DIDAKTIKA (1.

semestar)
Ladislav Bognar, Milan Matijevi - Didaktika
Skripta za ispit

1. POGLAVLJE: TEORIJSKI PRISTUPI I TERMINOLOKA PITANJA

1.1. TEORIJSKI PRISTUPI
Didaktika je pedagoka znanost koja se bavi teorijom odgojno-obrazovnog procesa. Danas postoje razliiti,
a esto i opreni, didaktiki koncepti, to je uvjetovano razliitim teorijskim polazitima, razvojem znanosti
na koje se oslanja didaktika, ali i postojanjem razliitih rjeenja u praksi, ije je uopavanje didaktika.
Sociocentriki i pedocentriki pristup, znanstveni, umjetniki i radni pristup, adaptibilni i emancipacijski
pristup, sustavni i kreativni pristup, samo su neke od mnogobrojnih meusobno suprotstavljenih didaktikih
koncepcija, koje imaju vrlo razliite reperkusije na praktino izvoenje odgojno-obrazovnog procesa.
Koncepcija za koju se odluuju autori ovog rada didaktiku shvaa kao teoriju i odgojnog i obrazovnog
procesa. Odgoj i obrazovanje se shvaaju kao dvije strane jedinstvenog procesa. Oni imaju svoje
specifinosti, pa se obrazovanje ne moe svesti na odgoj, a ni odgoj na obrazovanje, ali se provode u sklopu
jedinstvenog procesa.

1.2. OSNOVNI POJMOVI DIDAKTIKE

Definicija didaktike
- didaktika je grana pedagogije koja se bavi teorijom odgojno-obrazovnog procesa
- ima svoj opi i posebni dio:
opi dio bavi se antropoloko-psiholokim i socijalno-kulturnim uvjetima o-o procesa

 poseban dio bavi se uim didaktikim pitanjima kojima pripadaju cilj i zadaci o-o procesa, sadraji i
aktivnosti, dinamika o-o procesa, socijalni oblici i o-o ekologija i mediji te o-o klima i komunikacija
- podjela didaktike na specijalne didaktike ili metodike, i to metodiku odgoja i metodiku obrazovanja
metodika odgoja se odnosi na metodiku egzistencijalnog odgoja, metodiku socijalnog odgoja i metodiku
humanistikog odgoja
metodika obrazovanja se odnosi na metodiku znanstvenog obrazovanja, metodiku umjetnikog
obrazovanja i metodiku tehnolokog obrazovanja
- pedagogija se bavi fenomenom odgoja i obrazovanja na vioj teorijskoj razini i tu problematiku zahvaa
mnogo ire i kompleksnije od didaktike
- s obzirom na mjesto provedbe odgoja i obrazovanja razlikujemo institucionalnu i izvaninstitucionalnu
pedagogiju
institucionalnu pedagogiju ine predkolska, kolska i visokokolska, te specijalna i domska pedagogija
izvaninstitucionalnu ine obiteljska ped. i ped. slobodnog vremena
Gdje je u tome mjesto didaktici?
- didaktika je dio kolske pedagogije koju jo ine teorija kole, problematika permanentnog osposobljavanja
nastavnika i ostalih radnika kole, problematika suradnje s roditeljima itd.
- didaktika prouava odgojno obrazovni proces u njegovim razliitim oblicima, to je osnovna djelatnost
kole, pa moemo konstatirati da je ona najvaniji dio kolske ped.
- u didaktikom konceptu koji zagovaraju autori zauzumaju se za pluralistiki pristup, obrazlaui i razliite
teorijske pristupe i razliita rjeenja u praksi, uz istovremen kritiki odmak, te nuenje vlastitih rjeenja
Metodika odgoja
- vano je shvaanje pojma odgoja
- autori odgoj shvaaju kao meuljudski odnos u kojem ljudska jedinka zadovoljava svoje osnovne ljudske
potrebe, uz istovremeno prihvaanje odreenih opeljudskih drutvenih normi
odgoj tako ima svoj individulni aspekt (zadovoljavanje biolokih, socijalnih i samoaktualizirajuih
potreba), ali i svoj drutveni aspekt (ostvaruje se egzistencijalnim, drutvenim i humanistikim odgojem)
metodika egzistencijalnog odgoja, metodika socijalnog odgoja...

Metodika obrazovanja
- obrazovanje zadovoljavanje spoznajnih, doivljajnih i psihomotornih interesa pojedinca aktivnim
usvajanjem i daljim razvijanjem odreenih kulturnih i civilizacijskih dostignua
- metodika znanstvenog podruja bavi se svim znanostima iz procesa obrazovanja prirodne znanosti,
drutvene znanosti, ali i matematika i informatika koje su elementi znanstvenog jezika koji se koristi u svim
znanostima
- metodika umjetnikog podruja bavi se primjenom razliitih grana umjetnosti u obrazovanju, razvojem
umjetnikog stvaralatva i ovladavanjem umjetnikim jezikom
- metodika tehnolokog podruja polazi od tehnolokih dostignua, te od kineziolokih spoznaja, s jedne
strane, i interesa uenika za odreene radne i tjelesne aktivnosti, s druge strane

Odgojno-obrazovni proces
- odgojno-obrazovni proces je sustavno organizirana zajednika aktivnost nastavnika i uenika na
ostvarenju zadataka odgoja i obrazovanja
- u didaktici se jo koristi i izraz nastava, ali danas uz nastavu postoji niz izvannastavnih aktivnosti koje su
takoer odgojno-obrazovni proces
- nastavne aktivnosti prema kriteriju obvezatnosti: redovna (namijenjena svim uenicima), izborna
(okrenuta interesima uenika) i fakultativna nastava
prema duini trajanja: nastava po epohama (u duem razdoblju realizira se
iskljuivo jedan sadraj, npr. iz povijesti, a poslije toga due vrijeme neki drugi sadraj, npr. iz zemljopisa),
teajna nastava (u nekom kraem vremenu se realizira neki sadraj ili aktivnost), mikronastava (krae
vrijeme se intenzivno radi na svladavanju nekih vjetina ili stjecanju znanja)

prema mjestu odravanja: uionika, izvanuionika i nastava na daljinu

- izvannastavne aktivnosti mogu se podijeliti na kolske i izvankolske

Subjekti odgojno-obrazovnog procesa

- o-o proces ine ljudi koji su osnovni pokretai, nosioci i ralizatori procesa to su nastavnici, uenici i
roditelji
- o-o proces postoji zbog uenika, bez ijeg aktivnog sudjelovanja u svim etapama i aspektima o-o procesa
odgoj i obrazovanje nisu mogui
- meutim, ueniku je potrebna i pomo starijih vanu ulogu ima nastavnik kao voditelji organizator o-o
procesa, jer poznaje pedagogiju, didaktiku i metodike u kojima je sustavno ljudsko iskustvo u vjetini
odgajanja i obrazovanja, te roditelj, ija je uloga naglaenija to je uenik mlai.

