You are on page 1of 20

SAKRAMENTI

Krtenje
Slavlje ivota
Anselm Grn
Kranska sadanjost
Zagreb, 2003.
Sadraj
Uvod ........................................................................................................................................... 3
Novi identitet .......................................................................................................................... 3
Novo roenje .......................................................................................................................... 3
Imati dijela s Bogom .............................................................................................................. 3
Znaenje krsta ........................................................................................................................ 4
I. Sakrament krsta ....................................................................................................................... 4
Otajstvo djeteta ....................................................................................................................... 4
Voda ....................................................................................................................................... 5
Voda ienja ......................................................................................................................... 5
Duhovna plodnost .................................................................................................................. 6
Pokopati to sprjeava ivot ................................................................................................... 6
Oduzeti smrti mo .................................................................................................................. 7
Otvoreno nebo ........................................................................................................................ 7
Bezuvjetno prihvaen ............................................................................................................. 7
Nanovo roen ......................................................................................................................... 8
Pomazanje .............................................................................................................................. 8
Krizma .................................................................................................................................... 8
Pristup k Bogu ........................................................................................................................ 9
Krsna svijea .......................................................................................................................... 9
Bijela haljina .......................................................................................................................... 9
Preobrazba ............................................................................................................................ 10
Ulanjenje............................................................................................................................. 10
II. Red krtenja ......................................................................................................................... 11
Postavljanje pitanja .............................................................................................................. 11
Ime ........................................................................................................................................ 11
Sluba kuma ......................................................................................................................... 11
Biblijsko itanje.................................................................................................................... 12
Znak kria ............................................................................................................................. 12
Litanije svetih ....................................................................................................................... 12
Polaganje ruku ...................................................................................................................... 13
Blagoslov krsne vode ........................................................................................................... 13
Odreknue od zla .................................................................................................................. 13

2
Uronjen u ljubav ................................................................................................................... 14
Kralj, sveenik i prorok ........................................................................................................ 14
Slika Boja ........................................................................................................................... 14
Svjetlo uskrsnua.................................................................................................................. 14
Obred Efeta .......................................................................................................................... 15
Blagoslov .............................................................................................................................. 15
Bit krsta ................................................................................................................................ 16
III. ivjeti iz krsta..................................................................................................................... 16
Krsna obnova........................................................................................................................ 16
Krten sam ............................................................................................................................ 17
Izvor ivota ........................................................................................................................... 17
U zajednitvu ........................................................................................................................ 18
Blagoslovljena voda ............................................................................................................. 18
Zaodjenuti se Kristok kao haljinom ..................................................................................... 19
Kraljevski ovjek .................................................................................................................. 19
Odluka za ivot..................................................................................................................... 19
Saetak ..................................................................................................................................... 20

Uvod
Novi identitet
U prvoj Crkvi krtenje je bio obred, koji je i u krtenika i u suslavitelja ostavljao dubok
dojam. Krtenju je prethodila viegodinja priprava. Po njoj su krtenici uvoeni u tajnu
kranskog ivota. Oito je prva Crkva znala odueviti ljude za ivot s Isusom Kristom i iz
Isusa Krista. Tu su oni doivljavali alternativu besmislenoj i bezbonoj hajci karakteristinoj
za kraj antike. U krtenju su krtenici prekidali sa svojom dotadasnjom biografijom.
Odluivali su se za ivot koji nije bio samo orijentiran prema Isusovim rijeima, nego se
hranio iz drugoga, boanskog izvora. Imali su osjeaj da tek po krtenju istinski dolaze do
ivota. Sve ono ranije bijae - kako opisuje Prva Petrova poslanica "mataios" = besmisleno i
prazno, puka iluzija, "prividan ivot". U krtenju su naputali stari identitet, da bi u Isusu
Kristu nali novi identitet. ivot na kraju antike bijae obiljezen pozivom "panem et circenses
- kruha i igara". To je bio dekadentan svijet. Izgubio se smisao ivota. Sve se vrtjelo jo
jedino oko radoznalosti i senzacija, oko uitaka i zabava. Iz ovih ispraznih zanimanja izlazili
su krtenici, da bi u Kristu nali novi identitet. Raskid s njihovim starim identitetom dojmljivo
je dolazio do izraaja u nonim krsnim slavljima. Tu su krtenici goli silazili u krsni zdenac i
tri puta bili polijevani vodom. Odricali su se zla i besmislenosti bezbona ivota i odluivali
se umrijeti ovomu svijetu, ne odreivati vie sebe polazei od uspjeha i ostvarenja, od uitaka
razvratnosti, nego polazei od Krista.

Novo roenje
Oni su svoje krtenje iskusili kao novo roenje. U Kristu su dobili jedan novi ivot.
Nova egzistencija proeta je iskustvom velike slobode. Krtenici sada sebe definiraju polazei
od Boga, oni su sada slobodni ljudi. Nemaju nad sobom vie nikakva cara. Vie nisu osueni
na to da ispunjuju oekivanja drugih. Istinski su slobodni i mogu ii putem koji ih vodi
istinskomu ivotu. A krtenje im je posredovalo iskustvo nove Boje blizine i ljubavi u kojoj
su se osjeali bezuvjetno voljenima. Krtenje je za njih znailo posveenje u tajnu otkupljena i
osloboena ivota i u tajnu Boga koji ih je ukljuio u krug svoje boanske ljubavi. Kad su
krtenici goli izlazili iz bazena i od biskupa - ili pak ene od neke ene - mazani miomirisnim
uljima, doivljavali su sebe zaista kao nove ljude, kao ljude koji su posve zaogrnuti Bojom
ljubavlju. I ujedno su iskusili da su u Crkvi nali novu brau i sestre, zajednicu u kojoj su
prihvaeni bez predrasuda, ali koja ih je takoder izazvala na osmiljen i ispunjen ivot.

Imati dijela s Bogom


enja za ispunjenim ivotom, za slobodnou od oekivanja i zahtjeva ovoga svijeta
pokree sigurno i danas mnoge ljude. Ali mnogi se pitaju kakvu vezu ima ova enja s Isusom
Kristom, zasto im upravo zajednitvo s Kristom treba dati slobodu i ivot u punini. Bilo bi
dostatno poi nekim duhovnim putem. A on bi uspio i bez Isusa. Bilo bi sigurno potrebno
jedno posebno pismo da se opie Isusovu ulogu na naemu putu oovjeenja. Za prve je
krane susret s Kristom bio toliko fascinantan, da su preuzimali i opasnost progonstva da bi u
sebi iskusili ovu novu kvalitetu ivota koju im je darovao Isus. No, to je bilo to zbog ega su
se ljudi toliko divili Isusu i to ih je pokretalo da svoj ivot stave na kocku? Druga Petrova
poslanica, koja Isusovu poruku prevodi u situaciju helenistikoga duhovnog svijeta,
obrazlagala je privlano Isusovo djelovanje time to nam Isus dariva sve to je dobro za nas i
na ivot. U Isusu je zasjala Slava Boja. "Time (po spoznaji Boga i Isusa) smo obdareni

4
dragocjenim, najveim obeanjima da po njima postanete zajedniari boanske naravi
umakavi pokvarenosti koja je u svijetu zbog poude" (2 Pt 1, 4). Krtenje nas oslobaa od
puta koji ne donosi nita, koji samo vodi u izgubljenost, i daje nam dijela na boanskoj naravi.
Imati dijela sa samim Bogom, to je zacijelo bila najvea elja traitelja antike. Ako ovjek
ima dijela s Bogom, on tek tada postaje uistinu ovjek. Tako se vjerovalo na kraju antike.
Tako je to doivio i Alfred Delp neposredno prije svoje smrti u zatvoru Gestapoa: "ovjek je
ovjek samo zajedno s Bogom" (Delp 281). Ideologija nacionalsocijalizma koja prezire
ovjeka nauila ga je da ovjek za svoje oovjeenje treba boansku narav. U krtenju nam se
daje boanski ivot. Zadaa Crkve bila bi danas krtenje slaviti tako da ljudi po njemu naslute
tajnu svoga ivota, da po krtenju iskuse tko su zapravo.

Znaenje krsta
Kad je krtenje djece malo-pomalo postalo sluaj, izgubilo se puno od egzistencijalnoga
uinka krtenja. I do danas ostaje nelagoda oko pitanja to bi trebalo znaiti slavljenje krtenja
djece. Ta dijete ne dobiva nita. U prolosti se tumailo, a time se shvaanje krtenja jo
oteavalo, primjerice, da se dijete oslobada istonoga grijeha, da od poganina postaje dijete
Boje ili da se krtenjem ulanjuje u Crkvu. Prvo shvaanje zvui magino i pesimistino kao
da dijete bez krtenja nije Boje dijete i da ne bi moglo doi u nebo. Ako se krtenje
jednostrano shvati kao ulanjenje u Crkvu, tada to prati neugodan okus naplate. Crkvu se tada
shvaa kao udrugu koja eli to je mogue bre svoje lanove vezati uza se.
Pitanje je kako danas moemo shvatiti krst. I kako krtenje slaviti tako da ljudi budu
fascinirani tajnom ivota, da se mogu radovati daru djeteta koji im je Bog namijenio? Krtenje
je neto izvorno kransko. Unato svim slinostima sa idovskim pranjima koja su bila
uobiajena u Kumranu, ono je ipak nesto posebno. S druge strane, u svim religijama postoje
obredi vezani uz roenje djeteta. Svi narodi i kulture imaju oito potrebu obredima izraziti
roenje i boanski dar djeteta. I ovi obredi esto se vrte oko teme vode i pranja. Dijete treba
oprati od svega to zastire njegovu pravu bit. I ono treba doi u dodir s istinskim izvorom
ivota. Ne elim ovim sveiem razvijati potpunu teologiju krsta, nego - kao i crkveni oci slikovitim govorom pokazati to krst (ba kao i krtenje djece) moe za nas znaiti, kako ga
moemo slaviti i kako moemo ivjeti iz stvarnosti svoga krtenja kao slobodni i bezuvjetno
voljeni ljudi.

