Modul 1 GO

Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine
Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee Bosne i Hercegovine

High Judicial and Prosecutorial Council of Bosnia and Herzegovina
Bosna i Hercegovina Bosnia and Herzegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
Federation of Bosnia and Herzegovina
Javna ustanova centar za edukaciju sudija i tuilaca u F BiH
Javna ustanova centar za edukaciju sudaca i tuitelja u F BiH

Javna ustanova centar za edukaciju sudija i javnih tuilaca u RS
MODUL 1
GRAANSKA OBLAST
ISPITIVANJE TUBE I
PRIPREMNO ROITE
Vodei ekspert:
Slavica uri, sudija Vrhovnog suda FBiH
Konsultanti:
Predrag Krsmanovi, sudija Kantonalnog suda u Tuzli
Nevenka Mitri, sudija Osnovnog suda Banja Luka
Mirza Jusufovi,sudija Suda BiH
Staka Gojkovi, Vrhovni sud RS
Violanda ubari, Okruni sud Banja Luka
Asja Razi, sudija Kantonalnog suda u Tuzli
Enisa Halilovi, sudija Kantonalnog suda u Tuzli
Jovanka Jovanovi, predsjednik Osnovnog suda u Doboju
Sarajevo, januar/sijeanj 2006.godine
Uvod
Ovaj edukativni Modul je plod zajednikog rada grupe eksperata i konsultanata iz
razliitih dijelova Bosne i Hercegovine, koji su pokuali da korisnicima osiguraju praktini
instrument koji bi im, kao pravnim strunjacima, mogao pomoi u njihovom svakodnevnom
radu. Modul koji imate ispred sebe predstavlja dio prve serije Modula koji su elaborirani
zahvaljujui velikodunom financiranju od strane EUROPSKE KOMISIJE (CARDS 2004) i
koordinacijskom trudu Centara za edukaciju sudaca i tuitelja Republike Srpske i Federacije
Bosne i Hercegovine i Visokog sudskog i tuilakog vijea Bosne i Hercegovine. U okviru ovog
Projekta, 13 eksperata, uz pomo priblino istog broja konsultanata, obradili su 13 edukativnih
Modula i time pokrili kljune teme graanskog i krivinog, materijalnog i procesnog prava, s
naglaskom na procesno pravo. Ove teme su izabrane od strane Upravnih odbora Centara za
edukaciju sudaca i tuitelja kao najvanije, obzirom na probleme implementacije koji su se
pojavili nedavnim pravnim reformama na ovim poljima.
Uz financijsku pomo od strane Europske Komisije, Centri za edukaciju sudaca i
tuitelja ovim su reagirali na rastue zahtjeve od strane lanova pravosua (ali i drugih
pravnika) za praktinim edukativnim instrumentima koji e pomoi ve imenovanim, ali i
novoimenovanim praktiarima da shvate i primijene zakon u sudskom i pravnom sistemu Bosne
i Hercegovine koji se stalno razvija.
Postupak izrade ovog a i drugih Modula je odlian primjer sposobnosti i volje lanova
pravosua u Bosni i Hercegovini predstavljenih kroz eksperte i konsultante ukljuene u
Projekat da surauju, razmjenjuju svoja pravna miljenja i prevaziu jo postojee prepreke u
formiranju harmonizovanog pravosua u zemlji.
Korisnici se pozvaju da doprinesu unapreenju ovog Modula kroz konstruktivnu
kritiku povratnu informaciju, obzirom da nam je namjera da se ovaj edukativni materijal
neprekidno aurira i unapreuje. Molimo da svoje komentare dostave Centrima za edukaciju
sudaca i tuitelja.
Centri za edukaciju sudaca i tuitelja i Visoko sudako i tuiteljsko vijea zahvaljuju se
svim ekspertima, konsultantima i asistentima koji su doprinijeli izradi ovih Modula za njihov
trud i predanost, kao i Europskoj Komisiji na velikodunoj podrci prvom projektu ovakve
vrste u Bosni i Hercegovini..
Branko Peri
Predsjednik
Visokog sudskog i tuilakog vijea
Bosne i Hercegovine
Biljana Mari
Direktorica
Centar za edukaciju sudija i tuilaca
u Republici Srpskoj
Sanela Paripovi
Direktorica
Centar za edukaciju sudija i tuilaca
u Federaciji Bosne i Hercegovine
ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE
SADRAJ
PODMODUL I POKRETANJE POSTUPKA .............................................................. 7
1. UVODNE NAPOMENE .............................................................................................. 7
2. STRANKE U POSTUPKU (L.291) .......................................................................... 8
3. ZASTUPNICI STRANAKA ...................................................................................... 19
3.1. Zakonski zastupnici ..................................................................................... 19
3.2. Punomonici ................................................................................................ 24
3.3. Opseg punomoi .......................................................................................... 28
4. SUPARNIARI ......................................................................................................... 30
4.1. Materijalini suparniari ............................................................................... 30
4.2. Formalni suparniari .................................................................................. 34
5. UMJEA .................................................................................................................. 35
II-PODMODUL TUBA ............................................................................................ 37
1. UVODNE NAPOMENE ............................................................................................ 37
2. PODNOENJE TUBE ............................................................................................. 37
2.1. Posljedice podnoenja tube........................................................................ 37
2.2. Vrste tubi .................................................................................................... 40
3. NAELA PARNINOG POSTUPKA ...................................................................... 46
4. SADRAJ TUBE..................................................................................................... 52
4.1. Stvarna nadlenost....................................................................................... 55
4.2. Mjesna nadlenost (l. 19)........................................................................... 58
4.3. Supsidijarna ili pomona nadlenost........................................................... 66
4.4. Sporovi sa meunarodnim elementom......................................................... 67
4.5. Sporazum o mjesnoj nadlenosti (l.52)...................................................... 68
4.6. Sukob nadlenosti ........................................................................................ 69
4.7. Delegacija sudova ....................................................................................... 69
4.8. Tubeni zahtjev ........................................................................................... 70
4.9. injenice i dokazi ........................................................................................ 75
4.11. Pravni osnov .............................................................................................. 80
4.12. Podnesak.................................................................................................... 80
5. POSTUPANJE PO TUBI......................................................................................... 86
5.1. Pripremanje glavne rasprave ...................................................................... 86
5.2. Ispitivanje tube........................................................................................... 86
5.3. Blagovremenost tube ................................................................................. 87
5.4. Odluke suda ................................................................................................. 91
6. PREINAENJE TUBE............................................................................................ 93
7. POVLAENJE TUBE ........................................................................................... 100
7.1. Odricanje od tubenog zahtjeva ................................................................ 102
PODMODUL III -ODGOVOR NA TUBU ............................................................... 108
1.UVODNE NAPOMENE ........................................................................................... 108
2. DOSTAVLJANJE .................................................................................................... 108
2.1. Fizikim licima (l.345):........................................................................... 111
2.2. Dostavljanje pravnim licima (l.349)........................................................ 117
2.3. Ako je stranka u inostranstvu a nema punomonika ................................. 119
2.4. Dostava od strane stranaka....................................................................... 120
3. ODGOVOR NA TUBU ......................................................................................... 122
3.1. Dostavljanje odgovora na tubu................................................................ 122
3.2. Sadraj odgovora na tubu........................................................................ 124

3.3. Preboj potraivanja( kompenzacija) ......................................................... 126
4. PROTIVTUBA (L.74)......................................................................................... 128
PODMODUL VI - PRIPREMNO ROITE .............................................................. 133
1.UVODNE NAPOMENE ........................................................................................... 133
2. ZAKAZIVANJE PRIPREMNOG ROITA.......................................................... 133
3. TOK PRIPREMNOG ROITA ............................................................................. 139
3.1. Ispitivanje pretpostavki za pripremnog roita ......................................... 139
3.2. Izlaganja .................................................................................................... 141
3.3. Raspravljanje............................................................................................. 141
3.3. Rjeenja koja sud donosi i na pripremnom roitu; .................................. 142
3.4. Spajanje i razdvajanje postupka (l.83) .................................................... 144
4. ZAKAZIVANJE GLAVNE RASPRAVE ............................................................... 145
5. JAVNOST POSTUPKA.......................................................................................... 146
6. JEZIK U POSTUPKU .............................................................................................. 148
7. IZUZEE SUDIJE ................................................................................................... 149
8. ALTERNATIVNO RJEAVANJE SPORA........................................................... 150
REZIME ....................................................................................................................... 160
ANEKS 1 - Rjeenje kojim se poziva tuitelj na ispravku tube zbog nedostatka
stranake sposobnosti....................................................................................... 165
ANEKS 2 - Rjeenje kada se sud oglaava stvarno nenadlenim..................... 166
ANEKS 3 - Rjeenje kada se sud oglaava mjesno nenadlenim ..................... 167
ANEKS 4 - Rjeenje kojim se poziva tuitelj na ispravku tube zbog netane
adrese ............................................................................................................... 168
ANEKS 5 - Jedna uredna tuba ........................................................................ 169
ANEKS 6 - Podnesak kojim se preinaava tuba ............................................. 171
ANEKS 7 - Rjeenje kojim se tuba smatra povlaenom(fikcija povlaenja tuba)
.......................................................................................................................... 172
ANEKS 8 - Rjeenje kojim se prima na znanje povlaenje tube nakon odgovora
na tubu ............................................................................................................ 173
ANEKS 9 - Dostavljanje tube tuenom na odgovor ........................................ 174
ANEKS 10 - Prozivtuba .................................................................................... 175
ANEKS 11 - Poziv za pripremno roite .......................................................... 176
ANEKS 12 - Jedan zapisnik sa pripremnog roita ......................................... 177
ANEKS 13 - Zapisnik sa sudskim poravnanjem ............................................... 179
UVODNE NAPOMENE
Kategorije
Modul 1 pod nazivom Ispitivanje tube i pripremno roite

obuhvatit e osim dijela zakona pod nazivom Tok postupka i
najvanije Osnovne i Ope odredbe Zakona o parninom
postupku (u daljem tekstu ZPP) na nain da e se pojedini
instituti vezivati uz radnje iz Podmodula, jer je namjera da se
obuhvate svi znaajniji institutu i radnje propisane Zakonom.
Obuhvatit emo i dio materijanih normi koje se odnose na
stvarnu nadlenost sudova.
Kljune rijei za pretraivanje su: zastupnici, punomonici,
suparniar, umjea, trei , nadlenost, litispedencija, res
iudicata, posljedice, vrste, preinaenje, povlaenje, sadraj,
zahtjev, injenice, dokazi, vrijednost, podnesak, postupanje,
rjeenja, dostava, odgovor, preboj, protivtuba, pripremno,
konsultacije, javnost, izuzee, zakazivanje, tok, medijacija,
nagodba.
Modul 1 ispitivanje tube i pripremno roite sastoji se od
etiri podmodula:I- Pokretanje postupka, II- Tuba, IIIOdgovor na tubu i IV-Pripremno roite.
U okviru podmodula bit e obuhvaena teoretska i praktina
pitanja znaajna za pravilnu primjenu Zakona kao i dileme koje
postoje u primjeni istih.
ZPP RS i FBiH je u gotovo u potpunosti istovjetan jedan
drugom osim nekih minornih razlika koje bitno ne mijenjaju
primjenu Zakona.
Ove oblasti emo usporediti sa ZPP-om pred Sudom Bosne i
Hercegovine i ZPP-om Brko Distrikta BiH.
Trajanje
Za obradu ovog modula potrebana su dva radni dana.
Oblik
Predstavljanje modula je predvieno u obliku

prezentacije, predavanja, panel diskusija i radionice.
Ciljevi edukacije
video
Moemo podijeliti u kategorije opih i pojedinanih.

Kao ope ciljeve smatramo:
Upoznavanje sudija sa reformiranim procesnim

Zakonima o parninom postupku na teritoriji cijele
BIH, njenih Entiteta i Brko Distrikta,
Efikasnije provoenje reforme,
Kao posebne ciljeve smatramo:
Utvrivanje razlike u primjeni ranijeg i novog
ZPP-a.
Opis
Identifikacija dilema u primjeni novog ZPP-a na

suenju.
Iznalaenje mogunosti za rjeavanje istih,
Ujednaavanje sudske prakse

identificiranih spornih dilema.
rjeavanju
Predmetni modul obrauje dio Zakona o parninom postupku

kojim se zapoinje parnini postupak.
Podmodulom I- Pokretanje postupka, obradit emo stranke u
postupku, zastupnike stranka(zakonske i privremene zastupnike
i punomonike), suparniare i umjeaa, kao subjekte koji
uestvuju u parnici.
Podmodulom II- Tuba, izloit emo posljedice podnoenja
tube, naela postupka, sadraj tube, postupanje po tubi,
odluke, preinaenje tube i povlaenje tube.
Podmodulom III- Odgovor na tubu , obradit emo dostavljanje,
dostavljanje odgovora na tubu, sadraj odgovora na tubu,
preboj i protivtubu.
Podmodulom IV-Pripremno roite- obradit emo zakazivanje
pripremnog roita, tok pripremnog roita,odluke, zakazivanje
glave rasprave, javnost postupka, jezik u postupku, izuzee
sudije, i alternativno rjeavanje spora.
Budui da je u ovoj fazi prvostepenog postupka mogue da sud
po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranaka odluuje o
nadlenosti suda, stranakoj sposobnosti, svojstvu suparniara
ili sudjelovanju treih osoba u postupku, ovlatenjima za
zastupanje, prigovorima u pogledu koritenja jezika i
dostavljanja, te da je nakon zavretka ove faze postupka
ogranieno
isticanje tih prigovora(osim za stranaku
sposobnost i pravilnost zastupanja na koje sudovi paze po
slubenoj dunosti u toku cijelog postupka) to je vano prilikom
obrade ovog modula obuhvatiti navedene institute.
Znaaj ovog modula je izraeniji u primjeni novog ZPP-a u
odnosu na raniji ZPP jer je novim ZPP-om reducirano naelo
materijalne istine na nain da je teret iznoenja injenica i
predlaganja dokaza iskljuivo na strankama a sud u tom smislu
moe djelovati samo kada iz rezultata rasprave proizilazi da
stranke idu za tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu
raspolagati(l.7 u vezi l.3 ZPPa).
Stoga je vano da u pripremi glavne rasprave sud pravilnim
voenjam postupka omogui potpunu pravnu zatitu te da
stranke na vrijeme upozori na posljedice blagovremenog
poduzimanja radnji.
Iako je naputeno naelo poduavanja neuke stranke iz ranijeg

ZPPa, novim Zakonom je predvieno nekoliko izuzetaka u fazi
ispitivanja tubi, odgovora na tubu i pripremnog roita na
koje emo ovim modulm posebno ukazati.
Novim ZPP-om drugostepenom i reviziskom sudu je znaajno
suena mogunosti da preispita prvostepenu presudu po
slubenoj dunosti jer je ta mogunost svedena samo na
primjenu materijalnog prava i povrede postupka koje se odnose
na stranaku sposobnost i zastupanje.
Predlaganje novih dokaza u kasnijoj fazi postupka nakon
pripremnog roita predpostavlja odreene uslove to takoer
upueje na znaaj spoznaje stranaka i suda da se ve u tubi a
najkasnije na pripremnom roitu predloe svi dokazi .
Ako stranka nije u svom pravnom lijeku istakla prigovore u
pogledu npr.apsolutne nadlenosti, odluke suda o pravu na
koritenje svog jezika, povreda u dostavljanju zbog nezakonitog
postupanja suda, ili prigovora presuene stvari ili je odlueno o
zahtjevu o kome ve tee parnica, to je u praksi sporno da li
vii sud moe sam po slubenoj dunosti paziti na rjeenja po
tim prigovorima ako to pravni lijek ne ukazuje.U tom smislu
emo ukazati na razliita stajalita.
To znai da se u pripremanju postupka koji emo predstaviti u
ovom modulu trebaju pokuati otkloniti dileme ili na iste
ukazati a koje mogu usporiti okonanje postupka i dovesti do
situacije da se npr.donese presuda koju e zatim vii sud
ukinuti i u toj fazi postupka odbaciti tubu.
Kod zakazivanja pripremnog roita novi ZPP predvia
konsultacije sa strankama to je zajedno sa normama kojima se
predvia mogunost suda da po slubenoj dunosti uputi stranke
na medijaciju, takoer primjena naela ekonominosti u
rjeavanju spora i znaajna novena u odnosu na raniji ZPP.
Stoga e predmetni modul obraditi teoriski prikaz spornih
pitanja u primjeni novog Zakona, a zatim i praktino
interaktivnim radom i radom u grupama na seminaru izvriti
provjeru pitanjima ili na konkretnom hipotetikom sluaju.
Sve novine koje su propisane u Zakonu o parninom postupku a
obraene u ovom modulu uglavnom su isto rijeena i u ZPP RS,
ZPP pred Sudom BiH.
ZPP Brko Distrikta BiH sadri drugaija rjeenja na koja
emo ukazati tokom obrade modula.
Mogui
predavai/edukatori
Vodei expert, konsultanti i ostali predavai/edukatori Centra.
Dnevni red modula
Dnevni red modula se nalazi kao dio modula ili e biti kreiran
od strane Centra na bazi potreba za pojedinani modul.
Vodei ekspert
Slavica uri, sudija Vrhovnog suda FBiH
PODMODUL I POKRETANJE POSTUPKA

1. UVODNE NAPOMENE
Pravilna primjena prava proizilazi iz pravilnog tumaenja zakonskih normi, pa je
poznavanje normi preduslov za primjenu prava.
Stoga emo u ovom podmodulu razraditi odredbe Zakona o parninom postupku koje se
odnose na tubu i neke institute vezane za postupanje po tubi, postojanje parnice, vrste
tubi, elementi tube, preinaku tube, povlaenje tube.
Takoer emo obraditi Osnovne odredbe koje se odnose na principe parninog
postupka i nadlenost suda, kao i Ope odredbe iz koje se odnose na stranke i njihove
zakonske zastupnike, o punomonicima, javnosti u postupku, jeziku u postupku,izuzee
sudije i pravila o dostavi.
Koncept novog ZPPa FBiH i RS je izmjenjen u odnosu na raniji ZPP tako da se Zakon
sastoji od est dijelova.
Prvi dio:Osnovne odredbe koje obuhvataju:osnovna naela i nadlenost suda;
Drugi dio:Tok postupka-Pred prvostepenim sudom (tuba, pripremanje glavne rasprave,
glavna rasprava, dokazi i izvoenje dokaza, sudske odluke), i -Postupak po pravnim
lijekovima( redovni i vanredni pravni lijekovi);
Trei dio:Sudske mjere osiguranja;
etvrti dio:Ope odredbe( stranke i njihovi zakonski zastupnici,punomonici, jezik u
postupku, vrijednost spora,rokovi i roita, podnesci, dostava pismena, pregledanje i
prepisivanje spisa, izuzee, suparniari, sudjelovanje treih lica u parnici, zapisnici,
prekid postupka, trokovi postupka, nepotivanje suda, pravna pomo);
Peti dio:Posebni postupci( postupak u parnicama iz radnih odnosa, postupak u
sporovima male vrijednosti, postupak pred arbitraom) i
esti dio: Prelazne i zavrne odredbe.
Koncept ZPP-a Pred Sudom BiH je sadran u 5 dijelova:
Ovom Zakonom nije predvien Dio ZPP-a koji se odnosi na sudske mjere osiguranja.
Koncept ZPP-a Brko Distrikta BiH je sadran u 4 dijela:
Dio prvi: Opte odredbe( nadlenost suda, stranke i njihovi zakonski zastupnici,
punomonici, jezik u postupku, podnesci, rokovi i roita, zapisnici,donoenje odluka,
dostava pismena i razmatranje spisa, trokovi postupka;
Dio drugi: Tok parninog postupka - pred osnovnim sudom( suparniari, sudjelovanje
treih osoba u parnici, prekid postupka, dokazi i izvoenje dokaza, osiguranje dokaza,
pripremanje glavne rasprave, glavna rasprava, sudska nagodba, presuda, rjeenja) i
postupak po pravnim lijekovima( redovni i vanredni pravni lijekovi);
Dio trei: posebni postupci (postupak u parnicama iz porodinih odnosa, postupak u
parnicama iz radnih odnosa, postupak u parnici zbog smetanja posjeda, postupak u
sporovima male vrijednosti, postupak pred arbitraom, postupak u privrednim

sporovima);
Dio etvrti: prelazne i zavrne odredbe.
U ovom radu emo ukazati i na najvanije razlike novog ZPP-a u odnosu na
raniji ZPP Federacije BiH i Republike Srpske i zakonima Brko Distrikta BiH i pred
Sudom Bosne i Hercegovine.
Primjerima iz prakse emo ukazati na mogue situacije do kojih sudije dolaze u radu
prilikom prijema i obrade tube za postupak, te emo pokuati ukazati na prava rjeenja,
a u nekim situacijama emo ostaviti dileme koje e rjeiti tek sudska praksa u narednom
periodu.
2. STRANKE U POSTUPKU (l.291)
Tuba je prva parnina radnja kojom se pokree parnini postupak za zatitu
odreenog subjektivnog graanskog prava.
Tuilac se obraa sudu sa zahtjevom da sud donese odluku kojom tuitelju prua
odreenu pravnu zatitu, u odnosu na tuenog za koga tvrdi da se prema njemu
nalazi u odreenoj graansko pravnoj obavezi koju nee da dobrovoljno ispuni ili
u odnosu na koga tvrdi da je u svoju korist traiti autoritativno utvrenje sadraja
nekog pravnog odnosa ili proizvoenje neke promjene u pravnim odnosima.
Podnoenjem tube zasniva se dvostrani procesni odnos izmeu tuitelja i suda, a
dostavljanjem tube tuenom zasniva se trostrani procesni odnos. Stranke u parnici
oznaavaju se kao tuilac i tueni.
slajd 1.
Odnosi stranaka i suda:
tuilac
tueni
sud
tuilac-stranka koja trai zatitu svog prava,
tueni-stranka prema kojoj se taj zahtjev ostvaruje.
1.izuzetak od pravila da se parnica pokree kada postoje suprotni interesi stranaka jeste:
kada za primjenu prava ili pravnog odnosa nije dovoljna saglasnost stranaka ve je
nuna odluka suda,
Primjer:
-brani sporovi kada su obe stranke saglasne (razvod braka ili ponitaj braka).
2.izuzetak kada tree lice moe pokrenuti postupak, ako je u nekom pravnom odnosu sa
strankama.
Primjer:
-u branim sporovima trea lica mogu imati neposredan pravni interes da se poniti
brak.
Dakle postupak se pokree tubom ali se ne moe pokrenuti po slubenoj dunosti
ve iskljuivo na zahtjev stranke.
Ve kod podnoenja tube dolazi do izraaja znaaj NAELA DISPOZITIVNOST (l.
2) kao jednog od osnovnih naela parninog postupka.
Ovo naelo je ogranieno samo na procesne dispozicije a ne i na materijalnopravne.
Tako stranka moe traiti izuzee sudije, oslobaanje od plaanja trokova postupka,
izbora mjesno nadlenog suda, obezbjeenje dokaza, kumulaciju zahtjeva.
U skladu sa ovim naelom je i pravo stranke da raspolae sa svojim zahtjevom (l.3) ali
ne i nedoputenim raspolaganjima, koja sud nee uvaiti.
Primjer:
Ako je za punovanost ugovora o prometu nekretnina, ortakluka u izgradnji porodine
stambene zgrade ili ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljita, propisana obavezna
pismena forma, ovjera potpisa ili registrovanje ugovora kod nadlenog upravnog
organa, onda sud ne moe usvojiti zahtjev stranaka, ako ovi uslovi nisu ispunjeni, bez
obzira to tueni priznaje zahtjev u parnici ili to je ugovor faktiki izvren, ili to
stranke hoe da o takvom zahtjevu zakljue sudsko poravnanje.
Stranka se moe i odrei od tubenog zahtjeva, priznati zahtjev protivnika, sklopiti
sudsko poravnanje i time utjecati i na materijalnopravne posljedice .
Ovo naelo dolazi do izraaja i u odredbi Zakona koja propisuje (l.2 st.1) da sud
raspravlja samo u granicama zahtjeva iz tube (protivtube).
10
To znai da se stranki ne moe dosuditi vie od onoga to ona zahtjeva. Kada se u

postupku desi da sud dosudi vie od zahtjeva stranke, sud je prekoraio tubeni
zahtjev.
Na tu povredu drugostepeni sud ne pazi po slubenoj dunosti ali e po prigovoru
protivne stranke, preinaiti odluku prvostepenog suda u dijelu kojim je prekoraen
tubeni zahtjev.
Moe se desiti da sud ne odlui o svim zahtjevima i tada sud nije rijeio o zahtjevu
stranke, pa se moe donijeti dopunska presuda o dijelu zahtjeva o kojem nije odlueno.
Iz sudske prakse:
Sud ne odluuje u granicama tubenog zahtjeva kad bez zahtjeva stranaka utvrdi da je
nitav kupoprodajni ugovor, a propusti da odlui o zahtjevu tuioca da se raskine taj
ugovor koji je bio predmet spora. 1
Sud je odluio u granicama tubenog zahtjeva upravljnog na isplatu u YU dinarima,
kada je obavezao tuenog na isplatu u BH dinarima, nakon konverzije i denominacije
utuene trabine. 2
Sud nee donijeti presudu na osnovu priznanja ugovora o prometu nepokretnosti ako
ugovor nije zakljuen u pismenoj formi. 3
Postupak zapoinje kada se podnese tuba tuitelja.U postupku uestvuju
stranke i njihovi zakonski zastupnici koje mogu ovlastiti punomonika za zastupanje.
Stranka moe biti svako fiziko i pravno lice, a posebnim propisom se odreuje ko osim
fizikih i pravnih lica moe biti stranka u postupku.
Stranke u parnici oznaavaju se kao tuilac i tueni.
Umjea u postupku nije stranka ali im zakon priznaje odreena procesna ovlatenja
koja pripadaju strankama.
Na strani tuilake i tuene strane moe uestvovti i vie lica to zovemo
suparniarstvo.
Vrhovni sud RS-rev.39/98

Vrhovni sud FBiH-P.102/97
3
Vrhovni sud BiH, br. Gvl-14/87
2
11
slajd 2.
stranka
Fiziko lice
Pravno lice
Dr.oblici udruivanja
Stranka u postupku mora imati stranaku i parninu sposobnost.

Stranaka sposobnost je sposobnost lica da bude stranka u postupku.To je procesna
predpostavka za voenje postupka.Onaj ko nema stranaku sposobnost ne moe
podnijeti tubu niti poduzimati druge parnine radnje. Sa takvom osobom sud ne smije
raspravljati niti donosti meritorne odluke. Meutim sud e raspravljati sa takvom
osobom samo u pogledu ispitivanja predpostavki za njegovu stranaku sposobnost.
Stranaka sposobnost mora biti permanentna kvaliteta stranke.
Stranaka sposobnost se stie kod fizikih lica roenjem, a kod pravnih lica kada
je odreena materijalnim propisom i upisana u registar pravnih lica.
Kada sud utvrdi da da osoba koja se pojavljuje kao stranka ne moe biti stranka u
postupku, a taj nedostatak se moe otkloniti, pozvat e tuioca da izvri potrebne
ispravke u tubi ili e poduzeti druge mjere da bi se postupak mogao nastaviti sa
osobom koja moe biti stranka u postupku (295 st.1).
Sud e takvoj stranci odrediti rok da otkloni takav nedostatak, a ako stranka to ne
uini u roku, sud e rjeenjem ukinuti provedene radnje ako su zahvaene tim
nedostatkom i odbaciti tubu ako su nedostatci takve prirode da spreavaju
daljnje voenje postupka.
Na rjeenje kojim se poziva stranka da otkloni nedostatke nije dozvoljena alba.
12
Primjer: ANEKS 1
slajd 3.
Stranaka sposobnost(l.291)
Sposobnost lica da bude stranka u postupku
-priznata svim fizikim i pravnim licima koji po
pravilima materijalnog prava mogu biti nosioci
prava i obaveza
-moe izuzetno i oblici udruivanja koji nemaju
str.spos.ako ispunjavaju bitne uslove za sticanje
str. spos.i raspolau imovinom na koju se moe
sprovesti izvrenje
Fizika lica to svojstvo stiu u momentu roenja, a izuzetno ve od momenta zaea

pod uslovom da se dijete rodi ivo( pravo nasljea priznato je djetetu koje je u
momentubotvaranja nasljea bilo zaeto, pod uslovom da se ivo rodi).
Stranaku sposobnost imaju pravna lica: drava BiH, entiteti-Federacija i Republika
Srpska, Distrikt Brko, svih 10 kantona, opine, privredna drutva, agencije kojima je to
svojstvo priznato materijalnopravnim propisom i dr.
Pravno lice gubi svojstvo stranke brisanjem upisa u registru pravnih lica.
Primjeri:
1. Zakonom o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave, u
Federaciji BiH propisuje da samo federalne upravne organizacije u sastavu federalnih
ministarstava imaju svojstvo pravne osobe ako je to zakonom propisano.
Meutim federalna ministarstva nemaju svojstvo pravnog lica.
13
2. Zakonom o pravobranilatvu RS, BiH i Zakonom o Federalnom pravobranilatvu, te

Zakonima o Kantonalnim pravobranilatvima, utvreno je da je pravobranilatvo
dravni organ koji vri poslove pravne zatite imovinskih prava i interesa Republike Drave, Federacije, Kantona i optina i njihovih organa, drugih organa i organizacija
koji se finansiraju iz budeta, i druge poslove i iste predstavlja, rukovodi njihovim
radom i vri druga prava i ovlatenja - pravobranilac. Pravobranilac moe ovlastiti
zamjenika za zastupanje pred sudovima i drugim organima. Dakle i pravobranilatvo
nema svojstvo pravnog lica.
Ako do gubitka stranake sposobnosti doe tokom postupka zbog smrti stranke ili
zbog prestanka pravne osobe, nastupa ex lege prekid postupka( osim ako je fizika
osoba imala punomonika u parnici) pa e se postupak nastaviti kada nasljednici,
staratelj ostavine ili pravni sljednik pravne osobe nastave postupak ili kad ih sud, na
prijedlog protivnika, pozove da to uine.
Parnini sud moe, izuzetno, s pravnim dejstvom samo u odreenoj parnici,
priznati svojstvo stranke i onim oblicima udruivanja koji nemaju stranaku
sposobnost, ako utvrdi da s obzirom na predmet spora, u sutini ispunjavaju bitne uslove
za sticanje stranake sposobnosti, naroito ako raspolau imovinom na kojoj se moe
sprovesti izvrenje (l.291 st.3). Protiv rjeenja kojim se priznaje svojstvo stranke nije
dozvoljena posebna alba.
Primjer:
1. Sudska praksa je ve od ranije u radnim sporovima priznavala svojstvo stranke sudu
kao dravnom organu, polazei od prirode predmeta spora da sud zasniva radni odnos sa
slubenicima suda i moe izvriti presudu koja se odnosi na takav spor.
Meutim u imovinko-pravnim sporovima opinski ili osnovni i kantonalni sudovi
nemaju svojstvo pravnog lica i stranka moe biti samo kanton i Republika Srpska, koje
finansiraju sudove opinskog i kantonalnog nivoa, odnosno sve nivoe sudova u RS.
U takvim sporovima iz rada vrhovnih sudova stranka moe biti samo Republika Srpska
ili Federacija BiH.
2. Kada su u pitanju sudije i njihova prava, stranka u postupku moe biti samo Visoko
sudsko i tuilako vijee BiH koje ima svojstvo pravnog lica.
Iz sudske prakse:
Ukoliko Frizerski salon Zinda G. nije upisan u sudski registar i nema svojstvo
pravnog lica, on ne moe biti stranka u postupku, ve to u kontretnoj parnici moe biti
samo njen vlasnik T.Z. kao fizika osoba, dok je Frizerski salon samo ime pod kojim
obrt posluje. 4
Kantonalni sud Tuzla P-72/05 od 14.10.2005
14
Osnovni sud nema svojstvo pravnog lica, pa dakle nema ni stranaku sposobnost u
smislu odredbe lana 291. stav 1. ZPP-a , jer osnovni sud nema svojstvo pravnog lica pa
nemoe imati polaaj tuene u parninom postupku, jer to moe imati samo entitet Republika Srpska ili Federacija BiH, zastupan po zakonskom zastupniku. Kako je u
prvostepenom postupku kao tueno uestvovalo lice koje ne moe biti stranka u
postupku, to je dolo do povreda odredbe parninog postupka (apsolutno bitna povreda),
zbog ega je prvostepenu presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovni postupak
. 5
Prema odredbama lana 3, 4 i 10 Zakona o zanatsko preduzetnikoj djelatnosti ( Sl
glasnik RS broj 16/02 ) fiziko lice koje obavlja preduzetnikiu djelatnost i koje za
potrebe obavljana te djelatnosti osniva radnju, je preduzetnik koji ima isti drutveno
ekonomski poloaj i ista prava i obaveze kao i drugi privredni subjekti, pa stoga tuilac
u ovoj pravnoj stvari moe biti samo fiziko lice, sa naznakom da je lice i osniva
radnje, pa prema tome kao takav treba biti oznaen i u tubi. Nedostatak tube koji se
sastoji u pogrenom oznaavanju tuioca posmatra se kao nedostatak zbog kojeg se po
tubi nemoe uredno postupati. 6
Parnina sposobost je sposobnost stranke da sama poduzima procesne radnje u
postupku.Tu sposobnost imaju sva lica kojima graansko pravo priznaje sposobnost za
smostalno sticanje prava i obaveza na podruju graanskopravnih odnosa.
slajd 4.
Parnina sposobnost(l.292)
Sposobnost stranke da punovano
poduzima radnje u postupku i da radnje
protivne stranke i suda imaju dejstva
prema njoj
-kod fizikih lica ova sposobnost je
izjednaena sa poslovnom sposobnou
Parnina sposobnost je sadrajno ua od stranake sposobnosti jer je stranaka

sposobnost predpostavka parnine sposobnosti.
5
6
Okrunog suda,br. G- 2301/02 od 5.4. 2004. godine

Okruni sud u Banja Luci br. P- 149/03 od 11.5.2005 god
15
Svaka osoba koja je stranaki sposobna nije i parnino sposobna, ali svaka osoba koja je
parnino sposobna jeste stranaki sposobna.
Osobe kojima poslovna sposobnost nije ograniena parnino su sposobne. To su fizike
osobe sa 18 godina, kao i maloljetnici koji su po odobrenju suda stupili u brak prije
osamnaeste godine ivota osobe.
l.292 st.1.je propisano:
STRANKA KOJA JE POTPUNO POSLOVNO SPOSOBNA MOE SAMA VRITI
RADNJE U POSTUPKU (parnina sposobnost).
st.2 propisuje:
PUNOLJETNO LICE KOME JE DJELIMINO OGRANIENA POSLOVNA
SPOSOBNOST PARNINO JE SPOSOBNO U GRANICAMA SVOJE POSLOVNE
SPOSOBNOSTI.
Stranka koja ima parninu sposobnost moe vriti sve radnje u postupku, a stranka koja
ima stranaku a ne i potpunu parninu sposobnost, u pravilu radnje za nju vri
zakonski zastupnik.
Parnina sposobnost punoljetnog lica koje je lieno poslovna sposobnost cijeni
se prema ogranienjima koje je utvrdio nadleni sud u vanparninom postupku
donoenjem rjeenja o oduzimanju djelimino poslovne sposobnosti ili pak potpunog
oduzimanja poslovne sposobnosti.
Djelimino lieni poslovne sposobnosti nisu bez ikakve poslovne sposobnosti na
podruju onih graanskopravnih odnosa s obzirom na koje im je poslovna sposobnost
ograniena. Oni mogu zakljuivati pravne poslove s uvjetnom vanou-ako ih naknado
odobri njihov zakonski zastupnik,a ako je to potrebno i organ starateljstva. Meutim
takva uvjetna poslovna sposobnost nije i uvjetna parnina sposobnost. Pa stranke koje
imaju ogranienu poslovnu sposobnost nemaju nikakvu parninu sposobnost u odnosu
na sporove koji se tiu ovlatenja i obaveza u odnosu na koje im je poslova sposobnost
ograniena. U takvim sporovima poslovno ograniene osobe moe zastupati samo
zakonski zastupnik.
Primjer:
-Osoba koja je zbog prekomjernog uivanja alkohola, djelimino liena sposobnosti, pa
ne moe samostalno raspolagati svojom imovinom, moe samostalno zakljuiti brak, pa
stoga i samostalno, kao parnino sposobna, uestvovati u svojstvu stranke u branim
sporovima.
Parnina sposobnost maloljetnog lica koji nije stekao potpunu poslovnu
sposobnost, a kojem se posebnim materijalnim propisom ustanovljava djelimina
poslovna sposobnost, kao to su zasnivanje radnog odnosa sa 15 godina (Zakon u radu),
sastavljanje testamenta sa 16 godina (Zakon o Nasljeivanju), se ograniava na
zastupanje prava i interesa u okviru prava i obaveza koja su mu ustanovljena tim
16
materijalnim propisom. To znai da zakon ne dozvoljava da maloljetnik koji nije stekao

potpunu poslovnu sposobnost stekne parninu sposobnost.
U pogledu parnine sposobnosti pravnih lica pravna teorija je podjeljena.
Po jednima pravna lica nemaju parninu sposobnost jer ne mogu neposredno stvarati
prava i obaveze ve uvijek za njih to radi zastupnik, a po drugima pravna lica imaju
parninu spobnost jer preuzimaju prava i obaveze.
Meutim preovladava miljenje o pravnim licima kao parnino sposobnim licima.
Otvaranjem postupka likvidacije kao ili donoenje zabrane rada pravnom licu od strane
nadlenog organa, pravno lice gubi parninu sposobnost, pa ta pravna lica zastupa u
parnici likvidator ili zastupnik sui generis.
Parnina sposobnost stranih dravljana pred sudovima u BiH prosuuje se po njihovim
nacionalnim zakonima. No strani dravljanin koji nije parnino sposoban po
domovinskom zakonu(zakonu svoje zemlje), a bio bi sposoban po naem zakonu, moe
sam poduzimati radnje u postupku.Na strane dravljane moe se dakle, primjeniti zakon
koji je povoljniji.
Poslovna sposobnost u FBiH i RS procjenjuje se po zakonima tih entiteta (Porodini
Zakon FBiH i RS).
Ova sposobnost je izjednaena sa parninom sposobnosti kod fizikih lica u pravnom
prometu.
Potpuna poslovna sposobnost je sposobnost lica da stie prava ili obaveze u pravnom
prometu ili da na drugi nain uestvuje u nekom pravnom poslu ili pravnom odnosu.
Poslovna sposobnost fizikih lica moe biti potpuno ograniena ili nesposobna (do 14
god ivota) i djelimino ograniena ili sposobna (do 18 god. ivota) i potpuno
poslovno sposobna stim da punoljetno lice moe biti djelimino ili potpuno lieno
poslovne sposobnosti.
Postulaciona sposobnost je svojstvo odreene parnino sposobne osobe da moe sama
bez punomonika neposredno poduzimati parnine radnje pred sudom sa
procesnopravnim uinkom.
Ovaj oblik sposobnost stranke ne dolazi do izraaja novim zakonskim rjeenjima jer se
ne primjenjuje princip obaveznog zastupanja stranke po profesionalnim
punomonicima.
17
Iz sudske prakse:
-Protiv ovjeka koji nije iv parnica se ne moe pokrenuti, a ako bude pokrenuta sud e
tubu odbaciti. 7
-Kad je umjesto pravne osobe (grada) tuena fizika osoba (predsjednik gradske
skuptine), sud ne treba pozvati tuitelja na ispravku tube, jer tuenik kao fizika osoba
moe biti stranka u postupku.
To iz razloga to pitanje pasivne legitimacije je pitanje materijalnog a ne procesnog
prava,pa je prvostepeni sud pravilno postupio kada je tubeni zahtjev odbio. 8
Stvarna legitimacija
Za razliku od stranake i parnine sposobnosti koje su procesna legitimacija,
postoji graanskopravna legitimacija koja se zove STVARNA LEGITIMACIJA
stranaka.
To je materijalo pravni odnos stranaka prema predmetu spora i odnosi se samo na
subjekte graanskopravnog odnosa. Moe biti aktivna i pasivna legitimacija.
Tuilac je aktivno legitimiran ako je on nosilac prava koje je predmet spora, a tueni je
pasivno legitimiran ako na njemu lei obaveza koja odgovara tom pravu.
O stvarnoj legitimaciji sud vodi rauna i po slubenoj dunosti, osim u sluaju kada
tueni prizna tubeni zahtjev, jer stvarna legitimacija zavisi od materijalnog prava koje
se primjenjuje na odreeno injenino stanje, a sud u toku cijelog postupka po pazi na
pravilnu primjenu materijalnog prava.
Stranke mogu istai prigovor nedostatka (aktivne ili pasivne) legitimacije.
slajd 5.
7
8
Vii privrednog suda u Beogradu- G.br. 3776/2000- P.br. 5692/98

