Metodika 1.

Grka rije methodos- istraivanje pojava, pristupanje pojavama koje se

istrauju;
TZK oznauje trajan, planski i sustavan proces djelovanja na ovjeka,
osobito u njegovoj mladosti, tjelesnim vjebanjem
Metodika tjelesne i zdravstvene kulture
Kao znanstveni termin oznaava znanost koja prouava zakonitosti odgoja
i obrazovanja u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi
Predmet pouavanja istraivanja! metodike tjelesne i zdravstvene kulture ine
nastava, izvannastavni i izvan"kolski organizacijski oblici rada
Cilj metodike kao znanstvene discipline je da prati i prouava
zakonitosti i kategorije odgojno-obrazovnog rada, pronalazi nove pojave u
odgojno-obrazovnom procesu, unapre#uje postoje$a znanja, te utvr#uje naine
odgoja i obrazovanja uenika u podruju tjelesne i zdravstvene kulture.
Cilj metodike kao nastavne discipline je da osposobljava studente,
budu$e pro%esore tjelesne i zdravstvene kulture za samostalno izvo#enje svi&
programa i organizacijski& oblika u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi.
Zadaa metodike tjelesne i zdravstvene kulture
'e da prouava i utvr#uje op$a naela, oblike, naine i uvjete za
provo#enje nastave, izvanastavni& i izvan"kolski& organizacijski& oblika rada
Zadae metodike kao primijenjene znanosti
Deskriptivnost ( prikupljanje injenica o predmetu istraivanja, te opisivanje
%enomena vezani& uz predmet prouavanja, zatim utvr#ivanje bitni& osobina i
izgra#ivanje pojmova o tim %enomenima
Eksplikativnost ( uspostavljanje kvalitativne analize predmeta prouavanja
kao i otkrivanje uvjetovanosti me#u %enomenima vezanim uz predmet
prouavanja, nji&ovo tumaenje na temelju uzrono-posljedini& veza i
utvr#ivanje zakonitosti me#u njima
Normativnost ( kvantitativno i kvalitativno prouavanje predmeta
istraivanja, zatim propisivanje odgovaraju$i& postupaka uz pomo$ koji& se na
temelju utvr#eni& zakonitosti odgojno-obrazovnog procesa osigurava e%ikasnost
nastave
Pramatinost ( unapre#ivanje odgoja u obrazovanja u tjelesnoj i
zdravstvenoj kulturi putem primjene metodiki& znanstveni& spoznaja
Metodika tjelesne i zdravstvene kulture je primijenjena i interdisciplinarna
znanost i ne moe se svoditi samo na teoriju ili oslanjati samo na praksu.
) obzirom na predmet istraivanja mjesto metodike tjelesne i zdravstvene
kulture u op$em sustavu znanosti jest u skupini dru!tvenih znanosti
*na je i sintetika znanost jer rabi spoznaje svi& znanosti i znanstveni&
disciplina koje se bave prouavanjem odgoja i obrazovanja, kako s obzirom na
dob, tako i s obzirom na spol sudionika u odgojno-obrazovnom podruju.
Cilj tjelesne i zdravstvene kulture
'e podmirenje biopsi&osocijalni& motiva za kretanjem, kao izrazom
zadovoljenja odre#eni& ovjekovi& potreba, kojima se pove$avaju adaptivne i
stvaralake sposobnosti u suvremenim uvjetima ivota i rada
"at tjelesne i zdravstvene kulture
'e osnovni organizacijski oblik rada koji osigurava plansko i sustavno
djelovanje na antropolo"ki status uenika!
