TEORIJA JEZIKA - 2.

KOLOKVIJ
JEZINA POLITIKA
kiljan
- jezina politika je skup racionalnih i uglavnom institucionaliziranih postupaka kojima neko drutvo utjee
na jezine oblike javne komunikacije i na formiranje svijesti svojih sudionika o tim oblicima
- JAVNA KOMUNIKACIJA podrazumijeva jezino komuniciranje onim kanalima koji se nalaze pod
nekim oblikom formalne drutvene kontrole i u drutveno stroe normiranim situacijama
(administracija, obrazovanje, sredstva masovne komunikacije, knjievnost)
ZATO DOLAZI DO STANDARDIZACIJE?
- eksplicitno normiranje ili standardizacija je produkt potrebe za uinkovitom komunikacijom na
odreenom irem, najee dravnom teritoriju i nerijetko je paralelno s jaanjem svijesti o nacionalnom
identitetu
- dakle, ono je uvjetovano drutvenim, ekonomskim i politikim kontekstom, a povijesno je vezano
ponajprije uz pojavu modernih graanskih drutava i drava
POLIUNKCIONALNOST ! jedno od osnovnih obiljeja standardnoga jezika koje podrazumijeva njegovu
sposobnost da bude upotrijebljen u vrlo razliitim komunikacijskim situacijama (kolokvij")
-u DRUTVENI KONTEKST NEKE JEZINE POLITIKE U!RAJAJU SE"
- svi elementi koji utjeu na jezinu politiku, a ne pripadaju jezinom sustavu, njegovoj
strukturi, popisu njegovih jedinica ni njihovu ostvarenju u govoru
MODEL DRUTVENO# KONTEKSTA
- IZVANLIN#VISTIKI ELEMENTI initelji koji su relevantni za jezinu politiku, a koje ne prouava
lingvistika mogu se svrstati u est skupina# demografsku,
ekonomsku,
kulturnu,
socijalnu,
politiku
pravnu
- DEMO#RASKI INITELJI - obuhvaaju broj, proporcije i distribuciju govornika
razliitih jezika na podruju na kojemu se provodi neka jezina politika
- EKONOMSKI INITELJI - jezina je djelatnost neophodan preduvjet stvaranja svakog oblika trita i
njegova odravanja (kreolski jezici, pidini) s druge strane, ekonomska mo
drutva odreuje, makar indirektno, i njegovu sposobnost da provodi odabranu
jezinu politiku i da uspostavlja prikladne institucije
- KULTURNI INITELJI - pismenost, stupanj njezine proirenosti meu stanovnitvom,
prisutnost nekog jezika u obrazovnim procesima i u sredstvima masovne komunikacije,
njegova primjerenost u upotrebi u knjievnosti i znanosti ! sve su to elementi kojima se
gradi jezina politika
- SOCIJALNI INITELJI- drutveni status govornika odreenog idioma bitno utjee na oblikovanje
svake
konkretne jezine politike
jezik i drutvo su u meusobnoj interakciji
- POLITIKI INITELJI-za teoriju jezine politike najbitnije je to se ona, kao i svaka politika teorija,
temelji na odreenom skupu ideja koje se u suvremenoj praksi uvijek konstituiraju kao
ideologija
- PRAVNI INITELJI - u pravnim aktima gotovo svake drave nalaze se eksplicitne odredbe o jeziku, a
mnogi se drugi zakoni i propisi implicitno odnose na jezinu djelatnost i javnu komunikaciju
ETIRI OSNOVNA TIPA JEZINI$ IDEOLO#IJA"
%& JEZINA ASIMILACIJA- tenja za tim da svi govornici, bez obzira na svoj materinji idiom,
ovladaju dominantnim idiomom
2& JEZINI PLURALIZAM ! funkcionalno odravanje jezine raznolikosti
'& VERNAKULARIZACIJA ! uzdizanje nekog autohtonog idioma na razinu jezika javne komunikacije
(& INTERNACIONALIZACIJA ! preuzimanje neautohtonog jezika za sredstvo javne komunikacije
LIN#VISTIKI ELEMENTI- one izvanjezine pojave koje opisuje lingvistika ili neka od njezinih disciplina
%.#EOLIN#VISTIKI ASPEKT ! demografske injenice neophodne za jezinu politiku (distribucija
idioma u prostoru)
2.SOCIOLON#VISTIKA DIMENZIJA- podrazumijeva raznolikost idioma koje upotrebljava jedna
skupina govornika na istom podruju, ali u razliitim komunikacijskim situacijama
VIEJEZINOST-
POLUJEZINOST- nepotpuno ovladavanje bilo kojim jezinim sistemom
'.PSI$OLIN#VISTIKI INITELJI - drutvena svijest o jeziku ostvaruje se uvijek kroz individualnu
svijest govornika, koji je istovremeno sudionik veeg broja drutvenih grupa iz ije
