koju mu je !sus namijenio. )ad je !sus govorio o
svojoj muci i nasilnoj smrti koja ga eka u Jeruzalemu' %etar ga uzme na stranu i ho#e ga
odgovoriti od toga& <9oe sauvaj' ?ospodineH Ne' to se tebi ne smije dogoditiH< 4(t .8'//7
(uka !susova ne odgovara njegovoj slici 9oga i (esije. %etar bi htio prisiliti !susa na svoju
sliku uspjenog (esije. On misli da ga 9og mora ouvati od patnje. Ta ipak on je njegov sin.
No' tad se !sus obrecne na njega& <Nosi se od mene' -otonoH -ablazan si mi jer ti nije na
pameti to je boje' nego to je ljudskoH< 4(t .8'/67 Tvrd je to prijekor koji %etar mora
LL
otrpjeti. !sus mu potvr,uje da u glavi ima samo vlastite ideje a nimalo razumijevanja za ono
to je volja 9oja. )onano mu predbacuje da nije stijena na koju se moe osloniti ve# kamen
spoticanja koji mu stoji na putu. %etar' koji u !susovoj zajednici treba imati vode#u ulogu' ne
moe shvatiti smisao !susove muke.
)onano' %etar u svim evan,eljima igra neslavnu ulogu u muci !susovoj. )ad !sus
govori o tome da #e se uenici u no#i njegove muke sablazniti o njega' %etar odgovara
samosvjesno& <*ko se i svi sablazne o tebe' ja se nikada ne#uH< 4(t /8'/67 !sus mu prorie da
#e ga u toj no#i triput zatajiti. *li %etra to odbacuje daleko od sebe. Naglaava s velikom
sigurno#u i jakim patosom& <9ude li trebalo i umrijeti s tobom' ne' ne#u te zatajiti.< 4(t
/8'6B7 No' ve# nekoliko sati kasnije %etar se pokazuje kao kukavica prema nekoj
jednostavnoj slukinji. !zgleda bezazlena situacija kad mu se slukinja obra#a s tvrdnjom da je
bio zajedno s !susom. =a su glavari sve#eniki htjeli uhititi i uenike !susove' uinili bi to kod
!susovog uhi#enja. No' oni su htjeli samo !susa' ne i njegove uenike. %etru je bezazlena
primjedba slukinje povod da zataji !susa& <Ne znam to govori.< 4(t /8'G57 =rugi put
njegovo nijekanje postaje jo otrije& <Ne znam toga ovjekaH< 4(t /8'G/7 On' koji je tri
godine hodao zemljom s !susom' nijee da ga poznaje. Tre#i put se ak poinje preklinjati i
zaklinjati da ne pozna tog ovjeka. )ako puno straha i kukaviluka proizlazi iz ovih %etrovih
rijeiH Ne eli da ga uznemiravaju. Ne moe stati iza samoga sebe. Ne nijee samo !susa ve# i
sebe samoga. Ao#e se grijati na vatri svojih protivnika. Feli da mu u hladno#i no#i bude toplo
i da se dobro osje#a. Toplina stranih ljudi postaje mu vanija nego prijateljstvo s !susom
kojim se tako oduevljavao. )ad je pijetao zapjevao' postao je svjestan to je uinio. <! izi,e
te gorko zaplaka.< 4(t /8'GB7 Johann -ebastian 9ach dojmljivo je uglazbio ovu rije. * za
solista koji ju pjeva' svaki put je izazov primjereno izraziti %etrovu bol.
!van slika %etra na svoj nain. )ad nakon !susova govora o kruhu mnogi uenici
odlaze od svog uitelja' !sus pita dvanaestoricu& <M=a moda i vi ne kanite oti#iN Odgovori
mu Qimun %etar& M?ospodine' kome da idemo Ti ima rijei ivota vjenogaH ! mi vjerujemo
i znamo& Ti si -vetac 9oji.N< 4!v 8' 8C28:7 %etar je i ovdje glasnogovornik. On stoji iza !susa.
%ovjerovao je blizini !susovoj. Otvorene su mu oi za to da se u !susu izraava sam 9og i da
njegove rijei uistinu vode u ivot. $ mnogim !susovim rijeima %etar je iskusio ivot. )ad je
!sus govorio' osje#ao se ivim. $z to je htio pristati. ! za to se zauzima ispred ostalih apostola.
*li i kod !vana %etar izdaje !susa u njegovoj muci. %oslije smrti !susove !van opisuje nekoliko
prizora u kojima %etar igra vanu ulogu' naravno uvijek zajedno s uenikom kojeg je !sus
ljubio. Tumai misle da je !van ovdje htio ukazati na povezanost njegove zajednice koja se
oslanja na ljubljenog uenika' s velikom +rkvom u kojoj vanu ulogu ima %etar. Ja mislim da
se tu vie radi o karakteriziranju %etrovu.
)ad je (arija (agdalena otkrila prazan grob i to javila uenicima' %etar i uenik
kojeg je !sus ljubio zapoinju utrku. $enik kojeg je !sus ljubio bri je od %etra. *li mu puta
prednost. %etar ulazi u grob. 3idi injenice& <$gleda povoje gdje lee i ubrus koji bijae na
glavi !susovoj' ali nije bio uz povoje' nego napose savijen na jednom mjestu.< 4!v /5'82G7
%etar ustanovljuje ono to vidi. *li ne razumije to. O ueniku kojega je !sus ljubio naprotiv
stoji& <On vidje i povjerova.< 4!v /5'C7 %etar je ovdje trijezan mukarac koji samo ustanovljuje
injenice' no ne zna ih protumaiti. On je impulzivan ali u isto vrijeme i trom mukarac.
$enik koga je !sus ljubio bri je od njega.
To postaje jasno i kod susreta $skrslog s uenicima na Tiberijadskom moru. ! tu je
%etar glasnogovorni. Ostalim uenicima kae& <M!dem ribariti.N Oni mu rekoe&M!demo i mi s
tobom.N < 4!v /.'67 %etar je aktivan. $zima ivot u svoje ruke. *li uenici te no#i nisu ulovili
nita. )ad %etar djeluje samo vlastitim snagama' njegovo djelovanje ostaje bez uspjeha. )ad
su uenici na zapovijed ovjeka s obale jo jednom isplovili na more i kad se mrea napunila
ribama' uenik kojeg je !sus ljubio' odmah spoznaje& <?ospodin jeH< 4!v /.'G7 $ ovom
neobinom ovjeku na obali prepoznaje $skrslog. %etrova reakcija je karakteristina za
LB
njegov impulzivni temperament& <)ad je Qimun %etar uo da je to ?ospodin' pripae si gornju
haljinu' jer bijae gol' te se baci u more.< 4!v /.'G7 Nije ba osobito razborito obu#i gornju
haljinu kako bi skoio u more. No' oito' %etra se ne usu,uje stupiti gol pred !susa. >adije se
pojavljuje pred njim u promoenoj haljini. Jo se ne moe suoiti s istinom o sebi' o svojoj
izdaji. (okrom haljinom on ipak izraava da se neto u njemu preobrazilo' da je u muci
!susovoj bio uronjen u kupelj i#enja. (okra gornja haljina upu#uje na to da se %etrova
uloga koja je sigurna sama u sebe' smekala. !sus prihva#a %etra onakvog kakav on je.
=orukuje s njim i uenicima uz eravicu doruak koji je ispunjen osebujnom atmosDerom& <!
nitko se od uenika ne usudi upitati ga& MTko si tiN Jnali su da je ?ospodin.< 4!v /.'./7
Nakon doruka !sus tri puta pita %etra& <Qimune !vanov' ljubi li me vie nego ovi<
%etar svaki put svjedoi svoju ljubav& <=a' ?ospodine' ti zna da te volim.< *li kad ga !sus
tre#i put zapita' <raalosti se %etar to ga upita tre#i put&M3oli li meN pa mu
odgovori&M?ospodine' ti sve znaH Tebi je poznato da te volim.N< 4!v /.' .B2.G7 Oito ovaj
trostruki upit !susov %etra podsje#a na njegovo trostruko izdajstvo. Tad on shva#a da ne moe
posvjedoiti svoju ljubav s punom samosvije#u. -ad iznosi !susu istinu o sebi& <?ospodine' ti
sve znaH Ti zna kakav sam bio kukavica' kako sam te izdao samo zato da bih se ogrijao na
vatri svojih protivnika. Ne#u se opravdavati. Jer nema se tu to uljepavati. To je bilo tako. Ja
sam te izdao. No' ti usprkos tome zna da te ljubim' da u temelju moje due' mnogo dublje od
kukaviluka koji mi esto ispunja srce' lei skrivena ljubav prema tebi. ! elio bih posve
ivjeti od ove ljubavi.< %etar se mora suoiti s istinom o sebi. =oputa !susu da mu zaviri
duboko u srce. Fao mu je to su u njegovom srcu kukaviluk i izdaja. *li time to %etar
prikazuje !susu istinu o sebi' prestaje se obezvre,ivati. Ne optuuje se' ali se i ne ispriava.
Ne umanjuje se' no tako,er se ni ne preuveliava kao to je to ponekad radio. -ad je onakav
kakav jest& kukavica ali ipak pun ljubavi' plaljiv a ipak pun povjerenja. !zdao je !susa ali bi
ipak htio biti vjeran. Ne moe se vie zakleti na ovu vjernost. Jna kako je slab' zna to od
egoistinih motiva lei skriveno u njegovu srcu' zna kako je svoje prijateljstvo s !susom
pomijeao s vlastitim potrebama za veliinom. No' pouzdaje se u to da !sus gleda dublje' da
iza kukaviluka gleda u srce koje ezne za ljubavlju i vjerno#u' u srce kojim je on odan
uitelju u pravoj ljubavi. Ovom ljubavlju vie se ne moe praviti vaan. -vojim odgovorom
ipak priznaje da je usprkos izdaji neto u njemu iskreno' da je u temelju njegova srca skrivena
istinska i ita ljubav. Felio bi ivjeti od ove ljubavi. * !sus mu povjerava svoju zajednicu&
<%asi ovce mojeH< 4!v /.'.87
%etar je stijena na kojoj !sus gradi svoju +rkvu. -tijena se ini lomljivom. *li u ovoj
poruci je i neto utjenog za nas. *ko poput %etra spoznamo tko je !sus' tad #emo za druge i
mi postati stijena. -mijemo usred nae slabosti' kukaviluka i izdaje postati za druge stijena.
Na stijeni moemo stajati' imamo vrsto tlo pod nogama. Neki ljudi pruaju takav temelj.
%okraj njih se ohrabrujemo stati iza samih sebe. $ njihovoj blizini imamo vrst oslonac. Ne
moemo se lako pokolebati. Na stijenu se moe i osloniti. ! to je potreba koju ima svatko od
nas. Fene prieljkuju mukarce na koje se mogu osloniti. Eesto se tue da im njihov mu ne
daje oslonac' da u njem ne osje#aju stijenu ve# neto mekano to stalno izmie pod nogama.
-tijena prua i zatitu od nevremena. $ njenoj se sjeni osje#amo sigurno.
Ja mene je moj otac bio stijena na koju sam se mogao osloniti. Na njega jedva da sam
se tjelesno naslonio. *li mi je svojim mirom bio kao stijena u valovima. Nije se dao tako lako
izbaciti iz mira. *ko bismo se uznemirili oko neega' on je to relativizirao. 9io je postojan i
imao jasna stajalita. No' njegova postojanost mu je omogu#avala i to da tu i tamo popusti i
da se ne dri zagrieno svog miljenja. $ raspravi bi jasno kazao svoje miljenje. No' mogao
je dopustiti i nae miljenje. =avao mi je sigurnost. -tijena je jednostavno tu. Ne mora se
stalno dokazivati. Ovom sigurno#u ona ujedno daje i oputenost i mir. !skustvo mog oca
pouilo me je da se nikada ne uputam u teoloka mudrovanja. Tko ima temelj' ne treba
mnogo razloga da opravda svoj ivot. On je tu jer je tu. On je ono to jest.