2. POGLAVLJE: POVIJESNI I SUVREMENI DIDAKTIKI SUSTAVI

2.1. RAZREDNO-SATNI SUSTAV I KOLA BEZ RAZREDA
Poetkom 17. st. pojavljuje se neto vei ineres za kolovanje mladih, jaa i spoznaja o korisnosti
obrazovanja. Tomu je pridonio i nagli razvoj manufakturne proizvodnje.
Smatra se da su dravice Weimar (1619) i Gotha (1642) prve uvele obvezno kolovanje za svu muku i
ensku djecu. U dravici Gotha izraen je jedan od prvih nastavnih planova za obveznu kolu, prema kojem
je kolska godina trajala 10 mjeseci, a tjedna satnica nastave od 9 do 12 te od 13 do 16 sati. Uz nastavni plan,
nastava se u kolama poinje izvoditi po grupama, to e postupno prerasti u razredno-predmetno-satni
sustav koji, uz odreene izmjene, postoji do danas.
Komenskyjev razredno-satni sustav
- konstruiranje toga sustava usko je vezano za ivot i rad velikog ekog pedagoga Jana Amosa Komenskog
osnovne ideje raz-pred-satnog sustava iznio je u Velikoj didaktici
zauzima se za osnovnu kolu koja traje 6 godina (6-12), a u kojoj se nastava odrava na materinjem jeziku
te koja treba biti opeobrazovna i obavezna za djeake i djevojice

 zagovara kolu s jasno odreenim poetkom, te planom rada za godinu, mjesec, tjedan i svaki dan; za
svaki sat treba odrediti zadatke kako bi se uenici mogli dovesti do cilja
nastavu treba prilagoditi dj. prirodi i mogunostima, izbjegavajui pritom svaku prisilu
- svojim uenjem o koli, svojim udbenicima, kolskoj godini Komensky je sistematizirao dotadanje
spoznaje o koli i nastavi te udario nastavne temelje razredno-predmetno-satnom sustavu
- u toku 18. i u prvoj pol. 19. st. njegovo uenje je potisnuto i gotovo sasvim zaboravljeno
- poznati pedagozi su se bavili pitanjima cilja odgoja i poloajem djeteta u nastavi, a dosta je uinjeno na
irenju osnovnih kola po tadanjim europskim dravicama
- u to doba djeluje i poznati filozof i pedagog J. J. Rousseau on je ponovno aktualizirao znaenje
djeje prirode za odgojno djelovanje; odgajatelj je duan stvarati to povoljnije okolnosti za razvoj djeteta;
odgajaju priroda, ljudi i stvari; njegovo pedagoko uenje izraeno u djelu Emil ili o odgoju
Dalton-plan i Winnetka-plan
- kao didaktiki koncepti pokuali su prilagoditi nastavu sposobnostima i interesima svakog djeteta, te da se
prevladaju nedostaci raz-pred-satnog sustava
- povezuje ih ideja o ekstremnoj individualizaciji procesa uenja u nastavi i briga za neovisno
napredovanje svakog djeteta
- Dalton-plan kao didaktiki koncept razvila je 1920. godine Helen Parkhurst u Daltonu
naputa se frontalna nastava u radu s djecom starijom od 9 godina; uenicima se prua mogunost da
biraju jednu od triju razina programa, a svaki uenik radi prema vlastitim mogunostima i tempu; program je
podijeljen na mjesene i tjedne radne zadatke; uenici dobivaju pismene naloge s detaljnim uputama za
samostalan rad; uionice pretvorene u radne sobe i laboratorije; nema razrednih uitelja, ve rad po sobama
nadziru i pomau predmetni nastavnici
ako je neki uenik prije kraja mjeseca zavrio svoje zadatke, moe odmah preuzeti nove uenik je u
pojedinim predmetima na razini razliitih razreda(kola bez razreda)
glavne prednosti: poveana aktivnost uenika, sloboda rada i individualizacija uenja te razvijanje
odgovornosti svakog uenika za vlastito napredovanje
uoene su i odreene slabosti koje su se posebno manifestirale u zanemarivanju odgojne uloge uenikog
kolektiva te individualistikom odgoju koji je rezultat pretjerivanja sa samostalnim uenjem iz knjiga

- Winetka-plan nazvan je po gradiu Winetka u SAD-u u kojem je Carleton Washburne utemeljio originalan
koncept rada u koli
polazi od pretpostavke da rad u koli treba prilagoditi razvitku uenika, omoguujui im da proive deji
ivot; svaki uenik treba napredovati svojim tempom te razvijati vlastite sposobnosti i sklonosti, uz
minimalan program odreen za svaki razrd
za razliku od Dalton-plana, uenici u ovom sustavu rade i kolektivno (3 sata dnevno radi se individualno,
a 2 sata kolektivno)
na program sljedeeg razreda, u cjelini ili u dijelovima, moe svaki uenik prijei u svako doba kolske
godine
Jena-plan
- Peter Petersen (u njemakom gradu Jeni) je uoio nedostatke razredno-satnog i predmetnog sustava i
kreirao je ped. koncept kolske organizacije poznat kao Jena-plan
uzor za ureenje kolske zajednice je obitelj; u obitelji se dijete udobno osjea i prirodno razvija, pa
tako treba urediti i kolu; u kolama se nastoje stvoriti pogodnosti koje dijete ima kod kue; zajednitvo se
postie formiranjem grupa djece razliite dobi; svaka grupa ima jednog voditelja; nastoje se zaposliti i
roditelji kao pomagai u organizaciji sveanosti, izleta i svih drugih djelatnosti kole
i kolske prostorije su ureene po uzoru na obiteljski dom nema klupa poredanih za sjedenje u potiljak,
ve su tu brojni stolii, stolovi i leajevi koje djeca rasporeuju prema vlastitoj elji i potrebama
stjecanje znanja nije primaran pedagoki cilj, ali se i tome pridaje odreena pozornost znanje se stjee
uenjem prema vlastitom interesu i mogunostima; razvija se sposobnost samostalnog uenja i metoda
istraivanja
velika pozornost se posveuje igri ona je vaan aspekt djejeg ivota jer omoguuje kreativno
potvrivanje i druenje; to nije odmor ve prilika da se dijete prepusti vlastitoj fantaziji i kreativnosti
napredovnja i aktivnosti djece prate se uz neposredne kontakte roditelja i voditelja djece, te u obliku
izvjetaja
tako se bez predmetno-satnog i razrednog sustava stvaraju uvjeti za neposredan kontakt djece sa
stvarnou te za spontan i prirodan razvoj i uenje

