15 PRIMJER PRORAUNA PB NOSAA

15.1 Zadaa
Treba proraunati predgotovljeni PB glavni stropni nosa proiz-
vodne hale naknadno spregnut s poprenim stropnim nosa-
ima s pomou betona ugraena u spojni lijeb (slika 15.1).
Nakon ovrsnua spojnoga betona taj se beton, zajedno s
krajevima stropnih nosaa, ukljuuje u presjek spregnutoga
nosaa.
Slika 15.1: irina na kojoj se prenosi optereenje na glavni nosa
Popreni presjeci predoeni su na slici 15.2.
1
15.1 Zadaa
Slika 15.2: Popreni presjeci glavnog i stropnoga nosaa
Uoimo kako izmjere donje pojasnice glavnoga nosaa
nisu kotirane one su nepoznanice.
2
15.1 Zadaa
Zadano:
raspon glavnoga nosaa: L = 24,0 m,
Popreni razmak glavnih nosaa (raspon stropnih nosaa):
l = 10,0 m,
beton glavnoga nosaa: C 40/50
spojni beton: C 30/37
natege tipa DSI:
nenapeta armatura: (uzduna i poprena): B 500 b
napinjanje natega pri starosti: 14 dana,
promjenjivo (uporabno) optereenje: 6,0 kN/m
2
,
dio uporabnog optereenja s najveom uestalosti: 40 %
(to znai da je za djelomino prednapinjanje k
q
= 0,4).
3
15.1 Zadaa
Treba odrediti:
optereenje i rezne sile,
potrebne izmjere i geometrijske pokazatelje.
veliinu i poloaj sile prednapinjanja,
prostorni tijek natega,
trenutane gubitke sile prednapinjanja,
vremenske gubitke sile prednapinjanja,
rubna naprezanja u polovitu raspona,
potrebnu plotinu nenapete armature (djelomino prednap.),
provjeriti djelovanje poprenih sila pri napinjanju natega, u
uporabnom stanju i u graninomu stanju nosivosti,
armaturu protiv sila cijepanja.
4
15.2 Optereenje i rezne sile
15.2.1 Vlastita teina nosaa
Izmjere poprenoga presjeka nisu sve zadane, pa ih moramo
procijeniti.
Uzet emo sa je d = (L/15), tj. d = (24,0/15) = 1,60 m, te da je
donja pojasnica nadomjetena presjekom predoenim na slici
15.3 ova pretpostavka slui i za pojednostavnjeno
odreivanje teita presjeka.
A
0
= 0,18 1,6+0,61 007+
+2(0, 61 0,1+0,250,3) =
= 0,603 m
2
g
0
= 0,60325,0 = 15,1 kN/m
M
g0
= 0,12524,0
2
15,1 =
= 1 085 mkN
Slika 15.3: Pojednostavnjeni presjek
donje pojasnice glavnog nosaa
5
15.2 Optereenje i rezne sile
15.2.2 Dobetonirani dio i stropni nosai
A
pl
= 2(0,550,2+0,360,1)+0,3(0,1+0,03) = 0,331 m
2
g
pl
= 0,33125,0 = 8,3 kN/m
A
n
= 2,40,05+(0,08+0,12)0,25 = 0,17 m
2
g
n
= (0,17/2,4)25,0(10,0-20,65
*
) = 15,4 kN/m

g1
= 8,3+15,4 = 23,7 kN/m
M
g1
= 1 706 mkN
_________________
*
) procijenjeno
15.2.3 Preostalo stalno optereenje
Ovdje pripadaju brtveni slojevi, pod i razliiti vodovi (a kadto i
stropne maske) sve procjenjujemo na 0,50 kN/m
2
.

g2
= 0,5010,0 = 5,0 kN/m
M
g2
= 360 mkN
6
15.2 Optereenje i rezne sile
15.2.4 Promjenjivo (uporabno) optereenje
q = 6,010,0 = 60,0 kN/m
M
q
= 4 320 mkN
Ovo optereenje, meutim, ne djeluje uvijek u punu iznosu.
Uzimamo da je dio ovog optereenja s najveom uestalosti
40 %, pa je k
q
= 0,4.
k
q
M
q
= 0,44 320 = 1 728 mkN
7
15.3 Potrebne izmjere poprenoga presjeka
Polazi se od uvjetnih jednab za naprezanja na donjem
(gornjem) rubu presjeka.
Donji rub presjeka
stanje napinjanja
uporabno stanje
Znaenja oznaka:
P sila prednapinjanja u promatranomu presjeku,
A
0
plotina presjeka PG nosaa (osnovnoga presjeka),
j
g0
gornji odsjeak jezgre osnovnoga presjeka,
e
0
mimoosnost sile P u odnosu na osnovni presjek,
8
( )
0
0
0 0 0
1 0 15.1
g
tn
g d
M
e P
f
A j W

+ + + =



( )
0 1 2
0 1
0 0 0
1 1 0 15.2
g g g q q
s
g d s gs ds
M M M k M
e e P P
A j W A j W



+ +

+ + + + + =



15.3 Potrebne izmjere poprenoga presjeka
Donji rub presjeka
Znaenja oznaka:
W
d0
moment otpora osnovnoga presjeka (donji rub),
f
tn
dopustivo tlano naprezanje u stanju napinjanja,