L8
)asnije su starija subra#a bila ta koja su utjecala na me u mojoj samostanskoj
mladosti. )ad su umrli' osje#ao sam kako mi nedostaju. Tad sam otkrio da sam trebam
krenuti njihovim stopama. !ako s BC godina jo imam potrebu osloniti se na stare i mudre
mukarce' osje#am izazov da budem u sebi postojan i da postanem drugima stijena. Naravno
da se ne mogu ponuditi kao stijena. $vijek je to udo milosti kad u odre,enim situacijama
postajem drugima stijena. ! ovdje vrijedi& ne smijem se poistovjetiti s arhetipskom slikom
stijene. !nae #u se naduti i postati klimava stijena koja prua samo prividan oslonac. -amo
ako se poput %etra suoim sa svojom vlastitom slabo#u i svojim mranim stranama i ponizno
ih iznesem pred 9oga' tad smijem' ako to 9og ho#e' postati stijena koja drugima prua
vrsto#u.
$ blizini stijene osje#amo zatitu. )od nevremena u planinama' povlaimo se u
blizinu stijene koja nas treba zatititi od kie' oluje i odrona kamenja. * stijena baca i sjenu
ako sunce pee. ! to je arhetipska slika za nas. -vatko moe drugima postati stijena u ijoj
blizini drugi moe predahnuti kako bi se odmorio' osjetio se zatitu i sigurnost. Ne moemo
sami sebe uiniti stijenom. %etar nakon iskustva svoje izdaje sigurno nije imao potrebu da
pred drugim apostolima izigrava stijenu i da na se kao takvog upu#uje. -mio je zahvalno
doivjeti da upravo on' koji je !susa tako kukaviki izdao' smije postati stijenom na kojoj su
drugi nalazili vrsto utoite' na koju su se oslanjali i pod ijom su se zatitom osje#ali
zati#enima od 9oga' istinske stijene.
)ako mogu nauiti od %etrova lika kako postati mukaraca $ susretu s %etrom meni
je vano to da ne moram biti savren. Nije stvar u nepogreivosti' ve# u spremnosti da se
upustim sa svojom strasno#u ali i sa svojim kukavilukom i strahom' na put koji mi 9og
povjerava. Ivan,elja mi ne stavljaju pred oi dosadnog %etra' ve# impulzivnog koji odmah
skae kad ga se pita na neto i kad vidi da se trai njegovo zauzimanje. %etar #e si radije ope#i
prste nego oprezno taktizirati i razmiljati kako bi se to je mogu#e manje okrznut povukao iz
aDere. %etar otkriva svoje srce' svoje osje#aje i onda kada se ne slau s !susovim pogledom.
On ui od otpora. $ visinama i dubinama njegova ivota susre#e me mukarac koji se ne
skriva' ije srce sjaji iz svega to radi. Ovo srce poznaje sve ponore koje i ja osje#am u sebi&
enju' ljubav' ali i kukaviluk' strah' nepovjerenje' izdaju. Ne postajem mukarac ako se
skrivam ve# ako se onakav kakav jesam zaloim' pa i uz opasnost da me kritiziraju' i uz rizik
da poinim javnu pogreku na koju bi se svi moralisti mogli rasrditi. %etar ulazi u rizik
povrede. *li se bori za ono to osje#a. * to je za mene bitni aspekt postajanja mukarcem&
pokazati se umjesto skrivati se' ope#i si prste umjesto povlaiti ruku' otvoriti svoje srce
umjesto zatvarati se kako bi proao neozlije,en. (ukarac koji uzmie pred ivotom postaje
karikatura prave mukosti. (oda ostaje uspjean i cool' ali nikada ne#e postati mukarac.
1'. 2avao: misionar
Ni o jednom apostolu Suka nam ne donosi jasniju sliku od one %avlove. !z %avlovih
spisa ne spoznajemo samo njegovu teologiju ve# i njegovu osobnost. %avao je odrastao u
Tarzu' gradu grke kulture i sjecitu razliitih religija. %avao je bio izobraen u grkoj
DilozoDiji i retorici. ?ovorio je grki' hebrejski i latinski. 3e# kao mladi# doao je u Jeruzalem
?amalielu' Darizeju umjerenog smjera. 9ila je to vjerojatno neka vrsta internata u kojem je
%avao bio odgajan i pouavan u Darizejskom uenju. %avao je revno izvravao zakon. -am o
sebi kae& <$ idovstvu sam prerevno odan otakim predajama nadmaio mnoge vrnjake u
svojem narodu.< 4?al .'.L7 %siholoki gledano' moglo bi se re#i& %avao je imao usiljenu
strukturu. Trebao je jasne norme kojih se mogao drati. (oda su ovi vrsti principi bili vani
LG
za njega koji je odrastao u multikulturalnom drutvu da ne potone u proizvoljnost. *li tad
mladi -avao susre#e novi put koji su promicali kr#ani i ispred svih -tjepan koji nastupa kao
zastupnik helenistikih idovskih kr#ana. -tjepan je propovijedao slobodu od zakona. 9io je
oduevljen slobodom koju je susreo u !susu. %avao je na smrt progonio ovo miljenje. Oito
je neto od ovoga uenja dotaklo njegovo srce. !nae ne bi tako prekomjerno progonio prvu
+rkvu. *li tad se doga,a neto to #e u potpunosti preokrenuti njegov ivot.
Suka nam pripovijest o %avlovu obra#enju donosi tri puta. Jednom nam opisuje
doga,aj pred =amaskom. * dvaput nam daje da sam %avao opie svoje obra#enje' najprije u
govoru pred svojom idovskom bra#om u vjeri 4=j //'.2/.7' a potom u govoru pred kraljem
*gripom i rimskim upraviteljem Festom. 4=j /87 Suka opisuje kako je sjajna svjetlost
obasjala %avla pred =amaskom. <-rui se na zemlju i zau glas to mu govorae&M-avle'
-avle' zato me progoniN < 4=j :'L7 )ad -avao pita tko je onaj koji mu se obra#a' !sus mu
odgovara& <Ja sam !sus kojega ti progoniH< 4=j :'B7 )ad je -avao ustao' <otvorenih oiju nije
nita vidio<. 4=j :'C7 Oslijepio je. +ijela zgrada %avlova ivota se sruila. On je pao na
zemlju. Njegov pogled na 9oga' na sebe i na svoj ivot se zamraio. Jedan monastiki otac
ovako je protumaio ovo iskustvo& <)ad %avao nije nita vidio' ugledao je 9oga.< )ad su mu
bile oduzete sve slike 9oga' bio je otvoren tome da vidi pravog 9oga. $ tami mu se objavio
9og !sus )rist. %avao sad postaje najve#i apostol prve +rkve. Ono to je prije progonio' sad
navijeta s oduevljenjem. %ostaje apostol slobode. -poznaje da se ne moe sam opravdati' da
ga ni sve obdravanje zapovijedi ne pribliava pravom 9ogu. Tajna 9oja mu se ukazala u
!susu )ristu koji nam otvara oi za pravu stvarnost' za svjetlo 9oje koje zasjalo u )ristu. No'
%avao i nakon svog obra#enja ostaje jo onaj stari. Njegov strastveni temperament' njegova
pravdalaka i agresivna strana' njegova usiljena struktura' obiljeavaju i obra#enog %avla. *li
%avao sad drugaije postupa sa svojom strastveno#u. 3ie ju ne koristi kako bi guio ivot'
ve# da bi ga izmamio. )ao to se prije strastveno borio protiv kr#ana' tako se sada bori protiv
svih koji izokre#u evan,elje. O svojim protivnicima pie pun agresije ?ala#anima& <$kopili
se oni koji vas podbunjujuH< 4?al B'./7
%avao je pisao uvjerljivo' pun snage i strasti' ali i jasno i sa sugestivnom dojmljivo#u.
*li je u nastupu oito bio slab. Njegovo ime <%avao< znai <mali<. %avao je bio stasom mali'
ak moda i malo grbav. %atio je od neke udne bolesti. Aeinrich -chlier misli da je %avao
biti epileptiar. Jer ?ala#anima pie o svojoj bolesti& <Jnate& prvi sam vam put za bolesti
navje#ivao evan,elje. -voju kunju' moje tijelo' niste ni prezreli ni odbacili' nego ste me
primili kao an,ela 9ojega' kao )rista !susa.< 4?al L'.62.L7 =oslovno to znai& Niste zbog
mene pljunuli. %ljuvanje je obrambena gesta protiv duevnih bolesti' protiv ludila i epilepsije.
%avlu je oigledno bilo neugodno to ga je muila ova bolest. (oda je ta bolest bila izazvana
i kamenovanjem koje je pretrpio ili mnogim drugim udarcima koje je zadobio u slubi
navijetanja. )ako god da se tumailo %avlovu bolest' apostol u svakom sluaju nije na vani
bio mukarac siguran u sebe' koji je iznad svega ostaloga' ve# mukarac koji je patio zbog
samoga sebe. (olio je 9oga da ga oslobodi od tog trna bolesti. %avao svoju bolest tumai kao
udaranje od strane jednog an,ela -otoninog. <Triput sam molio ?ospodina da ovaj an,eo
-otonin odstupi od mene. * on mi ree&M=osta ti je moja milost jer snaga se u slabosti
usavruje.N < 4/)or ./'C2:7
Ono to je %avao doivio u susretu s !susom bila je spoznaja da smo ve# opravdani po
!susu i da se zato ne moramo opravdavati obdravanjem mnogih zapovijedi. 3e# smo
opravdani. 3e# smo bezuvjetno prihva#eni i voljeni. Ne moramo se vie dokazivati. )ri
!susov bio je za %avla osuje#enje njegovih religioznih mjerila i njegova duhovnog puta na
kojem je mislio da mora kupovati 9oju ljubav pedantno tonim obdravanjem zapovijedi. $
kriu !susovu osjetio je slobodu koju mu je donio !sus' slobodu od svih grevitih napora za
ispravnim ivotom' slobodu od svakog nedostatka priznavanja i ljubavi. )ri je iskustvo
bezuvjetne ljubavi. 9og nas prihva#a onakvima kakvi jesmo. %avao je to spoznao u kriu
LC
!susovu. ! stoga se tako strasno bori za tu spoznaju. Jer ona je preobrazila njegov ivot. Ona
ga je oslobodila od njegovih prisila' od straha da nije dovoljno dobar.
*li %avao nije bio samo teolog me,u apostolima koji je navijetao !susovu poruku na
jeziku tadanje helenistike kulture tako da bude privlana irokim slojevima >imskog
carstva. %avao je i mistik koji je !susa sam iskusio& <- )ristom sam raspet. Fivim' ali ne vie
ja' nego ivi u meni )rist. * to sada ivim u tijelu' u vjeri ivim u -ina 9ojega koji me
ljubio i predao samoga sebe za mene.< 4?al /'.:2/57 )ri je promijenio njegovo
razumijevanje samoga sebe koje je bilo obiljeeno stalnim nastojanjem da se pred 9ogom ini
sve ispravno. -ve to vie nije vano. Odluuju#e je to da ga !sus )rist bezuvjetno ljubi. To
bezuvjetno prihva#anje postalo je oigledno u kriu. -ad se radi o tome da ovaj !sus ivi u
njemu. %avao je u !susu pronaao novi identitet. Ne odre,uje se vie ljudima' njihovim
priznavanjem i panjom' ve# !susom. =a' ovaj !sus je u njemu. On je postao njegovo istinsko
bi#e. *postol doivljava !susa kao svoje najintimnije sredite. On je s !susom postao jedno.
Ovaj put prema nutrini i uz svu vanjsku borbu' udesna je slika samoostvarenja
mukarca. %avao nije mistik koji se povlai iz svijeta. %uno vie on ide u ovaj svijet. %utuje
cijelim svijetom. Igzegeti su izraunali da je preao oko .8 555 kilometara pjeice i brodom.
-uoavao se s javno#u. 9orio se' traio rasprave. Eesto je zavravao u zatvoru ili bivao
prognan. To nije bio miran ivot. -am opisuje svoje unutarnje i izvanjske opasnosti& <$
naporima " preobilnoK u tamnicama " preobilnoK u batinama " prekomjernoK u smrtnim
pogiblima 2 esto. Od Fidova primio sam pet puta etrdeset manje jednu. Triput sam bio
iban' jednom kamenovan' triput doivio brodolom' jednu no# i dan proveo sam u bezdanu.
