Univerzitet u Sarajevu

Filozofski fakultet
Odsjek za historiju

Ibrahim Kemura, Uloga Gajreta u drutvenom ivotu

muslimana Bosne i Hercegovine ( 1903 1941 ) Prikaz
knjige

Student: Amir Nesimovi

Profesor: Doc.dr.Edin Radui

Sarajevo, maj 2013.

Knjiga iji prikaz dajemo napisana je na 409 stranica i podijeljena na tri dijela, gdje
prvi dio obrauje osnivanje i rad Gajreta, organizacionu strukturu drutva, kulturno
prosvjetnu djelatnost i ostale oblike djelatnosti Gajreta. Drugi dio obrauje uslove i pravce
djelovanja Gajreta izmeu dva rata, dok trei dio obrauje organizacionu strukturu drutva,
kulturno prosvjetnu aktivnost, ostale vidove prosvjetno obrazovnog rada, zatim
ekonomske i privredne aspekte rada Gajreta, izdavaku djelatnost, ostale oblike djelatnosti,
likvidaciju Gajreta i zakljuna razmatranja. Treba napomeuti i to da je knjiga izdata 1986.
godine od strane sarajevske izdavake kue Veselin Maslea.
U samom uvodu autor predstavlja grau koju je koristio pri pisanju knjige i u
nekoliko reenica navodi definiciju Gajreta kao i razloge zbog kojih ovo djelo ima svoju
vrijednost. Nakon toga, kree se od Austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine ( BiH )
1878. godine to je bio prelomni dogaaj sa dalekosenim posljedicama na dalji razvitak
zemlje. Kemura pie o potekoama vezanim za integraciju u jednu novu civilizaciju kao i
djelovanje nekih intelektualaca meu narodom, u cilju da narod prihvati novu vlast to je
uslov za njihov opstanak i dalji razvoj. Veliku ulogu imao je listi Bonjak oko kojeg su se
okupljali upravo pojedinci iz redova muslimanskog begovata koji su shvatili i uoili
neminovnost prihvatanja evropske civilizacije i orijentacije prema novim kulturnim
vrednotama koje su se afirmisale poslije uspostavljanja austrougarske uprave. Riza-beg
Kapetanovi, Safvet-beg Baagi, Edhem Mulabdi, Fehim Spaho i niz drugih linosti koje
su nama i danas dobro poznate radili su kao saradnici Bonjaka u prvim godinama njegovog
izlaenja. Veliki znaaj za muslimane u godinama prije osnivanja Gajreta imale su
kiraethane ili itaonice, one su im pomogle u prilagoavanju novim prilikama. U
itaonicama su voeni dosta ozbiljni razgovori i rasprave o krupnim dogaajima unutarnje i
vanjske politike. 19. 7. 1888. godine otvorena je prva itaonica u Sarajevu i to na incijativu
reimski orijentisane muslimanske inteligencije. itaonica je bila smjetena u posebnu
zgradu, koja je namjenski izgraena za tu priliku i nalazila se na Bendbai. To je bilo mjesto
okupljanja prve generacije muslimanskih knjievnika: Ibrahim-bega Baagia, Esada
Kulovia, Mehmeda Hulusije, Mehmed-bega Kapetanovia i drugih.
Poslije austrougarske okupacije BiH, muslimani su postali po broju najnepismenije
stanovnitvo ove zemlje, ali samo u sluaju da se izuzme njihovo poznavanje arapskog
pisma i orijentalnih jezika. Zbog toga su otvarani aki domovi i konvikti, recimo poznat je
konvikt koji je bio smjeten u sarajevskoj zgradi Moria hana u kojoj je bilo smjeteno
pedeset uenika. Meutim, zbog financijskih problema, konvikt je ubrzo i zatvoren.
Napravljena je i jedna paralela ili usporedba izmeu muslimanske, srpske i hrvatske
1

inteligencije u BiH, a zbog odnosa muslimana prema savremenom obrazovanju, njihova