Vrhovni sud Hrvatske, G.8/97 od 18 12.1997
18
Treba razlikovati:
poslovnu sposobnost
stranaku sposobnost
parnina sposobnost,
Posebno u odnosu na:
legitimaciju stranaka.
U sluaju nedostatka bilo koje legitimacije o zahtjevu se meritorno odluuje i zahtjev se

presudom odbija, izuzev u sporu zbog smetanja posjeda u kome se meritorno odluuje
rjeenjem.
Nedostatak stvarne legitimacije ne predstavlja procesnu smetnju kao to je to sluaj sa
nedostatkom stranake sposobnosti.
No u savremenom pravu stvarna legitimacija se priznaje i treima koji nisu subjekti
graanskopravnog odnosa.To su oni na koje na posredan ili neposredan nain tui
graanskopravni odnos reflektira.
Primjer:
Ako koja od stranaka u toku parnice otui stvar ili pravo o kome parnica tee, to ne
spreava da se parnica meu istim strankama dovri. Ako je do otuenja parnina
stranka bila graanskopravno legitimirana, nakon otuenja to vie nije, sada je to trei,
na koga je pravo preneseno otuenjem.Unato tome, parnina stranka zadrava
ovlatenje da o ovom tuem graanskopravnom odnosu i dalje vodi parnicu. 9
Iz sudske prakse:
Prigovor pomanjkanja aktivne legitimacije materijalnopravne je prirode pa njegovo
usvajanje dovodi do odbijanja tubenog zahtjeva, a ne do odbacivanja tube. 10
VANO!
Stranaka sposobnost je procesna pretpostavka, a aktivna legitimacija je
materijalnopravna pretpostavka.
9
Gra.proc.pravo-str.248
Vrhovni sud Hrvatske,Rev-1597/90 od 01.02.1990
10
19
Aktivna legitimacija proizilazi iz materijalno pravnog odnosa i odluka koja se donosi

povodom ove pretpostavke je uvijek meritorna (presuda ili rjeenje kod smetanja
posjeda), dok je odluka o procesnopravnim prigovorima uvijek procesna (rjeenja kojim
se odbacuje podnesak i sl.)
3. ZASTUPNICI STRANAKA
Zastupnik je lice koje vodi parnicu umjesto stranke i u njeno ime, tako da radnje suda
neposredno djeluju prema stranci a ne zastupniku lino, a radnje koje poduzima
zastupnik imaju znaaj kao da ih je poduzela sama stranka.
3.1. Zakonski zastupnici
Lica sa ogranienom ili djelimino ogranienom parninom sposobnou u
postupku zastupaju zakonski zastupnici, dakle lica koja su odreena zakonom ili
aktom nadlenog dravnog organa donesenim na osnovu zakona.
Zakonski zastupnik moe biti fiziko lice koje je potpuno parnino sposobno a kada
zakonskog zastupnika odreuje organa starateljstva, mogu biti predvieni i drugi uslovi
koji garantuju da e se ova dunost uspjeno obaviti.
Kada sud utvrdi da stranka nema zakonskog zastupnika ili ako zakonski zastupnik
nema posebno ovlatenje kada je ono potrebno, zatrait e da nadleni organ
starateljstva postavi staraoca parnino nesposobnoj osobi, odnosno pozvat e
zakonskog zastupnika da pribavi posebna ovlatenja ili e poduzeti druge mjere
koje su potrebne da bi parnino nesposobna strana bila pravilno zastupana( l.295
st.2).
Sud e takvoj stranci odrediti rok da otkloni takav nedostatak,a ako stranka to ne uini
sud e rjeenjem ukinuti sve provedene radnje ako su zahvaene tim nedostatkom i
odbaciti tubu, ako su nedostatci takve prirode da spreavaju daljnje voenje postupka.
Na rjeenje kojim se poziva stranka da otkloni nedostatke nije dozvoljena alba.
Novim zakonom nije predvieno pravo Javnog tuioca da kao zakonski zastupnik
drave titi dravu i njene interese u parninom postupku, to sada moe samo
pravobranilac.
slajd 6.
20
Zakonski zastupnici(l.293)
za lica sa ogranienom i djelimino
ogranienom parninom sposobnosti
za lica koja su odreena zakonom ili
aktom nadlenog dravnog organa
Primjer:
1.zakonski zastupnici djece u postupku su roditelji, usvojioci kada zastupaju usvojena
lica, staraoci nad licima koja su liena potpuno ili djelimino poslovne sposobnosti
2.pravno lice zastupa lice koje je zakonom ili aktom pravnog lica odreeno (direktor,
naelnik).
3.direktor zastupa preduzee, ali on moe ovlastiti i drugo lice zaposleno kod
poslodavca da ga zastupa u pojedinim radnjama.
4. u parnicama za osporavanje oinstva u kojima su tueni maloljetno dijete i njegova
majka, majka ne moe zastupati maloljetno dijete, ve je nuno u smislu porodinog
zakona djetetu postaviti posebnog staraoca.
Zato su vane odredbe o stranakoj sposobnosti i pravilnosti zastupanja?
Odredbe o stranakoj sposobnosti i pravilnosti zastupanja su veoma znaajne za
pravilnu primjenu prava pa su sudovi obavezani da u toku cijelog postupka paze
na ispravnost primjene ovih odredbi. U tom smislu je propisano da drugostepeni
sud kao i reviziski , po slubenoj dunosti pazi na pimjenu istih (l.221 i l. 241
ZPP-a).
To znai da u sluaju propusta prvostepenog suda da uoi te povrede vii sudovi su
duni da to uoe i ukinu prvostepenu presudu i predmet vrate na ponovni
postupak ili e ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tubu.
21
Razlozi procesne ekonomije zahtjevaju, stoga, da prvostepeni sud poveanu panju

usmjeri na ove odredbe i ispravi sve nedostatke do donoenja prvostepene presude.
Iz sudske prakse:
-Sud nije vezan izjanjenjem Pravobrnilatva, ve je morao po slubenoj dunosti
paziti da tueni Tuzlanski Kanton kao parnino nesposobna stranka bude pravilno
zastupan po svom zakonskom zastupniku, a i u sluaju izostanka Pravobranilatva kao
zakonskog zastupnika sa roita, sud je mogao odrati raspravu. Umjesto da tako
postupi, prvostepeni sud je prihvatio da raspravlja sa Ministarstvom zdravstva koje ne
moe biti stranka u postupku, ime je i poinio bitnu povredu odredbi parninog
postupka iz l.336 st.2 t-10 ranijeg ZPPa. 11
-U toku prvostepenog postupka u postupku razvoda braka tuena strana istie da je kod
nadlenog centra pokrenut postupak za oduzimanje njegove poslovne sposobnosti. I
pored ove injenice sud donosi odluku kojom se brak razvodi. Po albi tuenog okruni
sud pazei po slubenoj dunosti na povredu odredaba parninog postupka koji se
odnose na stranaku sposobnost, ukida prvostepenu presudu i predmet vraa na ponovni
postupak, jer je prvostepeni sud poinio bitnu povredu odredbi parninog postupka iz
lana 293 ZPP- a.
-Presudom Osnovnog suda u Banja Luci obavezan je tueni J.R. da tuiocu J.G.
mjeseno isplaije 25% plate poev od 1.11.1997.godine, pa do drugaije odluke suda.
Protiv ove odluke albu je izjavio tueni, iz svih albenih razloga predvienih ZPP.
Okruni sud presudu Osnovnog suda ukida i predmet vraa na ponovni postupak iz
razloga, to je odredbom lana 267 st.1 Porodinog zakona Republike Srpske propisano
da ako se u parnici odluuje o izdravanju maloljetne djece ili punoljetne djece nad
kojima je produeno roditeljsko staranje, organ starateljstva uestvuje u tom postupku,
radi zatite interesa djece. Odredbom lana 267. stav 2 zakona, propisano je da e sud
koji odluuje u parnici za izdravanje obavijestiti organ starateljstva o postupku i
pozvati ga na sva roita, kao i dostaviti mu sve odluke donesene u postupku ovlatenja
organa starateljstva u postupku utvrena su lanom 73 navedenog zakona. Prvostepeni
sud je propustio da obavijestiti organ starateljstva o postupku, ime je onemoguio
organ strateljstva kao stranku (sui generis) da raspravlja pred sudom, pa je takvim
propustom poinio bitnu povredu odredbi parninog postupka, iz lana 209 ZPP-a. 12
-Tuitelj je podnio tubu protiv Narodne banke BiH, Bosne i Hercegovine i Federacije
BiH, radi isplate duga. Prvostepenom presudom treetuena je obavezana na isplatu
duga, a tubeni zahtjev u odnosu na prvo i drugotuenu je odbijen. Drugostepeni sud je
albu treetuene uvaio samo u odluci o trokovima a u ostalom dijelu albe odbio.
11
Kantonalni sud Tuzla br.P.242/01 od 30.01.2002
12
Okruni sud u Banja Luci br. G-372/04
22
Vrhovni sud FBiH je djelimino uvaio reviziju tuitelja i niestepene presude preinaio
u odnosu na drugotuenu koju je obavezao na plaanje duga.
Po apelaciji drugotuene Ustavni sud BiH je donio odluku kojom su ukinute presude
Vrhovnog, Kantonalnog i Opinskog suda jer je utvrena povreda l.II/3.e) Ustava BiH
(pravo na pravino sasluanje u graanskim i krivinim stvarima).
U obrazloenju se navodi:
Da apelantica (Bosna i Hercegovina) nikada u toku cijelog postupka nije imala
zakonskog zastupnika koji bi bio prisutan na bilo kojem odranom roitu, pa neovisno
od injenice da je institucija Pravobranilatva BiH otpoela sa radom 1.7.2003, dakle
kada je reviziski postupak ve otpoeo, Ustavni sud smatra da zbog nedostatka u
zastupanju apelantica objektivno nije mogla do zakljuenja glavne rasprave istai
prigovor zastare. U tom smislu Ustavni sud smatra, s obzirom na vrstu spora i na
zakonsku odredbu koja omoguava da se nove injenice mogu iznositi samo do
zakljuenja glavne rasprave, da je prvostepeni sud morao poduzeti sve neophodne mjere
kako bi se obezbijedilo ravnopravno uee apelantice u prvostepenom postupku. 13
-Drugotuenog (Opinu Doboj) na glavnoj raspravi odranoj 19.03.2004 god. je
zastupao struni saradnik Republikog javnog pravobranilatva koji u to vrijeme nije
imao poloen pravosudni ispit i kojoj je u meuvremenu zbog nepostojanja strunog
ispita kod tog pravobranilatva prestao radni odnos to je utvreno provjerom kod tog
pravobranilatva sa sjeditem njegovog zamjenika u Doboju, a prema odredbi l.25 st.1
Zakona o javnom pravobranilatvu (Slubeni glasnik RS br. 17/93,14/94 i 32/94) koji je
bio u primjeni u vrijeme donoenja prvostepene presude,propisano je da za vrenje
pravnih poslova Republiki javni pravobranilac moe imati potreban broj strunih
saradnika sa poloenim pravosudnim ispitom,dok je u st. 2 istog zakona propisano da
RJP moe ovlastiti strunog saradnika da ga u odreenim predmetima zamjenjuje u
zastupanju,pa kako u sadraju spisa predmeta se ne nalazi takvo ovlatenje za strunog
saradnika koji je zastupao drugotuenu na glavnoj raspravi,zbog takvog nedostatka u
zastupanju drugotuene pobijana presuda je donesena sa povredom parninog postupka
zbog ega je pobijanu presudu u smislu odrdbe l.224 st.1 t.3 u vezi l. 227 st.3 ZPPa
valjalo po slubenoj dunosti ukinuti i cio predmet vratiti prvostepenom sudu na
ponovni postupak. 14
Privremeni zastupnik u parnici po l.296 ZPPa, se moe postaviti samo tuenoj

stranci.
Naime, ako zakonski zastupnik ne crpi svoja ovlatenja neposredno iz zakona(kao to su
to roditelji za mldb.djecu),njega postavlja nadleni organ starateljstva. Samo izuzetno to
ovlatenje ima sud u odnosu na parnine stranke, koji meutim ne moe stranci postaviti
stalnog zakonskog zastupnika, ve zastupnika koji e se staratio zatiti interesa stranke
na neko vrijeme i u odreenoj parnici.To je privremeni zastupnik.
13
14
Okruni sud u Banja Luci br. G-372/04

Okruni sud Doboj br.G-320/04 od 6.4.2004 god
23
Sud postavlja privremenog zastupnika u sluaju:

-da se pokae da bi postavljanje zakonskog zastupnika tuenom trajalo due vremena,
-pa bi zbog toga mogle nastati tetne posljedice za jednu ili obje stranke
Uz ove uslove sud e postaviti privremenog zastunika
slijedeeg slajda :
osobito u sluajevima sa
slajd 7.
Uslovi za postavljanje privremenog

zastupnika(l.296):
ako tueni nije parnino sposoban,
ako postoje suprotni interesi tuenog i
njegovog z. z.,
ako obe stranke imaju istog z.z.
ako je boravite tuenog nepoznato,a
tueni nema punomonika,
ako se tueni ili njegov z.z. koji nemaju
punomonika nalaze u inostranstvu,a
dostavljanje se nije moglo izvriti.
O postavljanju privremenog zastupnika sud e :

- bez odgaanja obavijestiti:
1.organ starteljstva i
2.stranke kada je to mogue;
-izdati oglas koji e objaviti u entitetskim, novinama , kantona i oglasnoj ploi suda i to
sluaju da je privremeni zastupnik postavljen iz razloga to je tuenom boravite
nepoznato a nema punomonika i da se nalazi u inostranstvu.
Mogunost nastupanja tetne posljedice treba da se pokae kao mogui rezultat
injenice to zakonski zastupnik jo nije imenovan, pa nema osobe koja e titi interes
nesposobne stranke. Izmeu odsustva zakonskog zastupnika i moguih posljedica treba
da postoji uzrona veza.
24
Sud nije ovlaten da postavlja privremenog zastupnika tuitelju jer je tuitelj aktivna
stranka u postupku.On trai od suda pravnu zatitu pa je normalno da e radi ostvarenja
tog cilja poduzeti sve to je potrebno da bi mu sud pruio zatitu.
Pitanje:
-Tuitelj tubom tui lice koje oznaava kao nepoznatog prebivalita. Uz tubu ne
dostavlja dokaz da je lice nepoznatog prebivalita. Sud e pozvati tuitelja da otkloni
isti nedostatak, pribavljanjem dokaza o prebivalitu tuenog, u protivnom e tubu kao
neuredan podnesak odbaciti, shodno odredbi lana 336, a u vezi sa odredbom lana 295
stav 3i 4 ZPP-a.
Ako tuitelj po nalogu suda ne dostavi dokaz da je tueni nepoznatog prebivalita da li
e sud bez odbacivanja tube od nadlenog organa starateljstva u postupku postavljanja
privremenog staraoca zatraiti da utvrdi i tu injenicu, shodno odredbi lana 295 st. 2.
Mogui odgovor:
Osnovni uslov za postavljanje privremenog zastupnika jeste da je stranka nema
parninu sposobnost pa da je potrebno da je u postupku zastupa zakonski zastupnik ali
bi procedura postavljanje zakonskog zastupnika trajalo due, a mogunost tetnih
posljedica izvjesna.
Stoga se ne moe postaviti privremeni zastupnik kada ovi uslovi nisu postojali, u
sluajevima kada je nepoznata adresa fizike osobe kojoj nije ni bio potreban zakonski
zastupnik.
3.2. Punomonici
Lica sa ogranienom ili djelimino ogranienom parninom sposobnou, preko
njihovih zakonskih zastupnika, kao i lica koja imaju parninu sposobnost, u postupku
mogu zastupati i punomonici kada ih na to ovlaste zakonski zastupnici odnosno
stranke lino.
Punomonik u parninom postupku moe biti svako parnino sposobno fiziko lice a
izuzetno to moe biti pravno lice ako se radi o advokatskom drutvu.
Stranka moe ovlastiti punomonika da preduzme samo odreene radnje ili da
preduzme sve radnje u postupku (l.304 ZPPa).
Radnje u postupku to ih punomonik poduzima u granicama punomoi imaju isti
pravni uinak kao da ih je poduzela sama stranka (l.302).
25
slajd 8.
Punomonici(l.301)
advokat
advokatsko drutvo
uposlenik slube za besplatnu pravnu
pomo
brani drug
vanbrani drug
srodnik po krvi ili tazbini
Punomonik moe biti advokat kao lice koje je registrovano za obavljanje ove usluge u
skladu sa Zakonom o advokaturi. Advokat moe biti punomonik i fizike i pravne
osobe u postupku.
Ovlatenja advokata (po l.305 ZPPa) ako je stranka izdala advokatsku punomo za
voenje parnice a nije blie odredila ovlatenja u punomoju, su slijedea:
-da vri sve radnje u postupku, a naroito da podnese tubu, da je povue, da da
odgovor na tubu, da prizna tubeni zahtjevili da se odrekne tubenog zahtjeva, da
zakljui sudsko poravnanje, da podnese pravni lijek, da se odrekne ili odustane od
njega, kao i da zahtjeva izdavanje mjere obezbjeenja;
-da stavlja zahtjev za izvrenje i obezbjeenje i poduzme potrebne radnje u postupku
povodom takvog zahtjeva;
-da od protivne strane primi dosuene trokove;
-da pismeno ovlasti drugog advokata na preduzimanje samo pojedinih radnji u
postupku, osim zastupanja na glavnoj raspravi.
Novina u ovoj odredbi je zabrana advokatu da ovlasti drugog advokata na njegovu
zamjenu u preduzimanji radnji zastupanja na glavnoj raspravi, bez izriitog ovlatenja
stranke.
Ako stranka u punomoju nije blie odredila ovlatenja punomonika koji nije
advokat, punomonik moe da vri sve radnje u postupku, ali mu je uvijek potrebno
26
izriito ovlatenje za povlaenje tube, priznanje ili odricanje od tubenog zahtjeva,

zakljuenje poravnanja, odricanje ili odustanak od pravnog lijeka i za prenoenje
punomoja na drugo lice kao i za podnoenje vanrednih pravnih lijekova (l.307 ZPPa).
Novina je i ogranienje u mogunosti da druga fizika lica imaju status punomonika,
tako da sada samo brani drug, vanbrani drug i srodnici po krvi ili tazbini, mogu imati
status punomonika stranke.
Ova novina je rezultat spreavanja nadripisarstva u ovoj oblasti.
Zakonom je data mogunost vanbranom drugu da zastupa stranku kao punomonik.
Pitanje:
-ta je to vanbrana zajednica u pravnom smislu i koliko ona treba da traje.
Mogui odgovor:
-Po l. 3 Zakona o porodinim odnosima FBiH (Sl.novine FBiH br. 35/05), vanbrana
zajednica jeste zajednica ivota ene I mukarca koji nisu u braku ili vanbranoj
zajednici sa drugom osobom, koja traje najmanje 3 god. ili krae ako je u njoj roeno
zajedniko dijete.
Postojanje advokatskih drutava kao punomonika je novina ZPP-a jer je Zakonom o
advokaturi, advokatskom drutvu dato svojstvo pravnog lica za razliku od ranijeg
Zakona kojim je to bilo udruenja graana.
U postupku u ime advokatskog drutva pristupaju lanovi drutva, pojedini advokati, a
pod odreenim uslovima i advokatski pripravnici i struni saradnici.
Novina ZPP-a je i status slubi za besplatnu pravnu pomo kojim se daje pravo da u
postupku zastupaju (samo fiziko lice) kao punomonici. Njihov status je regulisan
posebnim Zakonom.
Pitanja:
-Da li sluba za besplatnu pravnu pomo Sindikalne organizacije moe zastupati
radnika u radnom sporu?
Mogui odgovor:
Moe ako je registrirana kao takva, to se na sudu mora dokazati.
-Kako e sud znati da li je punomonik srodnik po krvi ili tazbini, stranke?
Mogui odgovor:
-Sud bi trebao na pripremnom roitu provjeriti tu injenicu izjavom punomonika ili
stranke koja je dala punomo, a u sluaju sumnje i odgovarajuim dokazima.
Pravna lica mogu zastupati kao punomonici osim advokata, advokatskih
drutava i uposlenici te pravne osobe, to je bilo po ranijem ZPP-u.
27
Uposlenici pravne osobe mogu imati g e n e r a l n u punomo tj. punomo za voenje

svih parnica koje se vode ili bi se mogle voditi u korist ili protiv odreene stranke. Ova
punomo ima ovlatenje za poduzimanje svih tradnji u postupku kome vlastodavac
uestvuje u postupku. Ona se moe izdati svakoj osobi koja sposobna da bude
punomonik.
Znaajna novina u oblasti instituta punomonika je odredba:
l.300 st.2 ZPP-a koja glasi:
STRANKA KOJU ZASTUPA PUNOMONIK MOE UVIJEK DOI PRED SUD I
DAVATI IZJAVE PORED SVOG PUNOMONIKA, ALI SUPROTNU STRANU,
SVJEDOKE I VJETAKE MOE ISPITIVATI SAMO PREKO PUNOMONIKA
AKO JE PRISUTAN NA GLAVNOJ RASPRAVI.
Ovom odredbom zakona je ogranieno pravo stranke koja ima punomonika koji je
prisutan na glavnoj raspravi, da ispituje neposredno suprotnu stranku, svjedoke i
vjetake.
To pravo Zakon dozvoljava samo punomoniku osim u sluaju da je njegov
punomonik odsutan sa glavne rasprave.
Ova novina je u skladu sa NAELOM PROCESNE EKONOMIJE koja je propisana u
odredbi l.10 ZPP-a, jer je ogranienje postulacione sposobnosti stranke koja ima
punomonika, u interesu te stranke, budui da stranka nije vina pravu.
Punomonik je duan pri prvoj radnji u postupku podnijeti punomo, a ako to nije
uinio sud moe dopustiti da radnje u postupku za stranku privremeno obavlja osoba
koja nije podnijela punomo,ali e istovremeno narediti toj osobi da naknadno u
odreenom roku podnese punomo ili odobrenje stranke za obavljanje parninih
radnji(l.309st.1. i 2.).
Pitanje:
-ta e sud uraditi kada punomonik u svom podnesku djelimino prizna tubeni zahtjev
a stranka na glavnoj raspravi izjavi da i taj dio zahtjeva osporava?
Mogui odgovor:
Rjeenja ovog sukoba razliita su s obzirom na to da li se radi o procesnim radnjama u
kojima se punomonik i stranka izjanjavaju o relevantnim injenicama, priznajui ili
poriui navode protivnika, ili se radi o drugim procesnim radnjama , te da li stranka
mijenja, odnosno opoziva izjavu svog punomonika na roitu na kome je ta izjava data
ili naknadno.
Dok traje roite na kome je punomonik dao neku izjavu, bez obzira kakve je prirode
ta izjava, stranka moe sa pravnim uinkom izmjeniti ili opozvati izjavu punomonika.
Izjava stranke vee sud u tom smislu to izmjenjene, odnosno opozvane izjave
punomonika nemaju procesne vanosti. 15
15
Gra.procesno pravo-Triva str.265
28
3.3. Opseg punomoi

Punomo moe biti izdata pismeno ili usmeno na zapisnik. Sudu se podnosi pri prvoj
radnji u postupku ali sud moe dozvoliti da radnje u postupku za stranku privremeno
izvri lice koje nije donijelo punomo, ali e istovremeno narediti tom licu da naknadno
u odreenom roku podnese punomo (l.309 ZPPa).
U zavisnosti od sadraja punomo moe biti:
punomo za pojedinu radnju,
parnina punomo, iji sadraj ovlatenja zavisi od toga da li je izdana advokatu

ili osobi koja nije advokat,
generalna punomo;
Praksa je sudova da pored pismene forme punomo ne treba biti ovjerena od

strane odreenog organa.
Iz sudske prakse:
Ovjera potpisa na punomoi nije predpostavka valjanosti punomoi za sklapanje
ugovora o prodaji nekretnina.
Iz obrazloenjaSudovi nieg stupnja pravilno su postupili kada su odbili tubeni zahtjev (na utvrenje
nitavosti ugovora o prodaji) pri emu ovaj sud nalazi potrebnim istaknuti da pitanje
ovjere potpisa na punomoi nije relevantno.Forma propisana zakonom za neki ugovor
ili koji drugi pravni posao vai i za sklapanje toga ugovora odnosno za poduzimanje tog
posla(l.90 ZOO-a), a u ovom sluaju punomo je izdana u pisanom obliku, dakle u
istoj formi koja je propisana za pravni posao(sporni ugovor o prodaji nekretnine).Ovjera
potpisa nije uvjet za valjanost ugovora o prodaji nekretnina(pa dakle ni uvjet za
valjanost punomoi),ve moe biti uvjet za postizanje druge svrhe kao to je upis u
zemljinu knjigu. 16
Sud je duan tokom cijelog postupka paziti je li osoba koja se pojavljuje kao
punomonik ovlatena za zastupanje. A ako utvrdi da nije ukinut e parnine
radnje to ih je ta osoba poduzela, ako te radnje nije stranka naknado
odobrila(l.309 st.4).
Dilema:
-Da li je sud duan pozivati stranku da dostavi punomo za zastupanje punomonika?
16
Vrhovni sud Hrvatske,Rev.2711/2000 od 17.12.2003
29
Mogui odgovor:
Sud nije duan pozivati stranku da dostavi punomo, ve e naloiti osobi koja se
pojavljuje kao punomonik da dostavi punomo.
Iz sudske prakse:
Punomonik je pri prvoj radnji u postupku duan podnijeti punomo, a prvostepeni sud
u obavezi narediti tom licu ako nije dostavilo punomo da istu naknadno dostavi ili da
dostavi odobrenje stranke za izvrenje parninih radnji a ukoliko to ne uini, tuilac je
zastupan po neovlatenom punomoniku i to poev od podnoenja tube do okonanja
prvostepenog postupka. 17
Ako advokat koji je podnio tubu ili redovni i vanredni pravni lijek i potpisao iste
podneske, a nije dostavio punomo za poduzimanje takvih radnji, sud e mu naloiti da
to uini u roku od osam dana pa ako to ne uini podnesak odbaciti kao nedoputen. 18
Ako je punomonik preduzeo neku dispozitivnu radnju- npr. zakljuio sudsku nagodbu
(na roitu na kojem nije bila prisutna stranka koja mu je dala neogranienu punomo),
stranka takvu izjavu ne moe vie naknado izmjeniti ili opozvati.19
Istina u spisu postoji punomo, ali iz njene sadrine proizilazi da se ista tie samo
ovlatenja za zastupanje u ostavinskom postupku, zbog ega se ta punomo, obzirom
na svoj opseg, nije mogla uzeti valjanom punomoi za zastupanje u ovom parninom
predmetu. 20
Zajednica osiguranja imovine i lica ne moe u sporu da se pojavi kao punomonik
radne organizacije, ije je vozilo osigurano za tetu priinjenu treim licima. 21
Smrt stranke koja je izdala punomo od razliitog je uinka na prava punomonika u
postupku: ako je izdana za voenje postupka u strogo osobnim, neprenosivim pravilima,
njena vanost prestaje smru osobe o ijem se neprenosivim pravima postupak vodi,pa
prestaje i postupak o tim pravima. 22
17
Okruni sud Doboj br.G-140/04 od 14.7.2004 god
18
Vii privredni sud u Beogradu P.3805/73 od 4.7.1974.god.
19
20
21
22
Vrhovni sud Hrvatske,G.2354/77
Kantonalni sud u Tuzli br.G.125/04 od 25.08.2005

Okruni sud u Niu,G.3846/77
upaniski sud u Splitu,G.2736/95 od 25.9.1996
30
4. SUPARNIARI
Pod suparniarima podrazumijevamo vie lica koja u jednoj tubi uestvuju kao
tuitelji ili tueni.To je procesna situacija kada se u istoj stranakoj ulozi pojavljuje
vie procesnih subjekata.Zbog mnoine subjekata suparniarstvo se naziva jo i
subjektivna kumulacija.
Suparniarstvo moe biti aktivno, ako vie lica uestvuje na strani tuitelja i pasivno,
ako vie lica uestvuje na strani tuenih.
Suparniarstvo moe biti:
- materijalno, formalno, obino, jedinstveno, nuno, zakonsko, prvobitno,
sukcesivno, eventualno, supsidijarno.
slajd 9.
suparniari (l.362)
Materijalni (jedinstveni,nuni)-kada je vie
lica u pogledu predmeta spora u pravnoj
zajednici ili im prava i obaveze potiu iz
istog injeninog i pravnog osnova
Formalni(obini)-kada je predmet spora
iste vrste,zasnovani na bitno istovrsnom
injeninom i pravnom osnovu i kada je
nadlean isti sud
Ako je to drugim zakonom odreeno
16
4.1. Materijalini suparniari

Odredbom lana 362 stav 1 ZPP-a utvreno je da su materijalni suparniari vie lica
koji mogu jednom tubom tuiti ili biti tueni ako su u pogledu spora u pravnoj
zajednici ili ako njihova prava, odnosno obaveze proistiu iz istog injeninog i pravnog
osnova.
Ovo podrazumijeva da su materijalni suparniari oni koji se i prije i izvan parnice
nalazili u odreenoj pravnoj ili stvarnoj vezi s obzirom na predmet spora.
Subjekti ovog suparniarstva se nalaze u pravnoj zajednici ako su nezavisno od parnice
uesnici nekog graanskopravnog odnosa(npr.suvlasnici, sunasljednici, brani drugovi).
31
Stvarna izvanprocesna povezanost subjekata zasniva se na bitno istom injeninom

stanju na kome se zasnivaju tubeni zahtjevi, s time da i ti zahtjevi treba da budu
zasnovani na bitno istoj pravnoj osnovi. Identitet injenine osnove po prirodi stvari ne
moe biti potpun; bitno je da unato nunim odstupanjima osnovni elementi ipak
ukazuju na jedinstvenost stvarnog osnova iz kojeg potjeu.
Takvi su npr.tueni saizvrioci nekog delikta, ili oteeni tuioci iz jedne saobraajne
nezgode.Njih povezuje isti dogaaj u kome su uestvovali, te ista pravna osnova
zahtjeva o kojima se u parnici raspravlja.
Za materijale suparniare karakteristino je da se po sili zakona ili zbog prirode

spornog odnosa spor u kome sudjeluju moe rijeiti samo na jednak nain prema svima,
tubeni zahtjev moe biti usvojen prema svima ili odbijen u odnosu na sve njih.
Procesne radnje ovih suparniara poduzete od strane jednog imaju pravno dejstvo u
odnosu na sve.
Ako za sve suparniare ne postoji mjesna nadlenost istog suda, nadlean sud koji
je mjesno nadlean za jednog od tuenih ( atrakcija),a ako meu njima ima
glavnih i sporednih obveznika,onda sud mjesno nadlean za kojeg od glavnih.
Iz sudske prakse:
Materijalni suparniari su dvije osiguravajue organizacije tuene jednom tubom radi
naknade tete, a tubeni zahtjev se temelji na tvrdnji da oba tuenika odgovaraju u vezi
s jednim te istim tetnim dogaajem 23
Obino suparniarstvo je karakteristino da se protiv svakog od suparniara moe
donijeti sadrajno razliita presuda.Svi formalni suparniari su i obini suparniari.
Ali postoje situacije kada i materijalno suparniarstvo moe biti obino.To je u situaciji
kada je poloaj obinog materijalnog suparniara samostalan u odnosu na poloaj
ostalih suparniara. Posljedice procesnih radnji obinog materijalnog suparniara
djeluje smo u odnosu na njega, rokovi se raunaju samo u odnosu na njega, a odluka
suda moe biti sadrajno razliita.
Primjer:
1. tuitelji su zakonski nasljednici iza umrlog oteenog pa podnose tubu protiv
osiguravajueg drutva radi naknade nematerijalne i materijalne tete zbog smrti svog
prednika.
Tuitelji imaju poloaj obinih materijanih suparniara tako da svaki od njih moe ali
ne mora podnijeti tubu, a i odluka se donosi pojedinano u odnosu na svakog
23
Vrhovni sud Hrvatske,II Rev.103/92 od 04.02.1993
32
pojedinano. Svaki od njih ima pravo ali ne mora podnijeti pravni lijek na presudu u
odnosu na njegov dio zahtjeva.
Ali kada tuitelj ponitava ugovor o poklonu kojeg je sainio umrli ostavitelj onda svi
zakonski nasljednici darovatelja imaju status nunih i jedinstvenih materijalnih
suparniara.
2. suvlasnici u nekoj vlasnikoj parnici;
4. glavni dunik i jemac u parnici koju protiv njih vodi vjerovnik;
5. solidarni dunici iz jednog ugovornog odnosa;
Materijalno suparniarstvo moe biti, s obzirom na prirodu njihovog uzajamnog odnosa,
jedinstveno suparniarstvo. Karakteristika ovog suparniarstva jeste da se ili po
zakonu ili zbog prirode spornog odnosa u kome uestvuju, moe rijeiti samo na j e d n
a k nain. Jedinstvena povezanost u graanskopravnom odnosu uvjetuje i njihov
jedinstveni tretman u parnici.
Jedinstveni su samo neki materijalni suparniari a formalni suparniari ne mogu biti
jedinstveni.
Rokovi kod jedinstvenih suparniara se raunaju istodobno, a istiu kada je rok
bilo kojeg od suparniara, poeo najkasnije tei.
Od procesnih radnji koje utjeu na tok postupka pojedini jedinstveni suparniar moe
jedino samostalno povui tubu, kao to se i u odnosu na pojedinog od njih moe tuba
povui, a da kod toga pravni efekat ove radnje ne prelazi i na druge (osim ako se ne radi
o nunom suparniarstvu).
Ali zbog naela nepovoljnijeg karaktera svih radnji kojima se disponira istaknutim
tubenim zahtjevom u procesu, jedan jedinstveni suparniar ne moe samostalno sa
pravnim uinkom priznati tubeni zahtjev, odrei se tubenog zahtjeva, ili zakljuiti
sudsku nagodbu.
Svaki jedinstveni suparniar moe samostalno podnositi prijedloge koji se tiu toka
parnice(npr: prijedlog za produenje sudskog roka, za odgodu roita, za dosvolu za
povraaj u preanje stanje, za izvoenje dokaza, za nastavak prekinutog postupka, za
donoenje odreene presude);
Meutim kada su te radnje meusobno suprotne primjenjuje se princip da vae samo
one radnje koje su za sve njih najpovoljnije.tetne radnje ne djeluju ni prema kome pa
ni prema onom koji ih je poduzeo,osim ako su ih poduzeli svi.
Primjer:
1.Jedan suparniar priznaje zahtjev a drugi ga osporava.
U takvoj situaciji se smatra da obojica osporavaju tubeni zahtjev.
33
Zbog naelno nepovoljnog efekta izjave kojom jedan suparniar priznaje tubeni
zahtjev u odnosu na drugog koji isti zahtjev osporava, primjenjuje se princip povoljnijeg
rjeenja koji uz to omoguava jednak tretman svih suparniara. 24
2.Ako jedan suparniar stvori uslove za donoenje presude zbog proputanja a drugi
doe na raspravu i izjavi da priznaje tubeni zahtjev i stvori uslove za presudu zbog
priznanja, sud nee moi izrei ni jednu od njih, jer tek fikcija o neopredjeljenom stavu
prema iznesenim injenicama i tubenom zahtjevu, bez prava na donoenje presude
zbog proputanja, omoguuje povlaenje procesnih i graanskopravnih konsekvencija
koje e oba suparniara dovesti u p o t p u n o j e d n a k pravni poloaj.
Tubeni zahtjev ili moe biti usvojen prema svima ili odbijen u odnosu na sve
suparniare.
Budui da imaju jedinstveni poloaj stranke u postupku (odredbe lana 366 ZPPa), a na stranaku sposobnost sud pazi po slubenoj dunosti u smislu odredbe
lana 295 Zakona o parninom postupku i ukoliko nisu obuhvaeni kao stranka,
sud e uz prethodni nalog shodno odredbi lana 295 u vezi l.66 i l.67 ZPP-a,
rjeenjem tubu odbaciti kao neurednu.
Primjer:
1.suvlasnici poslunog dobra u parnici o slunostima na tim nekretninama, jer su
slunosti nedjeljive;
2.brani drugovi u parnici za ponitaj braka, jer je brani odnos nedjeljiv;
3. u paternitetskom sporu jer je ovaj statusni odnos nedjeljiv;
4.zakonski nasljednici u parnici kojom se osporava valjanost testamenta.
5.traioci izvrenjau iju je korist zaplijenjena trabina u parnici radi postojanja ili
visine trabine;
6.steajni ili likvidacioni vjerovnici u parnici o postojanju,visini i isplatnom redu
osporene steajne trabine;
Iz sudske prakse:
-Tuitelj je jedan od nasljednika koji tui drugog brata radi utvrivanja pravne
valjanosti ugovora o poklonu. Ostavinski sud je prekinuo ostavinski postupak i na
parnicu uputio ostale zakonske nasljednike radi utvrenja pravne valjanosti ugovora, ali
je parnicu pokrenuo samo jedan od nasljednika protiv drugog nasljedika koji posjeduje
spornu nekretninu.
Drugostepeni sud je ukinuo prvostepenu dosuujuu presudu iz sljedeih razloga:
24
Gra.procesno pravo-Triva str.359
34
Budui da se radi o zakonskim nasljednicima koji su u nedjeljivoj pravnoj zajednici i

zbog ega se pojavljuju kao jedinstveni suparniari, te da se spor moe rijeiti samo na
jednak nain prema svima( l.201 ZPP-a) prvostepeni sud je pogrijeio kada je
raspravljao i meritorno odluio o podnesenoj tubi. 25
Suparniarstvo je procesnopravna kategorija i to u pravilu fakultativna.Ipak se u
doktrini spominje poseban tip tzv. n u n o suparniarstvo kod koga tuioci ,ako ele
da njihova tuba bude prihvaena kao doputena ,moraju zasnovati aktivno ili pasivno
suparniarstvo.Potreba obuhvaanja svih subjekata proizilazi iz graanskopravnog a ne
procesnog propisa.
Takvi graanskopravni odnosi moraju biti rjeavani jedinstveno i ovlatenje na
raspolaganje pripada samo svim uesnicima pravnog odnosa zajedniki, pa odsustvo
samo jednog uesnika predstavlja nedostatak procesne legitimacijeza voenje parnice,
zbog ega tubu treba odbaciti , ako tuilac ne obuhvati sve sve one koji tek zajedno
predstavljaju jednu stranu.
Ako bi tuba bila povuena u odnosu na jednog od nunih suparniara, nastalo bi
pomanjkanje procesne legitimacije, zbog ega bi opet bilo mjesta odbaaju tube.
Primjer:
1.kada trea osoba pokree tubu za ponitaj braka;
2.kada jedan suvlasnik pokrene postupak za diobu suvlasnitva;
3.utvrivanje prava slunosti na nekretninama u pogledu suvlasnika poslunog dobra;
4.2. Formalni suparniari

Formalni suparniari su oni meu kojima izvan parnice nema ni pravne
zajednice niti njihova prava i obaveze proistiu iz istog injeninog i pravnog odnosa.
Njih vee samo parnica formirana dispozicijom tuitelja, pa je stoga to procesna
zajednica.
Uslov za ovaj oblik suparniarstva je:
-predmet spora ili zahtjev mora biti iste vrste(naknada tete,isplata duga i sl.)
-bitno istovrsna injenina i pravna osnova
-da je sud stvarno i mjesno nadlean za svaki zahtjev i za svakog tuenog.
Formalno suparniarstvo je uvijek i o b i n o suparniarstvo.
25
Okruni sud Doboj,br.G-7/02 od 16.01.2002 god
35
Primjer:
1. vie tuenih za isplatu dugovane stanarine svaki za svoj stan;
2. vie tuenih u regresnim tubama po osnovu saobraajne odgovornosti koja nije
pokrivena ugovorom o osiguranju, a svaka teta u odnosu na tuene nije u
uzronoj vezi;
3.vie lica odgovornih za tetu prouzokovanu motornim vozilom;
Iz sudske prakse:
-Kada je vie osoba tueno radi naknade tete uzrokovane motornim vozilom,one nisu
jedinstveni suparniari.Nema smetnji da se spor rijei na razliite naine prema
suparniarima. 26
-Osiguravatelj i tetnik kao solidarni obveznici naknade tete nemaju poloaj
jedinstvenih suparniara. 27
Suparniarstvo je na strani tuenog (pasivno) a zasniva se na istovrsnom injeninom i

pravnom dogaaju, tj. tetnom dogaaju.
Ovo suparniarstvo se moe ustanoviti kada tuitelj nije siguran u pasivnu legitimaciju
nekog od tuenih pa tui vie njih.
Pravna teorija poznaje jo oblika suparniarstva kao to su: prvobitno i naknadno (ovisno
u kojoj fazi postupka se ustanovljava suparniarstvo); eventualni ili supsidijarno (kada
se trai da tubeni zahtjev bude usvojen koji je u tubi naveden prije njega);
suparniarstvo na osnovu zakona( kada to procesni zakon izriito propisuje kao npr.
glavi dunik i jemac ako to nije u suprotnosti sa sadrajem ugovora).
5. UMJEA
Umjea je osoba koja ima pravni interes da u parnici koja tee meu drugim
osobama , jedna od stranaka uspije, moe se pridruiti toj stranci.
Na strani jedne od stranaka, Zakon dozvoljava da uestvuje tree lice kao umjea
(l.369 ZPPa), a preuzetim ZPP-om je bilo to doputeno drutvenom pravobraniocu i
javnom tuiocu. Raniji Zakon je dozvoljavao ombdusmenima da mogu da se umjeaju u
parnicu.
26
27
Vrhovni sud Hrvatske, Rev-2533/82 od 29.06.1983

36
Novina Zakona je naputanje takvog koncepta i dozvoljavanje samo umjeau da

uestvuje u parnici i to u toku cijelog postupka sve do pravomonosti, stim to prima
parnicu u onom stanju u kakvom se nalazi u trenutku kada se umjea u parnicu.
Iz sudske prakse:
Umjeau treba dostavljanjem poziva i odluka suda omoguiti poduzimanje svih
procesnih radnji u postupku pogodnih da pomognu uspjehu stranke kojoj se
pridtruio,pa kad je sud propustio tako postupiti, ne moe se prema umjeau, s
uspjehom, isticati intervenciski efekt parnice.To u konanom rezultetu znai da u
regresnoj parnici tetnik moe istaknuti sve prigovore za koje smatra da su odluni za
pitanje osnovanosti tubenog zahtjeva. 28
Umjea nema pravo na svoje posebne rokove,ve radnje u postupku mora poduzimati
u rokovima u kojima bi te radnje mogla poduzeti stranka kojoj se pridruio: 29
Zakon dozvoljava da stranka sudu predloi da sud pozove tree lice da uestvuje u
parnici to je propisana l.372 ZPP-a i time otvara mogunost da stranka sama
disponira sa tim pravom.
ZPP Brko Distrikta BiH i dalje ima odredbu koja propisuje pravo Ombudsmenu BiH
da se umjea u parnicu koja je u toku, kada u vrenju poslova iz svoje nadlenosti, nae
da je to potrebno.
28
29