Summerhillski model
- A. S. Neil (1921.)
- voen idejom da stvori kolu koja odgovara djetetu, a ne dijete koje odgovara koli
djeci se nastoji pruiti sloboda da budu ono to jesu i da osjete da su prihvaena
Neil smatra da je dijete po prirodi mudro i realno; ako mu se omogui da bude samostalno, ono e se
razviti najvie to moe
pohaanje nastave nije obavezno; raspored sati postoji, ali njega se moraju pridravati samo nastavnici
s djecom od 7 do 9 godina radi jedan uitelj; za stariju djecu nastavu organizira nekoliko uitelja, a svaki
uvodi dva predmeta
nastava se odrava od 9 do 13 sati; poslijepodne je slobodno, a veernji sati ispunjeni zanimljivim
aktivnostima
uenje je podreeno igri i slobodnom radu
ambicioznija djeca se opredjeljuju za pripremanje prijemnog ispita za koled
Summerhillsku kolu, dakle, karakteriziraju sloboda, igra, samoupravljanje, ljubav, prihvaanje,
povjerenje i potovanje linosti te koedukacija
kola koja to jest i nije objektivizirana kritika svih drugih kola utemeljenih na bubanju iz brojnih
knjiga i na tisuama nastavnih sati kojih se uenici ne mogu sjetiti ili ih se nerado sjeaju

kola bez razreda

- bitno obiljeje osnovnih kola u SAD-u je tenja za individualizacijom uenja u koli
- zagovornici tog pedagokog koncepta nude model kole bez razreda
- pretee kole bez razreda su Dalton- i Winetka-plan, te Pueblo-plan iz 1894. koji se smatra prvim sustavom
individualizacije kolske nastave
grupe uenika vodi jedan uitelj, ali uenici jedne grupe prouavaju razliite stupnjeve o-o programa
kada dou u kolu, ako su savladali 80-85% odreene cjeline, uenici mogu poeti s drugim dijelom
programa
razredi postoje samo kao orijentacija, a ne kao neto to strogo odreuje uenikovo napredovanje

 uenik prouava dijelove programa koje omoguuju njegova predznanja, odnosno opi razvoj, a ne
kronoloka dob
uionice i kabineti prilagoeni su samostalnom radu, istraivanju i analiziranju
uitelj osigurava planove i programe pojedinim uenicima, stvara uvjete za rad, osigurava potrebna
nastavna sredstva, potie uenike...

2.2. PREDMETNO-SATNI SUSTAV I SKUPNA NASTAVA

- predmetno-satni sustav je doivio niz promjena vezanih za unutarnju strukturu, te za nain izbora i
rasporeda sadraja uenja
- najsnaniji peat na unutarnju strukturu nastavnog sata ostavili su svakako J. F. Herbart i njegov sljedbenik
T. Ziller
Herbartizam i nastavni sat
- Herbartova didaktika, oznaena kao intelektualistika, potisnula je s pedagoke scene ideje Rousseaua
i Pestalozzija
sredinje mjesto zauzima teorija nastave koja poiva na tzv. formalnim stupnjevima
nastavni proces artikulirao na 4 stupnja:
1. jasnoa (upoznavanje pojedinanoga zornou)
2. asocijacija (novonaueni sadraji udruuju se sa starima)
3. sustav (povezivanje pojedinih spoznaja u cjelinu)
4. metoda (uvjebavanje i praktina primjena)
- Ziller ralanjuje nastavu na najmanje metodike jedinice koje ispunjavaju nastavni sat, a svaka
metodska jedinica obrauje se u 5 formalnih stupnjeva:
1. analiza (priprema za uenje)
2. sinteza (povezivanje novog i starog)
3. asocijacija (novo se usporeuje sa starim, uz isticanje zajednikog)
4. sustav (omoguava daljnje objanjenje pojmova)
8

5. metoda (primjena novog u rjeavanju konkretnih zadataka)

Didaktiki koncepti koncentracije nastave
nastojanja za koncentracijom sadraja uenja u neke logine cjeline
- naziv koncentracija nastave potjee od Zillera koji je njime elio oznaiti sva nastojanja za
prevladavanjem postojee ekscentrinosti u nastavi
- sistematizirajui pokuaje za koncentraciju nastave, P. imlea navodi 13 razliitih rjeenja:
1. stvarna koncentracija uspostavljanje stvarnih veza izmeu razliitih predmeta
2. personalna konc. sustav rada razrednih uitelja koji imaju uvid u sadraje svih predmeta i koji mogu
svakodnevno koordinirati i korelirati sadraje tih predmeta
3. idejna konc.- nastojanje oko neke glavne ideje vodilje koncentriraju svi nast. Sadraji i sve aktivnosti i
koreliraju s njome
4. psiholoka konc. eli pobuditi sve interese i pokrenuti svu psihiku aktivnost uenika, kako bi
meusobno povezivanje sadraja dovelo do jedinstva svijesti uenika
5. etika konc. nastojanje da se svi predmeti usmjere prema jedinstvu moralno-etikog htijenja i djelovanja
6. subjektivna konc. vodi jedinstvu uenikove svijesti, sjedinjavanju steenih spoznaja u svijesti subjekata
(uenika)
7. objektivna konc. koncentracija sadraja u nastavnim programima i udbenicima
8. hegemonijska ili tiranska konc. koncentracija kod koje odreeni predmet toliko dominira nad svim
ostalim predmetima da mu se svi ostali podinjavaju
9. sukcesivna konc. oznaava takvu koncentraciju u nastavi kod koje se u vodstvu naizmjenino mijenjaju
razliiti predmeti, te tako jedan predmet za drugim zauzima centralni poloaj u nastavi
10. enciklopedijska konc. trai spajanje sadraja unutar jednog predmeta, ali i spajanje srodnih dijelova
razliitih predmeta
11. kirurka ili subtrahirajua konc. ide za tim da se odbace svi dijeovi programa raznih predmeta koji se
niim ne mogu povezati
12. metodika konc. koncentracija koju predmetni nastavnici istog razreda provode tako da se na sjednici
razrednog vijea stalno i esto dogovaraju o nainu povezivanja sadraja razliitih predmeta, kao i o oblicima
rada i o metodskim postupcima

13. konfuzna korelacija. neuspjeli pokuaji da se pri obradi neke nastavne sekvence iz jednog predmeta uz
to poveu svi ostali predmeti
- u nastojanju da se postigne stvarna koncentracija, danas pribjegavamo personalnoj i idejnoj koncentraciji,
subjektivnoj i objektivnoj te enciklopedijskoj i metodikoj koncentraciji
Didaktiki koncepti skupne nastave
- prikazani didaktiki koncepti koncentracije nastave pretee su skupne nastave
- psihologizam i pedocentrizam, kao teorijski koncepti i shvaanja u prihologiji i pedagogiji, svakako su
pridonijeli pojavi skupne nastave
zagovara se naputanje znanstvenog rasporeivanja sadraja u predmete
prednost se daje takvom rasporedu nastavnih sadraja da se potuje psiha djeteta
- E. Key, jedna od pobornica pedocentrizma, zahtijeva da tradicionalna forma odgoja zamijeni prirodni odgoj
koji dijete preputa njegovom slobodnom razvoju njena knjiga Stoljee djeteta naznaila ped. orijentaciju
na dijete
- utjecaj:
Haeckelov biogenetski zakon predmetni sustav nastave ne odgovara prirodi djeteta
Berthold Otto jedan od prvih zagovornika i utemeljitelja skupne nastave (Gesamtunterricht) slobodan
skupni rad uenika s nastavnicima i roditeljima
2.3. FRONTALNO, GRUPNO I INDIVIDUALNO POUAVANJE
- u proteklim stoljeima su se iskuavali razliiti sustavi s obzirom na broj uenika koji su istovremeno
pouavani (npr. Komensky je smatrao da jedan uitelj treba pouavati istodobno 100 i vie uenika...)
Bell-Lancasterov sustav
- otprilike istodobno na dva kraja svijeta A. Bell u Indiji i J. Lancaster u Engleskoj ponudili uiteljima novi
didaktiki sustav koji je ubrzo prihvaen
Bell tzv. monitorni sustav, tj. meusobno pouavanje uenika u sklopu kolske nastave (uitelj
pouava najbolje, a onda oni pouavaju slabije uenike)