I. Sakrament krsta
Krst je sakrament. Ipak s ovim pojmom mnogi danas ne mogu vie nita zapoeti.
Sakrament znai "in posvete sa zakletvenom obvezom" (Neunheuser 825). "Sacramentum"
bijae zapravo zakletva rimskoga vojnika na zastavu. U sakramentu krsta krtenik se vezuje
uz Krista. On time izraava da eli svoj ivot oblikovati zajedno s Kristom. Ipak sakrament
znai jo i neto drugo. To je prijevod grke rijeci "mysterion". A misterij znai posveenje
vjernika u otajstvo ivota, u otajstvo smrti i uskrsnua Isusa Krista. Pitanje je kako nam ova
dva pojma mogu pomoi shvatiti krtenje djeteta.

Otajstvo djeteta
U krtenju slavimo otajstvo djeteta. to sainjava njegovu bit? Tko je ovo dijete u svojoj
najdubljoj stvarnosti? Dovedemo li ivot djeteta u dodir sa sudbinom Isusa Krista, postat e
nam jasno, tko je zapravo ovo dijete, to znai ivot, kako ga moemo gledati oima vjere. U
svjetlu Isusove sudbine postaje nam jasno otajstvo djeteta, shvaamo da dijete nema samo
zemaljski nego i boanski ivot, da smrt nema nad njim vie nikakve moi da ono ve sada

5
ima dijela na Isusovu uskrsnuu. Ipak, kakav bi uinak trebao imati obred krtenja u krteniku
i u ljudima, koji slave krtenje? Obred nam otvara oi da dijete ne gledamo vie samo kao
dijete ovih roditelja i ove velike obitelji, nego kao boansko dijete u kojemu Bog postavlja
novi poetak, u kojemu u ovaj svijet prosijava neto jedinstveno i neponovljivo.
Ali obred uzrokuje jo vie. U obredu sam Isus Krist dotie dijete, ulijeva mu svoj
boanski ivot i svoju bezuvjetnu ljubav, dodiruje ga, posreduje mu Boju zatitu i pokazuje
mu njegovu ljepotu. O djetetu ne samo da govorimo. Mi slavimo njegovo otajstvo stavljajui
ga u otajstvo Boga, kao to nam je to postalo najjasnije u Isusu Kristu. Ali u jednome se
obredu nikada ne dogaa neto samo s ovjekom na komu se vri obred, nego uvijek i sa
svima koji u obredu sudjeluju. Na samome malenu djetetu djelovanje obreda ostaje
ogranieno, budui da je ono jedva svjesno to se na njemu dogada. Mi slavimo krtenje i za
sebe, da dijete gledamo novim oima i da vjebamo nov nain ponaanja i oblik odnosa preko
utvrenih obreda. Dijete nije samo dijete svojih roditelja. Ono je dijete Boje. Ono ima
boansko dostojanstvo. Slobodno je. Ne pripada roditeljima nego Bogu. Ono e poi svojim
vlastitim putem. Ima uza se anela koji e ga pratiti, koji e ga sigurno provesti i kroz ugroze
ivota i kroz povrede dobronamjerna odgoja. Tako krtenje rastereuje roditelje koji su vrlo
esto izloeni pritisku da u odgoju moraju sve initi ispravno. Jer pogreke odgoja mogle bi
imati stranih posljedica i trajno nakoditi djetetu. Krtenje nam pokazuje da Bog nad
djetetom dri svoju ruku zastitnicu, da je spasonosna Kristova snaga jaa od mehanizama nae
neurotine psihe koju ranjavaju, da svako dijete ima svoga anela koji nad njim bdije.

Voda
Kakav je ivot koji slavimo u krtenju, razvit emo u nekoliko slika koje se javljaju u
obredu krtenja. Tu je najprije slika vode, oito sredinja slika krtenja. Za prve krane koji
su goli silazili u krsnu kupelj bilo je to dojmljivije nego za nas koji glavu djeteta samo
nekoliko puta polijevamo vodom. Voda je izvor i poelo svakoga ivota. Sve ivo proizlazi iz
vode. U bajkama se govori o vodi ivota koja ozdravlja rane i omoguuje zauvijek ivjeti.
Postoji slika zdenca mladosti. Tko iz njega pije, ostaje uvijek mlad. Izvor i zdenac su u
svim kulturama sveta mjesta. Na zdencu se susreu ljudi, tu mukarci idu pogledati zarunicu,
kao recimo Mojsije ili Izak. Zdenac ima erotsku dimenziju. I on je mjesto objave Boje.
Hagara, od Abrahama odbaena slukinja, nalazi na izvoru vode ponovno odvanost za ivot.
Isus susree enu Samarijanku na zdencu i govori joj o vodi koju e joj on dati. Tko od nje
pije, "ne, nee oednjeti nikada: voda koju u mu ja dati postat e u njemu izvorom vode koja
struji u ivot vjeni" (Iv 4,14). Tako je krsni zdenac onaj zdenac na kojem crpimo od one
vode koja u nama postaje izvorom koji nikada ne presuuje. I erotska dimenzija izvora i
zdenaca postaje vidljiva na krsnome zdencu. To je konano ona ljubav Boja koja se na nas
izlijeva i koja u nama postaje neiscrpljivim izvorom. Naa najjaa e jest za ljubavlju koja
nikada ne prestaje, jer se hrani s izvora koji nikada ne presuuje. Ova boanska ljubav dariva
nam se u izvorskoj vodi krtenja. Iz nje moemo uvijek piti kad naa ljudska ljubav biva
lomljivom, kad nam nestaje meu prstima.

Voda ienja
Voda je u svim religijama i kulturama i snaga koja isti i obnavlja. Voda krtenja isti
nas od pogreaka prolosti i obnavlja nas, da bismo ivjeli kao novi ljudi. Odrastao ovjek,
koga se polijeva vodom, to razumije bolje nego dijete. Ta od ega treba dijete biti oieno?
Ako je Crkva srednjega vijeka mislila da se dijete pere od istonoga grijeha, mi bismo to
mogli ovako prevesti u na dananji jezik: Dijete se izuzima iz povezanosti sa sudbinom. Sve
to dijete optereuje, poevi od faktora naslijea sve do psihike situacije obitelji, koja je

6
uvjetovana iskustvima djetinjstva roditelja, djeda i bake, i predaka, pere se u krtenju. To se
dakako ne dogaa magijski. Nije mogue reci, da se sve psihike zamrenosti jednostavno
razrjeuju krtenjem. Ali lijevajui na dijete vodu, moemo sebi zamisliti da dijete nije
osueno na to da ponovi sudbinu svojih roditelja, djeda i bake, da ono nije jednostavno
rezultat rodoslovlja, nego da moe zapoeti sasvim iznova. to slavimo u krtenju, duhovno je
roenje. Dijete nije odredeno prolou, nego je otvoreno za novo koje Bog eli initi u
ovome djetetu. Dijete ne oblikuju mrane obiteljske tajne, nego aneo Boji koji vodi dijete u
slobodu i ivot, unato svim upletenostima u naslijeenu obiteljsku situaciju. Moemo sebi
zamisliti da voda pere svu smuenost koju nanosimo djetetu, smuenost na temelju naih slika
koje nabacujemo na dijete i koje zastiru njegovu bit i kode mu. Krsna voda eli dijete oistiti
od svega to potamnjuje jedinstvenu sliku Boju koja u njemu dolazi do izraaja.

Duhovna plodnost
Voda je nadalje slika duhovne plodnosti. Ima ljudi koji su zaglibili u rutinu, od kojih ne
izlazi vie nita. Tu je sve osueno i skamenjeno. Krtenje nas uvijek iznova podsjea na to da
u nama tee izvor koji nikada ne doputa da presuimo. Mi tu postajemo uvijek iznova
inspirirani novim idejama, tu smo uvijek u dodiru s boanskom kreativnou. Tko radi
polazei od ovoga izvora, nikada nee biti iscrpljen. Iz njega e proistjecati rad. On e imati
volju za rad. I radovat e se ivotu koji u njemu procvjetava. Svatko od nas ivi i u strahu da
bi mu snage mogle presuiti, da vie nee imati novih ideja, da e postati dosadan i prazan.
Krst nam obeava da je izvor u nama neiscrpljiv jer je boanski. On e nas uvijek odrati
svjeima i ivotnima i oploditi sjeme koje u nama hoe klijati.
Kreativna strana krsne vode postaje vidljiva u pripovijesti o krtenju poganskoga satnika
Kornelija. Kornelije je u snu primio uputu neka zamoli Petra da doe k njemu. Kad Petar pred
njim i njegovim domom dri propovijed, svi se napunjaju Duha Svetoga. Poinju govoriti u
jezicima i slaviti Boga. Svi idovi su se divili tomu da Duh Sveti silazi i na pogane. A Petar
kae: "Moe li tko uskratiti vodu da se ne krste ovi koji su primili Duha Svetoga kao i mi? I
zapovjedi da se krste u ime Isusa Krista" (Dj 10, 47-48). Krtenje vodom povezano je s
poslanjem Duha. Prva je Crkva vjerovala u to da je krtenje vodom ispunjeno posveujuom i
ivotvornom snagom Duha Svetoga. Zato krtenje vodom moe ljude oploditi, posvetiti i
obnoviti.