1
koeficijent vremenskoga gubitka sile P do trenutka
ovrsnua naknadno izbetoniranoga dijela,
koef. vremenskoga gubitka sile P od trenutka ovrsnua
naknadno izbetoniranoga dijela do konane vrijednosti,
A
s
plotina presjeka spregnutoga nosaa,
e
s
mimoosnost sile P s obzirom na teite A
s
,
j
gs
gornji odsjeak jezgre spregnutoga presjeka,

d
koeficijent zavisan od omjera geometrijskih pokazatelja
osnovnog i spregnutoga presjeka, te vremenskih padova
sile P (vidi jedn. 15.2a),
W
ds
moment otpora spregnutoga presjeka (donji rub).
9
15.3 Potrebne izmjere poprenoga presjeka
Donji rub presjeka
Valja uoiti kako se u ovoj jednabi ne pojavljuje dopustivo
vlano naprezanje.
To je zato to primjenjujemo djelomino prednapinjanje pri
djelovanju momenta od svih stalnih optereenja i dijela
momenta od uporabnog opt. k
q
M
q
, tlano naprezanje na
donjem rubu presjeka izazvano prednapinjanjem iezava.
Ovaj se moment zove momentom rubnog rastlaenja
(dekompresije).
Prva dva lana u jedn. (15.2) odnose se na osnovni presjek
nosaa (presjek PG nosaa), a druga dva na spregnuti nosa
(PG nosa zajedno s dobetoniranim dijelom).
Preuredi li se jedn. (15.2) tako da se geometr. pokazatelji za
spregnuti nosa izraze preko onih za osnovni, dobije se:
10
( )
( )
( )
0 1 2
0 0 0 1
0 0 1 0 0
0 0
1 /
1 1 0 15.2
1 /
s gs
g g g q q
d
g s d d ds
g
e j
M M M k M
e A W P
a
A j A W W W
e j

+
+ +

+ + + =



+


15.3 Potrebne izmjere poprenoga presjeka
Donji rub presjeka
Izraz u velikoj zagradi prvoga lana sadri koeficijente vremen-
skih gubitaka i geometrijske pokazatelje presjeka.
Moe se pokazati da za uvrijeene odnose PG i dobetoniranog
dijela presjeka (SP) njegova vrijednost varira u vrlo uskim
granicama (izmeu 0,84 i 0,90).
Oznait emo ga sa
d
.
U treem se pak lanu pojavljuje omjer momenata otpora OP i
SP oznait emo ga sa r
Wd
.
Uz ove zamjene jedn. (15.2a) poprima ovaj oblik:
Usporedi li se ova jednaba s jedn. (15.1), vidjet e se kako su
svi lanovi slino graeni.
Ovo se moe iskoristiti za iskljuivanje dviju nepoznanica.
11
( )
( )
0 1 2
1 0
0 0 0
1 0 15.2
g g wd g q q
d
g d
M M r M k M
e
b
A j W

+ + +
+ + =



15.3 Potrebne izmjere poprenoga presjeka
Donji rub presjeka
Treba samo jedn. (15.1) pomnoiti s
1

d
i to to se dobije
odbiti od jedn. (15.2b).
Tako se dobije:
Odavde se moe izravno dobiti potrebna veliina momenta
otpora OP (donji rub):
Na potpuno jednak nain moe se dobiti potrebni moment
otpora OP (gornji rub):
Nove su oznake analogne predhodnima.
12
( ) ( )
( )
1 0 1 2
1
0
1
0 15.3
d g g wd g q q
d tn
d
M M r M k M
f
W

+ + +
=
( ) ( )
( )
1 0 1 2
0
1
1
15.4
d g g wd g q q
d
d tn
M M r M k M
W
f

+ + +
=

( ) ( )
( )
1 0 1 2
0
1
1
15.5
g g g ws g q
g
tu g vn
M M r M M
W
f f

+ + +
=
+
15.3 Potrebne izmjere poprenoga presjeka
U jedn. (15.5) ne pojavljuje se k
q
uz M
q
.
Strogo uzev, naela na kojima poiva ovaj postupak vrijede do
trenutka raspucavanja betona na donjem rubu.
Meutim, za praktine potrebe moe se uzeti da vrijede i za
cijelo podruje radnih naprezanja, pa je u tom smislu gornji
izraz ispravan.
Uspostavimo vezu izmeu momenta otpora i plotine presjeka
s pomou Guyonova koeficijenta djelotvornosti presjeka:
U produetku jednabe odsjeci jezgre izraeni su s pomou
momenata otpora i plotine presjeka.
Kao to je ve reeno, najee su oblik i visina presjeka zadani,
pa je prema tome poznata i (priblina) vrijednost Guyonova
koeficijenta.
13
( )
15.6
d g g d
j j W W
d A d

+ +
= =

15.3 Potrebne izmjere poprenoga presjeka

Zahvaljujui tomu moemo iz jedn. (15.6) neposredno
izraunati potrebnu plotinu presjeka:
Sada jo samo treba izraziti nepoznati moment tromosti s
pomou poznatih momenata otpora presjeka:
I = W
d
y
d
= W
g
y
g
(15.8)
Udaljenost teita od donjega ruba presjeka, y
d
, moemo izraziti
kao d y
g
, a y
g
kao I/W
g
, iz ega slijedi:
Odakle se moe neposredno izraunati potrebni moment
tromosti:
14
( )
15.7
g d
W W
A
d
+
=