37
II-PODMODUL TUBA
1. UVODNE NAPOMENE
Ovim podmodulom emo obraditi sve bitne radnje u vezi sa tubom kao to
su:posljedice podnoenja tube, vrste tubi, naela postupka, sadraj tube sa
nadlenostima (stvarnom i mjesnom,sukob, delegacija), postupanje po tubi
(pripremanje glavne rasprave,ispitivanje tube,blagovremenost,odluke suda),
preinaenje i povlaenje tube.
2. PODNOENJE TUBE
S obzirom na svoj oblik, tuba je podnesak , koji moe u pravilu zamjeniti usmena
izjava dana na zapisnik pred parninim sudom.
Osnovna pravila o podnesku vae i za tubu, jer tuba u pravilu ima znaaj pripremnog
podneska, izuzetno i konanog.
2.1. Posljedice podnoenja tube
Tuba je podnesak kojim se pokree parnini postupak. Njom se pokree mehanizam za
ostvarivanje pravne zatite u graanskopravnim sporovima.
Meutim parnica poinje tei tek dostavljanjem tube na odgovor.
Postojanje parnice naziva se LITISPEDENCIJA, pa isticanje prigovora litispedencije
znai da se prigovara da je ve pokrenuta takva parnica ili da je u toku ili da je
pravomono presueno.
Primjer:
1.Imovinskopravni zahtjev postavljen u krivinom postupku, spreava da se povodom
istog zahtjeva, zasnovanog na izvrenju krivinog dijela, odluuje u parnici koja je
kasnije pokrenuta.
Na postojanje identine parnice pazi sud po slubenoj dunosti u toku cijelog
postupka, ali je Zakon obavezao i stranke da o takvoj parnici obavijeste sud.
Pri tome novina je da se na litispedenciju pazi kada su u pitanju postupci i odluke
sudova na teritoriju cijele BiH, a ne samo entiteta kako je to bilo ranijim Zakonom
definisano.
Zakon nema odredbe o utjecaju identine litispedencije pred stranim sudom.Smatra se
da takva litispedencija spreava pokretanje identine parnice pred domaim sudom ako
bi se pravosnana presuda stranog suda mogla u naoj zemlji priznati, odnosno izvriti.
38
Ukoliko je pravomono presueno o ostoj pravnoj stvari onda se radi o RES

IUDICATA tj. presuena stvar. I na ovo sud pazi u toku cijelog postupka po
slubenoj dunosti.
Iz sudske prakse:
-U toku postupka je na osnovu podneska Optinskog suda Ruma pos.br.IV P-394/04
od 23.12.2004 god. utvreno da je od strane tuenog S.B. pred navedenim sudom
takoer pokrenut spor za razvod braka protiv tuiteljice S.J, tubom od 2.4.2004 god, te
kako su se po ocjeni ovog suda ispunili uslovi iz l.60 st.3 ZPP-a, za odbacivanje tube
u ovoj pravnoj stvari,jer je parnica pred Optinskim sudom Ruma ve tekla u vrijeme
podnoenja tube za razvod braka kod ovog suda,pa je sud ocijenio da se ne moe u
pogledu istog zahtjeva pokrenuti nova parnica meu istim strankama. 30
Drugostepeni sud je ovu odluku ukinuo i predmet vratio na ponovno suenje iz
sljedeih razloga:
Odredbama l.61 st 1 taka 2 Zakona o rjeavanju sukoba zakona sa propisima drugih
zemalja u odreenim odnosima,u vezi l.st.2 l.458 ZPP-a,propisano je da nadlenost
suda u BiH postoji u sporovima radi utvrivanja postojanja ili nepostojanja
braka,ponitavanja braka ili razvoda braka(brani sporovi)I kada tuilacnema
prebivalite u BiHako je tuilac dravljanin BiH I ima prebivalite u BiH,dok iz
podataka sadranih u spisima ovog predmeta nesumljivo proizilazi da je tuiteljica
dravljanin BiH,pa kod takvog stanja stvari prvostepeni sud nije ni imao zakonskog
osnova za donoenje pobijanog rjeenja 31
Radi se o pravomono presuenoj stvari kad tuitelj, nakon to je pravomonom
presudom ukinuta tuenikova obaveza da mu plaa mjesenu rentu,ponovno tubom
zatrai rentu temeljei to na istoj injeninoj osnovi. 32
injenica da je u ranijoj pravomonoj presudi rijeeno o odtetnoj odgovornosti kao
predhodnom pitanju nije zapreka da u drugoj presudi koju donese glede istih stranaka I
istog tetnog dogaaja sud ponovno odlui o odtetnoj odgovornosti.To predhodno
pitanje, naime, koje je rijeeno ranijom odlukom(djeliminom presudom) nije bilo
predmet izreke pa u tom dijelu(o odgovornosti) ne stie svojstvo pravomonosti I ne
vezuje sud prilikom odluivanja o ostalim zahtjevima za naknadu tete iz istog tetnog
dogaaja. 33
Podnoenje tube i pokretanje postupka za stranku proizvodi odreene procesnopravne i
materijalnopravne posljedice:
30
Osnovi sud Doboj br.P-164/04 od 3.1.2005

Okruni sud Doboj,br.G-321/05 od 20.04.2005
32
33
31
39
Procesno pravne posljedice:

-
od momenta kad parnica poinje da tee izmedju istih stranaka ne moe se

pokrenuti nova parnica u pogledu istog zahtjeva( litispedencija);
okolnost to je neka stranka otuila stvar ili pravo o kome tee parnica, ne
spreava da se parnica meu istim strankama dovri;
uslovljenost preinaenja tube pristankom tuenog(l.57 i 58),
nemogunost povlaenja tube bez pristanka tuenog (l.59),
podnoenjem tube prema injenicama odreuje se stvarna nadlenost suda,
sudska nadlenost, iskljuiva mjesna nadlenost a po prigiovoru tuenog i
opta mjesna nadlenost.
umjea se mora prdruiti nakon nastupanja litispedencije;
obavijetavanje tree osobe o parnici vri se kad parnica poinje tei;
Materijalno pravne posljedice:

slajd 10.
prekid prekluzivni rokovi za podnoenje

tube,
prekid rokova zastarjelosti i dospjelosti,
prvo izbora kod alternativnih obaveza se
iscrpljuje,
savjesni dralac postaje nesavjestan;
40
2.2. Vrste tubi

Tube e dijele na graanskopravne i procesnopravne.
Tubeni zahtjev u pravilu se opravdava normama graanskog prava, izuzetno normama
procesnog prava(npr: tuba za ponitaj presude izbornog suda, tuba u izvrnom
postupku)
S obzirom na tip i sadraj pravne zatite tube mogu biti:
slajd 11.
kondemnatorne ili obavezujue

deklaratorne ili utvrujue
konstitutivne ili preobraajne
.
a) Kondemnatorne ili obvezujue
Ovom vrstom tube trai se ispunjenje obaveze tuenog da neto uini, trpi ili propusti.
Odatle se ove tube zovu jo osuujue ili tube na injenje.U ovoj tubi nije potrebno
da tuitelj dokazuje pravni interes.
Svoj zahtjev na osudu tuenog tuilac zasniva na tvrdnji da je tueni svojim ponaanjem
povrijedio odreeno tuioevo subjektivno graansko pravo, pa da je duan da prema
tuiocu izvri odreeno injenje, da tako reperira tetne posljedice svog protupravnog
dranja.
Da bi sud mogao ocijeniti opravdanost tuiteljevog traenja da tuenog osudi na
izvrenje odreene inidbe, potrebno je da predhodno utvrdi kakvo jest stanje u
41
odnosima meu strankama, te kakvo bi ponaanje tuenog trebalo da bude pa da doe u

skladu sa sadrajem.
Svakom osuujuem dispozitivu presude predhodi jedan deklaratorni preambul- koji se
u pravilu ne unosi u dispozitiv presude, ve u obrazloenje presude, koji treba da
poslui kao opravdanje za odluku suda kojom tuenog osuuje na usklaivanje faktikih
odnosa sa pravnom normom.
Izricanjem konstitutivne presude tuitelju se ne prua definitivna pravna zatita. Ovom
presudom se tuenom samo nalae da svoje ponaanje uskladi sa pravnom normom, a
ako to ne uini stiu se predpostavke da se u izvrnom postupku nalog suda prinudno
ostvari. Zato je kod ovakvih tubi nuno tuenom ostaviti rok za dobrovoljno ispunjenje
obaveze.
Primjeri:
-Zahtjev koji proizilazi iz graansko pravnog odnosa ugovora o djelu.
Obavezuje se tueni M.M iz B. da tuitelju P.P. iz S. izradi namjetaj i to trpezarijski,
stol dimezija 1,2o m x 2.20 m, od materijala tuitelja drvo hrastovina, u roku od 30
dana od dana donoenja odluke, u protivnom tuitelj e angaovati tree lice da izvri
predmetnu obavezu o troku tuenog, kao da nadoknadi trokove parninog postupka,
sa zakonskom zateznom kamatom poev od presuenja pa do konane isplate pod
prijetnjom prinudnog izvrenja.
-Zahtjev koji proizilazi iz graansko pravnog odnosa deliktne odgovornosti, kada je
odgovornost tuenog utvrena u krivinom postupku, zbog nanoenja lake tjelesne
povrede tuiteljici.
Tueni T. B, sin D. iz Banja Luke, selo D. duan je tuiteljici D.S. iz Banja Luke,
selo D., na ime naknade nematerijalne tete po osnovu pretrpljenih fizikih bolova
isplatiti iznos od 5.000,00 KM, sa zateznom zakonskom kamatom poev od dana
donoenja odluke, pa do konane isplate, te da nadoknadi trokove parninog postupka,
sve u roku od 30 dana od dana donoenja presude, pod prijetnjom prinudnog izvrenja.
- Zahtjev kojima se trai osuda na proputanje, a koji u svom dosuujuem dijelu sadri
pored obaveze i deklaratorni karakter.
Tueni . U. iz Slatine je smetao tuiteljicu A.N. iz Banja Luke u posljednjem
faktikom i mirnom posjedu nekretnina upisanih u ZK.UL.br.388 k.o.Slatina, to po
novom premjeru odgovara nekretninama upisanim u PL.421.k.o. Malo Blako, na taj
nain to je dana 12.6.2004.godine razvalio ulaznu kapiju odvaljivanjem letve sa
katancem i traktorom ulazio u posjed prevozei sijeno preko njezinih nekretnina a sve
bez njenog odobrenja pa mu se nalae da prestane sa ovakvim i slinim smetanjem u
roku od 48 sati, pod prijetnjom izricanja novane kazne
42
b) Deklaratorne ili utvrujue

Ovom tubom se trai utvrivanje sadraja nekog prava ili pravnog odnosa. Kod
ovakvih tubi dolazi do intervencije suda prije nanoenja povrede prava ili pravnog
odnosa, ali u oekivanju da bi do povrede moglo doi, sa zadatkom da se povreda
unaprijed sprijei.
Ove tube se jo nazivaju i prejudicijelne tube.
Ako tueni nakon pravosnanosti presude kojom je utvrena deklaratorna obaveza ne
postupi u skladu sa deklaracijom o sadraju njegovih dunosti, tuitelj e biti primoran
da protiv tuenog podnese novu, ovaj put kondemnatornu tubu.U novom postupku sud
e uzeti u obzir pravomoni deklaratorni judikat,jer je vezan njegovim sadrajem, ne
uputajui se u ponovno ispitivanje sadraja pravnog odnosa iz kojeg tuilac crpi svoje
ovlatenje na traenje kondemnatorne zatite.
O ovoj vrsti tube ZPP posebno propisuje uslove njenog podnoenja i to:
-
kada je to posebnim propisom predvieno,
(to e biti u sluaju podnoenja tubi u izvrnom postupku, za utvrivanje valjanosti ili
nevaljanosti testamenta, kada ostavinski ili steajni sud uputi stranku na parnicu i sl.)
-
kada tuilac ima pravni interes da sud utvrdi postojanje ili nepostojanje nekog
prava ili pravnog odnosa ili istinitost ili neistinitost neke isprave, prije
dospjelosti zahtjeva za inidbu iz tog istog odnosa.
Postojanje pravnog interesa je veoma vano, jer ako sud u pripremnoj fazi postupka ili
na glavnoj raspravi utvrdi da ova procesna predpostavka ne postoji, odbaciti e
tubu.
Interes je pravni kad od utvrenja odreenog sadraja izvjesnog pravnog odnosa zavisi
neko drugo pravo ili pravom priznati interes osobe koja podnosi tubu.Zato je dunost
suda da utvrdi da li je pravno opravdano i neophodno da se uzme u razmatranje zahtjev
tuitelja za pruanje deklaratorne sudske zatite.
Pravni interes ne postoji kada se isti rezultat spora moe postii obavezujuom tubom.
Meutim Zakon dozvoljava da se ovakav zahtjev postavi i u parnici koja je pokrenuta
povodom druge stvari ako je to pitanje u toku te parnice postalo sporno. Takvo isticanje
zahtjeva ne smatra se preinakom.
Kako se ovom vrstom tube samo konstatuje odreeno stanje, ona ne moe biti predmet
prinudnog izvrenja.
43
Tubom za utvrenje ne moe se traiti utvrenje pravno relevantnih injenica.

Primjeri:
-Utvrenje postojanja braka u sluaju kada su matine knjige unitene, ili kada brani
suprunici za vrijeme ivota oba suprunika nisu zakljuili graanski brak, te se
zahtjevom trai:
Utvruje se da je tuiteljica B.ro. P. M., ki B.i C., roena dana 29. 04.1928.godine,
sada nastanjena u B.L., na dan 29.10.1946.godine, zakljuila brak u mjestu Z., sa sada
pokojnim B.R. sin . i M. ro. S., roenog 28.06.1924.godine, to su tueni duni
priznati i trpjeti da se postojanje braka izmeu tuiteljice i prednika tuenih uvede u
Matine knjige vjenanih kod Matinog ureda optine Z., a sve na temelju ove presude.
34
Ovom tubom se moe traiti utvrenje nepostojanja odreenog pravnog odnosa.

-Tuitelj se osjea ugroenim u svom pravnom poloaju, te postoji opravdana potreba
da se putem suda ta nesigurna situcija rijei, a nesigurnost mu potjee usljed donoenja
upravnog akta Izvrnog odbora optine da se kompenzira dug tuitelja prema tuenoj na
ime zakupnine i kamata, tako to bi se predmetne nekretnine prenijele u korist tuenog,
te tuitelj svojim zahtjevom od suda trai slijedee:
Utvruje se da ne postoji pravno valjan ugovor o kompenzaciji, niti ugovor o
prenosu prava raspolaganja i korienja izmeu tuitelja MTP K i tuene Grad B.L.,
kojim ugovorom je tuitelj prenio pravo raspolaganja i koritenja na objektu u Banja
Luci u Ul. Srpskoj, leei na k..13/36 upisan u ZK.UL.br.188 k.k. B.Luka, a to po
novom premjeru odgovara k..3641 upisano u P.L. br.2113 Banja Luka VII, u korist
tuene, a u cilju otpisa dugovanja tuitelja po osnovu zakupnine i kamata.
Da tuitelj ima pravnog interesa za ovakvu deklaratornu tubu koju su niestepeni
sudovi prihvatili i donijeli utvrujuu presudu prihvatio je i Vrhovni sud R.S.
svojom presudom Rev-334/03 od 22.4.2005.godine.
Iz sudske prakse:
Tubom za utvrenje moe se traiti da se utvrdi istinitost ili neistinitost isprave, a to
znai da se utvrdi samo da isprava potjee ili ne potjee od lica koje je oznaeno kao
njen izdavalac. 35
34
U ovom postupku pored zakonskih nasljednika moe da bude tuena i optina na ijem se podruju
brak upisuje u matune knjige vjenanih
35
Vrhovni sud Srbije, G.1312/63
44
.
Traei tubenim zahtjevom da se utvrdi da su tuitelji 1.01.1991 god. uloili kod
tuenog na jednake dijelove osnovna sredstva, obrtna sredstva i novana sredstva u
ukupnom iznosu od 15.044.773,00 YU dinara, tuitelji, zapravo,trae utvrenje
injenica, to se ne moe traiti tubom. 36
Tubeni zahtjev tuiteljice kojem je udovoljeno pobijanom presudom, bio je da se
utvrdi da je nitav ugovor o koritenju spornog stana zakljuen izmeu prvo i drugo
tuenih 12.04.1994,te da ostaje na snazi ugovor o koritenju stana zakljuen izmeu
tuiteljice i drugotuenog 19.01.1971 god.Da bi se predmetna tuba smatrala tubom za
utvrenje mora ispunjavati odreene uslove, na koje sud, kao na procesne pretpostavke
pazi po slubenoj dunosti. Prvostepeni sud je proputajui da utvrdi postojanje
pravnog interesa tuiteljice za voenje ovog spora povrijedio odredbe l.187 ranijeg
ZPP-a, to je utjecalo na zakonitost pobijane presude. 37
Kako iz utvrenja prvostepenog suda proizilazi da je tueni prije godinu i po dana
prodao cirkular. Kod ovakvog stanja stvari, tuilac nema vie pravnog interesa za
utvrenje da je tueni upotrebom cirkulara proizvodio buku koja je utjecala kako on to
tvrdi na njegovo stanovanje i ometanje normalnog koritenja dvorita, kada se
bezpredmetnim pokazuje zahtjev da se tueni obavee da prestane sa takvim
uznemiravanjem tuioca, pa se ne moe ni prihvatiti tvrdnja albe da prodaja cirkulara
nije relevantna injenica za ovaj spor. 38
c) Konstitutivna ili preobraajna
Ovom tubom se trai ustanovljenje nekog pravnog odnosa ili izricanje promjene
sadraja nekog pravnog odnosa ili njegovo razvrgnue.
Dakle za razliku od deklaratorne i kondemnatorne tube koje su u osnovi deklaratorne
naravi, konstitutive tube konstituiraju, tj. stvaraju nove pravne odnose koji do tada nisu
postojali- bilo da proizvode nove, bilo da preinaavaju postojee pravne odnose, ili
ukidaju postojee pravne odnose.
Stranka trai preinaenje sadraja pravnog odnosa a sud je duan da ispita da li postoje
predpostavke za traenje pravne promjene, pa ako utvrdi da postoje, da donese presudu
kojom e postojee stanje izmjeniti ili sasvim ukinuti I tako uskladiti sa zahtjevima
pravnog poredka.
Ove tube se zasnivaju na odredbama imovinskog ili (to je najee) porodinog prava.
Zato na podnoenje ovih tbi ovlatene su samo osobe kojima to prvo z a k o n izriito
propisuje.
36
Kantonalni sud Tuzla br.G.154/01 od 28.12.2001

Kantonalni sud Tuzla br. G-635/00 od 18.09.2000
38
Kantonalni sud Tuzla br. G.556/99 od 21.04.2000 god
37
45
Primjer:
-Konstitutivnom parnicom tuitelj trai izmenu odluke o povjeravanju mldb. djeteta na
brigu i vaspitanje tuitelju, jer je u postupku razvoda braka sud povjerio mldb. dijete na
brigu i vaspitanje tuenoj ili trai izmjenu odluke o izdravanju usljed izmijenjenih
okolnosti koje utiu da se obaveza smanji ili povea, kao i da se potpuno ukine.
Nakon utvrenja sadraja pravnih odnosa sud odbija tubeni zahtjev neosnovanim
presudom koja predstavlja presudu negativnog utvrenja, jer tuitelj nije dokazao da
se okolnosti koje su postojale na strani roditelja prilikom odredjivanja kod koga e djete
ostati na zatiti i vaspitanju i na osnovu kojih je u predhodnom postupku doneena
odluka, nisu objektivno promjenjene da bi promijenjene prilike opravdale svrhu
promjene odluke o povjeravanju malodobnog djeteta drugom roditelju, a da ista odluka
bude prvenstveno u interesu mldb. djeteta, a obzirom na uzrast djeteta uvaavajui i
izraenu elju istog.
Jedan graanskopravni odnos moe pruiti osnovu za traenje dvije ili tri vrste
pravne zatite.
Primjer:
Deklaratorni zahtjev:
Utvruje se da je pravno valjan Ugovor o zamjeni nekretnina zakljuen u
Banjaluci, dana 11.8.1995. godine izmeu tuitelja B.N. i pravnog prednika tuene V.
D. i prvotuene V. Lj. kojim ugovorom je izvrena zamjena nekretnina upisanih u zk ul.
br 78 i zk.ul..278 k.o. Smrtii za nekretnine iz k.p. br. 194 i k.p.br. 304 k.o. Presnae i
k.p. 484 k.o. Debeljaci
Kondemantorni zahtjev
Tueni V. Lj., V. .i V. A. duni su priznati i tuitelju Blagojevi Neeljku izdati
valjanu ispravu podobnu za uknjibu prava vlasnitva, posjeda i koritenja nad
predmatnim nekretninama, u suprotnom ova presuda e koristiti kao pravni osnov
tuitelju B.N. za upis prava vlasnitva, posjeda i koritenja na nekretninama upiisanim u
k.p.br. 194 i 304 k.o. Presnae i k.p.br.484 k.o. Debeljaci u roku od 30 dana pod
46
3. NAELA PARNINOG POSTUPKA

Naela su direktive, smjernice, osnovna pravila za rad usmjeren odreenom cilju.
Poznavanje osnovnih naela od odlunog je znaaja za stvaroca pravne norme i za onog
koji je primjenjuje. Za zakonodavca naela su okosnica za razradu pravnog sistema.
Primjenjivau pravnih pravila, voditelju parninog postupka, osnovna naela
predstavljaju putokaz u interpretaciji pravnih pravila, naroito kada u tekstu pravnog
pravila nema direktnog odgovora na postavljeni problem, ili kad gramatika i logika
interpretacija nisu dovoljne za pronalaenje rjeenja koje e biti u skladu sa opim
duhom odreenog pravnog sistema.
Pored objektivne nemogunosti da zakonodavac unaprijed predvidi sve sluajeve i
odredi klju za njihovo rjeavanje, poznavanje osnovnih naela procesnog prava
neophodan je oslonac za svakog koji ga primjenjuje.
Zakon propisuje slijedea osnovna naela:
-naelo zakonitosti(l 1);
-naelo dispozicije(l. 2 st.1 i l.3)
-naelo oficioznosti(l.2 st.2);
-naelo usmenosti(l.4);
-naelo neposrednosti(l.4);
-naelo javnosti (l.4);
-naelo kontradiktornosti(l.5);
-naelo ravnopravnosti jezika svih konstitutivnih naroda(l.6);
-raspravno naelo (l.7 i 8);
-naelo traenja istine(l.7 st.2);
-naelo savjesnosti (l.9);
-naelo ekonominosti (l.10);
-naelo koncentracije postupka na dva roita(l.11);
-naelo rjeavanja predhodnog pitanjal.12);
Naelo zakonitosti
Organima sudske vlasti povjereno je, izmeu ostalog, da u graanskopravnim stvarima
pruaju pravnu zatitu povrijeenim ili ugroenim subjektivnim graanskim pravima, u
skladu sa ZPP-om ako to nije posebnim zakonom drugaije odreeno.
Ostvarenje ovog zadatka zavisi od pravilne primjene zakona na pravilno utvreno
injenino stanje.
47
Ovo naelo znai strogu primjenu zakona.

U tom domenu je i naelo ustavnosti jer svi zakoni moraju biti u skladu sa ustavima.
U tom smislu znaajno je naglasiti da u BiH postoji 13 Ustava( Ustav BIH, 2 Ustava
entiteta i 10 Ustava kantona).
Parnini postupak je zakonom regulirana aktivnost suda i ostalih procesnih subjekata.
Sve parnine radnje m o r a j u se zasnivati na zakonu. Zakon pravno regulira sve
aktivnosti procesnih subjekata. to u procesnom zakonu nije predvieno, to u
parninom postupku u pravilu nije doputeno.
Sud kojem se povjerava provoenje parninog postupka mora poznavati procesna
pravila kojima se regulira parnini postupak.
Sud nije ovlaten da postupak provodi po naelima pravinosti.
Dakle ovaj princip propisuje strogi legalitet u postupku.
Diskreciona ovlatenja suda u odabiranju efikasnog puta za ostvarenje pravne zatite
mogu se kretati samo u granicama koje zakon predvia.
Naelo dispozicije
Pokretanje parnice, postavljanje zahtjeva, njeno odravanje u toku, prestanak parnice,
raspolaganje predmetom spora iskljuivo zavisi od volje stranaka.
Stranke mogu imati procesnu dispoziciju koja se odnosi na odreene procesne radnje(
da trai izuzee sudije, oslobaanje trokova postupka, obezbjeivanje dokaza i sl.).
Ali stranka ima i dispoziciju koja se odnosi na sadraj i sudbinu zahtjeva( odricanje od
tubenog zahtjeva, povlaenje tube, sudsko poravnanje i sl.).
Naelo oficioznosti
Odreene radnje meutim sud sam poduzima po slubenoj dunosti.To se odnosi samo
na procesne radnje( ispitivanje tube, dostavljanje tube na odgovor, pozivanje stranaka,
pravilno primjeniti pravo i sl.).
Ali sud ne moe pokrenuti parnicu, promjeniti zahtjev, iznositi injenice, predlagati
dokaze.
Jedini izuzetak u pravu raspolaganja zahtjevom stranaka sud ne smije dozvoliti po
slubenoj dunosti kada stranke ele raspolagati sa zahtjevima koji su u suprotnosti sa
prinudnim propisima.
48
Naelo usmenosti
Osnovi nain poduzimanja procenih radnji pred sudom je usmeni(neposredni) nain.To
podrezumjeva da se sve znaajne radnje u toku postupka trebaju obavljati na roitima
na osnovu usmene rasprave. Sud sudi samo na osnovu rezultata rasprave, a raspravljati
se moe samo usmeno.
Meutim zakon propisuje i pismeni nain u vidu podnesaka koje stranka moe dostaviti
sudu, ali na nain propisan zakonom.
Dokazi sasluanjem svjedoka, stranaka pa i vjetaenja provode na glavnoj raspravi
usmenim izlaganjem.
Naelo neposrednosti
Naelo neposrednosti je radni princip parninog postupka, direktiva o metodi
prikupljanja procesnog materijala radi utvrivanja relevantnih injenica.
Ovaj princip takoe dolazi do izraaja kod izvoenja dokaza kao faze postupka.
To podrazumjeva da sud stupi u direktan kontakt sa strankama i dokaznim sredstvima;
da izmeu suda i izvora informacija ne bude posrednika, da sud svojim vlastitim ulima
stvara zapaanja o prirodi i sadrini dokaznih sredstava.
Naelo javnosti postupka
Ovo je naelo koje omoguava svakome nesmetana mogunost prisustvovanja
raspravljanju pred sudom.
Ovim naelom se omoguava iroj javnosti da prati rad suda i promatraju praktinu
primjenu zakona.Takoer se ovim naelom obezbjeuje javna kontrola sudova i
spreava samovolja u primjeni naela slobodne ocjene dokaza.
Zakon propisuje samo u odreenim sluajevima ogranienja u primjeni ovog principa.
Naelo ravnopravnosti jezika

Podrazumjeva princip da stranka moe sa jednakim uinkom upotrebljavati bilo koji
jezik i pismo konstitutivnih naroda( bonjaka, srba i hrvata). Ovo je ustavni princip koji
je izmjenjen u entitetskim zakonima i u ovom dijelu je novina ZPP-a.
49
Naelo kontradiktornosti
Ovo naelo se jo naziva i naelo obostranog sasluanja stranaka.
Njime se obezbjeuje pravo svake stranke u postupku da se izjasni na navode druge
stranke, da se omogui svakoj stranci jednako pravo na poduzimanje procesnih radnji u
postupku pa je jedno od metodskih procesnih pravila.
Ovo naelo je jedno od znaajnijih jer omoguavanjem da se svaka stranka izjasni na
izjave protivnika, sud dolazi do potunog rasvjetljavanja relevantnih injenica da bi
pravilno primjenio materijano pravo.
Raspravno naelo
Raspravno naelo propisano je u odredbama koje nalau strankama da imaju svu
inicijativu za prikupljanje procesnog materijala.U tom dijelu sud je pasivni promatra
njihovih raspravljanja i obavezan je da na osnovu tih raspravljanja donese odluku.
Svoje zakljuke sud moe stvarati samo na temelju grae koju su prikupile stranke.
A koje injenice e uzeti kao dokazane sud odluuje na osnovu s l o b o d n e o c j e n
e d o k a z a. Ta ocjena dokaza mora biti savjesna i briljiva i to svaki dokaz zasebno i
sve dokaze zajedno.
Raspravno naelo novim zakonom dolazi vie do izraaja jer zakon propisuje obavezu
stranaka da same iznose injenice i svoje zahtjeve i izvode svoje dokaze.Ovo je
znaajna novina u odnosu na raniju zakonsku regulativu.
Naelo traenja istine
Za razliku od ranijeg zakona koji je propisivao traenje materijalne istine, novi zakon
propisuje traenje f o r m a l n e istine.To je istina koja je u postupku dokazana a koja ne
mora biti i materijalna istina. Ako stranka nije iznijela neku odlunu injenicu i
predloila relevantan dokaz u postupku i zbog toga izgubila pravo, nema pravo to
naknadno predlagati u pravnom lijeku(odnosno to je pravo uslovljeno), jer sud ne pazi
po slubenoj dunosti na to da li su stranke iznijele sve relevantne injenice i predloila
sve relevantne dokaze.
Sud vie ne nije duan da utvruje i injenice koje stranka nije iznijela a koje su bitne za
pravilnu primjenu materijalnog prava.
Jedini izizetak kada sud moe utvrivati i neke injenice koje stranke nisu iznijele ako
iz rezultata rasprave i dokazivanja proizilazi da stranke idu za tim da raspolau sa
zahtjevima kojima ne mogu raspolagati.
I ovo je znaajna novina u novom zakonu koja u bitnom mijenja poloaj suda u odnosu
na utvrivanje injenica i predlaganje dokaze.
50
Ranijim zakonom sud je u cilju traenja materijalne istine bio duan da utvruje
injenice i izvodi dokaze.
Naelo savjesnosti
Ovo naelo onemoguava da se stranka koristi svojim procesnim ovlatenjima u cilju
ikaniranja protivnika ili spreavanja suda da ostvari svoj objektivni drutveni zadatak.
Parnini postupak, kao instrument za pruanje zakonite pravne zatite, ne smije se
prometnuti u svoju suprotnost- u instrument za ostvarivanje nemoralnih ciljeva.
Zloupotreba prava je takvo koritenje pravnih ovlatenja koje se vri s jednim ciljem da
se drugome nanese teta; ili sa ciljem koji je protivan dobrim obiajima, s povjerenjem i
potenjem u prometu.
Naelo savjesnosti ili zabrane zloupotrebe prava predstavlja u savremenim pravnim
sistemima ope usvojeni pravni princip.
Naelo ekonominosti
Ovim naelom se trai da se sa to manje utroka vremena, drutveno korisnog rada i
materijalnih sredstava, postigne to povoljniji rezultat.
Ekonomino postupanje korisno je i za sud i za stranke.Sudovi dolaze u mogunost da
racionalnom upotrebom snaga i sredstava koncentriraju svoju panju na rjeavanje onih
sporova koji su socijalno prei i znaajniji. Stranke imaju mnogo vie od pravne zatite
do koje dou brzo i uz neznatno troenje svojih snaga i novaca.
Novim zakonom je ovo naelo pojaano dolo do izraaja uvoenjem principa samo
dva roita, ogranienjem u odlaganju i odgodi rasprave te zabranom odlaganja i
odgaanja roita na neodreeno.
Naelo koncentracije postupka na dva roita
Ovim naelom uvedena je obaveza suda da u pravilu prvostepeni postupk provodi na
samo dva roita i to pripremnom i jednom roitu za glavnu raspravu.
Ovo je znaajna novina ZPP-a koja umoguava efikasno provoenje postupka.
Zakon propisuje i izuzetke od ovog pravila ali je dakle osnovno pravilo koncentracija
prvostepenog postupka na samo dva roita.
Raniji zakon je propisivao naelo jedinstva glavne rasprave ali je dozvoljavao da se
takva rasprava vodi na vie roita te da se odlae na neodreeno i sl.
51
Naelo rjeavanja predhodnog pitanja

Predhodno pitanje je pitanje koje je pravne prirode a od kojeg u cjelini ili djelimino
zavisi odluka suda u parnici i koje kao takvo ini pravnu cjelinu koja moe biti
samostalan predmet odreenog postupka pred sudom ili upravnim organom.
Mogunost da se pristupi rjeavanju predhodnog pitanja se ogleda u tome da o njemu
jo uvijek odluku nije donio sud ili drugi nadleni organ i da posebnim propisom nije
iskljuena mogunost da se o odreenom pravu ili pravnom odnosu rjeeva od strane
nadlenog suda kao o predhodnom pitanju.
Ako je meutim o predhodnom pitanju ve rijeio nadleni organ pravosnano, parnini
sud je vezan takvom odlukom u granicama njene pravosnanosti.
Ako je postupak pred organom pokrenut ali nije zavren sud nije duan prekidati
postupak dok se zavri taj postupak, ve bi trebao sam da rjei to pitanje.
Predhodna pitanja mogu biti procesnog karaktera( kao pitanje od kojeg zavisi da li
stranka ima stranaku sposobnost) i materijalnopravne prirode(da li je stranka kao lan
porodinog domainstva prenio stanarsko pravo na sebe).
Novina Zakona je naputanje naela pouavanja stranaka, osim u pojedinim

sluajevima koje Zakon propisuje.
52
4. SADRAJ TUBE
Odreujui elemente sadraja tube svi procesni Zakoni koje primjenjuju sudovi u BiH,
osim Distrikta Brko koji je zadrao staru formulaciju treba propisuju da, tuba
MORA sadravati slijedee elemente:
slajd 12.
Tuba mora sadravati
Osnov za nadlenost
Vrijednost spora
Tubeni zahtjev
Pravni osnov
injenice i dokaze
Podatke kao podn.
Osnov za nadlenost
Ovaj element tube je novina ZPP-a i odnosi se na odreivanje samo mjesne
nadlenosti, budui da na stvarnu nadlenost sud pazi po slubenoj dunosti tokom
cijelog postupka. Ranijim ZPP-om ovaj elemenat je mogao ali nije morao da se navede
u tubi.
53
Slajd 13.
Osnova za nadlenost
odnosi se na mjesnu nadlenost
moe proizilaziti iz sadrine tube
Pravila o sudskoj nadlenosti nadlenost dijeli na apsolutnu i relativnu, to znai da

nadlenost suda moe biti razliito odreena na ostala dravna tijela i osobe sa javnim
ovlatenjima (apsolutna) ili kada se nadlenost odreuje u okviru sudskog sistema po
predmetu spora i strankama (relativna).
slajd 14.
Nadlenost suda
apsolutna
relativna
stvarna
opa
mjesna
izberiva
iskljuiva
54
Procesna pravila o razgranienju sudske nadlenosti izmeu domaih i inozemnih

sudova i drugih odgovarjuih organa nazivaju se i pravila o meunarodnoj sudskoj
nadlenosti
O apsolutnoj nadlenosti suda izriito je propisano:
l.16:
SUD TOKOM CIJELOG POSTUPKA, PO SLUBENOJ DUNOSTI, PAZI SPADA
LI RJEAVANJE SPORA U SUDSKU NADLENOST.
KADA SUD TOKOM POSTUPKA USTANOVI DA ZA RJEAVANJE SPORA NIJE
NADLEAN SUD NEGO DRUGO TIJELO VLASTI, OGLASIT E SE
NENADLENIM, UKINUTI PROVEDENE RADNJE U POSTUPKU I ODBACITI
TUBU.
Dileme:
- Da li i drugostepeni i reviziski sud paze na apsolutnu nadlenost po slubenoj
dunosti ili ne, odnosno ta znai cijeli postupak?
Mogui odgovor:
- Po jednom miljenju sud pazi po slubenoj dunosti na apsolutnu nadlenost, jer se
pod cijelim postupkom smatra i postupak po redovnim i vanrednim pravnim lijekovima,
a da zakonsko uporite proizilazi iz obaveze drugostepenog i reviziskog suda da paze po
slubenoj dunosti na pravilnu primjenu materijalnog prava, iz koji odredbi i proizilazi
apsolutna nadlenost suda ili nekog drugog tijela vlast;
- Drugi misle da se ova odredba odnosi samo na prvostepeni postupak jer u odredbama
kojima je propisana obaveza drugostepenog i reviziskog suda da po slubenoj dunosti
paze na odreene povrede postupka, nije predviena i ova povreda.
Iz sudske prakse:
Okolnost da je nekretnina tek nakon podnoenja tube proglaena privremeno
naputenom nije od znaaja za ocjenu zakonitosti rjeenja kojim se prvostepeni sud
proglasio apsolutno nenadlenim, jer ukoliko u bilo kom stadiju postupka otpadne
zakonska osnova za sudsku nadlenost, odnosno ukoliko umjesto dosadanje sudske
nadlenosti, bude zakonom propisana nadlenost drugog tijela, sud pred kojim se u tom
momentu postupak vodi duan se proglasiti apsolutno nenadlenim, ukinuti sve
provedene radnje i tubu odbaciti. 39.
Relativna nadlenost suda se cijeni na osnovu navoda tube i injenica koje su sudu
poznate. Promjena okolnosti u toku postupka na osnovu kojih je utemeljena nadlenost
suda, ne utjee na promjenu nadlenosti suda.
39
Vrhovni sud FBiH br.Rev-34/97
55
Relativna nadlenost tj.nadlenost izmeu sudova moe biti stvarna i mjesna.

4.1. Stvarna nadlenost
Pravila o stvarnoj nadlenosti razgraniavaju djelokrug poslova izmeu razliitih vrsta
sudova domaeg suskog sistema, te izmeu sudova razliitog ranga u okviru iste vrste
sudova.
Na nivou drave formirani su: Ustavni sud BiH i Sud BiH.
Ustavom BiH ustanovljen je Ustavni sud BiH, a Zakonom o sudu BiH osnovan je Sud
BiH.
Sud BiH, Ustavni sud BiH i Ustavni sudovi Federacije BiH i Republike Srpske su
sudovi posebne nadlenosti.
Ustavni sudovi ispituju ustavnost Zakona, propisa i odluka, te ocjenjuju povrede
ljudskih prava zagarantovanih Ustavom.
Iz sudske prakse:
Ustavni sud nije mjerodavan vriti provjeru utvrenih injenica I naina na koji su
sudovi protumaili pozitivno-pravne propise, osim ukoliko odluke niih sudova kre
ustavna prava. To e biti sluaj kada odluka redovnog suda ne ukljuuje ili pogreno
primjenjuje ustavno pravo, kada je primjena pozitivno-pravnih propisa bila oito
proizvoljna, kada je relevantni zakon sam po sebi neustavan ili kada je dolo do povrede
temeljnih procesnih prava, kao to su pravo na pravian postupak, pravo na pristup
sudu, pravo na efektivan pravni lijek i u drugim sluajevima. 40
Sud BiH je nadlean za :
imovinske sporove izmeu:

-drave BiH i entiteta,
-drave BiH i Brko Distrikta,,
-izmeu entiteta,
-izmeu entiteta i Brko Distrikta,
-izmeu institucija BiH koje vre javna ovlatenja
sporova proistekle iz tete koja je nastala pri vrenju poslova organa uprave BiH
i slubenih lica tih organa i institucija.
Brko Distrikt BiH ima osnovi i apelacioni sud.

