Nepostojano a

Kada je poluglas u jakom, a kada u slabom poloaju?

Postanak se nepostojanog a vee uz redukciju ili refleks poluglasa. Ope je pravilo da poluglas
u jakom poloaju daje "a", ali se vokalizirati moe i poluglas u slabom poloaju, i to:
kada redukijom poluglasa nastaje skupina te!ka za izgovor "magla, dan, daska, staklo...#
analogijom
zbog drugi$ povijesni$ razloga.
Dijakronijski pogled:
%. &a granii prefiksa i osnovnog morfema, poluglas je uvijek u slabom poloaju, ali
moe dati a radi lak!ega izgovora:
obaveza / obveza
razapeti / raspeti
izagnati / izgnati
sabor / zbor
'. &a granii osnovnog i su(iksalnog mor(ema poluglas je bio u jakom ili slabom poloaju
te prema tomu i daje a ili . )ako nastaju razlike izme*u nominativa jednine i ostali$ padea
u imenicama sa sufiksima ac, -ak
kon+a , kon+-a
ma.+ak , ma. / -ka
u pridjevima sa sufiksima -ak, -an (vitak, zgodan)
u zamjenicama i zamjenikim pridjevima) na -av (sav, ovakav)
0. 1 genitivu mnoine zadralo se nepostojano a suprotno pravilima u suvremenom
jeziku. )akvo je nepostojano a tradicijsko / 2mn. zavr!avao je na poluglas, a kasnije na -. "3"
se zadralo kao re(leks jakoga poluglasa i kada je 2 mn. dobio nastavak /a:
patak4 5 patak 5 pataka
6. "3" se re(lektira i na mjestima sekundarnog poluglasa kada bi redukijom, a ne
re(leksijom poluglasa nastala skupina te!ka za izgovor: 7mrtv,
*ognj, *mozk.
8ekundarni se poluglas pojavljuje i u rije.ima stranog podrijetla.
!inkronijski pogled
"to je nepostojano a#
"$% koje postoji samo u nekim oblicima rijei izme&u dvaju zavr'ni( suglasnika, a nema ga
u drugim oblicima iste rijei alternacija %a% i fonolo'ke nule)
&epostojano a umee se izme*u dvaju zavr'ni( suglasnika i "razbija" suglasni.ku skupinu. Od
toga pravila odstupaju:
%. / rije.i stranoga podrijetla koje zavr!avaju na suglasni.ke skupove +ks, - kt, -nt, -rt, -pt i sl.

"keks, akt, bent, koncert, koncept...#
'. / rije.i $rvatskoga podrijetla koje zavr!avaju na +st, -t, -zd,-d
0. 2 mn. imenia koje u & jd. imaju /a9 nepostojano se a umee iako suglasni.ka skupina nije
zavr!na
+ nepostojano a ima ulogu dodatnog morfolo'kog sredstva, morfonologizirano je,
pokazuje razliku 2 jd. i 2 mn. )omu u prilog govore i imenie koje u & jd. nemaju a, a u 2 mn.
ga imaju: koncerata, koncepata...
Nepostojano se a pojavljuje u sljede*im oblicima rijei+
N jd) i , mn. imenica mu'koga roda na : magarac, magaraca