Pokopati to sprjeava ivot


Voda moe imati i razornu snagu. Stari su se plaili opasnosti mora. Jo i danas
osjeamo razornu snagu vode u bezbrojnim katastrofama zbog poplave. U snovima poplava
uvijek znai da smo preplavljeni nesvjesnim, da vie ne ivimo mi sami, nego iz nekih sila
koje dolaze od nesvjesnoga. Pavao ima pred oima ovu smrtonosnu snagu vode kad pie o
tome da smo krtenjem krteni u Kristovu smrt, i da nas je Bog kao i Krista uskrisio od mrtvih
(usp. Rim 6, 3 i dalje). Krtenjem smo kao uronjeni u Kristov grob i pokopali sve to nam
smeta ivjeti. Mi pokapamo svoj stari identitet kojemu je bilo samo do toga da postigne to je
mogue vie novca i vlasti i ugleda, koji se vrtio samo oko sebe i bio zapleten u sebe.
Pokapamo i svoju prolost koja nas je ranije odreivala. Pokapamo i nae ranjenosti i uvrede.
Ne elimo se njima dalje sluiti da drugima pripisujemo krivnju za nau sadanju situaciju.
Umiremo ovomu svijetu da bismo ivjeli kao novi ljudi. Vie nismo definirani uspjehom i
ostvarenjem, priznanjem i naklonou, nego Bogom. To znai pravu slobodu. Krtenje djeteta
nam pokazuje da se tu dogaa promjena identiteta. Dijete dolazi u dodir sa svojim pravim
biem, slobodno od ovisnosti ovoga svijeta. Ali i mi u krtenju vjebamo nov odnos prema
djetetu. Ne elimo ga obvezivati na egzistenciju koja e biti definirana priznanjem i

7
uspjehom. Hoemo u njemu gledati otajstvo Boga, otajstvo slobode i jedinstvenosti, otajstvo
boanskog dostojanstva.

Oduzeti smrti mo
Ako smo ve umrli ovomu svijetu, ako ovaj svijet nema nad nama vie nikakve moi,
onda to takoer znai da ve ivimo s onu stranu praga, da nam smrt ne moe nanijeti vie
nita. Kod svakoga roenja mijea se u radost zbog mladoga ivota uvijek i strah koliko li e
dugo ovo dijete ivjeti. U krtenju izraavamo svoju vjeru da ovo dijete nee nikada umrijeti.
Makar ga jednom i zadesila tjelesna smrt, sebstvo ovoga djeteta, njegova prava jezgra osobe
nee propasti. To znaci da na odnos prema ovome djetetu nikada nee moi biti razoren.
Boja ljubav na kojoj ovo dijete ima udjela i koja kroz nas struji, povezivat e nas i poslije
smrti. Ova vjera hoe nam odagnati strah da bi nam smrt mogla ugrabiti dijete. A slobodnost
od ovoga straha sauvat e nas od toga da se grevito vezujemo uz dijete i i vrsto ga drimo.

Otvoreno nebo
Kad promatramo Isusovo krtenje, pred oi nam dolaze i drugi vidici vode i krsta.
Marko opisuje Isusovo krtenje ovako: "Onog dana doe Isus iz Nazareta galilejskoga i primi
u Jordanu krtenje od Ivana. I odmah, im izae iz vode, ugleda otvorena nebesa i Duha poput
goluba gdje silazi na nj, a glas se zaori s nebesa: Ti si Sin moj, Ljubljeni! U tebi mi sva
milina!" (Mk 1, 9-11). Kad Isus silazi u vodu, onda je to slika toga da on prodire u dubine
zemlje. Voda je u psihologiji slika nesvjesnoga. U krtenju silazimo u dubine nesvjesnoga, u
ponore vlastite due, u podzemni svijet u koji je sve bilo potisnuto, sve to smo iskljuili iz
ivota. I upravo dok silazimo u vlastitu tamu, nad nama se otvara nebo. To je lijepa slika
otajstva kranina. Imamo odvanosti prihvatiti svoje vlastito ovjetvo, s njegovim usponima
i padovima, i s tamom koja se ugnijezdila u naemu nesvjesnome. Mi nita ne potiskujemo.
Ali upravo zato jer imamo hrabrosti sii u vlastitu dubinu, nad nama se otvara nebo. Otvoreno
nebo nam naznauje horizont u kojemu kao krani ivimo. To je otvoreni horizont Boji.
Naa dua ima udjela na prostranstvima neba, na sjaju zvjezdanoga neba, na ljepoti boja
ljetnoga neba i na blagome svjetlu zimskoga neba. Ne trebamo o sebi misliti prenisko. Nad
nama se otvara nebo. Na ivot dopire do Boga.

Bezuvjetno prihvaen
Iz neba Bog nama govori da smo bezuvjetno prihvaeni i da imamo pravo na opstanak.
Karl Frielingsdorf opisao je u svojoj knjizi "Od preivljavanja do ivota" da mnoga djeca
samo uvjetno osjeaju pravo na opstanak. Ona doivljavaju da su prihvaena jedino ako
ispune odreene uvjete, ako imaju uspjeha, ako neto ostvare, ako roditeljima ne zadaju brige,
ako ih je lako odgajati, ako se prilagode. Ako dijete osjeti da je prihvaeno uvjetno, ono
razvija strategiju preivljavanja. Da bi bilo voljeno, ono uvijek iznova potiskuje vlastito
miljenje, potiskuje svaku alost i svaku srdbu da ne bi roditeljima zadavalo brige. Da bi bilo
priznato, ono ostvaruje sve vie, potpuno se razdaje. Ali ono nikada nee iskusiti priznanje do
kojega mu je toliko stalo. Tako nikada ne ivi stvarno. Odsjeeno je od ivota. Frielingsdorf
naziva ovaj reducirani ivot "preivljavanje". Da bi dijete moglo preivjeti, ono treba ove
strategije ostvarivanja i prilagoivanja. Ono moe ivjeti jedino ako iskusi bezuvjetno pravo
na opstanak. U krtenju ujemo Boji glas: "Ti si moj ljubljeni sin, ti si moja ljubljena ki. U
tebi uivam." Volim te, ali ne zato jer neto ostvaruje, nego jer je dobro da si takav kakav

8
jesi. Ti si posve dobrodoao, prihvaen, voljen. Ovo apsolutno pravo na opstanak koje
doivljavamo u krtenju pretpostavka je da ne samo moemo preivjeti, nego i istinski ivjeti.

Nanovo roen
Krsnu vodu oploenu Duhom Svetim, shvaa se i kao sveto krilo iz kojega se raaju
ljudi. Slika ponovna roenja opisuje jedan bitan vidik krtenja. U Ivanovu evandelju govori
Isus Nikodemu: "Tko se ne rodi nanovo, odozgor, ne moe vidjeti kraljevstva Bojega!" (Iv 3,
3). Kad Nikodem to ne shvati, Isus mu tumai tajnu ponovnoga roenja: "Ako se tko ne rodi
iz vode i Duha, ne moe ui u kraljevstvo Boje. to je od tijela roeno, tijelo je; i to je od
Duha roeno, duh je" (Iv 3, 5-6). Ponovno roenje znai da je krtenik primio novi identitet.
Njegov stari, njegov bioloski identitet bio je odreivan prirodnim prisilama. Ponovno roenje
iz Duha dariva mu slobodu. Dijete se u krtenju nanovo raa na vjeni ivot, tu ono biva
poboanstvenjeno. Ono vie nije tijelo (put), nije vie krhko i slabo, nego duh, to znai ima
dijela na besmrtnosti vjenoga Boga. Ono je postalo nov ovjek, uronjen u neprolazan,
boanski ivot. Ovaj boanski ivot nije mogue vidjeti, mogue je u njega samo vjerovati.
Ali ako vjerujemo u ponovno roenje krtenika iz Duha Svetoga, tada dijete gledamo drugim
oima, tada otkrivamo u njemu boansku ljepotu, neto neprolazno i vjeno, to ve sada
dopire do u Boju vjenost, tada ve ovdje na zemlji na licu djeteta nalazimo nebo, tada nam
u ovjeku postaje jasno otajstvo Boga.

Pomazanje
Druga slika krtenja jest pomazanje. Krtenika se u krtenju dva puta mae, jednom
katekumenskim uljem a zatim krizmom. Katekumensko ulje jest ulje ozdravljenja. Pomazanje
katekumenskim uljem izraava da je ozdravljajua snaga koja dolazi od Isusa Krista jaa od
ranjenosti koje e dijete iskusiti u svome ivotu. Svako je dijete ranjeno, koliko god se
roditelji prema njemu odnosili brino i pomnjivo. Ne moemo izbjei ozljede koje nam
pripravlja ivot. Odluujue je to kako se odnosimo prema ranama nae ivotne povijesti.
Katekumensko ulje nam hoe tjelesno posredovati da u naim ranama nismo preputeni
samima sebi. U obredu pomazanja izraavamo da Kristova ljubav struji u nae rane, da sam
Krist njeno dodiruje nae rane. Ulje uvijek znai njenost, ljubav, panju, ljubazan dodir.
Krist nas ljubazno dodiruje upravo ondje gdje smo ranjeni. I njegov dodir moe ozdraviti nae
rane, isto kao i onda kad je Isus dodirivao i ozdravljao bolesnike. U pomazanju
katekumenskim uljem treba jasno pokazati i to da Krist danas eli ozdravljati preko nas. Mi
trebamo djetetu biti kao pomazanje uljem. Trebamo ga okruiti svojom ljubavlju da bi ozljede
mogle u naoj blizini ozdraviti. Mi trebamo ozdravljujue zraiti na dijete. A to e biti
mogue jedino ako kao Isus ljude njeno dodirujemo ondje gdje imaju svoja osjetljiva mjesta,
ako ih podiemo i hrabrimo da se odvae za svoj vlastiti ivot.

Krizma
Krizma je ulje za kraljevsko pomazanje. U idovstvu su se uljem pomazivali kraljevi i
proroci kao znak da na njima poiva Boji blagoslov i da od Boga dobivaju novi autoritet.
Krizma je ulje pomijeano s balzamom i mirodijama i ima osobito ugodan miris. Pomazanje
izraava da smo kraljevski, proroki i sveeniki ljudi, da na nama poiva Boji blagoslov i
da iz naega ivota zrai poseban miris, dobar i ivotvoran a ne zadah smrti, kojega opaamo
kod ljudi u sebi razdrtih. Po krtenju smo postali kraljevski ljudi koji gospodare sobom i
kojima nitko ne gospodari, koji sami ive umjesto da budu ivljeni od drugih, koji su u miru

9
sa sobom, i od kojih zato moe izlaziti mir. Mi smo ljudi s nedodirljivim dostojanstvom, s
boanskim dostojanstvom i ljepotom. Prorok je onaj tko je otvoren i govori neto to je duan
govoriti, koji ima neto rei itavim svojim ivotom, neto to samo on moe rei ovomu
svijetu. Svatko od nas je prorok, a to znai on ili ona svojim osobnim ivotom moe izraziti
neto o Bogu, neto to samo on moe u ovome svijetu uiniti ujnim i iskusivim. Svaki
ovjek je jedinstven, jedinstvena Boja rije, koja samo po ovom ovjeku moe odjeknuti u
svijetu.

