Professional Documents
Culture Documents
Nomatkinja
OD ISLAMA DO AMERIKE
UVOD
Nomatkinja sam cijeli svoj ivot. ivim kao repa bez korijena. Kad
god sam se negdje skrasila, natjerali su me da pobjegnem; odbacila
sam sve istine kojima su me ikad nauili.
Roena sam 1969. godine u Mogadiu, u Somaliji. Bila sam tek
malo dijete kad je moj otac uhien i odveden u zatvor zbog svoje uloge
u politikoj oporbi brutalnoj diktaturi. Onda je pobjegao iz zatvora i
otiao u izgnanstvo. Kad sam imala osam godina, majka je povela
brata, sestru i mene u Saudijsku Arabiju da se pridruimo ocu. Godinu
dana kasnije protjerani smo iz Saudijske Arabije pa smo se preselili u
Etiopiju, gdje je oporbena skupina mojeg oca imala svoj stoer. Nakon
osamnaest mjeseci ondje opet smo se preselili, taj put u Keniju.
Svaka promjena drave bacila bi me nepripremljenu u potpuno nov
jezik i radikalno drugaije navike uma. Poput umornog djeteta
pokuala bih se prilagoditi, ali najee uzalud. Jedina stalnost u
mojem ivotu bila je majina nepokolebljiva privrenost islamu.
Otac je napustio Keniju, i nas, kad sam imala jedanaest godina.
Sljedei put kad sam ga vidjela, imala sam dvadeset i jednu godinu. U
njegovoj odsutnosti pod utjecajem jedne vjerouiteljice postala sam
gorljiva i pobona muslimanka. Meu ostalim, provela sam osam
mjeseci u Somaliji, gdje sam svjedoila izbijanju graanskog rata te
kaosu i brutalnosti velikog egzodusa 1991. godine, kad je polovica
stanovnitva zemlje raseljena, a ivot izgubilo 350.000 ljudi.
Imala sam dvadeset i dvije godine kad mi je otac zapovjedio da se
udam za nekog roaka, potpunog neznanca, koji je ivio u Torontu, u
Kanadi. Putujui iz Kenije u Kanadu, trebala sam se zaustaviti u
Njemakoj i preuzeti vizu za Kanadu, zatim nastaviti putovanje.
Umjesto toga, neka vrsta nagonskog oaja natjerala me je u bijeg.
Otputovala sam vlakom u Nizozemsku. Meu svim mojim
putovanjima ovo je bilo najtjeskobnije; srce mi je htjelo iskoiti od
uzbuenja pri pomisli na posljedice mojeg ina i na mogui odgovor
mojeg oca i klana kad otkriju da sam pobjegla.
U Nizozemskoj sam otkrila dobrotu neznanaca. Tim ljudima nisam
bila nitko i nita, a ipak su me nahranili i dali mi krov nad glavom,
nauili me svoj jezik i dopustili mi da uim to god elim. Nizozemska
nije bila nimalo nalik ijednoj dravi u kojoj sam dotad ivjela. Bila je
miroljubiva, stabilna, bogata, snoljiva, velikoduna i puna dobrih
3
13
1. DIO
PROBLEMATINA OBITELJ
* poglavlje Kurana
** 75. sura, Al-Qiyamah, prijevod B. Korkut, izvor: http://www.kuran.putvjemika.com - nap.
prev.
17
mojeg oca bilo kao da hodam naokolo bez ijedne krpice na sebi. to je
najgore od svega, odrekla sam se islama i napisala knjigu drskog,
slavodobitnog naslova Nevjernica kojom sam oglasila svijetu svoje
otpadnitvo. No moj je otac znao da se njegov ivot blii kraju i elio
se uvjeriti da su sva njegova djeca, unato svojim grekama, sigurna na
putu za nebo.
Pustila sam ga da govori. Nisam davala lana obeanja o
preobraenju. Da jesam, to bi mu moda bilo pomoglo da ode u miru,
ali jednostavno nisam mogla lagati o tome. Uspjela sam mu samo
njeno rei da u nastaviti uiti* Kuran iako se vie ne slaem s
islamom. Preutjela sam misao da svaki put kad ga iznova itam,
postajem sve kritinija prema njegovim porukama.
Razgovor se pretvorio u niz zaziva: Alah te zatitio, izveo te
natrag na pravi put, poveo te u Nebo nakon smrti, Alah te blagoslovio i
drao u zdravlju! Poslije svakog zaziva, ja bih odgovorila po
propisanoj formuli: Amin, neka bude tako .
Nakon nekog vremena rekla sam ocu da se moram pouriti na let.
Nije me pitao kamo putujum, niti zato; bilo je jasno da ga detalji
zemaljskog ivota vie ne zanimaju. Zatim sam prekinula vezu, iako je
medu nama ostalo jo mnogo neizgovorenih misli, gotovo zakasnivi
na let kojim sam trebala otputovati u Brazil na konferenciju o
multikulturalizmu.
Potkraj lipnja, nakon konferencije u Brazilu, trebala sam otputovati
u Australiju na skup posveen prosvjetiteljstvu. Namjeravala sam
potkraj ljeta otii u London i posjetiti oca. No pri povratku iz Australije
sredinom kolovoza, ekajui sljedei let u Los Angelesu, primila sam
novi Marcov poziv. Otac je bio u komi.
Nazvala sam opet Magool i uzela od nje broj mobilnog telefona
moje polusestre Sahre. Posljednji put kad sam vidjela oevo najmlae
dijete, godine 1992., Sahra je imala osam ili devet godina i bila je
ilavo i energino djetece. Upoznala sam je na proputovanju kroz
Etiopiju kad sam se nakratko zaustavila na putu iz mojeg doma u
Keniji u Njemaku. Prema naredbama mojeg oca odatle sam trebala
otputovati u Kanadu i pridruiti se mukarcu kojeg praktiki nisam ni
poznavala, dalekom roaku koji je postao moj mu. U to je vrijeme
Sahra ivjela sa svojom majkom u Addis Ababi. Kao i moja majka, i
Sahrina je ostala u braku s mojim ocem unato njegovoj odsutnosti.
__________________________
* uiti Kuran = itati Kuran
18
MIN@
* hidab (arap. hijab) pokriva cijelo ensko tijelo osim lica i ruku ispod runih zglobova, dok
nikab (arap. niqab ili niqaab) pokriva i lice nap. prev.
21
* halal (arap.) - doputeno ili isto (npr. hrana pripremljena u skladu s muslimanskim
propisima).
Suprotno je haram (arap.) nedoputeno ili neisto nap. prev.
22
* ena koja je baari nalik je pobonom sunju. Ona tuje muevu obitelj i hrani je bez pitanja
ili pritube. Nikada se ne ali i ne postavlja nikakve zahtjeve. Stalno je na usluzi, ali uvijek
pognute glave. Ako je njezin mu okrutan, ako je siluje i zatim joj se zbog toga ruga, ako
odlui dovesti drugu enu ili je tue, ona sputa pogled i krije svoje suze. I radi naporno, bez
greke. Ona je privrena, gostoljubiva, dobro uvjebana radna ivotinja. To je baari.
28
29
36
37
majka sasvim sama i stalno pita za tebe. Molim te, nazovi je. Obeaj
mi da e je nazvati.
Isprva sam osjetila provalu djetinjeg uzbuenja. Zatim sam osjetila
strah; bojala sam se konfrontacije koja je bila neizbjena im
razmijenim prve rijei s majkom. Ali te je osjeaje brzo potisnuo
osjeaj dunosti koji je usadila u mene, kao i grizoduja to sam je
zanemarila. Moj je otac netom preminuo. to ako se majka razboljela?
Hou li je ikad vie vidjeti? Znala sam odgovor: moja je majka bila u
Somaliji, u kojoj bi me ubili istog trenutka kad bih se ondje pojavila.
Kad bude umirala, nee me biti uz njezino uzglavlje.
Ali razgovarati smo mogle. I tako sam pokuala nazvati broj koji
mi je Magool dala. Dobila sam signal da je broj neispravan, da je linija
zauzeta, automatsku sekretaricu s porukom na engleskom i
panjolskom jeziku da su...sve linije zauzete. Molimo pokuajte
kasnije. Magool me je upozorila da e biti teko dobiti vezu sa
Somalijom, ohrabrujui me da ne odustanem. Zvala sam toliko esto,
kad god bih nala malo slobodnog vremena, da mi je to ve postalo
navikom. I ba kad sam poela vjerovati da me je Magool nagovorila
na nemoguu misiju i da nikad neu uspostaviti vezu, napokon sam
jednog poslijepodneva, sjedei na prednjem sjedalu prijateljiina Land
Rovera na putu u predgrae da kupim namjetaj za svoj novi stan,
dobila vezu s majinom kuicom u Las Anodu, mjestu izmeu
Somalilanda i Puntlanda, dvije autonomne regije koje su nekad bile dio
Somalije.
Halo, rekao je tihi glas s druge strane. (Taj je pozdrav stigao u
Somaliju kad su Britanci uveli telefon u nau zemlju. Otad se Somalci
javljaju s halo kad odgovaraju na telefonski poziv.)
Halo, hooyo, mama. Ja sam, Ayaan. Zadrala sam dah, sigurna
da e me poeti proklinjati i spustiti mi slualicu.
Halo, jeste li rekli Ayaan? Sad sam bila sigurna da je to moja
majka. Nisam joj odmah prepoznala glas.
Hooyo, majko, majko. Da, Ayaan je ovdje. Ja sam. Molim te,
nemoj prekinuti.
Alah mi te je vratio. Neu prekinuti.
Majko, kako si? Zna li da je otac nedavno preminuo?
Znam. Mora znati, keri moja, da je smrt jedina izvjesna stvar.