10

 Lancaster sustav uzajamnog pomaganja uenicima u kolama za siromanu djecu; ubrzo prihvatilo
stotinjak kola u Engleskoj
- nisu radili zajedno, ali se sustav spominje kao Bell-Lancasterov
Slobodni rad po grupama R. Cousineta
- i Roger Cousinet traio je u grupnom radu djece nain prevladavanja nedostataka razredno-predmetnosatnog sustava
polazi od psiholokih spoznaja o promjenama u razvoju djece od 9. do 12. godine ivota do tada je
dijete vie zainteresirano za predmete nego za osobe oko sebe
smatrao da je to tetno zanemariti pri modeliranju nastavnog procesa, odnosno ukupnog kolskog ivota
cjelokupan kolski rad djece od 9 i vie godina orijentiran je na slobodni grupni rad (najpogodnije su
grupe od 25-30 uenika)
2 osnovna principa: slobodno grupiranje djece u grupe i slobodan izbor sadraja grupnog rada
uitelj priprema materijal i omoguava uvjete rada
ne postoji obvezan nastavni plan i program
Individualizirana nastava R. Dottrensa
- Robert Dottrens, vicarski pedagog
model nastave koji karakterizira naglaena briga za napredovanjem svakog pojedinog uenika
individualizirana nastava uz pomo nastavnih listia
oslanja se na 2 bitne ideje: individualnu slobodu i rad prema dobi uenika
omoguiti svakom ueniku da radi onako kako njemu odgovara to je sredstvo za osiguranje djetetovog
normalnog ivota
konani cilj nije samo stjecanje znanja, ve i stvaranje mogunosti i buenje elje da se nastavi
obogaivanje vlastite kulture
- svaki nastavnik prema vlastitoj zamisli organizira rad s nastavnim listiima
- individualizacija se obino odvija nakon frontalne (kolektivne) nastave

11

2.4. UMJETNIKI I RADNI ODGOJ U KOLI

- stara kola (herbartovska) naglaena orijentacija prema intelektualnom razvoju (intelektualizam) te
naglaeno isticanje materijalnih zadataka nastave (didaktiki materijalizam)
dominiraju represivne metode i zanemaruje prirodan razvoj djeteta
- kao kritika javlja se sredinom 19. st. pokret za umjetniki odgoj, nova kola, obiljeena raznovrsnim
aktivnostima uenika (aktivna, radna kola)
Pokret za umjetniki odgoj
- prve ideje od J. Ruskina iz Engleske, procvat doivio u Njemakoj uz angairanje A. Lichtwarrka i F.
Avenariusa
- ostavili odreene peate na unutarnju organizaciju i koncepciju kole
umjetniki odgoj dobio tretman posebnog podruja u stvaralatvu, a dolo se i do objanjenja potreba i
mogunosti djejeg umjetnikog stvaralatva
Pokret radne kole
takoer kao rezultat trai organizacijsko rjeenje za prevladavanje slabosti stare kole
- G. Kerschensteiner manualni rad temelj svakog valjanog obrazovanja
- H. Gaudig zagovarao koncept radne kole slobodne duhovne djelatnosti kola koja se ne oslanja
samo na fiziki rad, ve se treba orijentirati na samostalan rad uenika ime god se oni bavili
- kasnije radna kola poprimila razliita organizacijska rjeenja (koncept jedinstvenog rada kole u bivem
Sovjetskom savezu, sustav rada M. Montessori, Deweyjev pedagoki instrumentalizam i pragmatizam u
Americi...)
2.5 NEKI CJELOVITI PROJEKTI I SUSTAVI NOVE KOLE
Projekt-metoda
- John Dewey, SAD
12

 osnovne djeje interese i potrebe ne moe zadovoljiti kola u kojoj su u prvom planu nastavni predmeti i
rad grupe, a ne uenik (pojedinac)
- dalje razvio W. H. Kilpatrick izloio koncept nastavnog rada po projektima
4 vrste projekata: projekti oblikovanja, prjekti estetskog doivljavanja, projekti rjeavanja problema,
projekti uvjebavanja vjetina
uenici prema interesima rade na odreenom projektu u grupi
taj rad ima ove osnovne faze:1. zajedniko postavljanje problema
2. iznoenje pretpostavki za rjeavanje problema
3. izrada plana za rjeavanje problema
4. izvoenje rada prema definiranom planu
5. izvoenje zakljuka
6. primjena zakljuka u praktinom ivotu
- pridonosi razvoju individualnih sposobnosti svakog uenika te njegovoj socijalizaciji
Montessori-sustav
- pedagogija M. Montessori temelji se na znanstv. promatranju spontanog uenja djece, poticanju vlastitog
djelovanja djeteta i njegove samostalnosti i na potivanju djetetove osobnosti i individualnosti
temeljno naelo je pomoi dijetetu u svim razdobljima, od roenja nadalje, u tjelesnom, umnom i
duevnom odrastanju, da bi se ono moglo razviti u neovisnog, slobodnog i samostalnog ovjeka
slobodni rad temelj je Montessori pedagogije
nema znaajnog poetka nastave nego djeca ulaze u razred kad je predvien poetak nastave i poinju s
radom prema vlastitom izboru (to moe biti itanje knjige, rjeavanje matematikih zadataka ali i zalijevanje
cvijea, hranjenje ivotinja ili slikanje slike)
za djecu vano opaanje stvari preko osjetila
Waldorfska kola
Prva waldorfska kola otvorena je 1919. u Stuttgartu. Ova kola je za poetak uzimala djecu radnika a kasnije
i svu ostalu djecu. Nakon toga otvorene su mnoge kole diljem svijeta, najvie u Europi. Steiner je prilikom

13

utemeljivanja kole ustrajao na tome da ona mora biti otvorena za svu djecu, da nastavnici imaju puni nadzor
nad odgojnim metodama, te da su u najmanjoj moguoj mjeri ovisni o utjecaju drave i raznih tvrtki.
Ime ove metode i potjee iz naziva tvornice Waldorf , a ovaj skraeni izraz esto se kolokvijalno koristi za
naziv ovog obrazovanja.
Ova pedagogija zauzima posve drugaije stajalite od klasine pedagogije, ije se metode primjenjuju u
dravnim vrtiima i kolama. Glavni cilj ove pedagoke metode je tenja za usklaivanjem djetetovog
duhovnog i zemaljskog dijela, kroz mnogo veu slobodu u odgoju. Njemu se pristupa kao pojedincu iji se
razum, emocije, i htijenje nastoje oplemeniti i razviti kao cjelovito bie.
Steeno znanje se ne provjerava pismenim i usmenim ispitivanjem i ne vrednuje se brojanim ocjenjivanjem,
ve waldorfski uitelj djecu ocjenjuje pismeno, na kraju svake kolske godine. U ovoj koli nema ni
ponavljanja razreda. Odgoj i nastava se ne razlau na teoriju i praksu, zbog ega nema odvojenog uenja
zasebnih predmeta, ve se nastava odvija po takozvanim epohama: jedan predmet ili tema se obrauju
dvaput godinje, u trajanju od tri do etiri tjedna.
U waldorfskoj privatnoj koli jedan uitelj prati djecu svih osam godina kolovanja, koje je ukupno
podijeljeno u 12 razreda. Ovo kolstvo objedinjuje osnovnu i srednju kolu zajedno. Ostale etiri godine
pohaa se predmetna nastava. Uenici koji ele maturirati pohaaju poseban trinaesti razred, koji je priprema
za dravnu maturu van waldorfske kole.
Posebna pozornost posveuje se godinjim dobima i obiljeavanju kranskih blagdana,. Religija proima
svakodnevan waldorfski odgoj. Nastoji se postii uivljavanje djece u vjerske predodbe, neovisno o
njihovim osobnim vjeroispovjestima. Nastava vjeronauka se organizira u skladu sa religijskom pripadnou
pojedinih uenika.
Rudolf Steiner je zahtjevao i posebno oblikovanje prostora u kojem borave djeca i uenici. Zidovi
waldorfskog vrtia primjerice obojani su bojom breskvinog cvijeta. Prostorije viih razreda takoer imaju
svoje boje.
Izvoenjem specifinih slikarskih i kiparskih vjebi razvija se kreativnost, ime se pokuava uspostaviti
cjelovit razvoj osobe kao duevno duhovnog bia.