Pristup k Bogu
I svatko od nas je sveenik/ca. To je poruka Prve Petrove poslanice, koju neki tumai
Svetoga pisma shvaaju kao propovijed o krtenju. "Vi ste rod izabrani, kraljevsko
sveenstvo, sveti puk, narod steeni da navijetate silna djela Onoga koji vas iz tame pozva k
divnom svjetlu svojemu" (1 Pt 2, 9). Sveenik je posrednik izmedu Boga i ljudi. On ima
pristup k Bogu. Ali to to nama govori? Ako smo u krtenju posveeni za sveenike, onda to
znai da imamo izravan pristup k Bogu, da u samima sebi povezujemo Boga i ovjeka.
Sveenik je za mene prije svega pretvoritelj. On pretvara zemaljsko u boansko, on ini
zemaljsko propusnim za Boga, on u ljudskoj stvarnosti nalazi Boje tragove. Svatko je od nas
pozvan na to da materijal svoga ivota pretvori tako da u njemu zasja boanski ivot.
Sveenik ima zadau da, sa svime to jest bude propustan za Boje svjetlo i Slavu. Tako u
svakome ovjeku sjaji Boja slava. Prema Prvoj Petrovoj poslanici zadaa se sveenika sastoji
u tome da navjeta ono veliko to je Bog uinio pojedincu i zajednici, gdje je i kako Bog
rasvijetlio njegovu tamu i ispunio svojim svjetlom. Sveenik je dakle i upozoravatelj i tuma
ljudskoga ivota. On u svakome ivotu nalazi boanske tragove svjetla i smislenosti.

Krsna svijea
Da je svaki ovjek jedan svijetli trenutak za ovaj svijet, izraava obred krtenja tako da
sveenik pali krsnu svijeu na uskrsnoj svijei i predaje je krteniku. Ponekad doivljavamo
djecu samo kao teret. Krtenje nam eli otvoriti oi za to da se sa svakim djetetom pojavljuje
svjetlo u ovome svijetu. Stari si nisu zaludu zamisljali da se sa svakim ovjekom pojavljuje
jedna zvijezda koja sjaji na nonome nebu ovjeanstva. Svijet po svakome ovjeku eli
postati svjetliji i topliji. To je nas najdublji poziv da oi ljudi oko sebe rasvjetljujemo i da u
njihova hladna srca donosimo malo topline. Prva Crkva je nazivala krtenje "photismos":
prosvjetljenje.
Krtenje dakle pokazuje ne samo da nam se s djetetom pojavljuje svjetlo, nego da je
samo dijete obasjano vjenim Bojim svjetlom. Prva Crkva je ozdravljenje slijepca u Iv 9, 112 shvaala kao pripovijest o krtenju. U krtenju nam se otvaraju oi. Tu vidimo pravu
stvarnost. Legenda o svetoj Odiliji je ovo prihvatila. Na krtenju je progledala ena slijepa od
roenja. Krtenje prosvjetljuje nae oi da u sebi spoznamo Boje svjetlo.

Bijela haljina
to je kranin, izraava krtenje odijevanjem bijele haljine. Prvi su krani silazili goli
u krsni zdenac i zatim odijevali bijele haljine. Ostvarivali su ono to Pavao pie u Poslanici
Galaanima: "Svi koji ste se u Krista krstili Kristom se zaodjenuste" (Gal 3, 27). Pavao
posee ovdje za predodbom o nebeskoj haljini koja nam je pripravljena u nebu. Po krtenju
smo postali jedno s Kristom, odmah smo postali nebeski ljudi koji sada odraavaju ljepotu
neba na ovoj zemlji. Odijevanje haljine nije samo neto izvanjsko, ono preobraava daleko

10
vie itava ovjeka, i njegovo srce. Po krtenju smo postali drugi ljudi. Dobili smo novu
egzistenciju. Ispunjeni smo Isusovim Duhom koji eli prosvijetliti i nae tijelo, kao to uvijek
iznova izraavaju crkveni oci. U odijevanju bijele haljine vrimo obred u kojemu se
okuavamo u jednome novom nainu ponaanja prema djetetu. Moja sestra mi je jednom
rekla za nekoga ovjeka: "On gleda kao da nekoga eli svui." Prema djetetu se trebam
odnositi suprotno ovomu, tako da se osjea odjeveno u bijelu haljinu, da se osjea zaodjenuto
ljubavlju, da se moe radovati svomu dostojanstvu. Moj ga pogled treba pokriti umjesto da ga
razgoliti. Obred uvijek znai i to da se uigravamo u jedan nov nain ponaanja, koji e
ovjeka opravdati vie od naih starih igara i uzora.

Preobrazba
Sve slike i obredi koje smo do sada razmotrili govore neto o tajni pojedinoga ovjeka.
Ali - tako pitaju mnogi koji imaju u glavi nekadanju teologiju krsta - to to krtenjem postaje
drukije nego prije i kakve to veze ima s Crkvom u koju se pojedinac krtenjem prima?
Krtenje ne samo da pokazuje to je ovjek, nego i uzrokuje preobrazbu. Sakrament - govori
stari katoliki nauk - se sastoji u tome da se neim vidljivim izrazi neto nevidljivo i
posreduje ovjeku. Izvanjskim se obredom krteniku dariva Boja milost. Mi nita ne
glumimo, ne obavljamo ni neku magijsku praksu. Naprotiv, mi oitujemo ono to sam Bog
ini na ovome ovjeku. Crkveni oci vjeruju u to da u ruci sveenika ili kranina sam Isus
dodiruje dijete i na njemu djeluje. to je Isus prije dvije tisue godina inio na ljudima, to ini
i na nama. Podie nas, dodiruje nas, ozdravlja nae rane, hrabri nas rijeima i dariva nam
svoga Duha koga je u svojoj smrti izlio na nas. I uzima nas sa sobom na svoj put koji vodi
preko kria do uskrsnua, do pravoga i vjenoga ivota. U prvoj Crkvi obred krtenja bio je za
krtenike velik doivljaj. Oni su osjeali da je u njima nastalo nesto drugo, da se tu dogodila
preobrazba. Djeca zacijelo osjeaju samo nesvjesno to se tu na njima dogaa. Teko je sebi
zamisliti da iskustvo krtenja na njih dublje djeluje. Ali barem se na opinstvu krtenih
dogaa neto. Ono, opinstvo, dobiva nov osjeaj za otajstvo djeteta. I tako njihov odnos
prema djetetu postaje drukiji. A po ovome novom odnosu i u djetetu e se neto promijeniti.
Krtenje stvara u ljudima prostor u kojemu dijete moe ii putem vlastitoga samoostvarenja.

Ulanjenje
Nakon Koncila krtenje je prije svega bilo shvaano kao ulanjenje u zajednicu Crkve. I
mnoge zajednice stoga pokuavaju krstiti vie djece zajedno na nedjeljnome bogosluju, da bi
u tome sudjelovala itava zajednica. To je teoloki ispravno. No to ipak esto ne odgovara
stvarnosti. Jer, jesu li zajednice stvarno ono mjesto na kojemu se djeca osjeaju kod kue, na
kojemu se mlade obitelji osjeaju prihvaene i podupirane? Stoga je pravno valjano slaviti
krtenje u malome krugu obitelji. Jer i tamo je crkvena zajednica, mjesna Crkva u koju
krtenik urasta. Ulanjenje znai vie od prihvaanja preko upne zajednice. Kranin uvijek
ivi u odnosima. On ui vjeru preko drugih. On u zajednici vjernika doivljava to je tajna
njegova ivota. Zato je ulanjenje u zajednicu Crkve osmiljeno jedino onda kad se krtenjem
dogaa neto i sa zajednicom koja slavi, kad se ona obredima krtenja uivljava u otajstvo
djeteta i u otajstvo otkupljenja i osloboenja po Isusu Kristu. Prisutnost kumova pokazuje da
je uski obiteljski krug probijen krtenjem, da dijete urasta u vei krug ljudi koji mu nude
zdravo ozraje i jaaju njegovu vjeru.

11

II. Red krtenja


Promiljanje obreda krtenja treba roditeljima pomoi da sami svjesno priprave krsno
slavlje svoga djeteta i suoblikuju ga. Nije dostatno da sveenik sve predviene obrede svjesno
izvri. Obredi su tu za to da izrazimo svoje osjeaje koje inae ne moemo izraziti. Obredi
mogu na puno dublji nain zajedno povezati, nego to to mogu rijei. I oni nas otvaraju prema
Bogu. U njima u na ivot probija jedna druga dimenzija, dimenzija neba koje se dodiruje s
naom zemljom. Obredi daju da lik Isusa Krista postane vidljiv u naoj sredini. U obredima
krtenja se ne radi samo o osjeajima i vjeri sveenika, nego i svih nazonih, a prije svega
roditelja i kumova. Zato se preporuuje da se i oni prije pozabave obredima i razmisle kako ih
shvatiti, kako ih oblikovati i eventualno neznatno preinaiti, da bi uistinu postali zajedniko
slavlje. Svatko tko je pozvan na krtenje, pozvan je i da neto doprinese slavlju. Trai se
matovitost kumova. Ali drim da ima smisla da i pozvani ne budu samo pasivni gledatelji,
nego da se upuste u obred, i eventualno i sami predloe kako ele unijeti sebe.