Svi emo umrijeti. Koja si dobra djela uinila da ti se upiu u zasluge
na onom svijetu?
39
MIN@
* hawala (arap.) - podzemni bankarski sustav (arapski transfer). Nastao da bi zatitio trgovce
od kriminalaca i lopova u Junoj Aziji i Srednjem Istoku, taj sustav je, kao uspjean poslovni
model, jo i danas u primjeni, to zbog vjerskih, kulturolokih, socijalnih, politikih ili
ekonomskih razloga... Sustav funkcionira tako da stranka hawaladaru u New Yorku preda
novac i zahtijeva njegov prenos stranci u npr. Kandaharu. Hawaladar u Kandaharu, kojega
pozove hawaladar iz New Yorka isplati traeni iznos stranci u Kandaharu. To je sustav bez
banaka, bez zabiljenih financijskih transakcija i bez stvarnog prenosa novca preko granice izvor: Prof, dr.sc. Saa Segvi, Antiterorizam u kontekstu borbe protiv organiziranog
kriminala, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, God. 46 (2009.), Broj 4 (94)
42
46
kuta (ili barem mojeg), Sahra je moda doista potlaena, ali ona se tako
ne osjea. Ima ker i supruga; zatiena je od samoe. Ona pripada.
Ima sigurnost, snagu, jasne ciljeve koji proizlaze iz vjerovanja. Ona je
s mojim ocem proivjela njegovu starost i umiranje. Ja nisam.
Imala sam trideset i osam godina i tek mi je sad postalo jasno zato
ljudi ele pripadati i koliko je teko raskinuti sve veze s kulturom i
vjerom u kojima ste roeni. Izvana sam bila uspjena osoba. Ljudi su o
meni pisali lanke, pitali me koje knjige itam i to mislim o Baracku
Obami. Publika je moje govore nagraivala pljeskom. Ali moj je
privatni ivot bio u rasulu. Pobjegavi od obitelji, dola sam u Europu
jer nisam eljela biti uhvaena u zamku braka s antipatinim
mukarcem kojeg sam jedva poznavala. Sada, u Americi, osjeala sam
se kao repa bez korijena, izgubljena. ivot nomada, uvijek u pokretu,
oduvijek se inio romantinim. Stvarnost je ipak drugaija: biti
beskunik i ivjeti s kovegom u ruci vie je nalik nagovjetaju onoga
to nas eka u paklu.
Zagledala sam se u bakinu crno-bijelu fotografiju koja visi na zidu
mojega dnevnog boravka. Osjetila sam probadajuu bol i pokuala
izbjei njezin prodorni pogled, ali njezine su se rijei usjekle u moje
pamenje: Svijet izvan klana je okrutan, a ti si u njemu sama.
*uzeti abdest = obaviti propisano obredno pranje prije molitve - nap. prev.
52
Operete ruke, isperete usta grgljajui tri puta, a zatim nos. Abeh bi
skupio dlan svoje ruke, napunio ga vodom, a zatim ga brzo prinio
nosnicama i naposljetku duboko udahnuo, in koji je, kad bi Mahad to
pokuao ponoviti, zavravao Mahadovim grcanjem, kaljanjem i
kihanjem kao da je janje koje se utapa.
Nakon niza prijekora i uvreda otac bi odveo Mahada do molitvene
prostirke, gdje bismo Haweya i ja ve ekale. Poslije bismo svi
mugnuli natrag u postelju; molitva je bila u 5 sati ujutro, a u kolu
nismo morali poi prije 7. Zato bi otac morao opet drmati Mahada da
ga probudi, odvui ga da opere zube, umije lice, odjene kolsku odoru i
spremi se, potiui ga da se pri tome pouri. Mahad nikad ne bi
posluao. Ba kad bismo se spremali krenuti u kolu, oev bi pogled
pao na Mahada na drvenoj stoliici, napola odjevenog, kako rukama
stie obje arape i drijema, usana malo razdvojenih, zatvorenih oiju,
glave nagnute na stranu kao da e svakog trenutka spasti s njegova
vrata. Abeh bi se priuljao, prinio lice u istu ravan s Mahadovim,
odvalio mu pljusku i zaurlao:
Probudi se, eno! Onjuio bi Mahadov dah i viknuo: Smrdi ti iz
usta, nisi oprao zube! Ti nisi moj sin, ti si stvarno iva'al, kopile!
Dok bi abeh vukao Mahada sa stoliice, umijeala bi se mama.
Nekako bi se ugurala izmeu njih dvojice i kad bi abeh na koncu
odustao pomogla bi Mahadu navui arape.
Kad bi abeh izbivao tjednima, ja bih eznula za njegovim
povratkom, Haweya bi ga naglas dozivala, dok bi mama vikala kako ju
je mu napustio i ostavio samu na svijetu. Mahad nikad nije pitao za
oca. Klatario se naokolo s djeacima iz susjedstva. Kad god bi mama
objavila da je abeh na putu kui, ja bih skakala od sree. Mahadovo bi
se lice objesilo u turobnu i mrgodnu masku koja bi ostala na njegovu
licu sve do oeva odlaska.
Haweya i ja praktiki nismo izlazile iz kue, osim odlaska u kolu,
vjersku kolu i rijetkih posjeta roacima. Nama nije bilo doputeno
odjenuti se i izii van. Bile smo prisiljene ostati meu etiri zida,
dosaujui se do besvijesti u malom, vruem stanu u Mecci, a kasnije u
mnogo prostranijoj kui u Rijadu. Ali Mahad bi se odjenuo i odlazio s
ocem na muka mjesta, kao to su damija ili suk*, ili na neki
slubeni somalski ruak ili veeru.
______________________
* gradska trnica
53
* izvorno pletenica od devine dlake koja je sastavni dio mukoga tradicionalnog pokrivala za
glavu to ga nose Arapi i Sjevernoafrikanci, osobito Saudijci, Palestinci i Jordanci. Pletenica
(iqat) se stavlja na glavu pokrivenu maramom (imamah ili gutra) sloenom u trokut, a sve
zajedno zove se kufija (khufiya). nap. prev. (izvor: Male Headwear, www.raqs.co.nz)
** Chop Chop Square (chop engl. = rezati, sjeckati) trg u Rijadu na kojem se izvravaju
kazne odsijecanja glave, ruku, nogu, kamenovanja i ostale kazne izreene prema erijatskom
pravu nap. prev.
54
esto smo se tukli dok smo bili mali, ali njegovi su udarci nogama
i rukama sada postali mnogo okrutniji, a poeo nas je i gaati svime to
bi mu dolo pod ruku. inilo se da je izgubio svaki osjeaj
samokontrole.
Drugi djeaci koje smo upoznale u djetinjstvu bojali su se svojih
oeva jednako kao Mahad svojega. Sinovi somalskih roaka koji bi
nam doli u posjet i oni koje smo sami posjeivali bili su puni
strahopotovanja prema svojim oevima i uope starijim ljudima. Isti je
sluaj bio i s naim saudijskim i palestinskim susjedima u Rijadu i
Dedi. Djeaci bi izlazili u oporima i igrali se na ulici sve dok se ne bi
pojavio neiji otac. Tad bi se svi na mjestu zaledili, a onda pokunjenih
glava brzo mugnuli kuama. Oinski autoritet uspostavljao se fizikim
nasiljem i otrim prijekorima zbog svake pogreke koju bi sin poinio.
Ostalo vrijeme djeak bi bio obasut pohvalama, uglavnom majinim,
no ponekad i oevim, na nain koji bi se ak i nama inio nerazumnim
i pretjeranim.
Na primjer, abeh bi rekao Mahadu:
Vladat e narodom. Somalski e narod osloboditi njegova
jarma. Bit e pravedan vladar. Mama bi ga nazivala svojim princom i
govorila o njemu kao o Izabranom. Govorila bi mu da je njezin otac
bio sudac i da je njegov djed pokoravao zemlje i narode, tako da je
Mahadu bilo sueno da postane veliki voda.
Mahad bi reagirao s oduevljenim uzbuenjem. Mogao je sebe
lako zamisliti kao princa. I Mahadovim su vrnjacima s kojima se
najee igrao, palestinskim djeacima od deset i jedanaest godina koji
su zavrili u izbjeglitvu nakon palestinsko-izraelskog sukoba, takoer
govorili da e postati junaci koji e manje-vie vlastitim rukama
istjerati zle idove iz njihove zemlje. Kad bi djeaci izili van igrali bi
se ratnih igara, istjerujui zle idove sve dok ih majke ne bi pozvale na
ruak ili molitvu ili im naredile da ne stvaraju toliku buku.
U koli Mahadove su ocjene bile izvrsne, ali njegovi su saudijski
uitelji govorili da se svjesno izdvaja od drugih i da ne eli sudjelovati
u skupnim aktivnostima. Isprva je Mahad znao traiti od nas sestara da
objasnimo majci da ga u koli zovu abid, crni rob. Abehov je
odgovor bio:
Djeaku koji te nazvao abidom mora dati dobar razlog da to vie
nikad ne ponovi. Rekao bi Mahadu da je on, abeh, osobno porazio
velik broj protivnika u borbi te da e nauiti Mahada da se i sam bori.
55
MIN@
Budi uz nju. Sluaj je. Pokoravaj joj se. Ne stvaraj joj dodatne
tekoe.
Mahad je kimao glavom, i kimao i kimao. Ako i nije razumio to
otac trai od njega, nije to niim pokazao. Ako je i osjeao da je
nepoteno da otac pred njega postavlja takve ogromne, odrasle
zahtjeve, nije to niim pokazao. Samo je nastavio kimati i govoriti:
Da, abeh. Da, abeh. Da, abeh.