Eesta putovanja' pogibli od rijeka' pogibli od razbojnika' pogibli od sunarodnjaka' pogibli od
pogana' pogibli u gradu' pogibli u pustinji' pogibli na moru' pogibli od lane bra#e.< 4N )or
..' /62/87 %avao je povezao borbu i kontemplaciju' mistiku i politiku. (uki se suprotstavio
opasnostima koje su ga susretale kod njegova zauzimanja za prvu +rkvu. 9ez straha se
uputao u situacije koje su mogle zavriti smr#u. * ipak je kod svega svoga djelovanja bio u
svom sreditu' bio je uvijek u dodiru s <)ristom u sebi<. Ovaj )rist bio je iskonski pokreta
njegova ivota. On je bio u njegovu srcu. !z tog sredita iao je prema vani. +rpio je snagu iz
ovog unutarnjeg izvora.
%avao je tipini misionar koji pokrenut velikom svije#u o poslanju putuje itavim
tadanjim svijetom i pritom se izlae mnogim opasnostima. (isionari su ljudi koji se osje#aju
poslanima. Oni esto razvijaju veliku mo# uvjeravanja kako bi druge uvjerili u poruku koja
oblikuje njihov ivot. Ne plae se opasnosti kako bi ispunili svoje poslanje. %onekad se ini
da u sebi imaju beskrajan izvor snage. No' i ovaj arhetip ima svojih opasnosti. )ad mi se
netko obra#a s misionarskom svije#u o poslanju' tad se osje#am pritijenjen. %oznajem ljude
koji misle da moraju obratiti itav svijet. *li ako ih podrobnije promotrim' imam dojam da
oni nisu nita bez svog misionarskog poleta. Nemaju mira u sebi. =eDiniraju se samo svojim
misionarskim poslanje. %rimje#ujem kako mi esto idu na ivce. ! imam dojam da nadilaze
svoju vlastitu nesigurnost i svoje vjerske sumnje tako da druge pokuavaju obratiti na svoju
vjeru. !za njihove misionarske revnosti esto se skriva strah da bi vlastita vjera mogla biti
Datamorgana. )ako bi izbjegli ovaj strah oni moraju svakoga koga sretnu na putu uvjeriti u
svoj vlastiti put. <Tipini misionar< ne pridaje vanost mom miljenju. Osje#a se prisiljenim
da mi nadugo i nairoko objanjava kako moram vjerovati i kojem se pokretu moram
prikljuiti' koju metodu meditacije moram bezuvjetno prakticirati te kako se trebam hraniti.
!nae #e sve krenuti krivo. Takvi misionari esto za sobom ostavljaju grinju savjesti ako se
zatvorim njihovoj poruci. $op#e nije jednostavno razgraniiti se od njih i vjerovati vlastitom
osje#aju.
$z sve opasnosti ovog arhetipa' ono misionarsko bitno nam pripada' i to upravo
mukarcu. (ukarci za svoj ivot trebaju poslanje. Oni nisu samo za to tu da se dobro
osje#aju i stalno motre svoje osje#aje jesu li skladni i odnose li se paljivo prema sebi. Neki
L:
duhovni putovi koji se danas propagiraju imaju neto samodopadno u sebi. )rue samo oko
sebe samih. Ono misionarsko ho#e nam pokazati& sa svojim ivotom ima poslanje. Ne smije
ljude prisiljavati porukom. %oslanje se ne sastoji samo u rijeima kojima treba druge
uvjeravati. Tvoje poslanje sastoji se u tom da uree svoj praosobni trag u ovaj svijet& neka ti
postane jasno da posjeduje zraenje koje izlazi samo iz tebe. *ko ivi svoje poslanje' tad #e
tvoj ivot biti plodan. Osje#at #e se iv jer u tebi struji ivot. Fivot ostaje iv samo ako struji.
%oslanje bitno pripada tebi. $pravo mukarci imaju smisao za to. Eesto ih pokre#e
misionarska svijest poslanja. *ko se pogledaju u zrcalo velikog misionara %avla' oslobodit #e
se opasnosti misionarskog arhetipa i otvoriti poslanju koje im je 9og namijenio' a po kojem
njihov ivot moe postati plodan i izvorom blagoslova za druge.
-amoostvarenje mukarca po liku sv. %avla za mene u prvom redu znai to da do,em
u dodir sa svojim poslanjem. Ono to me kod %avla Dascinira je to da on na vani nije tipian
mukarac. 9io je nizak' grbav' bolestan. Ne ispunjava jednostranu sliku mukarca s <lijepim
tijelom<. -vojim vanjskim likom ne ostavlja osobit dojam. No' imao je nevjerojatnu snagu i
upornost. (oda bi mu danas neki psiholozi pripisali neurotiki strukturni obrazac kao to su
pretjerana osjetljivost i prisile. *li ni tome nije dao da ga sprijei izvriti svoju zada#u. %atio
je zbog sebe. No nije upao u samosaalijevanje. %rihvatio je sebe onakvim kakav jest. Nije
ispunio neke ideale' ni onaj tipinog menedera ni onaj tipinog misionara. On je sa svojom
osobom' onakvom kakva je bila' sa svim stranama koje su na van malo privlane' ispunio
svoje poslanje. !zloio je svoju kou. %okazao se onakvim kakav je i sa svojom bole#u i
svojim psihikim deDektima. $pravo je tako iz sebe izvukao sve ono to je bilo mogu#e.
%ostigao je vie nego svi drugi apostoli od kojih mu je ve#ina bila nadmo#na u tjelesnoj
mukosti.
%avao je svoje tjelesne slabosti pretvorio u duhovnu snagu. !z njega izlazi strast i
snaga kojoj se netko teko moe oteti. To je tada bilo tako. To je i danas' nakon gotovo dvije
tisu#e godina' jo uvijek tako. Oko %avla se razdvajaju duhovi. Jedni se njime oduevljavaju.
=rugi se spotiu o njega. %avao je uinio da njegova ivotna povijest postane plodnom za
druge. On se obratio. Obra#en je kad je spazio da je tvrdokorno ostao pri svom Danatizmu.
=opustio je da mu se cijela zgrada ivota srui kako bi iznova poeo od dna. No' vjerovao je i
u snagu koju mu je 9og darovao. !mao je ogromnu upornost. Napola ubijen' opet ustaje i
nastavlja svoj put. Nije se dao smesti ni zatvorom ni kamenjem ni udarcima da nastavi svojim
putem navijetanja. ! tako moe ovaj mukarac kojeg su mnogi mudraci ismijavali' iza sebe
vidjeti uspjeh koji svi ovi mudraci nisu mogli posti#i jer se %avao upustio sa svim onim to je
bio u poziv koji je osje#ao u sebi.
Ovo za mene znai postajanje mukarcem& ne ostvarivati neki ideal mukosti' ve# se
onakav kakav jesam' sa svime to mi je 9og darovao' suoiti s pozivom koji ujem u sebi' i#i
do granice kako bih otkrio koliko se snage krije u meni. =anas stalno iznova susre#em
mukarce koji se boje da previe ine na van. -amo samoograniavanje ne da im da se
pokrenu. Ne otkrivaju koliko se snage krije u njima. %avao mi pokazuje drugaiji put. *ko
idem do granice' 9og dri svoju ruku nada mnom. On je izvor iz kojega mogu crpsti. -vjestan
sam slabosti i granica. To je %avao vrlo bolno iskusio na sebi. *li ja ne kruim oko svojih
slabosti ve# s 9ogom idem do granice na koji me on vodi a koja lei mnogo dalje nego to to
mnogi zamiljaju.
%avao nudi i mogu#nost identiDikacije mukarcima koji ne odgovaraju dananjem
idealu mukosti. Ne ovisi to o tome da budu tjelesno zdravi i snani. (ukarci koji su na vani
neugledni' mogu ponekad razviti vie energije nego zdravi. To su dokazali mnogobrojni
znanstvenici koji se nisu niim dali omesti u tom da idu za svojim ciljevima.
%avao je bio samac. %oznam mnoge samce koji s tim dobro izlaze na kraj. *li poznam
i samce koji pate od svoje usamljenosti. Oni u stvari eznu za enom. *li se ne usu,uju pri#i
enama jer se boje da #e ih odbiti. Nisu se jo pomirili sa svojim tijelom. Jer ne vole svoje
B5
tijelo' ne mogu ni vjerovati da #e ih neka ena voljeti. Tako se sve vie i vie povlae u sebe.
%avao se radovao susretima. %ristupao je ljudima. Oba pola' onaj borbe i onaj ljubavi' on je
doivio i kao samac. 9orio se za slobodu koju nam je donio )rist. 3olio je svoje zajednice.
3olio je i )rista. )ad govori o svom odnosu prema )ristu' njegov jezik dobiva erotinu crtu.
Osje#a se da %avao nije bio polovian ovjek' nego onakav kakav je bio borio se za ljude
kojima se osje#ao poslan kao misionar. Jer je volio ljude' jer im je htio navijetati poruku koja
#e ih odvesti do istinskog ivota istinske slobode' sa svom stra#u zauzeo se za njih i u svojoj
borbi postigao vie nego mukarci koji su imali bolje izvanjske pretpostavke.
1(. $van Krstitelj: divlji mukarac
!van )rstitelj odgovara arhetipu divljeg mukarca. 3e# je njegov nastup mnoge
uplaio. (arko ga ovako opisuje& <!van bijae odjeven u devinu dlaku' s konatim pojasom
oko bokovaK hrani se skakavcima i divljim medom.< 4(k .'87 !za sebe je ostavio svu kulturu i
ivi poput beduina u pustinji. )oni pojas podsje#a na proroka !liju koji je bio slino odjeven.
Fivi u pustinji' ne samo me,u divljim ivotinjama' ve# je i odjeven u haljinu od devine dlake.
$ nekim rukopisima ak stoji da je njegova haljina bila od devine koe. To bi krilo idovske
propise o isto#i. *li ovaj !van je iziao iz kruga onih koji obdravaju izvanjske zakone a koji
predstavljaju kulturu zemlje. * devina koa pokazuje da je u sebe uklopio ono ivotinjsko'
vitalnost' seksualnost' instinktivnu snagu ivotinja. !van je divlji ovjek koji ima pristup u sve
ono divlje u sebi i oko sebe. Ono divlje slui mu kao izvor snage kako bi svoju poruku od
9oga navijestio ljudima i pozvao ih na obra#enje.
Njegova propovijed odgovara njegovu nastupu. Ona je gruba' bezobzirna prema
osjetljivosti njegovih sluatelja. )ori u narodu visoko potovane Darizeje& <Seglo gujinjeH Tko
li vas je samo upozorio da bjeite od skore srdbe =onosite' dakle' plod dostojan obra#enja. !
ne usudite se govoriti u sebi&M!mamo oca *brahamaHN< 4(t 6'G2:7 !van se ne mora nikome
umiljavati. ?ovori ono to osje#a u sebi. Nastupa a da se ne ini ovisnim o ljudima. Jna da je
u slubi 9ojoj. !znutra je slobodan. Njegova sloboda vodi ga do toga da napadne i kralja
Aeroda te da mu predbaci to je oenio Aerodijadu' enu svoga brata Filipa. Aerod ga zato
daje baciti u zatvor. Njegova bi ga ena najradije ubila. *li <Aerod se bojao !vanaK znao je da
je on ovjek pravedan i svet pa ga je titio. ! kad god bi ga sluao' uvelike bi se zbunio' a rado
ga je sluao.< 4(k 8'/57 (o#ni kralj boji se divljeg mukarca. *li u isto vrijeme osje#a da ga
on privlai. Osje#a da je u ovom ovjeku unutarnja snaga i sloboda koje njemu samom
nedostaju. Jna da je !van pravedan i svet ovjek. $ sebi je ispravan' uspravan' bez straha pred
ljudima. Ne da se svijati. On je svet' to znai da se njime ne moe raspolagati' da je izuzet iz
kruga drugih ljudi. Nad njim se ne moe gospodariti. Jer on u sebi ima drugaiju snagu' svetu
snagu. Aerod rado razgovara s !vanom a u isto vrijeme <bi se uvelike zbunio.< Osje#a u njemu
neto istinsko i autentino. ! sluti da bi mu koristilo kad bi se prepustio ovom divljem
mukarcu. No' u isto vrijeme on se boji mijenjati svoj ivot' boji se si#i sa svog kraljevskog
prijestolja i suoiti se s istinom o sebi samome. =ivlji ovjek se ne da zaplaiti. On tjera
svakoga da se pozabavi vlastitim srcem' da u njemu spozna ono divlje i neobuzdano' ali i
snagu i jasno#u.
