Asertivnost

eljka ivkovi
Aristotelov izazov
Svatko se moe naljutiti to je lako. Ali
naljutiti se na pravu osobu, do ispravnoga
stupnja, u pravi trenutak, zbog ispravnoga
razloga i na ispravan nain to nije lako.

Aristotel: Nikomahova etika

Govor je izvor svih nesporazuma.

Antoine de Saint-Exupry: Mali princ

Ponekad se naemo u neugodnim situacijama
u odnosu na druge ljude i trebamo odluiti
kako emo ih rijeiti.

Primjer neugodne situacije:
U restoranu su Vam posluili neukusnu ili staru
hranu.

U takvoj situaciji moete...
Stilovi ponaanja
potrebe drugih nae potrebe
pasivnost asertivnost
agresivnost
PASIVNO ponaanje (submisivno): stavljamo tue potrebe ispred
naih

AGRESIVNO ponaanje: stavljamo vlastite potrebe ispred tuih
ASERTIVNO ponaanje: uspostavljamo ravnoteu izmeu vlastitih i
tuih potreba
PASIVNO AGRESIVNO ponaanje
u strunoj psiholokoj literaturi relativno
nov termin
nema hrvatsku varijantu, a dolazi od
engleske rijei to assert to znai
tvrditi neto, uporno braniti pravo
sposobnost izraavanja vlastitih
pozitivnih i negativnih misli i osjeaja,
na neagresivan nain i bez krenja
prava drugih osoba

to je asertivnost?
U kojim situacijama se ispoljava
asertivno ponaanje?
traenje vlastitih
prava,
izraavanje interesa i
elja,
odbijanje
neopravdanih
zahtjeva,
suprotstavljanje
nepravdi
Ali i u ovim situacijama:

pohvaljivanje drugih,
davanje i primanje
komplimenata

Dakle, to je asertivnost?
Zarevski i Mamula (1998.) definiraju
asertivnost kao oblik ponaanja koji
odreujemo kao borbu za svoja prava i
izraavanje miljenja na izravan nain, te
odbijanje nerazumnih zahtijeva, bez osjeaja
straha i krivnje.
Ne smije ju se poistovjeivati s
dominantnou ili agresivnou.
Najkrae reeno - asertivnost znai otvoreno
i poteno iznoenje miljenja.
Treninzi asertivnosti
Trening asertivnosti je jedan od najstarijih postupaka u
okviru behavior terapije (uveden je 1949. godine) i
koristi se za ublaavanje nedostatka drutvenih
vjetina npr. kod depresije, paninog poremeaja itd.
U Americi se trening asertivnosti u poetku najvie
koristio za etnike manjine. Nastankom pokreta za
ljudska prava 1960-ih u SAD-u traio se nain
sueljavanja etnikih manjina s agresijom,
diskriminacijom i razliitim nainima potlaivanja.
Nov zamah populariziranju asertivnosti donose 1970-e
kroz pokret za prava ena.
Nakon toga, 1980-ih mnoge velike tvrtke koriste
trening asertivnosti kako bi poboljale radnu okolinu i
uspjenost radnika, a konano kljunu ulogu ima u
smanjivanju stresa (Zarevski i Mamula, 1998.).