Postavljanje pitanja
Krtenje zapoinje s postavljanjem pitanja roditeljima i kumovima. Drim da ima smisla
da se ovdje nuno ne dri strogo formulacija koje predvia obred, nego da se roditelje osobno
pita zato ele krstiti svoje dijete, to oni shvaaju pod pojmom krtenje i zato su izabrali ba
ovo ime za dijete. Ja ve kod priprave za krtenje dajem ova pitanja na razmiljanje. To je
onda za njih izazov da promisle to im je na krtenju vano. A oni onda moraju pred
zajednicom stajati uz rijei koje su izrekli, kojima izraavaju svoju vlastitu vjeru. Jedna ena
koja se prilicno udaljila od Crkve zaplakala je kad je pred svojom rodbinom pripovijedala
zasto eli dati krstiti svoga sina. Sjetila se koliko joj je njezina vjera bila utoite. I nije eljela
da njezin sin ivotari bez korijena u toj neobvezatnosti i pluralnosti ovoga svijeta. Ona osjea
kako krtenje djetetu otvara prostor u kojemu e se osjeati zatieno i noeno.

Ime
Moda se intenzivnije pozabave i imenom koje su dali svomu djetetu. Ta ime nije
nevano. Ponekad je ve ime, polazei od znaenja rijei, jedan program za ovjeka. ovjek
koji se zvao "Donat", pripovijedao mi je kako mu je kao djetetu ovo ime bilo neugodno, ali
kako je sada za njega zahvalan. On je urastao u ovo ime. On sebe sada shvaa kao "dar", kao
Boji dar. S imenom se odabire i ime zatitnika, sveca koji bi mogao biti uzor ili program. Uz
ime se moe rasti. Ime nije samo jeka i dim. Kad se bavim imenom svoga zatitnika, otkrivam
i u samome sebi mogunosti koje bi inae ostale neiskoritene. Ja sam pozvan mojim
imenom. To ini i moju posebnost. Kad se bavim svojim imenom, ja sve vie i vie urastam u
tajnu svoje vlastite jedinstvenosti. Tada rado dopustim da me zovu mojim imenom. Tada se
poistovjeujem s imenom koje su mi dali roditelji.

Sluba kuma
I kumove osobno pitam, kako shvaaju svoju slubu kuma. Neki tada kau da svjesno
ele pratiti dijete, da mu ele biti oslonac, sugovornik komu se uvijek moe obratiti i da svoju
slubu vide kao zadau da i sami rastu u vjeri i da se uvijek iznova sueljavaju sa svojom
vjerom. Kad roditelji u odgoju djece dou do svojih krajnjih granica, kumovi ele biti tu za
dijete, da bi se ono moglo pokraj njih uspraviti. Upravo kad dijete - recimo u pubertetu roditeljima postane teko, korisno je imati nekoga treega, izvan obitelji, na koga se mogu
obratiti. Ponekad kumovi sa sobom donesu i tekst koji im otkriva otajstvo krtenja. Ve

12
traenje takva teksta pokrene u roditeljima i kumovima vie, nego kada ja od njih traim da
trebaju svake nedjelje ii na svetu misu da bi mogli biti uzor djetetu.

Biblijsko itanje
Nakon pitanja upravljenih roditeljima slijedi tekst krtenja iz Biblije. I tu je takoer
smisleno da roditelji promisle, koji biblijski tekst za njih najbolje izraava otajstvo
sakramenta krsta. Obrednik krtenja nudi bogat izbor moguih biblijskih mjesta. Neki odaberu
jedan tekst u kojemu se ne radi nuno samo o krtenju, nego koji bi vie mogao biti slika ili
program za ivot njihova djeteta. Jedan roditeljski par izabrao je onaj tekst o oluji na moru i
oblikovao itavo krsno slavlje na pozadini ove slike. Napravili su od orahovih ljuski male
svijee, koje su onda trebale svijetliti na oceanu ivota. Drugi roditelji su itali Psalam 139 u
kojemu je rije o Bojoj ruci koja nas okruuje sa svih strana. Njima je bila vana slika dobre
Boje ruke koja titi dijete. Uz ruke oca i majke koje ga miluju, svako dijete ima i anela, koji
svoju njenu ruku ovija oko djeteta da ga zatiti od opasnosti i da mu dade osjetiti neiscrpivu
ljubav Boju, upravo onda kad ljubav roditelja doe do svojih krajnjih granica.

Znak kria
Nakon kraega nagovora u kojemu sveenik tumai prije svega misli i slike, koje su
postale vane u zajednikoj pripravi, zapoinje stvarni obred znakom kria kojim ne samo
sveenik, nego i roditelji i kumovi i - ako je mogue - i svi prisutni obiljee djetetovo elo.
Znakom kria izraavamo da dijete pripada Bogu a ne dravi, ne nekomu caru ili kralju. Ono
nije tu zato da ispunjuje oekivanja drugih, nego da u slobodi ide svojim putem. Kri je i
simbol jedinstva svih suprotnosti. Za Ivana je to znak ljubavi kojom nas je Krist ljubio do
kraja. Zato govorimo djetetu u znaku kria: "Dobro je da postoji. Sve na tebi je dobro.
Suprotnosti neka te ne rastrgaju. Ti si jedno sa samim sobom, jer si sjedinjen s ljubavlju
Bojom. Ti si posve prihvaen i voljen. Na tebi nema nita to nije dotaknuto ljubavlju
Bojom." A u znaku kria postaje jasno Boje obeanje: "Ja u biti s tobom, kamo god poe.
Ja sam uza te. Ii u zajedno s tobom svim tvojim putevima, i krinim putevima,
stranputicama i zaobilaznicama."

Litanije svetih
Nakon znaka kria zaziva se svece i govore pronje za dijete. Roditelji i rodbina mogu
oblikovati ovaj dio posve osobno. Jedna od mogunosti je ta da svatko razmisli o svome
vlastitom zatitniku i krteniku poeli neto od onoga to je ovaj ostvario svojim ivotom.
Jedna majka koja se zove Marija poeli da dijete bude kao i Marija spremno predati sebe
Bogu. Ili jedna Monika mu eli da nikad ne popusti, ni kad izvana sve izgleda bezizlazno.
Otac eli sinu da se zna boriti kao Juraj. Za mene je kod svetoga Anzelma fascinantno to, da
su ga drali najljubaznijim ovjekom njegova vremena. Zato elim da dijete primi neto ove
ljubaznosti. Ili se roditelji jos prije krtenja intenzivno bave svecem zatitnikom djeteta ije
ime dijete nosi. Tada mogu na ovome mjestu ispripovjediti neto iz njegova ivota i poeljeti
mu ono to ovaj svetac predstavlja. Djeca koja sudjeluju kod krtenja mogu ve prije naslikati
slike kojima izraavaju ono to ele krteniku. To bi bila prije svega za bracu i sestre dobra
priprava na krtenje. Neki premjeste pronje za dijete na in predaje zapaljene krsne svijee
roditeljima. Svi nazoni su tada pozvani da na krsnoj svijei zapale svoje vlastite krsne svijee
ili lampione i krteniku pritom izreknu elje kojih se spontano sjete ili koje su ve prije bili
napisali.

13

Polaganje ruku
Obred zatim predvida polaganje ruku i molitvu za zatitu djeteta. Ima smisla da ne samo
sveenik, nego i roditelji poloe na dijete svoju ruku, na glavu ili na ramena. Tako smisao
molitve postaje opipljiv, da Bog svoju dobru ruku zatitnicu dri uvijek nad djetetom, da ga
ouva od zla i zatiti u opasnosti. Da se potkrijepi ovu zatiujuu gestu, dijete se pomazuje
katekumenskim uljem, uljem spasenja, da bi Kristova spasonosna snaga sve njegove rane
pretvorila u bisere. Koliko god roditelji mislili dobro, oni e svoje dijete ipak ranjavati.
Pomazanje uljem spasenja oduzima roditeljima strah od vlastitih pogreaka i jaa njihovo
pouzdanje da e se rane, spasonosnom Kristovom snagom, pretvoriti u neto dragocjeno, u
blago koje osposobljava dijete da bude otvoreno za ljude i za Boga.

Blagoslov krsne vode


Zatim se blagoslivlje krsna voda. U ovoj blagoslovnoj molitvi navode se sva ivotvorna,
proiujua, osvjeujua i obnovna djelovanja vode kako su ispripovjedena u povijesti Boga
s Njegovim narodom Izraelom i u Isusovo vrijeme. Molitva podsjea na prasliku krtenja, na
prijelaz Izraelaca preko Crvenog mora u kojemu su potopljeni svi neprijateljski Egipani. A
ona govori i o krvi i vodi koja je potekla iz probodena Gospodinova boka. U krtenju struji
oovjeena ljubav Boja iz Isusova srca da preporodi dijete. Da bismo meditirali otajstvo
krsne vode, mogli bismo ovdje oko vode otplesati ples izvora. U plesu obiemo krsni zdenac
da bi on potekao i u nama.

Odreknue od zla
Nakon blagoslova vode predvieno je odreknue od zla. Ovaj obred je u prvoj Crkvi bio
jako vaan, jer su se krtenici svjesno odluivali protiv besmislena i bezbona ivota kakav su
zapaali u svojoj okolini te su se odluivali za ivot s Kristom i u Kristu. Kad se krsti odrastao
ovjek, ovaj obred sigurno ima svoje znaenje. Obred ukazuje na ugroenost ivota. Nije po
sebi razumljivo da e ivot uspjeti. On je i napadnut. Pitanje je kako se danas moemo odrei
zla da to bude u skladu s naim iskustvom. Zlo nam se danas javlja u tendencijama naega
drutva koje nogama gazi ovjekovo dostojanstvo, u neosjetljivosti i krutosti, u nepravednim
strukturama, u bolesnim uvjetima ivota, u nasilju i teroru. Da se dijete ne bi inficiralo zlom i
da ne bi bilo sprjeavano u ivotu, roditelji i rodbina svjesno se odriu zla. Izraavaju svoju
spremnost da se suprotstave tendencijama naega drutva koje sapinju ivot i odupru tamo
gdje se vrijea ovjekovo dostojanstvo i gdje ivotu neprijateljske snage uzimaju sve vie
maha.
Nekima je jako teko slijediti negativne formulacije. Jedna je ena pripovijedala nakon
krtenja na kojemu je sudjelovala, da se tu neprestano govori o avlu. Nju je to uplailo.
Moglo bi se obred odreknua formulirati i drukije. Roditelji i kumovi mogli bi svojim
vlastitim rijeima izraziti gdje se ograuju od negativnih tendencija naeg vremena i gdje se
mogu oduprijeti. Ili bi mogli simbolino izraziti otpor protiv destruktivnih sila, recimo slikom
koja ograuje nutarnji krug zatite vjere od prijetnji izvana. Sudionici bi zatim mogli nainiti
zatitni krug oko majke i djeteta i zajedno izrei jednu molitvu ili zapjevati pjesmu, recimo
"Ubi caritas et amor". Jer smisao ovoga obreda i nije samo odluka za Krista, nego i iskustvo
zajednitva koje titi dijete od zla. Dijete se raa u svijet u kojemu se od poetka susree sa
zlom. Ali ondje, gdje su oko djeteta ljudi vjernici, ono doivljava i spasonosni i zatiujui
prostor Crkve u kojemu zlo nema nikakve moi.