!sus u (atejevu evan,elju govori o !vanu koji mu je poslao glasnike da ga upitaju je li
on uistinu onaj koga su ekali pobonici !zraelovi& <Qto se izili u pustinju gledati Trsku koju
vjetar ljulja !li to ste izili vidjeti Eovjeka u mekuasto odjevena Ino' oni to se
mekuasto nose po kraljevskim su dvorovima. !li to ste izili 3idjeti proroka =a' kaem
vam' i vie nego proroka. On je onaj o kome je pisano& Ivo' ja aljem glasnika svoga pred
B.
licem tvojim da pripravi put pred tobom. Jaista' kaem vam' izme,u ro,enih od ene ne usta
ve#i od !vana )rstitelja.< 4(t ..'G2..7 =obra je ovo karakteristika koju !sus ovdje daje o
!vanu. Ne njie se poput trske ve# je u sebi vrst. Ne ravna se po miljenju ljudi. Nije
prevrtljivac koji se okre#e za vjetrom. Ne pridaje panju svojoj odje#i. Tu je !sus kao
suprotnost !vanu sigurno u vidu imao Aeroda koji je jako pazio da se pojavljuje u najDinijoj
odje#i. Aerod je suprotnost divljem mukarcu. - jedne strane ivi u velikoj raskoi i postao je
mekoputan. *li u isto vrijeme on je vrlo okrutan " daje sve svoje protivnike podmuklo ubiti.
Ovaj prividno tako mo#ni mukarac u stvarnosti je ovisan o enama. To pokazuje prizor u
kojem on obe#ava -alomi polovinu svog kraljevstva. =oputa da ga -aloma i njena majka
natjeraju na ubojstvo !vanovo i pritom se ogluuje na glas svoga srca. !van je jasan i
jednoznaan' na vani divlji i snaan' ali istodobno blaga i dobra srca. On ne ranjava ljude ve#
ih podie. !van se nikoga ne boji. ?ovori ono to misli.
!van ne treba polagati panju na svoju vanjtinu jer je u sebi skladan. Ne treba mu
maska. On je onakav kakav jest. !sus opisuje !vanovu zada#u. On treba pripraviti put pred
njim. To je povijesna zada#a u odnosu na !susa. *li to je i psiholoka zada#a koja uvijek
vrijedi. =ivlji mukarac probija put istinskom ja u nama. On nas osloba,a od svih uloga i
maski kojima iskrivljujemo nae istinsko ja. >azbija Dasade koje smo podigli kako bismo na
van dobro nastupali. >azbija sve ono izvanjsko kako bismo nali put u nutrinu' put do nae
nepatvorene biti' do naega ja' do <)rista u nama<.
!van utjelovljuje divljeg mukarca o kojem >ichard >ohr uvijek iznova govori u
svojim govorima mukarcima a kojega je >obert 9lU opisao u svom tumaenju bajke o
Feljeznom !vanu 4njem. Iisenhans7. Feljezni !van ne ivi u pustinji ve# u movari. On guta
svakoga tko se usudi do#i do ruba movare. *li u ovom prividno unitavaju#em liku je jaka
sila koja slui ivotu. On mladi#a dovodi do toga da napusti majin utjecaj i upusti se u
vlastiti ivot. (ladi# ide s njim u umu. )ad nije mogao ispuniti zadatak koji mu je postavio'
divlji ovjek alje mladi#a u svijet. (ladi# dolazi u jedan dvorac i tamo se najprije zaposli
kao kuhinjski sluga' a potom kao vrtlar. )ad je kralj poao u rat' mladi# poziva Feljeznog
!vana u pomo#. On mu daje divljeg konja i odred eljeznih konjanika koji pobje,uju
neprijatelje. Feljezni !van uvodi mladi#a u mukost. Najprije postaje ratnik' zatim ljubavnik.
To postaje jasno u igri koju prire,uje k#i kraljeva. Onaj tko ulovi njenu zlatnu jabuku' postat
#e njen mu. (ladi# hvata jabuku i eni se kraljevom k#eri. Na pir dolaze njegovi roditelji.
%osred uzvanika ulazi Feljezni !van' ali sada kao bogati kralj. Jato jer je mladi# ispunio svoju
zada#u postajanja mukarcem' Feljezni !van je oslobo,en svoje divljine.
Ja >oberta 9lUa bajka opisuje inicijaciju u postajanje mukarcem. Ta inicijacija
obino prolazi pet stupnjeva& .. Odvajanje od majke. /. 3ezanje na oca i konano odvajanje i
od njega. 6. (entor koji mladi#u otvara pristup njegovoj veliini i sposobnostima. L. 3rijeme
uenja u kojem mladi# pije sa izvora arhetipske slike. B. -vadba s kraljicom. =ivlji mukarac
osloba,a mladi#a majke i oca. %okazuje mu put prema njegovim vlastitim mogu#nostima. On
je poput izvora snage iz kojega on moe piti. $vodi ga u umije#e istinske ljubavi i ujedinjenje
sa enom' s animom. -amo ako se divlji mukarac ne ostane skrivati u svojoj agresivnosti'
nego postaje sposoban za ljubav' on stvarno postaje mukarac. =ivlji mukarac ne stoji na
kraju mukog samoostvarenja. On je vaan stadij' mentor koji mladi#a uvodi u umije#e
postajanja mukarcem. On je arhetip kojeg mukarac ne smije preskoiti ho#e li uistinu
postati mukarac. =ivlji mukarac uvodi mladi#a u umije#e ivota i ljubavi. Na kraju bajke ne
pojavljuje se vie u svojoj divljini' ve# kao lijepi kralj koji sudjeluje na svadbi mladog
kraljeva sine.
Od !vana )rstitelja mukarac moe nauiti da doputa u sebi ono divlje' tvrdoglavo'
neprilago,eno i za mo#nike nepoeljno. !van ima osje#aj za ono to je bitno. 9ori se za to bilo
to zgodno ili nezgodno. 3jeruje svom unutarnjem glasu vie nego glasovima koji ga izvana
nadglasavaju i koji bi ga htjeli stjerati u okvire pristojnosti. -uoava se sa opasno#u.
B/
$tjelovljuje bitan aspekt muke duhovnosti. Jer iz njega izlazi snaga. (uka energija !vana
)rstitelja moe pomo#i mukarcima da prona,u svoj identitet. !van se obra#a mukarcima. Tu
je taknuta nit u njihovoj dui' divlja i snana nit' ali i enja za slobodom' da se konano
oslobodi oekivanja okoline i da ine ono na to ih potie dua. *li !van ostaje pretea koji
navijeta dolazak (esijin. !van upu#uje iznad sebe na integriranog mukarca' pomazanika
koji ispunjava nau enju za cjelovitim mukarcem.
1+. $van: prijatelj i mudri starac
-inoptici govore o !vanu kao o bratu Jakovljevu i sinu Jebedejevu. Njih dvojica' !van
i Jakov' nazvani su sinovima groma. Oito mogu nastupiti vrlo agresivno a nisu ni skromni
kad se radi o prvim mjestima u kraljevstvu !susovu& <=aj nam da ti u slavi tvojoj sjednemo
jedan zdesna' a drugi s lijeva.< 4(k .5'6G7 Ostali uenici ljute se na ovu dvojicu koji za se
trae prva mjesta. !sus ih stavlja pred pitanje& <MN(oete li piti au koju ja pijem' ili krstiti se
krstom kojim se ja krstimN Oni mu rekoe& M(oemo.N < 4(k .5'6C26:7 =akle' samosvjesni
su. $su,uje se po#i istim putem patnje kao !sus i ne ustuknuti pred smr#u.
!vanovo evan,elje koje se prema drevnoj crkvenoj predaji pripisuje !vanu' sinu
Jebedejevu' pripovijeda nam o ueniku kojeg je !sus ljubio. !stina' ne kae kako je ime tom
najdraem ueniku !susovu' ali ga je predaja poistovjetila s !vanom. %a iako se o tome moe
raspravljati' ovdje u skladu s duhovnom tradicijom' preuzimam !vana kao uenika kojega je
!sus ljubio. $ najmanju ruku' ovaj je najdrai uenik svjedok na kojega se poziva !vanovo
evan,elje. Tako se iz evan,elja i !vanovih poslanica moe zakljuiti kako je taj uenik
razmiljao i kako se osje#ao. On nije samo uenik kojeg je !sus ljubio. On stalno iznova pie o
ljubavi.
Igzegeti misle da je najdrai uenik jedan od dvojice koje je !sus prve pozvao. !van
)rstitelj ih je uputio !susu. * on ovu dvojicu pita& <MQto traiteN Oni mu rekoe&M>abbi' to
znai V$iteljuV " gdje stanujeN >ee im& M=o,ite i vidjet #ete.N %o,oe dakle i vidjee gdje
stanuje i ostadoe kod njega onaj dan. 9ila je otprilike deseta ura.< 4!v .'6C26:7 Tajanstvene
su sve rijei ove povijesti poziva. =vojici uenika nije stalo samo do izvanjskog stana
!susovog ve# do njegova istinskog doma. * to je njegov Otac. %itanja& <Odakle dolazi' gdje
stanuje' gdje ti je dom' tko si ti < sredinja su za !vanovo evan,elje. 9ez da odgovori na ova
pitanja' nitko ne dospijeva do svog istinskog bi#a. !sus poziva uenike& <=o,ite i vidjet #eteH<
Ao#e ih nauiti istinskom gledanju. (oraju gledati iza stvari. Trebaju vidjeti ono istinsko' bit
stvari. ) tome moraju napustiti sve to ih je do tada dralo. (oraju napustiti sami sebe i do#i
k njemu. Tim to vide gdje stanuje' odakle dolazi' ne vide samo bit !susovu' ve# i tajnu
ovjekovu i tajnu 9oju. Tako to su promotrili !susa' ugledali su njegovu bit' da je doao od
9oga i da mu je dom kod 9oga. $ !susu spoznaju tko su oni sami' spoznaju da su i sami
boanskog podrijetla. $enici ostaju kod njega. Otprilike je deseta ura. =eset je broj
potpunosti. Time to ostaju kod !susa' dolaze do samih sebe' mnogo toga se slae u njima i
oni dolaze u sklad sa svojim istinskim bi#em. Najdraeg uenika cijelo evan,elje opisuje kao
onoga koji <vidi<' koji gleda dublje' koji spoznaje tajnu !susovu.
3anu ulogu igra uenik kojega je !sus ljubio kod !susove muke i uskrsnu#a. )od
%osljednje veere stoji o njemu& <Jedan je od njegovih uenika " onaj koga je !sus ljubio "
bijae za stolom !susu do krila.< 4!v .6'/67 !sus je govorio o tome kako #e ga jedan od njih
izdati. To je uenike zbunilo. Jato %etar daje znak najdraem ueniku <da pita tko je taj o
kome govori. Ovaj se privine !susu na prsa i upita&M?ospodine' tko je tajN < 4!v .6'/L2/B7
Ovaj prizor je u srednjem vijeku nadahnuo mnoge umjetnike na takozvanu <ljubav !vanovu<.
!vana se prikazuje kako poiva na !susovim grudima' ili kako je poloio glavu u !susovo
krilo. -lika je to unutarnje ljubavi izme,u njih' slika intimnog prijateljstva izme,u dva
mukarca. Jedan se odmara kod drugoga. !sus je esto stavljao njeno svoju ruku na glavu
B6
!vanovu. (ukarcima je uvijek teko pokazati svoje osje#aje. -lika !vanove ljubavi mnoge je
ohrabrila da pokau svoje prijateljske osje#aje i da iza toga stanu. $ srednjem vijeku !vanova
ljubav bila je tema mistike. =anas ove slike mogu ohrabriti mukarce da zahvalno prihvate
svoju ljubav prema drugom mukarcu i da ju doive kao mjesto na kojem ih dotie ljubav
9oja.