40
Ustavni sud BiH br.U.29/02 od 27.6.2003
56
Sudovi u entitetima sude u tri nivoa( instance):

slajd 15.
Prvi stepen-osnovni i opinski sudovi

- sudija pojedinac osim u postupku pred
Sudom BiH gdje sudi vijee od trojice
sudija(prvostepeno vijee)
Drugi stepen-okruni i kantonalni sudovi
-vijee od trojice sudija
Trei stepen-Vrhovni sud FBiH i RS
- vijee od trojice sudija
Funkcionalna ili instanciona nadlenost predstavlja podvrstu stvarne nadlenosti.Opa

pravila o stvarnoj nadlenosti odreuje koji je sud, s obzirom na vrstu i rang, nadlean
da postupa u prvostepenom postupku u odreenoj pravnoj stvari. Ovaj sud nije,
meutim, nadlean da u toj stvari odluuje tokom cijelog postupka. Odluivanje o
pravnim lijekovima i o nekim drugim pitanjima u toku parnice povjerava se nekim
drugim sudovima , u pravilu sudovima iste vrste ali vieg ranga. Zadatak je pravila o
funkcionalnoj nadlenosti da odrede koji e sud biti stvarno nadlean za rjeavanje
pravnog lijeka ako je odreeni predmet stavljen u prvostepenu stvarnu nadlenost suda
odreene vrste i ranga.Na taj nain, jednom ustanovljena prvostepena stvarna
nadlenost suda odreene vrste i ranga implicira angairanje u istoj stvari i postupanje
odreenih sudova vieg ranga, prema unaprijed utvrenoj shemi.
Primjer:ANEKS 2
Svaki sud tokom postupka pazi, po slubenoj dunosti na svoju stvarnu
nadlenost.
Ako je tueni ve dao odgovor na tubu, vii sud prvog stepena se ne moe ni u povodu
prigovora, ni po slubenoj dunosti oglasiti stvarno nenadlenim za predmete iz
nadlenosti nieg suda prvog stepena.(l.17)
Iz sudske prakse:
Nadlenost sudova za postupanje u zemljino-knjinim predmetima radi upisa prava
svojine na nekretninama moe postojati samo u sluaju da voenje zemljine knjige nije
57
preneseno sa sudova na opinske organe uprave za geodetske poslove i katastar

nekretnina. Kako iz spisa nedvosmisleno proizilazi da Opinski sud u B. ne obavlja i
zemljino-knjine poslove, ve da su ti poslovi preneseni u nadlenost Opinske slube
za geodetske imovinsko-pravne poslove Opine B., na ijem podruju se i nalaze
nekretnine u odnosu na koje je usmjeren tubeni zahtjev tuioca za uknjibu prava
vlasnitva,to se u konkretnom sluaju nije ni mogla zasnovati nadlenost suda za
postupanje po tako postavljenom tubenom zahtjevu. Slijedi da ostvarenje takvog
zahtjeva tuilac moe traiti samo u upravnom postupku. 41
-Dakle, novi Zakon o sudovima regulie stvarnu nadlenost za postupke po zahtjevu za
naknadu tete zbog klevete od dana stupanja na snagu, za sve postupke pokrenute od tog
dana i zapoete ukoliko se kantonalni sud nije upustio u raspravljanje tj. nije dostavio
tubu tuenom na odgovor.
To iz razloga to je lanom 17. stav 2. vaeeg Zakona o parninom postupku
propisuje izriitu zabranu da se vii sud prvog stepena ni u povodu prigovora, ni po
slubenoj dunosti ne moe oglasiti stvarno nenadlenim za predmete iz nadlenosti
nieg suda prvog stepena, ako je tueni ve dao odgovor na tubu. Dakle, u konkretnom
sluaju budui da je Kantonalni sud u Sarajevu bio sud prvog stepena koji se upustio u
raspravljanje o predmetu spora, ne bi se moglo prihvatiti ispravnim da odredbe lana 80.
stav 2. Zakona o sudovima FBiH, odnose i na sluajeve kada se kantonalni sud kao
prvostepeni sud upustio u raspravljanje o meritumu spora.
Istina kantonalni sud prema navedenim zakonskim odredbama danom stupanja na snagu
Zakona o sudovima FBiH vie nije sud prvog stepena za predmete po zahtjevuza
naknadu tete zbog klevete, ali budui da prelaznim i zavrnim odredbama nije rijeeno
pitanje postupaka koji su ve zapoeti, miljenje je da je u cilju ekonominosti i
efikasnosti postupka valjalo primjeniti navedeni stav. 42
-Ne postoji bitna povreda odredaba parninog postupka kada je u sporu iz nadlenosti
osnovnog suda sudio vii sud. 43
Kada sud do donoenja odluke o glavnoj stvari utvrdi da bi postupak trebalo

provesti po pravilima vanparninog postupka, rjeenjem e obustaviti parnini
postupak, a po pravosnanosti tog rjeenja postupak e se nastaviti po pravilima
vanparninog postupka. (l.18 ZPP-a)
U toj situaciji sve radnje koje je proveo parnini sud kao to su uviaji, vjetaenja,
sasluanja svjedoka, kao i odluke koje je donio parnini sud, nisu bez vanosti.
Pitanje:
41

Vrhovni sud FBiH br:G-142/05 od 22.11.2005 god
43
Vrhovni sud BiH, G.20/88
42
58
-Kakve pravne posljedice ima zakonska formulacija nisu bez vanostkad raspravno
naelo i naelo neposrednosti zahtjevaju da se dokazi izvode neposredno pred sudeim
sudijom?
Mogui odgovor:
Nakon obustave parninog postupka radnje koje je proveo parnini sud nisu bez
vanosti za vanparnini postupak.
Vanparnini sud ih moe koristiti u rasvjetljavanju vanparnine stvari, pa i ukoliko
stranke ne prihvate da se proita odreeni izvedeni dokaz u parnici, jer prema pravilima
vanparninog postupka naelo materijalne istine je jedno od osnovnih naela, dakle sud
po slubenoj dunosti utvruje injenice, na bazi ovog naela slobodnom ocjenom
dokaza ima ovlaenja da cijeni dokaz koji je izveden po pravilima parninog
postupka.( npr. miljenje vjetaka medicinske struke u postupku oduzimanja i vraanja
poslovne sposobnosti).
4.2. Mjesna nadlenost (l. 19)
Mjesna nadlenost je nadlenost suda prema odreenom teritoriju.Izuzetno zakon
dozvoljava da se pojedine radnje poduzmu i na podruju drugog suda.
Pravila o mjesnoj nadlenosti odreuju koji e t e r i t o r i j a l n o odreeni sud, koji je
s obzirom na vrstu i rang stvarno nadlean za podnesenu tubu, ovlaten da odluuje u
konkretnom tubenom zahtjevu.
slajd 16.
po slubenoj dunosti samo do

podnoenja odgovora na tubu
stranka najkasnije u odgovoru na tubu
59
O mjesnoj nadlenosti sud po slubenoj dunosti moe odluiti samo kada postoji
iskljuiva mjesna nadlenost drugog suda (u sporovima o nekretninama, avionu i brodu,
izvrnom i steajnom postupku), ali najkasnije do podnoenja odgovora na tubu.
Stranka moe istai prigovor mjesne nadlenosti najkasnije u odgovoru na
tubu, to je novina ZPP-a u odnosu na raniji kada je taj prigovor bilo mogue podnijeti
i na pripremnom roitu.
Jednom ustanovljena mjesna nadlenost ne moe se tokom postupka mijenjati.
Primjer:ANEKS 3
Iz sudske prakse:
-U smislu odredbe l.19 ZPP-a sud se moe proglasiti mjesno nenadlenim bilo po
slubenoj dunosti bilo po prigovoru tuenog, ali se ne moe proglasiti mjesno
nenadlenim po prigovoru tuitelja. 44
-Prigovor tuitelja uinjen povodom protivtube da je meu strankama ugovorena
mjesna nadlenost, nije od znaaja, jer taj isti tuitelj nije koristio ugovorenu odredbu o
mjesnoj nenadlenosti pri podnoenju tube, kojom je odnosni spor zapoet. 45
-Sve i da je tueni u odgovoru na tubu istakao prigovor mjesne nenadlenosti suda u
Tuzli po l.44 st.2 ranijeg ZPP-a, prvostepeni sud se ni po takvom prigovoru ne bi
mogao oglasiti mjesno nenadlenim, jer je navedenom zakonskom odredbom propisana
izberiva nadlenost suda prema mjestu prebivalita, odnosno boravita tuitelja radi
zatite tuitelja koji je osoba sa tekim tjelesnim povredama i kojem treba maksimalno
olakati da doe do eventualne pravine novane naknade za pretrpljenu tetu, to je u
ovoj vrsti sporova motivirano socijalnim i etikim razlozima,a prvostepeni sud o svemu
tome nije dovoljno vodio rauna. 46
-Iz spisa slijedi da su tane albene tvrdnje da je prvostepeni sud prije donoenja
oalbenog rjeenja odrao est roita za glavnu raspravu, da je tueni tokom postupka
osporio osnov i visinu tubenog zahtjeva i istakao prigovor zastare, dok je prigovor
mjesne nenadlenosti prvostepenog suda istakao tek nakon toga na etvrtom po redu
roitu.
U konkretnom sluaju sud se nije mogao proglasiti mjesno nenadlenim ni po prigovoru
tuenog, a ni po slubenoj dunosti, bez obzira to se u sporu radi o iskljuivoj mjesnoj
nadlenosti po odredbi l.54 ZPP-a. 47
-Iz sadraja spisa slijedi da se potraivanje tuitelja odnosi na naplatu dospjelih iznosa
mjesene naknade za koritenje gradskog graevinskog zemljita, dakle rente propisane
l.73 Zakona o graevinskom zemljitu. Prema st.4 l.73 istog Zakona ova naknada se
odreuje rjeenjem koje donosi opinski organ uprave nadlean za komunalne poslove
44
Vrhovni sud Hrvatske R.157/74

Stav Vrhovnog suda Srbije, komentar ZPP-Privredna tampa Beograd 1977.godina
46
Kantonalni sud u Tuzli br.G.776/03 od 13.02.2004
47
45
60
odnosno organizacija kojoj Skuptina opine povjeri ovlatenja za obavljanje tih

poslova, a stavom 5 je propisano da to rjeenje, kada suobveznici graani, izvrava
opinski organuprave za drutvene prihode prema odredbama Zakona o porezima
graana.
Zato je prvostepeni sud postupajui suprotno navedenim Zakonskim odredbama te
odluujui o zahtjevu za koji je bio apsolutno nenadlean, prilikom donoenja svoje
odluke poinio bitnu povredu odredaba parninog postupka, zbog ega je valjalo albu
uvaiti, prvostepenu presudu ukinuti i tubu odbaciti 48
Dileme:
ta e uiniti sud u jednom od entiteta kada dobije predmet u kojem je

predviena iskljuiva nadlenost ali suda na podruju drugog entiteta?
Mogui odgovori:
U graansko-pravnim sporovima u kojima je podnesena tuba kod osnovnih sudova u
Republici Srpskoj, a postoji mjesna nadleanost suda na podruju Federacije BiH
(iskljuiva nadlenost, izberiva ili ugovorena nadlenost, opta nadlenost) , a tuba je
podneena sudu na teritoriji Republike Srpske, sud u Republici Srpskoj nee
primjenjivati odredbu lana 16 stav 3 Zakona o parninom postupku oglaavanjem
nenadlenim i odbacivanjem tube, ve e se oglasiti mjesno nenadlenim po prigovoru
stranke ili po slubenoj dunosti, u zavisnosti o kojoj vrsti mjesne nenadlonosti se radi,
i predmet ustupiti mjesno i stvarno nadlenom sudu na podruju federacije BiH.
(Zakljuak sa seminara sudija Republike Srpske na temu primjena Zakona o
parninom postupku u sudovima RS)
Kako je iz predmetnog spisa vidljivo da su u ovoj pravnoj stvari i tuilac i tueni sa
sjeditem van teritorije RS, a nema ni uslova da se odredi koji je sud u RS nadlean za
suenje u ovom sporu odnosno da njegova nadlenost proizilazi iz odredbi ZPP-a, sud
je naao da su se stekli uslovi za ustupanje predmetnog sppisa na nadlenost Opinskom
sudu Graanica kao stvarno i mjesno nadlenom sudu. 49
Ali ima i drugaijih stavova:
Postupajui po tubi sud je utvrdio da za rjeavanje spora po istoj nije nadlean sud u
Republici Srpskoj, obzirom da se radi o tuiocu i tuenom koji nemaju sjedite na
teritoriji RS, a iz priloga uz tubu se ne moe zakljuiti da se radi o vrsti spora kad
nadlenost ovog suda proizilazi iz odredbi ZPP-a o mjesnoj nadlenosti, a uz tubu nije
dostavljen ni pismeni dokaz o ugovorenoj nadlenosti ovog suda,iz ega proizilazi da bi
u ovom sluaju kao stvarno i mjesno nadlean sud trebao postupiti nadlean sud u
privrednim sporovima u Federaciji BiH kojem pripada po teritoriji mjesto T. kao
oznaeno sjedite tuenog.
Obzirom na izneseno, sud se po slubenoj dunosti oglasio nenadlenoim za postupanje
u ovoj pravnoj stvari i odbacio tubu tuioca. 50
48
Kantonalni sud Tuzla br,P-29/00 od 17.10.2000

Osnovi sud u Doboju, br.Mal-176/01
50
Osnovni sud u Doboju;br.Ps-63/05 od 24.10.2005 god
49
61
prigovoru mjesne nadlenosti sud odluuje rjeenjem kada se po prigovoru

oglasi mjesno nenadlenim sa pravom albe na isto rjeenje viem sudu, a
ukoliko ne prihvati prigovor mjesne nenadlenosti, o tome rjeava zajedno sa
odlukom o glavnoj stvari.
ukoliko sud donese odluku o glavnoj stvari, a tueni i u albi istakne prigovor
mjesne nenadlenosti suda, a drugostepeni sud u albenom postupku isti
prigovor smatra kao osnovanim kakva e odluka biti donesena od strane
drugostepenog suda?
Mogui odgovor:
Odbijanjem prigovora mjesne nenadlenosti od strane prvostepenog suda, sud je poinio
povredu postupka koja se ne moe otkloniti pred drugostepenim sudom, to e sud kod
ovakve povrede postuka donijeti odluku na temelju odredbe lana 227 taka 1 stav 2
ZPP-a.
Mjesna nadlenost moe biti opa, izberiva i iskljuiva.
Opa mjesna nadlenost je nadlenost suda na ijem podruju tueni ima prebivalite,
odnosno ako je pravno lice stranka, sjedite.
Opa mjesna nadlenost odreuje se za fizika lica po mjestu prebivalita tuenog, a
ako ga nema onda boravita, a ako ima i prebivalite i boravite ali prema okolnostima
se moe predpostaviti da e u mjestu boravita biti najmanje godinu dana od dana
podnoenja tube.
Za pravna lica opa mjesna nadlenost odreena je prema sjeditu zakonodavnih tijela
ili vijea, kada je tuena Federacija, RS, kanton, okrug, grad i opina.
Kada je tuena druga pravna osoba ope mjesno nadlean je sud na ijem se
podruju nalazi njihovo sjedite. Sjedite pravne osobe se utvruje na osnovu upisa u
registar drutava.
Za dravljane FBiH i RS koji koji stalo ive u inostranstvu, ope mjesno nadlean je sud
njegova posljednjeg prebivalita.
62
slajd 17.
Opa mjesna nadlenost(l.28)

za fizika lica po mjestu prebivalita ili
boravita tuenog
za pravna lica prema sjeditu pravnog lica
Izberiva mjesna nadlenost je nadlenost koja omoguava tuitelju da izabere kojem

e sudu, izmeu vie mjesno nadlenih sudova, podnijeti tubu.
To e biti u situacijama kada zakon omoguava tuitelju da bira mjesnu nadlenost suda
izmeu suda ope mjesne nadlenosti za tueng i jo nekog drugog suda.
To pravo tuitelj iscrpljuje podnoenjem tube.
slajd 18.
Izberiva mj.nadlenost(l.32-41)
sporovi za naknadu tete

na osnovu jemstva proizvoaa
za zakonsko izdravanje
u branim sporovima
utvrivanje ili osporavanje oinstva ili materinstva
po mjestu gdje se nalazi poslovna jedinica
iz nasljednih odnosa
po mjestu plaanja
iz radnih odnosa
zbog smetanja posjeda
63
Ova nadlenost je propisana:

1.U sporovima za naknadu tete:
- u sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za tetu i u sporovima o regresnim
zahtjevima po osnovu naknade tete protiv regresnih dunika osim suda ope mjesne
nadlean je i sud na ijem je podruju tetna radnja poinjena ili sud na ijem je
podruju tetna posljedica nastupila.
- ako je teta nastala zbog smrti ili teke tjelesne povrede, nadlean je pored suda iz
predhodne odredbe, i sud na ijem podruju tuitelj ima prebivalite ili boravite.
- predhodne odredbe se mogu primjenjivati i u sporovima protiv drutva za osiguranje
radi naknade tete treim osobama na temelju propisa o neposrednoj odgovornosti
drutva za osiguranje.
Iz sudske prakse:
Za potraivanje po osnovu osiguranja motornih vozila prema tuenom osiguravajuem
zavodu,bilo po kasko, bilo po obaveznom osiguranju,mjesna nadlenost suda moe se
upraviti i po l.46 ZPP-a. Izberiva mjesna nadlenost po mjestu nastanka tete 51.
2.U sporovima radi zatite prava na osnovu jamstva proizvoaa:
- osim suda ope nadlenosti za tuenog, nadlean je i sud ope mjesne nadlenosti za
prodavaa koji je prilikom prodaje stvari uruio kupcu pismeno jemstvo proizvoaa.
3.u sporovima za zakonsko izdravanje:
- ako je tuitelj osoba koja trai izdravanje, nadlean je pored suda ope mjesne
nadlenosti i sud na ijem podruju tuitelj ima prebivalite odnosno boravite.
4.u branim sporovima:
- osim suda ope nadlenosti i sud na ijem podruju su brani drugovi imali posljednje
zajedniko prebivalite.
5.u sporovima utvrivanja i osporavanja oinstva ili materinstva:
- ako je tuitelj dijete onda osim suda ope mjesne nadlenosti i sud na ijem podruju
tuitelj ima prebivalite odnosno boravite.
51
Vrhovni sud Jugoslavije Rev.138/73
64
6.po mjestu u kojem se nalazi poslovna jedinica pravne osobe:

- ako je spor protiv pravne osobe koja ima poslovnu jedinicu izvan sjedita, a spor
proizilazi iz poslovnog odnosa te jedinica, pored suda ope mjesne nadlenosti nadlean
je i sud na ijem podruju je ta poslovna jedinica.
7.u sporovima iz nasljednopravnih odnosa:
- dok ostavinski postupak nije pravomono zavren,za suenje u ovim sporovima osim
suda ope mjesne nadlenosti, mjesno je nadlean i sud na ijem podruju se nalazi sud
koji provodi ostavinski postupak.
8.po mjestu plaanja:
- u sporovima imatelja eka ili mjenice protiv potpisnika, nadlean je pored ope mjesne
nadlenosti i sud mjesta plaanja,
9.iz radnih odnosa:
- ako je tuitelj zaposlenik,osim ope mjesne nadlenosti nadlean je i sud na ijem se
podruju rad obavlja ili se obavljao, morao obavljati ili zasnovan radni odnos,
10.zbog smetanja posjeda na pokretninama:
-pored suda ope nadrenosti i sud na ijem podruju se dogodilo smetanje.
Iskljuiva mjesna nadlenost
Odredbe o iskljuivoj mjesnoj nadlenosti eliminiraju opu mjesnu nadlenost, ali
stranka moe ugovorom o prorogaciji otkloniti primjenu i ovih pravila.
65
slajd 19.
Iskljuiva mj.nadlenost(l.42-45)
u sporovima o nekretninama
o avionu i brodu
u izvrnom i steajnom postupku
1.nadlenost u sporovima o nekretninama,

-u sporovima o pravu vlasnitva i drugim stvarnim pravima na nekretninama,u sporovim
azbog smetanja posjeda na nekretnini, sporovima iz zakupnih ili najamnih odnosa na
nekretnini, ili iz ugovora o koritenju stana ili poslovnih prostorija, iskljuivo je
nadlean sud na ijem se podruju nalazi nekretnina.
Ako se nekretnina nalazi na podruju vie sudova, nadlean je svaki od tih sudova.
2.u sporovima o avionu i brodu,
-u sporovima o pravu vlasnitva i drugim stvarnim pravima, kao i o sporovima iz
zakupnih odnosa na avionima i brodovima, iskljuivo je nadlean sud na ijem podruju
se vodi registar u koji je avion ili brod upisan,
-ako je spor zbog smetanja posjeda na avionu ili brodu,pored suda registra nadlean je i
sud na ijem podruju se dogodilo smetanje.
3. u sporovima u izvrnom i steajnom postupku,
-u sporu koji nastane u toku i povodom izvrnog postupka (sudskog ili administrativnog
izvrenja) ili u toku i povodu steajnog postupka, mjesno je iskljuivo nadlean sud na
ijem podruju se provodi izvrni ili steajni postupak, odnosno administrativno
izvrenje.
66
4.3. Supsidijarna ili pomona nadlenost

slajd 20.
Supsidijarna nadlenost(l.46-48)
nadlenost za suparniare
za osobe za koje ne postoji opa mjesna
nadlenost u entitetu
po mjestu gdje se nalazi zastupnitvo
strane osobe u entitetu
Nadlenost za suparniare se odreuje tako da se tuitelj odlui na sud nadlean za

jednog od tuenika, pa tuitelj moe da bira koji mjesno nadlean sud po mjestu
prebivalita nekog od tuenih e voditi postupak.
Dakle pravilo o atrakciji nadlenosti se odnosi samo na materijalne suparniare.
Nadlenost za osobe za koje ne postoji opa mjesna nadlenost u Federaciji ili RS je
tako propisana da se tuba moe podnijeti:
- sudu na ijem se podruju nalazi kakva imovina te osobe ili predmet koji se tubom
trai,
-ako nadlenost postoji suda u FBiH ili RS zato to je obaveza nastala tokom boravka
tuenog na tom podruju,mjesno je nadlean su na ijem podruju je obaveza nastala,
-za osobe koje su tuene a ne postoji opa nadlenost,koje imaju ispuniti neku
obavezu,nadlean je sud na ijem podruju tu obavezu treba ispuniti.
Nadlenost po mjestu gdje se nalazi zastupnitvo strane osobe u FBiH ili RS propisuje
mogunost podnoenja tube:
-za pravnu osobu koja ima sjedite u inostranstvu,u pogledu obaveza zasnovanih u
FBiH ili RS ili im se ovdje moraju ispuniti, sudu u FBiH ili RS na ijem podruju se
nalazi njeno zastupnitvo ili sjedite tijela kome je povjereno njeno poslovanje.
67
Iz sudske prakse:
Ako su tuenici formalni suparniari, sud kome je podnesena tuba razdvojit e
postupak i tubu upravljenu protiv onih tuenika za koje on nije mjesno
nadlean,ustupit e nadlenom sudu uz rjeenje o nenadlenosti 52
Za postojanje meunarodne nadlenosti hrvatskog suda u smislu navedene odredbe
nije dovoljno da tueni na podruju RH ima svoje zastupnitvo, ve je neophodno i to
da se radi o obavezi koja je nastala u toj dravi ili na njenom podruju.
4.4. Sporovi sa meunarodnim elementom
slajd 21.
u sporu sa meunarodnim
elementom
opa meunarodna nadlenost
posebna meunarodna nadlenost
sporazum o meunarodnoj nadlenosti
Ova oblast je regulisana odredbama l.25 i 26 ZPP-a, odnosi se na postupke u kojima

je stranka stranac koji uiva pravo imuniteta u BiH, strana drava ili
meunarodna organizacija, na koje se primjenjuju pravila meunarodnog prava kao
to su meunarodni ugovori:
-Konvencija o privilegijama i imunitetima UN,
52
Vrhovni sud BiH Rev.280/83
68
-Beka konvencija o diplomatskim odnosima,

-Beka konvencija o konzularnim odnosima....
Izuzetak od pravila o imunitetu su sporovi koji su u iskljuivoj nadlenosti BiH,
Federacije BiH i meunarodnim ugovorom.
U rjeavanju ovih sporova sudovi su obavezni primjeniti Zakon o rjeavanju sukobu
zakona sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima preuzetog Uredbom sa
zakonskom snagomo preuzimanju i primjenjivanju saveznih zakona koji se u BiH
primjenjuju kao republiki.
Posebna meunarodna nadlenost odreena je pravilima za posebne postupke.
Ukoliko za konkretan spor sa meunarodnim elementom nije propisana iskljuiva
nadlenost domaeg suda i da je jedna od stranaka strani dravljanin ili pravno lice sa
sjeditem izvan BiH, Zakon o rjeavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u
odreenim odnosima,dozvoljava da se stranke sporazumiju o nadlenosti suda.
Iz sudske prakse:
Pod nastankom tete podrezumijeva se ozljeda tijela, smrt ili oteenje stvari.Zato ako
se tetni dogaaj u kojem je smrtno stradala osoba zbog ije smrti tuitelj trai
odtetu,zbio u inozemstvu, tamo je i nastala teta, bez obzira na to to su trokovi
pogreba te osobe nastali u Republici Hrvatskoj. 53
4.5. Sporazum o mjesnoj nadlenosti (l.52)
slajd 22.
samo u pismenoj formi

da su ga potpisale sve stranke
ako se tie odreenog spora ili vie
sporova koji prizilaze iz istog pravnog
odnosa
.
53
Vrhovni sud Hrvatske,Rev.2390/1994 od 3.09.1994 god.
69
Obaveza stranaka da u tubi naznae nadlenost suda je u cilju primjene naela

ekonominosti postupka, odnosi se u principu na mjesnu nadlenost, jer je
entitetskim Zakonima o sudovima odreeno da u prvom stepenu u gotovo svim
sporovima sude opinski odnosno osnovni sudovi, a u drugom kantonalni ili okruni
sudovi.
4.6. Sukob nadlenosti
Sukob nadlenosti postoji kada sud kojem je ustupljen predmet kao nadlenom, smatra
da je nadlean sud koji mu je predmet ustupio ili drugi sud, kada sud dostavlja predmet
nadlenom sudu na rjeavanje sukoba nadlenosti. (l.21 ZPP-a)
Sukob nadlenosti rjeavaju:
U Federaciji:
-
opinskih sudova istog kantona rjeava kantonalni sud,
opinskog i kantonalnog rjeava Vrhovni sud FBiH,

opinskih sudova sa podruja dva ili vie kantona rjeava Vrhovni sud
FBiH,
- opinskog suda sa podruja jednog kantona i kantonalnog sa podruja
drugog kantona rjeava Vrhovni sud FBiH,
- Vrhovnog suda i opinskog ili kantonalnog suda rjeava Vrhovni sud na
opoj sjednici.
U Republici Srpskoj:
- zajedniki neposredno vii sud,
- Vrhovnog suda RS i osnovnog odnosno okrunog suda rjeava Vrhovni
sud RS na opoj sjednici.
Poslije prijema tube sud ocjenjuje da li je nadlean,pa ako se u toku postupka promjene
okolnosti na kojima je zasnovana nadlenost suda,sud koji je bio nadlean u vrijeme
podnoenja tube ostaje I dalje nadlean iako bi zbog tih promjena bio nadlean drugi
sud (l.15).
4.7. Delegacija sudova
Zakon propisuje mogunost da vii sud odredi drugi mjesno nadlean sud za rjeavanje
u pojedinim predmetima.
Delegacija moe biti :
-nuna delegacija(l.49)- kada sud koji je mjesno nadlean po zakonu, nije u
mogunosti da postupa u konkretnom predmetu(zbog izuzea sudija i sl.);
-svrsishodna delegacija(l.50)-kada nije svsishodno da u tom predmetu sudi mjesno
nadleni sud po zakonu( ako je sudija stranka u postupku i sl.);
-generalna delegacija-ovlatenje da se u svim sporovima odreene vrste da ovlatenje za
odreene sudove(u naem postojeem zakonskom rjeenju to nije predvieno).
70
Iz sudske prakse:
Razlozi za delegiranje drugog drugostepenog suda moraju biti iznimnog znaaja, jer
samo takvi opravdavaju odstupanje od Ustavom FBiH razgraniene teritorijalne
nadlenosti sudova u kantonalnom ureenju sudske vlasti u FBiH 54
Okolnost da je dokaz uviajem i vjetaenjem potrebno izvesti izvan podruja
nadlenog suda, ne opravdava delegaciju drugog suda.Ti se dokazi mogu, naime, izvesti
i pred zamoljenim sudom. 55
Kada je nezakonitu radnju, od koje se trai zatita, uinio nadleni sud, postoji vaan
razlog za delegaciju drugog suda. 56
Kantonalni odnosno okruni sud odluuje o delegaciji opinskih ili osnovnih sudova, a
Vrhovni sudovi FBiH i RS o delegaciji kantonalnih sudova ili okrunih sudova.
Vrhovni sud odluuje i o mjesnoj nadlenosti kada se ne moe ustanoviti koji je sud
mjesno nadlean, kada to ne proizilazi iz zakona.
4.8. Tubeni zahtjev
Predstavlja jedan od osnovnih elemenata tube jer predstavlja traenje tuitelja (dvije
teorije) da sud pravosnano odlui o jednoj pravnoj posljedici ili tvrdnja o pravnoj
posljedici o kojoj sud treba da donese odluku.
To je dakle, procesnopravni zahtjev za pruanje pravne zatite.
budui da se tubenim zahtjevom trai pruanje pravne zatite odreenog sadraja,
zahtjev mora biti konkretan i svestrano odreen- u subjektivnom Uu pogledu stranaka) i
objektivnom smislu(u pogledu predmeta spora).
Primjer:
-U kondemnatornom tubenom zahtjevu trai se da sud naloi tuenom da u korist
tuitelja neto odreeno uini ili trpi.inidba mora biti do tog stupnja substancirana i
specifizirana, da iskljui mogunost zamjenjivanja za neku drugu;
U kondemnatornom tubenom zahtjevu obino se navodi paricioni rok, kao i klauzula o
izvrenju naloga pod prijetnjom prinudnog izvrenja.Dok je paricionog roka u pravilu
opravdano, naroito kad je sud ovlaten da odredi njegovo trajanje, navoenjen sankcije
54
Vrhovni sud FBiH, R-15/00 od 27.3.2000

Vrhovni sud Hrvatske, Gr.471/97 od 26.11.1997
56
Vrhovni sud Hrvatske,Gr.476/97 od 12.1997
55
71
prinudnog izvrenja nije potrebno, jer pravomone presude nakon proteka paricionog
roka imaju znaaj izvrnog naslova ex lege.
U deklaratornim tubama treba konkretizirati sadraj pravnog odnosa , ije se utvrenje
trai.Ovdje e biti potrebno navoenje svih elemenata od kojih zavisi pravna
kvalifikacija pravnog odnosa, jer od toga zavisi osnovanost tubenog zahtjeva.
( Npr.ako tuilac trai da se utvrdi njegovo pravo vlasnitva s obzirom na odreenu
stvar, a sud nae da tuitelju pripada samo ovlatenje iz zakupnog odnosa, tubeni
zahtjev e kao neosnovan biti odbijen.) 57
Tubeni zahtjev m o r a biti:
slajd 23.
Mora biti odreen

-da bi sud ocijenio procesne pretpostavke
-da bi tueni mogao dati odgovor na tubu
.
Stvar koja se trai mora u tubenom zahtjevu biti dovoljno individualizirana da otpadne
sumnja o predmetu spora.
Zato se i ne moe postaviti zahtjev za povrat kunog namjetaja, poljoprivrednnog
alata, stada ovaca i sl., ve pojedinano odreene stvari kao: stolica klasina zelena,
krava arulja u dobi od dvije godine, 20 knjiga sabranih dijela M.K. izdanja 1960 58
To podrazumijeva da zahtjev ima glavno i sporedno potraivanje to je mogue
preciznije oznaen ali u svakom sluaju mora biti odreen.
Glavno potraivanje se odnosi na zahtjev iz kojeg se vidi koju vrstu i obim zatite
tuitelj trai.
57
58
Gra.procesno pravo-str.324
Zakon o osnovni svojinsko-pravnim odnosima-uvela
72
Sporedna potraivanja se odnose na zahtjeve za ugovorenu kaznu, zateznu kamatu i

trokove postupka.
Kada u postupku tuitelj predloi da sud utvrdi postojanje pravnog odnosa od ijeg
postojanja ili nepostojanja zavisi odluka o prvobitno postavljenom zahtjevu, to je
incidentni ili prejudicijarni zahtjev.
Osporavanjem ovog odnosa javlja se i kao predhodno pitanju o kojem sud, da bi odluio
o tubenom zahtjevu, mora odluiti.
Odluka o predhodnom pitanju ulazi samo u obrazloenje presude ne i u izreku, a
odluka o incidentnom zahtjevu ulazi i u izreku presude ali proizvodi pravni
uinak samo na konkretnu parnicu.
Stoga tuitelj ima pravni interes incidentnog ili prejudicijarnog zahtjeva jer se odluuje
o osporenom pravnom odnosu u izreci presude.
Isticanje ovog zahtjeva nije preinaka tube.
U tubi tuilac moe istaknuti vie tubenih zahtjeva protiv tuenog. Ovo iz
razloga ekonominosti postupka, koncentracije postupka, racionalnog jednokratnog
vrenja procesnih radnji za potrebe rjeavanja vie sporova, razlozi pravne sigurnosti I
ujednaene primjene zakona, te mogunost da se u jednom jedinstvenom postupku
integralno rijee svi sporni odnosi meu odreenim strankama.
O kumuliranim tubenim zahtjevima sud moe odluiti jednom presudom.
Suparniarstvo samo po sebi predstavlja ujedno i objektivnu kumulaciju tubenih
zahtjeva.
I isticanje sporednih zahtjeva samo po sebi predstavlja objektivnu kumulaciju.
slajd 24.
Vie zahtjeva(l.55)
vie zahtjeva povezanih istom injeninom
i pravnom osnovom
vie zahtjeva koji nisu povezani
injeninom i pravnom osnovom
vie zahtjeva koji su u meusobnoj vezi i
trai da su usvoji slijedei:
-alternativna obaveza
-facultas alternativa
73
a) objektivna kumulacija:
- ako su svi zahtjevi povezani istom injeninom i pravnom osnovom,
-ako zahtjevi nisu povezani istom injeninomi pravnom osnovom ali je isti sud
nadlean za svaki od tih zahtjeva u istoj vrsti postupka, a sud ocijeni da isticanje takvih
zahtjeva u jednoj tubi doprinosi ekonominosti postupka,
Ako sud odbije prijedlog jer zahtjevi nisu povezani istom injeninom I pravnom
osnovom a ni isti sud nije nadlean, sud e najkasnije na pripremnom roitu donijet e
rjeenje o razdvajanju postupka.
Primjer:
-Nema osnova kumulaciji branog spora s imovinskopravnim sporom zasnovanim na
injenici postojanja branog odnosa, jer se ovi sporovi vode po bitno razliitim
postupcima.
Izuzetno, unato razlikama u vrsti postupka i stvarnoj i mjesnoj nadlenosti suda, na
osnovu izriite zakonske odredbe, s branim sporom mogu se spojiti samo sporovi o
zakonskom izdravanju branog druga, a moraju se spojiti sporovi o uvanju, odgoju i
uzdravanju zajednike djece branih drugova. 59
b.Eventualna kumulacija
Tuilac moe kumulirati zahtjeve koji su u meusobnoj vezi i na taj nain da zatrai od
suda da slijedei od istaknutih zahtjeva usvoji tek ako ustanovi da onaj koji je prije
njega istakao nije osnovan.
I za ovu eventualnu kumulaciju uslov je da isti sud bude stvarno nadlean za sve
zahtjeve i da se svi rjeavaju po istoj vrsti postupka.
Ako utvrdi da je prvi zahtjev osnovan o drugom zahtjevu nee ni odluivati
presudom,jer je daljnje raspravljanje o njemu bespredmetno.
Ako utvrdi da da je prvi zahtjev neosnovan, a drugi osnovan, odbie presudom prvi
zahtjev a usvojiti drugi.
Primjer:
-zahtjev za vraanje stvari i (ako je stvar propala) zahtjev za naknadu tete prouzroene
propau te iste stvari,
-zahtjev za ispunjenje ugovora i zahtjev za vraanje iznosa datog radi ispunjenja
ugovora;
59
Gr.proc.pravo-Triva str.338
74
Iz sudske prakse:
-Tueni je istakao dva protivtubene zahtjeva koji se nalaze u takvom meusobnom
odnosu da se moe usvojiti samo jedan od njih, a onaj drugi samo za sluaj da prvo
zahtjev bude odbije, jer se istaknuti zahtjevi meusobno iskljuuju.
Takav je prvi zahtjev tuenog da se utvrdi da je sa tuiteljem zakljuio valjan ugovor o
kupoprodaji nepokretnosti u odnosu na drugi njegov zahtjev da se tuitelj obavee da
mu vrati udvostruenu kaparu u iznosu od 15.000,00 KM, pa iako je oba ova zahtjeva
tueni mogao istai u istoj protivtubi, u istoj parnici, sud po odredbi l.173 st.2 ranijeg
ZPP-a moe prihvatiti slijedei zahtjev samo u sluaju da tueni bude pravomono
odbijen prema zahtjevu kojeg je u protivtubi naveo prije njega, tj.pravomono
odbijanje predhodnog zahtjeva je predpostavka za meritorno odluivanje o sljedeem,
predhodnom zahtjevu. Zato je rezonovanje albe tuenika da je prvostepeni sud trebao
istovremeno odluiti o oba zahtjeva iz protivtube ne ekajui pravomonost oalbene
presude u dijelu kojim je odbijen njegov prvi zahtjev,pogreno i neprihvatljivo. 60
-Tuitelj je u tubi postavio tubeni zahtjev da mu tueni vrati oduzete pokretne stvari
to predstavlja zahtjev iz osnova stvarnog prava, ali je postavio i eventualni zahtjev da
mu se u sluaju otuenja tih stvari nadoknadi teta, koji je obligacione prirode.
Prvostepenom presudom je odbijen zahtjev zahtjev tuitelja pa je po njegovoj albi
drugostepeni sud ukinuo prvostepenu presudu zbog bitne povrede.
Ovako postavljen tubeni zahtjev tuitelja zbog odsustva i konkretnog oznaenja svake
individualneo odreene pokretne stvari iji povrat je traen, kao i odsustvo oznaenja
visine tete, nije bio jasan i odreen, te se stoga po istom nije moglo ni postupati. Zato
je prvostepeni sud morao pozvati tuitelja da uredi svoj tubeni zahtjev tako to e tano
oznaiti stvari iju predaju trai odnosno oznaiti visinu tete iju naknadu trai
eventualnim zahtjevom, kako bi se kroz ocjenu sadraja ponuenih i provedenih dokaza
tokom postupka moglo cijeniti i pitanje potpune ili djelimine osnovanosti odnosno
neosnovanosti tog zahtjeva 61
- alternativna obaveza.
Alternativna obaveza (l.55 st.4 ZPPa) proizilazi iz graanskopravnog odnosa stranaka:
-kada je tuilac ovlaten da od tuenog trai samo jedan od odreeni od vie
predvienih naina ispunjenja obaveze (pravo izbora tuioca),
-kada tuilac istakne vie zahtjeva s tim to se tueni moe osloboditi obaveze
ispunjenjem bilo kojeg od tih zahtjeva( pravo izbora tuenog).
60
61

75
Kako se u ovom sluaju radi samo o razliitim mogunostima ispunjenja jednog

zahtjeva, nema u sutini objektivne kumulacije zahtjeva.
Iz sudske prakse:
Predmetnim ugovorom prednik tuitelja obavezao se dati tuenom svoje putniko
motorno vozilo,karakteristika poblie opisanih u ugovoru,a tueni se obavezao da e
njoj za uzvrat kupiti isto vozilo,tehniki ispravno kad se za to stvore uslovi,tj.kada se
ukae takva potreba,ili e joj za uzvrat dati u vlasnitvo zemljite zv.Ramin do,pa iz
takve sdrine ugovora slijedi da se radi o neimenovanom ugovoru kojim je za dunika
ugovorena alternativna obaveza u smislu l.403 ZOO,pa pravo izbora,budui da nije
drugaije ugovoreno,ima dunik a obaveza prestaje kada on bude predao predmet
obaveze koji je izabrao. 62
-facultas alternativa
To je procesna mogunost tuitelja, da ako je ovlaten da trai samo jednu inidbu,
moe istovremeno sa podnoenjem tube ili do zakljuenja glavne rasprave, tuenom
ponuditi da mu umjesto predaje stvari ili izvrenja odreene inidbe, isplati odreni
iznos novca.(l.178 ZPP-a).
Dakle tuilac u ovom sluaju prema tuenom istie samo jedan zahtjev, pa se zapravo
ne radi o kumulaciji zahtjeva.
Sud, ako nae da je tubeni zahtjev osnovan, u presudi navodi da e se tueni isplatom
novanog iznosa osloboditi obaveze.
4.9. injenice i dokazi
Tuba mora sadravati injeninu osnovu na kojoj tuitelj zasniva svoju tvrdnju da mu
pripada pravo na odreenu pravnu zatitu.
injenini osnov ine pravno relevantne injenice iz kojih proizilazi pravna
posljedica koja se tubom trai.
Obim tih injenica je odreen obimom koji omoguuje individualizaciju zahtjeva
tuitelja.
Premet dokazivanja su t v r d nj e parninih stranaka o postojanju ili nepostojanju
injenica od kojih zavisi primjena mjerodavnog materijalnog prava u konkretnoj
parnici. Pored tvrdnji stranaka o pravnorelevantnim injenicama, predmet dokazivanja
mogu biti i teze suda o postojanju odreenih injenicama, da stranke o tim injenicama
nisu iznijele nikakvih tvrdnji, kad je to potrebno radi ispitivanja da li stranke idu za tim
da u parnici raspolau zahtjevima kojima po zakonu ne mogu raspolagati.
62
Kantonalni sud Tuzla,G.90/o4
76
Zadatak dokazivanja je da se provjeri istinitost teza o postojanju i sadraju relevantnih

injenica
Zato to predmet dokazivanja nisu injenice ve tvrdnje o injenicama, mogue je da
posredan predmet dokazivanja budu i tzv. n e g a t i v n e injenice- tanije tvrdnje da
injenice odreenog sadraja ne postoje.
Provjeravanje istinitosti ovakve tvrdnje mogue je samo posrednim putem-utvrivanjem
postojanja odreene injenice koja svojim sadrajem iskljuuje mogunost
istovremenog postojanja osporavane injenice.
Primjer:
Tueni osporava da je primio odreeni iznos novca od tuitelja u Zagrebu dana
5.4.2003, a to dokazuje tvrdnjom da je tog dana bio u Ljubljani.
Stoga tuitelj u tubi iznosi injenice koje potkrepljuje dokazima o tvrdnji da mu
pripada odreena pravna zatita.
injenice i dokazi se mogu predloiti i nakon podnoenja tube ali najkasnije na
pripremnom roitu, bez dokazivanja zato ih ranije nije predloio.
slajd 25.
injenice i dokazi
najkasnije do pripremnog roita
na glavnoj raspravi samo:
-ako uini vjerovatnim da ih bez svoje
krivnje nije mogao ranije iznijeti ili
predloiti
Novina Zakona je koncept novog zakona zahtjeva da se injenice iznesu u to ranijoj

fazi postupka, pa se to pravo strankama ograniava do pripremnog roita, a na
77
glavnoj raspravi samo ako uine vjerovatnim da ih bez svoje krivnje nisu bili u
mogunosti iznijeti ili predloiti na pripremnom roitu (l.102 st 2 ZPP-a).
Ovaj koncept zakona stoga obavezuje stranke da sve injenice izloe u prvoj fazi
postupka to je u skladu sa naelom efikasnosti ali i raspravnim naelom kojim se
omoguuje protivnoj stranci da se na ove injenice i izjasni.
Osim toga znaajna novina ovog zakona jeste reduciranje NAELA
MATERIJALNE ISTINE(l.7), samo na iznoenje injenica i izvoenje dokaza od
strane stranaka samih dok se uloga suda ograniava samo na utvrivanje injenica koje
stranke nisu iznijele, ako sud posumlja da stranke raspolau zahtjevima kojima ne mogu
raspolagati.
U ovoj fazi postupka sud moe samo da iz navoda tube utvrdi da li su u tubi iznijete
pravnorelevantne injenice iz kojih proizilazi pravna posljedica koja se trai tubom, te
da li su predloeni pravnorelevantni dokazi na te injenice.
To meutim ne znai da u tubi moraju biti iznijete sve injenice ili svi dokazi.
Isto pravilo vai i za dokaze koji moraju biti predloeni najkasnije na
pripremnom roitu a na glavnoj raspravi samo ako se dokae da stranka koja predlae
dokaze nije iste mogla predloiti ranije.
Meutim dokazivanje se ne provodi kada su istaknute opepoznate (notorne)
injenice.To su injenice koje su poznate jednom irem krugu ljudi u sredini u kojoj se
suenje obavlja.
Takoer se ne dokazuju ni priznate injenice, ali samo ako je priznanje uinjeno u toku
parnice pred prvostepenim sudom.Priznanje uinjeno u vrijeme litispedencije, ali izvan
parnice na koju se odnosi, pa makar i u nekom drugom sudskom postupku, nema
procesnopravni znaaj priznanja koje ini izlinim dokazivanje.
Priznanje moe biti dato pismeno ili usmeno, izvan roita ili na roitu, ali kako Zakon
ne trai da priznanje bude dato izriito, to se o priznanju moe zakljuiti konkludentno,
na temelju ostalog dranja stranke u parnici.
Tako je Zakon za sluaj pasivnosti tuenog propisao mogunost donoenja presude
zbog proputanja.
Meutim proputanje osporavanja injenica protivnika ne oslobaa stranku dunosti da
njihovu istinitost utvruje dokazivanjem.
Iz navedenih razloga jasno proizilazi zato su ovi elementi obavezni u tubi, budui da
je raniji ZPP ostavljao mogunost strankaman da i na glavoj raspravi iznose nove
injenice i predlau nove dokaze.
Ispitivanje tube od strane suda u pogledu injenica na kojima tuilac zasniva tubeni
zahtjev, a da sud smatra da u tom djelu nema dovoljno injenica pozvae tuitelja da
otkloni nedostatke iz tube s tim to ukoliko smatra da i pored otklanjanja tih
nedostataka o tom pitanju moe donijeti odluku i naknadno, nakon prijema odgovora na
tubu odnosno po zakazivanju pripremnog roita, ali u svakom sluaju ukoliko postoji
78
minimum injenica na kojima tuitelj zasniva svoj zahtjev sud bi trebao primjeniti
odredbe o donoenju meritum odluke.
4.10. Vrijednost spora
Kao kriterij za odreivanje trokova postupka,vrste postupka i prava na reviziju kao
vanredni pravni lijek, mjerodavna je vrijednost spora.
Ranijim zakonom je vrijednost spora odreivala stvarnu i mjesnu nadlenost suda u
nekim predmetima to je novim zakonima naputeno jer sva prvostepena nadlenost
pripada opinskim ili osnovnim sudovima.
U skladu sa opim pravilima o ustaljivanju nadlenosti, sud utvruje vrijednost spora s
obzirom na okolnosti koje su postojale u vrijeme podnoenja tube sudu.
Sud je vezan u pravilu za podatke koje je tuilac naveo u tubi, pa je samo izuzetno
ovlaten da na brz i pogodan nain provjeri tanost navedene vrijednostii to ako je o i
g l e d n o da je tuilac suvie visoko ili nisko oznaio vrijednost predmeta spora.No to
e sud moi samo ako je predmet spora nenovano potraivanje i to najkasnije na
pripremnom roitu.
slajd 26.
vrijednost spora (l.316-322)

vrijednost novanog zahtjeva
zbir buduih davanja, najvie za pet god.
zbir vrijednosti vie zahtjeva-ako su iz iste
injenine i pravne osnove
vrijednost svakog zahtjeva-ako nisu iste
injenine i pravne osnove
jednogodinja najamnina ili zakupnina
za nenovana potraivanja koju je u tubi
oznaio
Oznaka vrijednosti spora je takoer obavezan elemenat tube osim u sluajevima kada
se vrijednost spora ne moe izraziti u novcu.
Pri tome uzima se u obzir samo vrijednost glavnog zahtjeva a ne i vrijednost kamate,
ugovorene kazne kada ne ine glavni zahtjev.
79
Ovaj elemenat je bitan radi odreivanja:

1.sudske takse,
2.odreivanja nagrade advokatu kao punomoniku,
3.utvrivanja vrste parninog postupa(postupak male vrijednosti iz l.429 ZPP-a) a
posebno je znaajno radi
4.odreivanja prava na vanredni pravni lijek- reviziju.
Naime l. 237 st.2 ZPPa Federacije BiH i Republike Srpske, kao i ZPP-om Suda BiH,
doputena je reviziju samo ako vrijednost pobijanog dijela pravosnane presude prelazi
10.000,00 KM. u ZPP-u Brko Distrikta taj cenzus je 30.000,00 KM.
Sporovi u kojima se vrijednost ne moe izraziti u novcu su porodini, radni i dr. statusni
sporovi.
Po novom zakonu doputenost revizije se procijenjuje na osnovu vrijednosti pobijanog
dijela pravomone presude i za novane i za nenovana potraivanja,Uto je novina) pa
je u odnosu na dosueni iznos novanog potraivanja mogue da se vrijednost ne
podudara sa onom iz tube, ali kod nenovanih potraivanja je jedino mogue ocijeniti
doputenost revizije prema vrijednosti oznaenoj u tubi.
Iz sudske prakse:
Sud je duan samo pravno kvalificirati sporni odnos, a nije odluno kako je tuitelj
pravno ocijenio spor. Prema tome, drugostepeni sud je pravilno primjenio materijalo
pravo kada je u ovom sluaju preinaio prvostepenu presudu, obvezavi tuenika na
naknadu novonastale nematerijalne tete zbog daljnih duevnih boli zbog smanjenja
tuiteljeve ivotne aktivnosti,a ne na naknadu materijalne tete plaanjem rente. 63
63
Vrhovni sud Hrvatske, Rev-946/82 od 28.04.1983
80
4.11. Pravni osnov

slajd 27.
Pravni osnov
pravni osnov jeste obavezan element

tube ali e sud postupiti po tubi i kada
nije naveden
Sud u postupku nije vezan pravnim osnovom kojeg je tuilac u tubi oznaio.
U tom smislu propust tuitelja da oznai pravni osnov ne moe imati za posljedicu
vraanje tube na ispravku.
4.12. Podnesak
Podnesci su procesne radnje poduzete u pismenom obliku van rasprave. To su pismena
kojima se stranke obraaju sudu ili preko suda protivnoj stranci sa odreenim
zahtjevima, prijedlozima ili obavijestima, vrei svoja procesna ovlatenja. 64
Ova definicija podneska koja je prihvaena u pravnoj teoriji i praksi, u ZPP-u je
prepoznatljiva u institutu tube, odgovora na tubu, protutubi, odgovoru na
protivtubu, pravinim lijekovima i dr. izjavama, prijedlozima i saopenjima koja se daju
van rasprave.
l.53 st.2 ta.7 propisuje da tuba mora sadravati:
druge podatke koje u skladu sa odredbom l.334 ovog zakona koje ima svaki
podnesak.
Svaki podnesak osim sporazuma o mjesnoj nadlenosti, u postupku je do donoenja
novog Zakona mogla zamjeniti usmena izjava dana izvan roita na zapisnik parninog
64
Gra.proc.pravo-Triva
81
suda. Meutim ukidanjem uredovnog dana, kao oblika pomoi strankama tu radnju e
obavljati slube za bezplatnu pravnu pomo.
Za valjanost svog podneska beznaajno je kako e stranka nazvati svoj podnesak jer e
ga sud tretirati s obzirom na njen sadraj.
Primjer:
stranka dostavi prigovor na prvostepenu presudu ali sud e isti podnesak tretirati
kao albu.
U teoriji procesnog prava podnesci se s obzirom na svrhu zbog kojeg se podnose,

obino dijele na pripremne i dispozitivne.
U pripremnom podnesaku navode se injenice na kojima se zasniva zahtjev i dokazi
samo koliko je to potrebno da poslui korisnoj orijentaciji suda i stranaka, za njihovo
pripremanje za usmenu raspravu o najavljenom zahtjevu( npr: podnesak za pripremno
roite ili glavnu raspravu);
Dispozitivni ili konani podnesci predstavljaju definitivnu osnovu za donoenje
odluke(npr. alba, revizija).
A svaki podnesak mora biti razumljiv i sadravati slijedee elemente:
slajd 28.
.
Elementi podneska(l.334)
Oznaka suda
Ime i prezime stranaka
Prebivalite ili boravite odnosno sjedite
stranaka,zakonskog zastupnika ili
punomonika
Predmet spora
Sadraj izjave
Potpis podnositelja
82
Ako podnesak sadri kakav zahtjev (kao to je tubeni zahtjev, odgovor na tubu ili
protivtubeni zahtjev i dr.) u podnesku se moraju navesti i injenice i predloiti dokazi,
na kojima temelji svoj zahtjev.
Podnesci se mogu dostavljati elektronskom potom, to je svojevrsna novina ZPP-a, ali
takav podnesak mora biti ovjeren eletronskim potpisom.
Eletronski potpis je potpis korisnika elektronske usluge (putem PCa-kompjutera) koji je
pohranjen i oznaen posebnim kodom u datoteku podataka, a prema internacionalnim
standardima na osnovu kojih se vri identifikacija ili utvrivanje autentinosti potpisa.
Podnesci s prilozima koji se dostavljaju protivnoj stranci, predaju se sudu u dovoljnom
broju primjeraka.
Podnescima se stranke oituju o injenicama i dokazima ali i o procesnim pitanjima,
pitanju ureenja tube ili odgovora na tubu.
Meutim konceptom novog ZPP-a, podneskom se samo nagovjetava koja e se radnja
poduzeti, i time podnesak doprinosi pripremanju roita, ali shodno naelu usmenosti,
podnesak ne moe zamjeniti usmene radnje.
Nerazumljiv podnesak ili podnesak koji ne sadri sve to je potrebno da bi se po
njemu moglo postupiti, sud e vratiti radi ispravke ili dopune, uz navode ta treba
ispraviti ili dopuniti i odredit e rok za ispravku ili dopunu podneska koji ne moe
biti dui od osam (8) dana.(l.336 st1 ZPP-a).
Ako stranka postupi po nalogu suda smatra se da je uredan i potpun podnesak podnesen
sudu kada je prvi put bio podnesen.
Ali ako stranka ne vrati podnesak ispravljen ili dopunjen u odreenom roku, ODBACIT
E GA.
Primjer:ANEKS 4
Dileme:
1.Ako stranka nakon sudskog roka podnese traene primjerke podneska, a sud
nije rjeenjem podnesak odbacio kao neuredan u smislu odredbe lana 66 i 67 Zakona o
parninom potupku ili pak donio rjeenje kojim se podnesak smatra poveen?
Mogui odgovor:
83
Obzirom da rokovi kojima sud nalae otklanjanje nedostataka iz podneska nisu

prekluzivni ve se radi o instruktivnim rokovima sud e ispravljeni podnesak uvaiti.
Postoji i drugo razmiljanje da ovakav podnesak sud moe prihvatiti samo uz prethodni
zahtjev strane koja trai produenje ovog roka.
2. Da li u ovakvim sluajevima strana koja je propustila ovaj rok moe podnijeti
prijedlog za povraaj u preanje stanje obzirom da sud nije donio rjeenje kojim se
tuba odbacuje ili smatra povuenom?
Mogui odgovor:
Prijedlog za povraaj u preanje stanje treba podnijeti tek kada nastupe pravne
posljedice proputanja roka, a to je donoenja rjeenja od strane suda kojim se tuba
odbacije, odnosno smatra povuenom.
Dakle ako sud nije donio rjeenje kojim e odbaciti tuu ili dr.podnesak,a naknadno
dobije traene podatke, nema zapreke da te podatke smatra dopunom podneska i nastavi
postupak.
Iz sudske prakse:
Kada sud u fazi ispitivanja tube da je na strani tuene oznaeno samo jedno fiziko ili
pravno lice, a da se tueni u odnosu na ostala lica nalaze u poloaju jedinstveni
suparniara ( lan 336 ZPP-a), a ista nisu oznaena ni kao tuitelji ni kao tueni, sud e
tuitelja u smislu odredbe lana 293 i 295 stav 1 ZPP-a, pozvati tuitelja da uredi tubu,
jer se nuni suparniari imaju smatrati kao jedna parnina stranka, pa ukoliko u
ostavljenom roku tuilac tano ne oznai parninu stranku na strani tuenih ili e isti
pristupiti tubi, sud e tubu u smislu odredbe lana 53 ZPP-a tubu odbaciti kao
neuredn, jer tano oznaenje tuitelja i tuenog su i obavezni elementi tube. 65
4.13. Isprave
Uz podneske se prilau isprave kao dokazno sredstvo koje mogu biti u:
- izvorniku,
-prepisu i
-presliku(fotokopiji).
Uz konane podneske se prilau samo isprave u izvorniku.
65
Vrhovni sud Srbije G broj 4378/74 od 9.1.1975. god.
84
Ako stranka priloi izvornik isprave, sud e ispravu zadrati, a protivniku dopustiti da je
razgleda.Kad prestane potreba da se takva isprava dri u sudu, vratit e se podnosiocu
na njegov zahtjev, ali sud moe traiti od podnositelja da sudu priloi prepis ili preslik.
Kada se takvom ispravom dokazuje potraivanje prepis ili preslik trebaju biti ovjereni.
Iz sudske prakse:
Isprave u graanskom procesnom pravu jesu predmeti na kojima su pismom
zabiljeene neke misli koje pruaju podatke o injenicama. 66
Procesno pravo nema odredbi kojima bi se ograniavala mogunost upotrebe isprava u
svrhu dokazivanja.
Prednost isprava kao dokaznog sredstva jeste pouzdanost i treih lica u njihov sadraj u
odnosu na osobna dokazna sredstva kao to su svjedoci.Mogue je, meutim i
osporavanje sadraja isprave i to se obino vri dokazivanjem putem vetaka( rukopisa).
Pravljenje lane isprave ili preinaenje prave isprave u namjeri da se upotrijebi kao
prava, te upotreba lane isprave , predstavlja krivino dijelo falsifikata.
A ako se odluka zasniva na falsifikovanoj ispravi to je osnova za varedni pravni lijekponavljanje postupka.
Isprave mogu biti:
1.javne isprave ako su izdane od dravnog organa ili ustanove u granicama svoje
nadlenosti;
2.privatne isprave su sve one koje ne izdaje javni organ, dakle ne samo one koje je
izdala fizika osoba;
ili mogu biti obzirom na mjesto izdanja na:
1.domae isprave;
2.strane isprave;
Ako meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno, inozemne javne
isprave koje su propisno ovjerene imaju , pod uvjetima uzajamnosti, istu dokaznu
snagu kao i domae javne isprave.
Dok je u parnici uvijek doputeno dokazivati da su u javnoj ispravi injenice neistinito
utvrene, ne moe se u parninom postupku podvrgnuti preispitivanju pravilnosti
pravnih dispozicija registriranih u javnoj ispravi. Njen pravni sadraj moe se dovesti u
pitanje samo po pravilima procesnog prava koje vai za postupak u kome je isprava
izdana. 67
Odsustvo zakonske presumpcije o dokaznoj snazi privatnih isprava ne daje sudu
ovlatenje da ga prihvati ili ne kao dokazno sredstvo, ali ga moe prihvatiti ko sugestiju
66
67
Gra.proc pravo-Triva,str.420
Gra.proc pravo-Triva,str.423
85
da, odluujui o teretu dokazivanja autentinosti (porijekla) privatne isprave, naloi

dokazivanje onome koji osporava autentinost teksta iako priznaje autentinost potpisa.
Ako se protivnik stranke koja se poziva na privatnu ispravu osporava njenu sadrinu ,
teret dokazivanja trebalo bi da bude na stranci koja se na ispravu poziva.
Ovjera potpisa na privatnoj ispravi nema istu pravnu snagu kao kod javne isprave.
Na privatnoj ispravi se ovjerava samo potpis a ne i sadraj, dok klauzula nadlenog
organa na javnoj ispravi potvruje i njen sadraj.
Pitanja:
-Da li izjavu koju je potpisao svjedok, koji nije u mogunosti pristupiti na glavnu
raspravu, treba smatrati kao privatnu ispravu ili podnesak i da li se takva izjava moe
koristiti kao dokaz u postupku?
Mogui odgovor:
-Po jednima to jeste privatna isprava koja se moe koristiti kao dokaz, jer je to priznato i
pismenim nalazima vjetaka koje je stranka angairala.
-Po drugima to je samo podnesak koji nema snagu dokaza jer Zakon nije predvidjeo
ovakav oblik privatnih isprava kao dokaz, za razliku od nalaza vjetaka koji po Zakonu
dostavlja struni nalaz i to ima snagu dokaza. Meutim, Zakon precizno odreuje da e
svjedok biti sasluan, bilo na roitu bilo kod kue ako je bolestan, ali na nain koji je
striktno propisan(sa upozorenjima na prava i obaveze).Stoga se ne bi moglo prihvatiti
kao dokaz pismena izjava svjedoka koja je data van sudskog postupka.
U prilog ovom gleditu jeste i primjena naela kontradiktornosti i neposrednosti ija
primjena u odnosu na takav dokaz bi bila potpuno onemoguena.
86
5. POSTUPANJE PO TUBI
5.1. Pripremanje glavne rasprave
Odmah nakon prijema tube zapoinje pripremanja glavne rasprave kao faza
prvostepenog postupka.Te pripreme obuhvataju:
slajd 29.
Pripremanje glavne rasprave

Predhodno ispitivanje tube(l.66-69)
Dostava tube tuenom na odgovor(l.7073)
Postupak po protivtubi(l.74)
Pripremno roite(l.75-85)
Zakazivanje glavne rasprave(l.94-96)
U toku pripremanja glavne rasprave stranke mogu upuivati podneske u kojima e

navesti injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve, te predloiti dokaze kojima se
utvruju te injenice.
5.2. Ispitivanje tube
Nakon prijema tube, sud poinje pripreme za glavnu raspravu. Te pripreme obuhvataju
predhodno ispitivanje tube kao obavezan podstadij pripremanja glavne rasprave.
U ovoj fazi postupka zadatak je suda da ispita postojanje nekih procesnih predpostavki i
da rijei naka incidentna procesna pitanja koja se ve u ovoj fazi parnice mogu javiti.
Zakon ne odreuje redosljed ispitivanja tube, no smatra se da bi bilo svrsishodno i
logino da otpone s ispitivanjem urednosti tube, a zatim nastaviti s ispitivanjem
87
sudske i druge nadlenosti i sastava suda, objektivnosti sudije, blagovremenosti tube,

sposobnosti stranaka i njihovih zastupnika.
slajd 30.
Predhodno ispitivanje tube

razumljivost i potpunost(l-53 st.2 i 334
st.2)
stvarna nadlenost(l.16)
razlozi za izuzee(l.357)
Stranaku,parnina sposobnost i
pravilnost zastupanja(l.66 i 295)
Blagovremenost podnoenja(67)
Ako sud nae da se nedostatci u pogledu tube, sposobnosti stranaka i njihovih

zastupnika, mogu otkloniti, sud e poduzeti potrebne mjere radi otklanjanja nedostataka.
Ako nema juridikcije domaih sudova ili ako je tuba podnesena neblagovremeno kada
je to posebnim propisom odreeno, sud e tubu odbaciti. Ako utvrdi relativnu
nenadlenost proglasit e se nenadlenim i predmet ustupiti drugom sudu.Do
odbacivanja e doi i kada nastojanja suda otkloni u naelu otklonjive nedostatke,ostanu
bez uspjeha.
Osim ovih faza koje spadaju u pripremanje glavne rasprave, ZPP Distrikta Brko
predvia prije zakazivanja glavne rasprave i roite za posredovanje.
5.3. Blagovremenost tube
Kada je posebnim materijanim propisom odreen rok za podnoenje tube u odreenom
pravnom odnosu, sud mora ispitati blagovremenost takve tube.
Od neblagovremenosti tube, koja predstavlja procesnu smetnju, treba razlikovati
zastarjelost potraivanja, koja u smislu Zakona o obligacionim odnosima, predstavlja
materijalnopravni nedostatak.
88
Primjeri:
O neblagovremenosti tube u radnom sporu kada je rok za podnoenje tube

utvrena zakonom o radu, prekluzivni rok sud moe odluiti tek nakon
dostavljanja tube na odgovor ukoliko iz odgovora na tubu i priloenih dokaza
jasno proizilazi da je tuba neblagovremena te sud istu, u fazi ispitivanja tube
prije odravanja pripremnog roita moe kao takvu odbaciti kao
neblagovremenu a prije dostavljanja odgovora na tubu samo u situacijama kad
sam tuitelj u injeninim navodima iz tube i dokazima koji su priloeni uz
tubu dovoljno daje podataka na osnovu kojih sud moe utvrditi ovu injenicu.
U parnicama zbog smetanja posjeda obzirom da sud prua pravnu zatitu

tuitelju koji je podnio tubu u roku koji je utvren Zakonom o osnovnim
svojinsko pravnim odnosima tuba se moe odbaciti u fazi ispitivanja tube
ukoliko sud smatra da ima dovoljno injenica za donoenje takve odluke.
Iz sudske prakse:
Pogreno je postupio prvostepeni sud kada je na konkretan sluaj primjenio odredbu
l.103 st. 3 Zakona o radu, prema kojoj zaposlenik moe podnijeti tubu pred nadlenim
sudom zbog povrede prava iz radnog odnosa u roku od jedne godine od dostave odluke
kojom je povrijeeno njegovo pravo odnosno od saznanja za povredu prava iz radnog
odnosa, jer primjena ove zakonske odredbe, odnosi se samo na povrede prava radnika o
kojima se odluuje pojedinanim aktom poslodavca, a ne i na ostvarenje dospjelih a
neisplaenih novanih potraivanja zaposlenika, jer za ova potraivanja ima se
primjeniti zastarni rok od tri godine propisan l.106 Zakona o o radu. 68
Sud je ovlaten donijeti rjeenje o odbaaju tube koja je podnesena nepravovremeno,
ako je posebnim propisima odreen rok za podnoenje tube,u fazi predhodnog
ispitivanja tube, no nakon uputanja tuenika u raspravljanje ,takvo rjeenje
predsjednik vijea vie nije ovlaten donijeti izvan roita. 69
Tuba mora biti uredna, razumljiva i potpuna da bi sud mogao o njoj raspravljati.
68
69
Kantonalni sud Tuzla br. G.1129/03 od 14.4.2004

upaniski sud u Rijeci, G.520/98 od 15.4.1998
slajd 31.
Uredna tuba
Sadri :
-elemente podneska(334)
-elemente tube(53)
-da im stranaku i parninu
sposobnost(292st 1)
-da parninonesposobnu stranku zastupa
zakonski zastupnik
-da zakonski zastupnik i punomonik
imaju ovlatenje(293 st.3 i 309 st.1)
Primjer: ANEKS 5
.
slajd 32.
Potpuna tuba
Koja ima:
-oznaku suda
-ime i prezime odnosno naziv pravnog lica
-prebivalite ili boravite ili sjedite
-predmet spora
-sadraj izjave
-potpis podnositelja
89
90
Kada utvrdi da tuba nije uredna sud e:

slajd 33.
Postupanje po neurednoj tubi

vratiti tubu podnositelju
naznaiti ta treba ispraviti ili dopuniti
dati rok ne dui od osam dana(l.336)
Ako tuitelj u zadanom roku ne otkloni nedostatke na koje mu ukazuje sud,sud e

donijeti rjeenje kojim e tubu tuitelja odbaciti.
Procesne pretpostavke se razlikuju od materijalnopravnih injenica iz razloga to od
prvih zavisi doputenost tube a od drugih osnovanost tubenog zahtjeva.
Opte procesne predpostavke koje moraju biti ispunjene u svakoj parnici su:
-
koje se tiu suda (sudska nadlenost, stvarna i mjesna nadlenost a po nekima i

pravilan sastav suda i objektivnost sudije),
koje se tiu stranaka (postojanje stranaka, njihova stranaka sposobnost,
parnina sposobnost, uredno zastupanje, procesno ovlatenje za voenje parnice
od strane punomonika),
koje se tiu predmeta spora (urednost tube, odsustvo dvostruke litispedencije,
pravomono presuena stvar, odricanje od tubenog zahtjeva, postojanje sudske
nagodbe i postojanje pravnog interesa).
Posebne procesne predpostavke koje se odnose na neke vrste sporova su:

-
rok za pokretanje parnice,
91
polaganje obezbjeenja parninih trokova.
Sud vodi rauna o procesnim predpostavkama po slubenoj dunosti u toku cijelog

postupka, ali naelo ekonominosti nalae da se procesni nedostatci otklone u to ranijoj
fazi postupka, prije poduzimanja drugih radnji.
Ako ispunjava sve procesne pretpostavke, sud e nastaviti postupak pripremanja glavne
rasprave, ali ako utvrdi nepostojanje procesnih pretpostavki ili procesne smetnje,
postupit e na slijedei nain:
a) poduzeti mjere za otklanjanje smetnji za dalji postupak (l.66)
b) ako stranka ne otkloni smetnje,odbacit e tubu (l.67)
c) ako je predmet iz nadlenosti drugog suda,oglasit e se nenadlenim.
Otklanjanj smetnji sud e poduzeti uvijek ako je tuba neuredna odnosno nerazumljiva
ili nepotpuna.
Iz sudske prakse:
Sud moe odbaciti tubu kao neurednu u sluaju kada tuilac tubu nije potpisao, a
punomonik koji se javi sudu u odreenom roku nije dostavio punomo za vrenje
parninih radnji. 70
5.4. Odluke suda
Sud moe u ovoj fazi postupka, donijeti slijedea odluke o upravljanju postupkom i
rjeenja kojim odbacuje tubu:
Rjeenja o upravljanju postupkom se odnose na:
- stupanju predhodnika u parnicu;
- sudjelovanju umjea;
- osiguranju dokaza;
- preinaenju tube;
- spajanju i razdvajanju postupka;
- povraaju u preanje stanje;
-oslobaanju stranke od plaanja trokova postupka;
- obezbjeenju parninih trokova;
- postavljanju privremenog zastupnika;
- mjerama za ispravljanje podnesaka;
70
Vrhovni sud Srbije,G.1620/82
92
- zakazivanju pripremnog roita i roita za glavnu raspravu;

- odreivanju koje e se injenice i dokazi izvesti na glavnom roitu;
- odreivanje vjetaka;
Na ova rjeenja stranka uglavom nema pravo na posebnu albu osim ako to zakon ne
propisuje, ali ih moe pobijati u albi na konanu odluku.
Rjeenja o upravljanju postupkom sud donosi a na prijedlog stranke.
slajd 38.
Rjeenja kojim se tuba

odbacuje(l.67)
da sud nije nadlean

da je tuba neblagovremena
o povlaenju tube
da o istom zahtjevu tee parnica
da je postupak pravomono zavren
da je sklopljena sudska nagodba
da se tuilac pred sudom odrekao tubenog
zahtjeva
da ne postoji pravni interes za tubu za
utvrenja
Ranijim zakonom je bilo predvieno da se rjeenje o odbacivanju tube zbog

litispedencije, presuene stvari, zakljuenog poravnanja ili odricanja od tubenog
zahtjeva, te ne postojanja pravnog interesa za tubu na utvrenje, mogu donijeti tek na
pripremnom roitu. Novina je da Zakon daje tu mogunost data i ranije u fazi
ispitivanja tube.
Tuba u parnici ne moe biti odbaena kao preuranjena, ve sud o istoj donosi
meritornu odluku.
To su najee situacije kada stranke trae pravo koje jo nije regulisano
pozitivnopravnim odredbama, npr. restitucija, ili nije dospjelo potraivanje.
To je i jedini sluaj kada nema litispedencije a donesena je ranije presuda, i stranke koje
su odbijene sa takvim tubenim zahtjevom, jer nije donesen zakon, ili nije dospjelo
potraivanje, imaju mogunost da ponovo podnesu istu tubu kada se donese
pozitivnopravni propis ili kada dospije potraivanje.
Urednu tubu sud dostavlja tuenom na odgovor i kada tueni primi tubu na
odgovor, parnica poinje tei.
93
6. PREINAENJE TUBE
slajd 34.
objektivno - ako se odnosi na tubeni

zahtjev,
subjektivno - ako se odnosi na stranke.
U toku postupka tuba moe biti PREINAENA. Tuba se smatra preinaenom kad se
u njoj izmjeni neki od bitnih elemenata, tako da izmjenjena tuba vie nije istovjetna sa
onom prvobitnom.
To stranka moe uraditi najkasnije do zakljuenja pripremnog roita ili do poetka
glavne rasprave ako pripremno roite nije odrano.
Nakon toga samo:
-
ako sud ocijeni da preinaka nije usmjerena na odugovlaenje postupka,

i ako tueni na to pristana,a smatra se da je pristao ako se upustio u
raspravljanje.
Smatrat e se da postoji pristanak tuenog na preinaku tube ako se on upusti u

raspravljanje o glavnoj stvari po preinaenoj tubi, a nije se prije toga protivio preinaci .
Ako tueni ne pristane na preinaku Zakon predvia mogunost da se preinaka ipak

prihvati od strane suda ali pod slijedeim uslovima:
1.da tuilac bez svoje krivnje nije mogao tubu ranije preinaiti,
94
2.da je tueni u mogunosti da raspravlja po preinaenoj tubi bez odlaganja rasprave.

Protiv rjeenja kojim se usvaja ili odbija preinaka tube nije dozvoljena posebna alba.
Ovo je novina u odnosu na raniji zakon koji je doputao albu i na ovakva rjeenja.
ZPP Distrikta Brko koji to pravo doputa do zakljuenja glavne rasprave uz iste uslove
nakon dostave tube tuenom.
U odnosu na raniji ZPP pootren je kriterij ogranienjem do pripremnog roita to je
novina.
I ovom odredbom je naglaeno naelo dispozitivnosti jer je na tuenom da on odredi da
li e pristati na preinaenje ili ne nakon pripremnog roita.
Ali novina Zakona osim pristanka potrebno je da i sud ocijeni da preinaenje nije
usmjereno na odugovlaenje postupka. To je iz razloga da se sprijei sporazum stranaka
kojim bi se odgaalo roite.
Iz sudske prakse:
-Na roitu odranom dana 19.05.2003 god. tuitelj je preinaio tubu tako to je
povodom izvrenog vjetaenja poveao postojei tubeni zahtjev na iznos od 11.647,20
KM. Kako je tuba preinaena na roitu na kojem tueni nije bio prisutan,sud je bio
duan odgoditi roite i dostaviti tuenom prepis zapisnika sa tog roita(l.175 st 2
ranijeg ZPPa), ali prvostepeni sud nije tako postupio, ve je na istom roitu na kojem
je tuba preinaena zakljuio glavnu raspravu i donio presudu kojom je udovoljio
preinaenom tubenom zahtjevu.
Navedeno proputanje ima karakter nezakonitog postupanja kojim je tuenom
onemogueno da raspravlja o tubenom zahtjevu tuitelja, a to je postupanje bilo od
utjecaja na donoenje zakonite i pravilne odluke. 71
-U postupku po tubi tuitelja protiv tuenog radi raskida ugovora, prvostepeni sud je
donio presudu kojom je odbio njegov zahtjev. Tuitelj se ali i navodi da je u toku
postupka preinaio tubu na ponitaj ugovora. Drugostepeni sud u svojoj odluci navodi:
Tano je to tuitelj u albi navodi da sud nije vezan za pravni osnov tubenog
zahtjeva navedenog u tubi,ali je vezan za injenine navode tube. Da bi sud po tubi
mogao postupiti i odluiti o postavljenom tubenom zahtjevu, tuitelj u tubi mora
navesti pravno relevantne injenice na kojima zasniva zahtjev i dokaze kojima se
utvruju te injenice (l.171 ranijeg ZPP-a). Meutim, injenice na kojima je zasnovao
zahtjev za ponitenje ugovora zbog prekomjernog oteenja,tuitelj nije naveo u tubi
koju je podnio 16.07.1987 god.,ve tek na roitu od 21.11.1989 god., kada je zapravo
71
Presuda Kantonalnog suda Tuzla br. G-1973/03 od 30.03.2005
95
promjenom injenine osnove tubenog zahtjeva, objektivno preinaio tubu (l.176

ranijegZPPa).
Institut preinake tube ima samo procesnopravni uinak u smislu da se po preinaenoj
tubi moe raspravljati i odluivati u okviru postuka pokrenutog prvobitnom tubom,
dok se materijalnopravne predpostavke zahtjeva istaknutog u preinaenoj tubi
prosuuju prema momentu njenog preinaenja,a ne momentom podnoenja prvobitne
tube. Stoga se i rok iz l.139 st.2 ZOO-a za ponitenje ugovora zbog prekomjernog
oteenja, suprotno albenim rezonovanju, ne moe raunati od 16.7.1987, kada je
tuitelj podnio tubu, ve se taj rok rauna od 21.11.1989 god, kada je tuitelj istakao
prigovor prekomjernog oteenja, ime je formiran novi kompleks injenica koji je
objektivno doveo do takve pravne kvalifikacije tubenog zahtjeva tuitelja koja je
rezultirala odbijanjem tubenog zahtjeva primjenom l.139 st.2 ZOO. 72
-Kada tuilac u toku parnice umesto drutvenog preduzea kao tuenog oznaava
Deoniko drutvo sa istom firmom i adresom, to ne predstavlja preinaenje tube, ve
ispravku kada istom nije potrebna saglasnost tuenog u toku parnice. 73
Preinaenje tube moe biti objektivo i subjektivno ovisno o tome koji elemnti tube se
mijenjaju..
slajd 35.
Objektivno preinaenje tube(l.56)

promjena istovjetnosti zahtjeva
proirenje postojeeg
isticanje drugog zahtjeva
72
73
Kantonalni sud Tuzla G-1163/01 od 15.03.2002

vieg Privrednog suda u Beogradu P.br. 2936/2000 od 11.05.2000. god
96
Promjena istovjetnosti tubenog zahtjeva dolazi kada tuilac umjesto postavljenog

tubenog zahtjeva istakne neki drugi, nezavisno da li se promjena opravdava istom ili
drugaijom injeninom osnovom.
Promjena moe nastupiti i kada tuilac povea tubeni zahtjev, to najee dolazi kod
zahtjeva za isplatu novanih vrijednosti.
Meutim ne smatra se preinaenjem tube kada tuilac snizi tubeni zahtjev to je
posljedica primjene naela ekonominosti postupka.
Kada se istakne novi zahtjev parnica u pogledu ranijeg se gasi, ali rezultati raspravljanja
ostvareni do preinaenja se mogu koristiti i u ovoj novoj parnici.U odnosu na povueni
dio tubenog zahtjeva treba koristiti pravila o povlaenju tube.
Meutim tuilac moe iz postojei istai i novi zahtjev to takoer predstavlja
preinaenje.
Pitanja:
-Da li i preinaenje tubene osnove predstavlja preinaenje?
Mogui odgovor:
Kad tuilac izmjeni osnovu tube (drugaijim injeninim stanjem, historiskom
zbivanju), moe biti preinaenje tube ako se promjenio predmet spora. Ako je predmet
spora unato promjenama ostao isti ne radi se o preinaenju tube.
Primjer:
Tubeni zahtjev koji glasi na isplatu zajma a zatim tuilac u postupku prinai tubu
na naknadu tete.
Primjer: ANEKS 6
Kada tuilac umjesto prvobitno tuenog tui drugu osobu tada je tuilac subjetivno
preinaio tubu. Novi tueni stupa u parnicu a dotadanji tuilac prestaje biti stranka u
postupku, pa u odnosu na njega ovo preinaenje predstavlja povlaenje tube. Novi
tueni preuzima parnicu na mjesto dotadanjeg tuenog, pa se efekti podnoenja tube i
litispedencije protiv prvobitnog tuenog odnose na novog tuenog. Procesne radnje na
koje je ve nastala prekluzija novi tueni nee moi naknadno poduzeti.
Subjektivno preinaenje nastupa i kada uz tuitelja pristupa novi tuilac ili
kada tuba bude proirena na novog tuenog, ili kad umjea stupi u parnicu umjesto
97
stranke kojoj se pridruio, kad imenovani predhodnik stupi u parnicu umjesto tuenog i
sl.
Ova radnja je ograniena na tako da se moe pristupiti tubi i proirenju tube
najkasnije do zajkljuenja pripremnog roita.Novi tuitelj prima parnicu u stanju u
kojem je zateena.
Zakon ne propisuje obavezu da se tueni saglasi sa pristupanjem ali pravna teorija
zastupa miljenje da je pristanak tuenog potreban.
Sudska praksa je zauzela stav da je pristanak tuenog potreban samo kad se umjesto
prvobitno oznaenog tuitelja pojavljuje drugi.
Pristupanje novog tuitelja podrazumijeva da se mijenja samo subjekivni dio tube a
kada novi tuitelj postavlja i novi zahtjev,to je podnoenje nove tube.
Rjeenje o preinaenju tube sud donosi na zapisniku.
slajd 36.
Subjektivno preinaenje(l.58)
kada tuilac pored ranije oznaenog
tuenog oznai drugog
kada tuilac umjesto prvobitno oznaenog
tuenog oznai drugo lice
Novi tueni mora pristati da stupi u parnicu umjesto prvobitno tuenog i prihvati
parnicu u onom stanju u kojem se ona nalazi u trenutku kada u nju stupa.
Pristanak od prvobitnog tuenog je potreban ako se on upustio u raspravljanje o glavnoj
stvari.
Iz sudske prakse:
Slijedei stav bi se mogao primjeniti i na sadanje odredbe.
Tano je da je za proirenje tube na novog tuenog potreban njegov pristanak. Smisao
je te odredbe u tome da se onemogui pogoranje procesnog poloaja novog tuenog s
98
obzirom na to da on preuzima parnicu u onom stanju u kakvom se ona nalazi u trenutku

kada u nju stupa. Meutim, kada je novi tueni jo prije proirenja stupio u tu parnicu
kao sporedni umjea(osiguravatelj) na strani prvotuenog (vlasnika vozila,obavezno
osiguranje od odgovornosti,koje je pprouzroilo teteu), pa je prema tome imalo
mogunosti istaknuti sve prigovore, to je uinio, tako da se njegova procesna situacija
nije pogorala, jer je glede procesnih prava bio u istoj situaciji kao da nije bio tuen,
osnovano je zakljuiti da ta povreda odredaba parninog postupka iz l.184 st 2 ZPP-a
nije u konkretnom sluaju bitno utjecala na donoenje pravilne odluke 74
U ovom dijelu postoji razlika izmeu objektivnog i subjektivnog preinaenja jer se

pristanak tuenog kod objektivnog preinaenja predpostavlja ako se upustio u
raspravljanje o glavnoj stvari po preinaenoj tubi, a kod subjektivnog preinaenja
pristanak prvobitnog tuenog ako se upustio u raspravlajnje se trai i predstavlja uslov
subjektivnog preinaenja.
Novina i razlika od objektivnog preinaenja je u tome da nakon pripremnog roita ili
do poetka glavne rasprave ako pripremno roite nije odrano, nije mogue ni pod
kakvim uslovima subjektivno preinaiti tubu.
Razlika izmeu objektivnog i subjektivnog preinaenja je i u posljedicama podnoenja
tube i litispedencije, jer kod objektivnog preinaenja te posljedice nastupaju isticanjem
novog zahtjeva tj.dostavljanjem na odgovor, dok kod subjektivnog preinaenja te
posljedice nastupaju od podnoenja prvobitne tube.
Subjektivna kumulacija doputena je ako postoji stvarna nadlenost istog suda za
svakog tuenog, a u sluaju prigovora mjesne nadlenosti ili iskljuive, sud e
postupke razdvojiti i oglasiti se mjesno nenadlenim za formalne suparniare za
koje sud nije mjesno nadlean i predmet ustupiti mjesno nadlenom sudu.
Sud nee dozvoliti objektivno preinaenje tube uz postavljanje zahtjeva uz prvobitno
postavljeni posesorni zahtjev (tuba za smetanje posjeda), tako to tuitelj trai i
naknadu tete ili utvrenje prava vlasnitva, jer se radi o zahtjevima koji zahtijevaju
razliita pravila postupka.
Pitanja:
-Da li e sud dozvoliti preinaenje, ako je tuitelj podnio tubu protiv tuenih radi
vraanja duga na osnovu usmenog ugovora o zajmu kojeg je zakljuio prije 20 godina
sa prednikom tuenih. Nakon istaknutog prigovora o zastari, u odgovoru na tubu
tuitelj preinauje tubu tako to zahtjevom trai da se utvrdi pravo slunosti prolaza
preko parcele tuenih K.. 12 k.o. Banja Lika duine 50 m, irine 3m, kao poslunog
dobra, u korist parcele tuitelja k..122 k.o.B.L. kao poslunog dobra, a sve prema skici
vjetaka geometra koja je sastavni dio odluke.
Mogui odgovor:
74
Vrhovni sud RH, G-3654/71 od 04.10.1972
99
U konkretnom sluaju se radi o bitnoj promjeni elemenata tube u pogledi injeninog

istorijata tube koja objektivno dovodi do promjene tubenog zahtjeva ( preinaenje u
pravom smislu, objektivno preinaenje) prva postavljena tuba se povlai, ali kako nije
dolo do subjektivnog prinaenjau odnosu na tuitelje i tuene sud je prihvatio ovakvo
preinaenje i dostavio novu tubu na odgovor, jer je tuitelj iskoristio mogunost
preinaenja prije odravanja pripremnog roita.
Iz sudske prakse:
Kada tuitelj tubom trai naplatu kupoprodajne cijene, a u toku spora preinauje
tubu i trai naknadu za sasvim drugu vrstu robe, onda se radi o dva razliita spora i nije
cjelishodno ovakvo preinaenje za konano rjeenje odnosa meu parninim strankama
pa ga treba odbiti. 75
75
Vrhovni privredni sud Slovenije 1532/73 od 10.9.1973
100
7. POVLAENJE TUBE
U toku parninog postupka tuilac moe jednostranom izjavom POVUI TUBU i
odustati od zahtjeva za pruanje pravne zatite u konkretnoj parnici, to je u skladu sa
naelom dispozitivnosti tj.pravom stranaka da raspolau sa svojim zahtjevom.Takva
izjava ne znai i odustanak od prava na odreenu sudku zatitu uope.
Izjava o povlaenju proizvodi neposredan procesnopravni uinak u pravilu u asu
predaje sudu.Rjeenje suda o povlaenju tube je deklaratorne naravi.Povuena tuba
smatra se kao da nije ni podnesena,pa se moe ponovo podnijeti.
Tuba se moe povui u cijelosti ili samo djelimino.
Kada zakonski zastupnik izjavi da povlai tubu sud e cijeniti ovu njegovu izjavu
obzirom na interes stranke koju zastunik zastupa. Punomonik koji nije advokat mora
imati izriito ovlatenje da povue tubu.Umjea ne moe povui tubu.
ali pod sljedeim uslovima:
slajd 37.
Povlaenje tube(l.59)
bez pristanka tuenog-prije nego se tuba
dostavi tuenom na odgovor
uz pristanak tuenog-sve do zakljuenja
glavne rasprave
Tuba se ne moe povui nakon zakljuenja glavne rasprave, osim u sporovima za

razvod braka.
Naime u sporovima za razvod braka i do zakljuenja glavne rasprave moe se povui
tuba bez pristanka tuenog, a do pravosnanosti presude uz pristanak tuenog po l.412
ranijeg ZPP-a FBiH koji se primjenjuje po l.459 vaeeg ZPP-a ili l.71 porodinog
zakona RS.
101
Zakonska presumpcija da je tueni dao svoj pristanak postoji kada se tueni u roku od
osam dana od dana kada je primio obavijest o povlaenju tube, ne izjasni.
Pravne posljedice povlaenja tube su da se smatra kao da tuba nije bila ni podnesena i
moe se ponovno podnijeti.
Rjeenje o povlaenju tube ima deklaratorni karakter.
Za razliku od izjave o povlaenju tube procesni zakoni poznaju tzv. presumpcija ili
fikcija povlaenja tube.
To e biti kada tuilac ne doe na pripremno roite a uredno je obavijeten i ne opravda
svoj izostanak,osim ako tueni ne zahtjeva da se roite odri.(l.84 st.1)
Ova odredba je sankcija tuitelju za nedolazak na roite dok u sluaju nedolaska
tuenog roite e se odrati osim ako su ispunjeni drugi zakonski uslovi (presuda zbog
proputanja).
Meutim ako tuitelj uredno obavijesti sud o razlozima izostanka i time opravda
izostanak, sud moe odgoditi roite po l.111.
Novina ovog zakona u odnosu na raniji jeste to je ranijim zakonom bilo potrebno da
tuitelj izostane sa dva roita, osim sporovima male vrijednosti, da bi nastupila ova
pravna fikcija povlaenja tube.
Primjer:ANEKS 7 i 8
Iz sudske prakse:
Aktivni materijalni suparniar nije ovlaten da albom pobija rjeenje o primanju na
znanje povlaenje tube drugog suparniara. 76
Tueni moe imati pravni interes da se protivi povlaenju tube ako se ve upustio u
raspravljanje o glavnoj stvari, jer on ima pravo na to da se raspravljanje u sporu okona
i da se donese odluka kojom e se stvar meritorno rjeiti, pa se tuitelju ne moe
dozvoliti da, bez pristanka tuenog, stvori sebi takvu procesnu situaciju koja e mu
omoguiti da tuenika vie puta primorava na uestvovanje u postupku u istoj pravnoj
stvari. Kako prvostepeni sud u konkretnom sluaju pristanak tuenika na povlaenje
tube nije traio, poinio je bitnu povredu odredaba parninog postupka iz l.336 st.1 u
vezi l.178 st.2 ZPP-a koja je mogla biti od utjecaja na donoenje zakonite i pravilne
odluke. 77
76
77
Vrhovni sud FBiH br. P.278/98

102
7.1. Odricanje od tubenog zahtjeva

Kada tuilac do zakljuenja glavne rasprave izjavi da se definitivno odrie prava na
pruanje pravne zatite odreenog sadraja (formuliranog u tubi); da mu pravo na
traenu zatitu ne pripada; da je njegov zahtjev neosnovan, tuilac se odrekao tubenog
zahtjeva pa sud moe donijeti presudu zbog odricanja (l.181).
Odluka kojom se tuilac odrekao tubenog zahtjeva ima uinak pravomone presude
negativnog utrenja, pa tuilac ne moe ponovno podnijeti istu tubu.
VJEBA 1
103
GRUPA PRVA
1.Tuitelj pravno lice je podnio tubu protiv tuene Mjesne zajednice radi priznanja
prava vlasnitva na zgradi koju tuitelj koristi ve 30 god.
U tubi navodi da se MZ u zemljinoj knjizi vodi kao korisnik i nosilac prava
raspolaganja na predmetnoj nekretnini.
Pitanje:
-da li Mjesna zajednica ima stranaku sposobnost?
2.Tuitelj na pripremnom roitu istie prigovor mjesne nenadlenosti suda.