14
Sigurno bi bilo premalo da se ovim obredom odreknua od zla jednostavno proe.
Upravo je ono neprilagodljivo u ovome obredu izazov roditeljima da promisle kako da smisao
ove stare prakse ispune na nain za sebe i svoje dijete primjeren. Kod krtenja sam pozivao
svu djecu da se okupe oko majke i djeteta. Ako su htjela, mogla su svoje ruke, kao zatitu,
drati nad djetetom. Pritom smo uvijek pjevali isti redak blagoslova: "Ti si blagoslovljen, ti si
blagoslov!" Djeca su oarana gledala krtenika. A ovaj se u njihovoj sredini osjeao ugodno.
Nastala je jako prisna atmosfera, zatiujui prostor, prostor sigurnosti i ljubavi u kojemu se
dijete osjealo sigurno od neprijateljskih snaga i naleta. Tu je svima odjednom bilo jasno to
odreknue od zla stvarno znai. A u prostoru se osjeala kvaliteta ovog izriaja i zatiujuega
prostora ljubavi i povjerenja.

Uronjen u ljubav
Nakon odreknua od zla i ispovijedanja vjere slijedi sam obred krtenja: polijevanje
vodom i mazanje krizmom. Pri polijevanju vodom neka djeca budu to je mogue blize. Neka
neto vide i doive. Trostruko izlijevanje vode na glavu djeteta, uvijek fascinira djecu. Kod
trostruka polijevanja sveenik govori: "I., ja te krstim u ime Oca i Sina i Duha Svetoga."
Dijete biva uzeto u zajednitvo trojedinoga Boga. Uranja se u meusobnu ljubav Oca i Sina,
koja se u Duhu Svetome izlijeva u srca ljudi. Ako je prikladno, moe se krsnom vodom
pokropiti i prisutne, da bi svi iskusili neto od oivljavajue i osvjeavajue snage vode i svi
imali dijela u zajednitvu s trojedinim Bogom.

Kralj, sveenik i prorok


Mazanje krizmom istinski se doivljava tek onda kad krizma iri i dobar miris. Ja
krizmom maem ne samo dijete, nego i roditelje i kumove. Ta i oni su kraljevi, proroci i
sveenici koji na krtenju suispunjuju svoju sveeniku zadau. Pri mazanju govorim
vlastitim rijeima ono to sadri predviena formulacija. To moe glasiti ovako: "Krist ti je iz
vode i Duha Svetoga darovao novi ivot. On te pomazuje za sveenika da bude propustan za
ljubav, za kralja da ivi kao slobodan ovjek svjestan svoga boanskog dostojanstva, i za
proroka da navjeuje rije koju sam Bog hoe donijeti u svijet da po tebi odjekne."
Roditeljima i kumovima dajem pri mazanju druga obeanja nego djetetu. Majku pomazujem
za sveenicu, kraljicu i proroicu, oca za sveenika da otkrije Boje tragove u ivotu djeteta,
za kralja da sam ivi umjesto da bude ivljen, i za proroka da na svoj nain izrazi Boga.

Slika Boja
Zatim se na dijete stavi bijela haljina. Obred i to tumai upuujui na Gal 3, 27 da dijete
odijeva na se samoga Krista i u Njemu Boje sinovstvo. Bijela haljina je slika istoe i
neporonosti. Ona izraava da je dijete posve propusno za Krista i njegovu Slavu. U djetetu
nam sjaji Kristova ljubav nepotamnjena ljudskim namjerama i sebinou. Stavljajui na
dijete bijelu haljinu poelimo mu da jedinstvenu Boju sliku pokazuje neokaljanu i da ivi
isto i neporono i da se ne da slomiti ugroenou i napastima.

Svjetlo uskrsnua
Paljenje krsne svijee za sve je uvijek uzvien trenutak. Kad je palim na uskrsnoj svijei,
molim da svjetlo uskrsnua koje rasvjetljuje no smrti, obasja sve noi ovoga djeteta. Ja drim
goruu svijeu uz dijete i poelim mu da u tamni svijet donosi svjetlo i toplinu tamo gdje je
hladno i gdje prijeti opasnost ledenih osjeaja. Djeca zatim zapale svoje krsne svijee koje su

15
donijela sa sobom a odrasli svoje lampione na krsnoj svijei. Krsna svijea donosi u crkvu
puno svjetla. Tu mnoga lica postanu sjajna i nastaje ozraje topline i sigurnosti. Postaje jasno
da je po ovome djetetu svijet postao svjetliji i topliji. Kad u njemu sjaji Kristovo svjetlo, tada
mnogi ljudi smiju na njemu stjecati usreujue iskustvo da od djeteta odlaze utjeeni i
rasvijetljeni. Najee svi sa svojom svijeom u ruci stanu u krug. Ponekad i roditelji neto
priprave. Kupe plivajue svijee koje djeca mogu zatim staviti u krsni studenac. Ili na tlu
pijeskom i krpama naznae more u koje djeca postave svoja svjetla da kao svjetionici svijetle
mnogima koji plove morem svoga ivota. Djeca se rado okupe oko toga mora svjetla i gledaju
oarano u njega. Tu sjaj krtenja sjaji i u njihova srca.

Obred Efeta
Posljednji obred krtenja je tzv. obred Efeta. Isus je gluhonijemomu otvorio usta i ui.
Krtenje znai da ovjek sada treba Boju rije pravilno uti i svojim ustima je navjetati.
Gluhonijemi je bio ogranien u svojoj komunikaciji. On nije mogao ui u stvaran odnos s
ljudima. Mnogi ljudi danas trpe zbog nemogunosti stupanja u odnos. Mi u odnos ulazimo s
nasim osjetilima, uima, oima, ustima, naim osjetilom dodira i mirisa, naim rukama i
nogama. Stoga obred Efeta proirujem na otvaranje svih osjetila. U krtenju treba predoiti
tajnu ljudskoga ivota. Neka ivot djeteta bude osjetan i pun smisla. A ovamo bitno spada
sposobnost za odnose. Samo ako ovjek ivi svim osjetilima, on moe uspostaviti dobar
odnos s Bogom, s ljudima, sa stvarima i sa samim sobom. Zapoinjem time da svoju ruku
poloim na djetetova usta i poelim mu da govori rijei koje bude ivot i uspostavljaju mir,
podiu i bodre druge, rijei koje zrae ljubav, ozdravljaju rane i tjee u alosti. Zatim otac i
majka poloe svoje ruke na ui i na oi i izriu svoje elje. Tako je obred jedna mogunost da
izraze osjeaje i elje koji moda nikada ne bi bili izreeni. Ta jako je vano kako dijete rabi
svoje oi, zatvara li oi pred stvarnou ili gleda ljepotu ovoga svijeta i divi joj se, vidi li
dobro u svakome ovjeku, zrae li njegove oi toplinu i ivotnost ili samo ire depresivnost.
Uima pak dijete treba uti to mu Bog hoe rei, to je stvarna poruka rijei koje od ljudi
uje. Da uje meutonove, da uje one tihe glasove, kako ih mogu uti samo ljudi. Da uje
kao onaj Momo, da drugi rado dolaze k njemu da bi s njim popriali. Kumovi blagoslivljajui
dodiruju ruke i noge djeteta i poele mu da ruke djelotvorno pomau gdje je potreba, da budu
njene, da daju i uzimaju, da se otvaraju i primaju, da uzmu u ruke ivot i da ga s veseljem
oblikuju. Da dijete svojim nogama poe pravim putem, da napreduje na svome unutarnjem
putu, da nae pristup k drugima i da se na svome ivotnom putu uvijek iznova preobraava
sve dok ne doe do cilja svoje preobrazbe. Jedan je estogodinji djeak elio na krtenju
svome bratu otvoriti i nos. Stavio je svoj mali prst na nos krtenika i poelio mu da uvijek
mirii dobre stvari i da ima dobar okus. Po takvim obredima postaje roditeljima i kumovima i
brai i sestrama jasno to ivot zapravo znai, da krtenik treba iskusiti ivot u punini, kao to
mu je Bog i odredio, sa svim mogunostima koje se nalaze upravo u osjetilima. Mi stvarnost
zapaamo i dolazimo s njom u dodir po osjetilima. Osjetila su i mjesto iskustva Boga. Po
njima na ivot postaje bogat i plodan.