%od kriem !van stoji uz (ariju' majku !susovu. <)ad !sus vidje majku i kraj nje
uenika kojega je ljubio' ree majci&MFenoH Ivo ti sinaHN Jatim ree ueniku& MIvo ti majkeHN
! od toga asa uze je uenik k sebi.< 4!v .:'/82/G7 Tumai su za ovaj prizor razvili
najrazliitija tumaenja. 3e#ina se slae da je to simbolian prizor. Jer na poetku !susova
djelovanja !vanovo evan,elje opisuje svadbu u )ani. To to je 9og postao ovjekom u !susu
znai da 9og s ljudima slavi svadbu i time preobraava na ivot. Naa obljutavljena voda
pretvara se u vino. =obiva novi okus. )ri je za !vana ispunjenje svadbe. ?rka rije <telos<
koju !van stalno upotrebljava kad opisuje kri' ne znai samo <ispunjenje' cilj' dovrenje<' ve#
i <svadba<. %od kriem je dovrena svadba izme,u 9oga i ovjeka' jer !sus je sve ono ljudsko'
sve do smrti' ispunjava boanskim ivotom i ljubavlju i tako ga uznosi do jedinstva s 9ogom.
%od kriem i ovjek slavi svadbu s onim to je dotad u njemu bilo razdvojeno. (ukarac i
ena' animus i anima postaju pod kriem jedno. (ukarac postaje potpun' dovren' ispunjen.
On slavi svadbu sa svojom animom. !van uzima (ariju k sebi <u svoje< 4eis ta idia7. Ona
postaje njegova' postaje jedno s njim. %rizori sa enama u !vanovu evan,elju su uvijek prizori
ljubavi. (arija je izvor ljubavi. !van treba u (ariji prihvatiti ljubav u svoj dom' u ono
najintimnije svoga srca. (ukarac postaje sposoban za pravu ljubav tek onda kad do,e u
dodir s animom' izvorom svoje ivotne sposobnosti.
Najdrai uenik i kod !susova uskrsnu#a igra vanu ulogu. Tu je kao prvo uskrnja
utrka izme,u %etra i !vana. (arija (agdalena je javila uenicima da su uzeli ?ospodina iz
groba. Najdrai uenik je bri od %etra. *li kod groba puta %etru prednost. =ok %etar vidi
samo ono to jest bez da to i razumije' o !vanu stoji& <Tada u,e i onaj drugi uenik koji prvi
stie na grob i vidje i povjerova.< 4!v /5'C7 Ovdje vjera znai& vidjeti ono istinsko' vidjeti
temelj' motriti tajnu. -usret (arije (agdalene s $skrslim je ljubavna pripovijest. !van ju je
svjesno opisao na temelju %jesme nad pjesmama. $ ovoj ljubavnoj povijesti vanu ulogu ima
uenik kojega je ljubio. On vidi i vjeruje. On razumije to znai uskrsnu#e i pobjeda ljubavi
nad smr#u.
! u takozvanom <dodatnom poglavlju< evan,elja' uenik kojega je !sus ljubio ima
vanu ulogu. On sa sedmoricom uenika na %etrov poticaj cijelu no# ribari. )ad su na
zapovijed mukarca koji je stajao na obali' jo jednom bacili mree i jedva je izvukli jer je
bila tako puna' opet je uenik kojega je !sus ljubio taj koji vidi i vjeruje& <Tada onaj uenik
kojega je !sus ljubio kae %etru&M?ospodin jeHN < 4!v /.'G7 !van shva#a situaciju. On koji je
pun ljubavi' spoznaje Onoga koji je ljubav& !susa $skrslog. $ zadnjem prizoru evan,elja jo
se jednom radi o %etru i najdraem ueniku. %etar pita !susa o putu i sudbini uenika kojega je
!sus ljubio. !sus mu odgovara& <*ko ho#u da on ostane dok ne do,em' to je tebi do toga <
4!v /.'./7 Obino se ovo prevodi& <O da on ostane do mog dolaska.< No' zapravo stoji <heos
erhomai<' konkretno& <dok ne do,em<. Ovom reenicom !sus ho#e opisati nain nasljedovanja
uenika kojega je ljubio. On je taj koji jednostavno ostaje dok mu )rist ne do,e na mistian
nain. Najdrai uenik slijedi !susa na drugaiji nain nego %etar koji svojim djelovanjem
mijenja svijet. !van je onaj koji je u svakom trenutku otvoren )ristu koji mu dolazi kako bi
stanovao kod njega. $enik koji voli !susa i sam je pun ljubavi' ne treba mnogo toga raditi
prema vani. On svijet mijenja kao mistik' kao onaj koji doputa 9ogu da u,e u njegovo srce i
koji daje prostora ljubavi u sebi. On koji je poivao na !susovim grudima' ivi i sada nakon
svoje smrti kao onaj koji dri svoje srce otvoreno za njega kako bi on svakog trena uao u nj i
tamo se nastanio. Fivi u jedinstvu s onim koga ljubi. To njegovu ivotu daje svojstvenu
kvalitetu' kvalitetu ljubavi i njenosti' paljivosti i briljivosti.
BL
(ukarci od !vana' ljubljenog uenika' ue tajnu prijateljstva. %rijateljstvo je jedno od
najdragocjenijih dobara koje mukarci na svom putu samoostvarenja mogu iskusiti. (ukarci
su oduvijek hvalili prijateljstvo. !vanovo evan,elje je jedno od najljepih svjedoanstava za
tajnu prijateljstva. Na rastanku kae !sus svojim uenicima& <3e#e ljubavi nitko nema od ove&
da tko ivot svoj poloi za svoje prijatelje. 3i ste prijatelji moji ako inite to vam
zapovijedam. 3ie vas ne zovem slugama jer sluga ne zna to radi njegov gospodarK vas sam
nazvao prijateljima jer vam priop#ih sve to sam uo od Oca svoga.< 4!v .B'.62.B7 $ ovim
rijeima !sus nam otkriva bit prijateljstva. %ravi prijatelj daje se za svog prijatelja' ako je
potrebno daje ak i svoj ivot. %rijatelja ne koristi za sebe nego se daje za njega. -lino su
gledali i ?rci koji su bit prijateljstva vidjeli u spremnosti da se netko potpuno zauzme za
drugoga' ak do polaganja svog ivota. %rijateljstvu pripada povjerenje i iskrenost re#i
drugome sve to dira srce. $ prijateljstvu izme,u !susa i !vana osje#amo da je !sus otvorio
svoje ljudsko srce. Nije se povukao u svoje boansko bi#e ve# je otvorio svoje srce i dopustio
prijatelju da pogleda u njega.
Sjubav prema eni opinjava mukarca i pripada njegovoj biti. *li isto tako' na zrelog
mukarca pripada i prijateljstvo. !ma mukaraca koji se dive samo enama i nesposobni su
upustiti se u prijateljstvo s mukarcem. Osje#amo da ovim mukarcima nedostaje neto bitno.
%rijateljstvo izme,u mukaraca ima vlastitu vrijednost. Neki mukarci se kriju iza suparnitva
prema drugima. -talno su na oprezu kako bi se obranili i opravdali. Tko se uputa u
prijateljstvo' taj se odrie toga da utvr,uje svoj poloaj. On otvara svoje srce i time se ini
ranjivim. ?ovori o svojim osje#ajima. - drugim prolazi sve opasnosti. %okazuje se odan i
pouzdan. To su vrijednosti koje odlikuju zrelog mukarca. -posobnost za prijateljstvo je bitan
kriterij za zrelost mukarca. !van koji poiva na grudima !susovim poziva mukarca da
dopusti svoje prijateljske osje#aje i da se zaputi putem prijateljstva koje ga vodi u istinsku
ljepotu mukosti.
Naposljetku' jo mi je jedna druga slika ljubljenog uenika vana " ona mudrog starog
mukarca. !vanovo evan,elje je vjerojatno napisano oko .55. godine. Tada je ljubljeni uenik
bio star mukarac. Segenda pie o njemu da je stalno govorio& <=jeco' ljubite jedni druge.<
!van je za mene slika mudrog starca. )ad mukarac postane mudri starac' tad iz njega zrai
sigurnosti i blagost. ! svi se okupljaju oko njega. On ne govori puno. *li ono to kae odie
mudro#u i irinom. On je s onu stranu svake uske dogmatike. $ miru je sa sobom i ivotom.
!skusio je sve visine i pliine ovjetva na svom tijelu. -ada na sve gleda blagim pogledom. !z
njega izlazi jesenja svjetlost' blago svjetlo kojim obasjava sve ono to mu se prua. Takvi
mudri stari mukarci daju cilj naem postajanju mukarcem. *li postoje i loe slike starog
mukarca. Tako je on nezadovoljni mukarac' vjeito zanovijetalo. !li starac koji ho#e
dokazati svoju mladost. =rugi mukarci u starosti priaju samo o svojoj prolosti. To je bilo
jedino vrijeme kada su uistinu ivjeli. +. ?. Jung govori o <ganutljivoj staroj gospodi koja
stalno iznova mora oivljavati svoje studentsko vrijeme i samo osvrtom na svoje homersko
doba junatva mogu potaknuti svoj ivotni ar a inae su odrvenjeli u beznadnoj
malogra,antini.< 4?@ C'LBB7
Osamdesetih godina prolog stolje#a u njemakoj +rkvi govorilo se o ljutitim starim
mukarcima. (islilo se na teologe poput )arla >ahnera i Aeinricha Friesa. Ovi mukarci nisu
vie imali to izgubiti. $su,ivali su se otvoreno napasti rimski dogmatizam. Sjutiti mukarac
sigurno ima u +rkvi vanu Dunkciju. No' za mene on nije konani cilj putovanja na putu
postajanja mukarcem. +ilj je stari mudrac koji nadilazi konDlikte u +rkvi i drutvu. On
probleme moe nazivati njihovim imenom. *li kada on kae istinu' to ne zvui zajedljivo i
ljutito. (nogo vie se osje#a& =a' tako je. ! uz svu istinu uje se iz toga uvijek i mudrost.
Satinska rije za mudrost je <sapientia<. (udar je onaj koji je osjetio ivot' onaj koji poznaje
okus ivota. $sprkos tome to je ivot esto imao gorak okus' kod mudrog starca one je dobio
novi' blagi okus. Njemaka rije <mudrost< 4@eisheit7 dolazi od rijei <znati< 41issen7. *
BB
rije <znati< 41issen7 dolazi od <vidi< 4gledati7. (udar je onaj koji stvari vidi do u temelj. $
svemu izvanjskom on vidi ono istinsko. $ svemu vidi 9oga. Jato je pomiren jer ljudske igre
mo#i nisu ono posljednje. On skre#e svoju panju od svih nepravdi i zala na temelj. * tamo
na djelu vidi 9oga koji #e sve preobraziti. =anas naa +rkva i nae drutvo trebaju takve
mudre stare mukarce hitnije nego ikad
1-. $sus: iscjelitelj
!sus je mukarac koji u sebi ujedinjuje sve dosad opisane arhetipove. On je prorok koji
navijeta ljudima volju 9oju. %red %ilatom on je istinski kralj koji ne doputa da itko njime
gospodari. !sus je u svojoj muci pravednik patnik i muenik koji se zauzima za svoju poruku.
On je borac koji se gnjevno i energino bori protiv okorjelosti srca Darizejskih. 4usp. (k 6'.2
87 !sus je svojim uenicima prijatelj. On je ljubavnik ne samo za !vana' ve# i za (ariju
(agdalenu. %okazuje nam drugaije opho,enje sa enama nego rabini njegova vremena.