Otac je od Mahada zahtijevao da zauzme neku vrstu vojnikog
stava prilikom takvih razgovora: stopala razmaknutih u irini ramena,
ruku poloenih smireno ispred sebe, pogleda praznog i usmjerenog u
neku toku iza abehovih oiju. Nisam sigurna je li Mahadu u takvim
prilikama ikad dolo do mozga ono to mu je otac govorio. Svaki put
kad bismo vidjeli abeha drilao je Mahada na opisani nain. Na koncu,
nakon posljednje uasne svae s majkom, abeh se odselio u Etiopiju.
Mahad je imao malo manje od trinaest godina.
Abeh se nije vraao punih deset godina. Nakon njegova odlaska
Mahadovi problemi s autoritetom postali su jo izraeniji. Jednog se
dana vratio kui namrgoen, pokunjene glave utajui kamenie po
ulici, a zatim se bacio na madrac rairenih ruku i nogu, to je moja
baka, koja je pola s nama u Keniju, smatrala vrlo nepristojnim.
Potjerala ga je s madraca. Otiao je u kut, izvukao roman i stao ga
itati. Na naslovnici romana bila je narisana dugokosa bjelkinja u
bikiniju irom rairenih nogu; lice joj je drao mukarac, takoer
bijelac, zagledan u njezine oi. Ta je slika uvrijedila moju baku ak i
vie od Mahadove poze na madracu pa je vritei odjurila po moju
majku.
Nakon abehova odlaska svae izmeu Mahada i majke i bake
postale su konstantom u naim ivotima, iritantne i neizbjene gotovo
koliko i praina na ulicama Nairobija.
Nakon uobiajenog korenja, vikanja i vrijeanja majka je ponudila
Mabadu hranu, no on je odbio jesti.
Mama: to ti je? to se dogodilo?
Mahad: Mislim da e me izbaciti iz kole.
Mama: Zato? to si uinio?
Mahad: Imam devedeset i sedam posto iz testa iz matematike.
Mama: Nemoj mi rei da e te izbaciti zato to si rijeio devedeset
i sedam posto testa iz matematike? Imao si i loijih rezultata. (Mama
nije imala pojma o sustavu ocjenjivanja u koli. to se nje tie, ako si
imao ijednu pogreku, znai da si napisao loe.)
60
Mahada sam sljedei put vidjela tek 1998. godine, kad je umrla
Haweya. U to sam vrijeme ivjela sa svojim nizozemskim dekom,
pohaala sveuilite u Leidenu i pripremala magisterij iz politikih
znanosti. Radila sam kao prevoditelj i bila ve u postupku stjecanja
nizozemskog dravljanstva. Mahad je jo uvijek bio u Nairobiju. Iako
je njegova ena, Suban, trebala svaki as roditi, on je jo uvijek ivio s
majkom.
Haweya je pokopana dok sam ja bila negdje u zraku izmeu
Amsterdama i Nairobija. Mahadov sin rodio se deset dana nakon
njezine smrti, manje od tjedan dana nakon mojeg dolaska u Keniju.
Kad je Mahad stigao kui i rekao majci:
Mama, Suban je rodila, majino je lice ostalo kameno. Nije
pomaknula ni mii.
Mama, dobio sam djeaka, dobio sam djeaia, rekao je
Mahad.
Mama je odvratila lice; oi su joj se napunile suzama, a usnice su
joj zadrhtale. Mahadu je rekla:
On nije tvoj, on je kopile.
Mahad nije znao je li mama tuna, ogorena i smetena zbog
Haweyine smrti, ili je samo pokazivala svoju uobiajenu teku narav.
Kad sam otila posjetiti djeaia, imao je tek tri dana. Suban ga je
pokuavala utjeiti prinosei ga svojoj dojci, ali on bi odvraao svoje
malo, crveno, naborano lice od njezine bradavice; kiljio je i plakao.
Moj posjet Suban bio je u neku ruku tajan. Kad sam spomenula
mami i Mahadu da elim vidjeti bebu i upoznati njegovu enu, mama
je eksplodirala.
Zar me i ti eli izdati kao to me je izdala Haweya? Kao to me
je izdala ta bezvrijedna nitarija od tvojeg brata?
Znala sam da mama ne odobrava Mahadov izbor ene; Haweya mi
je to rekla. Ali mislila sam da je prirodno da se ena obraduje roenju
unueta, osobito mukog. Umjesto toga mama se durila na svojem
madracu, zaogrnuta svojom garbasaar odjeom, utuena i ispijena.
68
donosile joj ugljen i kuhale za nju. Rekla je da nikad nije sama. Nou
bi sjedila sa svojim bratom i sestrama i njihovom djecom, i razgovarala
s njima o njihovu djetinjstvu i razliitim smjerovima u kojima ih je
odveo ivot, o graanskom ratu i stvarima koje su ih dovele natrag u
mjesto gdje su roeni. Oko njih nije bilo nieg do pustinje, drae,
ovaca i kilometara pranjavih puteva po kojima su prometovali
kamioni natovareni eerom, riom i ostalim osnovnim namirnicama.
Mama mi je rekla da se Mahad razbolio jer ga je Suban zaarala.
Ponekad bi rekla da ga je zaarala oeva prva ena. Mahad je provodio
duga razdoblja u bolnici, i jo dulja u sobici u Eastleighu, jedva
uzdravajui samoga sebe, a kamoli svoje dijete. Abeh je rekao da je
Suban bijesna i usamljena i da je djeaia im je napunio dvije godine
poslala k njemu u Qardo, u blizini sjeverne granice Somalije. Djeai
se isprva odazivao na ime Abdullah, ali nakon to je povjeren brizi
mojeg oca prozvali su ga Yaqub. Odluila sam ga zvati Jacob. Molila
sam oca da ga poalje natrag u Nairobi kako bi mogao pohaati dobru
kolu. Nakon nekog vremena abeh je nagovorio Suban da djeaka
primi natrag.
Izmeu 2001. i 2006. moja je obitelj prekinula svaku vezu sa
mnom. Nisam znala to se dogaa s Mahadovim sinom, niti pohaa li
uope kolu. Godine 2006. iznova sam uspostavila vezu s Mahadom,
koji je i dalje ivio u somalskoj etvrti Nairobija Eastleighu. Njegovo
tjelesno i duevno zdravlje i dalje su bili krhki. Ponekad bi se inilo da
je sve u redu, dok bi drugih dana buncao i tvrdio da uje glasove. Tih
bi dana rijetko izlazio iz postelje. Iako su bili razvedeni, Suban ga je
redovito posjeivala, prala njegovu odjeu, kuhala mu hranu, pozivala
rodbinu kad bi Mahad postao psihotian.
Nakon abehove smrti iznova sam uspostavila vezu s Mahadom.
Njegov glas vie nije bio isti; govorio je nerazgovijetno i sporo, kao da
mu je jezik bio prevelik za njegova usta. Prvi razgovor s njime
pretvorio se u jedan dugi monolog: napustila sam ga, nije me briga za
njega, eto to uspjeh ini ovjeku, udalji te od obitelji, otui te od
vjere, dug popis optubi. Dva konkretna zahtjeva koje je imao bili su
novac (koji sam mu poslala) i viza za odlazak u Ameriku (koju mu
nisam poslala).
Mahad je odbijao priznati svoju duevnu bolest. Pitala sam ga
odlazi li lijeniku. Molila sam ga da ode na lijeenje. Ali on je uporno
tvrdio da je s njime sve u redu.
76
MIN@
Draga bako,
Ne nariem nad tvojom smru. Bila si spremna za odlazak. Mama
je rekla da si stalno molila svoje praoce da te uzmu. Tvoje su te noge
bile izdale. Tvoji su se zglobovi bili ukoili. Ako su bili ispravljeni,
boljelo je kad si ih pokuala svinuti. Ako su nekoliko minuta bili
svinuti i zgreni, odbili bi se ispraviti. kripali su od napora. Tvoja su
leda bila bolna od sjedenja i leanja. Tvoja se koa bila smeurala u
nabore koje je teko istiti; svrbio te je znoj nakupljen u njima. Tvoji
su se dugi, tanki, prekrasni prsti bili zgrili u ukoene i iskrivljene
kvrge. eala si njima svoje svrbljive bokove, no tvoji bi ih nokti samo
raskrvarili. Tvoje su te ui odbijale sluati; tvoje oi vie nisu vidjele.
Tvoje su te keri i unuke pokuale utjeiti koliko su mogle, ali nisu
mogle ublaiti bol koju donosi starost.
Ne nariem nad tvojom smru, ali sam ispunjena osjeajem
krivnje: voljela bih da sam i ja mogla biti uz tebe. Kad sam bila mala, ti
si me drala u svojem naruju kad bi me boljelo, aputala mi rijei
utjehe kad bi me tresla zimica koja napada tijelo previe mlado da bi se
samo obranilo. Zbog mene si zazivala pomo svojih praotaca, grdnjom
me tjerala da ne odustanem. Odvela si me vrau koji je najprije uzeo
tvoj novac, a zatim dugim avlom za potkivanje spalio meso na mojim
grudima drei ga klijetima da se ne opee. To me je boljelo vie od
zimice, bako, i jo uvijek imam oiljke. Oni su simbol tvoje ljubavi
prema meni. Ti si me, a ne vra, potaknula da se suprotstavim
demonima u krvi i ozdravim.
ao mi je, bako, to nisam bila uz tebe u tvojoj starosti kao to si ti
bila uz mene u mojem djetinjstvu. Bila bih prizvala za tebe duhove
svojega novog svijeta. Ovdje imaju meleme kojima iste i ublaavaju
89
mojega brata Mahada, koji moe nastaviti lozu. I iako Mahad ima vie
od etrdeset godina, ima samo jedno dijete, Jacoba, koji se rodio dva
tjedna prije Haweyine smrti, prije gotovo jedanaest godina.