Razvoj asertivnosti kod djece
Reakcije drugih osoba mogu sputavati asertivno
ponaanje djece ako se ono pogreno
proglaava nepoeljnim (agresivnim, sebinim i
sl.). Stoga, djeca mogu usvojiti razliite oblike
neasertivnog ponaanja (ne postavljanje
pitanja, ne izraavanje vlastitog miljenja i
zahtijeva i sl.) koje odrasli smatraju poslunim,
dobro ga prihvaaju i na taj ga nain
potkrepljuju.
Pravovremeno usvajanje asertivnog ponaanja
pozitivno utjee na razvoj djetetova
samopotovanja i na razvoj vjetina suoavanja
sa stresom.
Razvoj asertivnosti kod djece
Asertivna djeca lake izraavaju emocije, rjee pate od
depresije i drugih psihopatolokih problema, lake se
snalaze u situacijama kada im je potrebna pomo i
spretnije trae socijalnu podrku od drugih osoba kada
im bliske osobe ne mogu pomoi.
Nastavnici smatraju da asertivna djeca imaju pozitivniju
sliku o sebi i da znaju bolje se izboriti za svoja prava.
Asertivnija djeca postiu i bolji kolski uspjeh.
Prema istraivanjima, asertivnija djeca zadovoljnija su
svojim obiteljima, doivljavaju vie prihvaanja od strane
majke i oca, a manje odbacivanja.
Spolne razlike
Djeaci se ee ponaaju asertivno nego djevojice.
Asertivnost kod djeaka s dobi raste, a kod djevojica
opada, to se tumai posljedicom socijalizacijskih procesa.
Dok se asertivno, a ponekad i agresivno, ponaanje kod
djeaka obino potkrepljuje, isto se ponaanje kod
djevojica najee sputava i otro kritizira kao
neprimjereno djevojicama.
Prema nekim istraivanjima mukarci su asertivniji od ena,
no prema drugima postoje razlike u aspektima asertivnosti.
Mukarci su asertivniji u iznoenju miljenja, a ene u
izraavanju emocija i davanju komplimenata.

kola
Trening asertivnosti moe se primijeniti u radu s
uenicima, ali i u radu s uiteljima i roditeljima.
Asertivnost je kod nas relativno nov pojam pa
sve sudionike odgojno-obrazovnog procesa
treba educirati o nainima i tehnikama
asertivnog ponaanja.
Trening asertivnosti moe biti dio programa
prevencije - prevencije nasilja u koli, ovisnosti,
kolskog neuspjeha, a pomae i kod razvoja
samopotovanja, razvoja socijalnih vjetina,
rjeavanja sukoba i dr.

Poticanje asertivnog ponaanja
djece
poticanje djeteta da izrazi svoje miljenje o neemu
kad god za to ima potrebu
ohrabrivanje djeteta da iskae osjeaje
doputanje djetetu da izrazi ljutnju na konstruktivan
nain
poticanje djeteta da jasno i glasno reagira na
doivljenu nepravdu ("To nije u redu...)
razvijanjem socijalnih vjetina i vjetina govorenja
pohvaljivanje djeteta kada se asertivno ponaa
vlastito asertivno ponaanje kao model ponaanja
djeci
igranjem uloga, aktivnostima rjeavanja problema
("to bi ti uinio ako...?)
itanjem pria i radionicama uz prie o djeci koja su
znala uspjeno se nositi s neugodnim iskustvima
(terapijsko pouavanje)

pouavanje komunikacije:
- gledanje sugovornika u oi
- kako uspravno i sigurno drati tijelo
- kako biti oputen
- kako ne initi pokrete koji upuuju na nesigurnost (npr. stiskanje ake,
trljanje ruku...)
- uvjebavanje govorenja dubljim, dovoljno glasnim, razumljivim govorom
pouavanje kako izravno, jasno, bez manipuliranja i pristojno traiti
ono to ele:
("elim...", "Hou...", "Trebam...", "Mogu li dobiti..." ...)
pouavanje kada i kako jasno i bez previe tumaenja rei "ne
(npr. "Ne", Ne, to ne smijem, Ne elim to uiniti. , "Nemoj, to mi se ne
svia", "Prestani, ne volim to", "Ne mogu ti sada dati"...)
pouavanje u primjeni tehnike pokvarene ploe (mirnog ponavljanja
zahtjeva ponovo i ponovo, ne odgovarajui na primjedbe i argumente
druge osobe)

Preporuena literatura:

Zarevski ,P. i Mamula, M. (1998). Pobjedite srameljivost , a djecu cijepite
protiv nje. Jastrebarsko: Naklada "Slap",.
Miljkovi, D. i Rijavec, M. (2002). Kako se zauzeti za sebe. Zagreb: IEP-D2,
VERN
Miljkovi, D. i Rijavec, M. (2002). Bolje biti vjetar nego list - psihologija
djejeg samopuzdanja. IEP-D2, VERN

Stilovi ponaanja
Dakle, postoje tri osnovna tipa ponaanja (i komunikacije):
pasivno, agresivno i asertivno.