>avnopravno iz prihva#a kao uenice i s njima se ophodi njeno i bez straha od dodira. !sus je
vragolan koji u svojim parabolama i duhovitim slikovitim rijeima punim humora opisuje
ovjekovu situaciju. !sus je integrirani mukarac' cjeloviti mukarac koji u sebi povezuje
animusa i animu' ljubav i agresiju' 9oga i ovjeka' svjetlo i tamu' nebo i zemlju. O !susu'
integriranom mukarcu pisala je Aanna @olD. Franz *lt je u vezi s tim u !susu vidio novog
mukarca. -vaki mukarac u !susu vidi druge aspekte mukosti. On opaa u !susu' mukarcu'
ono to je njemu samom vano za svoju mukost.
+. ?. Jung u !susu vidi ostvaren istinski arhetip vlastitog <ja<. (isli da je !sus imao
tako jaki utjecaj na ljude jer je ostvario ovaj arhetip u svom najistijem obliku. )ao arhetip
vlastitog <ja< !sus ima kako za mukarce' tako i za ene integriraju#e djelovanje na njihovu
putu samoostvarenja. )ad promatram !susa ovjeka kako ga opisuju etiri evan,elja' prije
svega me oduevljavaju tri aspekta&
.. !sus je potpuno prisutan& kad nastupa' tad je jednostavno tu. ! pun je snage.
Nitko ga ne moe zaobi#i. )ad on govori' ne moe se zaspati. Njegove rijei
poga,aju u srce' bude iz sna.
/. !sus je iznutra slobodan& slobodan je od tenje da stavi svoj ego u sredite
pozornosti. Novac' mo# i slava kod njega ne igraju nikakvu ulogu. -lobodan
je re#i ono to osje#a. Ne mora se obazirati na uinak koji ima na ljude ili na
posljedice koje imaju njegove rijei i ini.
6. !sus je potpun mukarac' ist i bistar' neokrnjen. Jrai neim izvornim i
jasnim. !sus je u vezi sa svojim istinskim ja. $korijenjen je u 9ogu. To ga
osloba,a straha od naputenosti i smrti. !sus poiva u sebi' tj. u 9ogu. Ne da
se zastraiti ni stjerati u kripac. On je nepotkupljiv.
Ova tri aspekta za me su obiljeja pravog mukarca koji bez straha kae ono to misli'
koji je pun snage' koga se ne moe zaobi#i a da se ne zarazimo njegovom dinamikom ili se s
njom suoimo.
Odriem se toga da mukarca !susa opiem s svim njegovim stranama. Atio bih
izdvojiti samo jedan arhetip koji mi se kod !susa ini sredinjim' arhetip iscjelitelja.
!scjeljivati moe samo onaj koji je sam zdrav i potpun' koji je u sebe integrirao sve visine i
dubine' svu svjetlost i tamu. -va etiri evan,elja nas izvjetavaju da je !sus lijeio ljude.
%ritom !susovo lijeenje tumae na svoj osoban nain.
)od (arka !sus je egzorcist koji potpunom vla#u izgoni demone. =emoni su
unutarnje prisile' kompleksi koji ljude dre u aci. To su sumorni duhovi koji onei#uju
ovjekovo razmiljanje' koji na iznutra dezorijentiraju. 3ie ne moemo jasno razmiljati.
Nae misli su pomu#ene gorinom' razoaranjem' ljutnjom. !sus je mo#ni lijenik koji
snagom svoje rijei ljude osloba,a stranih sila. )ao iscjelitelj on uklapa u se i arhetip
B8
arobnjaka. )od ozdravljanja slijepca !sus nastupa kao arobnjak koji pomo#u pljuvake i
polaganja ruku kao arolijom uklanja sljepo#u. 4(k C' //2/87 (arko opisuje !susa kao
mukog iscjelitelja koji se mukom snagom bori protiv mo#i demona i pobje,uje ih. $ svojoj
borbi protiv demona on budi otpor mo#nika ovoga svijeta. Oni zadobivaju vlast nad njim i
ubiju ga. Tako !sus u svojoj borbi za ivot ulae i svoj vlastiti ivot. %objeda nad zlodusima
kota ga ivota. *li upravo u bespomo#nosti smrti dovrava on svoju pobjedu nad zlodusima.
?lasni krik !susov na kriu je pobjedniki poklik. !sus umiru#i izvikuje u svijet svoju pobjedu
nad mo#i tame. )od (arka !sus ne lijei samo prijateljstvom ili blago#u' ve# i <snanom' u
se sigurnom' mukom energijom koja odluno nastupa.< 4*rnold /L:7
)od (ateja su druga dva aspekta iscjeljivanja u sreditu panje. %rvi je krivnja a drugi
vjera. Ja (ateja bolest je povezana s krivnjom. To ima izvjesno opravdanja' no moe postati
opasno ako se ova veza apsolutno postavi. !sus kod (ateja lijei tako to se obra#a dubljem
uzroku bolesti i lijei ga time to onome koji se ne moe prihvatiti priop#ava da ga 9og
potpuno prihva#a. !sus u ljudima koji sumnjaju sami u sebe budi novo povjerenje' vjeru koja
im daje postojanost.
%redaja gleda Suku kao lijenika. On esto opisuje !susovo djelovanje strunim
medicinskim izrazima. !sus je za njega istinski lijenik koji nadilazi sve druge lijenike koje
je Suka susretao u svom grkom okruju. !susu je stalo do toga da ovjeka uini cjelovitim i
zdravim. Jato kod Suke grki korijen <saos< 4zdrav' potpun' itav7 esto dolazi' vie nego i u
jednog drugog evan,elista. 9olest tlai ovjeka. !sus uspravlja bolesnike i vra#a im
nedodirljivo dostojanstvo koje su u bolesti doivjeli naruenim. ?rbavu enu koja je klonula i
koju priti#e teret njena ivota' on susre#e tako da ona svjesna svog boanskog dostojanstva
od njega odlazi uspravna. 4usp. Sk .6'.52.G7 $ blizini !susovoj ljudi ostavljaju rezignaciju.
Osje#aju da ih je prepoznao' da ih potuje' njeno dotie i prihva#a. ! ponovno nalaze svoju
cjelovitost. )ad !sus lijei bolesne ljude' tada je to novo stvaranje. !sus u lijeenju pokazuje
kako je ovjeka 9og zamislio. )ad je 9og stvorio ovjeka' vidio je da je sve bilo dobro. To
!sus ho#e priop#iti bolesniku& <=obro je to postoji. ! dobro je da si takav kakav si. Ti si
dobar.< Takvu poruku upravlja on iznova prignutom ovjeku i pokazuje mu njegovu izvornu
ljepotu.
!van uzrok bolesti vidi u odvojenosti od boanskog izvora. Eovjek je zdrav samo ako
je proet boanskim ivotom. !sus ozdravlja hromoga i slijepca od ro,enja na izvoru. No' !sus
ne dri nunim da bolesnike uvede u izvor. -vojom rijeju dovodi ih u doticaj s unutarnjim
izvorom' s izvorom boanskog ivota koji izvire u njima. )ad netko do,e u dodir s ovim
izvorom' on tada ozdravlja' tad se usu,uje ustati i po#i svojim putem. -tjee hrabrost otvoriti
oi. %ostaje sposoban vidjeti ono istinsko' oni to je u pozadini' vidjeti 9oga u svemu.
Ja me je pitanje kako je !sus postao iscjelitelj. Teoloki odgovor da on kao -in 9oji
moe ozdravljati' mi je premalo. !sus nije od poetka bio iscjelitelj. %rvo je u sebi razvio
arhetip iscjelitelja. Ja me evan,elja opisuju vane postaje na tom putu do iscjelitelja. %rva
postaja je krtenje !susovo. Ono je oito bilo iskustvo prosvjetljenja. (arko nam pripovijeda
da se nebo nad !susom otvorilo kad je on iziao iz vode Jordana. )rtenje je kod (arka
boanski obred uvo,enja u mukost. !sus izlazi kao novi mukarac iz valovlja jordanskog.
!dentitet dobrog drvodjeljinog sina pokopao je u Jordanu. -tupio je u vodu' u podruje
nesvjesnog. 9ez izvora onog nesvjesnog na ivot presuuje. Ja Suku je vaan drugi aspekt
krtenja. !sus je na krtenju ispunjen =uhom -vetim. !sus je " tako nam pripovijeda Suka ve#
u povijesti ro,enja !susova " -in 9oji od ro,enja. *li na krtenju postaje svjestan tko je u
stvari& ljubljeni -in 9oji obdaren snagom njegova =uha. -ve ono to sada !sus ini " njegovo
navijetanje i njegovo poslanje iscjeljivanja " izraz je toga da je sasvim proet =uhom
9ojim. =uh 9oji je snaga koja !susu stoji na raspolaganju kako bi iscjeljivao i osloba,ao.
$vijek postoje ljudi koji imaju slina duhovna iskustva i koji ih zloupotrebljavaju tako
to se nadimaju i uzdiu nad druge. 3ana postaja postajanja mukarcem zato je za !susa to da
BG
ga =uh odvodi u pustinju. )od (arka doslovno stoji da je =uh !susa nagnao u pustinju. To
dakle' nije blago ve# snano djelovanje =uha -vetoga koje !sus osje#a na sebi. <! bijae u
pustinji etrdeset dana' gdje ga je iskuavao -otonaK bijae sa zvijerima a an,eli mu sluahu.<
4(k .'.67 Eetrdeset dana predstavlja psihiki izazov s kojim se !sus suoava u pustinji. !sus u
pustinji susre#e istinu o samome sebi. %ustinja je za (arka podruje kojim vladaju zlodusi.
!sus napada ovaj prostor zloduha. -uoava se s njima. $poznaje se s njima i zadobiva mo#
nad njima. (arko to izraava slikom divljih ivotinja i an,ela. !sus je doivio divlju ivotinju
u sebi. Ne bjei od nje ve# se pokuava izmiriti s onim divljim i ivotinjskim. $ isto vrijeme
ima iskustvo an,ela uza se. -vaki mukarac ima i an,eosku stranu. Nju tako,er moe
potisnuti. *li ako pak vidi samo svoju an,eosku stranu' u opasnosti je da izgubi svoju
mukost i da se zaputi duhovnim putem na kojem se uzdie. To nije dobro za duu. %rvi
monasi poznavali su ovu opasnost. Jedan drevni otac savjetovao je nekom mladi#u kojem se
inilo da na svom duhovnom putu leti u nebo' da se uhvati za petu i spusti na zemlju. !sus u
vremenu provedenom u pustinji povezuje u sebi obje strane& onu ivotinjsku i onu an,eosku.
Fivi u miru s divljim ivotinjama. !stodobno slue mu an,eli. *n,eli su duhovna bi#a koja
gledaju 9oga. !zmiren sa ivotinjskom stranom' !sus gleda 9oga. Fivotinje u snu uvijek
predstavljaju instinktivnu mudrost' seksualnost i ono nagonsko. )od !susa je itavo ovo
podruje integrirano. Ono ga ne ometa u gledanju 9oga ve# je upravo plodno tlo na kojem
raste duhovnost. -lika divljih ivotinja i an,ela kazuje jo neto& <Na najopasnijem mjestu na
zemlji !sus je bio siguran i zati#en. -ad moe i#i posvuda. -ad ga se vie ne moe kupiti'
zastraiti ili ukrotiti.< 4*rnold /LG7
Atio bih izdvojiti jo neke daljnje slike iz evan,elja koje opisuju zato je !sus mogao
iscjeljivati. Ovdje prije svega slijedim (arkovo evan,elje. )ad je !sus po prvi put
propovijedao u sinagogi u )aDarnaumu' ljudi su bili pogo,eni njegovim nauavanjem. <Ta
uio ih je kao onaj koji ima 4boansku7 vlast' a ne kao pismoznanci.< 4(k .'//7 !sus je o
9ogu govorio tako da su ljudi osje#ali& On ne govori samo o 9ogu. %uno vie' u njegovim
rijeima prisutan je 9og. On sjaji u njima. 9io je to snaan govor i autentina besjeda o 9ogu.