Starjeine naeg klana ne mogu Jacoba pouiti njegovoj kulturi, jer
vrijednosti koje e pokuati usaditi u njega vie ne vrijede za vrijeme i
prostor u kojem Jacob ivi. Njemu e se te pouke initi jo
nepovezanijima i jo besmislenijima nego to su se prije mnogo,
mnogo godina inile meni.
Daleko sam sada od sjene onog stabla talala. Kao i horde naih
roaka i brae muslimana, i ja sam se zauvijek nastanila u zemlji
nevjernika.
Teko mi je, kao to mi je uvijek bilo teko, objasniti ti pojam
drave. Sjeam se kako sam ti stavila u krilo svoj kolski atlas u
Nairobiju kad smo se doselili u Kariokor. Rugala si se Haweyi i meni
to smo se previe zbliile s naim kenijskim kolegicama iz razreda;
nazivala si ih ropkinjama. Govorila sam ti da moramo potovati ljude u
ijoj dravi ivimo. udila si se toj rijei drava, ba kao to si se
udila pomisli na dravu zvanu Somalija. Pitala si kako bi ponosni
sinovi velikih klanova, Isaqa i Daroda, mogli prihvatiti neku nevidljivu
crtu koju nisu smjeli prekoraiti. Odgurnula si atlas iz svojeg krila i
rekla da trikovima i arobnim obmanama kao to su te slike nevjernik
uvjerava nae ljude da prihvate glupe ograde i zamiljene granice.
Uporno si zahtijevala da ostanemo vjerni prije i iznad svega Bogu i
svojoj krvnoj lozi.
Bako, drave postoje. Ali tvoji te nagoni nisu prevarili kad je rije
o razjedinjenosti ponosnih sinova Daroda i Isaqa. Somalija vie ne
postoji. Sad smo poznati po bezakonju i svirepom nasilju; poznati smo
kao morski razbojnici i vjerski fanatici, po naoj spremnosti da
ubijamo i umiremo bez razloga.
Muslimani danas svugdje ive u tekim uvjetima. U veini
muslimanskih drava vladaju nasilje i prijetnje; nisu sposobne
proizvoditi ni materijalna dobra, niti plemenite umove. U takvim
dravama ne postoji sloga, ne postoji osjeaj potrebe da se izgradi bolja
budunost.
Ali u zemljama bijelih nevjernika ivot je drugaiji. Ovdje zastave
znae istinsku slogu. Nauila si me diviti se snazi, prepoznavati
uspjene strategije preivljavanja. Bako, nevjernike su strategije
preivljavanja bolje od naih.
91
96
2. DIO
OPET NOMATKINJA
MIN@
snobovski, bahati prezir vie klase prema eni koja se nije bojala
zaprljati ruke stvarnou, tako da sam taj argument ula i prije. Nije bio
posve bez osnove.
Pim Fortuyn nizozemsku je politiku elitu nazvao regenten,
namjesnicima, stvarnom politikom vlasti koja vue konce iz pozadine.
Namjesnici novae svoje pripadnike iz elitnog trokuta: vieg stalea i
kraljevske obitelji (iako Nizozemci vole nazivati svoju zemlju
besklasnim drutvom, to je daleko od stvarnosti), voa sindikata te
direktora korporacija. Te tri skupine imaju razliite interese, ali njihovi
se istaknuti voe redovito sastaju po hotelima od pet zvjezdica, elitnim
klubovima i dravnim ustanovama, a s vremena na vrijeme otvore im
se i vrata kraljiina dvora. Ti mukarci i ene, uglavnom mukarci,
zadojeni su kulturom proslavljene nizozemske politike konsenzusa.
Kad god se medu njima pojave razmirice, njihove se pozicije
razgranie sa sigurne udaljenosti, iz medija, tako da novinari uzbueno
izvjetavaju o pat-poziciji. A zatim, nakon toga obrednog mahanja
sabljom, suprotstavljene se stranke povuku u prvi raspoloivi prostor i
iz njega izrone nekoliko dana kasnije slavodobitno maui
sporazumom: razdor je zacijeljen! Moni lanovi iz svakog kuta ovog
trokuta odgajaju se na akademijama i u medijima: nije neobino vidjeti
da dekan fakulteta postane ministar u vladi, da glavni urednik novinske
kue postane dekan fakulteta, a zatim bude imenovan
gradonaelnikom.
Kao sveuilini profesor u Rotterdamu koji je izgradio karijeru
piui knjige i lanke, Pim Fortuyn je i sam pripadao namjesnikom
staleu. Rita nije, i oni su je zbog tog prezirali. Ni ja im nisam
pripadala, ali sam imala odredeni stupanj podrke visokih dunosnika
stranke, kao i njezinog mudraca, Fritsa Bolkesteina. To je vjerojatno
uinilo Ritu sumnjiavom.
Bilo je vrijeme da krenem.
Rita, rekla sam, dopusti da razmislim o tome.
Osjeala sam se izuzetno neugodno jer smo obje znale da u
nizozemskoj politici te rijei imaju vrlo jasno znaenje: Ve sam
donijela odluku i ne namjeravam te poduprijeti.
Palo mi je na um da bih mogla izgubiti njezinu politiku podrku,
ali to nije bilo osobito vano. Ve sam bila odluila napustiti politiku:
tovie, ve sam se bila povjerila Riti da se na sljedeim opim
izborima ne namjeravam kandidirati.
Prije izlaska iz ureda poljubile smo se tri puta u obraz, kao to je to
104
javnu la, ali nisam imala izbora; to je bio jedini nain da Rita spasi
svoj obraz.
Ali konsenzus nije bilo tako jednostavno vratiti. Stranka D66, mala
pseudo-slobodnjaka stranka koja je bila lanica vladajue koalicije,
smatrala je taj postupak besramnim, zatraivi da Rita ponudi ostavku
ili e D66 u suprotnom napustiti koaliciju, to vlada nee moi
preivjeti. Rita nije htjela dati ostavku. U takav ju je tjesnac stjerala
crta njezina karaktera koja je u nekim drugim okolnostima bila izvor
njezine snage: njezina nefleksibilnost, koja je istodobno svjedoila i o
nesposobnosti te osobe da se prilagodi okolnostima ili prizna vlastitu
pogreku.
Dolo je do pada vlade. Odreen je datum novih opih izbora. Rita
je izgubila utrku za predsjednicu stranke. Nekoliko mjeseci kasnije na
novim izborima WD je proao razmjerno loe; vie nisu imali pravo na
mjesto u kabinetu vlade. U rujnu 2007., nakon to je kritizirala
nevidljivi stav svoje stranke prema imigracijskoj problematici,
iskljuena je iz Liberalne stranke na poticaj svojega starog rivala
Marka Ruttea, koji je sada bio predsjednik stranke, i uz podrku
aramantnoga, uglaenog trokuta koji ini nizozemski politiki
establiment. Osnovala je vlastitu stranku koju je nazvala Ponosni na
Nizozemsku. Meutim, podrka javnosti Riti Verdonk nastavila se
topiti. Rita je postala politika izopenica.
Tad sam izvukla vanu pouku o prirodi nizozemske politike. Rita
je, zakljuila sam, prekrila najsvetiji tabu namjesnike politike elite,
ne toliko time to je govorila, ve nainom na koji je to inila. Drutvo
koje se temelji na konsenzusu, kao to je to sluaj s Nizozemskom,
zahtijeva visok stupanj konformizma: ton, prizvuk, vrijeme i kontekst
koji izabere da bi sroio neku poruku uinit e od tebe pobjednika ili
gubitnika. Kad regenten pozovu u svoje redove pojedince iz skupina
koje povijesno gledajui nikad nisu imale mo, ti pojedinci naue
izraavati svoje elje i pritube na isti nain na koji to ine i regenten.
U Nizozemskoj morate pregovarati i pristajati na kompromise; vaa je
sloboda govora omeena granicama onoga to regenten smatraju
prihvatljivim. To je neizbjeno moralo biti teko za nekog s Ritinim
porijeklom i temperamentom, jer ona jednostavno nije mogla podnijeti
pomisao na kompromis i bila je potpuno slijepa za spomenuto podruje
konformiteta i njegove nevidljive granice. Njezina kritika useljenika,
neovisno o pravdama i krivdama svakoga pojedinanog sluaja, inila
106
9. Poglavlje - Amerika
pijeska prljavo-bijele, ali i smee i sive boje. Proli smo kraj mjesta s
neobinim imenima kao to je Zzsyk. Moje je zanimanje privukao znak
koji nas je upozoravao na Cestu za Grad duhova.
Sablasno, rekla sam pokazujui na znak.
Moda bismo mogli zastati u nekom od tih mjesta u povratku,
odgovorila je moja prijateljica.
Nakon nekoliko sati vonje kroz pustinjski krajolik naposljetku
smo stigli u Las Vegas. Bila sam zaslijepljena. Skretanje udesno u
Zaljev Mandalay bilo je poput iskrcavanja na arobni otok s
nadrealistinim replikama New Yorka, Pariza i Rima. Hotel Wynn, u
kojem smo odsjele, nije nudio samo spavae sobe i restorane, ve i
cijele trgovake centre, ekskluzivne europske trgovine s najnovijom
modom, draguljarnice u ijim su izlozima sjali zlato, platina, dijamanti
i ostalo drago kamenje, a u sreditu svega tog sjaja, stajali su redovi i
redovi aparata za kockanje i kockarskih stolova. I, naravno, striptiz
klubovi za mukarce i wellness centri za ene.