Zadaa sata tjelesne i zdravstvene kulture
'e da pomo$u sadraja koji proizlaze iz propisanog programa utjeemo na
mor%olo"ke znaajke uenika, na nji&ove motorike i %unkcionalne sposobnosti,
zatim na kognitivne i konativne dimenzije, na usvajanje motoriki& znanja, na
pobolj"anje motoriki& dostignu$a, na razvijanje nji&ovi& moralni& osobina, te
stjecanje teorijski& znanja, osobito oni& koja su potrebna i primjenjiva u
svakodnevnom ivotu i radu
Cilj uvodno dijela sata #$%&'
'e organizacijski, %iziolo"ki i emotivno pripremiti uenike za daljnji rad
Cilj pripremno dijela sata #(%)*'
'e da se primjenom odgovaraju$i& *+, organizam pripremi za pove$ane
%iziolo"ke napore koji ga oekuju u daljnjem radu i da se %unkcije lokomotornog
sustava, respiratornog i krvoilnog sustava podignu na vi"u razinu i da osigura
uvjete za pravilno dranje tijela
Cilj lavno dijela sata #+&%$*'
'e da pomo$u tjelesni& vjebi propisani& programom stvorimo
najpovoljnije uvjete za ostvarenje postavljeni& zada$a
Cilj zavr!no dijela sata #$%&'
'e pribliiti sve %iziolo"ke i psi&ike %unkcije stanju kakvo je bilo prije
sata
,ptereenje na satu tjelesne i zdravstvene kulture
'e ukupan utjecaj na organizam uenika koji se postie cjelokupnim
odgojno-obrazovnim radom na satu
,ptereenje ovisi o-
-zboru i redoslijedu vjebi
-ntenzitetu i %rekvenciji vjebanja
.empu i ritmu kojim se vjebe rade
/nutarnjim initeljima dob, broj uenika, uvjeti!
,anjskim initeljima mjesto i vrijeme, temperature zraka i ostali
atmos%erski i klimatski uvjeti!
.iziolo!ko optereenje
+osljedica tjelesne aktivnosti kojom se uenici izlau na satu tjelesne i
zdravstvene kulture je izme#u ostalog niz %unkcionalni& promjena u organizmu
koje se mani%estiraju u pojaanom radu krvoilnog i respiratornog sustava, te
intenzivnoj izmjeni tvari
.iziolo!ko optereenje ovisi o-
-ntenzitetu izmjene tvari "to se registrira utro"kom *
0
, odstranjivanjem
1*
0
i mjerenjem pulsa odnosno2
-ntenzitetu i trajanju vjebanja
,eliini mi"i$ne mase koja je vjebanjem obu&va$ena
3roju ponavljanja
3rzini
/vjetima u kojima se izvodi vjebanje
4 koliko $e biti stvarno %iziolo"ko optere$enje na satu tjelesne i
zdravstvene kulture, ponajvi"e ovisi o nastavniku
,rijeme *ptere$enje
/vodni 156 076
+ripremni 056 876
Glavni 4 856 956
Glavni 3 056 1556
:avr"ni 156 156
Psiholo!ko optereenje
+si&olo"ko aktiviranje uenika izraeno putem razliiti& psi&olo"ki&
mani%estacija kao "to su emocionalno doivljavanje i koncentracija panje
Emocionalno optereenje ovisi o-
;astavniku
<iziolo"kom optere$enju
-zboru sadraja
* intenzitetu emocionalnog optere$enja sudimo na temelju sekundarnih
znakova radost, veselje, elja za suradnjom ili pak apatija,
nekomunikativnost, nesuradnja, znojenje, poti"tenost
/ntelektualno optereenje ovisi o-
;astavniku
=obi uenika
)tanje sposobnosti
+redznanje
.ip sata
.eina motorike zada$e
)loenost i obiljeje vjebi
=nevnom rasporedu
:a prosudbu intelektualnog optere$enja nema ezaktnih mjerila, ve$ se
prosu#uje na temelju koncentracije uenikove panje za vrijeme vjebanja
,rste e%ikasnosti sata tjelesne i zdravstvene kulture
,pa e0ikasnost
+od njom se podrazumijeva djelatnost koju organizira i usmjerava
nastavnik, u cilju rje"avanja postavljeni& zada$a
Tu spadaju-
,rijeme potrebno za zauzimanje odre#ene %ormacije
*pisivanje, demonstracije, obja"njavanje
-zvo#enje vjebi uenika sudionika! u procesu tjelesnog vjebanja
,rijeme za oporavak neop&odni odmori i stanke!