14

Svi uporabni predmeti moraju biti od prirodnog drveta, kreativno oblikovanog. Trai se i ureenje arhitekture
kroz zaobljene linije i nepravilne, pokretne plohe. Uenici waldorfskih ustanova stjeu znanje kroz praktinu
primjenu teorijskog sadraja. Odgajaju se ivjeti u skladu sa ritmom prirode, i svemira, usklaujui svoje
dnevne zadatke sa ritminim mjenama u prirodi i u ljudskom tijelu. Uenici izvode i euritmijske vjebe.
Iako uenici ne ue antropozofiju kao predmet, njeno prouavanje se savjetuje onima koji rade s djecom u
koli. Roditelji imaju aktivnu ulogu u waldorfskom odgoju. Udruge graana su i zaslune za osnivanje
waldorfskih kola.
Iako uenici imaju raunarstvo kao redovan predmet, ne potjee se dodir sa elektronskim medijima posebice
sa televizijom. Djeca se najprije ue shvatiti nain djelovanja stvari kojima se koriste. Upoznaju princip rada
raunala, kako bi se izbjegao mogu negativni ili nepoznati utjecaj tehnologije na ovjeka.
Manheimski sustav
- 1900. J. A. Sickinger
- prvi pokuaji da se u razredno-satnom sustavu potuju individualne razlike meu uenicima
- uenike podijelio na paralelna odjeljenja, formirana prema sposobnostima i predznanju, odnosno darovitosti
elio omoguiti nastavniku da osigura optimalno napredovanje svakog djeteta
4 odjeljenja jednog razreda
- djeca s normalnim sposobnostima i predznanjem
- djeca s normalnim sposobnostima, ali zaostala zbog razliitih razloga
- djeca smanjenih intelektualnih sposobnosti
- darovita djeca
- danas se vie argumenata navodi u prilog integracije djece razliitih sposobnosti i predznanja u zajednika,
heterogena odjeljenja, uz traenje raznovrsnih organizacijskih rjeenja za uzimanje u obzir razliitih
edukacijskih potreba djece
Freinetov pokret
- Clestin Freinet
tragao za naelima rada u kojima e uenici biti aktivniji od uitelja

15

 organizacijska rjeenja:
-

polazi se od uenike slobode i prava na izraavanje vlastitog miljenja

slubeni udbenici se ne koriste

uenici stjeu znanja iz primarnih izvora ili istraujui u prirodi

...

bitno izmijenjene metode rada

-

cijeli sustav rada karakterizira naglaena samostalnost uenika, ueniko literarno stvaralatvo,
povezivanje kolske i ivotne sredine, te kolska samouprava

Kompleksna nastava i laboratorijsko-brigadni sustav

- Pavel Petrovi Blonski i Nadeda Konstantinova
- Blonski Radna kola izloen koncept kole iji je temelj odbacivanje razredno-predmetno-satnog
sustava, a zagovaranje koncepta kompleksne nastave
polazi od zaokruene prirodne cjeline i kolektivnog rada djece
u prvom planu 3 kompleksa: priroda kao izvor sirovina, rad ovjeka u prirodi, drutveni odnosi na temelju
kolektivnog rada
djeca umjesto predmeta trebaju prouavati ivot
za razredna odjeljenja trebalo je nai odgovarajuu zamjenu stvoren je laboratorijsko-brigadni sustav
u kojem dominira kolektivni rad jdece i okupljanje u brigade ili grupe

3. POGLAVLJE: METODOLOKA PITANJA DIDAKTIKE

3.1. UVOD I POJMOVNA ODREENJA
Metodologija didaktike omoguuje na temelju odreenih istraivanja znanstveno objenjavanje pojava i
procesa u didaktikom kontekstu, reguliranje toga procesa na temelju prikupljenih spoznaja te predvianje
buduih razvoja.

16

3.2. ZAKON,HIPOTEZA I TEORIJA U DIDAKTICI

Dosta nevano poglavlje, nikad iz njega nita nije bilo na ispitu
3.3. ZNANSTVENE METODE I METODOLOKI PRISTUPI
V. Mui razlikuje deskriptivnu i kauzalnu metodu. Kod deskriptivne je bitno odrediti to, kada i kako e se
opisivati, dok deskriptivna omoguuje istraivanje uzrono-posljedine povezanosti traei time odgovore na
pitanje zato?
Zvonarevi razlikuje metode za prikupljanje i analizu podataka.
3.4. METODE PRIKUPLJANJA PODATAKA
Sustavno promatranje
- prednost joj je jednostavnost, a mana slaba objektivnost i valjanost registriranih podataka. Ova metoda
podrazumijeva iscrpno opisivanje svih vanih pojedinosti. Bitan je odnos promatraa prema promatranim
subjektima. On moe biti prisutan u prostoriji gdje se odvija neka nastavna situacija, ali u takvim
sluajevima se moe od promatranih doivjeti kao parazit pa ponaanje promatranih nije prirodno, zato se
esto promatra preko kamere ili na neki drugi nain a da promatrani nisu svjesni. Postoji i sudjelujue
promatranje gdje promatra aktino sudjeluje u radu grupe koju promatra, a imamo i samopromatranje
gdje se od subjekta trai da o nekim svojim doivljajima izvjesti na temelju pamenja. Podaci dobiveni
ovom metodom unose se u dnevnik promatranja ili dosje.
Intervjuiranje
- unaprijed odreena pitanja, koristi se kao dopuna za druge metode. Priroda pitanja, trajanje intervjua
ovise o karakteristikama ispitanika. Za registriranje sadraja koriste se stenogramiranje, biljeke tijekom
ili odmah poslije razgovora, tajno snimanje ili snimanje uz suglasnost.
Anketiranje
-

pismeni upitnik, pitanja otvorenog (ispitanik sam daje odgovor) ili zatvorenog tipa (ponueni
odgovori). Anketiranje je veinom anonimno, a moe se provoditi grupno i individualno.