inteligencija je zaostajala za ostalim dvjema. U sklopu toga, autor izdvaja linost Safvetbega Baagia te daje njegovu biografiju, kao i biografije Edhema Mulabdia i Osmana
Nurija Hadia. Dalje se predstavlja organizacija Napredni Muslimani iji su lanovi
dosta otroj kritici podvrgli neobrazovano i konzervativno muslimansko svetenstvo,
nazivaju ih ahmedijaima zbog toga to su imali i nizak stepen vjerske obrazovanosti to je
prouzrokovalo i pogreno tumaenje islama. Takoe, imali su negativan stav prema
autonomnom pokretu, a autor nam objanjava i ta je ustvari taj pokret znaio. Prvo
znaajno ostvarenje mlae generacije muslimanske inteligencije bilo je pokretanje lista
Behar, za ta se veu imena Safvet-bega Baagia Edhema Mulabdia i Osmana Nurija
Hadia. To je bio zabavno pouni list koji je u svom konceptu imao i moralno vjerski
odgoj muslimana.
Sve do sada napisano predstavlja dio knjige koji obrauje period prije osnivanja
Gajreta. Prosvjetna drutva naslijedila su itaonice. 1892. godine osnovana je jevrejska La
Benovelencia, 1902. godine srpska Prosvjeta, 1907. godine hrvatski Napredak, dok je
rezultat angaovanja muslimanske inteligencije koja je ranije imala svoju aktivnost u
Beharu bilo osnivanje kulturno-prosvjetnog drutva Gajret 1903. godine. Osnivanje
Gajreta moemo smatrati nastavkom Beharove akcije, to se prije svega odnosi na
afirmaciju obrazovanja u novonastalim uslovima kao i pomaganje siromanim uenicima.
Predstavljene su i dvije verzije o tome kako je drutvo dobilo ime, kao i prvi sastanci
pokretaa drutva. Dosta detaljno je opisana i osnivaka skuptina Drutva kao i trenutak
kada se E. Kulovi usprotivio i traio odgaanje osnivanja Drutva na neodreeno vrijeme
jer je smatrao da jo uvijek nemaju dovoljno veliku podrku u narodu. Ovaj prijedlog je
stavljen na glasanje, ali je samo jedanaest osoba uz Kulovia i Hadia bilo za njega, to
znai da on nije proao. Drutvo je osnovano, a Kemura nam predstavlja i glavni odbor u
kojem je Baagi bio predsjednik a Hrasnica njegov zamjenik. Zemaljska vlada nije
uestvovala u osnivanju Gajreta, a morali su dati pristanak i izjasniti suglasnost jer su ve
ranije kod drugih naroda osnovana slina drutva. Vlada je pokuala samo da odgodi
osnivanje Drutva, ali im to nije polo za rukom. Predstavljena je i linost Hadia i daje se
zakljuak da je on jo od ranije u sukobu sa Baagiem, te se najvjerovatnije zbog tpga
usprotivio osnivanju Drutva. Meutim, ni on nije uspio u svojim namjerama, a osnivanje
Gajreta imalo je pozitivne odjeke i izvana Sarajeva, a najvei broj telegrama podrke
doao je iz Tenja. 1907. godine egzekutivni odbor MNO je preuzeo Gajret, a rad drutva
ubrzo je bio otean zahvaljujui stalnim nesuglasicama u Glavnom odboru a uslijedila su i
2