( )
( )
15.8
d g d
g
I
I W d y W d a
W

= =



( )
15.9
d g
d g
W W
I d
W W

=
+
15.3 Potrebne izmjere poprenoga presjeka
Naposlijetku ostaju jednabe iz kojih se odreuju nepoznate
sastavnice presjeka.
Uzimamo, radi jednostavnosti (a tako je najee u praksi), da su
nepoznate dvije veliine, irina i visina donje pojasnice, b
d
i d
d
.
Ako ima jo koja nepoznanica, postupak je naelno jednak
treba samo postaviti dodatne uvjetne jednabe zbog ega se
znatno poveava opseg raunanja.
Plotina poprenoga presjeka izraava se jednostavno:
A = b
0
d+(b
d
-b
0
)d
d
+(b
g
-b
0
)d
g
(15.10)
a moment tromosti raunamo sluei se Steinerovim stavkom:
I = (1/12)[b
0
d
3
)+(b
d
-b
0
)d
d
3
+(b
g
-b
0
)d
g
3
]+b
0
d(0,5d-y
d
)
2
+
+(b
d
-b
0
)d
d
(y
d
-0,5d
d
)
2
+(b
g
-b
0
)d
g
(d-y
d
-0,5d
g
)
2
(15.11)
U ovom se izrazu pojavljuje jo jedna nepoznanica: udaljenost
teita od donjega ruba presjeka.
15
15.3 Potrebne izmjere poprenoga presjeka
Ona se moe lako izraunati iz jednabe za statiki moment
presjeka s obzirom na donji rub zahvaljujui jednomu
dopustivom pojednostavnjenju:
S
d
= 0,5b
0
d
2
+(b
d
-b
0
)d
d2
+(b
g
-b
0
)d-0,5dg)
2
(15.12)
Drugi se pribrojnik u ovoj jednabi oito moe zanemariti (kva-
drat male veliine pomnoen s polovinom druge, takoer
male veliine), pa se y
d
moe neposredno izraunati:
Sada su u izrazu za moment tromosti ostale samo dvije nepo-
znanice kao i u izrazu za plotinu presjeka, pa ih moemo
izraunati rjeavanjem ovih dviju jednaba.
Na kraju, pojednostavnjeni se presjek pretvara u stvarni u
skladu s izvedbenim uvjetima, pri emu se pojedine izmjere
zaokruuju na cijele centimetre.
16
( )
15.13
d
d
S
y
A
=
15.3 Potrebne izmjere poprenoga presjeka
Udaljenost teita od ruba presjeka moe se izraunati i s po-
mou momenta otpora ako i ne znamo moment tromosti.
Polazi se od istih odnosa iz kojih je izraunan tromostni
moment:
Odvajanjem nepoznanica dobiva se:
odakle je:
Primijenimo izloeni postupak na na primjer. Uzet emo da je

1
= 0,9;
d
= 0,85; r
Wd
= 0,8; nadalje
g
= 0,9; r
Wg
= 0,6.
17
( )
( )
15.14
g g g d
d
d d d
W y W d y
I
y
W W W