17

Testiranje
-

anketom se trai miljenje o neemu a testiranjem se ocjenjuje uspjeh u rjeavanju postavljenih

zadataka. Mjerne karakteristike su valjanost, objektivnost, pouzdanost, osjetljivost i badarenost.
Najee se koriste testovi sposobnosti, linosti i znanja. Posebnu pozornost treba obratiti na
zadatke objektivnog tipa. Oni se konstruiraju za neku tematsku cjelinu ili cijelo predmetno
podruje. Moraju pokrivati vanije dijelove programa. ZOT dijelimo na zadatke
prepoznavanja, zadatke reprodukcije i zadatke rjeavanja problema.

Studij sluaja
-

metoda pogodna za prouavanje djece sa specifinostima u razvoju, za prouavanje nekih

alternativnih ili eksperimentalnih kola i drugih didaktikih i pedagokih problema.

Analiza sadraja
analizirati se mogu uenikove pismene zadae, udbenici, radne biljenice, dnevnici...

3.5. METODE ANALIZE PODATAKA

Kvalitativna metoda
-

njome se utvruje to i kako, odnosno to se dogaalo i kako te to karakterizira dogaaj koji je

predmet istraivanja. Glavni postupci kojima se sluimo u ovoj vrsti analize su komparacija i
diferencijacija razliitih svojstava istih predmeta, odnosno istih svojstava razliitih pojava. A njeni
glavni rezultati su deskripcija, klasifikacija i definicija tih objekata analize.

Kvantitativna metoda
-

odgovara na pitanje koliko neega ima ili koliko je neto prisutno u nastavnom procesu.

Kazualna analiza

18

da bi se pojave mogle kontrolirati i predviati njih najprije treba razumjeti, a da bismo to mogli treba
ispitivati kauzalne veze meu pedagokim pojavama, odnosno treba utvrditi uzroke i posljedice u o-o
procesu.

3.6. VRSTE ISTRAIVANJA

Dijelimo ih na fundamentalna ( kojima se istrauju nove zakonitosti u pedagokim pojavama) i operativna
( njima se pomou ve otkrivenih zakonitosti usavravaju neki postupci djelovanja. Postoje i razvojna
istraivanja, a ona slue za stvaranje i provjeravanje novih proizvoda , uvoenje i poboljanje novih
postupaka, te akcijska istraivanja u kojima su istraivai ujedno i realizatori neke pedagoke akcije.. Prema
kriteriju vremena imamo povijesna i futuroloka, transverzalna ( odnose se na neku pojavu u danom
trenutku) i longitudinalna(prouavanje neke pojave u nekom razdoblju). Govori se i o teorijskim i
empirijskim istraivanjima. eato se svi ovi kriteriji istraivanja ukrtaju.

4. POGLAVLJE: ANTROPOLOKO- PSIHOLOKE PRETPOSTAVKE

ODGOJA I OBRAZOVANJA
4.1. TO JE OVJEK
U prvoj grupi su teorije da je ovjek zlo i greno bie. Raa se u grijehu i sve manifestacija njegova ivota su
zao in. Takvo shvaanje nalo je svoj izraz u autoritarnim drutvima, ali i u autoritarnom shvaanju
odgojno-obrazovnog procesa. Sve to dijete eli i hoe je loe, a to nee i ne voli je dobro, npr. mehaniko
uenje.
U drugoj grupi su teorije koje prouavaju ponaanje koje je uvijek reakcija na odreene stimulanse. Kau da
se ovjekovo ponaanje oblikuje uenjem, ne raa se ni dobar ni lo, a i jedno i drugo moe postati procesom
uenja.
Trea grupa su humanistike teorije.
ovjek svoju prirodu nora preraditi, radom oblikovati prema svojim potrebama. ovjek nastoji vlastitom
aktivnou i uz pomo drugih u to veoj mjeri ostvariti svoje potencijale.

19

OSTATAK NIJE TOLIKO BITAN ZA DIDAKTIKU PA TO NISAM NI PISALA. DALJE SE PRIA O

PIAGETU I PSIHOLOGIJI. MISLIM DA JE DOVOLJAN SAETAK IZ KNJIGE

5. POGLAVLJE: SOCIJALNO- KULTURNE PRETPOSTAVKE ODGOJA

I OBRAZOVANJA
5.1. O DRUTVU
ovjek je drutveno bie koje svoju ljudsku egzistenciju ostvaruje samo u zajednici s drugima
Suvremena drutva uspjela su stvoriti uvjete za relativno normalnu egzistenciju veine svojih lanova. Za
ovjeka su, osim elementarnih potreba, osobito vane specifine ljudske potrebe (za udruivanjem,
osjeanjem identiteta, okvirom vjerovanja)
Kada je rije o drutvu, treba imati kritiki stav i uvijek nanovo preispitivati koliko je u skladu s ljudskim
potrebama. Naime, upravo su na razliitom shvaanju odnosa individue i drutva izrasle dvije oprene
koncepcije drutva totalitarizam i demokratizam (Sparta i Atena)
Totalitarna drutva osnovni tipovi:
1. razliite vojne diktature vojska = podsustav s velikim utjecajem na postojee drutvo. Unutar
vojnog sustava kruti hijerarhijski odnosi (bezuvjetno pokoravanje) = sustav neslobode
2. teokratska drutva (stari Egipat i dananji Iran)
Sv.Rimsko Carstvo crkvena uenja smatrana neprijepornom istinom (koenje razvoja znanosti)
3. faizam najradikalniji oblik totalitarizma (Italija, Njemaka, panjolska)
- koritenje privredne krize za nasilan dolazak na vlast
- pojedinac se poistovjeuje s dravom i njezinim ciljevima (slijepo
pokoravanje autoritetima, bez kritikog preispitivanja, guenje pojedinca)
4. realni socijalizam suvremeno totalitarno drutvo (SSSR, Kina)
-

u biti tog sustava nije ovjek kao osnovna vrijednost

Demokratska drutva

20

Jedan od temelja: Rimska Republika (rimsko pravo, demokratske tradicije)

Procvat: Humanizam i renesansa (Campanella, More, Roterdamski /
Montaigne, Rabelais Komensky pedagogki mislioci)
Francuska deklaracija o pravima ovjeka oslonac graanske demokracije do danas
Odgojno-obrazovni proces u demokratskim drutvima: obuhvaa ovjeka i njegove potrebe i interese.
Program shvaen samo kao opa orijentacija sa funkcijom razvoja uen. Potencijala
- principi samoupravljanja, dogovaranja, uvaavanja ljudske linosti, ravnopravnost odnosa
* nema apsolutno demokratskih ni totalitarnih drutava, stoga i u odg. i obraz. nalazimo i jedne i druge elemente

5.2. DRUTVENE GRUPE

= zajednice koje imaju nekoliko desetaka lanova. Za odgoj i obrazovanje posebno znaenje imaju primarne
grupe: obitelj, grupe za igru, odgojno-obrazovne grupe.
U kolskim su uvjetima problem veliine grupa i njihova optimalnost za odgojno-obraz. proces ( heterogene
ili homogene grupe po spolu, dobi.)
Kolektiv = grupa s veim stupnjem svijesti o zajednikoj pripadnosti, ciljevima i interesima
Obitelj
-

jedna od elementarnih drutvenih grupa

reproduktivna, odgojna i ekonomska funkcija

Grupe za igru
-

vaan initelj u postupnom slabljenju povezanosti djece i roditelja i ukljuivanju u iru drutvenu
zajednicu

nastaju spontano; uvjetuju ih blizina stanovanja, spol, interesi

grupa ima strukturu, a pojedinac u njoj ulogu i status (status = poloaj pojedinca u grupi / uloga =
nain ponaanja i aktivnosti koji se od pojedinca u grupi oekuje)

Odgojno-obrazovne grupe
Osnovna takva grupa: odjeljenje (optimalna veliina: 15-30 djece)
-

moe se voditi autoritarno (razvoj odnosa diktature i poremeaja u uenju), neutralno

(indiferentnost, arhaini odnosi, nepovoljno obraz.ozraje), demokratsko (razvoj psihike
stabilnosti, demokr.atmosfere i povoljnijih uvjeta za odgoj).