Sharon me nagovarala da iskuam jedan od aparata. Na jednome
sam izgubila osam dolara a zaradila dolar i dvadest i pet centi, dok sam
na drugome zaradila deset dolara a izgubila dvadeset. Na stolu smo
odigrali igru koja se zove blackjack. Sharon i ja uloile smo stotinu
dolara. Izgubile smo ezdeset. Bilo je udno. Morale smo svaka kupiti
etona u vrijednosti od pet i deset dolara; poetni ulog iznosio je
petnaest. Djelitelj bi vam dao dvije karte i istodobno sam zadrao dvije.
Mogli ste zatvoriti krug ili zatraiti jo jednu kartu. Ako bi zbroj vae
tri karte bio dvadeset i jedan vi ste bili pobjednik, to jest, zaradili biste
jo nekoliko etona.
Bit e da sam izgledala kao da sam tog trenutka izila iz dungle.
Tijekom igre morate davati suptilne znakove kao to su pomicanje
kaiprsta naprijed i nazad ili mahanje dlanom polako kao da gladite
stol ne dodirujui ga. Djelitelj bi kimnuo glavom, a moja bi prijateljica
i sama odgovorila neobinim kimanjem. Iako je blackjack navodno bio
najjednostavnija kartaka igra, meni se inilo da bih teko nauila sve
tajne znakove, a jo tee pogodila koju e mi kartu sljedeu podijeliti.
Dotad bih ve bila ostala bez gotovine. I tako smo prestale igrati.
Da upotpunimo doivljaj, otile smo u hotel Palace da pogledamo
mjuzikl Momci iz Jerseyja, priu o bendu siromanih klinaca koji
odrastaju u New Jerseyju. Ta klasina amerika pria o cijeni slave
vrlo me je brzo oarala. Isprva se bend ini dobrom idejom, iako je
njihov put do uspjeha posut trnjem. Kad uspjeh na koncu stigne, ne
117
MIN@
* U Nizozemskoj su nakon 1960-ih uli u modu razni modeli obitelji: Bewust Ongehuwde
Moeder (planski neudana majka), Bewust Ongehuwde Vader (planski neoenjen otac),
odvojeni zajedniki ivot, homoseksualna obitelj koju ine dvije lezbijke i djeca kojima je
jedna od partnerica bioloka majka, ili dva homoseksualca s usvojenom djecom, te
eksperimentalne zajednike obitelji koje su se razlikovale po veliini i dugovjenosti, ali su sve
bile suprotstavljene tradicionalnom obiteljskom modelu oca, majke i djece.
** Velika gospodarska kriza ili Velika depresija, 1929.-1933. - nap. prev.
124
* Svi podaci preuzeti su iz Izvjea specijalne izvjestiteljice za nasilje protiv ena, njegove
uzroke i posljedice, Radhike Coomaraswamy, Integracija ljudskih prava ena i spolna
perspektiva/nasilje protiv ena (2003.), podnesenog u skladu s Rezolucijom Komisije za
ljudska prava br. 2002/52.
126
* Vehabizam, osebujno tumaenje islamskog uenja i obiaja koje se prvo pojavilo u Arabiji
sredinom osamnaestog stoljea, ponekad se smatra jednostavno ekstremnim ili
beskompromisnim oblikom sunitskog islama. To je krivo, jer su ondanji vodei sunitski
uenjaci na samom poetku pokret obiljeili kao zastranjivanje jer je odbacivao mnoga
tradicionalna vjerovanja i obiaje sunitskog islama i proglasio dopustivim rat protiv svih
muslimana koji dovode u pitanje vehabijski nauk. Vehabizam se ne moe smatrati ni pokretom
,proienja' ili,obnove', niti vrelom istinskih obnoviteljskih gibanja koji su trajali u to vrijeme.
Vehabizam nije imao odjeka izvan Arapskog poluotoka sve dok njegovim promicateljima nije
stavljen na raspolaganje novac od saudijske nafte... Hamid Algar: Vehabizam: kritiki
osvrt, Zlatko Hasanbegovi, Zagreb, studeni 2005.
135
MIN@
______________________________
* oci osnivai (engl. founding fathers) je izraz kojim Amerikanci oznaavaju politike voe
koji su predvodili amerike domoljube u ratu za neovisnost od engleske krune i potpisnike
amerike Deklaracije o neovisnosti iz 1777. godine nap. prev.
144
3. DIO
SEKS, NOVAC, NASILJE
Kad sam imala oko pet godina, baka bi me ujutro budila ponekad
uz podbadanje tapom, drugi put glasnom vikom. Njezin je cilj bio
nauiti me upaliti jutarnju vatru i pripraviti aj za ukuane.
Probudi se! vikala bi. U tvojim godinama moje bi keri ve
muzle koze i vodile ih van na pau, a ti ne moe ni ustati!
I tako bih palila vatru. Polusnena, otila bih do pei na ugljen koja
se nalazila u sobi koju je majka manje-vie proizvoljno izabrala za
kuhinju. Kroz otvorena vrata i podignute rolete na prozorima jutarnje
bi svjetlo preplavilo sobu iji su zidovi bili crni od adi. Uzela bih
svoju drvenu stoliicu i odnijela je do kamene pei koja je sezala do
visine mojih koljena, oblikovane kao pjeani sat, veliine velikoga
lonca za kuhanje. Donji je dio pjeanog sata bio postolje, dok se u
gornjem dijelu nalazio humak od pepela u kojem je leala zapretena
eravica od prethodne noi. Baka me je nauila kako iskopati eravicu
uz pomo para eljeznih klijeta i eljezne lopatice za smee.
Ona bi obigravala oko mene pourujui me, jer to bi mi vie
vremena trebalo da pronaem i zgrnem eravicu, to bi ona prije
utrnula. Kad bih izvadila svu eravicu, odnijela bih pe nekoliko
metara izvan kuhinje i izbacila vei dio pepela. Zatim bih vratila pe na
njezino mjesto, poravnala preostali pepeo, stavila malo gorue eravice
na vrh humka, napunila pe ugljenom i pokrila ga preostalom goruom
eravicom. Potom je trebalo mahanjem i puhanjem raspiriti vatru.
Budui da pe nije imala ni dimnjaka niti prozoria, bilo je vrlo teko
raspiriti vatru, i zato bi baka vikala da se pourim prije nego to
eravica utrne. Naposljetku bih uzela aluminijski ajnik, napunila ga
vodom, stavila ga paljivo balansirajui na vrh pei i nastavila puhati i
mahati sve dok voda ne prokljua.
Dok se voda bliila toci kljuanja, ja bih uzela paketi Liptonova
English Breakfasta i ubacila liicu ajnih listia u ajnik s
prokljualom vodom. Voda iz ajnika bi vrlo esto prekipjela, guei
vatru koju sam s toliko muke raspirila. Cijelo to vrijeme baka bi me
proklinjala i pljuvala zbog moje nespretnosti. Nerijetko bi preuzela
stvar u svoje ruke zbog straha da ne ugasim vatru ili pokvarim aj.
145
To se moe dogoditi ako ona izgubi djevianstvo prije udaje ili ako ima
spolni odnos izvan braka, ak i kao rtva silovanja. Ve i same glasine
o tome da je moda imala spolni odnos dovoljan su razlog da bude
obeaena i da cijela njezina obitelj izgubi svoju ast. Otac koji ne
moe kontrolirati svoje keri, brat koji ne moe kontrolirati svoje
sestre, osramoeni su. Oni bankrotiraju, kako drutveno tako i
ekonomski. Njihova je obitelj unitena. Za djevojku vie ne mogu
dobiti dobru cijenu, kao ni za njezine sestre ili sestrine, jer su i one
uprljane ve i samom sumnjom u postojanje duha enske neovisnosti i
nepokornosti u obitelji. Takvi su mukarci mrtvi za svoje drutvo,
iskljueni iz sustava uzajamne pomoi, lieni svakog potovanja u
klanu, ukratko, doive najgoru moguu kob koja moe ikoga zadesiti,
bilo da je rije o djetetu ili odraslome ovjeku, mukarcu ili eni.
Kontrola enske spolnosti i ograniavanje mukareva pristupa
seksu sa enama u sreditu su kodeksa o asti i sramoti. Muslimanke su
pokretna imovina i svaka mlada muslimanka mora biti djevica u
trenutku svoje udaje. Nakon to se uda (uz vlastiti pristanak ili bez
njega) mora biti vjerna svojem suprugu, kojem se u tradicionalnim
drutvima nikad nee obratiti njegovim imenom, ve uvijek rjeju
rujel, moj gospodaru. U sluaju rastave ili udovitva, dunost provedbe
nadzora nad njezinim spolnim aktivnostima preuzimaju njezini novi
skrbnici: njezini sinovi ako su odrasli, ili otac njezina mua i ostali
njegovi muki roaci. tovie, oni joj mogu izabrati novog mua. Malo
je muslimanki koje su slobodne odluivati o tome s kim e imati spolne
odnose.
Tako snaan i moan element kao to je djevianstvo muslimanske
djevojice takoer ima i veliku robnu vrijednost, to znai da je
djevianstvo prije svega mukarev biznis. Keri su mamac za
privlaenje poeljnih saveznika ili su rezervirane za najboljeg
ponuaa. Mo, imutak i uvrivanje klanovskih odnosa esto ovise o
branim saveznitvima, tako da je sposobnost odgajanja kvalitetnih,
dakle skromnih i krotkih keri vrlo vana. Primjena nasilja da bi se
osigurala njihova poslunost i da bi ih se upozorilo da ne skreu s
pravog puta savreno je legitiman i legalan podsjetnik na sustav
vrijednosti u kojem ene imaju tek malo vie slobodne volje od stoke.
Prve brane noi njezin razderani djevinjak mora prokrvariti ili e biti
osuena kao kurva.