3e# ovaj !susov govor o 9ogu bio je u stanju lijeiti ljude. )ad je !sus ispravno i jasno
govorio o 9ogu' zavikao je u sinagogi jedan ovjek. 9io je opsjednut neistim duhom. (oglo
bi se re#i& imao je demonsku sliku 9oga. )ad je !sus govorio o 9ogu' uznemirila se ova
demonska slika 9oga. (oda je 9oga zloupotrebljavao za se kao sustav osiguranja. !li ga je
koristio za to da se moe postavljati iznad drugih. 9og mu je sluio kao pojaanje njegova
osje#aja vrijednosti. !sus je ove demonske slike 9oga iznio na svjetlo. One su se morale
uznemiriti. Eovjek se gotovo raspuknuo. Osje#ao je da mu se radi o glavi. *ko ove demonske
slike 9oga vie ne vrijede' tad se zgrada cijelog njegova ivota rui. !sus mu zaprijeti&
<$mukni i izi,i iz njegaH< 4(k .'/B7 ! duh ga ostavlja uz glasnu viku. >eakcija ljudi bila je
strah i u,enje& <Qto je ovo Nova li i snana naukaH %a i samim neistim dusima zapovijeda i
pokoravaju mu se.< 4(k .'/G7 Time to !sus tono govori o 9ogu' ovjek se lijei. 9olesne
slike 9oga ine i ovjeka bolesnim. )ad netko kroz iskustvo istine o samome sebi spozna
istinskog 9oga i govori autentino o njemu' on lijei ovjeka kojim vladaju demonske slike
9oga. Sijeenje je ovdje prije svega osloba,anje ovjeka od strane mo#i' od demona' od
ivotnih obrazaca koji ine ovjeka bolesnim te od predodbi o 9ogu i svijetu.
=ruga slika koja je osobito vana za mukarca !susa' iscjelitelja' sjaji u povijesti
ozdravljenja nekog ovjeka u subotu. Tu je ovjek usahle ruke. Oito je to mukarac koji je
zanijekao svoju mukost. %rilagodio se' povukao ruku kako si ne bi opekao prste. Nesposoban
je za istinsku komunikaciju. Ne dolazi u dodir s drugima. -jedi na rubu kao promatra. To je
karikatura mukarca. !sus lijei ovoga ovjeka tako to ga poziva& <-tani na sredinuH< 4(k
6'67 9olest ovoga ovjeka sastoji se u tome da se dri podalje od svega. -ada konano mora
napustiti svoju ulogu promatraa i stati na sredinu. Tamo ga svi vide. (ora se suoiti s
pogledima i ostati vrst. Tad se !sus obra#a Darizejima' prije nego #e se dalje pobrinuti za
BC
ovoga ovjeka& <Je li subotom doputeno initi dobro ili initi zlo' ivot spasiti ili pogubiti <
4(k 6'L7 !sus prihva#a sukob s Darizejima. On zna da ga oni podrobno motre ho#e li lijeiti
subotom. Je to je za Darizeje doputeno samo u smrtnoj pogibelji. Ja !susa su ove sitniave
zapovijedi smrtonosne. Onaj kome su norme vanije od ovjeka' taj ini zlo' unitava ivot.
Ovdje je vidljiva !susova sloboda. Njemu je stalo do ovjeka a ne do propisa. )ad su Darizeji
kukaviki utjeli !sus <raalo#en okorjelo#u srca njihova' srdito ih oinu pogledom.<4(k
6'B7 !sus stoji sam protiv zida otvrdnulih mukaraca koji se skrivaju iza svoje vlasti i svojih
normi. !sus je sav u svojim osje#ajima. Njegova je srdba snana. Ne eksplodira u njoj ve# se
distancira od drugih. Ne daje im mo#. (ogu jo biti tvrdokorni. To je njihov problem. !sus je
u sebi miran. -rdba je za njega snaga koja mu omogu#uje ostati pri sebi i osloboditi se vlasti
drugih. !sus je ovdje za me mukarac koji je potpuno prisutan. -asvim je prisutan u trenutku i
sasvim je u sebi. Ne daje se odre,ivati oekivanjima' strahovanjima i prijetnjama izvana' ve#
samo svojim vlastitim osje#ajem. On je jedno sa sobom. ! iz ovog jedinstva sa sobom i
9ogom ne doputa se od nikoga istrgnuti' pa ni od okorjelih i pakosnih srdaca. !sus nije samo
srdit ve# i alostan. Na grkom ovdje stoji <sUllUpoumenos< to znai suosje#ati' tugovati s
nekim. !sus se distancira u srdbi. *li ulazi i u srca protivnika. On suosje#a s onim kako ono u
njima mora izgledati. Osje#a kako im je srce otvrdnulo' koliko su ovi ljudi morali biti oajni
kad su dopustili da im odumre njihov ljudski osje#aj. To je mrtvo srce. Jer !sus stoji u sebi' on
ujedno ima i hrabrosti pogledati u srce drugoga' pa i onda kad tamo sve jo izgleda kaotino'
mrano i zlo.
!sus opaa neprijateljsku atmosDeru. ! usprkos tome ini ono to osje#a u svom srcu.
Ne doputa da ga drugi odre,uju. On djeluje iz sebe. Tako zapovijeda ovjeku& <!sprui rukuH
4(k 6'B7 On mora imati hrabrosti da sam uzme ivot u ruke' da isprui ruku kako bi je davao
drugima' kako bi se primao problema koji stoje pred njim. $ ovoj povijesti iscjeljenja
susre#em jaku !susovu mukost. !sus je mukarac koji stoji u sebi i onda kad je itava okolino
protiv njega. On ini ono to iznutra osje#a bez straha od neprijateljske reakcije drugih. To me
oduevljava. !sus se bori za mukarca koji je zanijekao svoju mukost. On se bori za ivot. On
je tako prisutan da ga drugi ne mogu mimoi#i. Ni bolesnik ni tvrdokorni Darizeji ne mogu
samo tako pro#i pokraj njega. (oraju se suoiti s njim. !sus je u sebi tako jasan da nejasno#a
ljudi u njegovoj blizini postaje oita. $ blizini !susovoj izlazi na vidjelo sve to se skrivalo u
ljudskom srcu. !sus tjera na istinu. Nitko ne moe mimoi#i sebe i istinu o sebi kad pred njim
stoji !sus.
$ povijesti vremena koje je !sus proveo u pustinji vidjeli smo da se pomirio sa svojim
mranim stranama i integrirao ono ivotinjsko u se. 3rhunac integracije postaje vidljiv na
kriu. )ri je prasimbol za jedinstvo svih suprotnosti. Na kriu !sus obuhva#a sva podruja
svemira& visinu i dubinu' zemlju i nebo' svjetlo i tamu' svjesno i nesvjesno' mukarca i enu.
-va etiri evan,elista nas izvjetavaju da su pod kriem stajale ene. !sus se od idovskih
rabina razlikovao po tome to je primao i ene da ga slijede. !sus je' dakle' postupao drugaije
sa enama. Aanna @olD je opisala !susa kao integriranog mukarca koji je u se integrirao
animu. To se moe pokazati i na njegovu ponaanju prema enama. !sus je bez straha
razgovarao sa enama. On vjeruje svom osje#aju prema enama i ne obazire se pritom na
bojazan svojih uenika. $enici se ude to razgovara sa -amaritankom& <Nitko ga ipak ne
zapita&MQto traiN ili& MQto razgovara s njomN < 4!v L'/G7 !li' !sus je pustio jednu enu k
sebi koja mu je suzama prala noge' brisala ih svojom kosom i cjelivala ih. Fene nije utvrdio u
jednoj ulozi. +ijenio je (artu kao gostoprimca' ali i (ariju koja ga je jednostavno sluala i
eljela razumjeti njegovu tajnu. 4Sk .5'6C2L/7
Suka opisuje !susa na kriu kao pravednika. %ritom uzima u obzir jedno mjesto iz
<=rave< grkog DilozoDa %latona 4L/C.26LC. pr. )rista7. %laton misli da #e uistinu pravedan
ovjek brzo do#i u opreku s lanim svijetom oko sebe. %laton pie& <)od takvog duevnog
stanja' pravednika biuju' mue' bacaju u lance' osljepljuju na oba oka i konano nakon svih
B:
muenja jo razapinju na kri.< 3e# je )lement *leksandrijski oko /.5. godine poslije )rista
vidio u ovim %latonovim rijeima unaprijed dano tumaenje !susove smrti na kriu. * ve#
prije njega Suka je to tako razumio. !sus je bio pravednik' pravi i estiti mukarac. %ostao je
svemu pravedan. -ve ono suprotstavljeno integrirao je u se. Suka upotrebljava pridjev
<pravedan< esto u smislu <besprijekoran<. $ =jelima apostolskim !susa se esto opisuje kao
pravednika& <3i se odrekoste -veca i %ravednika.< 4=j 6'.L7 !sus je pravedni' pravi'
besprijekorni mukarac' koji je pravedan prema svim ljudskim podrujima u sebi. On je
integrirani mukarac koji u sebi ujedinjuje sve ono to pripada ovjetvu.
!sus je za Suku mukarac koji je sasvim on sam' koji ivi iz svog unutarnjeg sredita i
koji nas eli dovesti u doticaj s naim istinskim <ja<. !sus kao arhetip vlastitog <ja< svijetli u
prizoru koji se odigrao naveer uskrsnog dana. !sus je stupio u krug uenika. %okazuje im
svoje ruke i noge i govori& <Ta ja samH< 4Sk /L'6:7 Na grkom stoji& <ego eimi autos<.
<*utos< je za stoiku DilozoDiju izraz onog pravog <ja<' ovjekove unutarnje svetinje u koju
nitko nema pristupa osim 9oga. To je unutarnji prostor slobode i autentinosti' stvarna jezgra
osobe. $skrsli nas ho#e dovesti do tog naeg pravog <ja<. On poziva uenike& <Opipajte me i
vidite jer duh tijela ni kostiju nema kao to vidite da ja imam.< 4Sk /L'6:7 $ susretu s
$skrslim uenicima treba postati jasno da nisu isti duhovi ve# osobe. )ao i !sus' oni su
nainjeni od mesa i kostiju. *li u onom najintimnijem nalazi se <autos<' svetinja' istinsko <ja<
u kojem u nama prebiva 9og. +ilj postajanja mukarcem je do#i u doticaj s najintimnijim <ja<'
s prostorom tiine u kojem 9og u nama prebiva kao u nekom svetitu' s mjestom utnje u
kojem smo potpuno mi sami' slobodni od oekivanja drugih' slobodni od vlastite
optere#enosti uspjehom.
!sus je u stanju lijeiti ljude jer je potpuno on sam' autentian' jer prebiva u svom
unutarnjem svetitu' <autosu<. !sus poziva mukarce i ene da do,u do svog istinskog <ja<.
Tada #e i iz njih zraiti neto ozdravljuju#e i upotpunjavaju#e. Tko je u sebi podijeljen' oko
sebe izaziva podijeljenost. Tko je pomu#en zlodusima' taj oko sebe stvara maglu i nejasno#u.
Ono mrano i bolesno u sebi projicira na druge. !sus je slobodan od svih mehanizama
projekcije. On s vidi onakvim kakav jest. ! zato moe ljude vidjeti onakvima kakvi oni jesu.
Jer poiva u svome <ja<' i u drugima otkriva njihovu pravu bit. !scjeljivanje znai& dovesti
ljude opet u dodir s ovom boanskom jezgrom. *li za !susa je iscjeljivanje u isto vrijeme i
re#i da tjelesnosti. %ut do unutarnje svetinje vodi preko tijela i kroz vlastitu put. -amo onaj
mukarac koji svome tijelu kae <da< i s njim se pomiri' dolazi u dodir sa svojim istinskim
<ja<' s prostorom u sebi u kojem stanuje nepatvorena i neokrnjena slika 9oja.