Pitanje:
-ta e sud uraditi?
3.Grupa graana iz zgrade Mali niz:R.R.,S.T.,H.G.,J.Z.,N.G.,P..,D.G., iz Z. podnose
tubu protiv Opine Z. radi obavljanja radova izmjene krova na zgradi ili naknade
novanog iznosa. Graani navode da je zgrada sagraena jo 1957 god,da je krov na
dijelu na kojem se nalaze njihovi stanovi potpuno oteen,pa su oni pozivali Opinu da
izvri popravke ali se ona na to ogluila.
Pitanje:
-Da li ovakva tuba ima nedostatke?
4. Tuitelj podnosi tubu radi utvrenja da mu nije prestao radni odnos dana 23.12.2002
god. i trai da se tueni obavee da ga rasporedi na njegovo radno mjesto ili drugo,
prema njegovim kvalifikacijama.U tubi navodi da je u toku 2000 god bio na
bolovanju,a zatim po zakljuenju bolovanja tj.26.8.2000 kada je doao na posao,
njegov rukovodilac mu je rekao da je rasporeen na ekanje posla.Nikakvo rjeenje nije
dobio.Povremeno se javljao rukovodiocu ali je ovaj njemu isto govorio.
Pitanje:
-Paljivo ocijenite da li postoje procesni razlozi za voenje postupka?
5.Tuitelj je fiziko lice koje tui preduee Fabrio sa sjeditem u Kalesiji radi isplate
duga od 100.000,00KM.
104
Sud je poslao tubu tuenom na odgovor,ali dostava nije uredna jer na dostavnici pie
da tueni ne postoji na adresi iz tube.
Pitanje:
-ta e sud uiniti?
6.Tuitelj je podnio tubu protiv tuenog preudzea u steaju radi isplate duga u iznosu
od 50.000,00 KM.U tubi je oznaeno da tuenog zastupa direktor preduzea.
Pitanje:
-Da li je uredna tuba?
7.Tuitelj je podnio tubu u radnom sporu protiv Drave BiH, Federacije BIH,
Ministarstva finansija ZD Kantona.
Pitanje:
-ta e sud uraditi kada dobije takvu tubu?
10.Nakon to je vrena dostavnica za drugotuenog uz napomenu da isti ne stanuje na
datoj adresi, sud uz dopis vraa tubu tuitelju i nalae mu da dostavi tanu adresu
drugotuenog u roku od 5 dana od prijema dopisa.
Tuitelj dostavlja sudu podnesak bez tube i navodi da je adresa iz tube tana a da
pota ne radi svoj posao kako treba, prilae potvrdu Policiske uprave L.da je adresa
prebivalita drugotuenog iz tube.
Pitanje:
-ta e sud uiniti?
11.Tuitelj podnosi tubu protiv tuenog radi isplate duga sudu mjesta njegovog
sjedita.U tubi navodi da je ugovorena mjesna nadlenost suda u mjestu njegovog a ne
tuenikovog sjedita i prilae zakljunicu.
Pitanje:
-Da li je zakljuen u propisanom obliku sporazum o mjesnoj nadlenosti ako je
prorogaciona klauzula odtampana na zakljunici bono na margini prije potpisa?
VJEBA 1
105
GRUPA DRUGA
1.Nakon ne dolaska tuitelja na pripremno roite sud donodi rjeenje o povlaenju

tube.Tuitelj podnosi prijedlog za povraaj u prijanje stanje uz napomenu da u sluaju
odbijanja prijedloga isti podnesak treba smatrati albom.Sud nakon roita o prijedlogu
za povrat u prijanje stanje donosi rjeenje i odbija prijedlog. Tuitelj ne podnosi albu
na ovo rjeenje.
Pitanje:
-Da li je postupak okonan ili ga treba dostaviti drugostepenom sudu na daljnje
rjeavanje?
2.Tuitelj pravno lice tui kao tuenog Opinski sud T.radi isplate duga po osnovu
potronje struje.
Pitanje:
-Da li tueni u ovom sporu ima stranaku sposobnost?
3.U odgovoru na tubu tueni osporava tubeni zahtjev i navodi injenice i predlae
dokaze.Uz to prigovara da tuitelj nije oznaio vrijednost spora.
Pitanje:
-ta e sud uraditi?
4.Za tuitelja tubu podnosi advokat G.H.iz Trogira.Uz tubu prilae i punomo.
Pitanje:
-Da li moe advokat iz druge drave zastupati graane iz BiH pred sudom kao advokat?
5.Tuitelj je tuio Opinu B.L.radi isplate duga.U tubi nije oznaio zastupnika tuene.
-Kako e sud postupiti?
6.U rad vam je dodjeljena parnica zbog smetanja posjeda.U toku predhodnog ispitivanja
tube utvrdili ste da nije oznaena vrijednost postupka.
106
Pitanje:ta ete uraditi?

7.Tuitelj je u tubi iznio sve bitne injenice i predloio dokaze.Meutim ni jedan dokaz
nije i priloen uz tubu.
Pitanje:
-ta ete uraditi?
8.Tuitelj je upa Svetog Ante Padovanskog iz B. podnosi tubu protiv fizikih lica koji
su zakonski nasljednici svetenika iza kojeg je ostala imovina.Tuitelj trai utvrenje da
je ta imovina njihovo vlasnitvo jer se prednik tuenih ulaskom u red sveenika
odrekao sve imovine.
Pitanje:
-Da li tuitelj ima stranaku sposobnost i da li mogu pravila kanonskog prava biti
osnova za potaivanje pred sudom.
9.Tueni je istakao prigovor mjesne nenadlenosti ureujueg suda.Sud je na
pripremnom roitu donio rjeenje kojim je odbio prigovor tuenog.Tueni trai
pismeni otpravak rjeenja.
Pitanje:
-Da li e sud postupiti po zahtjevu tuenog?
10.Podnijeta je tuba sudu prema sjeditu tuitelja na osnovu sporazuma o mjesnoj

nadlenosti. Sporazum je zakljuen samo sa prvotuenim ali ne i sa ostala dva tuena.
Pitanje:
-Kako e postupiti sud u ovom sluaju budui da se ne radi o materijalnom
suparniarstvu?
VJEBA 1
107
TREA GRUPA
Tuitelj . M. iz Sarajeva, Patriotskih liga br. 7, podnio je dana 5.7.2003. godine tubu
protiv Sarajevostana d.d. Sarajevo, ulica Brae Kulenovi b.b., I.R. iz Sarajeva ulica
Olimpijska br. 4, i D.K. iz Sarajeva Titova br. 7.
Tuitelj navodi da je na temelju sklopljenog ugovora o kupoprodaji od 7.12.1999.
godine sa prvotuenom Sarajevostan d.d., kupio jedan trosoban stan koji se nalazi u
Sarajevu, Dobrovoljaka br. 7, stan br. 34. Stan nije upisan u zemljine knjige pa trai
da mu prvotueni izda tabularnu ispravu radi upisa u Knjizi poloenih ugovora u
Zemljino knjinom uredu kod Opinskog suda u Sarajevu.
U odnosu na drugotuenog istie da je 5.7.2000. godine sklopio ugovor o kupoprodaji
putnikog vozila marke Audi 6 reg. oznake 723-J-345, te predlae da se utvrdi da je on
vlasnik predmetnog vozila, te da se izvri prenos prava vlasnitva.
U odnosu na treetuiteljicu .R. predlae da se prizna valjanost ugovora koji su
sklopljeni sa prvotuenim i drugotuenikom.
Uz tubu su priloeni kupoprodajni ugovori pa tuitelj druge dokaze ne predlae.
Tuitelj trai trokove parninog postupka ali predlae da se oslobodi plaanja sudske
takse zbog loeg imovinskog stanja.
Pitanje:
1. Paljivo proitati istorijat tube i utvrditi da li ista ima nedostatke
108
PODMODUL III -ODGOVOR NA TUBU

1.UVODNE NAPOMENE
Odgovor na tubu je vana procesna radnja kojom se u punoj mjeri primjenjuje naelo
kontradiktornosti ili raspravno naelo, zatim dispozitivnosti i efikasnosti postupka. Zato
je znaajno posvetiti panju ovoj oblasti Zakona koja ne obuhvata mnogo odredbi, ali je
u praksi postavljeno mnogo pitanja u vezi sa primjenom ovih odredaba.
Ovim podmodulom emo pribliiti oblast odgovora na tubu sa nekim opim odrebama
koje se odnose i na ovu fazu postupka.
Tako emo obraditi dostavljanje kao radnju kojom se tuenom omoguava da primi
tubu sa poukom ta treba da uradi u vezi sa tim, sadraj odgovora na tubu, ta sa
neurednim odgovorom na tubu, postupanje suda kada primi odgovor na tubu ili kada
ga ne primi, te budui da se moe podnijeti najranije u odgovoru na tubu i institut
protivtube, sadraj iste, postupanje po protivtubi i odgovor na protivtubu.
2. DOSTAVLJANJE
Prvostepeni sud kada ocijeni da je tuba uredna, istu zajedno sa prilozima dostavlja
tuenom na odgovor.
Ova obaveza suda je u skladu sa NAELOM SASLUANJA STRANAKA I
KONTRADIKTORNOSTI(l.5).Time se obezbjeuje ravnopravnost stranaka u
postupku.Dostavljanjem se omoguava svakoj stranci u postupku da sazna za mjesto i
vrijeme poduzimanja parninih radnji i za njihov sadraj.
Osim dostavljanja tube na odgovor, ovo naelo se prepoznaje i u obavezi stranaka da
sve podneske dostavljaju u dovoljnom broju primjeraka za protivnu stranu,na roitima
se stranke mogu izjanjavati na navode i ponuene dokaze protivne strane, pravni
lijekovi se dostavljaju protivnoj strani i sl.
Koliki je znaaj pravovremeno i pravilno obavjetavanje stranaka vidi se iz odredbe po
kojoj ako je proputenjem dostavljanja nekoj stranci onemogueno da raspravlja pred
sudom, to predstavlja povredu postupka zbog koje se moe podnijeti i vanredni pravni
lijekponavljanje postupka koji je pravomono zavren.
109
Pravila o dostavi (l.337) propisuju mogunost da se dostava izvri:

slajd 40.
Dostava
putem pote
ovlatena pravne lica registrirane za
obavljanje poslova dostave
ovlatene slubena lica suda
Ove odredbe su izmjenjene u odnosu na raniji ZPP, koji je propisivao da se dostava vri
preko pote ili nadlene slube opine ili neposredno u sudu od strane radnika suda.
Novina je ustanovljenje ovlatenih pravnih osoba registriranih za obavljanje poslova
dostave.
Zakon precizno propisuje proceduru dostavlja jer od te injenice zavisi mogunost
stranke da raspravlja.
Dostava putem pote se obavlja:
1.preporuenom pismenom poiljkom s povratnicom;
2.obinom pismenom poiljkom, u kojoj se nalazi i obrazac o potvrdi primitka, koju
osoba koja prima poiljku mora potpisati;
Razlika u ovim nainima slanja putem pote, ogledaju se u sljedeem:
-kada poiljku alje stranka preporueno sa povratnicom, dan predaje poti
smatra se danom predaje sudu,
-kada poiljku alje obinom potom dan prijema poiljke u sud je datum kada je
stigla poiljka sudu.
110
Ova razlika u posljedicama je veoma vana radi ispunjavanja rokova kojima stranka ima
pravo na poduzimanje neke radnje,pa ako je rok pri kraju onda najbolji efekat
sigurmnosti imaju preporuene poiljke.
Naini dostave su:
osobama ili ustanovama u inostranstvu ili strancima sa pravom imunitetadiplomatskim putem,ako meunrodnim ugovorom ili zakonom nije drugaije
odreeno,
dravljanima BiH u inostranstvu-putem pote ili nadlenog konzularnog ili
diplomatskog predstavnitva BiH u toj dravi,
fizikim licima-predajom pismena osobi kojoj se dostava ima obaviti,ako
zakonom nije drugaije odreeno,
tijelima vlasti i pravnim osobama-predajom pismena osobi ovlatenoj za
primanje pismena,ili ako se takva osoba ne zatekne u kancelariji ili poslovnoj
prostoriji,zaposleniku koji se tu zatekne,
zakonskom zastupniku odnosno punomoniku-kada stranku zastupaju,(a ako
stranka ima vie njih onda samo jednom od njih),
advokatu-dostavom advokatu ili zaposleniku u njegovoj advokatskoj kancelariji,
vojnim osobama,policiji,pripadnicima kopnenog,rijenog,pomorskog i zranog
prometa-putem nihova sjedita ili neposrednog starjeine,
osobama lienim slobode-preko uprave zatvora,odnosno uprave ustanove za
izvrenje krivinih i prekrajnih sankcija,
Sud moe dostavu izvriti i na nain da:
pravnoj osobi- putem njene poslovne jedinice ako je spor iz pravnog odnosa
te jedinice,
pravnoj osobi sa sjeditem u inostranstvu- putem zastupnitva ili
predstavnitva u BiH.
Pitanja:
-Kako se dostava vri diplomatskim putem?
Mogui odgovor:
Da bi se dostava uredno izvrila diplomatskim putem pismeno s dostavlja odreenom
diplomatskom ili konzularnom predstavnitvu preko Ministarstva civilnih poslova BiH.
U praksi je uoeno mnogo problema kod neposredne dostave potom u inostransto, jer
dostavljai u inostranstvu ne poznaju pravila dostave po naim zakonima, ali i pored
toga sud moe dostavu u propisanim sluajevima vriti i na taj nain.
111
Dostava preko ovlatene pravne osobe ili ovlatene slubene osobe suda
2.1. Fizikim licima (l.345):

slajd 41.
Dostava fizikim licima(l.345)

na adresu a ako se ne zatekne u stanu:
-kome od odraslih lanova domainstva,
-kuepazitelju ili komiji ako na to pristanu,
na radnom mjestu, a ako se ne zatekne:
-osobi koja na isto mjestu radi ako na to
pristane
Stranci poslati obavijest o izvrenoj
dostavi drugom licu
Izuzetak je dostava pismena drugim licima ako to drugo lice uestvuje u parnici kao
protivnik, kada dostava nije doputena.
Dostavlja koji pismeno ne urui lino stranci ve ga ostavi kod drugih osoba, duan je
stranci poslati obavijest o izvrenoj dostavi.
Iz sudske prakse:
Odrasli lan domainstva je svaka osoba sposobna za rasuivanj, odnosno osoba koja
je u stanju shvatiti znaaj svoje zakonske obaveze,to treba procijeniti u svakom
konkretnom sliaju. Prema stajalitu domae sudske prakse odraslim lanom
primateljeva domainstva kojemu se moe uruiti poziv smatra se meu ostalima i
osoba stalno zaposlena u kuanstvu, a koju predstavlja svaka osoba starija od 15
god.koja je zaposlena u primateljevom kuanstvu 78
78
Vrhovni sud RH Rev.2434/94
112
slajd 42.
Ako stanuje na adresi a izbjegava

poiljku(l.346)
a dostavlja je pokuao dostavu, lanovima
porodice,kuepazitelju ili komiji,a ako takva
dostava nije bila mogua
dostavlja ostavlja obavijest u stanu ili radnoj
prostoriji,da e pismeno biti ostavljeno u sudu i
da ga moe podii u roku od 15 dana od dana
pokuaja dostave
obavijest alje i potom
Dostava izvrena preuzimanjem ili istekom roka
Ako iz nekog razloga dostavlja nije u mogunosti da dostavu izvri na nain propisan u
l.345 ,dostavlja e:
ustanoviti da li lice stanuje na toj adresi,

ostavit e u stanu ili prostoriji gdje radi obavijest,
ili pribiti na vrata stana ili prostorije obavijest,
Obavijest e sadravati obavijetenje da stranci:

- da e pismeno biti ostavljeno u sudu i
- da ga ta osoba tamo moe preuzeti u roku od 15 dana od dana pokuaja dostave.
Osim obavijesti koja je ostavljena u stanu ili prostoriji,ili na vratima stana i
prostorije,dostavlja e istog dana ili slijedeeg,pismenu obavijest poslati preko pote
obinom potom.
Dostava je obavljena :
1.kada osoba kojoj je pismeno dostavljeno preuzme isto ili
2.protekom roka za preuzimanje pismena iz pismene obavijesti.
Ova pravila o dostavljanju u pogledu obavijetenja su novina ZPPa.
113
Tuba se dostavlja na adresu iz tube i u pravilu je predviena lina dostava,a ako se

tueni ne zatekne na adresi dostavlja e:
slajd 43.
Dostava tube(l.347)
Ako se ne zatekne u stanu:
-dostavlja e se obavijestiti kada i gdje bi
mogao zatei tuenog
-kod jedne od osoba iz l.345 st 2 i 3 ili na
vrata prostorija ili stana ostaviti obavijest
da radi prijema tube bude u odreeni dan
i sat u stanu ili radnom mjestu
Ako ni tada ne zatekne:ostavit e nekom
od lica iz l.345 i 346
Ako je stranka privremeno odsutna

slajd 44.
Ako je privremeno odsutna

(l.348 st 1)
Vratit e pismeno u sud uz naznaku gdje
se osoba nalazi
Ponovo izvriti dostavu u odgovarajue
vrijeme
114
Ako se ustanovi da je osoba kojoj se dostavljanje vri privremeno odsutna i da joj osobe
iz l.345 st 2 i st.3 ne mogu na vrijeme pismeno dati,vratit e pismeno sudu uz naznaku
gdje se osoba nalazi,pa e se dostava ponovo pokuati u odgovarajue vrijeme.
Ako stranka ne stanuje na adresi
slajd 45.
Ako ne stanuje na adresi

(l.348 st.2 i 3)
Vratit e pismeno sudu
Sud e od stranke zatraiti tanu adresu
a ako ne moe nai adresu sud e:
-objaviti pismeno na oglasnoj ploi
-objaviti najmanje u jednim dnevnim novinama u
entitetu
15 dana od objave smatra se dostava obavljena
Ako dostavlja utvrdi da lice uope ne stanuje na datoj adresi:

-vratit e pismeno sudu,
-sud e od stranke zatraiti tanu adresu.
Ako stranka ne moe nai novu adresu protivne stranke, sud e:
-objavljiviti pismeno na oglasnoj ploi suda i najmanje jednim dnevim novinama u
Federaciji odnosno RS.
-na adresu njenog posljednjeg boravita,poslati obavijest o objavljivanju,
-trokove objavljivanja predujmljuje tuitelj.
Dostava se smatra u tom sluaju obavljena protekom roka od 15 dana od objavljivanja.
Pitanja:
-Od koje dostave e se raunati da je dostava izvrena kada se dostava vri i oglasnom
ploom i u dnevnim novinama?
115
Mogui odgovor:
Smatra se da je rok od kojeg se rauna da je dostava izvrena poinje tei zadnjom
izvrenom objavom.
Ako dostavlja ustanovi tanu adresu obavit e dostavu na naknadno ustanovljenu
adresu.
Ako stranka promjeni adresu

slajd 46.
Promjena adrese(l.352)
od podnoenja tube pa 6 mjeseci po
pravosnanosti postupka stranka je duna svaku
promjenu adrese prijaviti sudu.
ako je izjavljana revizija taj rok se produava za
6 mjeseci od dostave reviziske odluke
Ako ne obavijeste sud svaka dostava e se vriti
objavljivanjem na oglasnoj ploi suda,a 15 dana
po objavi se smatra da je dostava izvrena
l.352 ZPP-a
AKO STRANKA ILI NJEN ZASTUPNIK U TOKU POSTUPKA ILI PRIJE
PROTEKA ROKA OD EST MJESECI NAKON PRAVOMONOG OKONANJA
POSTUPKA PROMJENE ADRESU NA KOJU SE DOSTAVA OBAVLJA,DUNI
SU O TOME ODMAH OBAVIJESTITI SUD.
Ova odredba je novina Zakona.
Ovaj rok se produava ako bude izjavljena revizija ili prijedlog za ponavljanje postupka
i to sve dok na protekne 6 mjeseci od dostave odluke u povodu revizije ili prijedloga za
ponavljanje postupka.Ovo je novina u ZPPu u odnosu na raniji zakon,koji je obavezu
stranaka da sud obavijeste o promjeni adrese vezivao za donoenje drugostepene
odluke.
116
Ako se u povodu vanrednog pravnog lijeka pravomona odlika ukine i predmet vrati na
ponovno suenje,smatrat e se da rok od 6 mjesei nije ni poeo tei.
AKO STRANKA ILI NJEN ZASTUPNIK NE OBAVIJESTE ODMAH SUD O
PROMJENI ADRESE, SUD E ODREDITI DA SE DALJNJE DOSTAVE U
PARNICI OBAVLJAJU OBJAVOM PISMENA NA OGLASNOJ PLOI SUDA, SVE
DOK STRANKA ILI NJEN ZASTUPNIK NE OBAVIJESTE SUD O SVOJOJ
NOVOJ ADRESI.
U toj situaciji dostava se smatara obavljenom protekom 15 dana od objave dostave na
oglasnoj ploi.
Odbijanje prijema
slajd 47.
Odbijanje prijema pismena

(l.350)
ostavit e pismeno u prostoriji gdje se
dostava obavlja ili
e pismeno pribiti na vrata prostorije
Na dostavnici e zabiljeiti dan,sat,i razlog
odbijanja primitka,te mjesto gdje je
pismeno ostavljeno
Kada stranku zastupa zakonski zastupnik ili punomonik, dostava se obavlja

zakonskom zastupniku ili punomoniku( l.340).
117
Iz sudske prakse:
Pravila o dostavljanju punomoniku a ne stranci, kogentne je naravi pa ni stranke ne
mogu izbjei njegovu primjenu klauzulama u punomoi. 79
-Kad je pismeno dostavljeno i stranci i njezinom punomoniku, rok za izjavljivanje
revizije poeo je tei od dana kad je prijepis presude dostavljen punomoniku, jer se ,
prema odredbi l.340 ZPP-a, stranci koja ima punomonika dostava obavlja
punomoniku. 80
2.2. Dostavljanje pravnim licima (l.349)

slajd 48.
Dostava pravnim licima

koja su na adresi (l.349)
predajom pismena osobi ovalatenoj za
primanje pismena a ako se ne zatekne
zaposleniku koji se zatekne u toj prostoriji
a ako ni to nije mogue
ostavit e obavijest da e pismeno biti
ostavljeno u sudu i da ga mogu preuzeti u
roku od 15 dana,a istakom roka se smatra
dostava izvrena
Pravnim osobama dostavu vre samo:

-ovlatena pravna osoba registrirana za obavljanje poslova dostave i
-ovlatena slubena osoba suda.
79
80
Vrhovni sud J.rev.2751/65

Vrhovni sud Hrvatske,Rev.1254/96 od 16.10.1996
118
Dostava tijelima vlasti i pravnim osobama obavlja se predajom pismena osobi

ovlatenoj za primanje pismena, ili ako se takva osoba ne zatekne u kancelariji,
zaposleniku koji se tu zatekne.
Ako se dostava ne moe ni tako izvriti, a sjedite tijela ili pravne osobe je na datoj
adresi,ostavit e u kancelariji ili poslovnoj prostoriji pismenu obavijest da e predmetno
pismeno biti ostavljeno u sudu i da ga tamo moe preuzeti u roku od 15 dana od
pokuaja dostave.
A ako se kancelarije ili poslovne prostorije ne nalaze na datoj adresi primjenit e se
odredbe l.348 st.3 i st.7.
slajd 49.
Dostava pravn.licima
koja nisu na adresi
vratit e pismeno sudu
sud e pozvati tuitelja da dostavi pravu
adresu sjedita a ako ovaj ne nae novu
adresu:
-objavit e na oglasnoj ploi suda
-objavit e u dnevnim novinama
Dostava se smatra obavljenom 15 dana
od objavljivanja
Ako stranka ODBIJE primiti pismeno, dostavlja e pismeno ostaviti u prostoriji, ili e
ga pribiti na vrata prostorijeNa dostavnici e zabiljeiti dan, sat i razlog odbijanja,te mjesto gdje je pismeno
ostavljeno i time se smatra da je pismeno dostavljeno.
Dostava se obavlja svaki dan, u bilo koje vrijeme a nain dostave ovisi od osobe kojoj
se pismeno dostavlja.
Kada se pismeno dostavlja linim uruenjem,moe se obaviti na bilo kojem mjestu.
119
Dostavnica je potvrda(dokaz) o obavljenoj dostavi, a potpisuju je primatelj i

dostavlja(l.351).
U sluaju da je primatelj nepismen ili je nije u stanju potpisati,dostavlja e napisati
slovima dan primitka, ime stranke i prezime, u kom svojstvu prima pismeno te e staviti
naznaku zato primatelj nije stavio svoj potpis.
Ako primatelj odbije potpisati dostavnicu,dostavlja e to zabiljeiti na dostavnici i
ispisati dan predaje i time se smatra da je dostava obavljena.
Ako se dostava tube vri licu koje se nije zateklo u stanu,pa dostavlja pismeno
ostavlja nekom od lica iz l.347 st 1, na dostavnici e pored potvrde o primitku
naznaiti da je predhodila pismena obavijest.
kada se dostava vri predajom pismena drugoj osobi,na dostavnici e se naznaiti odnos
tih osoba.
Kada se dostava vri po l.346,navest e se dan i sat kada je dostava pokuana i mjesto
gdje je ostavljena obavijest.
Iz sudske prakse:
Za injenice navedene na dostavnici vai presumpcija istinitosti dok se ne dokae
suprotno. 81
2.3. Ako je stranka u inostranstvu a nema punomonika
slajd 50.
Punomonik za prijem pismena

(l.353 i 354)
Ako tuitelj ili tueni borave u inostranstvu
Ako vie osoba zajedniki tue a nemaju
zajednikog punomonika
81
upaniski sud u Splitu,G.2101/97 od 31.10.1997
120
Kada je tuitelj ili njegov zastupnik u inostrenstvu,a nemaju punomonika u BiH,duni

su ve pri podnoenju tube imenovati PUNOMONIKA ZA PRIMANJE PISMENA.
A ako to sami nisu uradili,sud e ih pozvati da u odreenom roku imenujun
punomonika za primanje pismena uz upozorenje da e u suprotnom tubu odbaciti
(l.353 st.1).
Kada se tueni ili njegov zastupnik nalaze u inostranstvu,a nemaju punomonika u
BiH,sud e prilikom dostave prvog poziva pozvati ga da u primjerenom roku postave
punomonika za prijem pismena,uz upozorenje da e sud u suprotnom ,na tuenikv
troak postaviti zastupnika za primanje pismena.
Kada stranaka opozove punomonika za prijem pismena, a istovremeno ne postavi
drugog, sud e dostavu obavljati objavom pismena na oglasnoj ploi suda ,dok stranaka
ne postavi novog.
Kada punomonik za prijem pismena stranci otkae punomo,a stranaka ne imenuje
drugog u roku od 30 dana,sud e stranci na njen troak imenovati zastupnika za
primanje pismena.Sredstva predujmljuje tuitelj.
Kada vie osoba zajedniki tue,a nemaju zajednikog zakonskog zastupnika ili
punomonika,sud ih MOE pozvati da u odreenom roku imenuju zajednikog
punomonika za primanje pismena.A ako sami tuitelji to ne urade u roku,sud e jednog
od njih odrediti za zajednikog punomonika za primanje pismena,I o tome obavijestiti
stranke.To se odnosi I na jedinstvene suparniare I na tuitelje I tuene.(l.354).
2.4. Dostava od strane stranaka

U cilju ekonominosti postupka predviena je novina ZPPa u oblasti dostave
podnesaka protivnoj stranci.To pravo je dato strankama osim kada su predmet dostave:
- tuba,
-protutuba i
-pravni lijekovi.
Kada stranka dostavi jedan podnesak drugoj stranci,drugi takav podnesak e dostaviti
sudu sa napomenom I dokazom da je dostava drugoj stranci ve obavljana.
Ista zakonska rjeenja propisana su i ZPP-om pred Sudom BiH.
121
Meutim ZPP Brko Distrikta je zadrao ranija rjeenja.Tako je ovim Zakonom

predviena dostava samo u pravilu preko pote,a moe i preko radnika suda ili
neposredno u sudu(l.81).
Osim toga dostava pismena koja se moraju lino uruiti(tuba,presuda,pravni lijek)
dostavljaju se stranci lino ili njenom punomoniku, a ako ga nema i stranka nije na
adresi,dostavlja ostavklja obavijest kada bi i na kojem mjestu bi mogao tu osobu zatei
i tu obavijest ostaviti kod nakog od odraslih lanova porodinog domainstva, a ako i
njega nema onda kod kuepazitelja ili susjeda,ako na to pristanu.
Ako i nakon ostavljene obavijesti dostavlja ne zatekne lice kojem treba izvriti
dostavu,ostavit e pismeno kod lana porodinog domainastva,ili kuepazitelja ili
susjeda ako ovi na to pristanu.
Ako je lice odsutno sa adrese, vratit e pismeno uz napomenu gdje se lice nalazi
Ako lice odbije da primi pismeno ,dostavlja e ga ostaviti u stanu ili prostoriji gdje ta
osoba radi ili e pismeno pribiti na vrata stana ili prostorije,a na dostavnici e zabiljeiti
dan, sat i razlog odbijanja prijema i mjesto gdje je pismeno ostavljeno.
Ako stranka do donoenja drugostepene odluke promjeni adresu duna je o tome
obavijestiti sud,a ako to ne uini a promjeni adresu i dostavlja ne mogne saznati novu
adresu,sve daljnje dostave e se vriti putem oglasne ploe suda.Dostava se smatra
izvrenom 8 dana od stavljanja pismena na oglasnu plou suda.
Ovim Zakonom je zadrana i obaveza suda da nastoji od nadlenog organa Distrikta ili
na drugi nain dobiti potrebne podatke ako stranka sama nije u mogunosti saznati
adresu lica kojem se pismeno treba dostaviti.
U ovom dijelu se znaajno razlikuje Zakon Distrikta Brko od ostalih Zakona( FBiH,
RS i Suda BiH) koji su potpuno napustili obavezu suda da trai adresu stranke u bilo
kojem sluaju.
122
3. ODGOVOR NA TUBU
3.1. Dostavljanje odgovora na tubu
slajd 51.
Odgovor na tubu(l.70-73)
Tueni je duan po prijemu tube dostaviti
odgovor na tubu
Rok za tu radnju je najkasnije 30 dana
Sud je duan pouiti tuenog o ovim
obavezama i posljedicama nedostavljanja
Nakon prijema tube sa prilozima, tueni je duan najkasnije u roku od 30 dana

dostaviti sudu pismeni odgovor na tubu.(l.70).
Meutim prilikom dostavljanja tube tuenom, SUD je duan pouiti tuenog:
-o obavezi dostavljanja odgovora na tubu,
-o tome ta treba da sadri odgovor na tubu,
-o posljedicama nedostavljanja odgovora na tubu.
Sadraj odgovora na tubu je pojmovno ogranien na zahtjeve istaknute u tubi i na
procesna pitanja koja se pojavljuju u vezi sa tim zahtjevom .
U odgovoru na tubu tueni ne moe isticati svoje meritorne zahtjeve protiv tuioca
osim zahtjeva za naknadu parninih trokova i prigovora radi k o m p e n z i r a nj a u
parnici, jer takvi zahtjevi predstavljaju novu tubu, ne odnose se na tubeni zahtjev.
Ali tueni moe u odgovoru na tubu podnijeti protivtubu.
Novina u ovoj odredbi u odnosu na raniji ZPP jeste to je novim ZPP-om davanje
odgovora na tubu OBAVEZNO, a ranije to davanje bilo fakultativno.
123
Kada iz nekog razloga tueni ne dostavi odgovor na tubu postavlja se pitanje da li zbog
toga trpi posljedice.
Zakon to predvia samo kada je tuitelj predloio donoenje presude zbog
proputanja(l.182 st.1), kada sud moe iz razloga ne dostavljanja odgovora na tubu u
zakonskom roku i kada tubeni zahtjev nije oigledno neosnovan, donijeti presudu zbog
proputanja.
slajd 52.
Ne dostavljanje odgovora na tubu

Mogunost donoenja presude zbog
proputanja ako je donoenje ove presude
predloio tuitelj u tubi
Drugih posljedica nema
S druge strane dostavljanjem odgovora na tubu:

slajd 53.
Dostavljanjem odg.na tubu

Tueni se uputa u raspravljanje to ima
za posljedicu:
-treba pristanak tuenog za subjektivno
preinaenje
-vii sud prvog stepena ne ne moe oglasiti
nenadlenim za predmete iz nadl.nieg
suda
-tueni ne moe vie isticati prigovor
mjesne nenadlenosti a ni sud po sl.du.
124
Ovakva novina Zakona imala je za cilj da se tueni aktivno ukljui u postupak u ranoj
fazi ime je pripremanje glavne rasprave kao faza postupka dobila veliki znaaj za
dalji tok postupka.
3.2. Sadraj odgovora na tubu
slajd 54.
Odgovor na tubu sadri
Elemente podneska
Procesne prigovore
Izjanjenje o zahtje.
Protivtubeni zahtjev
L.71.
U ODGOVORU NA TUBU, TUENI E ISTAI MOGUE PROCESNE
PRIGOVORE I IZJASNITI SE DA LI PRIZNAJE ILI OSPORAVA POSTAVLJENI
TUBENI ZAHTJEV,TE NAVESTI I DRUGE PODATKE KOJE U SKLADU SA
ODREDBOM L.334 OVOG ZAKONA MORA IMATI SVAKI PODNESAK.
Procesni prigovori i pravni osnov odgovora na tubu su fakultativni elementi( kao kod
tube), jer se mogu istai samo ako postoje, ali ako postoje i oni su obavezan elemenat
kao i ostali (izjanjenje, sadraj podneska, razloge osporavanja, injenice i dokaze).
AKO TUENI OSPORAVA TUBENI ZAHTJEV, ODGOVOR NA TUBU MORA

SADRAVATI I RAZLOGE IZ KOJIH SE TUBENI ZAHTJEV OSPORAVA,
INJENICE NA KOJIMA TUENI ZASNIVA SVOJE NAVODE, DOKAZE
125
KOJIMA SE UTVRUJU TE INJENICE, TE PRAVNI OSNOV ZA NAVODE

TUENOG.
slajd 55.
Izjanjenje o zahtjevu(l.71)
ako osporava mora navesti:
-razloge iz kojih se osporava
-injenice na kojima zasniva navode
-dokaze kojima se utvruju te injenice
-pravni osnov za navode
Kod izjanjenja da li priznaje ili osporava tubeni zahtjev,tueni se zapravo uputa u

meritum spora, a time se tueni onemoguuje da isticanjem procesnih prigovora
odugovlai izjanjenje o meritumu dok se ne rjee procesni prigovori.
Ovo je znaajna novina ZPPa jer u velikoj mjeri onemoguuje odugovlaenje postupak
u ranoj fazi.
Uputanje tuenog u meritum spora ima znaaja:
-kod subjektivnog preinaenja tube.
Ranijim ZPPom to je bilo znaajno i zbog prigovora mjesne i stvarne nadlenosti kao i
kod povlaenja tube, ali novim zakonom to sada nije od znaaja jer se ti procesni
prigovori veu za dostavljanje tube na odgovor i podnoenja odgovora na tubu.
Tueni u odgovoru na tubu moe priznati tubeni zahtjev i u tom sluaju sud e
donijeti presudu na osnovu priznanja po l.180 ZPP-a,osim ako se radi o nedoputenim
raspolaganjima.
Ako tueni osporava zahtjev tube duan je navesti koji dio tubenog zahtjeva
osporava ili cijeli zahtjev,osporava li osnov i visinu ili samo jedno od njih,te svoje
navode potkrijepiti injenicama i dokazima.
126
Primjer:ANEKS 9
Kada je odgovor na tubu nerazumljiv ili nepotpun sud e radi otklanjanja tih
nedostataka postupiti po l.336:
-vratiti podnesak radi ispravke ili dopune,
-navesti ta sve treba ispraviti ili dopuniti,
-odrediti rok koji ne moe biti dui od 8 dana.
Ako odgovor na tubu ne bude vraen u roku smatrat e se POVUEN.
Ako odgovor na tubu bude vraen ali bez ispravke ili dopune ODBACIT e se,to e
sud uraditi i ako nije podnesen u dovoljnom broju primjeraka.
Ista Zakonska rjeenja propisana su ZPPom pred Sudom BiH.
Meutim ZPP-om Brko Distrikta BiH je propisano da e sud od tuenog zatraiti da
podnese odgovor na tubu,sa rokom od najvie 15 dana od dostave tube.Ako u tom
roku tueni ne dostavi odgovor na tubu sud e zakazati pripremno roite.
Iz ovakvog rjeenja se vidi razlika u odnosu na ostala procesna rjeenja, jer je u ostalim
Zakonima predviena obaveza tuenog da podnese odgovor na tubu.
3.3. Preboj potraivanja( kompenzacija)
U odgovoru na tubu tueni moe istai prigovor p r e b o j a potraivanja.
To e se desiti kada dva pravna subjekta steknu jedan prema drugome egzistentna,
istovrsna i dospjela potraivanja.
Meutim u pravnoj teoriji i praksi preovladava miljenje da sam susret navedenih
potraivanja nema konstitutivan znaaj, ve je potrebno da jedan od partnera
jednostranim graanskopravnim poslom- izjavom volje, saopenom protivniku,
prouzroi navedeni konstitutivni uinak. Ali gaenje uzajamnih potraivanja ne nastupa
tek od saopenja volje o kompenzaciji protivniku, ve od asa kad su se uzajamna
potraivanja odreenih svojstava r e a l n o s r e l a(ex tunc).
Ako su potraivanja razliita po visini, ovlateniku veeg iznosa pripada pravo na
ostvarenje vika prema svom partneru.
Kompenzacijom su prestala ovlatenja obiju stranaka, pa tueni moe samo poricati
osnovanost tuiteljeve tvrdnje o postojanju potraivanja prema tuenom i predloiti da
se njegov zahtjev odbije.
Ovdje sud u presudi treba da odgovori samo na tubeni zahtjev tuitelja, jer tuenikovog
nema, pa nema mjesta primjeni odredbe o dunosti odluivanja(u izreci presude) i o
postojanju tuenikovog potraivanja istaknutog radi prebijanja.
127
Sud je duan da brine i o izvanprocesnoj kompenzaciji koja predstavlja jedan od naina

uzajamne isplate, bez obzira na to od koje je stranke za to saznao.
Zakon predvia u odredbi l.191 st.3 da izreka presude sadri odluku o
postojanju ili nepostojanju trabine istaknute radi preboja.
Kada se u postupku istakne prigovor kompenzacije i trai da se izvri uzajamno
prebijanje potraivanja, prigovor ta potraivanja konstitutivno ne gasi, on tek stvara
osnovu za kompenzaciju konstitutivnom odlukom suda.
Prigovor kompenzacije se bi mogao istai nakon pripremnog roitu kao i drugi
materijalnopravni prigovori( zastara potraivanja i sl.).To iz razloga to sud po novom
Zakonu na pripremnom roitu odluuje o kojim pitanjima e se raspravljati na glavnoj
raspravi, a jedno o takvih pitanja bi bilo i pitanje kompenzacije.
Dok je prigovor o kompenzaciji pendentan, ne moe se o tom zahtjevu pokrenuti
druga parnica meu istim strankama.
Ali ako do kompenzacije nije dolo ili prigovor kompenzacije nije istaknut u parnici,
pravomonost odluke o tubenom zahtjevu ne obuhvaa i tuenikovo potraivanje
prema tuitelju.
Kad sud povodom prigovora radi kompenzacije u parnici ne bi presudom utvrdio da
takvo potraivanje postoji, ve bi samo utvrdio da takvo potraivanje ne postoji, ve bi
samo usvojio tuiteljev tubeni zahtjev , tueni bi naknadno u novoj parnici mogao
isticati isti zahtjev protiv dosadanjeg tuitelja, jer o njemu nije odlueno.Da se to
sprijei umjesno je, to zakon odreuje da sud mora presudom odluiti i o potraivanju
istaknitom radi preboja. 82
Iz sudske prakse:
Sud je duan u izreci presude odluiti o postojanju, odnosno nepostojanju trabine
istaknute u preboju, a ne samo o zahtjevu protivtube, kad je tueni do nespornog iznosa
tube stavio prigovor preboja, a za preostali iznos svoje trabine podnio protivtubu 83
82
83
Gra.proc.pravo,Triva-str.354
Vrhovni sud BiH,br..P.63/90 od 13.12.1990
128
4. PROTIVTUBA (l.74)
Kada tueni u parnici koju je pokrenuo tuitelj protiv njega, istakne samostalan zahtjev
protiv tuitelja, pred istim sudom, radi se o PROTIVTUBI.
Protivtuba je tuba tuenog protiv tuitelja iz parnice koju je ovaj protiv tuenog ranije
pokrenuo. Njome tueni ostvaruje pred istim sudom protiv tuitelja jedan svoj
samostalan tubeni zahtjev.
Za protivtubu u pogledu sadraja i forme vai sve ono to vai i za tubu.
Tueni nije duan da svoj zahtjev ostvaruje u protivtubi, pa to moe uiniti i u jednoj
samostalnoj parnici. Protivtuba je samo mogunost a ne i dunost za tuenog.
Uslovi za podnoenje protivtube su:
da je podnesena najkasnije u odgovoru na tubu ili na pripremnom roitu,
ako je stvarno nadlean isti sud i da:
- je zahtjev protivtube u vezi sa tubenim zahtjevom ili
- se zahtjevi mogu prebiti ili
- protivtubeni zahtjev glasi na utvrenje nekog prava ili pravnog odnosa o ijem
postojanju ili nepostojanju zavisi u cjelosti ili djelimino odluka o tubenom zahtjevu.
slajd 56.
Protivtuba(l 74)
ako je zahtjev u vezi sa tubenim
zahtjevom ili
ako se ti zahtjevi mogu prebiti ili
ako se trai utvrenje nekog prava ili
pravnog odnosa od kojeg zavisi odluka o
tubenom zahtjevu
S obzirom na odnos zahtjeva istanutih u tubi protivtubi

protivtubi:
imaju tri vrste
129
1.koneksna protivtuba- ako je zahtjev protivtube u vezi sa tubenim zahtjevom,

obino iz istog pravnog odnosa;
2.kompenzaciona protivtuba- ako tuitelj i tueni istiu kondemnatorne zahtjeve koji
se uzajamno mogu prebiti;
3.prejudicijerna protivtuba- ako se protivtubom trai utvrivanje prava ili pravnog
odnosa od ijeg postojanja ili ne postojanja zavisi u cjelini ili djelimino, odluka o
tubenom zahtjevu.
Pravila o protivtubi omoguavaju tuenom da do zakljuenja glavne rasprave moe
podnijeti protivtubu, ali pod slijedeim uslovima:
slajd 57.
moe se istai:
-u odgovoru na tubu
-na pripremnom roitu