Taj drevni kodeks spolne etike izveden je iz plemenske arapske
kulture. On potjee iz vremena mnogo prije nego to je prorok
149
150
159
MIN@
Znojila sam se; mogla sam osjetiti znoj pod svojim pazusima. Sto
sam se vie trudila sakriti svoju napetost, to mi se ona inila
vidljivijom. Naime, u svojem sam zahtjevu za azil napisala la koja je,
inilo se, prola neopaeno jer mi je odobren status A. Vjerovala sam
da me sada opet iskuavaju. U ono vrijeme nisam znala da razliita
tijela nizozemske drave ne razmjenjuju informacije o takvim
sluajevima.
Gdje sada ive vai roditelji? nastavila je. Vidim da ste dobili
status A. Znam da je u Somaliji rat, sigurno vam je jako teko zbog
toga. Odahnula sam s olakanjem i zapoela pripovijedati dobro
uvjebanu priu o graanskom ratu. Prekinula me je: Nastavimo sa
zahtjevom.
Zahtjevom? upitala sam zbunjeno. Bila sam uvjerena da ve
imam status A.
Da, rekla je, govorim o vaem zahtjevu za zajam. Potreban
vam je da namjestite svoj stan.
Oooh! uskliknula sam. Trebam namjestiti svoj stan.
Namjestiti . . . svoj . . . stan. U glavi su mi istodobno odjeknula tri
golema zasebna pojma.
Koliko vam je potrebno? upitala je.
Onoliko koliko je najnunije, odgovorila sam oprezno.
Rekla je da mogu posuditi bilo koji iznos u rasponu od 1.200 do 5.000
guldena.
Ne znate koliko to kota, zar ne? nastavila je.
Ne, potvrdila sam. Ne znam koliko to kota.
No, dobro, imate li prijatelje? upitala je. Oni bi vas mogli
odvesti u jeftine trgovine. Zauvi rijcc jeftin, preplavio me je duboki
osjeaj posramljenosti, osjeaj da sam na najnioj ljestvici ovog
drutva, da sam pala na najnie grane.
Da, da, imam prijatelje, rekla sam. Bilo mi je teko priznati da
nemam prijatelja.
Nastavila je ispunjavati zahtjev.
Kad mislite da ete moi vratiti novac?
Moram ga vratiti? upitala sam. Mislila sam da mi ga
poklanjate.
Ne, ne poklanjamo vam ga. To je pozajmica. Z-a-j-a-m. Zajam.
to je zajam? upitala sam. Ooh, mislite dug. Uznemirila me je
pomisao na to da budem duna nevjernicima. To jamano znai da
165
bismo namoili tapi u veliku posudu tinte. Nauila sam napisati alif,
prvo slovo arapskog alfabeta.
Reeno nam je da je sve to smo zapisali na nae drvene ploice
sveto. Te smo ploice prali posebnom, blagoslovljenom vodom; bio je
grijeh spustiti ploicu na tlo.
U sreditu medrese nalazila se velika knjiga na drvenoj katedri:
Sveti Kuran. Bio je otvoren, ali i toliko svet da ga nismo smjeli
dodirivati; samo starija djeca, napredna u uenju, smjela su mu se
pribliiti. Ne samo da je sadraj Kurana bio svet, ve je svet bio i
njegov materijalni oblik. Starija su djeca znala kako uzeti abdest,
oistiti se prije uenja Kurana. Znala su kazivati velik broj stihova
napamet. Mi mladi nismo nita znali o istoi, tako da nismo smjeli
prii ni blizu knjizi. Uiti Kuran u to je vrijeme znailo ekati da se
dosegne dob za uzimanje abdesta, nauiti napamet mnogo sura, nauiti
arapsku abecedu i zapisivati kuranske ajete.
Nakon mnogo sati takvog uenja pustili bi nas kui. Ruali bismo,
a potom bi nas poslali na poslijepodnevni odmor. Poslije buenja sjeli
bismo ispod stabla talala ispred nae kue i molili Alaha da otac bude
puten iz zatvora. Ako bih za vrijeme tih molitvi i zaziva uspjela
izrecitirati i nekoliko kuranskih ajeta koje sam nauila, odrasli bi me
pohvalili.
Kuran je imao i druge namjene. Moja teta Hawa je bila bolesna;
imala je rak dojke. S vremena na vrijeme moja bi mama pozvala
uitelje Kurana koji bi sjeli u krug oko moje tete i kazivali kuranske
ajete, pijuckajui na tetu nakon svakih nekoliko stihova. Kuran se
smatrao ljekovitim: njime se lijei oboljele.
Kuran je koristan i za kanjavanje. Na ulazu u medresu visjela je
mrea za spavanje zategnuta izmeu dva stupa. Rekli su mi:
Ako bude zloesta, ako se bude loe ponaala, ako bude
neposluna, dobit e porciju Itha Shamsu.
Nisam znala to je to sve dok jednog dana nisam vidjela naeg
uitelja kako podie nekog djeaia u mreu. Mrea je bila zapeta
tako visoko da bi se djeak, da je pao, zasigurno bio ozlijedio na
tvrdom tlu. Uitelj je zatim naredio starijim djeacima i djevojicama
da s hrpe u kutu uzmu po jedan dugi tanki tap, stanu oko mree te da
slijedei ritam recitiranja sure kojoj prvi stih glasi Itha Shamsu
Kuivirai*, iibaju dijete. Nikad u ivotu nisam bila tako uasnuta.
_________________________
MIN@
181
182
* Duz doslovce znai dio. To je jedan od otprilike trideset dijelova jednake duine u koje se
Kuran ponekad dijeli. Ta podjela olakava uenje Kurana napamet. Najee spominjani duz
je Amma, 30. duz, koji se sastoji od 78. sure sve do i ukljuujui 114. suru, dakle, najkrae
sure u Kuranu; to su sure koje se u pravilu ue tijekom redovne molitve, a Amma je prvi duz
koji djeca ue nap. prev. (izvor: http://en.wikipedia.org/wiki/Juz)
185
* nemuslimani koji su sklopili ugovor o zatiti (arap. dhimma) tj. ive u muslimanskoj zemlji
i nisu u ratnom sukobu s muslimanima nap. prev.
** reenica kojom poinje svaka molitva i kojom se odvajaju njezini sastavni dijelovi - nap.
prev.
193
194
4. DIO
LIJEK
nema ivota, kao ni pakla, kazne, vatre ili grijeha. Ali u drugima bi
takva spoznaja mogla izazvati tjeskobu i osjeaj praznine. Moja sestra
Haweya i moja prijateljica Tahera, koju sam upoznala u Nizozemskoj,
oslobodile su se straha od krivnje, grijeha i uasa pred vjenom
kaznom, no njihova zla kob na onom svijetu na neki se nain prenijela
na njihov ivot ovdje, na Zemlji. I ja jo uvijek ponekad osjeam bol
zbog odvojenosti od obitelji i od utjene jasnoe islama. Nalik je to na
bol odrastanja i prelaska iz djetinjstva u mladenatvo, ili na bol
opratanja od roditelja kad ostare i umru. To je bol koju donosi teret
osamostaljivanja. Nije lako prilagoavati se ili donositi pametne
odluke; to moe biti teka i muna obveza. Prosvijetljeno razmiljanje
nee nuno donijeti sreu i ekstazu, ali omoguit e pojedincu da
stekne vrstu kontrolu nad svojim ivotom. Svatko od nas bit e
slobodan traiti vlastiti put u ivotu, samostalno donositi pogrene
odluke pa promisliti i ako je potrebno donijeti nove. Grijeit emo, ali
emo imati izglede da ispravimo te pogreke umjesto da im fatalistiki
podlegnemo pozivajui se na nedokuivu Alahovu volju. Muslimani e
napokon postati pojedinci: slobodni i odgovorni za vlastita djela i
uvjerenja.
Zamislimo razgovor izmeu dvije prijateljice, tinejderice Amine i
Jane. Upoznajemo ih ubrzo nakon napada u Mumbaiju u studenom
2008., kad su pakistanski fundamentalisti ubili gotovo dvije stotine
ljudi.
JANE: Ti si muslimanka. to misli o ljudima koji su izveli masakr
u hotelu Taj u Mumbaiju? Dogodilo se to u hotelu, ljudi su bili za
veerom, bezbrini i neduni.
AMINA: Zato me to pita?
JANE: Ubojice su bili muslimani i za vrijeme napada vikali su:
Alah je velik! . Oigledno su vjerovali da to ine u ime islama. A ti
si muslimanka.
AMINA: Kakve to veze ima s bilo ime?
JANE: To je tvoj Bog.
AMINA: Ljudi ubijaju i u ime tvojeg Boga.
JANE: Jesu, ubijali su, prije vie stotina godina.
AMINA: Ne, sada, u Afganistanu, u Iraku i u eeniji.
JANE: To se ne radi u ime kranstva. Moda krani podravaju
te ratove, a moda ih i ne podravaju, ali ti se ratovi ne vode u ime
Biblije.
197
MIN@
* miljenje priznatoga islamskog religijskog autoriteta kad se u drutvu pojavi dvojba ili vie
razliitih tumaenja nekoga vjerskog zakona. Najpoznatija je ona iranskoga ajatolaha
Homeinija protiv autora Sotonskih stihova, Salmana Rushdieja, zbog svetogrdnosti tog djela.
U tom je sluaju fatva bila zapravo smrtna presuda jer je ajatolah osudio svetogrdnika na
smrt i pozvao sve vjernike da izvre smrtnu kaznu kad god i gdje god to bude mogue - nap.
prev.
206
* termin kojim se opisuju prepreke koje enama onemoguuju da dosegnu sam vrh
korporacijske ili druge hijerarhije nap. prev.
218
MIN@
223
stihovima koje je Bog objavio Proroku kasnije, kad je ovaj bio bolje
naoruan i kad je njegova sljedba postala mnogobrojna.