Motorika e0ikasnost
+redstavlja odnos izme#u vremena koje uenik provede u aktivnom
vjebanju i vremena koje utro"i na organizaciju
"trukturu metodike tjelesne i zdravstvene kulture ine-
Metodika nastave tjelesne i zdravstvene kulture
Metodika izvannastavni& tjelesni& aktivnosti
Metodika izvan"kolski& tjelesni& aktivnosti
1kolski sportski klu2
Cilj
=a okuplja uenike svoje "kole i omogu$i svakom pojedincu da se u nj
dobrovoljno ukljui kako bi zadovoljio svoj pove$ani interes za bavljenje
sportom
Zadae 1"K
=a u slobodno vrijeme organizira za sve zainteresirane uenike sportske i
sportsko rekreacijske aktivnosti, da zadovolji nji&ove potrebe bavljenja sportom
i sportsko rekreacijskim aktivnostima, da pomae u razvijanju nji&ova
pozitivnog odnosa prema tjelesnom vjebanju, te da kod uenika utjee na
stvaranje trajni& navika i potrebe svakodnevnog tjelesnog vjebanja
/zvannastavni i izvan!kolski oranizacijski o2lici rada u osnovnom
proramu
Mikropauze
;atjecanja u razredu
+riredbe
-zleti
>ogorovanja
*buka neplivaa
/zvanastavni i izvan!kolski oranizacijski o2lici rada u di0erenciranom
proramu
-zborni programi
+o&odi i planinarenje
:imovanja i ljetovanja
Makropauze
Di0erencirani proram u osnovnoj !koli
-zborne aktivnosti
-zborni programi
Me#urazredna, "kolska, op$a, gradska, dravna natjecanja
+o&odi i planinarenja, zimovanja i ljetovanja
,snovni proram u osnovnoj !koli
)at tjelesne i zdravstvene kulture
)at tjelesne i zdravstvene kulture po posebnom programu
;atjecanje u razredu
+riredbe
-zleti
>ogorovanje
*buka neplivaa
Znakovi umora #odstupaju od normale'
3oja koe
:nojenje
=isanje
+okreti i kretanje
+anja
)amoosje$anje
Tipovi nastavnih satova
Tipovi satova
Prema cilju i zadaama nastavno procesa
a! uvodnopripremni sat
b! sat uenja novi& motoriki& gibanja
c! sat ponavljanja
d! sat provjeravanja
e! kombinirani sat
%! zavr"ni sat
Prema sadr3ajima-
a! mje"oviti tip sata atletika, gimnatika, sportska igra..!
b! monotematski npr. samo sportske igre!
Prema mjestu izvo4enja-
a! sat .:K na otvorenom prostoru
b! sat .:K u zatvorenom prostoru
c! sat u vodi
d! sat na snijegu ili ledu
e! kombinirani sat .:K na su&om i u vodi npr.!
Prema karakteru oranizacijskih o2lika rada
a! obavezni sat .:K
b! sat .:K po posebnom programu
c! %akultativni sat .:K
d! izborni sat .:K
Metodiki principi #naela'
1. +rincip odgojnosti i zdravlja
0. princip jasno$e
?. princip zornosti
8. princip svjesnosti i aktivnosti
7. princip sustavnosti i postupnosti
9. princip raznovrsnosti
@. princip svestranosti
A. princip primjerenosti i praktine primjenjivosti
B. princip individualizacije
5ad u stanicama
1. )tanice s jednim radnim mjestom
0. stanice s dva radna mjesta
?. )tanice s razliitim brojem radni& mjesta i nejednakim trajanjem
vjebi
8. stanice s razliitim brojem radni& mjesta i jednakim vremenom
trajanja vjebi
7. stanini krugovi
9. :ajedniki stanini krug
Kru3ni o2lik rada
1. Kruni rad sa zadanim brojem ponavljanja i vremenom
oporavka
0. Kruni rad sa zadanim vremenom za vjebanje i za oporavak
?. Kruni rad sa zadanim brojem ponavljanja vjebi
8. Kruni rad s vjebanjem do otkaza
5ad na stazi
1. +onavljanje isti& tjelesni& vjebi
0. +onavljanje iste tjelesne vjebe u razliitim uvjetima
?. +onavljanje iste tjelesne vjebe na obje strane
8. +onavljanje razliiti& strukturalno srodni& tjelesni& vjebi
7. +onavljanje strukturalno razliiti& tjelesni& vjebi
9. +onavljanje strukturalno razliiti& tjelesni& vjebi u nizu
@. +onavljanje razliiti& tjelesni& vjebi na jednakim radnim
mjestima
A. +onavljanje i povezivanje razliiti& tjelesni& vjebi na jednakim
radnim mjestima u jednu cjelinu C sastav
Polion prepreka
1. 'ednostazni poligon prepreka sa startom iz istog mjesta
0. 'ednostazni poligon prepreka sa startom iz razliiti& mjesta
?. =vostazni poligon prepreka s jednakim zadacima
8. =vostazni poligon prepreka s jednakim zadacima
7. ,i"estazni poligon prepreka s jednakim zadacima
9. ,i"estazni poligon prepreka sa razliitim zadacima
" kojim rupacijama znanosti je povezana metodika TZK
Kao primijenjena znanost povezana je s kinezioloijom
) korelacijskim znanostima pedagogija, psi&ologija, %iziologija!