-do zakljuenja glavne rasprave-ako
tuitelj na to pristane i sud ocijeni da nije
usmjereno na odugovlaenje postupka
Nakon pripremnog roita protivtubu tueni moe podnijeti samo:

-ako tuitelj da saglasnost i
-ako sud ocijeni da podnoenje protivtube nije usmjereno na odugovlaenje postupka.
Sve pravne posljedice protivtube tueni moe ostvariti i u samostalnoj parnici, pa je
prihvatanje protivtube iskljuivo rjeenje primjene principa ekonominosti postupka.
130
Protivtuba ne moe biti podnesena ako je za njeno rjeavanje stvarno nadlean vii sud.
A ako bude podnesena sud je nee odbaciti ve e se oglasiti nenadlenim i dostaviti
protivtubu nadlenom sudu. No ovo sada nije interesantna odredba budui da je
Zakonom o sudovima FBiH i RS propisana sva prvostepena nadlenost opinskim
odnosno osnovnim sudovima.
St.4 l.74 propisuje da se odredbe ovog zakona o tubi i odgovoru na tubu, na
odgovarajui nain primjenjuju i na protivtubu.
To bi znailo:
-da sud ispituje blagovremenost, urednost ili potpunost protivtube,
-da je dostavlja tuitelju na odgovor,
-da moe donijeti sva procesna rjeenja u vezi sa protivtubom.
Primjer: ANEKS 10
Iz sudske prakse:
-Ako je prvostepeni sud ocijenio da je zahtjev iz protivtube neuredan, nije zbog toga
mogao odbiti da odluuje po protivtubi, ve je morao po stupiti po l.109 preuzetog
ZPPa, tj.prvo tuenog pouiti i pomoi mu da protivtubu ispravi odnosno dopuni, pa
ako to tueni ne uini, sud je mogao protivtubu odbaciti, a o ureenom (ispravljenom i
dopunjenom) zahtjevu iz protivtube morao je odluiti. 84
-Prvostepeni sud nije u obrazloenju pobijane presude cijenio, a time ni raspravio, pa
ni obrazloio istaknuti prigovor neblagovremenosti podnesenog protivtubenog
zahtjeva.Takvim postupanjem prvostepeni sud je nezakonito onemoguio strankama da
raspravljaju pred sudom, na koju povredu ukazuje tuilac albom, pa je istu valjalo
uvaiti, pobijanu presudu ukinuti u dosuujuem dijelu za protivtubeni zahtjev i u tom
dijelu vratiti prvostepenom sudu na ponovno suenje. 85
Zakonom o parninom postupku pred Sudom BiH je institute protivtube regulisan
l.41,a po sadraju je identina sa odredbom l.74 ZPPa FBiH I RS.
ZPP-om Brko Distrikta BiH je protivtuba regulisana l.131,I po toj odredbi
protivtuba se moe podnijeti do zakljuenja glavne rasprave.
84
85
Kantonalni sud Tuzla br. G.560/98 od 30.11.1998

Okruni sud Doboj,br.G-87/04 od 14.07.2005 god
VJEBA 2
131
PODMODUL-ODGOVOR NA TUBU I PROTIVTUBA
1.Nakon dostave tube na odgovor sud ustanovljava da dostavnica nije uloena u

spis.Provjerom u pisarnici utvruje da se ni u pisarnici ne nalazi.
Pitanje:
-ta e sud uraditi?
2.Dostavlja na datoj adresi nije naao tuenog pa je tubu uruio osobi za koju je
naznaeno da je lan domainstva. Na dostavnici nije naznaeno da li je poslata
obavijest stranci o takvom uruenju.
Pitanje:
-Da li e sud pozvati dostavljaa da se izjasni, ponoviti dostavu ili neto tree?
3.Sud je utvrdio da tuena kojoj se pismeno ima dostaviti nije na na adresi iz tube, niti
je poznato njeno prebivalite ili boravite, naloio je tuitelju da dostavi novu adresu, a
tuitelj izvjetava sud da nema druge adrese,niti je moe ustanoviti.
Pitanje:
-ta e sud uraditi?
4.Kada drugostepeni sud dostavlja svoju odluku stranci i utvrdi da je stranka promjenila
adresu, da li e vratiti spis Opinskom sudu da on to rijei ili e postupiti kao i
prvostepeni sud?
Pitanje:
-ta bi ste vi uradili?
5.Tuitelj je podnio tubu protiv tuenog radi naknade tete.Tueni je u odgovoru na
tubu podnio protivtubeni zahtjev radi utvrivanja vlasnitva na nekretninama koje se
nalaze na podruju drugog mjesno nadlenog suda.
Pitanje:
-Da li ete prihvatiti raspravljanje po toj protivtubi?
6.Tueni u svom odgovoru na tubu navodi da u sluaju udovoljavanja tubenom
zahtjevu,on podnosi protivtubeni zahtjev koji glasi...
Pitanje:
-Da li ete raspravljati po takvoj protivtubi?
132
7. U odreenom roku tueni nije dao pismeni odgovor na tubu,pa je sud zakazao
pripremno roite.
Pitanje:
-Moe li sud zakazati pripremno roite bez konsultacija sa strankama?
8. Tueni je dao odgovor na tubu u kojem je istakao da osporava osnov i visinu

tubenog zahtjeva.
Pitanje:
-Da li je uredan odgovor na tubu-obrazloiti?
9.Za tuenog kojem je dostavljen tuba sudu je vraena dostavnica uz napomenu da je
na putu u Italiji.
Pitanje?
-ta e sud uraditi?
10.U sluaju kada sud ustanovi da tueni ne stanuje na adresi iz tube pa tuitelj ne
moe ustanoviti njegovu adresu,sud e dostavu izvriti objavljivanjem na oglasnoj ploi
sud i najmanje u jednim dnevnim novinama.
Pitanje:
-Od kojeg objavljivanja se rauna da je dostava izvrena?
11.U postupku po tubi tuitelja protiv tuenog radi isplate duga od 10.000,00
KM,tueni je u odgovoru na tubu istakao protivtubeni zahtjev da se tuitelj obavee
da njemu isplati na ime duga iznos od 20.000,00 KM. Tuitelj na pripremnom roitu
povlai tubu.
Pitanje:
-Kako tretirati protivtubu datu prije izjave o povlaenju tube i u vezi sa tim kako
cijeniti mjesnu nadlenost?
133
PODMODUL VI - PRIPREMNO ROITE
1.UVODNE NAPOMENE
Ovim podmodulom e se obraditi zakazivanje pripremnog roita kao jedna radnja koja
je izmjenjena novim odredbama Zakona.,zatim tok pripremnog roita,zakazivanje
glavne rasprave. Ali e se obraditi neki procesni instituti koji se mogu pojaviti kao
prigovor na pripremnom roitu kao to su:javnost postupka, jezik u postupku i izuzee
sudije.
Na pripremnom roitu sud moe predloiti strankama i alternativno rjeavanje spora
(medijaciju ili sudsko poravnanje), pa je i ova oblast obuhvaena predmetnim
podmodulom.
2. ZAKAZIVANJE PRIPREMNOG ROITA

Zavrna faza pripremanja za glavnu raspravu je pripremno roite. Novim Zakonom je
ovoj fazi postupka data izuzetno velika vanost. To iz razloga to je Zakon predvidio u
odredbi l.11 da se prvostepeni postupak, u pravilu, sastoji od dva roita:
-pripremnog roita i
-roita za glavnu raspravu.
To znai da je obavezno zakazivanje pripremnog roita a samo izuzetno sud moe
zakazati glavnu raspravu bez pripremnog roita. 86
l. 75
NAKON PRIJEMA ODGOVORA NA TUBU, ODNOSNO ODGOVORA NA
PROTIVTUBU, SUD E ZAKAZATI PRIPREMNO ROITE.
L.76
ODRAVANJE PRIPREMNOG ROITA JE OBAVEZNO, OSIM U
SLUAJEVIMA U KOJIMA SUD, NAKON ISPITIVANJA TUBE I ODGOVORA
NA TUBU, UTVRDI DA MEU STRANKAMA NEMA SPORNIH INJENICA
ILI DA ZBOG JEDNOSTAVNOSTI SPORA ODRAVANJE PRIPREMNOG
ROITA NIJE POTREBNO.
To je jedna od novina ZPP-a,kojom se propisuje obaveznost odravanja pripremnog
roita, to nije bilo propisano ranijim ZPP-om.
86
Komentar ZPP-a,Kulenovi i dr.,str.144
134
Sud u odreenom sluaju moe odmah da zakae glavnu raspravu bez pripremnog
roita. To e biti samo u sluaju da meu strankama nema spornih injenica ili zbog
jednostavnosti spora odravanje pripremnog roita nije potrebno.To je meutim
izuzetak,od pravila da je pripremno roite obavezna procesna radnja.
Zakazivanje pripremnog roita se vri r j e e nj em.Pogrena je praksa sudova da
roita zakazuju dopisima,jer sve odluke sud donosi rjeenjima, pa i odluku o
zakazivanju pripremnog roita.
Meutim obaveza suda je da pripremno roite odredi uz KONSULTACIJU sa
strankama(l.75 st 3 ).To praktino znai da bi sud prije zakazivanja pripremnog roita
morao kontaktirati stranke ili njihove punomonike putem telefona ili neposredno, te
zajedno sa njima odrediti datum zakazivanja pripremnog roita.
Ova odredba je obaveznog karaktera, jer Zakon propisuje da se u pravilu treba tako
postupiti ali praksa pokazuje da u nekim sluajevima to nije mogue.
Novina Zakonom koji odreivanjem konsultacija sa strankom i rokova za zakazivanje
pripremnog roita, dosljedno primjenjuje naelo efikasnosti postupka, ali Zakon nije
propisao najkrai rok za pripremanje stranke, to je imao raniji zakon u svojim
odredbama( najmanje 8 dana od prijema poziva).
slajd 58.
Konsultacija sa strankama
Datum odravanja pripremnog roita
ili
Neformalan plan suenja i upoznavanje
stranaka sa tokom postupka
Dilema:
-Da li na konsultaciji treba sa strankama razgovarati o predmetu spora u vidu
preliminarne konferencije?
Mogui odgovor:
135
Dosljednim tumaenjem Zakona proizilazi da se na konsultacijama stranke i sud

dogovaraju o datumu zakazivanja pripremnog roita.
Stoga ne bi bilo u skladu sa Zakonom u toj fazi postupak razgovarati i o predmetu
spora,ali je iz prakse evropskih sudova proizilo miljenje da bi razgovor u obliku
stvaranja plana suenja i upoznavanja sa tokom postupka,naroito sada kada je donesen
novi ZPP sa kojim stranke i nisu dovoljno upoznate, bilo korisno obuhvatiti i te radnje.
Po drugima, konsultacije se svode samo na odreivanje datuma pripremnog roita, to,
bez sumnje jeste Zakonska definicija.
-Da li e sud pozivati stranke na konsultaciju i kada tueni ne dostavi odgovor na tubu?
Mogui odgovor:
Sud bi i u tom sluaju trebao u pravilu pozivati stranke na konsultaciju o datumu
zakazivanja pripremnog roita.
Sud e nakon prijema odgovora na tubu ili ako odgovor nije dat, protekom roka za
odgovor, a ako tuilac u tubi nije predloio donoenje presude zbog proputanja,
zakazati pripremno roite.
slajd 59.
Pripremno roite
30 dana:
- od dana prijema odgovora na tubu ili
-proteka roka za podnoenje odgovora na
tubu
-a ako je tueni podnio protivtubu od dana
prijema odgovora na protivtubu
Meutim sud e uvijek zakazati pripremno roite ako tueni nije dao odgovor na
tubu,a nisu postojali uslovi za donoenje presude zbog proputanja.To je iz razloga to
136
sud bez izjanjenja tuenog o zahtjevu tube kao i injeninim navodima i dokazima, ne
moe utvrditi ima li spornih injenica meu njima ili ne,niti moe odluiti o procesnim
pitanjima.
Prednost odravanja pripremnog roita je mogunosti stranaka da jo jednom imaju
priliku da iznesu nove injenice i predloe nove dokaze,jer na glavnoj raspravi to vie
ne mogu osim pod zakonom predvioenim uslovima.
Na odluku suda da glavnu raspravu odri bez pripremnog roita nije dozvoljena
posebna alba.
slajd 60.
Poziv za pripremno roite

(l.77 i 352)
obavijestiti stranke o posljedicama
izostanka
da su dune najkasnije na pripremnom
roitu iznijeti sve injenice i predloiti
dokaze
na pripremno roite donijeti sve isprave i
predmete koje ele upotrijebiti kao dokaz
pouiti ih o obavezi da obavijeste sud o
promjeni adrese
Poziv za pripremno roite treba sadravati navedene elemente to je detaljnije

upozorenje nego po ranijem ZPP-u, kojim je trebalo navesti u pozivu samo da ponesu
sve isprave i sve predmete koje ele predloiti kao dokazi.
U pozivu strankama sud je duan upozoriti ih na zakonske posljedice nedolaska na
pripremno roite, tj.da e, ukoliko tuilac ne predloi odravanje roita u njegovoj
odsutnosti,a uredno je obavijeten da moe nastupiti presumpcija povlaenja tube, te
da e se pripremno roite odrati ukoliko na roite ne doe uredno obavijeteni tueni.
Ovo je jedan od izuzetaka da je NAPUTENO

STRANAKA.
137
NAELO POUAVANJA
Primjer:ANEKS 11
Navedene odredbe su u Zakonu fragmentarno i nepotpuno regulisale tok postupka i
aktivnosti stranaka i suda u vezi sa propisivanjem obaveze stranaka da na pripremno
roite donesu sve isprave i predmete koje ele upotrijebiti kao dokaze, zbog ega se
moe pojaviti nekoliko pitanja i dilema:
-
Da li se ova obaveza odnosi i na isprave i predmete koje je stranka u tubi

predloila ali ih nije uz tubu priloila?
ta e sud uiniti sa ispravama i predmetima koje stranke, u skladu sa
pomenutom zakonskom obavezom donesu na pripremno roite (da li e ih
razgledati, da li e dopustiti protivnoj strani da ih razgleda, da li e isprave
pohraniti u spis, ta e uiniti sa predmetima, da li e ih evidentirati u zapisniku
sa pripremnog roita, itd.)?
Kakve su procesne i druge posledice za stranku kada ne donesu isprave i
predmete na pripremno roite?
Mogu li se bez posledica po stranku (koja ih je u obavezi donijeti) isprave i
predmeti donijeti tek na glavnu raspravu?
Pripremno roite je posljednja faza u postupku kada stranke mogu, bez posebnog
odobrenja suda i bez saglasnosti protivne stranka :
1.iznositi nove injenice,
2.predlagati nove dokaze,
3.preinaiti tubu,
4.podnijeti protivtubu,
5.spojiti ili razdvojiti parnice,
Pripremno roite se odrava javno,a istoj mogu prisustvovati samo punoljetne osobe,
bez oruja.(l.122 u vezi l.118 i 119).
Dileme:
1. Ukoliko tueni u odgovoru na tubu iznese injenice i predloi dokaze koje e
izvesti na roitu za glavnu raspravu, a u fazi zakazivanja pripremnog roita
obavijesti sud da je sprijeen pristupiti na pripremno roite iz opravdanih razloga i
istim podneskom traiti od suda da prihvati izvoenje dokaza koje je predloila u cilju
dokazivanja injeninih navoda iz tube.
138
Da li e sud na pripremnom roitu odrediti izvoenje predloenih dokaza na

gl.raspravi?
Mogui odgovor:
Sudska praksa je ve prihvatila da u ovakvim situacijama na pripremnon roitu
rjeenjem dozvoli da tueni izvede dokaze koje e izvesti na roitu za glavnu raspravu
u izlaganju odgovora na tubu.
Ovo iz razloga to se tuba i odgovor na tubu izlau i na pripremnom roitu i na
roitu za glavnu raspravu, a lan 7 stav 1 Zakona o parninom postupku nije uslovio
parnine stranke da iznoenje injenica mora biti usmeno i neposredno dok se dokazi
izvode usmeno i neposredno na glavnoj raspravi u smislu odredbe lana 99. Zakona o
parninom postupku.
Ovome ide u prilog i injenica da je odredbom lana ZPP-a utvreno da u toku
pripremnja glavne rasprave stranke mogu upuivati podneske u kojima e navesti
injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve te predloiti dokaze kojima se utvruju
ovce injenice, a lanom 76 je utvreno da u svim sluajevima nije nuno odravanje
pripremnog roita, te u takvim situacijama sud prilikom zakazivanja roita za glavnu
raspravu odreuje koji e se dokazi izvesti na roitu za glavnu raspravu, dakle naelo
neoposrednosti i raspravno naelo dolazi do izraaja na roitu za glavnu raspravu, to
ide u prilog zauzetom stavu iz sudske prakse prvostepenih sudova da u rjeenju sa
pripremnog roita odredi izvoenje dokaza od strane tuene koje je dokaze predloila u
pismenim podnescima u cilju dokazivanja injeninih navoda odgovora na tubu.
139
3. TOK PRIPREMNOG ROITA

Zadatak pripremnog roita jeste da sud, uz saradnju stranaka, otkloni sve smetnje koje
spreavaju daljnje postupanje i da prikupi i sredi materijal koji se tie glavne stvari,
kako bi se glavna rasprava sa to vie uspjeha i to prije okonala.
Posljedice ne dolaska tuitelja su da se tuba smatra povuenom, osim ako tueni ne
predloi da se pripremno roite odri.
Ako tueni ne doe pripremno roite e se odrati u njegovom odsustvu.
slajd 60.
pripremno roite (l.78)
Tuilac ukratko izlae tubu

Tueni ukratko izlae odgovor na tubu
Rasprava o procesnim pitanjima
Rasprava o prijedlozima stranaka i
injenicama kojima stranke obrazlau
prijedloge
Odluuje o pitanjima koja e se raspravljati
na gl. raspravi i koji e s dokazi izvesti
Jedina izmjena u ovom dijelu zakona odnosi se na formulaciju ukratko koja se vee
za izlaganje tube i odgovora na tubu.
3.1. Ispitivanje pretpostavki za pripremnog roita
Prije izlaganja sud provjerava koje su stranke dole, te ako nisu da li su uredno
obavijetene. Od tih injenica zavisi da li e se odrati pripremno roite ili e biti
odgoeno.
140
Ne dolazak stranaka
AKO NA PRIPREMNO ROITE NE DOE TUILAC, SMATRAT E SE DA JE
TUBA POVUENA, OSIM AKO TUENI NE ZAHTJEVA DA SE ROITE
ODRI.
AKO NA PRIPREMNO ROITE NE DOE TUENI A UREDNO JE
OBAVIJETEN,ROITE E SE ODRATI BEZ NJEGOVOG PRISUSTVA.
U ovoj odredbi je znaajna razlika u odnosu na raniji ZPP, jer nije predviala razliku u
posljedicama kada izostane tuitelj ili tueni.
Novim zakonom je ta razlika evidentna jer ne dolaskom tuitelja na jedno roite za
glavnu raspravu nastupa presumpcija povlaenja tube.
Raniji ZPP je poznavao fikciju povlaenje tube zbog nedolaska tuitelja na prvo roite
za glavnu raspravu ali samo u sporovima male vrijednosti.
Meutim osnovi uslov za primjenu ove odrebe jeste da su tuitelj i tueni uredno
obavijeteni.Ako stranka koja nije dola na pripremno roite nije uredno obavijetena
sud e odgoditi pripremno roite po l.111 u vezi l.117.
Dileme:
U praksi su se pojavile dileme ta sa prijedlozima koje je tueni u odgovoru na tubu,
kada tueni ne doe na pripremno roite?
Po jednom miljenju sud je duan uzeti u obzir sve navode date u odgovoru na tubu, o
spornim injenicama i predloenim dokazima.Tu se postavlja pitanje ko e izloiti
tuenikov odgovor na tubu?
Mogui odgovor:
Odgovor na tubu nee niko izlagati ali budui da su i protiva strana a i sud upoznat sa
sadrinom istog, to e se imati u vidu a roite e se voditi u tom pravcu.Dokazi
(isprave) koje je tueni predloio a nije priloio uz odgovor na tubu sud nee
pribavljati, ali e svjedoke i vjetake odrediti kao dokaz koji e se izvesti na glavnoj
raspravi.
Ne dolazak tuenog moe samo njemu tetiti u odbrani njegovih interesa.Odluku koji e
dokazi biti izvedeni na glavoj raspravi sud e donijeti na temelju dokaza koje je tuitelj
prezentirao na pripremnom roitu i dokaza koje je tueni dostavio uz odgovor na tubu.
141
3.2. Izlaganja
Kod izlaganja tube , to je prva radnja stranaka na pripremnom roitu, ukratko e se
izloiti najbitniji elementi tube, a zatim tueni ukratko izlae najbitnije elemente
odgovora na tubu.
Ali ako nije dao pismeni odgovor na tubu, tueni moe dati potpuni odgovor na tubu.
Na ova izlaganja protivna strana ima pravo da se izjasni.
3.3. Raspravljanje
Sud zatim raspravlja o prijedlozima stranaka i injeninim navodima kojima strankre
obrazlau svoje prijedloge (l.80).
U ovom dijelu sud:
-sreuje procesnu grau,
-utvruje koje su injenice bitne a koje ne za donoenje odluke,
-razluuje sporno od nespornog,
-ispituje kojim bi se dokaznim sredstvom mogle utvrditi sporne injenice na glavnoj
raspravi.
Na pripremnom roitu sud e odluiti i o prijedlozima stranka koje se odnose na tok
postupka: prekid postupka, spajanje ili razdvajanje, odreivanje sudske mjere
osiguranja.
Jedna od najznaajnija novina ZPPa je ogranienje iznoenja novih injenica i
predlaganje novih dokaza, koji se mogu predloiti najkasnije na pripremnom
roitu.
Nakon toga samo ako stranka uini vjerovatnim da nove injenice i dokaze nije
mogla predloiti na pripremnom roitu, a nakon toga samo ako stranka uini
vjerovatnim da ih nije mogla predloiti na pripremnom roitu, mogu ih predloiti
na glavnoj raspravi.
Stoga je od izuzetne vanosti da stranke znaju da postoji ogranienje u pogledu
iznoenja novih injenica i predlaganja novih dokaza.
Ovdje se uoava mogunost da sud poui stranku i o ovim pravilima kada su u pitanju
injenice i dokazi, ali zakon to izriito ne propisuje pa sud to ne moe uiniti.
No u praksi e to sigurno dugo vremena stvarati probleme iz neznanja stranaka ali i
promjene naela sudskog postupka u tome to je ranijim ZPP-om bilo propisana
obaveza suda kao pricip da pomae neukoj stranci. Novim Zakonom taj princip je
izostavljen i sud ne samo da nije duan ve se postavlja pitanje da li smije u tom smislu
pouavati stranke, osim u onim odredbama koje Zakon izriito propisuje?
142
ZPP-om pred Sudom BiH je predvieno identino rjeenje postupka zakazivanja

pripremnog roita.
ZPP-om Brko Distrikta meutim, propisuje obavezu suda da u roku od 45 dana od
dana prijema tube, zakae pripremno roite, stim to je sud obavezan strankama
ostaviti najmanje 8 dana od prijema poziva za pripremu.
Rjeenja koja sud donosi nakon predhodnog ispitivanja tube i na pripremnom
roitu;
Ukoliko sud nije ranije rjeio procesne prigovore ili smetnje moe to uiniti na
pripremnom roitu(l.67) kao na slajdu 38.
3.3. Rjeenja koja sud donosi i na pripremnom roitu;

Ukoliko sud nije ranije rjeio procesne prigovore ili smetnje moe to uiniti na
pripremnom roitu(l.67) kao na slajdu 38.
Sud na pripremnom roitu odluuje i:
-o pitanjima koja e se raspravljati na glavnoj raspravi i
-koji e se dokazi izvesti na glavnoj raspravi.
Prema rezultatima raspravljanja na pripremnom roitu,sud e odluiti o pitanjima o
kojima e se raspravljati i dokazima koji e se izvesti na roitu za glavnu raspravu, pri
emu e rjeenjem odbiti prijedloge koje ne smatra bitnim sa kratkim obrazloenjem
razloga za odbijanje takvih prijedloga, bez prava stranke iji prijedlozi su odbijeni, na
albu protiv tog rjeenja.
Pitanja koja se mogu raspravljati na glavnoj raspravi su: osnov tubenog zahtjeva,
visina tubenog zahtjeva, sporedna potraivanja, materijalno-pravni prigovori( zastara
potraivanja, prijeboj i sl.).
U ovom dijelu je jedna od znaajnijih novina ZPP-a u odnosu na raniji, jer je ranije sud
na pripremnom roitu odluivao koji e se svjedoci i vjetaci pozvati na glavnu
raspravu i koji e se drugi dokazi pribaviti, a odluku o tome koji e se dokazi konano
izvesti donosilo je vijee na glavnoj raspravi.
143
Ovakav nain voenja pripremne faze postupka omoguava kvalitetno i sveobuhvatno

pripremanje glavne rasprave.
Odluivanje koji dokazi e biti izvedeni
Kada odredi izvoenje dokaza sasluanjem svjedoka ili stranaka, sud e svjedoke i
stranke pozvati na glavnu raspravu.
Kada odredi vjetaenje na glavnu raspravu sud e pozvati vjetaka uz napomenu da
izradi nalaz i miljenje(u obimu i predmetu po l.82 i l.150) koje e dostaviti sudu
prije glavne rasprave.
Pitanja:
-Ukoliko tuitelj nije uz tubu priloio dokaz u obliku isprave koji je naveo u tubi, niti
je taj dokaz donio na pripremno roite, da li e sud odrediti izvoenje takvog dokaza na
glavnoj raspravi?
Mogui odgovor:
Po jednima stranka je morala uz tubu priloiti i dokaze koji su u obliku isprava, jer je
to jedan od obaveznih elemenata tube, pa ako to tada nije uradila tuba nije bila
uredna.
To miljenje otvara pitanje da li e sud odbaciti tubu ako na poziv suda da se dostavi
isprava tuitelj to ne uradi?
Po drugima stranka moe sve do pripremnog roita dostavljati dokaze pa i one koji su
isprave, ali na glavnu raspravu samo ako uini vjerovatnim da ih bez svoje krivnje
ranije nije mogla priloiti.
Kada je odreen dokaz uviajem na licu mjesta, sud e odrediti vrijeme i mjesto
njegovog odravanja. Sud e uvijek u tom rjeenju odrediti rok u kojem vjetak treba
pripremiti i dostaviti nalaz i miljenje. Rok dostavljanja nalaza mora biti prije glavne
rasprave tako da nakon dostavljanja od strane vjetaka, sud ima najmanje 8 dana do
glavne rasprave da dostavi nalaz strankama.
O odluci suda- rjeenju kojim se odreuje koji e se dokazi izvesti na glavnoj
raspravi nije doputena alba, jer se radi o rjeenju kojim se upravlja postupkom.
Ali kada odreuje vjetaka sud je duan donijeti posebno rjeenje kojim e odrediti ime
i prezime,zanimanje vjetaka predmet spora, obim i predmet vjetaenja, te rok za
podnoenje pismenog nalaza.
144
Primjer: ANEKS 12
Pitanje:
-Da li je doputena posebna alba na rjeenje kojimse odreuje vjetak?
Mogui odgovor:
Budui da je l.148 st.1 i 2 Zakona propisano da se vjetaenje odreuje na prijedlog
jedne stranke a da druga stranka daje izjanjenje o tom prijedlogu, tek u sluaju da
stranke ne postignu sporazum, sud odreuje predmet i obim vjetaenja, pa na takvu
odluku stranke nemaju pravo na posebnu albu.
3.4. Spajanje i razdvajanje postupka (l.83)

Na pripremnom roitu sud moe odluiti i o spajanju postupaka radi zajednikog
raspravljanja, ako:
1.ako pred istim sudom tee vie parnica izmeu istih lica ili je isto lice protivnik raznih
tuitelja ili tuenih,
2.ako stranke daju saglasnost za spajanje,
3.ako bi se time ubrzalo raspravljanje i smanjili trokovi.
Spajanjem postupaka parnice ne gube samostalnost pa se o svakom zahtjevu mora
donijeti odluka.
Na pripremnom roitu sud moe odrediti odvojeno raspravljanje o pojedinim
zahtjevima iz iste tube, ako:
1.da je vie zahtjeva usmjereno u jednoj tubi protiv istih lica ili od strane istih lica,
2.ako stranke daju saglasnost za odvojeno raspravljanje.
Protiv rjeenja o spajanju ili odvojenom raspravljanju nije dozvoljena posebna alba.
Ovim procesnim radnjama se zasniva na naelu procesne ekonomije postupka.
ZPP-om pred Sudom BiH predviena su ista rjeenja u ovoj oblasti.
ZPP-om Brko Distrikta su propisana ista rjeenja.
145
4. ZAKAZIVANJE GLAVNE RASPRAVE

Nakon provoenja radnji odreivanja ta e se glavnoj raspravi raspravljati i koji dokazi
e se izvoditi sud zakazuje glavnu raspravu.
slajd 61.
zakazivanje roita za glavnu

raspravu na pripremnom roitu
dan i sat odravanja

pitanja o kojima e se raspravljati
dokazi koji e se izvesti
osobe koje e biti pozvane
Glavna rasprava e se u pravilu zakazati 30 dana od dana odravanja pripremnog

roita.
Meutim sud moe odrediti da glavnu raspravu odri odmah nakon pripremnog roita.
146
5. JAVNOST POSTUPKA
NAELO JAVNOSTI( l.4) predstavlja kontrolu rada suda u provoenju Ustava i
zakona.
l.122 je propisao da se odredbe o javnosti glavne rasprave odnose i na pripremno
roite.
Razlozi iskljuenja javnosti su:
slajd 61.
Iskljuena javnost
uvanje poslovne,slubene i line tajne

Interesi zatite maloljetnika
Interesi javnog reda
Razlozi morala
Javnost moe biti iskljuena za cijelo roite ili njegov dio, samo ako to zahtijevaju
interesi:
-uvanja slubene,poslovne ili line tajne,
-interesi zatite maloljetnika,
-javnog reda ili
-razlozi morala.
Takoer se javnost moe iskljuiti ako se mjerama za odravanje reda po
zakonu(izricanje opomene, novana kazna, udaljavanje pojedinih osoba iz sudnice...),
ne moe osigurati nesmetano odreavanje rasprave.
147
Ove odluke sud donosi po slubenoj dunosti ili po prijedlogu stranaka.

Iskljuenje javnosti ne odnosi se na:
slajd 62.
Iskljuenje javnosti se
ne odnosi na:
stranke,
zakonske zastupnike.
punomonike,
umjeae,
Ombdusmene
O iskljuenju javnosti sud je duan donijeti rjeenje koje mora biti obrazloeno i javno
objavljeno.
Na ovo rjeenje nije dozvoljena posebna alba, ali stranka moe u albi na presudu
pobijati i zakonitost ovog rjeenja.
Meutim takvo rjeenje ne treba posebno dostavljati strankama i ostalim uesnicima u
postupku ve je dovoljno isto objaviti na oglasnoj ploi.
Takvo rjeenje sud moe opozvati kada se steknu uslovi u toku postupka.
ZPP-om pred Sudom BiH su predviena ista rjeenja u pogledu konsultacija stranaka
o datumu zakazivanja pripremnog roita i javnosti pripremnog roita.
ZPP-om Brko Distrikta BiH su pravila o javnosti pripremnog roita identina sa
ostalim Zakonskim rjeenjima.
Meutim ovaj Zakon ne predvia obavezu suda da se konsultira sa strankama oko
zakazivanja pripremnog roita.
Na pripremnom roitu odluuje se i o pitanjima upotrebe jezika.
148
6. JEZIK U POSTUPKU
slajd 63.
Jezik i pismo
U Federaciji:
-bosanski,hrvatski i srpski
-pismo latinica i irilica
U Republici Srpskoj
-srpskog,bonjakog i hrvatskog naroda,
-pismo irilica i latinica
l.6 Zakona je propisano:

U PARNINOM POSTUPKU U RAVNOPRAVNOJ UPOTREBI SU BOSANSKI
JEZI, HRVATSKI JEZIK I SRPSKI JEZIK, A SLUBENA PISMA SU LATINICA I
IRILICA.
Iako postoji razliita formulacija, ista rjeenja su u svim Zakonima eniteta, pred Sudom
BiH i u Distriktu Brko.
Sva sudska pismena se upuuju na jednom od jezika iz navedenog lana (l.313).
Meutim stranke i drugi sudionici u postupku mogu upotrebljavati takoer jedan od
propisanih jezika,a ako ne poznaju ni jedan od propisanih jezika, osigurat e o svom
troku prevoenje procesnih radnji koje poduzimaju, kao i druga usmena i pismena
prevoenja za svoje potrebe.
Prevoenja obavljaju TUMAI.
U praksi se dakle moe desiti da sud vodi postupak na jednom jeziku a stranke na
drugom, propisanih u l.6.
To pravilo se odnosi i na pismo koje koristi sud ili stranka.
Ova odredba je novina u Zakonu u odnosu na ranije entitetske Zakone jer se na
teritosriju Bosne i Hecegovine propisuju ista rjeenja.
149
7. IZUZEE SUDIJE
U odreenim sluajevima sudija moe sam po slubenoj dunosti ili na prijedlog
stranke, predloiti svoje izuzee u sljedeim sluajevima:
-ako je sam stranka u postupku,
-ako je zakonski zastupnik ili punomonik stranke,
-ako je stranka,zakonski zastupnik ili punomonik, njegov srodnik po krvi u prvoj liniji
do bilo kojeg stepena,a u pobonoj liniji do etvrtog stepena;ili mu je brani ili
vanbrani drug ili srodnik po tazbini ,odnosno srodnik vanbranog druga ,do drugog
stepena;bez obzira da li je brak ili vanbrana zajednica prestala;
-ako je staralac,usvojilacili usvojenikstranke,njegovog zakonskog zastupnika ili
punomonika;
-ako je u donoenju odluke nieg suda ili drugog organa sudjelovao u istom predmetu;
-ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost.
Prijedlog za izuzee se moe podnijeti odmaah po saznanju a najkasnije do zavretka
glavne rasprave, a ako nije bilo rasprave do donoenja odluke.
Prijedlog za izuzee se moe podnijeti samo poimenino.
O zahtjevu odluuje predsjednik suda, a ako se trai izuzee predsjednika suda odluuje
predsjednik neposredno vieg suda.
Prijedlog mora biti obrazloen sa navodima okolnosti koje opravdavaju izuzee,a sudija
ije se izuzee trai daje izjavu o navedenim okolnostima.
Protiv rjeenja kojim se zahtjev usvaja nije doputena alba,a protiv rjeenja kojim se
odbija prijedlog nije doputena posebna albaa li stranka u albi na odluku o predmetu
spora moe prigovoriti i na odluku o izuzeu.
Ove odredbe se odnose i na zapisniara u postupku.
Iz sudske prakse:
Rjeenje kojim se odbija zahtjev za izuzee suca, moe se pobijati samo u albi protiv
konane odluke. 87
87
Vrhovni sud Hrvatske,gr.19/97 od 19.2.1998 god.
150
8. ALTERNATIVNO RJEAVANJE SPORA

slajd 64.
alternativno rjeavanje spora

medijacija,
sudsko poravnanje,
.
Medijacija je jedan od naina alternativnog rjeavanja spora koji je prihvaen u
odreenom broju zemalja i koji je inkorporiran u na sistem procesnih zakona.
Zakon o medijaciji je doneen ali nisu doneseni svi drugi propisi i podzakonski akti
zbog ega se ovaj Zakon jo ne primjenjuje.
Stoga je prelaznom odredbom l.457 Zakona propisano da e se odredba koja regulie
medijaciju poeti primjenjivati tek nakon stupanja na snagu posebnog zakona kojim se
ureuje postupak medijacije.
Meutim, izvjesno je da bi uskoro i ova institucija trebala zaivjeti pa, poznavanje ovih
odredbi kojim je u parninom postupku regulisana medijacija,se ini nunim.
Medijacija je regulisana l.86 ZPPa, kojom odredbom je predvieno da:
151
slajd 65.
medijacija
moe predloiti sud-najkasnije na
pripremnom roitu
mogu predloiti stranke sporazumno-do
zakljuenja glavne rasprave
Meutim Zakon predvia ogranienje suda da moe predloiti medijaciju najkasnije

na pripremnom roitu,a stranke istu mogu predloiti prije pokretanja postupka pa i u
toku postupka do zakljuenja glavne rasprave.
Iz zakonske formulacije se vidi da sud moe strankama samo predloiti postupak
medijacije pa ako jedna od stranaka to ne prihvati,nema naina da se na to i prinudi.Iz
toga proizilazi neobavezan katrakter medijacije.
Medijacija je nain rjeavanja spora izmeu stranaka na nain da stranke same u
neposrednom razgovoru iznau najbolja rjeenja da prevaziu spor. Medijator ima
ulogu neutralne osobe koja moe stranci ukazati na prednosti ili nedostatke odreenih
rjeenja ali na nain da druga strana ne posumnja u njegovu nepristrasnost.
Kada sud ili stranke predloe medijaciju sud donosi rjeenje kojim odgaa roite ali
najkasnije za 30 dana(l.112 st.1 taka 2). Stranke su dune sud u odreenom roku za
odgodu obavijestiti u sluaju da medijacija nije zakazana iz razloga koji nisu vezani za
stranku.
Ukoliko stranke postignu sporazum takva isprava ima snagu izvrne isprave.
ZPP-om Suda BiH su ista procesna rjeenja.
152
ZPP-om Brko Distrikta poznaje institut medijacije ali pod nazivom posredovanje.
Razlika je u linosti medijatora-posrednika,je tome da posredovanje obavlja sudija koji
nije zaduen sa spisom, i to je u Distriku Brko posredovanje obavezna faza parninog
postupka.
Sudska nagodba ili poravnanje je nagodba o predmetu spora koje stranke mogu
zakljuiti u toku cijelog postupka.To je jedna vrsta graansko-pravnog ugovora kojim se
ureuje materijalopravni i procesnopravni odnosi,kojom se utjee na ishod postupka a
koja za posljedicu ima pravosnanost.
slajd 66.
sudska nagodba (l.87-93)

u toku cijelog postupka
sud e nastojati da se zakljui
sud moe predloiti kako da se nagode
ali ne i za nedoputena raspolaganja
Zakljuenjem sudske nagodbe parnica prestaje tei pa se time sudska nagodba

izjednaava sa sudskom presudom.
l.88 ZPPa je propisano
SUD E, NA NAIN KOJI NE UGROAVA NJEGOVU NEPRISNTRASNOST, NA
PRIPREMNOM ROITU, KAO I U TOKU CIJELOG POSTUPKA, NASTOJATI
DA STRANKE ZAKLJUE SUDSKU NAGODBU.
U ovoj odredbi u odnosu na raniji ZPP, uoljiva je novina u aktivnijoj ulozi suda u
postupku zakljuivanja sudske nagodbe.
Tako sud:-ukazuje na mogunost zakljuivanja nagodbe i
153
-aktivno nastoji da do sudske nagodbe doe.