Blagoslov
Nakon ovih obreda koji se povremeno prekidaju pjevanjem, moli sada itava zajednica
namjesto djeteta "Oe na". Lijepo je da sada svi naine jedan ili dva kruga i dre se za ruke.
Tako postaje jasno da je Bog zapravo Otac i prava majka ovoga djeteta i sviju nas, da jedino
Bog moe darovati pravu sigurnost i utoite. U molitvi moe Isusov Duh strujati kroz nae
ruke da nas meusobno u Bogu povee. Zatim slijedi blagoslov majke i oca. Prvobitna
formula blagoslova jest polaganje ruku. U osobno formuliranu blagoslovu poelim majci da

16
djetetu dariva sigurnost i utoite, prapovjerenje i privolu za ivot, da se u svojoj ljubavi ne
razda za dijete, nego da uvijek crpi iz izvora boanske ljubavi, da mogne uvijek zahvalno
gledati na tajnu djeteta i radovati se njegovoj jedinstvenosti. Ocu u blagoslovu govorim da
uzme dijela na oinstvu Bojemu, da podupire dijete i podari mu hrabrost za smione pothvate.
Neka uvijek bude tu kad ga njegov sin ili ki trebaju da se na njega oslone i da mogu imati
dijela na njegovoj snazi. I neka ih prati na svim putevima, kamo god ih put poveo.
Zatim blagoslovim sve nazone. Blagoslov izgovaram uvijek zajedno s roditeljima, koji
za to esto i sami potrae ili formuliraju molitvu blagoslova. Kad roditelji nad svima
izgovaraju blagoslov, tada postaje jasna njihova sveenika zadaa. Oni su djetetu darovali
ivot, jer ih je Bog za to osposobio. Oni sada, u blagoslovu, hoe i svima poeljeti neto od
punine ivota, neto to je Bog svima pripravio. Blagoslov roditelja mogao bi glasiti ovako:
"Blagoslovio vas milosrdni i dobri Bog. On neka nad vama dri svoju dobru ruku. Neka vam
bude svjetlo na vaemu putu. Neka vas krijepi svojom snagom. Neka vam bude izvor iz
kojega ete uvijek piti. Neka vam uvijek poalje anela koga trebate. Neka vas podie kad u
ivotu pokleknete. Neka vas ozdravi kada se stare rane opet otvore. Neka vas prati na svim
putovima vaega ivota. Neka vas zakrili svojom spasonosnom i dragom blizinom. I neka vas
same uini izvorom blagoslova za vau brau i sestre. Blagoslovio vas dobri i milosrdni Bog,
Otac, Sin i Duh Sveti."

Bit krsta
Kako e roditelji i kumovi zajedno sa sveenikom oblikovati pojedine obrede krtenja,
moraju sami istraiti u razgovoru sa sveenikom-slaviteljem. Nije to pitanje samo lijepa
oblikovanja. Naprotiv, postaje u pripravi obreda krtenja jasno kako roditelji shvaaju
krtenje. I oni e pritom sve dublje urastati u bit krtenja. Obred e pokazati svoje djelovanje.
Ako je dobro pripravljen, dolazimo do sredinjih pitanja: to je ovjek? to je ivot? to
zapravo znai biti kranin? to sada krtenje stvarno znai? to je tajna kranskoga ivota?
to znai odluiti se za Krista i zajedno s Kristom ii svojim putem? to uzrokuju obredi?
Jesu li oni samo lijep prizor ili mi vjerujemo u to to tu vrimo? Kako nam je blizu Bog?
Koliko blizu nam dolazi u krtenju ovaj Isus iz Nazareta i kako on proima na ivot? Bih li
svoj ivot bez Krista oblikovao isto tako, ili Isus ima neki utjecaj na moj nain ivljenja,
razmiljanja i djelovanja? Kad roditelji zajedno sa sveenikom dobro priprave obred krtenja,
u njima se dogaa vie nego kad sveenik, moralizirajuci, na njih apelira kako bi bilo vano
dijete kranski i odgojiti. Kad im se obredi protumae, mnogi roditelji ponovno otkriju svoje
kranske korijene. Ja im u razgovoru ne elim posredovati nemirnu savjest upozoravajui da
bi ipak trebali ivjeti kranski. Radije ih kroz razgovor o obredima raspoloim da sami
promisle kako ele kao krani svoj ivot shvatiti i ivjeti. I oni odjednom otkriju da
kranska vjera nije daleka svijetu, nego da im omoguuje ivot koji je proet slobodom i
dostojanstvom, ljubavlju i zatienou, snagom i osloncem. Oni osjete da je vjera zaista
pomo u ivotu i da dariva ivotu njegovu pravu kvalitetu.

III. ivjeti iz krsta


Krsna obnova
Na blagdan Isusova krtenja i u Vazmenoj noi poziva Crkva sve vjernike da obnove
svoje vlastito krtenje. Ona se tako nada da e krani ponovno ivjeti iz otajstva svoga
krtenja. Budui da su, veina njih, krteni kao djeca, sjeanje na vlastito krtenje malo
djeluje. Moemo ne znam koliko traiti da krani ive iz stvarnosti svoga krtenja, oni
uglavnom uope ne znaju to to znai. Tko je krten kao odrastao ovjek, iznova e se moi

17
sjetiti to se tu s njim dogodilo. On moe kao to su to inili prvi krani - obnoviti svoje
odreknue od zla i potvrditi svoju odluku za Krista sjeajui se svoga krtenja. Ali to to za
nas koji smo krteni kao djeca znai ivjeti iz stvarnosti krtenja? Za mene ivjeti iz krsta
znai ivjeti svjesnije i autentinije, ivjeti iz jedne druge dimenzije, iz dimenzije milosti a ne
iz dimenzije uinka, biti slobodan od oekivanja svijeta, djelovati iz nutarnjega izvora a ne
samo iz vlastite snage. injenica da sam krten uvijek me iznova stavlja pred pitanje: to to
znai biti ovjek? Tko sam ja zapravo? Odakle dolazim? Kamo idem? to elim sa svojim
ivotom? to je tajna moga ivota? to znai biti kranin? Kako Isus Krist shvaa moj ivot?
to mi on donosi? Koja je prilika u tome da danas ivim u zajednitvu s Isusom Kristom?
Kako se razlikujem od ljudi koji nisu krteni?

Krten sam
Za Martina Luthera se pripovijeda da je na svoj pisai stol urezao rije: "Baptizatus sum
- krten sam". Kad god se nije osjeao dobro, kad je bio kuan sumnjama i osjeajima manje
vrijednosti, pogledao je na ovu reenicu i kazao sebi: "Krten sam", a to je za njega znailo:
ne radi se o mome uinku, ne radi se o tome je li sve to inim ispravno, ivim li ispravno
pred Bogom. Odluujue je to da me je Bog bezuvjetno prihvatio, da me ljubi bez pridraja,
da me Bog ini ispravnim, da moja pravednost dolazi od Boga a ne od mojih ostvarenja. Tako
bi sjeanje na nae krtenje moglo znaiti: postati sigurni da smo ljubljeni Boji sinovi i keri.
Svaki ovjek u dubini svoga bia ezne za tim da bude voljen i da sam moe voljeti. Krst nam
govori da smo apsolutno voljeni, da u nama ne postoji nita to je iskljueno od ove ljubavi
Boje. Ljubav je temeljna injenica na kojoj moemo graditi svoj ivot. A Boja ljubav nije
krhka kao ona koju doivljavamo od ljudi. Ona nije podvojena kao ljubav roditelja koji svoju
ljubav esto vezuju uz traenje zahvalnosti ili nas u svojoj ljubavi ele esto vrsto drati uza
se. Kad god sumnjamo u sebe, kad se osjeamo manje vrijedni, kad sami sebe odbacujemo,
sjeanje da smo u krtenju bezuvjetno prihvaeni mogla bi biti pomo da sebe moemo
prihvatiti i voljeti.

Izvor ivota
Sjeanje na krtenje ne eli nas u prvome redu pozvati na to da vrimo Isusove
zapovijedi i pravilno postupamo. Ono nam eli, naprotiv, reci tko smo mi zapravo. Samo ako
sebi uvijek iznova posvijestimo tko smo, moemo ispravno ivjeti. Krtenje nam govori da
smo ne samo djeca naih roditelja, nego i djeca Boja. U sebi imamo ne samo svojstva koja
smo batinili od roditelja, nego u nas tee boanski ivot. Mi se ne moramo zadovoljiti samo
onom snagom koju imamo u svome tijelu i u svojoj psihi. U nama tee izvor Duha Svetoga
koji nikada ne presuuje. Iz njega moemo uvijek iznova crpiti, i onda kad nas snage ostave.
Tu imamo dijela na neogranienoj snazi Bojoj koja k nama tee iz ovoga boanskog izvora
Sjeanje na vlastito krtenje rastereuje nas od optereenosti uspjehom, da sve moramo uiniti
sami, da moramo dokazati svoju vrijednost. I oslobaa nas straha da bi nam moglo ponestati
snage.
Ponekad stjeemo iskustvo da je u nama sve otvrdnulo. Osjeamo se skamenjeni. Posao
nas ini krutima. U nas vie nita ne tee. Mi smo oko sebe sazidali oklop da se uspjeno
borimo kroz ivot. Ali ovaj nas je uinio neosjetljivima. I odsjekao od rijeke ivota. U nas
vie nita ne tee. Sve je postalo samo rutina. Kad nam se to dogodi, tada sjeanje na krtenje
daje da ponovno potee unutarnja rijeka. Ponovno dolazimo u dodir s unutarnjim izvorom.
ivot eli tei. Otvrdnulost u rutini smrt je ivota. Krtenje nas eli sauvati od toga da se
skamenimo. eli osloboditi blokade da ivot u nama ponovno potee.

18

U zajednitvu
Ali za mene biti krten ne znai samo ivjeti iz boanskoga izvora, nego i biti u
zajednitvu s Isusom Kristom. Kad pogledam u sebe, nailazim ne samo na svoju ivotnu
povijest, nego i na Isusa Krista kao svoju najintimniju stvarnost. U krtenju sam srastao s
njim. Kako ova injenica proima moj ivot, moje samozapaanje? Meditiranje moga krtenja
znai za mene da se nikada ne osjeam sam. Kad sada sjedim za pisaim stolom i piem ovu
knjigu, ja se ne moram muiti mislima. Sa mnom je i u meni Isus Krist. Ne moram uvijek
misliti na njega. Ne moram svaki trenutak itati Bibliju da bih dosao u dodir s njim. On je u
mojoj nutrini. Kad postanem svjestan njega, osjeam se rastereen od pritiska da sam moram
izdrati svoj ivot. Osjeam se ukljuen u odnos. Misao na Isusa u meni daje da kroz moj
ivot tee ljubav. Ja nisam izoliran, nego uronjen u ljubav koja se odnosi na mene osobno, ali
koja eli preko mene tei dalje u ovaj svijet. Srasti s Isusom za mene znai nikada ne biti sam,
i u osamljenosti znati za ovaj nutarnji odnos, nikada ne ostati bez savjeta, nikada bez utjehe,
nikada bez ljubavi, nikada bez zatite.