interakcije drutvena svijest izrasta
STANJE LIN#VISTIKE TEORIJE odraava se na jezinu politiku bez obzira sudjeluju li lingvisti izravno
u njoj ili ne
ELEMENTI JEZINE POLITIKE- autonomija, povijesna dimenzija, vitalnost i planiranje jezika
a& AUTONOMIJA ! postojanje ili nepostojanje svijesti o tome da je neki jezik jedinstven i
nezavisan od bilo kojeg drugog jezik
-svijest o nezavisnosti nekog idioma o drugim idiomima moe se temeljiti i razvijati
na dvjema razliitim osnovama#
a& ili je jezik po svojoj strukturi dovoljno razliit od svih drugih jezika pa
takva svijest postoji sama po sebi
)& ili se ta svijest razvija namjernim naglaavanjem razlika i planskim
udaljavanjem strukture nekog idioma od strukture njemu genetski srodnih
idioma koji su mu najee u susjedstvu
- *+,i-i ,i.a j+/i*n+ .0li,ik+ 1 0)/i-02 na a3,0n02ij3"
$%politika indiferentna prema autonomiji
&%politika koja odrava status quo autonomije
'%politika uveavanja autonomije
(% politika smanjivanja autonomije
sredstva pomou kojih se u okviru jezine politike oblikuje svijest o autonomiji#
i/4anlin54i1,i*ka i lin54i1,i*ka
o IZVANLIN#VISTIKIM procesima, u procesima obrazovanja na primjer,
moe se razvijati svijest o nezavisnosti nekoga jezika ili o njegovoj uskoj
povezanosti s drugim jezicima inzistiranjem na etnikim, kulturnim,
politikim, povijesnim ili geografskim injenicama koje potvruju jednu od
dviju teza
o LIN#VISTIKIM sredstvima pripadaju razni oblici deskripcije idioma (npr%
izrada rjenika i gramatika) u kojima se moe posebno naglaavati usporedba
s idiomom ili idiomima u odnosu prema kojima se autonomnost eli poveati
ili smanjiti
)& POVIJESNA DIMENZIJA ! postojanje ili nepostojanje svijesti o povijesnom kontinuitetu jezika
- P-+2a .04ij+1n02 k-i,+-ij3 j+/i*n+ 1+ /aj+6ni7+ 2053 .06ij+li,i na"
a) one koje su kroz povijest neprestano posjedovale svijest o povijesnosti svojeg jezika
b) one zajednice u kojima se naknadno, racionalnim konstrukcijama ta svijest razvila
7& PLANIRANJE JEZIKA ! svi postupci osposobljavanja jezika za javnu komunikaciju
)*+,)*-).+/ 0.)12.,3.456 ,7/8,326 9* :67;.7*)+/ ,2.+/,3. 6 *<36)6;.+. je proces
standardizacije
6& VITALNOST! postojanje svijesti o tome da unutar etnikih zajednica treba odravati i poveavati
broje govornika nekog jezika i umnaati njegove funkcije
- Vi,aln01, 1+ 208+ .-02a,-a,i na 64j+2a -a/ina2a "
a)unutar jedne jezine zajednice
b)u odnosu prema drugim jezinim zajednicama
- I/2+93 j+/ika i +,ni*k+ 1k3.in+ .01,0j+ ,-i 01n04n+ 4-1,+ 06n01a"
($) samo jedna etnika zajednica upotrebljava samo jedan jezik,
(&) jednim jezikom govori vie etnikih skupina
(') jedna etnika skupina slui se veim brojem jezika
- 5od odnosa materinjeg jezika neke drave i jezika javne komunikacije (ne mora biti jedan te isti jezik)
mogue su sljedee situacije#
+n605l01ija : autohtoni jezik dignut je u potpunosti na stupanj jezika javne komunikacije),
+5/05l01ija : uvoenje neautohtonog jezika u javnu komunikaciju
2ij+;ana 1,anja
- ako promatramo razinu autohtonog, materinjeg jezika u nekoj jezinoj zajednici, onda takve
zajednice mogu biti#
<%& +k1.an/i4n+ - jezina zajednica ona u kojoj se broj govornika poveava, bilo prirodnim
natalitetom,bilo preuzimanjem govornika neke druge zajednice, a porast
broja govornika moe biti praen i irenjem u prostoru
<2& 1,a)iln+ - u stabilnoj zajednici govornici ostaju trajno na istom podruju, a njihov je
broj relativno stalan
<'& 3 12anji4anj3- jezine zajednice u opadanju smanjuju broj svojih lanova ili
poveanim mortalitetom ili preuzimanjem nekog drugog idioma kao sredstva
meusobne komunikacije, ili se suava teritorij te zajednice ili se dogaa i
jedno i drugo# proces opadanja zavrava odumiranjem nekog jezika
- na -a/ini j+/ika ja4n+ k023nika7ij+ -a/lik04a, =+20"
$% +n605l01ij1k+ /aj+6ni7+ koje upotrebljavaju autohtoni jezik i u javnoj komunikaciji