U nekim je situacijama dobro ponaati se pasivno ili agresivno.

Ali, ako ste stalno pasivni, to e smanjiti vae samopotovanje,

a ako ste stalno agresivni, to e pogorati vae odnose s drugim
ljudima.

U veini situacija najpovoljniji ishod je ako se ponaamo asertivno.
Asertivni nain komunikacije nee nam garantirati dogovor s
drugima, uvijek i svugdje, ali e pomoi da nas sugovornik saslua i
razumije nae argumente. Osjeat emo se bolje jer smo izrazili
svoje miljenje i svoje elje u pravo vrijeme na pravom mjestu.
Asertivnim nainom umanjujemo osjeaj da nismo dali sve od
sebe.
Agresivan stil
zahtjeva i nareuje (nema molim i hvala)
optuuje i krivi druge
ne priznaje svoje pogreke
usmjeren na osobu, a ne na ponaanje osobe
ne slua i prekida
glasno govori
agresivna gestikulacija
zuri u sugovornika
Obiljeja ponaanja: elje, potrebe i osjeaji izraavaju se na tetu drugih.
Namjera: dominirati ili poniziti druge; agresija moe biti i posljedica frustracije.
Osjeaji: samozadovoljnost, ali kasnije i posramljenost.
Osjeaji drugih: ponienost, ogorenost, povrijeenost ili ljutnja i elja za osvetom.
Ishod: esto dobiva ono to eli na tui raun, ali dugorono je vea vjerojatnost i
vlastitog i tueg agresivnog ponaanja.
Uzroci agresivnog ponaanja. Samopouzdanje i samouvjerenost dolaze od
poniavanja drugih, otvoreno ili koristei sarkazam i podsmijeh. Mnogi misle da
moraju biti agresivni ako ele da ih se shvati ozbiljno. Osjeaj ljutnje daje im osjeaj
kontrole. ele izgledati opasnije, nego to jesu. Ljutnja je esto maska za druge
osjeaje kao to su strah i zabrinutost.
Pasivan stil
izbjegava raspravu
veinom uti ili puno pria, a pri tome ne kae svoje miljenje
ne izraava svoje miljenje, nego ponavlja tue
brzo priznaje svoju pogreku i esto se ispriava
govori tiho, ne podie glas
veinu vremena ne gleda u oi
smijei se i stalno kima glavom
Obiljeja ponaanja: elje, potrebe i osjeaji se ne izraavaju.
Namjera: udovoljiti drugima.
Osjeaji: uznemirenost, nezadovoljstvo, kasnije lljutnja i zamjeranje drugima.
Osjeaji drugih: krivnja ili superiornost, a kasnije iritiranost, saaljenje...
Ishod: ne dobiva ono to eli, a nema ni potovanje drugih. Dugorono ovaj stil
ponaanja dovodi do toga da osoba izbjegava situacije u kojima moe doi do
sukoba.
Uzroci pasivnog ponaanja: Strah da ne razoaramo druge - bojimo se traiti ono
to elimo ili odbiti ono to ne elimo jer bismo nekoga razoarali ili razljutili.
Strah od odbacivanja.
Nepotreban osjeaj odgovornosti za tue osjeaje.
Submisivnost
Submisivno ponaanje je ee nego to
mislimo.
Mnogi ljudi nee pokuati izboriti se za svoja
prava ili ostvariti svoje potrebe.
U jednom istraivanju promatrani su studenti koji su
uili dok ih je jedna osoba ometala svirajui preglasno
glazbu.
80% studenata je toleriralo ometanje i nije uinilo nita
15% ih je zamolilo osobu da utia glazbu, ali kada to
ona nije uinila, nisu ponovili svoj zahtjev
samo 5% studenata je zamolilo dva puta i postiglo ono
to im je trebalo - glazba je utiana
Koliko su ljudi posluni?
Dvjesto i etrdeset studenata psihologije sjedilo je u uionici
oekujui svog profesora. (...) Umjesto profesora kojeg su oekivali,
stigao je novi.
- Ja u danas zamijeniti vaeg profesora, objavi im. Za poetak bih
vas molio da svi ustanete. Dobro. A sada pljesnite rukama tri puta, a
onda potapite po ramenu osobu desno od sebe pet puta.
Skakuite deset sekundi. Dobro, sjednite sada, a svoje olovke i
biljenice stavite na pod. Svih dvjesto i etrdeset studenata
posluno je, bez ikakvih pitanja, slijedilo sve upute nepoznata im
ovjeka.
Nakon toga u uionicu je uao njihov stari profesor i na plou
napisao naziv predavanja koje e odrati:
Poslunost