) pomonim znanostima anatomija, %iziologija, biome&anika!
) dru!tvenim znanostima kineziologija, pedagogija, didaktika,
sociologija, povijest!
) prirodnim znanostima mor%ologija, %iziologija, biokemija,
biome&anika!
Metodiki oranizacijski o2lici rada
.rontalni 6rupni /ndividualni
Za koji emo se odluiti ovisi o-
1ilju i zada$ama koje elimo posti$i
=obi uenika koje je uvijek zadana veliina!
3roju uenika na satu
Mjestu rada
Daspoloivom prostoru za vjebanje
3roju raspoloivi& sprava, pomagala, rekvizita
.rontalni o2lik rada
'e takav metodiki organizacijski oblik rada u kojem svi uenici u isto
vrijeme izvode istu zada$u pod izravnim vo#enjem i nadzorom nastavnika
Prije izvo4enja zadae C opis, demonstracija, rad, a za vrijeme rada davati
upute i ispravljati pogre"ke
Prednosti
+rimjenjuje se s uenicima svi& dobni& skupina
Moe se provoditi na igrali"tu, dvorani, snijegu, ledu, vodi i na
ostalim slobodnim i prirodnim povr"inama za vjebanje
Moe se primjenjivati u svim metodikim organizacijskim oblicima
rada
Moe se koristiti u svim dijelovima sata
*mogu$ava izravno pedago"ko-metodiko djelovanje na uenike tj.
istodobno na sve uenike
*mogu$ava dobivanje in%ormacija o gre"kama sudionika procesa
tjelesnog vjebanja, kako je dozirano optere$enje u radu
+ogodan je za uenje, uvjebavanje i teku$e provjeravanje
jednostavni& motoriki& gibanja
+ogodan je za uvo#enje poetnika u rad
)lui kao priprema uenika za uvo#enje u sloenije metodike
organizacijske oblike rada
Nedostaci
*graniene su mogu$nosti primjene u slabijim uvjetima rada, osobito
u glavnom E4F dijelu sata
;e omogu$ava di%erencirano postavljanje zada$a i individualno
doziranje optere$enja
:a vrijeme pra$enja i provjeravanja gubi se mnogo vremena u
Eekanju na redF
;e mogu se u dovoljnoj mjeri uzimati u obzir individualne znaajke,
osobine i sposobnosti sudionika u procesu tjelesnog vjebanja
.
.ormacije
)lobodno
+olukruna
Kruna
,rsta
Kolona
6rupni o2lik rada
'e takav metodiki organizacijski oblik rada u kojem se tjelesno vjebanje
odvija tako da su sudionici raspore#eni po grupama
1. Dad u parovima
0. Dad u trojkama
?. Dad u etvorkama
8. +aralelno odjeljenski
7. +aralelno izmjenini
9. -zmjenino odjeljenski
@. *djeljenski oblik rada s dopunskim vjebama
A. +aralelno odjeljenski s dopunskim vjebama
B. +aralelno izmjenini s dopunskim vjebama
15.-zmjenino odjeljenski s dopunskim vjebama
11. Dad u stanicama
10.Kruni rad
1?.rad na stazi
18.+oligon prepreka
*djeljenja mogu biti sastavljena prema razliitim kriterijima.
)7 8eteroena odjeljenja
su takva odjeljenja koja se %ormiraju prema spolu, tjelesnoj visini,
tjelesnoj teini ili prema nekom drugom slinom kriteriju
/ odjeljenjima su uenici sa razliitim sposobnostima, nejednaki razini
motoriki& postignu$a i razliitog %onda motorikog znanja
+7 8omoenizirana odjeljenja
%ormiraju se na osnovu rezultata dobiveni& inicijalnim, tranzitivnim i
%inalnim provjeravanjem
;isu stalna, %ormiraju se prema cilju koji se eli posti$i na odre#enom
satu
$7 9arija2ilna odjeljenja
/ nji& se uenici svrstavaju s ciljem lak"e organizacije nastave
3it %unkcioniranja svodi se na to da pojedini uenici prelaze iz svoji& tzv.