prva istupanja iz Drutva. 5. 7. 1907. godine odrana je peta redovna Gajretova skuptina,
koja je po broju uesnika nadmaila sve prethodne, skuptini je prisustvovalo ak 300
lanova izvan Sarajeva. Stari Gajretov odbor tu je doivio svoj pad, organizovan je novi
odbor a za predsjednika je doao Mahmut-beg Fadilpai. Poslije preuzimanja Drutva od
strane MNO rukovodstvo nisu vie inili intelektualci nego predstavnici zemljinih
posjednika i drugi. Jedno od znaajnijih ostvarenja nove uprave bilo je pokretanje lista pod
istoimenim nazivom. I pored svih promjena, prosvjetno humanitarni karakter Drutva
ostao je nepromijenjen. Dalje nam autor predstavlja prilike i tendencije u Gajretu od
aneksije do prvog svjetskog rata.
Dosta zanimljiv je i dio koji govori o organizacionoj strukturi Drutva Gajret.
Drutvo je imalo svoj statut, odnosno svoja pravila rada koja su do 1914.godine tri puta
mjenjana ( 1905., 1908. i 1911. godine ). Najvii organ unutar drutva bila je skuptina dok
su izvrni odbor, pododbori i povjerenici bili izvrni organi. Svaki dio je imao odreene
poslove koje je morao izvravati. Autor nam donosi detaljan opis i sastav svake instance. U
vremenskom razdoblju od 1903. do 1907. godine lanovi drutva bili su veinom
intelektualci ali je i vei broj njih poticao iz uglednih begovskih, posjednikih i trgovakih
porodica. U kasnijem periodu veinu rukovodstva nee initi intelektualci, nego
zemljoposjednici. Kemura predstavlja i spisak svih lanova Glavnog odbora Gajreta od
1903. do likvidacije Drutva. Pet godina poslije osnivanja drutva osnovani su pododbori.
Svaki pododbor bio je sastavljen od pet lanova: Predsjednik, potpredsjednik, tajnik,
blagajnik i revizor. Prvi pododbor osnovan je 1908. godine u Konjicu. Takoe, svako mjesto
je imalo po jednog ili dvojicu povjerenika sa zadatkom da privlae nove lanove u Gajret,
da ire ideje Drutva, da dostavljaju lanarine Glavnom odboru kao i niz drugih
odgovornosti. Mrea povjerenika konstantno se irila. lanom Drutva mogao je postati
svaki Musliman i svaki prijatelj muslimanskog napretka rodom iz BiH i Austro-Ugarske
Monarhije. Postojale su tri kategorije lanova: (1) Dobrotvori koji daju 1000 kruna ili
poklon iste ili vee vrijednosti, (2) Utemeljitelji su oni koji daju Drutvu 200 kruna odma
ili u etiri godinje rate, (3) Podupirajui lanovi koji su ujedno i najbrojnija kategorija, oni
daju mjeseno po dvije ili jednu krunu. Autor je predstavio i brojno stanje lanova iz
1903/4. i iz 1905/6. godine. Muslimanske sredine bile su konzervativne i nepristupne za
nove ideje, to se posebno odnosi na selo, pa je tokom cijelog postojanja Gajreta grad bio
njegova glavna uzdanica. lanovi su bili i u Beu, Zagrebu, Trstu, ikagu, Los Anelesu i
Crigradu, a zanimljivo je da je 107 lanova bilo druge nacionalnosti.

Cilj je bio poveati broj muslimanske djece na srednjim i visokim kolama pa su

redovno dodjeljivane poticajne stipendije. Kemura donosi i neto iri pregled kolstva u BiH
neposredno prije osnivanja Gajreta. Stipendije, istina neto skromnije, dodjeljivane su i za
obrazovanje u teolokom pravcu. Stipendisti su morali stanovati u vakufskim konviktima a
Glavni odbor je redovno primao vijesti o uspjehu stipendista. Predstavljeni su i podaci o
broju stipendista u razliitim vremenima. Do 15.8.1907. godine, odnosno do izlaska prvog
lista Gajret, Drutvo se oglaavalo u listovima Musavat i Ogledalo, a u sklopu
izdavake djelatnosti izdali su i kalendar za 1906/7. i 1907/8. godinu.
Nadalje se objanjava djelovanje Gajreta izmeu dva svjetska rata. Najprije je
predstavljen poloaj Muslimana u periodu stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i
osnivanja prvih politikih stranki. U novom sklopu BiH je zadrala niz obiljeja iz ranijeg
perioda jer drutveni procesi koji su doveli do sloma Austro-Ugarske Monarhije nisu u
potpunosti razoril i stare socijalno-ekonomske i politike strukture. Politike grupe i partije
meu muslimanima i njihov meusobni odnos odrazio se i na rad drutva Gajret , pa je
dosta korisno i to to je autor objasnio i te faktore. Prva odborska sjednica Drutva nakon
ukidanja zabrane rada odrana je 24. 2. 1919. godine kada je dunost predsjednika preuzeo
Mustaj-beg Halilbai a potpredsjednika Halili-beg engi. Ubrzo je izvreno i preuzimanje
drutvene imovine od Vakufskog saborskog odbora. Dakle, sa skromnom imovinom i u
nepovoljnim drutvenim i politikim uslovima Gajret je iznova otpoeo svoj rad. Vei
potresu u Drutvu desili su se kada je za predsjednika izabran radikalni musliman dr. Avdo
Hasanbegovi, tada je umjesto formulacije muslimanski dio jugoslovenskog naroda
ubaeno muslimanski dio naeg naroda. Zbog ovoga je Jugoslovenska Muslimanska
Organizacija ( JMO ) optuila novo rukovodstvo da je od Gajreta napravilo rasadnitvo
srpstva meu muslimanima. Znaajnu stvar predstavljalo je stavljanje Gajreta pod
pokroviteljstvo kue Karaorevi i imenovanje prestolonasljednika Petra za protektora
Gajreta, a kralj je tom prilikom poklonio Drutvu 500. 000 dinara. Treba jo napomenuti
da se 6. septembar, roendan Petra, obiljeava kao dan Gajreta.
Osnovano je i Drutvo Beogradskog Gajreta Osman iki u iji su odbor uli
predstavnici vladajuih srpskih krugova a prvi predsjednik bio je Todor Stankovi. 1931.
godine su u centru Beograda podigli i svoj dom. Zbog preuzimanja Gajreta od strane
radikala, JMO je osnovala kulturno-prosvjetno drutvo Narodna uzdanica koje je trebalo
parirati Gajretu. Ovo Drutvo je doivjelo mnoge optube i napade koji su se svodili na to
da je drutvo anacionalno i antidravno zbog ega njegov rad treba zabraniti. Ipak,
uprkos svemu je 17. oktobra 1924. godine na Bentbai odrana osnivaka skuptina
4