Majda Rijavec i Dubravka Miljkovi: A to biste vi uinili?
Psihologija protiv zdravog razuma
Pasivnoagresivan stil
iznosi sarkastine, ironine primjedbe
rijetko iznosi svoje miljenje javno
general poslije bitke
uvijek je rtva (Naravno, uvijek ja moram ...)
ne pokazuje prave osjeaje
optuuje druge za svoje frustracije
Asertivan stil
aktivno slua, pri tome gleda u oi i pokazuje osjeaje
potuje druge i to trai za sebe
jasno, konkretno i direktno govori ne okolia
glas prilagoava situaciji
iskazuje svoja oekivanja i osjeaje
pozitivo izrie prigovore (kritiku)
zna pohvaliti druge
preuzima odgovornost za svoje rijei i djela
spreman/na je ispriati se kad pogrijei
zna se kontrolirati (svoje negativne osjeaje)

Obiljeja ponaanja: elje, potrebe i osjeaji se izraavaju bez okolianja i na
prikladan nain.
Namjera: komunicirati.
Osjeaji: samopouzdanost.
Osjeaji drugih: uvaavanje i osjeaj da su uvaeni.
Ishod: esto dobiva ono to eli. Dugorono ovaj stil ponaanja dovodi do osjeaja
da smo uvaeni, poveanog samopotovanja i unaprjeivanja odnosa s drugima.

Ne napadam druge.
(Ne koristim TI
poruke.)
Opisujem pa
ocjenjujem.
Zastupam sebe.
Predlaem
rjeenja.
Tehnike asertivnog komuniciranja
JA - poruke
Jasno iznosim svoje
stajalite i osjeaje.

JA-poruke i TI-poruke
JA - poruke su poruke u kojima govorimo o
vlastitom stanju. Tuna sam (nesretna,
ljuta...) kada ti...

TI - poruke govore o pogrekama drugih ili
njihovim osobinama i to esto kao uopavanje (Ti
nikada..., Vi uvijek...) ili poruke o
neadekvatnosti osobe (Ti si neodgovorna...).
Razliite vrste asertivnih reenica:
Jednostavna asertivna reenica kratka poruka koja sadri stav,
injenicu ili opaanje u vezi s pravom koje nam se uskrauje
Smetaju mi este upadice dok govorim. Cijenim to to pratite moje
izlaganje, ali bih voljela da pitanja postavite na kraju izlaganja.
Emapatika asertivnost (empatija + asertivnost)
ini mi se da se ne slaete s onim to govorim, ali mi je vano da
me sasluate do kraja pa u potom ja sasluati Vas.
Asertivnost koja trai odgovor poruka koja sadri nau potrebu,
elju i trai od sugovornika da jasno kae svoje miljenje, namjere,
stav ili osjeaje
eljela bih najprije rei neke injenice redom, koji sam predvidjela.
Moete li, molim Vas, zapisati pitanja i ideje i iznijeti ih na kraju
izlaganja?
Asertivnost osjeaja poruka sadri:
- neutralan opis tueg ponaanja
- vlastiti osjeaj u vezi s ponaanjem u tom trenutku, situaciji
- konkretan uinak tog ponaanja na nas i/ili
- zahtjev (elja) upuen drugoj osobi (to elim da druga osoba uini)
- Kada me esto prekidate, osjeam se neugodno jer se plaim da
neu prenijeti sve to sam namjeravala. Htjela bih da to uinite kad
dovrim izlaganje.