21

Demokratskim voenjem odjeljenje prerasta u kolektiv (intenzivniji odnos lanova, sigurnost

pojedinca, osjeaj vl.vrijednosti)

Odnosi unutra grupe su promjenjivi. Problem predstavljaju odbaeni i izolirani pojedinci

grupe odraslih (kolektiv radnika to je vei, uestaliji su konflikti)

grupe roditelja obino nisu kolektivi i ne treba tomu teiti

5.3. KULTURA I CIVILIZACIJA

Kultura = pojam koji se odnosi na nadogradnju / civilizacija = obuhvaa i materijalnu kulturu

KiC predstavljaju ono to karakterizira odreeno drutvo; po njima se drutva razlikuju
-

vaan initelj odgoja i obrazovanja (sustav vrijednosti, moral, znanost, umjetnost)

Sustav vrijednosti
= skup opih zahtjeva kojima se drutvo odnosi prema pojedincu.
= vrijednosti su konkretizirane moralnim normama
* Pojedinac se prema drutvu odnosi svojim potrebama. to je razlika izmeu vrijednosnog sustava drutva i
ljudskih potreba manja, drutvo je humanije
Znanost
= sustavno ljudsko iskustvo nastalo tijekom povijesti (podjela: prirodne i drutvene)

u odgojno-obraz. procesu vano je imati na umu da znanosti ne barataju apsolutnim istinama, kako
mladi ne bi razvijali iluziju da se sve zna i da su svi problemi rijeeni

Umjetnost
= drutveni fenomen koji omoguuje iskaz individualnog doivljaja stvarnosti, ali i oblik komunikacije meu
ljudima
- uvijek je uokvirena u drutveno uvjetovanu izraajnu formu koja mora biti razumljiva
(umjetniki jezik knjievni, glazbeni, scenski, filmski, plesni)
Rad
-

jedna od osnovnih ovjekovim djelatnosti. Ima drutveni karakter

tijekom povijesti postao prisilna i otuena djelatnost

22

kola ne moe sama rijeiti taj problem jer je to iri drutveni problem, ali moe dati doprinos
prevladavanju otuenosti

Sport
-

i on je postao otuena djelatnost ( jo od borbi gladijatora u Rimu)

ovjekova sportska aktivnost svodi se danas urlanje na stadionima, gledanje sporta na TV u,

itanje sportskog tiska

kola taj problem ne moe rijeiti, ali moe razviti kritiki odnos prema tome

moe reafirmirati sport kao zdrav nain ivota, druenje, suradnju, sklad pokreta

moe dovesti u pitanje kompeticijski karakter sporta i njegovo oponaanje kapitalistike konkurencije,
suparnitvai razvijati ispravnu koncepciju sporta
5.4. RAZVOJ DJEJE DRUTVENOSTI
Dva oprena shvaanja: a) dijete se raa kao egocentrino bie koje se postupno socijalizira
b) ovjek se raa kao drutveno bie koje se mora individualizirati
Ruth Froyland Nielsen navodi etiri stadija u procesu socijalizacije:
1. asocijalni stadij (3-4 godine)
= potpuna odsutnost razlikovanja pojedinih komponenti drutva
= dijete zaokupljeno vlastitim tijelom i otkrivanjem njegovih mogunosti
2. egocentrini / predsocijalni stadij (4 7 godine)
= dijete izgrauje svijest o sebi, a istovremeno otkriva i razlikuje druge osobe
= rijetki kontakti s drugom djecom, povrna suradnja, postupno zbliavanje
3. stadij istraivanja faktora socijalizacije ( 7/8 13/14 godine)
= potpuna socijalnost: elja za druenjem s vrnjacima, pozitivan stav, prilagoavanje
drugoj djeci, poistovjeivanje sa sebi slinima
4. stadij svjesne organizacije socijalnih odnosa (13-14 godine)
= zajedniko razmiljanje, dogovaranje, pripremanje aktivnosti..

razvoj djeje drutvenosti je kontinuiran proces koji istovremeno ima karakter socijalizacije i
indivdualizacije

23

za odgoj i obrazovanje vano je da sva djeca prolaz kroz odreene razvojne periode. Zato se odgoj
mora prilagoditi karakteristikama tog razvojnog perioda djece odreene dobi. No, kako je tempo
individualan, i razlike meu djecom su velike pa ih treba uzeti u obzir.

6. POGLAVLJE: CILJ I ZADACI ODGOJA I OBRAZOVANJA

Drutveni i individualni aspekt cilja i zadataka
M.Shiro: etiri razliita pristupa:
* drutveni aspekt *
1. znanstveno-akademska orijentacija
= cilj: uvoenje djece u pojedine akademske discipline (matematika, povijest, biologija, filozofija,
psihologija)
= ovjek je shvaen kao bie intelekta, pa ih drugi aspekti ljudske prirode ne zanimaju
2. orijentacija na socijalnu efikasnost
= obrazovanje koje priprema za ivot (drutvo odreuje svrhu odgoja i obrazovanja)
= ovjek se ne shvaa iskljuivo kao intelektualno bie, nego kao bie aktivnosti i akcije
* individualni aspekt *
3. orijentacija na prouavanje djeteta
= cilj i zadaci odgojno-obrazovnog procesa zavise od interesa i potreba djece; ne mogu se odreivati
neovisno o njima
= na dijete se gleda kao na bie koje ima tendenciju rasta u sretnu, zdravu i dobro funkcionirajuu odraslu
osobu, a smisao odgoja je da mu u tome pomogne
4. orijentacija na promjene u drutvu i u linosti pojedinca
= ovjek se ne shvaa onakvim kakav jest, ve kakvim bi mogao biti
= cilj i zadaci nisu odraz potrebnoga ve anticipacija moguega
Induktivni i deduktivni pristup
-

razlike u shvaanju treba li do cilja i zadataka doi deduktivno ili induktivno

progresivisti tvrde kako je vano utvrditi koje vrste interesa djeca imaju, koje probleme, ciljeve
24

esencijalisti istiu koliinu znanja koja je sakupljana tisuama godina

sociolozi shvaaju kolu kao posrednika koji mlade ljude osposobljava ta rjeavanje problema
sadanjeg ivota

filozofi odgoja u filozofiji odgoja vide osnovni izvor za odreivanje cilja uenja

* N.Paustovi zagovara i deduktivni i induktivni pristup

-

ciljeve edukacije razradio je na ekonomske, socijalne i humanistike, a zatim na razini pojedinca,

organizacije i drutva

CILJEVI EDUKACIJE
POJEDINAC
ORGANIZACIJA

DRUTVO

EKONOMSKI
CILJEVI
zarada
materijalne nagrade
produktivnost
rentabilnost,
zaposlenost
ekonominost
privredni rast i razvoj