Narodne uzdanice. Od Drutva su se oekivali veliki uspjesi, ali su rezultati bili itekako
slabi.
5., 6., i 7. septembra 1928. godine obiljeeno je dvadeset pet dodina postojanja
Gajreta, prisutni su bili predstavnici politikog, javnog i kulturnog ivota, civilnih i vojnih
vlasti kao i vjerski poglavari i predstavnici gotovo svih drutvenih udruenja iz cijele
zemlje, a prisutan je bio i osniva Gajreta Safvet-beg Baagi. Tom prilikom Drutvo je
odlikovano ordenom Sv. Save III reda. 1928. godine odran je kongres muslimana
intelektualaca u Sarajevu, a osnovni zadatak bio je da se razjasne uzroci zaostalosti
Muslimana i da se nau rjeenje za njihovo otklanjanje, a to sve u okviru Gajretove
proslave.
Neposredno poslije zavoenja estojanuarske diktature Gajret je promijenio svoj
naziv u Srpsko muslimansko kulturno-prosvjetno drutvo Gajret. Bilo je prijedloga da se
samo iz naziva izbaci prefiks muslimansko, ali sve se odvijalo u potpuno suprotnom
smijeru. Ubrzo je pokrenuta kampanja protiv toga da se Drutvo proglasi srpskim, a kao
glavni argument uzimao se da je to sve ustvati bio prisilan akt Beogradskih vladajuih
krugova. Gajret je 1930.-tih godina predstavljao muslimansku instituciju preko koje je
estojanuarski reim nastojao stvoriti svoja uporita u pridobijanju Muslimana za kraljevu
politiku diktatur. U tom periodu drutvo Gajret se isticalo i u svom nacionalnom radu
meu Muslimanima u pravcu njihovog osvjeavanja u srpskom duhu. Predstavnici
Gajreta su svim aktima estojanuarskog reima davali punu podrku. Kasnije je, kako je
to podrobno opisao i Kemura, i Komunistika Partija Jugoslavije nala svoja uporita u
Gajretu, a predstavljen je i stav Gajreta o autonomiji BiH.
Trei dio knjige se bazirao na organizacionu strukturu Drutva, odnosno detaljnije je
analizirano ono to je u uvodnom dijelu knjige ve objanjeno. To se odnosi na nain
organizovanj Glavnog odbora i drugih instaci unutar drutva. Zatim je objanjea kulturnoprosvjetna aktivnost, vjersko i nacionalno obrazovanje, organizacija internata, naini dodjele
stipendija kao i ostale oblasti djelatnosti.
Dakle knjiga nam daje dosta detaljan opis Drutva koje je dugo vremena igralo
zhnaajnu ulogu u kulturnom ivotu muslimana. Kako smo vidjeli, to se prije svega odnosili
na obrazovanje po savremenom modelu, ali kasnije pratimo promjene koje se odnose na to
da Gajret u kojoj mjesto za djelovanje nalazi politika iz Srbije. Kada se dio BiH naao u
dravnim okvirima ustake NDH prvi korak bio je zabrana djelovanja Gajreta koji je
ponovo pokrenut 1945. godine, ali je iste te godine dolo do ujedinjenja muslimanskih snaga
u novo drutvo Preporod.
5