Pokvarena ploa

Vrlo je korisna tehnika kada je na zahtjev
jasan i kratak.
Sastoji se u tome da kao pokvarena
ploa ponavljamo zahtjev.
Najbolje je ponavljati 2. i 3. dio JA - poruke
za one koji ne sluaju to govorimo; na taj
nain opiremo se manipulaciji i
naglaavamo to nam je vano. (Upadice
me doista dekoncentriraju pa Vas molim da
najprije kaem sve to sam zamislila.)


Ja-poruke
opis ponaanja, bez prosuivanja
Npr. Primijetila sam da ne razgovara sa mnom od srijede.
interpretacija i nae tumaenje
Npr. ini mi se da me izbjegava.
izraavanje osjeaja
Npr. Zbunjena sam jer ne znam to se dogaa.
izricanje elja i potreba
Npr. elim da porazgovaramo.
budue akcije
Npr. Doi u sutra do tebe.

Kako asertivno rei NE
dajte sebi vremena ako niste sigurni da moete
udovoljiti zahtjevu traite dodatne informacije,
npr. koliko e vam vremena trebati da ispunite
zahtjev
ne dopustite da vas prinude da na brzinu
kaete da
jasno recite NE i kratko razlog (nemojte govoriti
To e biti teko. ili Imam malo vremena.)
nemojte previe tumaiti, ispriavati se
ponudite drugo rjeenje, ako postoji
ne prebacujte odgovornost na druge (npr. Moj
mu se ne slae da kasnije dolazim kui.)

NE!
NEMA
problema.
Kako izrei prigovor bez
vrijeanja
usmjerite prigovor na PONAANJE
budite SPECIFINI (navedite koje ponaanje vam
smeta)
recite to elite, a ne to ne elite (JA - reenice)
izrecite ga NEPOSREDNO NAKON ponaanja
pazite na svoje NEVERBALNO ponaanje
radite to U ETIRI OKA (pohvalite pred drugima,
pokudite nasamo)
Kako primiti prigovor
nemojte se odmah braniti, opravdavati
paljivo sasluajte do kraja
pitajte na to se tono odnosi
utvrdite to je:
tono,
djelomino tono,
netono.
Kako pohvaliti drugoga
1. gledajte u osobu, nasmjeite se
2. budite kratki i jasni
3. govorite u prvom licu i kaite ime osobe
(Kolegice Miro, cijenim to to ste... Ivice, svia mi se to ... )
4. budite odreeni na to se odnosi pohvala
Kako primiti pohvalu
nemojte biti lano skromni (nije to nita)
gledajte osobu u oi, nasmjeite se
recite njezino ime i zahvalite se
(Hvala, kolegice Nevenka...)
prihvatite pohvalu, ako se slaete
(Hvala, i ja sam zadovoljna...)
ako se ne slaete, zahvalite i recite zato
(Hvala, ali to nije samo moja zasluga...)
Kako postati (i ostati) asertivan?
otkrijte u kojim ste situacijama neasertivni
(pasivni ili agresivni)
vjebajte u mati (situacija / osoba)
vjebajte s prijateljima
pokuajte u stvarnoj ivotnoj situaciji (poevi od
manje vanih)
nemojte odustati kod prvog neuspjeha
napravite akcijski plan
to bi vas moglo omesti, sprijeiti da postanete
asertivni?
Opet ste bili neasertivni? Ako vam se to dogodilo, prihvatite to kao neto
normalno i nastavite dalje.