)talni& odjeljenja u neka druga odjeljenja i tako nastavljaju vjebati sa
uenicima koje su zatekli u tom odjeljenju
,djeljenja mou 0unkcionirati kao-
"talna C uenici vjebaju vi"e sati uzastopno ili dok se ne postigne postavljeni
cilj
Povremena C uenici u njima vjebaju prigodom izvo#enja samo odre#eni&
motoriki& zada$a
Promjenjiva C kada se uenici tijekom E4F dijela sata premje"taju iz jednog u
druga odjeljenja radi izvr"enja zadatka koji su primjereni nji&ovim potrebama
Privremena C na poetku "kolske godine
5ad u parovima
Dazred se dijeli na GgrupeG od po 0 uenika, nakon ega svaki par obavlja
istu zada$u
5ad u trojkama
Dazred se dijeli na GgrupeG od po ? uenika, i svaka trojka istodobno
izvr"ava iste zada$e
5ad u etvorkama
Dazred se dijeli na GgrupeG od po 8 uenika i svaka grupa istodobno
izvr"ava iste zada$e
Paralelno odjeljenski o2lik rada
Dazred se dijeli na 0 ili vi"e odjeljenja koja u isto vrijeme ostvaruju iste
zada$e
;a znak nastavnika uenici prestaju s radom te zada$e i poinju izvoditi
drugu
*djeljenja ostaju na istom radnom mjestu, mjenja se samo zada$a
Modaliteti2
Paralelno odjeljenski u kolonama
Paralelno odjeljenski u vrstama
Paralelno izmjenini
Dazred dijelimo na 8 odjeljenja
/ tom obliku rada, 0 i 0 odjeljenja paralelno i istodobno izvr"avaju iste
zada$e
;a znak nastavnika odjeljenja prestaju s radom, uenici 1 i 0 odjeljenja
mijenjaju radna mjesta sa ? i 8 odjeljenjem, a zada$e ostaju iste
/zmjenino odjeljenski
Dazred se dijeli na 0-8 odjeljenja koja istodobno rade na izvr"avanju
razliiti& zada$a
;a znak nastavnika odjeljenja mijenjaju radna mjesta i nastavljaju s
radom na, uvjetno reeno, novim radnim mjestima i tako redom na znak
nastavnika! dok sva odjeljenja ne pro#u sve zada$e, odnosno radna mjesta
,djeljenjski o2lik rada s dopunskim vje32ama
'e takav metodiki organizacijski oblik rada u kojem se u glavnoj vjebi
dodaje odre#ena dopunska vjeba
;akon izvo#enja glavne vjebe ueni& prelazi na izvo#enje dopunske
vjebe i nakon toga se vra$a u odjeljenje
,jebe moraju biti jednostavne i poznate, pri izboru dopunski& vjebi
misliti na to da2
/potpunjuje utjecaj glavne vjebe na organizam
=a je lagana za izvo#enje, jednostavna ili poznata
=a ne traje dugo, ako traje dugo2 dva radna mjesta za 1 dopunsku
vjebu
=a se poklapa sa interesom, eljama i potrebama uenika, kada je to
mogu$e
Djelovanje dopunskih vje32i mo3e 2iti
Kompenziraju$e
Korigiraju$e
Delaksiraju$e
/tilitarno
Kombinirano
Ne primjenjivati ako je-
3roj uenika u odjeljenju malen
:natniji napor glavne vjebe
Karakter vjebe dinamian
Paralelno odjeljenski s dopunskim vje32ama
Paralelno izmjenini s dopunskim vje32ama
/zmjenino odjeljenski s dopunskim vje32ama
5ad u stanicama
'e takav metodiki organizacijski oblik rada u kojem se razred dijeli na
grupe od 0-? uenika koji izvode vjebe na vi"e radni& mjesta, odnosno stanica,
po unaprijed utvr#enom redoslijedu, trajanju ili broju ponavljanja i to tako da
svaki uenik pro#e sva radna mjesta tj. da vjeba na svim stanicama radni
nalog!