Muslimani koji kau da je Alah miroljubiv i milosrdan jednostavno
ne znaju za druge koncepte Boga, ili ih pogreno tumae. Reeno im je
da su krani pogreno shvatili pravoga Boga, Alaha, te da su krivi za
irk* (neoprostiv grijeh) pridruivanjem jedinome pravom Bogu
Svetog Duha i Isusa, obinoga proroka, kojeg krani pogreno uzdiu
na pijedestal kao sina Bojeg.
Muslimani koji uju takvo (i jo gore) tumaenje kranstva u
pravilu nee uloiti napor da se bolje upoznaju s tom vjerom. S druge
strane, krani su u meuvremenu prestali pouavati ljude u
muslimanskim zemljama zbog toga to je ogoreni otpor mjesnih
muslimanskih klerika i politikih elita inio tu njihovu zadau sve
teom. Ukratko, muslimanske su mase izolirane od svih alternativnih
religija.
Da bi se to promijenilo, potrebna je neka vrsta duhovnog
nadmetanja. To je bilo moje pitanje ocu Bodaru u Rimu: Ako
Saudijska Arabija ulae milijune dolara u medrese i sustavnu kampanju
dave, iskoritavajui sve institucije slobode na Zapadu, zato Katolika
crkva sa svojim financijskim resursima i svojim milijunima predanih
sljedbenika ne bi uinila to isto?
Nadam se da moji prijatelji Richard Dawkins, Sam Harris i
Christopher Hitchens, uvaeno ateistiko trojstvo aktivista u Velikoj
Britaniji i Sjedinjenim Amerikim Dravama, nee uasnuto ustuknuti
pred idejom strategijskog saveza izmeu svjetovnih ljudi i krana,
ukljuujui i Rimokatoliku crkvu. Priznajem da je zamisao pomalo
paradoksalna. Zagovornici znanstvene revolucije i prosvjetiteljstva
Vatikan su stoljeima smatrali neprijateljem broj jedan. Crkva je
progonila one koje bi osudila kao heretike, a neke od njih i pogubila.
Moji ateistiki prijatelji s pravom istiu da su mnogi krani napustili
biblijski literalizam potaknuti upornom kritikom od strane takvih
slobodnih mislilaca. Isto je tako istina da ni u judeo-kranskoj tradiciji
nije nedostajalo enomrstva. Djela sv. Pavla odiu prezirom prema
enama.
No suvremena Katolika crkva bitno je drugaija i snoljivija
ustanova. Kranima u novije vrijeme valja odati priznanje to su
_______________________________
* pridruivanje neega ili nekoga Bogu. cj. pridavanje Bojih atributa (moi, osobina) nekome
drugom unato tome to muslimani, kao i ostale monoteistike vjere, dre da je Bog samo
jedan nap. prev.
226
236
237
238
MIN@
240
ZAKLJUAK
MIYE I MAGAALO
Moj je ivot bio putovanje kroz vrijeme u viestrukom smislu:
proputovala sam stoljea koja dijele klanovsku kulturu od modernih,
liberalnih drutava na Zapadu. Ali moja baka Ibaado, ki Hassana, sina
Alijeva i unuka Seedova, takoer je proputovala stoljea. Iz drevne
nomadske kulture dospjela je u moderniju kulturu s kojom se nikad
nije pomirila. U odreenom smislu moja je ivotna misija pomoi duhu
moje bake da nae svoj mir.
im sam progovorila prve rijei, poela sam se obraati baki
njezinim slubenim naslovom, ayeeyo. Nikad je nisam oslovila s ti-, u
svakom trenutku morala sam joj iskazivati potovanje obraajui joj se
rijeju bako. Strogo je zahtijevala potivanje tog pravila, kao i veine
ostalih. I nije trpjela znatielju.
Dok me je baka uz proklinjanje moje nespretnosti uila musti kozu
i paliti jutarnju vatru, ponekad bih smogla hrabrosti da je pitam koliko
je imala godina kad je prvi put zapalila vatru i tko je nju nauio musti.
Kad bi poela jadikovati kako je moj odlazak u kolu grijeh i uasna
pogreka, upitala bih je jesu li u njezino vrijeme postojale kole.
Pitanja o svojem ivotu doekivala bi verbalnim, a ponekad i tjelesnim
kanjavanjem.
Blii se kraj svijeta! vikala bi. Ti drsko dijete, otkud ti pravo da
me ispituje? Praoci ti skratili ivot! Zato eli znati koliko mi je
godina? Prieljkuje li da umrem? Smetam li, moda?
Njezin bi se glas uzdizao od siktanja do vritanja i natrag. Koraala
bi brzo po sobi s ogrtaem skupljenim pod jednom rukom, natkriljujui
me kao jastreb svoj plijen. Zatim bi me svojom slobodnom rukom
zgrabila za kosu ili uho. Nauila sam joj izmicati. Kako sam rasla i
postajala sve via, nisam se vie mogla provlaiti ispod njezine ruke,
ve bih se poela uljati prema vratima im bi se javio njezin bijes.
Ayeeyo, ayeeyo, oprosti mi, oprosti mi, molim te, meketala bih.
Ali baka me je bila vrsto odluila nauiti pameti i suzdranosti.
Nauila sam drati jezik za zubima.
A onda bi, kad bi joj se prohtjelo, bez pitanja poela govoriti o
sebi. Ti su trenuci bili proizvoljni; nikad ih nismo mogli predvidjeti.
Ponekad bi nam pripovijedala prie o nevoljama koje je doivjela, o
241
242
243
dogodi njezin prvi dodir s modernitetom. Jer nakon toga dolaze radio,
televizija, stroj za pranje rublja. Slijedi poplava neonskih svjetala,
mobilni telefoni i nove ceste, koji otimaju prostor priama baka i
klanskih starjeina, priama koje su nekad drale zajednice na okupu.
Kad je moja baka napustila nomadski ivot svojeg klana i preselila
se u grad, onaj udbenik povijesti u njezinoj glavi, ona arhiva
pjesnitva i narodnog stvaralatva, onaj muzej drevnih vjetina, jednim
je udarcem izgubio svaku vanost za njezin ivot, kao i za ivote svih
nas.
Kao to je s vremenom i sama shvatila, modernitet nije
kontrolirana zona koju moete posjetiti i zatim otii pa se opet vratiti i
traiti oprost. Modernitet je trajno stanje koje zamjenjuje va bivi
svjetonazor. Moete pokuati pruiti otpor, ali on je neodoljiv. Vrbuje
vae mlade.
Prelazak iz predmodemog drutva u suvremeni svijet uvijek je
bolan. Ali iako asimilacija moe biti odgoena, ona se jednog dana
mora dogoditi. Odgadanje samo stvara tekoe za one koji nisu uspjeli
proi proces tranzicije a istodobno ne mogu nastaviti ivjeti isto
tradicionalnim ivotom. Taj stari svijet je izgubljen.
Zapad je pun znanstvenih odjela, analitiara i intelektualaca koji
piu o raznolikosti i potovanju prema manjinskim kulturama. Oni
imaju jasno definirani osobni interes, profesure, subvencionirane
publikacije, tako da su manjine uklijetene negdje izmeu svojega
izvornog naina ivota i civilizacije pristojan izvor zarade za te
prouavatelje i proroke raznolikosti. Naalost, slavljenje i zagovaranje
ouvanja tradicionalnih kultura ne moe oivjeti san o tradicionalnoj
utopiji; jedini je rezultat da manjine dulje ostaju s druge strane granica
civiliziranog svijeta kao predmet njegova nadmonog pokroviteljstva i
lanog suosjeanja.
Kad govorim o asimilaciji, mislim na asimilaciju u civilizaciju.
Aboridini, Afganistanci, Somalci, Arapi, domorodaki Amerikanci,
sve te skupine nezapadnjaka moraju proi taj put u moderno drutvo.
Kad sam bila dijete u Somaliji, to smo zvali razlikom izmeu miye i
magaalo. Ako ivite na selu, tradicionalnom, ruralnom miye, ivot je
predvidiv: okree se oko utvrenih uloga za mukarce i ene,
uglavnom posveenih preivljavanju, nabavljanju i pripravi hrane,
raanju i podizanju djece i vjerskim obredima. Zajednica je ispred
individualnih elja, poroka, strasti i ambicija. Godinu za godinom svi
su dani nalik jedan drugom. Miye je isti iz dana u dan; ivot ondje
245
248
POGOVOR
PISMO MOJOJ NEROENOJ KERI
Drago dijete,
Dopusti da ponem time to u ti ispriati o svojem susretu s
hrabrom i izvanrednom enom po imenu Oriana Fallaci. Upoznala sam
je jednog petka poslijepodne na Manhattanu poetkom svibnja 2006.
Mnogo je toga rekla i napisala o prijetnji radikalnog islama, a sa mnom
je stupila u vezu posredstvom zajednikog prijatelja, inzistirajui na
tome da je posjetim. U to vrijeme znala sam samo da je snano
osuivala teologiju totalitarizma.
Kad sam pozvonila, vrata mi je otvorila izuzetno krhka ena. Mala,
vrlo mrava i blijeda, pozdravila me je rijeima:
Draga, ne ostaje mi mnogo ivota, ali divno je to ste mi doli u
posjet. Imam rak. Dok se uspinjala uskim stepenicama, nastavila je
govoriti. Muslimani me nisu mogli poraziti. Mussolinijevi faisti me
nisu mogli poraziti.
Ispripovijedala mi je o incidentu u Junoj Americi, kad je nakon
iznenadne razmjene puane paljbe dospjela medu tijela poginulih te su
tek pukim sluajem u mrtvanici otkrili da je iva. Ispriala mi je o
parnici koju protiv nje vodi talijanski dravni odvjetnik u pokuaju da
uutka njezine kritike islama.