= = =
( )
1 15.15
g g
d
d d
W W
y d
W W

+ =


( )
15.16
d
d
d g
W
y d
W W
=
+
15.3 Potrebne izmjere poprenoga presjeka
Dopustiva naprezanja [N/mm
2
] predoena su u sljedeoj tablici.
Budui da su izrazi za potrebne
momente otpora glomazni, pose-
bno emo izraunati vrijednost
brojnika, a posebno vrijednost nazivnika.
B
Wd
=(1-0,90,85)1,085+1,706+0,8(0,360+4,320)=3,631 mMN
N
Wd
= 0,90,8518,4 = 14,076 MN/m
2
W
d0
= (3,631/14,076) = 0,258 m
3
B
Wg
=(1-0,90,9)1,085+1,706+0,6(0,360+4,320)=4,720 mMN
N
Wg
= 19,5 + 0,90,92,8 = 21,768 MN/m
2
W
g0
= (4,720/21,768) = 0,217 m
3
Kako bismo izraunali potrebnu plotinu presjeka, moramo pret
postaviti veliinu Guyonova koeficijenta djelotvornosti, .
Za presjeke ovakva oblika on se kree izmeu 0,55 i 0,63.
Uzmimo da je = 0,58.
f
tn
f
vn
f
tu
f
vu
18,4 2,8 19,5 2,1
18
15.3 Potrebne izmjere poprenoga presjeka
Tada je:
A
0
= (0,258+0,217)/(0,581,6) = 0,512 m
2
Dobivena vrijednost manja je od stvarne, ali to je zato to je
gornja pojasnica preiroka (iz drugih razloga).
Izraunajmo potrebni moment tromosti osnovnoga presjeka:
I
0
= [(0,2580,217)/(0,258+0,217)]1,6 = 0,1886 m
4
Budui da je potrebni moment otpora s obzirom na donji rub
presjeka vei nego onaj s obzirom na gornji, a za predoeni
presjek oito vrijedi obrnuto, uputno je u jednabe za A
0
i I
0
iz kojih emo izraunati b
d
, uvrstiti ne gore izraunane vrijed-
nosti nego neto vee.
Za A
0
uzet emo priblinu vrijednost i toke 15.2.1, a maloas
dobivenu vrijednost za I
0
poveat emo u istom omjeru:
I
0
= 0,1886(0,603/0,512) = 0,2221 m
4
Valja najprije odrediti poloaj teita presjeka.
19
15.3 Potrebne izmjere poprenoga presjeka
Jednaba statikog momenta presjeka s obzirom na donji rub:
S
d0
=0,50,181,6
2
+0,50,50,3
2
+(1,4-0,18)0,135(1,6-0,50,135)=
= 0,505 m
3
y
d0
= (0,505/0,603) = 0,838 m
Sada jednabe za odreivanje izmjera donje pojasnice glase:
0,603 = 0,181,6+(b
d
-0,18)d
d
+(1,4-0,18)0,135
0,2221 = (1/12)[0,181,6
3
+(b
d
-0,18)d
d
3
+(1,4-0,18)0,135
3
]+
+0,181,6(0,51,6-0,838)
2
+(b
d
-0,18)d
d
(0,838-0,5d
d
)
2
+
+(1,4-0,18)0,135(1,6-0,838-0,50,135)
2
Nakon sreivanja, ove jednabe poprimaju sljedei oblik:
b
d
d
d
0,18d
d
0,1503 = 0
0,3333b
d
d
d
0,838b
d
d
d
2
+ 0,7022b
d
d
d
0,06d
d
3
+
+ 0,1508d
d
2
0,1264d
d
0,0809 = 0
Ako se b
d
d
d
iz prve jednabe uvrsti u drugu, dobit e se:
d
d
2
2,515d
d
+ 0,527 = 0
20
15.3 Potrebne izmjere poprenoga presjeka
Rjeenje je ove jednabe d
d
= 0,231 m (okruglo 0,23 m).
S pomou toga dobit e se iz prve jednabe da je b
d
= 0,831 m
(okruglo 0,84 m).
Razmjerno velika potrebna irina donje
pojasnice pokazuje da je trebalo odabrati
veu visinu presjeka.
Mi emo ju u ovomu primjeru zadrati.
Uostalom, ona moe biti i ograniena (iz
arhitektonskih i drugih razloga).
Sada treba nacrtati presjek s pravim iz-
mjerama (slika 15.4) i izraunati sve geo-
metrijske pokazatelje.
Slika 15.4: Popreni presjek To se najpreglednije ini tabelarno.
PG nosaa s izmjerama Naravno, postoje i raunalni programi, ali
oni nisu uvijek dostupni.
21
15.3 Potrebne izmjere poprenoga presjeka
Sada treba izraunati geometrijske pokazatelje spregnutoga
presjeka.
Budui da sprega izmeu betona pokrovnoga nosaa i dobeto-
niranoga dijela nije posvuda pouzdana, pojednostavnit emo
oblik dobetoniranoga dijela na taj nain to emo uzeti da je
na potezu irine gornje pojasnice debeo 0,2 m, a na potezima
irine 0,45 m uz rubove gornjega pojasa 0,1 m.
Osim toga valja uzeti u obzir injenicu da su betoni PG nosaa i
dobetoniranoda dijela razliiti.
A y
d
S
d
y
T
y
T
2
A
I
0
0,181,60 = 0,288
0,660,12 = 0,079
0,330,30 = 0,099
1,220,10 = 0,122
0,610,07 = 0,043
0,800
0,060
0,270
1,550
1,477
0,2304
0,0047
0,0267
0,1891
0,0635
0,015
0,755
0,545
0,735
0,662
0,0001
0,0450
0,0294
0,0659
0,0188
0,0614
0,0001
0,0002
0,0001
--
0,631 0,815 0,5144 0,2211
22
15.3 Potrebne izmjere poprenoga presjeka
Nosa: E
cn
= 9,5(50+8)
1/3
= 36,8 GN/m
2
,
Dobetonirani dio: Ecd = 9,5(37+8)
1/3
= 33,8 GN/m
2
.
Slijedi da je omjer modul elastinosti dvaju betona:
m = (33,8/36,8) = 0,92
Geometrijski pokazatelji spregnutoga presjeka:
*
) Vrijednosti pomnoene sa m = 0,92
Pregled vrijednosti za oba presjeka:
A y
d
S
d
y
T
y
T
2
A
I
0
0,631
1,400,20
*
= 0,258
0,900,10
*
= 0,083
0,815
1,700
1,750
0,5143
0,4386
0,1453
0,315
0,570
0,620
0,0626
0,0838
0,0319
0,2221
0,0009
0,0001
0,972 1,130 1,0982 0,4014
Presjek A
I
y
d
y
g
W
d
W
g
j
d
j
g
Osnovni
Spregnuti
0,631
0,972
0,2221
0,4014
0,815
1,130
0,785
0,670
0,273
0,355
0,283
0,599
0,448
0,616
0,433
0,365
23
15.4 Veliina i poloaj sile prednapinjanja
Najprije treba preraunati moment od vlastite teine nosaa.
g
0
= 0,63125,0 = 15,8 kN/m
M
g0
= 1,138 mMN
Sluit emo se istim jednabama kao u toki 15.2 samo emo
ih preoblikovati tako da se razlue nepoznanice.
U tu emo ih svrhu podijeliti sa P, pa emo (1/P) smatrati nepo-
znanicom tako se dobije:
Stanje napinanja
- donji rub
- gornji rub
Na kraju su slovima nd itd. oznaeni pravci sa slike 15.5.
24
( )
( )
( )
0 0
0 0 0
1 /
1
15.17
/
g
g d tn
e j
P
A M W f
+
=
+
( )
( )
( )
0 0
0 0 0
/ 1
1
15.18
/
d
g g vn
e j
P
A M W f

=
+
15.4 Veliina i poloaj sile prednapinjanja
Uporabno stanje
- donji rub
- gornji rub
Oito je da gornji rub ne moe biti ugroen.
Naprijed ispisani izrazi predstavljaju jednabe Magnelovih
pravaca ispiimo ih za ovaj primjer:
(1/P) = 0,1622e
0
+ 0,0702
(1/P) = 0,5186e
0
0,2323
25
( )
0 0 1
0 0
0 1 2
0
1 1
1
15.19
g s gs
g g g q q
d ds
e e y
A j A j
M M M k M
P
W W



+
+ +



=
+ +
+
( )
( )
0
1 / 0, 433
1

0, 631 1,138 / 0, 273 18, 4
e
P
+
=
+

d
n
( )
( )
0
/ 0, 448 1
1

0, 631 1,138 / 0, 283 2, 8
e
P

=
+

g
n
15.4 Veliina i poloaj sile prednapinjanja
u
d
(1/P) = B
ud
/N
ud
(1/P) = (2,9558e
0
+ 1,1963)/15,9312 = 0,1855e
0
+ 0,0751
Poto su odreene jednabe Magnelovih pravaca (n
d
, n
g
i u
d
),
valja ih nacrtati u zgodnu mjerilu.
Budui da prva dva pravca nuno prolaze kroz rubove sredinje
jezgre presjeka, mjerilo osi e
0
odabire se tako da se na istom
crteu moe predoiti raspored natega u polovitu raspona.
Stoga se obino crta i obris (polovice) donjega dijela nosaa
(slika 15.5).
Mjerilo reciprone vrijednosti sile (1/P) najlake je odrediti tako
da se za u
d
ona izrauna za e
0
= e
max
.
26
0 0
0
0, 315 0, 9 0,12
1 1 2, 9558 1,1963
0, 631 0, 433 0, 972 0, 365
ud
e e
B e
+
= + + = +