;a satu .:K moe biti 9-10 stanica
Primarni cilj rada u stanicama je
usavr"avanje motoriki& znanja i motoriki& postignu$a
/n0ormacije koje tre2aju sadr3avati radni nalozi-
- naziv vjebe
- kratak opis vjebe
- broj ponavljanja
- vremensko trajanje vjebe
- prikaz kretanja crteom
- opis tipini& pogre"aka
- uvanje i pomaganje ako je potrebno!
"ekundarni cilj
Dazvoj motoriki& sposobnosti
Modaliteti
)tanice s jednim radnim mjestom
)tanice s dva radna mjesta
)tanice s razliitim brojem radni& mjesta i nejednakim trajanjem
)tanice s razliitim brojem radni& mjesta i jednakim trajanjem
)tanini krugovi
:ajedniki stanini krug
Primjena
.ip sata ponavljanja
.ip sata uvjebavanja
Kombinirani tip sata
Kru3ni o2lik rada
Dazred se dijeli na vi"e manji& grupa koje izvode razliite, naje"$e
poznate ili jednostavne vjebe, i to prema unaprijed utvr#enom redoslijedu,
planiranom optere$enju i vremenu potrebnom za oporavak, tako da svaki
sudionik pro#e sve stanice u procesu tjelesnog vjebanja
,jeba se na jednom radnom mjestu ponavlja samo jedanput, a nakon
tono utvr#ene stanke prelazi se na sljede$u stanicu, dok svi uenici ne pro#u
sva radna mjesta, odnosno stanice
;akon toga moe slijediti ponavljanje zada$a u krugu C ako je planirano
9-10 stanica mali krug do A stanica!
: kru3nom o2liku rada tre2a na svakom radnom mjestu 2iti tono
de0iniran
-ntenzitet rada
.rajanje rada
,remenski interval stanke i vrijeme oporavka
=oziranje optere$enja treba napraviti za svakog uenika posebno i to na svakom
radnom mjestu to znai da skupno doziranje optere$enja ne dolazi u obzir jer
motorike i %unkcionalne sposobnosti nisu kod svakog uenika iste!
Modaliteti
Kruni rad sa zadanim brojem ponavljanja i vremenom oporavka
Kruni rad sa zadanim vremenom za vjebanje i za oporavak
Kruni rad sa zadanim brojem ponavljanja vjebi
Kruni rad sa vjebanjem do otkaza
Primarni cilj
+odizanje %unkcionalni& i motoriki& sposobnosti
Na koji nain distri2uirati; dozirati optereenje<
Dezultat inicijalnog provjeravanja, uvid u aktualno stanje %unkcionalni&
sposobnosti.
4ko nemamo uvid u aktualno stanje
moemo primijeniti tzv. M=K"/M=>N/ TE"T
/tvrditi maksimalno stanje ti& sposobnosti
Pri 0ormiranju krua tre2a paziti na-
1ilj i zada$e
4ktualno stanje
4utentine potrebe
Karakter vjebi, utjecaj vjebi
=oziranje i distribuciju optere$enja
5ad na stazi
Dazred se dijeli na nekoliko grupa i svaka grupa na svom radnom mjestu
ili stazi izvodi iste vjebe na razliitim spravama i u razliitim uvjetima, po
unaprijed utvr#enom redoslijedu i to tako da svaki uenik pro#e sva radna
mjesta, odnosno vjebe na stazi
Kada uenik jedanput pro#e sva radna mjesta na stazi, vra$a se na poetak
staze i ponovno izvodi iste vjebe na isti nain
Primarni cilj
/savr"avanje motoriki& znanja i motoriki& dostignu$a
Modaliteti
+onavljanje isti& tjelesni& vjebi
+onavljanje isti& tjelesni& vjebi u razliitim uvjetima
+onavljanje isti& tjelesni& vjebi na obje strane
+onavljanje razliiti& strukturalno srodni& vjebi
+onavljanje strukturalno razliiti& tjelesni& vjebi
+onavljanje strukturalno razliiti& tjelesni& vjebi u nizu
+onavljanje razliiti& tjelesni& vjebi na jednakim radnim mjestima
+onavljanje i povezivanje razliiti& tjelesni& vjebi na jednakim radnim
mjestimaHH
Polion prepreka
'e takav metodiki organizacijski oblik rada koji podrazumijeva
sukcesivno izvo#enje odre#enog broja tjelesni& vjebi, prigodom ega ueni&
treba savladati prirodne ili umjetne prepreke, koje se nalaze na otvorenom ili
zatvorenom prostoru u "to kra$em vremenu
:ada$e se izvode bez stanke, a to znai da se uenici stalno kre$u od
prepreke do prepreke svladavaju$i i& u ve$oj ili manjoj brzini i na nain koji je
najprimjereniji za svaku pojedinu prepreku u poligonu
*vaj oblik rada naje"$e se primjenjuje radi usavr"avanja motoriki&
znanja i podizanje razine motoriki& postignu$a, a moe se rabiti i radi utjecaja
na razvoj motoriki& sposobnosti
" o2zirom ma mjesto izvo4enja razlikujemo
+oligon prepreka na otvorenom prostoru igrali"te!