2. +5/05l01ij1k+ /aj+6ni7+ u kojima tu funkciju obavlja neki drugi idiom
'. .0li5l01ij1k+ i .l3-ilin54aln+ /aj+6ni7+ u kojima se javljaju dva ili vie jezika u javnoj
komunikaciji, s podijeljenim ili nepodijeljenim funkcijama, a jedan je od tih jezika autohton
PLURILIN#VALNA DRUTVA- ona u kojima se svi jezici mogu upotrebljavati u svim
komunikacijskim situacijama (svi su jezici ravnopravni)
POLI#LOSIJSKA DRUTVA - ona u kojima je bar jednom jeziku ograniena upotreba
samo na neke komunikacijske situacije
ETIRI OSNOVNE PARADI#ME KOMUNIKACIJE meu razliitim jezinim zajednicama u okviru
jednoga drutva#
$% .a-a6i52a 6i1k0n,in3i,+,a ! dvije jednojezine zajednice razliitih jezika meusobno
ne komuniciraju,
&% .a-a6i52a i/)0-a ! odabire se jezik-posrednik,
'% .a-a6i52a .-ila509a4anja ! jedna skupina odabire jezik druge skupine za meusobnu
komunikaciju, a svojim jezikom komunicira samo unutar svoje grupe te
(% .a-a6i52a a1i2ila7ij+ ! jedna zajednica u korist druge gubi svoj jezini identitet
- ONETIKA- je podruje lingvistike koje, za razliku od ostalih, istrauje iskljuivo govorni jezik,
a ne i druge oblike organiziranog sporazumijevanja
- ONETIKA i2a DVA VIDA IZUAVANJA "
$) /43*ni <ak31,i*ki& 4i6- u kojem se prouava fizika struktura upotrijebljenih glasnika i naini
na koje uho odgovara na te glasnike
&) i/5040-ni <a-,ik3la7ij1ki& ili >i/i0l0;ki 4i6, u okviru kojega se prouavaju govorni organi i
naini na koje glasnike izgovaramo
ONETIKA SE DIJELI NA ETIRI #RANE "
$) 0.=a >0n+,ika ! izuava zvune (akustike) mogunosti ovjeka i djelovanje njegova fonetskog aparata
&) 0.i1na <6+1k-i.,i4na& >0n+,ika ! izuava fonetske osobine pojedinih jezika ili dijalekata
') ?i1,0-ij1ka <+40l3,i4na& >0n+,ika ! izuava fonetske promjene kroz koje neki jezik prolazi tijekom
svoje povijesti
() n0-2a,i4na >0n+,ika <0-,0+.ija&! predstavlja skup pravila koja odreuju =dobar> izgovor nekog jezika
I @ < I40 ka-i=&
- budui da je na pravopis fonoloki, foneme bi ,,d,, ako su uope fonemi, trebalo slovima
oznaivati u rijeima s onom istom lakoom i sigurnou kojom piemo foneme s,,n, nj?
- jezici prilikom razvoja uvijek neto gube, neto dobivaju, neto mijenjaju@ gubljenje fonema ili
defonologizacija u jezicima je poznata pojava
- Akariev stav o ovome problemu je jasan# on spaavanje spornih fonema smatra borbom s
vjetrenjaama, ali poziva se ipak na injenice
-anketirani nastavnici hrvatskog jezika iz raznih krajeva Brvatske, njih '$, prosuuju da se u pisanju
grijei u (CD sluajeva a za neto manje, prosjeno u '&D sluajeva
-prije svega treba objasniti zato su se u naslovu nali samo i a ne i i d@ naime, pitanje je koje dvije
palatalne afrikate preostaju, a koje dvije otpadaju, odnosno koji fonemi nakon defonologizacije
zastupaju zvune i bezvune parnjake fonema tj koji su arhifonemi ( meki potjeu od jotacije, tvrdi
nastaju palatalizacijom)
-slabo razlikovanje i moe se usmjeriti prema pojaavanju razlikovanja ako je razlikovno isplativo, ali moe
ii i prema nestajanju razlike ako je to razlikovanje ispod isplative koliine
- u zajednikom je jeziku dominantna taktika spremnost na naputanje svog organskog idioma i
prihvaanje neeg univerzalnijeg @ to drugo, meutim mora biti poduprto funkcionalnou
-jezina razlikovnost koja se temelji na opreci - tako je mala da ne moe motivirati kristalizaciju
jasnih zvunih razlika u opem naddijalektnom govoru
- injenica jest da opreka - gubi razlikovnu snagu i da se reducira na jedan fenomen , a injenica je k
tomu da opreka d- nikad nije ni bila unutarnja hrvatska fonoloka opreka
MOREMSKA ANALIZA
20->+2- najmanja jezina jedinica koja ima svoje znaenje
al020->- izraz razliitih morfema
13.l+,i4ni al020->i- oni koji se djelomino ili u potpunosti razlikuju od osnovnog morfema
2 4-1,+ 20->+2a"
a& k0-ij+n1ki ili 01n04ni
)& a>ik1alni" prefiks
sufiks
interfiks
infiks (izmeu dva korjenska morfema)