Ranijim Zakonom je sud bio duan samo da ukae na mogunost i pomogne strankama
da zakljue sudsku nagodbu..
Aktivnost suda se ogleda u tome da:
1.predlae kako da se nagode,
2.vodi rauna o eljama stranaka,
3.vodi rauna o prirodi spora,
4.vodi rauna o odnosima meu strankama,
5.vodi rauna i o drugim okolnostima
Meutim sud ne smije direktno utjecati na volju stranaka ili strankama nametati
rjeenje.To iz razloga jer u suprotnom stranka moe traiti ponitaj sudske nagodbe
zbog mana volje.
slajd 67.
dejstvo sudske nagodbe

zakljuena kada stranke potpiu zapisnik
ima snagu izvrnog naslova
moe se pobijati samo tubom i to u roku
od tri (3) mjeseca od dana saznanja a
najkasnije u roku od pet (5) godina od
zakljuenja
ako se utvrdi da je ranije zakljuena
sudska nagodba, sud e odbaciti tubu
Sporazum stranaka o nagodbi unosi se u zapisnik, a nagodba je zakljuena kada

stranke potpiu zapisnik.
154
Iz toga proizilazi da sud ne donosi nikakvu odluku ve se sporazum stranaka unosi u

zapisnik.
U praksi se deava da sudovi na zapisniku donose rjeenja o zakljuenju sudske
nagodbe to je pogreno, jer se rjeenja donose samo u sluaju kada se odbija prijedlog
za zakljuenje sudske nagodbe iz razloga nedoputenih raspolaganja.
U zapisniku kojim se zakljuuje sudska nagodba nije potrebno unosti ni izjavu o
povlaenju tube, jer se sudskom nagodbom okonava parnica meritornom odlukom
koju su donijele stranke,a povlaenjem tube prestaje parnica odustankom tuitelja od
postupka.
U situaciji kada u toku pisanja sudske nagodbe na zapisnik jedna stranka odustane od
sudske nagodbe i ne eli potpisati zapisnik, nee doi do zakljuenja sudske nagodbe.
Ranijim Zakonom je bilo predvieno da stranka obavezno proita zapisnik prije
potpisivanja ali novim zakonom to nije predvieno.
Nakon potpisivanja zapisnika kojim je sainjena sudska nagodba, stranke dobivaju po
jedan primjerak ovjerenog prepisa zapisnika.
To je novina jer ranijim Zakonom prepis zapisnika se izdavao samo na zahtjev stranka.
Zapisnik o sudskoj nagodbi ima sva dejstva pravosnane presude i predstavlja
izvrni naslov.
Donoenju sudske nagodbe zavisi iskljuivo od volje stranaka, pa je naelo dispozicije
dolo do potpunog izraaja.
Predmet nagodbe moe biti cijeli tubeni zahtjev ili jedan njegov dio( to podrazumjeva
glavi zahtjev i sporedno potraivanje ukljuujui i trokove postupka) ali je uvijek
vezan iskljuivo za tubeni zahtjev(i protivtubeni zahtjev kada je postavljen).
Jedini izuzetak kada nije dozvoljeno zakljuiti sudsku nagodbu jesu nedozvoljena
raspolaganja(l.3 st.2). Sud e donijeti rjeenje kojim odbija prijdlog za sudsku
nagodbu.U tom sluaju zastat e sa postupkom dok rjeenje ne postane pravosnano.
Primjer: ANEKS 13
Dilema:
-ta znai zastoj postupka?
Mogui odgovor:
Iz zakonske formulacije proizilazi da stranka kojoj je odbijen prijedlog za zakljuenje
sudske nagodbe jer se radi o nedopuenom raspolaganju, ima pravo na albu na rjeenje
suda. albeni rok je 30 dana pa je pitanje da li e sud odgoditi roite za 30 dana ili e
155
stranka odmah izjaviti da ulae albu na zapisnik, po kojoj e sud predmet nakon roita
dostaviti drugostepenom sudu.U tom smislu treba tumaiti zastoj postupka tj. dok se
ne vrati sa drugostepenog suda.
Za razliku od sudske nagodbe postoji vansudska nagodba koja ima karakter ugovora ali
ne i izvrne isprave.
Pobijanje sudske nagodbe se moe traiti samo tubom,iz razloga zablude ili pod
utjecajem prinude ili prevare i to u roku od tri(3) mjeseca od saznanja za razloge
pobijanja, a najkasnije u roku od pet(5) godina od dana zakljuivanja sudske
nagodbe(l.92).
Ova zakonska odredba je potpuno nova u procesnoj parninoj regulative, jer je ranijim
zakonima bila propisana u Zakonu o obligacionim odnosima, kao materijanopravnoj
osnovi.
Osim stranaka koje su zakljuile sudsku nagodbu, istu mogu pobijati i trea lica koja
imaju pravni interes, kao svaki drugi ugovor.
l.93
SUD E U TOKU CIJELOG POSTUPKA PO SLUBENOJ DUNOSTI PAZITI DA
LI SE VODI PARNICA O PREDMETU O KOJEM JE RANIJE BILA ZAKLJUENA
SUDSKA NAGODBA I AKO UTVRDI DA SE PARNICA VODI O PREDMETU O
KOJEM JE ZAKLJUENA SUDSKA NAGODBA, ODBACIT E TUBU.
Dilema.
-Vezana za ovu odredbu se odnosi na pojamcijeli postupak, kao ranije reeno kod
dileme kada se void ista parnica ili kada je pravosnano presueno o istoj stvari..
Iz odredbi koje propisuju granice ispitivanja prvostepene presude u postupaku po albi
(l.221) i granice ispitivanja drugostepene presude u postupaku po reviziji (l.241) ne
proizilazi obaveza albenog i reviziskog suda da po slubenoj dunosti pazi na ranije
zakljueno sudskog poravnanja u istoj pravnoj stvari.
U tim postupcima je predvieno da albeni i reviziski sud o toj injenici vode rauna
samo po prigovoru stranaka.
Meutim ima miljenja da bi se takva injenica mogla podvesi pod primjenu materijalog
prava, pa bi u tom sluaju i bez prigovora stranaka sud po saznanju za postojanje sudske
nagodbe u ranijem postupku,u istoj pravnoj stvari, mogao odluiti po slubenoj
dunosti.
156
Takvim tumaenjem cijeli postupak bi se odnosio na postupak sve dok se ne iscrpe

redovni i vanredni pravni lijekovi.
Ali to bi takoer znailo da se sudsko poravnanje moe zakljuiti i u albenom postupku
i u postupku po vanrednim pravni lijekovima(reviziji).
Ovo miljenje meutim ne moe razrijeiti dilemu kako postupiti sa ve donesenom
prvostepenom odlukom,koja egzistira sve dok se ne ukine ili preinai, a Zakon to u
odredbama kojima se propisuje postupak pred drugostepenim sudom ne rjeava.
Raniji Zakon o parninom postupku FBiH i RS nije imao ovu dilemu jer je propisivao u
l.302 st.1 da stranke mogu u toku cijelog postupka pred parninim sudom prvog
stepena zakljuiti sudsku nagodbu o predmetu spora.
Dakle,evidentno je da je zakonodavac trebao pojasniti odredbe vezano za pojam cijeli
postupak.
Iz sudske prakse:
Sudska nagodba je, bez obzira na to to je zakljuena pred sudom i to ima i odreene
procesnopravne elemente, prvenstveno ugovor parninih stranaka pa je stoga uloga suda
pri zakljuivanju takvog ugovora svedena samo na to da pazi na dopustivost njegovog
sadraja u okviru primjene odr.3 st.3 ZPP-a.
Stoga, ako pri zakljuenju sudske nagodbe doe do toga da stranke nisu na adekvatan
naina izrazile i formirale svoju stvarnu volju, sud nije ovlaten izvriti rjeenjem
ispravku ve zakljuene nagodbe.
Izvriti bilo kakav ispravak sudske nagodbe, pa ak i onaj koji bi se odnosio na oitu
pogreku u pisanju, sud bi mogao jedino temeljem saglasnog prijedloga stranaka, u
kojem sluaju nije rije o odluci-rjeenju o ispravci nagodbe, ve je rije o zakljuenju
nove sudske nagodbe izmeu istih stranka kojom se ispravljaju pogreke i propusti u
ranije zakljuenoj nagodbi i ona se sadrajno usklauje sa stvarnom voljom
stranaka.Ako, pak, takva suglasnost prijedloga stranaka za ispravak nagodbe nema,
zainteresirana stranka bi svoje eventualno pravo mogla ostvariti u zasebnoj parnici. 88
ZPP-om Suda BiH su predviena ista procesna rjeenja.
ZPP-om Brko Distrikta postoji razlika jer je l.221 propisano da se predmet odmah
nakon pripremnog roita upuuje na posredovanje.
88
upaniski sud u Rijeci,G.472/97 od 14.1.1998
157
Roite za posredovanje provodi drugi sudija istog suda.Odrava se u roku od 15 dana

od dana odranog pripremnog roita,a izuzetno moe i u roku od 30 dana ako za to
postoje posebni razlozi.
Postupak posredovanja vodi se u skladu sa Pravilnikom o posredovanju.Odluka koja
moe biti donesena jeste nagodba meu strankama a ako neka od stranaka ostaje kod
osporavanja potraivanja, predmet se sa prateim izvjetajem vraa sudiji da zakae
glavnu raspravu.
Odredbe o sudskoj nagodbi propisane su u posebnoj Glavi XXI iza glavne rasprave.
Ovim rjeenjem sud je duan samo upozoriti stranku i pomoi joj da zakljui sudsku
nagodbu.
Ovaj Zakon dozvoljava da se sudska nagodba postigne i prije pokretanja postupka.
U ZPPu Brko Distrikta nisu predviene odredbe o pobijanju sudske nagodbe,pa se u
odnosu na takav zahtjev primjenjuje ZOO.
VJEBA 3
158
PODMODUL IV - PRIPREMNO ROITE
1.Punomonik tuenog na pripremnom roitu predlae sudu da se odgodi roite jer je

ovlatenja za zastupanje dobio 3 dana prije zakazanog roita,uz obrazloenje da nije
stigao da se pripremi.
Pitanje:
-Da li e se udovoljiti prijedlogu?
2.Tuitelj na pripremno roite nije donio javnu ispravu kao dokaz pa sudu predlae da
se ovaj dokaz odredi za izvoenje na glavnoj raspravi.
Pitanje?
-Da li e sud odrediti izvoenje ovog dokaza i dozvoliti naknadno donoenje javne
isprave kao dokaza na glavu raspravu?
3.Tuitelj na pripremnom roitu obavijetava sud da nije mogao do pripremnog
roita obezbijediti dokaz izvod iz zemljine knjige,jer je guva u gruntovnici.Spor je o
vlasnitnu na nekretnini.
Pitanje?
-ta e sud uraditi?
4.Sud je nakon prijema odgovora na tubu pozvao stranke i dogovorio datum
odravanja pripremnog roita.
Pitanje?
-Kako e sud znati da li e pripremno roite biti odrano?
5.Tueni u svom odgovoru na tubu istie da se isti spor ve vodi pred sudom
(prigovara litispedenciji) ali ne navodi broj spisa.
Pitanje:
-Da li e sud sam provjeriti postojanje drugog postupka ili e naloiti tuenom da
dostavi dokaze o istaknutom prigovoru.
-Kada na pripremnom roitu dobije dokaze o litispedenciji da li donosi odmah odluku i
kakvu?
-Ako ne nae osnovanim prigovor litispedencije kakvu odluku donosi i kada?
159
6.Sud je odbio prigovor tuenog da se tuitelj u ranijoj parnici odrekao tubenog

zahtjeva,pa tueni u znak protesta odbija da raspravlja u predmetnom sporu.
Pitanje?
-ta e sud uraditi?
7.Sud na pripremnom roitu odreuje vjetaka i nalae tuitelju da predujmi trokove
vjetaenja u iznosu od 500,00 KM.
Pitanje:
-Da li tuitelj ima pravo albe na rjeenje o odreivanju vjetaka i visini predujmljenih
trokova vjetaenja?
8.Na pripremno roite nisu doli ni tuitelj ni tueni.U tubi nije predloena presuda
zbog proputanja,a tuitelja sud nije obavijestio o razlozima izostanka.
Pitanje:
-ta e sud uraditi?
9.Tuitelj nije pristupio pripremnom roitu a tueni jeste.Tuitelj u pismenom
podnesku predlae odgodu roita jer je bolestan.Pri tome sudu ne dostavlja nikakav
dokaz o navodima iz podneska.
Pitanje:
-Da li e sud odgoditi roite?
10.Tueni na pripremnom roitu predlae sudu da se postupak umirovi jer e se moda

sklopiti nagodba meu strankama.
Pitanje:
-ta e sud uraditi?
REZIME
TOK PRVOSTEPENOG POSTUPKA
spor
Postupak po tubi
Predhodno ispitivanje i dostava tube
Odgovor na tubu
Pripremno roite
Glavna rasprava
odluke
Konvencija za zatitu ljudskih prava

i osnovnih sloboda-l.6
Pravo na poteno suenje:
-pravo na sud osnovan zakonom
-pravo na nezavistan sud
-pravo na nepristrasno suenje
-pravo na pravino suenje
-naelo javosti
-pravo na suenje u razumnom roku
160
161
Postupanje po tubi
Utvruje urednost tube
Odbacuje tubu
Ne spada u sudsku nadlenost

Neblagovremena
Ve tee parnica
Dost.tubu na odgovor
Sklopljena sudska nagodba

Odricanje od tubenog zahtjeva
Nedostatak pravnog interesa
Nije otklonio nedostatak iz l. 66
Pripremanje glavne rasprave

Predhodno ispitivanje tube(l.66-69)
Dostava tube tuenom na odgovor(l.7073)
Postupak po protivtubi(l.74)
Pripremno roite(l.75-85)
Zakazivanje glavne rasprave(l.94-96)
Sud je duan
savjesno i nepristrasno voditi postupak
pridravati se zakona i tumaiti ih u skladu sa
principima Ustava i meunarodnih akata
postupak provesti bez odugovlaenja (l.10)
dok se ne rjei sukob nadlenosti, poduzimati
radnje za koje postoji opasnost od odgode
paziti da se ne zakljui sudska nagodba za
nedoputena rspolaganja (l.89 st.2)
Sud po slubenoj dunosti pazi
na apsolutnu nadlenost (l.16);

na stvarni i mjesnu nadlenost (l17);
da li tee ista parnica (litispedencija-l.60);
na blagovremenost tube (l.67 i 79);
na pravomono presuenu stvar (res iudicata);
na to da li je ranije sklopljena sudska nagodba (l.93);
na odricanje od tubenog zahtjeva;
na pravni interes kod tube za utvrenje;
na to da li su otklonjeni nedostatci podneska;
da li je punomonik ovlaten za zastupanje (l.309);
162
Sud pouava stranke samo

o pravu tuenog na odgovor na tubu i
posljedice ne postupanja
pravu stranaka da najkasnije na
pripremnom roitu iznesu injenice i
predloe dokaze
o nedostatcima podneska prije odbaaja
o obavezi prijavljivanja promjene adrese
Stranke su dune:
da govore istinu i savjesno koriste pravo
(l.99);
da obavijeste sud ako ve tee parnica
izmeu istih stranaka (l.60 st.4);
najkasnije na pripremnom roitu iznijeti
sve injenice i predloiti dokaze (l.77);
da obavijeste sud o promjeni adrese
(l.352 st.1);
163
tuilac duan-navesti vrjednost spora

(l.316);
tueni duan-u roku od 30 dana dostaviti
pismeni odgovor na tubu;
zakonski zastupnik-da dokae svoj status
(294 st.2);
punomonik-da pri prvoj radnji priloi
punomo (309 st.1);
164
165
ANEKS 1 - Rjeenje kojim se poziva tuitelj na ispravku tube zbog nedostatka

stranake sposobnosti
Opinski sud(Osnovni) ________________
Broj: _______________
Dana _______________
Opinski sud(Osnovni) u ________________ po sudiji _________________ u
pravnoj stvari tuitelja _______________________ protiv tuenog Ministarstvo
odbrane FBiH radi ___________________ v.s. __________ u toku pripremanja
glavne rasprave, dana_______ donio je dana_______sljedee:
RJEENJE
Poziva se tuitelj da tubu podnesenu dana _____ispravi na nain da kao tuenu
oznai pravno lice.
Ispravku treba izvriti u roku od 5 dana, u protivnom sud e tubu odbaciti.
Obrazloenje
Tuitelj je kod ovog suda podnio tubu protiv tuenog Ministarstva odbrane FBiH,
radi _______________dana ____________.
Sud je u postupku ispitivanja tube ustanovio da oznaena tuena nema svojstvo
pravnog lica,pa time ni sposobnost da bude stranka u postupku(stranaka sposobnost),
niti su ispunjene pretpostavke da joj se prizna svojstvo stranke po l.291 st.3 ZPP-a.
Kako tuena nema stranaku sposobnost to sud poziva tuitelja da ispravi ovaj
nedostatak u tubi u datom roku u smislu l.66 ZPP-a.
Ukoliko tuitelj ne postupi po nalogu suda, sud e u smislu l.295 st.4 ZPP-a, tubu
tuitelja odbaciti.
Sudija,
_______________
Pouka:
Na ovo rjeenje stranka nema pravo posebne
albe u smislu l.295 st.5 ZPP-a.
166
ANEKS 2 - Rjeenje kada se sud oglaava stvarno nenadlenim

Opinski(Osnovni) sud ________________
Broj: _______________
Dana _______________
Opinski(Osnovni) sud u ________________ po sudiji _________________ u
pravnoj
stvari
tuitelja_______________________protiv
tuenog_________radi________________ v.s. __________ u toku pripremanja
RJEENJE
U ovoj pravnoj stvari Opinski(Osnovni) sud u _____________oglaava se stvarno
nenadlenim za rjeavanje po tubi tuitelja protiv tuenog.
Ukidaju se sve provedene radnje u postupku.
Odbacuje se tuba tuitelja protiv tuenog podnesena dana________.
O b r a z l o e nj e
Tuitelj je kod ovog suda ppodnio tubu protiv tuenog radi __________.Na
pripremnom roitu sud je ispitujui injenice koje se odnose na nadlenost suda,
utvrdio da je zahtjev iz tube usmjeren na potraivanje za koje je nadlean organ
uprave.
Naime odred. l.____ Zakona______ propisano je da e organ uprave donijeti odluku
u povodu zahtjeva za ________.
U takvoj situaciji ovaj sud je apsolutno nenadlean da rjeava o zahtjevu tuitelja iz
tube, pa je u smislu l.16 st.2 ZPP_a donio odluku kojom se oglasio stvarno
nenadlenim,ukinuo provedene radnje I tubu tuitelja odbacio.
Sudija,
________
Pouka:
Protiv donesenog rjeenja nezadovoljna stranka ima
pravo albe u roku od 30 dana od prijema rjeenja.
alba se podnosi Kantonalno(Okrunom
Opinsko(Osnovnog)suda.
)sudu
primjerka
putem
167
ANEKS 3 - Rjeenje kada se sud oglaava mjesno nenadlenim

Broj: _______________
Dana _______________
Opinski(Osnovni) sud u ________________ po sudiji _________________ u
pravnoj
stvari
tuitelja_______________________protiv
tuenog_________radi________________ v.s. __________ u toku pripremanja
RJEENJE
U ovoj pravnoj stvari Opinski(Osnovni) sud u _____________oglaava se mjesno
nenadlenim za rjeavanje po tubi tuitelja protiv tuenog.
Po pravosnanosti Rjeanja cijeli spis e se u roku od tri(3) dana, dostaviti mjesno
nadlenom Opinskom(Osnovnom) sudu________ na dalji postupak.
Tuitelj je kod ovog suda podnio tubu protiv tuenog radi utvrivanja prava vlasnitva
na nekretninama.U toku ispitivanja tube ovaj sud je ustanovio da se nekretnine nalaze
na podruju Opine_______.
Odredbom l. 42 ZPP-a je propisano da je za suenje u sporovima o pravu vlasnitva,
iskljuivo nadlean sud na ijem podruju se nalaze nekretnine.
Kako tueni u odgovoru na tubu istie prigovor mjesne nenadlenosti ovog suda, koji
prigovor je osnovan, to je primjenom l.19.st1 ZPP-a doneseno rjeenje kao u izreci
rjeenja.
Opinski sud u _________ je odreen kao stvarno i mjesno nadlean za rjeavanje po
predmetnoj tubi jer je po Zakonu o sudovima u FBiH(ili drugi Zakon) odreen za
suenja na podruju teritorije Opine _______.
Sudija,
________
Pouka:
Protiv donesenog rjeenja nezadovoljna stranka ima
pravo albe u roku od 30 dana od prijema rjeenja.
alba se podnosi Kantonalno(okrunom
Opinsko(Osnovnog)suda.
)sudu
primjerka
putem
168
ANEKS 4 - Rjeenje kojim se poziva tuitelj na ispravku tube zbog netane adrese
Broj: _______________
Dana _______________
Opinski sud(Osnovni) u __________ po sudiji ___________ u pravnoj stvari
tuitelja__________ protiv tuenog___________ radi __________ v.s. __________, u
toku pripremanja glavne rasprave, dana ______donio je sljedee:
RJEENJE
Vraa se tuba tuitelju da izvri ispravku adrese tuenog.
Ispravku treba izvriti u roku od 5 dana, u protivnom ako tuba ne bude vraena sa
ispravkom u datom roku, sud e tubu smatrati povuenom, ili ako bude vraena bez
ispravke sud e tubu odbaciti.
Obrazloenje
Tuitelj je kod ovog suda dana __________podnio tubu protiv tuenog _______ radi
________.
Sud je u postupku pripremanja glavne rasprave dostavio tubu tuenom na odgovor.
Dostava za tuenog nije izvrena jer je prema naznaci sa dostavnice tueni odselio sa
adrese iz tube.
Stoga sud vraa tubu tuitelju da u datom roku,ispravi tubu u smislu odreenja tane
adrese tuenikovog prebivalita.
Ukoliko tuitelj ne vrati ispravljen podnesak u datom roku, sud e smatrati da je tuba
povuena, a ako tubu vrati bez ispravke, sud e tubu odbaciti kao neurednu, sve u
smislu l.336 u vezi l.66 ZPP-a.
.
Sudija,
_______________
Pouka:
Na ovo rjeenje stranka nema pravo
posebne albe u smislu l.64 ZPP-a.
169
ANEKS 5 - Jedna uredna tuba

OPINSKOM (OSNOVNOM) SUDU U ______________
TUITELJ: N.N. iz Sarajeva ulica _______, kojeg zastupa punomonik A.S. advokat
iz ___________prema punomoi u prilogu tube,
TUENI: Drutvo M.M.d.oo sa sjeditem u Sarajevu, ulica Jezero br. 10, kojeg
zastupa punomonik M.M. prema generalnoj punomoi,
Radi:isplate plae,
v.s.5.500,00 KM
Osnov za nadlenost: lan 28. ZPP.
TUBA
Tuitelj je u radnom odnosu kod tuenog od 1995. godine i rasporeen je na poslove
referenta za komercijalne poslove koji po Optem aktu firme ostvaruje plau u iznosu
od 500,00 KM.
Dokaz:
-
Pravilnik o plaama,
Ugovor o radu.
Tueni od 1.7.1996. godine nije isplatio plau sve do 1.1.1998. godine, a zatim od
1.8.1998. pa do 1.1.2000. godine nije isplatio umanjenu plau za iznos od 150,00 KM.
Dokaz:
-
Platne liste
Sasluanje stranaka.
U vie navrata sam se obraao tuenom da mi isplati dugovane plae u skladu sa

zakonom, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu, te razliku plaa ali je tueni to do
danas odbijao uz obrazloenje da je teka ekonomska situacija u preduzeu i da nema
toliko sredstava, te da su svi radnici u istom poloaju.
170
Stoga predlaem da sud nakon provedene rasprave donese sljedeu:

P R E S U DU
Tueni je duan tuitelju isplatiti iznos od __________KM na ime neisplaenih plaa za
period od ___________ do ___________ i novani izos od __________ na ime
umanjene plae za period od ____________do _____________ sve u roku od ___ dana
od dana prijema presude pod prijetnjom prinudnog izvrenja.
Tueni je duan tuitelju nadoknaditi trokove parninog postupka u roku od ____ dana
od dana prijema presude.
Tuitelj predlae da se, ukoliko tueni, u skladu sa odredbom lana 182. ZPP, ne dostavi
pismeni odgovor na tubu u zakonskom roku, sud donese presudu zbog proputanja.
Sarajevo, dana ________________
Tuitelj
___________________
( potpis)
171
ANEKS 6 - Podnesak kojim se preinaava tuba

Opinski(Osnovni) sud u ______________
Tuilac:_____________________
Tueni: ______________________
Radi izvrenja Ugovora o djelu v.s. _____________KM
PREINAKA(objektivna) TUBE
Tuitelj je tubom podnesenom dana ________________ pod brojem ______________
traio da sud tuenog obavee na izvrenje ugovora o djelu i to predajom automobila
(poblie naznaenog u tubi).
Tuitelj u skladu sa odredbom lana 56 st.1 ZPP preinaava tubu tako da trai da se
tueni obavee da mu na ime naknade tete za automobil isplati protuvrijednost u iznosu
od _____________KM.
Tuitelj predlae preinaku iz razloga to je saznao da je tueni automobil prodao treem
licu i da ga vie ne posjeduje.
Na temelju izloenog tuitelj predlae da sud po provedenom postupku donese sljedeu:
PRESUDU
Tueni je duan tuitelju isplatiti iznos od ____________ KM na ime naknade tete, u
roku od 15 dana od dana prijema presude i nadoknaditi trokove parninog postupka.
Sarajevo, dana ______________
Tuilac
________________
(potpis)
172
ANEKS 7 - Rjeenje kojim se tuba smatra povlaenom(fikcija povlaenja tuba)

Opinski(Osnovni) sudu_____________
Broj: _______________
Dana, _______________
Opinski(Osnovni) sud u _____________ po sudiji _________________ u pravnoj
stvari
tuitelja
__________________
iz
________________
protiv
tuenog______________________ iz _______________ radi _________ v.s.
_________, u toku pripremanja glavne rasprave, donio je dana______ sljedee:
R J E E NJ E
U ovoj pravnoj stvari tuba tuitelja smatra se povuenom.
Tuitelj je kod ovog suda podnio tubu protiv tuenog _________dana _______.
Sud je svojim rjeenjem od _______ vratio tubu tuitelja na dopunu u smislu l.336 st
1.ZPP-a.da tuitelj navede tanu adresu prebivalita ili boravka tuenog.
Tuitelj nije postupio po nalogu suda u datom roku od _____dana pa je sud primjenom
l.336 st.3 ZPP-a donio rjeenje kojim tubu smatra povuenom.
Sudija,
Pouka:
Protiv
ovog
rjeenja
stranka
Kantonalnom(Okrunom)sudu_______u
_______u 3 primjerka.
u
postupku
moe
izjaviti
albu
roku od 30 dana putem Opinskog suda
173
ANEKS 8 - Rjeenje kojim se prima na znanje povlaenje tube nakon odgovora na

tubu
Opinski(Osnovni) sud u_____________
Broj: _______________
Dana, _______________
stvari
tuitelja
__________________
iz
________________
protiv
tuenog______________________ iz _______________ radi _________ v.s.
_________, u toku pripremanja glavne rasprave, donio je dana______ sljedee:
R J E E NJ E
Prima se na znanje povlaenje tube tuitelja protiv tuenog podnesena dana ______
radi _______.
Dana _______ tuitelj je podnio tubu protiv tuenog radi ______.

Tuitelj je prije zakazivanja pripremnog roita dana ________, dostavio sudu podnesak
kojim izjavljuje da povlai tubu protiv tuenog jer je tueni u cijelosti izmirio dug.
Budui da je tueni dao odgovor na tubu, sud je podnesak tuitelja dostavio tuenom,
koji se na podnesak nije izjasnio u roku od 8 dana(ili je obavijestio sud da se ne protivi
povlaenju tube).
Kada se tueni u datom zakonskom roku ne izjasni o izjavi o povlaenju tube, smatra
se da je pristao na povlaenje.
Stoga sud primjenom l.59 ZPP-a donosi rjeenje kao u izreci i prima na znanje
povlaenje tube.
Sudija,
Pouka:
Protiv
ovog
rjeenja
stranka
Kantonalnom(Okrunom)sudu_______u
_______u 3 primjerka.
u
postupku
moe
izjaviti
albu
roku od 30 dana putem Opinskog suda
174
ANEKS 9 - Dostavljanje tube tuenom na odgovor

Broj: ________________
Dana, _______________
stvari tuitelja _______________________ iz ________________ protiv tuenog
_________________ iz _______________ radi __________________ v.s.
_______________, u toku pripremanja glavne rasprave donio je sljedee:
RJEENJE
U prilogu Vam dostavljamo tubu tuitelja protiv tuenog sa pravom da na istu date
odgovor na tubu u roku od 30 dana raunajui od dana prijema ovog poziva.
U odgovoru na tubu obavezni ste po lanu 71. ZPP izjasniti se o tubenom zahtjevu i
navesti mogue procesne prigovore te izjasniti se da li priznajete ili osporavate tubeni
zahtjev. U tom izjanjenju ukolio osporavate tubeni zahtjev trebate navesti razloge iz
kojih se tubenih razloga osporava, injenice na kojima zasnivate svoje navode,
dokaze kojima se utvruju te injenice, te pravni osnov za vae navode.
Va odgovor na tubu treba sadravati sve elemente podneska i to: oznaku suda, ime i
prezime, ondosno naziv pravne osobe, prebivalite ili boravite, odnosno sjedite
stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomonika, predmet spora, i potpis.
Ukoliko u ostavljenom roku ne dostavite odgovor na tubu protiv Vas moe biti
donesena presuda zbog proputanja (ako je tuitelj u tubi takav prijedlog stavio).
U sluaju promjene Vae adrese duni ste u smislu lana 352. ZPP, o tome obavjestiti
ovaj sud, u protivnom e se snositi posljedice u skladu sa zakonom.
Pod uslovima iz lana 74. ZPP u svom odgovoru na tubu a najkasnije na pripremnom
roitu moete podnijeti protivtubu.
Sudija
________________
Pouka:
175
ANEKS 10 - Prozivtuba
Opinskom(Osnovni) sudu ________________
Tueni : _______________________
Tuitelj :________________________
Radi: smetanja posjeda
V.S.10.500,00
PROTIVTUBA
Tuitelj je protiv tuenog podnio tubu radi utvrivanja prava vlasnitva na nekretnini
oznaenoj kao k.. _________ upisana u zk. ul. _________.
Dana 15.8.2003. godine tuitelj je bez odobrenja tuenog postavio ogradu na spornoj
nekretnini i zabranio tuenom da ulazi u nekretninu i ubire plodove sa iste.
Dokaz:
-
Uviaj na licu mjesta uz prisustvu geometra
Sasluanje svjedoka N.N.
Sasluanje stranaka
Stoga tueni podnosi protivtubu protiv tuitelja s prijedlogom da prvostepeni sud

provede postupak i donese sljedee
R J E E NJ E
Tueni je smeo tuitelja u mirnom faktikom posjedu nekretnine oznaene kao k..
________ upisane u zk. ul. ___________K.O. br. ____________, na nain to je dana
_______________ postavio drvenu ogradu i zabranio tuenom da pristupi nekretnini i
ubire plodove, pa je duan kaniti se ovakvog i slinog ponaanja u roku od 8 dana pod
Tuitelj je duan tuenom nadoknaditi trokove parninog postupka.
U Sarajevu dana _____________
Tueni:
_______________
(potpis)
176
ANEKS 11 - Poziv za pripremno roite

Broj: ________________
Dana, _______________
stvari tuitelja _______________________ iz ________________ protiv tuenog
_________________ iz _______________ radi __________________ v.s.
_______________, u toku pripremanja glavne rasprave donio je sljedee:
RJEENJE
Uz konsultaciju sa strankama, sud u ovoj pravnoj stvari zakazuje pripremno roite za
dan ________ sa poetkom u ____sati u zgradi suda, sudnica br._____.
Na pripremno roite trebaju pristupiti tuitelj po punomoniku_______i tueni lino.
Stranke se upozoravaju:
-tuitelj je duan dostaviti sve isprave i predmete,iznijeti sve injenice i predloiti
dokaze a u sluaju ne dolaska sud e donijeti rjeenje o povlaenju( ako tueni ne
predloi drugo);
-tueni je duan donijeti sve isprave i predmete, iznijeti injenice i predloiti dokaze, a u
sluaju ne dolaska sud e roita odrati u njegovoj odsutnosti(a ako je u tubi
predloeno donoenje presude zbog proputanja sud e donijeti predloenu presudu).
-ako stranke u toku postupka promjene adresu iz tube dune su u smislu l.352 ZPP-a,o
tome obavijestiti sud u protivnom e se dostava pismena vriti objavljivanjem na
Oglasnoj ploi suda.
Sudija:
_________
Pouka:
177
ANEKS 12 - Jedan zapisnik sa pripremnog roita

Opinski(Osnovni) sud u ____________
Broj: P_____________
ZAPISNIK SA PRIPREMNOG ROITA
Sainjen kod Opinskog(Osnovnog) suda u ____________ dana _____________
Sastav suda: Sudija ____________________
Zapisniar _________________
Pravna stvar: Tuitelj: _______________
Tueni: ________________
Radi: _____________
v.s. _______________
Za tuitelja: pristupio __________(ako nije pristupio navesti da li je uredno obavjeten)
Za tuenog: pristupio __________(ako nije pristupio navesti da li je uredno obavjeten)
Roite je javno.
Sud objavljuje da se otvara pripremno roite u pravnoj stvari tuitelja
_____________________ protiv __________________ radi___________________.
Poziva se tuitelj da ukratko izloi tubu.
Tuitelj ukratko izlae tubu (prilikom izlaganja sud ne treba dozvoliti da se opirno
obrazlau injenice i pravni osnov, ve e tuitelj ukratko izloiti injenini osnov i
predloiti dokaze te predloiti donoenje odluke po odreenom pravnom osnovu).
Sud zatim poziva tuenog da ukratko izloi odgovor na tubu (na isti nain e tueni
ukratko izloiti injenice iz odgovora na tubu ukoliko je isti dao u pismenoj formi,
a ako nije dao pismeni odgovor na tubu po pripremnom roitu e moi izloiti
svoj odgovor na tubu).
Nakon izlaganja sud raspravlja o eventualnim pitanjima koja se odnose na dalji tok
postupka (stranaku sposobnost, pravilnost zastupanja, prijedlog za izuzee, prigovor
mjesne nadlenosti i sl.).
Ukoliko sud ustanovi da postoji osnovanost procesnih prigovora na roitu e donijeti
rjeenje o istom, a ako smatra da je neosnovan prigovor donijet e rjeenje kojim e
odbiti prigovor, sa pravom albe tek na konanu odluku.
Zatim sud donosi odluku o zakazivanju glane rasprave i o emu e se raspravljati o
glavnoj raspravi te koji e se dokazi izvesti na glavnoj raspravi.
178
RJEENJE
Glavna rasprava se odreuje za dan _____________ u ____________sati u sudnici
br._____
Na raspravi e se raspravljati o sljedeim pitanjima:
1. osnovu tubenog zahtjeva,
2. visini tubenog zahtjeva,
3. preboju potraivanja,
4. zastari potraivanja i sl.
Na glavnoj raspravi izvesti e se sljedei dokazi:
-
sasluanje stranaka,
sasluati svjedoka N.N. i Z.M.
izvriti uvid u isprave i to: ugovor o kupoprodaji,
Prisutne stranke primaju na znanje rjeenja o zakazivanju glavne rasprave. Sud e

pozvati: svjedoka N.N. i Z. M.
Zapisniar:
pp
Sudija:
_________
___________
____________
___________
179
ANEKS 13 - Zapisnik sa sudskim poravnanjem

Opinski(Osnovni) sud u ____________
Broj: P_____________
ZAPISNIK SA PRIPREMNOG ROITA
Sainjen kod Opinskog(Osnovnog) suda u ____________ dana _____________
Sastav suda: Sudija ____________________
Zapisniar _________________
Pravna stvar: Tuitelj: _______________
Tueni: ________________
Radi: _____________
v.s. _______________
Za tuitelja: pristupio __________(ako nije pristupio navesti da li je uredno obavjeten)
Za tuenog: pristupio __________(ako nije pristupio navesti da li je uredno obavjeten)
Roite je javno.
Sud objavljuje da se otvara pripremno roite u pravnoj stvari tuitelja
_____________________ protiv __________________ radi___________________.
Poziva se tuitelj da ukratko izloi tubu.
Tuitelj ukratko izlae tubu (prilikom izlaganja sud ne treba dozvoliti da se opirno
obrazlau injenice i pravni osnov, ve e tuitelj ukratko izloiti injenini osnov i
predloiti dokaze te predloiti donoenje odluke po odreenom pravnom osnovu).
Sud zatim poziva tuenog da ukratko izloi odgovor na tubu (na isti nain e tueni
ukratko izloiti injenice iz odgovora na tubu ukoliko je isti dao u pismenoj formi,
a ako nije dao pismeni odgovor na tubu po pripremnom roitu e moi izloiti
svoj odgovor na tubu).
Tuitelj predlae da sa tuenim sklopi sudsku nagodbu tako to e tueni njemu isplatiti
iznos od __________ na ime naknade tete umjesto postavljenog tubenog zahtjeva u
roku od 10 dana, a tuitelj e odustati od zahtjeva iz tube i trokova postupka.
Tueni izjavljuje da pristaje na ponudu tuitelja.
Sud saglasno izjavama stranaka donosi slijedeu:
180
SUDSKU NAGODBU
Tueni je duan tuitelju na ime isplate duga platiti iznos od ________KM u roku od
10 dana od dana donoenja ove odluke.
U sluaju kanjenja sa isplatom tueni je obavezan na iznos duga utvrenim ovom
nagodbom platiti zakonsku zateznu kamatu od dana isteka roka ______ pa do isplate.
Svaka stranka snosi svoje trokove postupka.
Stranke se upozoravaju da sainjena i potpisana sudska nagodba ima snagu izvrnog
naslova u smislu l. 91 ZPP-a,(da stranke nemaju pravo albe) i da se ista moe
pobijati samo posebnom tubom u smislu l.92 ZPP-a.
Stranke svojim potpisom potvruju da su saglasne sa donesenom sudskom nagodbom:
Po jedan primjerak zapisnika o sudskoj nagodbi uruuje se strankama.
Zapisniar,
Tuitelj
Sudija
_______
_______
Tueni

Modul 1 GO

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Modul 1 GO

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine

Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee Bosne i Hercegovine

Sarajevo, januar/sijeanj 2006.godine

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

3.2. Sadraj odgovora na tubu........................................................................ 124

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

Modul 1 pod nazivom Ispitivanje tube i pripremno roite

Za obradu ovog modula potrebana su dva radni dana.

Predstavljanje modula je predvieno u obliku

Moemo podijeliti u kategorije opih i pojedinanih.

Upoznavanje sudija sa reformiranim procesnim

Efikasnije provoenje reforme,

Kao posebne ciljeve smatramo:

Utvrivanje razlike u primjeni ranijeg i novog

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

Identifikacija dilema u primjeni novog ZPP-a na

Iznalaenje mogunosti za rjeavanje istih,

Ujednaavanje sudske prakse

Predmetni modul obrauje dio Zakona o parninom postupku

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

Iako je naputeno naelo poduavanja neuke stranke iz ranijeg

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

Vodei expert, konsultanti i ostali predavai/edukatori Centra.

Dnevni red modula

Slavica uri, sudija Vrhovnog suda FBiH

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

PODMODUL I POKRETANJE POSTUPKA

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

sporovima male vrijednosti, postupak pred arbitraom, postupak u privrednim

Odnosi stranaka i suda:

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

tuilac-stranka koja trai zatitu svog prava,

tueni-stranka prema kojoj se taj zahtjev ostvaruje.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

To znai da se stranki ne moe dosuditi vie od onoga to ona zahtjeva. Kada se u

Vrhovni sud RS-rev.39/98

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

Stranka u postupku mora imati stranaku i parninu sposobnost.

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

Fizika lica to svojstvo stiu u momentu roenja, a izuzetno ve od momenta zaea

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

2. Zakonom o pravobranilatvu RS, BiH i Zakonom o Federalnom pravobranilatvu, te

Kantonalni sud Tuzla P-72/05 od 14.10.2005

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

Parnina sposobnost je sadrajno ua od stranake sposobnosti jer je stranaka

Okrunog suda,br. G- 2301/02 od 5.4. 2004. godine

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

materijalnim propisom. To znai da zakon ne dozvoljava da maloljetnik koji nije stekao

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

Vii privrednog suda u Beogradu- G.br. 3776/2000- P.br. 5692/98

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

U sluaju nedostatka bilo koje legitimacije o zahtjevu se meritorno odluuje i zahtjev se

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

Aktivna legitimacija proizilazi iz materijalno pravnog odnosa i odluka koja se donosi

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

Razlozi procesne ekonomije zahtjevaju, stoga, da prvostepeni sud poveanu panju

Kantonalni sud Tuzla br.P.242/01 od 30.01.2002

Okruni sud u Banja Luci br. G-372/04

ISPITIVANJE TUBE I PRIPREMNO ROITE

Privremeni zastupnik u parnici po l.296 ZPPa, se moe postaviti samo tuenoj