1,138 1, 706 0, 360 1, 728
15, 9312
0, 283 0, 355
ud
N
+ +
= + =
15.4 Veliina i poloaj sile prednapinjanja
Po raspoloivomu mjestu na papi-
ru vidi se koje je mjerilo najprikla-
dnije.
Najvea udaljenost donjega reda
natega od teita presjeka, e
max
,
odreuje se iz uvjeta da os toga
reda mora biti odmaknuta od do-
njeg ruba presjeka najmanje za 1,5
razmak zatitnih cijevi.
Ucrtani Magnelovi pravci odreuju
kuicu parova vrijednosti (1/P); e
0
.
Sjecite pravca e
0
= e
max
i u
d
daje
najmanju vrijednost sile prednapinjanja, ali kako je toj sili naj-
ee pridren neprirodan broj natega, valja u jo jednom
koraku odrediti silu to odgovara najbliem prirodnu broju,
kako je predoeno u tablici na slici 15.5.
27
2
Slika 15.5: Odreivanje potrebne sile
prednapinjanjanja s pomou
Magnellovih pravaca
15.4 Veliina i poloaj sile prednapinjanja
Valja uoiti kako je u toj tablici pretpostavljena vrijednost trenu-
tanih gubitaka sile prednapinjanja (od trenja, prokliznua kli-
na i elastinoga skraenja betona): 10 %.
Meutim, moe se poi i od pretpostavljene osi nadomjestne
natege (tj. natege to nadomjeta djelovanje svih natega u
nosau), pa izraunati gubitak od trenja i prokliznua klina, a
tek poto se dobije vrijednost sile prednapinjanja izraunati i
gubitak od elastinoga skraenja betona.
Dakle u svakom je sluaju nuno postupno pribliavanje, za koje
su obino dostatna samo dva koraka.
28
15.5 Shema poloaja natega
Vidimo na slici 15.5 kako potez du kojega moemo smjestiti
teite presjeka svih natega moe biti vrlo kratak.
Dapae, ako se sluajno dobije prirodan broj natega pridruen
pravcu e
0
= e
max
, on se stee u toku.
Stoga najee nije velik broj moguih rasporeda natega u
presjeku u polovitu raspona.
Pri razmjetaju natega moramo zadovoljiti dva proturjena
zahtjeva:
natege treba poloiti to nie (po mogunosti u jedan vodo-
ravan red) kako bi bile to djelotvornije (i s obzirom na savi-
janje i s obzirom na poprenu silu);
to vei broj natega treba staviti u srednju ravninu kako bi se
ublaile potekoe s voenjem njihovih osi do ela nosaa
(gdje je veina njihovih sidara razmjetena u srednjoj ravnini).
Ipak je prvi zahtjev vaniji, pa emo njemu dati prednost.
29
15.5 Shema poloaja natega
Presjek je nosaa takav da se sidra dvaju skrajnjih parova natega
mogu na elu nosaa staviti jedno do drugoga u vodoravnom
smjeru, to olakava voenje njihovih osi.
Trea stvar o kojoj valja voditi rauna jesu tjemena parabola
pojedinih natega.
Naime, nadomjestna natega mora imati tjeme parabole udaljeno
za desetinu raspona od sredine polja, pa tjemena parabola
pojedinanih natega treba tako rasporediti da im teite bude
u spomenutoj desetinskoj toki.
Dvije natege to su u srednjoj ravnini imaju tjemena u polovitu
raspona kako bi se to prije oslobodio prostor za voenje osi
ostalih natega.
Tjemena dviju zadnjih (najniih) natega valja maknuti prema elu
nosaa za dvije desetine raspona, iz istih razloga.
Ostala dva para imaju tjemena u treinskim tokama ovoga raz-
maka kako bi tjeme nadomjestne natege bilo u desetini polja.
30
15.5 Shema poloaja natega
to se tie vodoravnoga skretanja moraju se potovati tri
uvjeta:
osi natega skreu vodoravno u parovima i simetrino (inae
bi se pojavilo nepredvieno popreno savijanje);
najvia natega (od onih ije osi skreu vodoravno) mora biti u
srednjoj ravnini poev od toke u kojoj izranja iz donje
pojasnice;
polumjer zakrivljenosti osi natege na potezu skretanja ne
smije biti manji od najmanjeg dopustivoga (taj je podatak
obino naveden u proizvoaevu prospektu).
Duljina poteza vodoravnoga skretanja obino se zaokruuje na
cio, u pravilu tk (paran) broj metara.
Na slici 15.6 predoeno je voenje osi natega za ovaj primjer.
31
15.5 Shema poloaja natega
32
Rub gornje pojasnice
Rub donje pojasnice
natege
natege
natege
Slika 15.6: Voenje osi pojedinanih natega
15.5 Shema poloaja natega
Sada emo, za potrebe prorauna trenutanih gubitaka sile
prednapinjanja odrediti poloaj nadomjestne natege.
a) Prosjeni kut skretanja u okomitoj ravnini
tg
vpr
= 0,08893

vpr
= 0,08870
Nat. y
s
y
T
y x
T
x tg
v
1
2
3
4
5 i 6
7 i 8
1,290
1,075
0,860
0,645
0,430
0,215
0,190
0,080
0,080
0,080
0,080
0,080
1,100
0,995
0,780
0,565
0,350
0,135
5,50
5,50
5,95
6,30
6,95
7,90
6,85
6,85
6,40
6,05
5,40
4,45
0,16058
0,14526
0,12188
0,09339
0,06481
0,03034
33
Slika 15.7: Shema visinskih odnosa
osi natege
15.5 Shema poloaja natega
b) Prosjeni kut skretanja u vodoravnoj ravnini
natege 3 i 4:
natege 5 i 6:
natege 7 i 8:
Prosjeni vodoravni kut skretanja:
c) Prosjeni prostorni kut skretanja
34
0,11
tan 0,11 0,10956
1, 0
h h
= = =
0,11
tan 0,11 0,10956
1, 0
h h
= = =
0, 22
tan 0,11 0,10956
2, 0
h h
= = =
0,10956 6
0, 08217
8
hpr