Ponaali ste se asertivno, ali nije bilo uspjeha
Ako ne pokuamo, ne moemo uspjeti. Ako pokuamo, moemo uspjeti, ali i
izgubiti. Raunajte s time.
Negativne reakcije drugih ljudi
Ponekad drugi mogu reagirati negativno na nae asertivno ponaanja. Ne
treba se uputati u svau, drite se svojih argumenata i nastavite asertivno.
Pazite na ton.
Reakcije bliskih ljudi
To su najee lanovi obitelji, prijatelji ili suradnici na poslu. Oni su navikli da
se godinama ponaamo neasertivno. Promjena ponaanja e ih iznenaditi i
moda im se nee svidjeti. Pokaite da ih razumijete, ali nemojte odustati.
Jeste li doista bili asertivni?
Agresivnost i asertivnost se mogu lako zamijeniti.To se dogaa neasertivnim
osobama koje pokuavaju biti asertivne pa postaju agresivne. Ne zaboravite,
biti asertivan znai zauzeti se za svoja prava ne ugroavajui tua.

Nakon treninga asertivnosti
Nedjelja, 8. oujka

Stara je otila na neki enski seminar o asertivnosti. Mukarcima je
tamo pristup zabranjen. Pitao sam staroga to je to asertivnost.
Odgovorio mi je: "Bog bi ga znao, ali to god da je, ne sluti na
dobro."
Gledali smo neki film na televiziji, a onda je dola stara i poela nam
komandirati. Govorila je: "Nema vie labavo" i "Odsad u ja drukije
s vama" i sline bljezgarije. Onda je otila u kuhinju i napravila neku
tablicu prema kojoj je sve kune poslove podijelila natroje. Upozorio
sam ju da ja ve raznosim novine, da vodim brigu o jednom starom
penzioneru, da hranim psa i da uim za kolu, ali me nije uope
sluala, samo je izvjesila tablicu na zid i rekla: "Ovo vrijedi od sutra.

Sue Townsend: Tajni dnevnik Adriana Mola
Kviz Asertivno, agresivno ili pasivno ponaanje
Jesmo li nauili razlikovati stilove ponaanja? Napiite na papiru brojeve
od 1 do 12. Za svaku situaciju procijenite je li odgovor agresivan, pasivan
ili asertivan i upiite to uz odgovarajui broj.

1. Ravnatelj Vas je upravo izvijestio da Vas je odredio za lana skupine
zaduene za rad na razvijanju projekta u kojem kola sudjeluje.
Odgovarate:
Oh, to me je stvarno iznenadilo. Pogledat u svoje obveze za ovaj mjesec
i razmisliti o Vaem prijedlogu.
2. Prijatelj vas moli da mu posudite 200 kn, a zadnja dva puta kada ste mu
posudili nije vam vratio novce. Kaete:
uj, moj Ivica (moja Marica) bi poludio (poludjela) da to uradim, stalno
prigovara da su mi drugi duni i da ne vraaju novac.
3. Kolegica eli da joj vratite dragu knjigu koju Vam je davno posudila.
Kaete:
Naravno da u ti je vratiti, ali mogla si saekati da sama kaem da mi vie
ne treba.

Kviz Asertivno, agresivno ili pasivno ponaanje
Jesmo li nauili razlikovati stilove ponaanja? Napiite na papiru brojeve
od 1 do 12. Za svaku situaciju procijenite je li odgovor agresivan, pasivan
ili asertivan i upiite to uz odgovarajui broj.

4. Jedina ste ena u radnoj skupini i trae od Vas da vodite zapisnik. Kaete:
Voljna sam to ovaj put uiniti. No, rado bih da drugi put podijelimo
zaduenja.
5. Autobus je pun uenika koji galame. elite izai, no nitko ne obraa
panju na Va pokuaj da se probijete do vrata. Napokon kaete:
to je s vama, klinci? Bezobzirni ste prema ostalim putnicima. Ja moram
van na iduoj stanici!
6. Ravnatelj je zbog velikih telefonskih rauna sazvao sastanak zaposlenika i
trai da se privatni razgovori ubudue najavljuju u tajnitvu. Jedan od
zaposlenika na poetku sastanka kae:
Ovo je stvarno uvredljivo!