+oligon prepreka u zatvorenom prostoru dvorana!
" o2zirom na 0ormiranje; sastavljanje i nain izved2e
+rirodni uporaba prirodni& prepreka!
/mjetni /poraba umjetni& prepreka!
Kombinirani
Prema namjeni
+oligon prepreka za op$u tjelesnu pripremu
+oligon prepreka za sportske igre, gimnastiki poligon
+oligon prepreka za motorike sposobnosti
Kompleksni poligon prepreka
Prema 2roju staza
'ednostazni sa startom iz istog mjesta
'ednostazni sa startom iz vi"e mjesta
=vostazni s jednakim radnim mjestima
=vostazni s razliitim radnim mjestima
,i"estazni s jednakim radnim mjestima
,i"estazni s razliitim radnim mjestima
/ndividualni o2lik rada<
MET,DE 5=D= ? naini rada
1. ;astavne metode
0. Metode uenja
?. Metode vjebanja
Nastavne metode
)u naini rada u nastavi, izvannastavnim i izvan"kolskim organizacijskim
oblicima rada
Metoda usmeno izlaanja za opisivanje, obja"njavanje, korekciju,
analizu!
Metoda demonstracije
Metoda postavljanja i rje!avanja motorikih zadataka
;a vi"oj razini
;a nioj razini
Metode vje32anja
+rimjenjuju se za razvoj i odravanje razliiti& antropolo"ki& sposobnosti
Metode standardno ponavljajue vje32anja
- metoda standardno neprekidnogI -li kontinuiranog vjebanja
- metoda standardnog isprekidanog ili intervalnog vjebanja
Metode promjenjivo vje32anja
- metoda promjenjivog neprekidnog ili kontinuiranog vjebanja
- metoda promjenjivog isprekidanog ili intervalnog vjebanja
progresivna
variraju$a
reduciraju$a
"ituacijska metoda vje32anja
Metode uenja
+rimjenjuju se u procesu uenja odnosno svladavanja odre#enog
motorikog gibanja, kao i u %azi usavr"avanja
"intetika metoda
=nalitika metoda
Kontinuirana metoda
,dojno%o2razovni proces
'e organizirani proces utjecaja na antropolo"ka obiljeja subjekta
*rganizirani proces uenja usvajanja i usavr"avanja znanja, motoriki& znanja!
motoriki& gibanja
*rganizirani proces utjecaja na odgojne uinke u radu s uenicima sudionicima
odgojno-obrazovnog procesa! pod izravnim vo#enjem nastavnika
,dojno o2razovni proces mo3emo promatrati s nekoliko ledi!ta
Metodiko-metodolo"kog
4ntropolo"kog
+edago"kog
=ru"tvenog
@initelji odojno%o2razovno procesa
:enik C kao aktivni sudionik odgojno-obrazovnog procesa
Nastavnik C Kao voditelj odgojno-obrazovnog procesa
1kola C ,eri%icira planove i programe svi& nastavnika, odnosno predmeta, prati
nji&ovu realizaciju
Dru!tvo C osigurava prostor, materijalne uvjete rada, %inanciranje i dr.
neposredno preko organa samouprave i lokalni& slubi!
