You are on page 1of 16
: ENHARMONSKA MODULACIJA, Zahwvaljujuci temperovanom sistermu, enharmonskom zamenom jednog od dva tona bilo Kog intervala dobija | se dragaéiji interval. Praktiéno najznaéajniji takvi preobrazaji su: | ‘umanjena7~velika6 — odnosno —prekomerna 2~mala 3; mala7—prekomerna6 odnosno _velika2~umanjena3, prekomernaS —mala6 odnosno umanjena4—velika 3, Akordi koji sadr¥e ove intervale pogodni su za enharmonsko preznaéenje. To su, pre svega, umanjeni septakord i njegovi obrtaji, mali durski i tvrdo umanjeni septakord i prekomerni trozvuk. Enharmonskom zamenom jednog ili vige tonova u akordu— ali ne svih —dobija se novi obrtaj li novi ip akorda, Koji éc biti jednak po ‘2vutanju, ali nei po smeru razreSenja. Tako se moze govoriti o eniarmonskoj mnogostranosti akorada Koj jednako vue a drugadije sc notiraju; preko njih se moze uspostaviti neposredna vezaiizmedu najudaljenijih tonaliteta Enharmonskom zamenam svih tonova u akordu ne menja se njegov smiszo; to je samo ortografska pojava ! kojom se pojednostavijuje notacija (npr. ais-cisis-eis = b-d-f). Ukoliko sc ovako zamenjen akord i preznati, govori se oprincipu dijatonske modulacije koji se primenjuje wz enharmonsku zamenu (apr. dis: D= cisis: VI~d: VD. Enharmonizam umanjenog septakorda | | NajéeSée scedstvo enharmonske modulaefje je umanjeni Zetvorozvuk. On zvuti jednako wosnoynom obliku i usvim obriajima, arazlog tome je njegov sastav: posmatrajuéi od tona do tona vidimo da ga gine male terce, a od septime do ponovijenog osnovnog tona (oktave) je prekomerna sekunda, Koja isto zvuci kao mala terca. Ovo | ; Omoguéuje da se jedan isti umanjeni septakord (ili njegov obrtaj) nota na razlicite nagine, Treba primetiti da ~zautno postoje samo tri umanjena septakorda razliite visine, dok se ostali razlieuju samo po notacijit | ‘Svaki progireni tonalitet veé sadr2i sva tri visinski razlitita umanjena septakorda, a s tim u vezi i enharmonizam umanjenog etvorozvuka unutar tonaliteta. To su, pored VIET, zamenici vantoralnih dominant, uz | joSdva umanjena septakorda nedominantne funkeije: ar] vie ac vg oeg @ § ts) i ‘Umanjeni éetvorozvuk koji postaje VIL, $ , pre razreSenja u kadencurajuéi §, snienjem basovog tona moze da se pretvori u prekomerni kvintsekstakord iste funkeije, VII, § (pr. 373b). Ovo se odnosi i na § fs. fis: VB-D4 he “VIB D 8 nT Mali durski septakord, enharmonski preznaten, ponekad postaje prekomerni kvintsekstakord IT stupaja ciljnog dura. Akord se nalazi na subdominant cljnog tonaliteta i razreSava se plagalno u T, u T*(udvojen basov ton) iliuKS, Primer 378 : a) b) ° we
  • You might also like