: ENHARMONSKA MODULACIJA,
Zahwvaljujuci temperovanom sistermu, enharmonskom zamenom jednog od dva tona bilo Kog intervala dobija
| se dragaéiji interval. Praktiéno najznaéajniji takvi preobrazaji su:
| ‘umanjena7~velika6 — odnosno —prekomerna 2~mala 3;
mala7—prekomerna6 odnosno _velika2~umanjena3,
prekomernaS —mala6 odnosno umanjena4—velika 3,
Akordi koji sadr¥e ove intervale pogodni su za enharmonsko preznaéenje. To su, pre svega, umanjeni
septakord i njegovi obrtaji, mali durski i tvrdo umanjeni septakord i prekomerni trozvuk. Enharmonskom
zamenom jednog ili vige tonova u akordu— ali ne svih —dobija se novi obrtaj li novi ip akorda, Koji éc biti jednak po
‘2vutanju, ali nei po smeru razreSenja. Tako se moze govoriti o eniarmonskoj mnogostranosti akorada Koj jednako
vue a drugadije sc notiraju; preko njih se moze uspostaviti neposredna vezaiizmedu najudaljenijih tonaliteta
Enharmonskom zamenam svih tonova u akordu ne menja se njegov smiszo; to je samo ortografska pojava !
kojom se pojednostavijuje notacija (npr. ais-cisis-eis = b-d-f). Ukoliko sc ovako zamenjen akord i preznati, govori
se oprincipu dijatonske modulacije koji se primenjuje wz enharmonsku zamenu (apr. dis: D= cisis: VI~d: VD.
Enharmonizam umanjenog septakorda |
|
NajéeSée scedstvo enharmonske modulaefje je umanjeni Zetvorozvuk. On zvuti jednako wosnoynom obliku
i usvim obriajima, arazlog tome je njegov sastav: posmatrajuéi od tona do tona vidimo da ga gine male terce, a od
septime do ponovijenog osnovnog tona (oktave) je prekomerna sekunda, Koja isto zvuci kao mala terca. Ovo |
; Omoguéuje da se jedan isti umanjeni septakord (ili njegov obrtaj) nota na razlicite nagine, Treba primetiti da
~zautno postoje samo tri umanjena septakorda razliite visine, dok se ostali razlieuju samo po notacijit
| ‘Svaki progireni tonalitet veé sadr2i sva tri visinski razlitita umanjena septakorda, a s tim u vezi i
enharmonizam umanjenog etvorozvuka unutar tonaliteta. To su, pored VIET, zamenici vantoralnih dominant, uz |
joSdva umanjena septakorda nedominantne funkeije:
ar] vie ac vg
oeg
@ §
ts) i
‘Umanjeni éetvorozvuk koji postaje VIL, $ , pre razreSenja u kadencurajuéi §, snienjem basovog tona moze
da se pretvori u prekomerni kvintsekstakord iste funkeije, VII, § (pr. 373b). Ovo se odnosi i na §
fs.
fis: VB-D4 he “VIB D
8
nT
Mali durski septakord, enharmonski preznaten, ponekad postaje prekomerni kvintsekstakord IT stupaja
ciljnog dura. Akord se nalazi na subdominant cljnog tonaliteta i razreSava se plagalno u T, u T*(udvojen basov
ton) iliuKS,
Primer 378 :
a) b) °
we