Odstupanja:
+ imenie stranog podrijetla koje u & jd. imaju nepostojano a, u 2 mn. mogu imati a, ali ne
moraju "keks, akt, talent...#
-) , mn) imenica enskoga roda na a: dasaka, djevojaka
Odstupanja:
+ kod imenia stranog podrijetla: sintagma, palma, forma
+ kod neki$ imenia $rvatskoga podrijetla: bajka, varka, sjenka
+ kod etnika: Osjeanka, ;agrep.anka
.) - N jd) pridjeva mu'koga roda: dobar, pametan
/) - N jd) zamjenica i zamjeniki( pridjeva na -av "sav, takav, svakakav#
0) - N jd) glavnoga broja jedan
1) - 2) licu prezenta (svr'enog) pomo*nog glagola biti+ jesam...
Dvoglasnik
!tari se glas jat u (rvatskom standardnom jeziku odrazio na nekoliko naina+
kao dvoglasnik ije "bijelo, mlijeko#
kao kratko je "djed, vjetar#
kao dugo je "djedo, vjernost#
kao e "vremena#
kao i "ivio, vidio#
kao < "mrtav#
+ije kao odraz jata i slobodan slijed (onema:
%. lijep / lip / lep
'. kutije, dijeta, najmilije
3snovna pravila za izgovor i pisanje refleksa jata:
%. 1 rije.ima bez vidljivog postanka, jat se pi!e kao ije ili je prema tomu je li slog dug ili
kratak:
dijete, mlijeko, bijelo
djevojka, vjetar, nedjelja, medvjed
'. 1 rije.ima .iji je postanak vidljiv, a one tijekom promjene oblika ne mijenjaju duinu sloga
koji nosi ije/je, ne mijenja se ni pisanje ije/je:
mijena, mijenjati, mijenjam
djevojka, djevojaki, djevojin
4ravila o kra*enju sloga s dvoglasnikom 567 8 67+
% / u prednaglasnom poloaju
3ko se ije na*e ispred naglaska, kratit e se u je u sljedeim obliima:
a# / u svim nesvr!enim glagolima na /ivati, +avati izvedenim od svr!eni$
dodijliti dodjeljivati "dodijeljen#
ocijeniti ocjenjivati "ocijenjen#
rijeiti rjeavati "rijeen#
b / u izvedenicama s naglaskom na sufiksu -ota, -oa, -ina, -urina, -ovit
lijep / ljepota9 slijep- sljepo!a9 bijel bjelina9 zvijezda zvjezdurina9 lijek / ljekovit
/ u sloenicama s naglaskom na spojniku+
zvijer zvjerokradica" bijes bjesomuan
svijetlo-plav, svjetloplav
=oe se kratiti i ije u zanaglasnom poloaju: dragocjen
'. 9od tri uzastopna duga sloga, prvi slog se krati, i to u sljede*im oblicima+
a# / u genitivu mnoine imenia:
7kolijevaka koljevaka - kolijevki
pripovjedaka + pripovijetki
b# / u popridjevljenim glagolskim prilozima sada!njim
slijediti slijede!i sljede!i
slijediti koga9 sljede!i student
svijetliti svijetle!i -svjetle!i
#lijede!i studente dolazimo do fakulteta.
$reba ispitati sljede!e studente.
0. Do kra*enja dolazi i u komparativu i superlativu pridjeva+
lijep / ljep!i / najljep!i

Kraenje ije u nekim pridjevima podlijee i pravilu o prednaglasnom poloaju:

razgovijetan razgovjetniji najrazgovjetniji
"to je prijeglas#
promjena jednog samoglasnika u drugi pod utjeajem glasa ispred njega
povijesno gledano, postoje tri prijeglasa
sa suvremenoga je gledi!ta najzna.ajniji prvi9
/ samoglasnik o prelazi u e iza nep.anika, c, t, d i r
/ more, pritevi, dadev, mievi, noevi ...
>rugi se prijeglas odnosi na zamjenu staroga jata glasom i ispred o i j% &tio, smio... Ondje gdje
ne dolazi o iza jata ostaje je: &tjela, smjela...
2lasovna promjena koja je nastala zbog (onotakti.ki$ pravila u starijim razdobljima $rvatskoga
jezika.
1 suvremenom se jeziku prijeglas zadrao samo u "nekim# obliima neki$ rije.i pa vi!e nema
vrijednost (onotakti.koga zakona9 zadrao se u nekim padenim obliima imenia mu!kog i
srednjeg roda, u nekim padeima zamjenia i pridjeva mu!kog i srednjeg roda
Oblii rije.i u kojima se prijeglas ostvaruje u suvremenom $rvatskom jeziku:
+ instrumental jednine imenia mu!koga roda
maem momkom
panjem nosom
novcem zecom
morem arom
3dstupanja+
%. / imenie na -ar mogu imati dva nastavka9 +om i /em
"gospodar, novinar...#
'. ?menia put moe glasiti putom i putem.
'.%. - kada stoji bez prijedloga putem9 On mirno ide svojim putem.
- kada je imenica s prijedlogom - putom9 'esta ide usporedo sa
starim putom.
'.'. kada je znaenje konkretno+ -om/-em
- kada je znaenje preneseno+ - em
'.0) - u mnoini+ -ovima
0. :azjednaenje ili disimilacija samoglasnika
+ nije kontaktna nego distaktna promjena / samoglasnii nisu u dodiru
+ ako je ispred nep.anika e, iza nep.anika je nastavak /om, veinom u dvosloni$
imenia
*jeem ( jeom
*padeem ( padeom
*)eem ( )eom
*zecem ( zecom
- imenie na /telj ne podlijeu razjedna.enju *neprijateljem, uiteljem ...#
>o razjedna.enja ne dolazi niti ako je ispred nastavka vi!e od dvaju slogova:
petrolejem, ravnateljem...
'. / duga mnoina imenia mu!kog roda / alterniraju in(iksi +ov/-ev:
kraljevi cvjetovi
panjevi tipovi
zeevi umovi
o ev i &rastovi
.) 5menice srednjega roda
& @ 3 @ A selo + polje
? jd. selom / poljem
6. ;amjeniko-pridjevna sklonidba mu'kog i srednjeg roda
& jd. toplo + sme*e
lijepo + vrue
2, >, B jd. sme*ega, sme*emu, o sme*em / toploga, toplomu, o toplom
...ima mor(olo!ki$ kategorija koje ne provode prijeglas, npr.:
+ vokativ jd. imenia . roda "duo, ptico, +uo...#
+ instrumental jd. imenia . roda "duom, +uom...#
+ >, B, ? jd. pridjeva, zamjenia i brojeva . roda "goru!oj, goru!om, mojoj, mojom,
tre!oj, tre!om...#
+ imenia kukavica "kukavice / kukavico#
6ednaenje 'umnika po zvunosti
3snovna pravila+
2) $ko je prvi 'umnik zvuan, a drugi bezvuan, zvuni *e 'umnik postati bezvuni
tako da se zamijeni svojim bezvunim parom
b 5 p rob *robstvo 5 ropstvo
d 5 t sladak *sladka 5 slatka
-) $ko je prvi 'umnik bezvuan, a drugi zvuan, bezvuni *e 'umnik postati zvuni
tako da se zamijeni svojim bezvunim parom
p 5 b top *topdija 5 tobdija
t 5 d svat *svatba 5 svadba
Conem koji se neutralizira naziva se ar(ifonem ostvaraj fonema koji nastaje
neutralizacijom kakve opreke, npr) opreke po zvunosti)
<orfonem alomorf nastao kao rezultat fonemske alternacije ili asimilacije
(ruk-/ruc-/ru#
3similaije su redovite u govoru, dok se u pismu ne biljee uvijek.
Provo*enje jedna.enja po zvu.nosti:
2) Na granici rijei provode se u govoru, ali se u pismu ne biljee+
kod ku!e DkotkueE
pred kolom Dpret!kolomE
-) Na granici morfema provode se u govoru i pismu (odstupanja propisuje pravopis)
*nadkriliti 5 natkiliti
*ot&raniti 5 ot&raniti
* svakdanji 5 svagdanji
*sgnjeiti 5 zgnjeiti
pretposljednji, raskinuti, iskopati,
3D!=>4$N6$ (samo u pismu, ne u govoru)+
2) ;vuni 'umnik d ostaje nepromijenjen+
a u sloenicama ispred c, , , s, (odcijepiti, odepiti, odunuti, predsjednik, odsjek,
odetati, oduljatiF)
;bog isticanja osnove rijei, d i t ne prelaze u svoje zvune parnjake ni ispred c i k u
imenicama na dac, -dak, -tac, - tak (-tka) (usp) Pravopis:)
b u sloenicama s ispod- i iznad- (ispodprosjean, iznadprosjeanF)
c / u drugim sloenicama zbog jasno*e, u suprotnom bi izgubile znaenje (podtekst,
predturski, odtokF#
d u rijeima stranog podrijetla, kao i u novijim sloenicama (Hasurgovci, ad!ezija,
jurisdikcija, postdiplomski, "agre#ilm#
6ednaenje zatvornika prema mjestu tvorbe (izgovornom mjestu)
- jednae se 'umnici s, z, ( i zvonanik n ? zatvornici
%. s 8 ' ispred , *, lj, nj
z 8 ispred d, &, lj, nj
1sporedite:
+ misao / mi!lju
+ paziti / paljiv
+ .istiti / i!.istiti
+ !arati / i!arati
3dstupanja+
$ i z ne jednae se po mjestu tvore kada se na%u ispred lj i nj
a& koji stoje na poetku drugog dijela sloenice 'izljuiti, razljutiti(((&
& koji su nastali stapanjem l i n 'nastali! kraenjem dvoglasnika& s j 'ozljeda, snjean,
pojesnjeti, razjesnjeti se(((&
)( ! * ispred , '&
ora$ 5 ora!.i
dr$tati 5 dr$em, dr!em
+( n * m ispred , p
,vo se jednaenje u pismu iljei samo u izvedenicama- imenik, zelema, stameni,
pre!rameni(((, ne iljei u sloenicama iji prvi dio zavrava s n-,a drugi poinje s - ili p-
'izvanrani, stranputica, jedanput(((&