Kviz Asertivno, agresivno ili pasivno ponaanje
Jesmo li nauili razlikovati stilove ponaanja? Napiite na papiru brojeve od 1
do 12. Za svaku situaciju procijenite je li odgovor agresivan, pasivan ili
asertivan i upiite to uz odgovarajui broj.

7. (Pre)glasna glazba iz susjednog stana vas nervira. Nazivate susjeda i kaete:
Halo, ovdje Vaa susjeda. Jako mi smeta Vaa preglasna glazba. Biste li ju
stiali?
8. Va suprug oekuje da je ruak na stolu kad se on vrati s posla i ljut je kad to
nije tako. Smirujete ga:
ao mi je, znam da si umoran i gladan... Ja sam kriva. Oajno se sad
osjeam.
9. elite vratiti neispravan aparat u trgovinu. Trgovac Vam kae da je na zidu
obavijest kupcima da aparate te vrste trebaju isprobati u trgovini. Kaete:
Va prigovor je djelomino toan. Doista, ovdje postoji natpis, ali nije ba
uoljiv. Mislim da biste kupce trebali upozoriti na to ili staviti uoljiviji
natpis. S obzirom na to, moete li, molim Vas, provjeriti pogreku na
aparatu?

Kviz Asertivno, agresivno ili pasivno ponaanje
Jesmo li nauili razlikovati stilove ponaanja? Napiite na papiru brojeve
od 1 do 12. Za svaku situaciju procijenite je li odgovor agresivan, pasivan
ili asertivan i upiite to uz odgovarajui broj.

10.Majka razgovara telefonom sa svojom udatom keri i rado bi da ju ona
posjeti. Ker to pristojno odbija, na to majka veli:
Nikad nisi slobodna kad te trebam. Misli samo na sebe!
11.Roditelj je ljut jer kolski pedagog nije uinio nita da razrijei konflikt
koji je njegov sin imao s jednim od uitelja. Kae:
Molio sam da istraite taj sluaj u razredu i brine me to jo nita nije
uinjeno. Inzistiram da se time pozabavite.
12.Stojite u redu u banci, poti, trgovini ili sl. i netko doe i stane upravo
ispred vas.
Otpuhujete, mrmljate i gledate poprijeko tu osobu. Nastojite joj ostaviti
to manje mjesta oekujui da shvati da je pogrijeila.

Odgovori
1. A
2. P
3. Ag
4. A
5. Ag
6. Ag

7. A
8. P
9. A
10.Ag
11.A
12.P (PA)

Literatura
Mihaljevi, S. (2005). Asertivnost u ivkovi, ., Mihaljevi, S., Raki, . i
Babi, A. Prevencija nasilja u koli. Osijek: Centar za profesionalnu
rehabilitaciju.
Miljkovi, D. i Rijavec, M. (1996). Razgovor sa zrcalom: Psihologija
samopouzdanja. Zagreb: I.E.P.
Miljkovi, D. i Rijavec, M. (1997). A to biste vi uinili? Psihologija protiv
zdravog razuma. Zagreb: I.E.P.
Sremec Tebi, T. (2006). ASERTIVNOST: to je to i kako nam moe
pomoi? URL: free-ri.htnet.hr/knjiznica-
vijece/moj%20web/zupanijsko%20strucno%20vijece/ASERTIVNOST.ppt
Vlajo, R. (2005). Govor za suradnju Vjetine aserivnog komuniciranja,
URL: www.fer.hr/_download/repository/Asertivnost%20i%20sukob.ppt
Zarevski, P. i Mamula, M. (1998.). Pobijedite srameljivost, a djecu cijepite
protiv nje. Zagreb: Naklada Slap.
ivkovi, . (2005). Susreti s roditeljima II. akovo: Tempo