Blagoslovljena voda
Krst se podjeljivalo u mnogim obredima. Svagdanji obredi mogu me podsjetiti na
stvarnost krtenja. Tu je obred krianja blagoslovljene vode. Uzimamo blagoslovljenu vodu
kad ulazimo u crkvu. Neki imaju i u svome domu posudu s blagoslovljenom vodom. Oni
zapoinju dan kriajui se blagoslovljenom vodom. Blagoslovljena voda hoe u nama
probuditi iskustvo (svijest) da u nama tee izvor Duha Svetoga, da se nismo osuili i sagorjeli,
nego da u nama uvijek iznova tee svjea i obnoviteljska voda Bojega ivota. Blagoslovljena
voda je takoder slika toga da smo u krtenju posve oprani. Kad se prekriim blagoslovljenom
vodom, nasluujem to znai biti sasvim ist, propustan za Boga, opran od svih smuenosti
koje u meni iskrivljuju izvornu sliku Boga, opran od moje prolosti, od moje krivnje. Mrlje,
koje je na meni ostavila povijest moga ivota, nestaju. Ja sam sada, u ovome trenutku, pred
Bogom, slobodan od svega to me prlja i oneiuje. U blagoslovljenoj vodi se krije obeanje
da mogu ponovno zapoeti svoj ivot od poetka, da svaki dan mogu zapoeti iznova i da ne
moram biti vrsto vezan uz ono to je prolo, uz ranjenosti moje ivotne povijesti, uz moju
krivnju i moj neuspjeh. Kriajui se dodirujem svoje elo, svoje grudi, lijevo i desno rame i
ispovijedam tako da Boji ivot i ljubav teku mojim mislima, mojom vitalnou i spolnou,
mojim nesvjesnim djelom i mojom svijeu da je sve u meni bezuvjetno prihvaeno i voljeno,
ak i ono to sam rado od sebe iskljuim. Kriajui se blagoslovljenom vodom dolazim u
dodir s izvorom koji tee u meni i tai moju e. Osjeam se uronjen u boanski ivot, u
boansku ljubav.
Blagoslovljena me voda podsjea i na to da sam u krtenju umro ovomu svijetu. Svijet
sa svojim mjerilima nema nada mnom vie nikakve moi. To to svijet o meni misli, nije vie
vano. Ja ne ovisim o potvrivanju od strane moje okolme. ivim u ovome svijetu ali nisam
od ovoga svijeta. To mi daje osjeaj slobode. Svakoga jutra kad u 5 sati poem u crkvu i
pritom se kriam blagoslovljenom vodom, posvijestim si: "Ti sebe danas ne mora dokazivati.
Ti nisi od svijeta. Mjerila ovoga svijeta, kao uspjeh i priznanje, biti voljen i iskoriten, ne
vrijede za tebe. ivi iz svoje nutarnje stvarnosti, ivi iz Isusa Krista!" Kad se paljivo
pokropim blagoslovljenom vodom, u meni se javlja slutnja to znai biti kranin: biti
slobodan, biti voljen, ivjeti iz stvarnosti Boje, imati nedodirljivo dostojanstvo.

19

Zaodjenuti se Kristom kao haljinom


U krtenju smo se obukli u Krista. To esto zvui kao neka pobona reenica, ali koja se
ne odraava na moj ivot. U duhovnoj tradiciji bilo je uobiajeno da sveenik pri oblaenju
svoga sveenikog odijela, uvijek govori molitvu, kao: "elim se zaodjenuti haljinom
spasenja." Ili dok stavlja stolu, govori: "Oblaim haljinu besmrtnosti." U naoj redovnikoj
tradiciji je obiaj oblaiti habit i kukuljicu moleci vlastite molitve. Kad ujutro svjesno oblaim
svoj habit, govorim: "Ja vie ne pripadam sebi, nego Bogu. I stojim u Njegovoj slubi, ne u
svojoj." I mogu sebi zamisliti da me Krist obavija kao haljina koju nosim. Zajedno s njim
idem kroz dan. Za korsku molitvu oblaimo preko habita kukuljicu, koju duhovna tradicija
shvaa kao haljinu kria. Ako kukuljicu ne prebacujem prebrzo preko sebe, nego pomnjivo,
slutim to znaci: srasti zajedno s Kristom, obui Krista kao svoju haljinu, suobliiti se njemu,
obui se u njegova Duha.

Kraljevski ovjek
Mogu se sjetiti svoga krtenja hodei svjesno uspravno kroz ivot, osjeajui se kao
kralj ili kraljica. Tada osjetim svoje dostojanstvo. Slutim kako bi izgledalo ako bih uistinu
ivio umjesto da budem ivljen, ako bih bio svoj gospodar umjesto da drugi gospodare
mnome, ako sam u miru sa sobom. Imajui pred oima sliku kralja, proroka ili sveenika,
doivjet u sebe drukije. A ako se osjeam drukije, drukije u i razmiljati i djelovati.
Moje razmiljanje vie nee biti proeto time da sebe usporeujem s drugima, da se bunim
protiv drugih, da se na njih ljutim. Kao kraljevski ovjek ja u paziti i na njihovo
dostojanstvo. Tada mi vie nee biti potrebno da se neprestano bavim njima, da ih
obezvrjedujem i vrijeam, da se osjeam bolji. Ako sam u suglasju sa sobom, ja u priznati i
drugima prostor da mogu ivjeti u svome dostoianstvu.

Odluka za ivot
U krtenju smo se svjesno odrekli zla. Sjeati se krtenja, uvijek iznova znai i odluiti
se za Boga i za ivot. Uvijek iznova doivljavam ljude koji su u opasnosti da potonu u
samosaaljenje. Oni jedva da ujutro ustanu, jer su uvijek previe loe. Saalijevaju sami sebe i
vrte se samo oko svojih depresivnih osjeaja. Njima uvijek iznova kaem: "Mora se odluiti
za ivot. Kad ustane, ustani u ivot a ne u svoju depresivnost." Kad sama sebe ulovim u tome
da poinjem jadati se kako je sve teko, tada mi pomae sjeanje na krtenje. I tada sebi
kaem: Hou ivjeti umjesto jadati se. Hou sam oblikovati ivot, umjesto da se prepustim
negativnoj struji drugih. Odluujem se za ivot.
U crkvenoj godini su prije svega dva blagdana koji nas podsjeaju na vlastito krtenje:
Blagdan Isusova krtenja u nedjelju poslije svetkovine Bogojavljenja i Vazmena no. Na
blagdan Isusova krtenja pokropi sveenik na poetku euharistije sve vjernike
blagoslovljenom vodom. Svi pjevaju staru pjesmu "Asperges me": "Pokropi me, Gospodine,
izopom, da se oistim, operi me i bit cu bjelji od snijega." U Vazmenoj noi blagoslivlja
sveenik krsnu vodu. Uranja tri puta uskrsnu svijeu u krsnu vodu i govori: "Molimo te,
Gospodine, da po tvome Sinu sie u ovu vodu sila Duha Svetoga: koji s Kristom budu
ukopani u smrt, neka s njime po krstu ustanu na ivot." U naoj crkvi stoji pripravljena velika
posuda, da si vjernici nakon Vazmene noi mogu kui ponijeti blagoslovljenu vodu. Neka ih
kroz itavo vazmeno vrijeme podsjea na to da su uskrsnuli s Kristom, da je ivot i u njima
pobijedio smrt.

20

Saetak
Razmiljanje o krtenju i njegovim divnim obredima ne eli pomoi samo roditeljima
koji dobro pripravljaju krtenje svoje djece. Misli ove knjige trebaju, naprotiv, potaknuti sve
krtene da promiljaju o tajni svoga krtenja i pritom se uvijek iznova osvjedoe tko su postali
krtenjem. Slike krtenja ele svakog kranina podsjetiti na to to znai biti kranin, koja je
to tajna biti ovjek, od Boga posve voljen, imati dijela na boanskoj naravi, srasti zajedno s
Kristom. Krtenje je za prve krane bio toliko snaan doivljaj da im je uspomena na njega
uvijek iznova stavljala pred oi poelo njihova ivota. Za nas, koji smo krteni kao djeca,
moe biti korisno da si suslaveci krtenje posvijestimo da su se svi ovi obredi izvrili na
nama. A onda moemo ove obrede meditirati i sebi zamisliti to to znai da smo pomazani za
sveenike, kraljeve i proroke, da smo krsteni u vodi i Duhu Svetome, da su nam otvorena
osjetila. Tada nasluujemo tko smo zapravo, to je tajna naega ivota i to je tajna Isusa
Krista s kojim smo u krtenju zajedno srasli.
Podsjeanje na vlastito krtenje moglo bi nam pomoi da postanemo svjesni svoga
kranskoga identiteta. Previe lako zapadamo u opasnost da se prilagodimo ovomu svijetu.
Tada ponekad uope ne znamo zato smo zapravo krani i to nas razlikuje od drugih koji
svoje spasenje trae na trnici duhovnih puteva. Danas trebamo pomo da bismo mogli
svjesno ivjeti kao krani, ne zatvarajui se pred svijetom, nego svjesno ivei u ovome
svijetu, svjesni da smo u svijetu ali ne od svijeta. Potrebni su nam putevi za vjebanje u naoj
kranskoj slobodi i dostojanstvu. I potrebna nam je pomo da svoj ivot danas, budui da je
ugroen tolikim tendencijama koje ugroavaju ivot, tako ivimo da on zaista zasluuje ovo
ime. Radi se o vjebanju vjenog ivota koji ve sada dopire do Bojeg ivota, koji je protkan
besmrtnim Bojim ivotom.
Podsjeanje na vlastito krtenje moglo bi biti konkretan put, da se svaki dan iznova
otvaramo biti nae vjere i naega ivota, i tako ivimo svjesnije i autentinije kao krani.

You might also like