= =
2 2
0, 0887 0, 08217 0,12091
pr
a = + =
15.6 Trenutani gubitci sile prednapinjanja
Raunamo ih na nadomjestnoj natezi.
Tjeme njezine parabole nalazi se na udaljenosti L/10 od
polovita raspona.
Moe se uzeti da ima vodoravna skretanja na istom mjestu gdje
i natege 5 i 6 (slika 15.8).
Os nadomjestne
natege podijeljena
je na pet odsjeaka:
* AB pravac,
* BC skretanje
samo u
okomitoj ravnini,
* CD prostorna skretanja,
* DE skretanja samo u okomitoj ravnini,
* EF pravac
35
Slika 15.8: Shema osi nadomjestne natege
15.6 Trenutani gubitci sile prednapinjanja
Naravno, du cijele natege valja raunati s neizbjeivim skreta-
njima zbog odstupanja od pravca izazvanih nepomnjivou pri
izvedbi, nejednolikim tlakom svjeega betona itd.
Promjene kuta skretanja rastu postupno tako da je, npr. u toki
C ta promjena jednaka:
Pri proraunu kuta skretanja u toki D mora se uzeti u obzir i
vodoravno skretanje:
esto se, meutim, mjesto vektorskoga zbroja, kao gore, rabi
skalarni, tj.
36
( )
15.20
C B
C vpr
E B
x x
x x

( )
2
2
15.21
D B
D vpr hpr
E B
x x
x x

= +

( )
15.22
D B
D vpr hpr
E B
x x
x x

= +

15.6 Trenutani gubitci sile prednapinjanja

Najpreglednije se gubitci od trenja predouju u tablici
*) k = 1,010
-3
; = 0,20 (po prospektu DSI)
15.6.1 Utjecaj prokliznua klina
Pretpostavljamo jednostrano napinjanje; = 6 mm (po
prospektu DSI).
Uzmimo da utjecaj prokliznua see do toke D (tanka crta na
slici 15.9).
x kx* * 2+4 e-
(+kx)
A
B
C
D
E
F
-
1,35
3,35
6,35
9,95
12,35
-
0,00135
0,00335
0,00635
0,00995
0,01235
-
-
0,02063
0,09701
0,12091
0,12091
-
-
0,00413
0,01940
0,02418
0,02418
-
0,00135
0,00748
0,02575
0,03413
0,03653
-
0,99865
0,99255
0,97458
0,96645
0,96413
37
15.6 Trenutani gubitci sile prednapinjanja
Pripadno prokliznue klina dobije se iz plotine lika omeena
ovom crtom i poetnom crtom gubitaka od trenja:
Mjera prikliznua manja je od zadane razlika je:
= 6,00 4,98 = 1,02 mm
Pripadni je gubitak naprezanja:
a njegov je omjer prema poetnom naprezanju:
Ovdje je:

A
= 0,7f
ptk
= 0,71 860 = 1 300 N/mm
2
38
( ) ( )
( ) ( ) ( )
1
0, 5 1300
0, 094 1, 35 0, 092 1, 35 2, 0 0, 08 2, 0 3, 0
195
0, 044 3, 0 3, 6 0, 026 3, 6 4, 8 0, 018 4, 8 3, 6 4, 98 mm

= + + + + +

+ + + + + =

2
1, 02 195
10, 83 N/mm
18, 35
tr

= =
10, 83
0, 008
1300
tr
A

= =
15.6 Trenutani gubitci sile prednapinjanja
Dobiveni su rezultati predoeni na slici 15.9.
U sluaju obostranoga napinjanja gubitci bi bili neto vei jer
dodatna ploha prokliznua see samo do polovita raspona.
39
Slika 15.9: Gubitci sile prednapinjanja od trenja i prokliznua klina
15.6 Trenutani gubitci sile prednapinjanja
15.6.2 Elastino skraenje betona
U trenutku napinjanja (pri starosti betona 14 dana) dosegnuta je
vrstoa betona f
t
= 0,850 = 40 N/mm
2
, pa je modul
elastinosti: E
cm
=
Poloaj teita natega: a = (780+1190)/8 = 93 mm
e
0
= 0,815 0,093 = 0,722 m
i
0
2
= 0,222/0,631 = 0,352 m
2
P
0
= 8598,711,30,93410
-3
= 4,794 MN

p
= 18,85 3,70 = 15,15 N/mm
2
; E
p
= 195 GN/m
2
40
2
2
4, 794 0, 722
1 18, 85 N/mm
0, 631 0, 352
pP

= + =


2
3
9, 5 40 8 34, 5 GN/m + =
2
0
1,138 0, 722
3, 70 N/mm
0, 222
pg

= =
15.6 Trenutani gubitci sile prednapinjanja
15.6.2 Elastino skraenje betona
Poetni omjer sile u polovitu raspona i sile na tijesku:
k
L/2
= 0,934 0,031 = 0,903;
p0
= 0,9031300 = 1174 N/mm
2
Vidimo da smo vrlo dobro procijenili veliinu gubitka sile
prigodom odreivanja potrebne sile prednapinjanja (razlika je
0,33 %, to je zanemarivo).
41
15,15
0, 44
34, 5
o
oo
c
= =
0, 934 1300
6, 23
195
o
oo
p