Sve te sile zla nisu me mogle poraziti. Ali rak, rak, rak koji izjeda
moj mozak... Njezina struja rijei tu je presahnula.
U dnevnom boravku Oriana je inzistirala da popijemo ampanjac
kako bismo proslavile moj posjet.
Tako ste mladi, rekla je. Ponudila sam se da donesem bocu i
otvorim je, no rekla je: Ne, to jo uvijek mogu, moram. Kad sam
vidjela kako joj drhte ruke i koliko je sitna u usporedbi s velikom
bocom, inzistirala sam na tome da joj pomognem.
Ne, ponovila je. Ja to elim uiniti zato jer jo mogu. A onda
je poela iznova pripovijedati. I koliko god krhko bilo njezino tijelo,
njezin je duh bio snaan i nesalomljiv. Ja sam sluala.
Nakon to mi je ispriala svoj ivotni put koji ju je vodio preko
Italije, Bliskog istoka i sada Sjedinjenih Amerikih Drava, stigla je do
teme na kojoj se spajaju nai putevi: prijetnje islama. Ali odmah je
promijenila temu.
249
Morate imati dijete, rekla je. alim samo zbog jedne stvari u
ivotu, a to je da nemam djece. eljela sam bebu, pokuala je imati, ali
pokuala sam previe kasno i nisam uspjela. Draga, gotovo da me je
molila, bolno je biti sam. ivot je usamljen. Ponekad mora biti. Pa
ipak, jako bih voljela da sam imala dijete. Voljela bih da sam prenijela
iskru ivota. elim za vas ono to sam eljela za sebe a nisam nikad
dobila. elim da ponete razmiljati o vlastitom djetetu prije nego to
bude prekasno. Vrijeme leti, jednog ete dana zaaliti to ste to
odgadali.
Uruila mi je primjerke svojih knjiga na talijanskom. Znam da je
imala i drugih ivotnih pouka o kojima mi je htjela pripovijedati, ali
bila je vidljivo iscrpljena. Dvaput je rekla:
Draga, ne dajte da ivot proe pokraj vas.
Nije mi dopustila da kaem zbogom i pozvala me je da je uskoro
opet posjetim. eljela sam to. Njezine strastvene oi i istaknute
jagodice, njezina odlunost, podsjeali su me na moju strogu tetu Khadiju. Ali etiri mjeseca kasnije, 15. rujna 2006. ujutro, dok sam sjedila
za svojim radnim stolom u uredu u Amerikom institutu za
poduzetnitvo u Washingtonu, ula sam na radiju da Oriane vie nema.
Sjeam se da mi je rekla:
Draga, kad me rak ubije, mnogi e slaviti.
Ja pripadam onima koji oplakuju njezinu smrt.
Drago dijete, ona me je nadahnula da te imam. U kratkom vremenu
koje sam provela s njom Oriana mi je rekla da je imala spontani
pobaaj, a vie mjeseci kasnije proitala sam njezino Pismo neroenom
djetetu. Njezina je poruka bila dvostruka: da je majinstvo izbor i da je
ljubav izmeu ene i mukarca obmana. Slaem se i ne slaem se s
njom. Majinstvo za ene poput mene doista jest izbor, ali nije izbor za
mnoge druge. A ljubav izmeu mukarca i ene nije obmana.
Najprije, majinstvo. Tvoja praprabaka imala je vrlo malo ili
nimalo utjecaja na to hoe li biti majka. Imala je trinaestak godina kad
su je udali za starijeg mukarca. Prvo je dijete rodila sa etrnaest. Sa
esnaest je rodila blizanke. Uvijek nam je s ponosom govorila kako je
to uinila sama pod kronjom drveta, prerezavi pupane vrpce i
vrativi se kui iste veeri, ne samo s bebama ve i s ovcama i kozama
na broju. Jedino to je pokvarilo taj trenutak koji bi inae bio ispunjen
veseljem i ponosom, bila je injenica da se pojavila s dvjema
djevojicama, a ne dvama djeacima.
250
Ali to je ono to znanje donosi. Kao trei narataj one ene pod
kronjom drveta, bila sam dovoljno izloena obrazovanju a da bih
olako shvaala odluku o tvojem zaeu. Kao Oriana, i ja moram
razmisliti o tome eli li se roditi. eli li doi na svijet nasilja i
prijevare i korupcije? eli li ivot?
Drugi je izbor, kao to je Oriana istaknula, nitavilo i tiina. Bi li
izabrala nitavilo? Da ostane gdje jesi, u tiini koja nije smrt jer nisi ni
ivjela? Ta prekrasna krhka ena drala me je za ruku u svojem stanu i
rekla mi:
Neka se tvoje dijete rodi.
Znala je. Sama je dola do odgovora koji mi se svidio. Kad je
zanijela, gotovo svi oko nje savjetovali su joj da pobaci, ali ona je
odbila. eljela je svoju bebu.
Oriana mi je ispriala kako je njezina zajednica odbacila njezino
neroeno dijete: mukarac koji je bio otac njezina djeteta, njezin
lijenik i medicinske sestre, njezin ljekarnik, njezin ef, njezina
najbolja prijateljica. Svi su joj rekli:
Rijei se bebe. Pobaci. Misli na svoju karijeru.
Neudanu enu koja je odluila imati dijete smatralo se
neodgovornom. Otac njezina djeteta ponudio je platiti polovinu
trokova pobaaja (samo polovinu, jer je zaee u konanici bilo
dijelom i njezina greka.)
Moja se zajednica ne bi bila sloila s Orianinom. Moj je lijenik
homoseksualac. Obratila sam mu se s pitanjem moe li zamrznuti moja
jajaca ili embrije. Rekao je da moe, ali da mi to ne bi savjetovao.
Jednostavno imajte dijete. Zdravi ste. Snani ste. Ne vidim
razloga zato biste poduzimali takve drastine mjere.
Ni u jednom trenutku nije spomenuo tekoe koje bi dijete imalo
zbog toga to sam samohrana majka. Moj ef, koji se prema meni
odnosi poput pravog oca, podrao bi svaku odluku koju bih donijela da
te nosim pod srcem. Nezamislivo je da bi me ikad nagovarao da te
pobacim. Moji najbolji prijatelji, moji kolege, nitko mi ne bi stajao na
putu.
Borila sam se s odlukom da li da te rodim i odgajam sama, kao to
je pokuala Oriana, ili da se udam za tvojeg oca. Kao to ona kae,
dijete je osobni izbor. Slaem se. No nije to samo osobni izbor; to je
vrlo sebian izbor. elim te imati za sebe, za svoje veselje, da
obogatim svoje postojanje. elim znati kako je to bezuvjetno voljeti i
biti na isti nain voljen. Dok te nosim u svojoj utrobi elim znati kako
253
ZAKLADA AHA
Zaklada Ayaan Hirsi Ali osnovana je 2008. godine kao
dobrotvorna organizacija koja pomae zatititi i braniti prava
muslimanskih ena na Zapadu, osobito u Sjedinjenim Amerikim
dravama, od militantnog islama i pogubnih plemenskih obiaja.
Njezin je cilj istraiti, informirati i lobirati protiv nekoliko oblika
zloina protiv ena, ukljuujui uskraivanje obrazovanja
djevojicama, genitalno sakaenje, prisilne brakove, nasilje motivirano
obranom asti te ogranienje slobode kretanja djevojica.
Zaklada AHA tei podii svijest u Americi o tome da se neke od
tih nasilnih praksi usmjerenih protiv ena sve ee dogadaju i u
Sjedinjenim Amerikim Dravama. Zaklada postoji i stoga da bi
djevojicama i enama u nevolji pruila informacije i pomo,
stvarajui bazu podataka o ljudima i ustanovama koje su strune za
rjeavanje sluajeva uznemiravanja i zlostavljanja.
www.theahafoundation.org
260
MIN@
O AUTORICI
Ayaan Hirsi Ali roena je u Somaliji, odgojena u muslimanskoj vjeri, a
djetinjstvo i djevojatvo provela je u Africi i Saudijskoj Arabiji.
Godine 1992. otila je u Nizozemsku kao izbjeglica, pobjegavi od
prisilnog braka s dalekim srodnikom. Nauila je nizozemski i radila
kao prevoditeljica u klinikama za pobaaj i sklonitima za ene rtve
nasilja. Stekavi diplomu iz politikih znanosti, poela je raditi za
Laburistiku stranku. Nakon teroristikih napada 11. rujna odrekla se
islama i postala zastupnica u nizozemskom parlamentu, borei se za
prava muslimanki u Europi, prosvjetljenje islama, i sigurnost na
Zapadu. Odatle je prela na Ameriki institut za poduzetnitvo u
Washingtonu.
Osnovala
je
Zakladu
Ayaan
Hirsi
Ali
(www.theahafoundation.org), iji je cilj borba protiv svih oblika
zloina protiv ena, ukljuujui genitalno sakaenje, prisilne brakove,
nasilje zbog asti, kroz obrazovanje, programe u zajednici i irenje
znanja.
Njezina knjiga Nevjernica bila je na prvom mjestu liste uspjenica u
Europi i Australiji a Ayaan Hirsi Ali i dalje nastavlja primati poasti
irom svijeta. asopis Time uvrstio ju je 2005. godine medu 100
najutjecajnijih ljudi na svijetu, asopis Glamour proglasio ju je 2005.
Junakinjom godine a 2006. godine proglaena je i Europljankom
godine u izboru Reader's Digesta. Primila je i norveku godinju
nagradu za doprinos ljudskim pravima, Nagradu slobode Danske
liberalne stranke, vedsku nagradu za promicanje demokracije, te
nagradu Heroji Martina Luthera Kinga u Syracusi za promicanje
slobode i otvorenog drutva.
261