,ranizacija i provo4enje odojno%o2razovno procesa
+ostoje vanjski i unutarnji imbenici mogu$eg utjecaja na organizaciju i
provedbu odgojno-obrazovnog procesa
9anjski im2enici ( svi oni koji su naje"$e izvan doma"aja tj. izvan izravnog
utjecaja odgojno-obrazovnog procesa
:nutra!nji im2enici ( na nji& se moe utjecati putem odgojno-obrazovnog
procesa, ali oni mogu utjecati i na organizaciju i provedbu odgojno obrazovnog
procesa
+a tako moemo govoriti o2
9anjskoj oranizaciji
:adana je op$im i materijalnim uvjetima rada
,pi7 *p$i plan i program, stanje strunog kadra, pripadnost
uenika odre#enoj "koli, razredima i sl.
Materijalni7 Daspoloivi prostor za vjebanje, opreme, sredstva i
dr.
:nutra!njoj oranizaciji
/z ostalo ovisi o broju uenika u razredu, aktualnom stanju nji&ovi&
antropolo"ki& obiljeja, stanja i razini nji&ovi& motoriki& znanja i motoriki&
postignu$a
Nastavni proces
=io je i temelj odgojno obrazovnog procesa
;astava je najplanskiji, najorganiziraniji i najsvrsis&odniji dio odgojno-
obrazovnog procesa, zato jer se odvija pod vodstvom nastavnika i aktivnim
sudjelovanjem uenika
.o nije aktivnost koja se odvija proizvoljno, nego sustavno i planski
prema vae$im didaktiko motorikim naelima i u skladu s biolo"kim,
pedago"kim, psi&olo"kim i sociolo"kim za&tjevima suvremene teorije i prakse
kineziolo"ke metodike.
"u2jekti nastavno procesa
/enik
;astavnik
*stali sudionici neposredni-ravnatelj, struni suradnici, svi nastavnici
koji predaju odre#enom ueniku; posredni- roditelji, predstavnici razliiti&
organizacija, predstavnici javnosti, masmedija!
,ranizacija i tijek nastavno procesa
Etape tijeka nastavno procesa
1. +onavljanje pret&odno svladani& motoriki& gibanja kao uvod i priprema
za uenje novog motorikog gibanja
0. ;ajavljivanje, opisivanje, demonstracija i obja"njenje novog motorikog
gibanja
?. -zvo#enje motoriki& gibanja uenika
8. -spravljanje uenikovi& pogre"aka
7. +onavljanje, uvjebavanje, individualno vjebanje
9. +ra$enje, provjeravanje, ocjenjivanje
Mjere motivacije
'edna jedina o&rabruju$a rije vrijedi vi"e nego G&rpaG neki& drugi&
GporukaG
Mjere stimulacije
,erbalna stimulacija
Mjere mo2ilizacije
'avna ocjena rada
Mjere osiuranja nastavno procesa
Zdravstveno hiijenske mjere ( samo zdravi rade na satu, dati upute
Preventivne mjere ( osiguranje kod osiguravaju$eg dru"tva
@uvanje (
provo#enje pravodobni& mjera
verbalni doprinos uvanju
konkretna %izika aktivnost asistencija!
uvanje uz pomo$ razliiti& pomagala mreeH!
Pomaanje (
verbalno pomaganje u trenucima posustajanja!
%iziko pomaganje dranje, pridravanje..!
sprave i rekviziti npr. plutae! koje se maknu kada vi"e nisu
potrebne
9rijednosti TZK
Aiolo!ke
*ituju se u odravanju ravnotee izme#u pojedini& organa i organizma,
te ravnotee izme#u okoline i organizma
Zdravstvene
*gleda se u mogu$em i potrebnom utjecaju tjelesnog vjebanja ne samo
na ouvanju i unapre#enju zdravlja ovjeka, nego i na skladan razvoj svi&
njegovi& antropolo"ki& znaajki
Ekonomske
*ituju se u mogu$nosti njegova utjecaja na pove$anje ljudski&
sposobnosti
Kulturne
)tjecanje in%ormacija o uvanju i unapre#enju zdravlja pojedinca i
zdravlja okolice, "to i& osposobljava da prate i poduzimaju mjere za razvijanje i
pobolj"anje osobina, sposobnosti, znanja i postignu$a
Pedao!ke
*gledaju se u mogu$em i potrebnom utjecaju na razvoj niza osobina, pa i
moralni&, odgojne e%ekte rada, te socijalizaciju linosti uop$e.