= =
0, 44
0, 071
6, 23
u
e = =
1
0, 5 1 0, 071 0, 031
8
n
p

= =


15.7 Vremenski gubitci sile prednapinjanja
15.7.1 Skupljanje betona
PG nosa sam
O = 0,84+1,4+2
A
c
= 0,631 m
2
d
m
= 20,631/7,06 = 0,18 0,2 m;
s
= 0,34
o
/
oo
PG nosa pod svjeim betonom dobetoniranoga dijela
O = 7,06 1,4 = 5,66 m
d
m
= 20,631/5,66 = 0,22 0,2 m;
s
= 0,34
o
/
oo
Dobetonirani dio do ovrsnua betona
O = 2(0,55+0,36+0,30) = 2,42 m
A
c
= 1,10,2+20,50,1 = 0,32 m
2
d
m
= 20, 32/2,42 = 0,26 0,3 m;
s
= 0,32
o
/
oo
42
( )
2 2 2 2
0,14 1, 01 0,1 0, 33 0, 3 0, 61 0, 07 7, 06 + + + + + + =
15.7 Vremenski gubitci sile prednapinjanja
15.7.1 Skupljanje betona
Spregnuti nosa
O = 5,66 + 2,42 = 8,08 m
A
c
= 0,631 + 0,32 = 0,951 m
2
d
m
= 20,951/8,08 = 0,24;
s
= 0,33
o
/
oo
Da bi se mogao izraunati iznos skupljanja u pojedinim fazama
izvedbe i ukupni (konani) iznos skupljanja, potrebno je
poznavati ili pretpostaviti slijed pojedinih izvedbenih faza.
U sljedeoj tablici predoen je vjerojatni (a i najnepovoljniji sa
stajalita utjecaja skupljanja) slijed tih faza.
43
15.7 Vremenski gubitci sile prednapinjanja
15.7.1 Skupljanje betona
.
Vrijeme
nakon bet.
nosaa
T J E D N I
2 3 4 5 6 7 8
Faza
izvedbe
odnosno
nanoenja
optereenja
Napinjanje natega
Polaganje nosaa
Polaganje stropnih nosaa
Betoniranje spojnoga
lijeba
Ovrsnue
novog betona
Dodatno stalno optereenje
t
1
t
2
t
3
t
4
t
5
t
6
44
15.7 Vremenski gubitci sile prednapinjanja
15.7.1 Skup-
ljanje betona
Vrem.
razmak

s1

s2

s

s

s
t
1
t
2
t
3
t
4
t
5
t
6
0,130
0,180
0,205
0,220
0,233
0,240
0,180
0,205
0,220
0,233
0,240
1,000
0,050
0,025
0,015
0,013
0,007
0,760
0,34
0,34
0,34
0,34
0,32
0,33
0,020
0,006
0,005
0,004
0,002
0,251

s
= 0,288
o
/
oo
45
Slika 15.10: Vremenski tijek
skupljanja betona
15.7 Vremenski gubitci sile prednapinjanja
15.7.2 Puzanje betona
Proraun gubitaka naprezanja u eliku za prednapinjanje
ralanit emo u tri vremenska odsjeka:
Prva etiri tjedna uzimamo da na nosa ne djeluje vanjsko
optereenje (iako se u etvrtomu tjednu polau popreni
stropni nosai). Kako je na poetku ovog odsjeka beton star
14 dana, to mu je
1
= 2,7 (vlaan okoli). Za prva etiri
tjedna odigra se 33 % puzanja (slika 15.11), pa je dakle
1
=
0,332,7 = 0,9. Krivulja za
starost 14 dana u trenutku
nanoenja optereenja
umetnuta je kao srednja
vrijednost dviju predoenih
krivulja.
46
*starost betona u trenutku nanoenja optereenja
Slika 15.11: Konane vrijednosti koeficijenta puzanja i vremenski tijek puzanja
15.7 Vremenski gubitci sile prednapinjanja
15.7.2 Puzanje betona
Sljedea dva tjedna uzimamo da na nosa djeluje teina pop-
renih stropnih nosaa i betona spojnoga lijeba (kao da je
sve poloeno odjednom). Na poetku odsjeka beton je star
42 dana
2
= 2,4. Odsjeak traje 2 tjedna
2
=(0,3-0,23)
2,4 = 0,17. U oba ova vremenska odsjeka optereenje
prenosi samo PG PB nosa.
U treem odsjeku to se protee od trenutka kada beton
spojnoga lijeba potpuno ovrsne do kraja vijeka trajanja
graevine na nosa djeluje jo i dodatno stalno optereenje
(teina brtvenih slojeva, podnoga sklopa, razliitih vodova itd.)
Beton je na poetku odsjeka star 56 dana, pa je
3
= 2,4. U
prenoenju optereenja sudjeluje spregnuti presjek.
47
15.7 Vremenski gubitci sile prednapinjanja
15.7.3 Slijed raunanja
1. Odredi se dio skupljanja to se odigra u prvom vremenskom
odsjeku (slika 15.10):
s1
= (0,24-0,13)0,34 = 0,037
o
/
oo
, te
odgovarajui dio gubitka naprezanja zbog oputanja elika i
koeficijent puzanja.
2. Izraunaju se naprezanja u razini teita natega od vlastite
teine nosaa i sile prednapinjanja (toka 15.5.2), s tim to
naprezanje od P treba pomnoiti s omjerom sile nakon
gubitka od elastinoga skraenja i one prije toga gubitka.
Odredi se zbroj (algebarski) tih naprezanja i pomnoi s .
3. Izrauna se brojnik (B) izraza za gubitak naprezanja u eliku
za prednapinjanje.
4. Izrauna se nazivnik (N) spomenutog izraza.
5. Izrauna se gubitak naprezanja u eliku za prednapinjanje u
prvom odsjeku:

p
= B/N
48
15.7 Vremenski gubitci sile prednapinjanja
15.7.3 Slijed raunanja
6. Nastavlja se na potpuno jednak nain u drugom odsjeku.
Sada je naprezanje u eliku jednako poetnom naprezanju u
prvomu vremenskom odsjeku umanjeno za gubitak
naprezanja u istom odsjeku.
7. Potpuno jednak proraun za trei odsjeak.
8. Usporedba pretpostavljenih i izraunanih vrijednosti gubitaka
naprezanja. Ako je razlika > 5 %, treba ponoviti proraun sile
prednapinjanja i ostatak prorauna.
Izraunajmo najprije naprezanje od stalnih optereenja.

p
(g) = (Me)/I
Omjer modula elastinosti elika i betona: = 195/36,8 = 5,3
Opt. M
I
e (g)
g
1
g
2
1,706
0,360
0,222
0,401
0,722
1,037
5,55
0,93
49
15.7 Vremenski gubitci sile prednapinjanja
15.7.4 Gubitci naprezanja u eliku
Raunamo ih po izrazu (9.37a) iz poglavlja o gubitcima sile
prednapinjanja:
Po prospektu vlasnika sustava DSI oputanje nakon 1000 sati
(~ 6 tjedana) iznosi najvie 7,5 %:

prt
= 0,90,0751 300 = 88 N/mm
2

p1
= 8598,71/0,631 10
-6
= 0,0063;

p2
= 39,48 10
-4
/0,951= 0,0042;
Izraz emo ralaniti u brojnik (B) i nazivnik (N), pri emu su:
B =
s
E
p
+ 0,8
prt
+ S
1
+ S
2
i
N = 1+
c

p
(1+A
EI
)
Proraun emo izvesti u tablicama.
50
( )
( ) ( )
( )
2
0, 8
15.23
1 1 / 1 0, 8
s p prt c c cg cp c c c g
p
c p c c p c
E
A I e

+ + + +
=

+ + +

15.7 Vremenski gubitci sile prednapinjanja
15.7.4 Gubitci naprezanja u eliku
E
c1
= 34,5 GN/m
2
; E
c2
= 36,8 MN/m
2
;

c1
= 195/34,5 = 5,65;
c2
= 195/36,8 = 5,30;
.
Izraz za brojnik i
p
ralanit emo u dvije tablice.
Tjed. A
c
I
c
e
p
1+A
EI

c
N
IIIV 0,631 0,222 0,722 2,439 0,90 1,720 1,149
VIVIII 0,631 0,222 0,722 2,439 0,17 1,136 1,093
VIII 0,951 0,401 1,037 3,550 2,40 2,920 1,231
Tjed. Opt.
s

s
E
p

prt

c
(g)

c
(P)

c

c
S
1
IIIV g
0
0,031 6,00 29,3 3,70 18,85 5,09 77,0
VIVIII

g1
0,006 1,17 - 3,70 17,36 0,90 12,3
VIII

g2
0,251 48,9 58,7 9,25 17,23 12,72 101,5
51
15.7 Vremenski gubitci sile prednapinjanja
15.7.4 Gubitci naprezanja u eliku
Usporedimo dobivene vrijednosti s pretpostavljenima:
Vidimo kako smo precijenili poe-
tne, a podcijenili naknadne vreme-
nske gubitke.
Meutim, UKUPNE smo gubitke
sasma dobro procijenili (razlika je
svega 2,3 %) i, to je jo vanije pogrjeka je na strani
sigurnosti.
Tjed.
c
(g) S
2
B
p

p0

p0
-
p

IIIV - - 106,4 92,6 1174 1081 0,921
VIVIII -5,55 -5,0 8,47 7,7 1081 1073 0,914
VIII -0,93 -11,8 185,6 150,7 1073 922 0,785
Pretp. Izra.

uk
0,90
0,12
0,22
0,921
0,136
0,215
52
15.8 Rubna naprezanja u polovitu raspona
Djelovanje P/A 1+e/j
g
1-e/j
d

d

g
1
2
P
0
=-4,635 MN
M
g0
=1,138 mMN
-7,35 2,667 -0,612 -19,60
4,17
4,50
-4,02
3 1 + 2 -15,43 0,48
4
5
M
g1
= 1,706
(1-
1
)P
0
= 0,079
P
0
= 0,366 MN 0,58 2,667 -0,612
6,25
1,55
-6,03
-0,35
6 3 + 4 + 5 -7,63 -5,90
7
8
M
g2
+k
q
M
q
=
2,088 mMN
P
0
=0,136P
0
=
= 0,630 MN 0,65 3,841
&
5,88
2,50
-2,45*
-0,12
&
9 6 + 7 + 8 0,75 -8,47
53
15.8 Rubna naprezanja u polovitu raspona
U predhodnoj su tablici:
y = y
ds
y
d0
= 1,130 0,815 = 0,315 m
Ovdje d
pl
oznauje debljinu dobetoniranoga dijela.
i
s
2
= 0,401/0,972 = 0,413 m
2
Mala vlana naprezanja na donjem rubu pojavljuju se zbog toga
to je stvarni broj natega malo manji od potrebnoga
(8 : 8,07).
Meutim, to ne e bitno utjecati na uporabljivost PB nosaa
budui da udio promjenjivog optereenja najvee uestalosti
nema tako otru granicu od 40 %.
54
( )
0
*) 15.24
gs pl
g gs
gs
y d
y


=
( )
( )
&
0
0
2
) 1 15.25
s gs pl
g
s s
e y d
P
A i