O sebi ne moemo re#i da smo iscjelitelji. !ma ljudi koji imaju dar iscjeljivanja. To je
uvijek 9oji dar kojim se ne moe raspolagati. Ono to moemo nauiti od !susa je to da
dospijemo do nae prave biti. Tad #e ono ozdravljuju#e zraiti iz nas. Ja nas bi bilo opasno
kad bismo se identiDicirala sa arhetipom iscjelitelja. -am na sebi stalno iznova osje#am tu
opasnost. )ad mi netko prilikom duhovnog vodstva pripovijeda kako iza sebe ima ve#
nekoliko terapija koje mu nisu pomogle' tad se u meni odmah javlja za rije arhetip
iscjelitelja& <Ja bih ga mogao izlijeiti. =uhovni put koji #u mu ja pokazati #e ga izlijeiti.<
*li kad se dam zarobiti arhetipom iscjelitelja' postajem slijep za vlastite potrebe. Felio bih se
dokazati kao iscjelitelj. Felio bih terapeutima dokazati da duhovni put ima vie iscjeljuju#e
snage nego psiholoke metode. -ve to zamagljuje moj duh. Ne vidim vie drugoga onakvim
kakav on jest. !zlaem se pritisku. Ne opaam kako me arhetip iscjelitelja zavodi na to da
izgubim svoju mjeru' da se pouzdajem u se vie nego to na to imam pravo' te da svoje
vlastite potrebe za blisko#u i priznanjem proivljavam na klijentu. !sus' iscjelitelj' uva me
od toga da se identiDiciram s arhetipom iscjelitelja. !sus me ho#e dovesti u dodir s
iscjeljuju#im silama u meni. *li' prije svega ho#e me dovesti do toga da otkrijem svoje
istinsko <ja<. Tad #e i ono iscjeljuju#e zraiti iz mene.
85
!ma mnogo ena koje se dobro uivljavaju u bolesnike i lijee ih njenom brigom.
Fene mi ponekad pripovijedaju da imaju iscjeljuju#e ruke. O mukarcima jedva da takvo to
ujem. )ad je mukarac iscjelitelj' tad njegovo lijeenje ima drugu kvalitetu. On lijei
mukom snagom i jasno#om. %ostoje mnogi dobri lijenici i terapeuti' duobrinici i duhovni
vo,e koji svog klijenta dovode u doticaj s njegovom snagom. Od !susa su nauili
konDrontiraju#u terapijsku metodu. -uoavaju bolesnika s njegovim vlastitim izvorima
pomo#i. !zmamljuju snagu iz njega. (ukarci mogu od !susa uiti otkrivati svoje iscjeljuju#e
snage. *li preduvjet je da se s !susom daju na put postajanja mukarcem na kojem #e sve ono
to se pojavi u njima integrirati u svoju mukost' ono divlje i blago' tvrdo i mekano' muko i
ensko' svijetlo i tamno. $ susretu s !susom od njih otpada ono to je patvoreno i usiljeno.
Tad dolaze u dodir s svojim istinskim bi#em. ! samo iz ovog najintimnijeg <ja< u stanju su
iscjeljivati.
3aklju"ak: putovi postajanja mukarcem
(ukarci iz 9iblije koje sam opisao ohrabruju nas da se suoimo s istinom o nama
samima. Njihovu povijest ne moemo jednostavno gledati kao promatrai. 9iblijski mukarci
su snani. Ne moemo nehajno pro#i pokraj njih. Oni nam se obra#aju' izazivaju nas. $ nama
bude muku snagu. No' biblijski mukarci nisu idealne slike u koje bismo se mogli ugledati
samo s grinjom savjesti. ! oni sami su ili stranputicama i krivim putovima. Trpjeli su
nenadane udarce i padali su. Ao#e nam re#i& <Nije stvar u tome da sve radi savreno ve# da
se odvai na ivot. Ne radi se o tome da ne radi pogreke. Nemoj skrivati svoje pogreke
ve# ui na njima. Nije loe pasti. *li nemoj ostati leati. *ko si pao' ustani. *ko se bori'
uvijek iznova #e biti i ranjen. Ne izbjegavaj rane. One pripadaju tvom putu. $pravo te one
osposobljavaju za ljubav. Je nema ljubavi bez rana. =o,i u dodir sa svojom mukom snagom'
agresijom' seksualno#u' disciplinom' ali i sa svojim strastima. One te uvaju od toga da ti
ivot postane dosadan. 9ori se sa svime to te eli omesti u ivotu. 9ori se za ljude i njihov
ivot. Jalai se sa svime to ti stoji na raspolaganju. Tad #e se radovati svojoj mukosti. Tad
#e kao mukarac postati sposoban za ljubav koja budi ivot' za ljubav koja je puna strasti i
oarava i tebe i ljubljenog ovjeka. ! spoznat #e da se isplati krenuti putem postajanja
mukarcem i ostvariti na ovom putu jedan aspekt 9oga koji samo po tebi moe zasjati u
ovome svijetu.<
9avljenje biblijskim mukarcima poziva nas da razvijamo muku duhovnost koja
odgovara arhetipovima koji predstavljaju ovi mukarci. %a' iako katolika +rkva do sada
iskljuuje ene iz sve#enike slube' njena duhovnost je vie enska nego muka. Avali
pasivne kreposti poput razumijevanja' su#uti i poniznosti dok agresivna borba za pravdu i
strastveno zauzimanje za prijatelja vie stoje u pozadini.
Nadam se da #e prikaz ove knjige zainteresirati mukarce da trae svoj priro,eni put'
svoj put samoostvarenja' ali i svoj duhovni put koji ne iskljuuje snagu i strast' ve# se vodi
dinamikom muke energije. (uka duhovnost' kako dolazi do izraaja u .C likova biblijskih
mukaraca' gnua se krutog stava svake ideologije. (ukarci su skeptini glede previsokih
ideala i previe sveanog govora. $ biblijskim mukarcima otkrivamo muke putove kako
do#i u dodir s 9ogom i kako se zauzimati za ljude. $ njima susre#emo snane mukarce koji
su kroili svim visinama i dubinama' koji su se suoili s istinom o sebi' koji su integrirali
svoju seksualnost i vitalnost' ali koji su esto razliita unutarnja nastojanja bacala amo2tamo.
(uka duhovnost suprotstavlja se svakoj sistematizaciji i idealiziranju. Ona je konkretna'
usmjerena na djelovanje i zalaganje' puna snage i strasti.
8.
9iblijske mukarce svrstao sam u .C razliitih arhetipova. To su uvijek konkretni
mukarci sa speciDinom povije#u. 9iblijski mukarci nisu nadljudi. To su mukarci od krvi i
mesa' mukarci s povije#u uspjeha ali i povije#u neuspjeha. =oivljavali su lomove na
svom razvojnom putu. To su snani mukarci. *li esto su i slabi. %adaju' gube u borbi. No'
nakon poraza oni opet ustaju. To su za ljubav sposobni mukarci. ! na svom putu ljubavi
doivljavaju uspone i padove' ispunjenja i zatajenja. Nadam se da #e ovih .C likova
mukaraca pomo#i itateljima da razviju vlastitu mukost i da prihvate sebe kao mukarce sa
svim svojim jakim i slabim stranama. 9iblijski mukarci nas pozivaju da prihvatimo svoj
krhki ivot i damo mu oblik koji je 9og svakom pojedinom namijenio. Ne moramo slijediti
nikakav obrazac. %uno vie' radi se o tome da se upustimo na put na koji 9og alje svakoga
od nas.
Niti jedan mukarac ne#e odgovarati jednom od ovih .C likova koje sam prikazao. *li
#e svaki u jednom ili drugom otkriti slinosti sa sobom. Tako su ovi likovi mukaraca poziv
svakom mukarcu da prona,e svoje jake strane ali i da spozna svoje slabostiK oni su poziv da
otkriju prilike koje lee u njegovoj strukturi' ali i zamke koje ih ekaju. On treba spoznati gdje
se nalazi na svom razvojnom putu i koje korake mora poduzeti. -vaki mukarac ima zada#u
i#i svojim osobnim putem' putem na koji ga 9og alje. Time to se uspore,uje s ovih .C
biblijskih mukaraca' otkrit #e u sebi podruja koja su mu do tad bila skrivena.
(ukarci koje sam ovdje opisao uvijek su u sebi razvijali dva pola& boriti se i ljubiti.
Nema puta postajanja mukarcem bez oba ova pola. (ukarac koji se samo bori lako postaje
svadljivac kojem su stalno potrebni neprijatelji kako bi se uop#e naao. (ukarac koji
zaobilazi borbu i daje se samo na ljubav' nikada ne#e mo#i istinski ljubiti. Nedavno mi je
jedna ena pripovijedala da ju njen mu jako voli. *li ona nije mogla uivati u ovoj ljubavi jer
je bila sputavaju#a' nemo#na i samopovla,uju#a' ali ne i izazovna. Sjubav treba i snagu' kako
bi mogla razviti itav svoj potencijal oparavanja i usre#ivanja.
-vaki #e mukarac morati na#i osobnu ravnoteu izme,u borbe i ljubavi. Nema
jedinstvenog mukarca niti jedinstvenog obrasca za muko samoostvarenje. >avnotea borbe i
ljubavi se mora iznova odre,ivati u svakom ivotom dobu. Ona se mijenja starenjem. Tako
elim tebi' dragi itatelju' da na,e svoj put kako upravo sada moe povezati borbu i ljubav.
Felim ti da pri itanju osje#a svoju muku snagu' da se zbog nje raduje' da te veseli razvijati
svoju snagu te da si rado mukarac. Felim ti da ne razvija svoju mukost na raun ene ve#
tako da zainteresira ene' da ih uini takvima da bi eljele saznati kako izgleda autentina
mukost i kakvog je okusa' te da se na svom putu postajanja mukarcem uvijek iznova da
odueviti tajnom ene koja u tebi izmamljuje ono novo. $zbudljiv je put koji te oekuje' put
koji te vodi preko dubina i visina' mraka i svjetla. Felim ti da se kao mukarac veseli borbi i
ljubavi za ivot te da i druge poziva da se s tobom bore i ljube.
4iteratura
%atrick (. *rnold' Muka duhovnost. Put do jakosti, (0nchen' .::..
>obert 9lU' eljezni van. !njiga o mukar"ima, (0nchen' .::..
Jean -hinoda 9olen Bogovi u svakom mukar"u. Bolje razumijevati kako mukar"i #ive i
ljube, (0nchen' .::C.
Joseph +ampbell' $unak u tisu%u likova, FrankDurt .:L:.
8/
Pravilo sv. Benedikta' izdano po nalogu -alzburke konDerencije opata' 8. prera,eno izdanje'
9euron' .::5.
Aerbert Fischedick' Put junaka. &amoostvarenje u zr"alu biblijskih slika, (0nchen' .::/.
@alter ?rundmann' 'van(elje po Luki' 9erlin .::8.
Tad i Noreen ?uzie' )rhetipski mukara" i #ena. !ako skrivene praslike oblikuju nau
sudbinu i odnose, !nterlaken .:CG.
@alter Aollstein' *ovo samorazumijevanje mukar"a' u& Mukara" na preokretu, Olten
.:C:.' str ..2/8.
+. ?. Jung' +,, Olten .:G..
+. ?. Jung' - psihologiji dje.jeg arhetipa, u& +, /0, Olten .:G8' str. .862.:8
+. ?. Jung' !rist, simbol vlastitog 1ja1, u& +, /0, Olten .:G8' str. L82C5
Sutz (0ller' &like mukar"a. - psihologiji juna.ke samosvijesti, u& Mukara" na preokretu,
Olten .:C:' str. :/2..6
%eter (ichael %Dl0ger 4izd.7' Mukara" na preokretu. !raj patrijarhata2' Olten .:C:.
>ichard >ohr' 3ivlji mukara". 3uhovni govori za oslobo(enje mukara"a, (0nchen' .:C8.
>ichard >ohr' Maske mukog roda. *ovi govori za oslobo(enjem mukara"a, (0nchen'
.::6.
@alter -chubart' 4eligija i eros, (0nchen' .::..
5ekst na omotu
%atrijarh je od ezdeset osme prolog stolje#a svrgnut s trona kao muki uzor. %itanje
to je pravi mukarac od tada je sve glasnije. (ao ili mekuac nisu za ve#inu mukaraca
prave alternative. Jer oba predstavljaju tek jednostrane karikature mukosti. %otpuni mukarac
mora se i danas boriti i ljubiti' sanjati i neto ostvarivati.
*dam' -amson i drugi biblijski mukarci imaju ove kvalitete. *nselm ?r0n opisuje .C
arhetipova po kojima mukarci ponovno pronalaze sami sebe i dobivaju pristup svojoj snazi.
86