SOCIJALNI
CILJEVI
drutveni presti
samostalnost, drutvena
mo
redukcija konflikta
samoupravljanje
drutvena stabilnost
razvoj drutvenih
odnosa

HUMANISTIKI
CILJEVI
zanimljiv posao
razvoj sposobnosti,
znanja, vjetina
motivacija
zadovoljstvo
svestrani razvoj
linosti
zadovoljstvo i
srea ljudi

Pastuovi govori o odgojnom idealu, odgojnim ciljevima i zadacima koji su u hijerarhijskom odnosu

Odgojni ideal = zamiljeno savreno stanje; uzor kojemu se moe teiti

Odgojni cilj(evi) = moraju biti ostvarivi u aktualnom vremenu i to tako da se transformiraju u
vie odgojnih zadataka koji moraju biti ostvarivi

prema Pastuoviu, odgoj je proces samoostvarenja ovjeka, a obrazovanje mu je sinonim

V. Poljak: Didakika = grana pedagogije koja prouava ope zakonitosti obrazovanja

a) materijalni zadaci nastave = stjecanje znanja
b) funkcionalni zadaci = razvijanje razliitih sposobnosti
c) odgojni zadatak = prihvaanje odgojnih vrijednosti (moralnih, estetskih, fizikih, radnih)
P.Heimann = didaktika se treba baviti uenjem i pouavanjem; pojam obrazovanje optereen je nema vee
znaenje za praksu zbog optereenosti drutvenim i ideolokim obiljejima
= ciljevi nastave: * kognitivno, djelatno i afektivno podruje
* primarni, razvojni i zavrni stupanj

25

podruje
1.PRIPREMNI
2. RAZVOJNI
3. ZAVRNI

KOGNITIVNO
objanjenje ivota
znanje
spoznaja
uvjerenje

AFEKTIVNO
ispunjenje ivota
privlanost
doivljaj
raspoloenje

DJELATNO
ostvarenje ivota
sposobnost
vjetina
navika

W.Schulz = nastava ima emancipacijski zadatak koji se ogleda u kompetentnosti koja se postie znanjima,
sposobnostima i stavovima koji pridonose odravanju/mijenjanju drutva
Zadaci su grupirani u tri podruja: podruje stvarnog, socijalnog i osjeajnog iskustva
Nae odreenje cilja i zadataka (B-M)
-

treba razlikovati odgojne i obrazovne ciljeve i zadatke, te njihov drutveni i individualni aspekt

cilj = uopenija i saetija formulacija didaktike intencije

zadaci = konkretizacija ciljeva

drutveni aspekt

individualni aspekt

odgojni ciljevi i zadaci

obrazovni ciljevi i zadaci

RAZVOJ DRUTVENE ZAJEDNICE

RAZVOJ KULTURE I CIVILIZACIJE

egzistencijalni odgoj
socijalni odgoj
humanistiki odgoj

znanstveno obrazovanje
umjetniko obrazovanje
tehnoloko obrazovanje

OSTVARENJE LINOSTI

STJECANJE ZNANJA
SPOSOBNOST I SENZIBILITETA

bioloke potrebe
socijalne potrebe
samoaktualizirajue potrebe

kognitivni interesi
afektivni interesi
psihomotorni interesi

Odgojni cilj i zadaci

Drutveni aspekt
= svako drutvo kao odgojni cilj postavlja razvoj linosti koji e i omoguiti reprodukciju postojeeg drutva
i eventualno njegov daljnji razvoj, ako je drutvo okrenuto promjenama
da bi to bilo mogue, drutvo nastoji odgojem afirmirati odreeni sustav vrijednosti i moralnih normi;

zadaci egzistencijalnog odgoja norme koje se odnose na drutvenu reprodukciju ivota

zadaci socijalnog odgoja tolerancija, uvaavanje razliitosti, borba za mir i razoruanje

26

zadaci humanistikog i emancipacijskog odgoja emancipacijski odgoj potreban je sve dok postoje
poniavajui uvjeti ivota, otueni i prisilni mehaniki rad, hijerarhijski odnosi meu ljudima koji
ometaju razvoj ljudske jedinke

Individualni aspekt
= shvaa se kao ostvarenje linosti optimalni razvoj svih potencijala pojedine ljudske jedinke.
Ostvaruje se realizacijom ovih zadataka:

zadovoljavanjem biolokih / socijalnih / samoaktualizirajuih potreba

ZADACI
bioloke potrebe

socijalne potrebe
samoaktualizirajue
potrebe

egzistencijalni odgoj
ostvarivanje zdravog
naina ivota,
prehrane, kretanja,
igre, aktivnosti
razvoj zajednitva u
ureivanju okoline,
ouvanju prirode,
zatiti ivotinja
stavovi i uvjerenja o
reprodukciji i
ouvanju ivota,
ouvanje prirode

socijalni odgoj
vanost rada, podjele
rada, spolni odnosi,
brak, raanje i
podizanje djece
sposobnost dogovora,
izvravanja dogovora
prihvaanje moralnih
normi
osjeaj sigurnosti,
pripadnosti kolektivu
osjeaj vl.vrijednosti,
doivljaj ljubavi

humanistiki odgoj
spremnost na
pomaganje starijim i
nemonima, odgoj za
mir i razoruanje
tolerancija, uvaavanje
razliitosti, nenasilje,
suradnja.
razvoj pozitivne slike o
sebi, ostvarenje svojih
mogunosti,
samoaktualizacija

Obrazovni cilj i zadaci

Drutveni aspekt
= drutveni cilj obrazovanja je daljnji razvoj kulturnih i civilizacijskih dostignua odreenog drutva.
Grupe obrazovnih zadataka:

zadaci znanstvenog / umjetnikog / tehnolokog obrazovanja

Individualni aspekt
= individualni aspekt cilja obrazovanja jest stjecanje znanja, razvoj sposobnosti i senzibiliteta.
Moe se ostvariti realizacijom ovih zadataka:

kognitivni / afektivni / psihomotorni zadaci

27

ZADACI
kognitivni (spoznajni)
interesi
afektivni (doivljajni)
interesi
psihomotorni
(djelatni) interesi

znanstvenog
obrazovanja
stjecanje znanja o
prirodnim i drutv.
pojavama,kvantit. i
kvalitat. odnosima
razvoj stavova i
uvjerenja, odnos prema
prirodnim i drutv.
uvjerenjima
razvoj sposobnosti
miljenja, inoviranja,
djelovanja na
promjene

umjetnikog
obrazovanja
stjecanje znanja o
pojedinim
umjetnostima i jeziku
tih umjetnosti
doivljaj umjetnikog
djela, izraavanje
vl.doivljaja, stav
prema djelu
razvoj sposobnosti
izraavanja govorom,
pismom, crteom,
glazbom, pokretom..

tehnolokog
obrazovanja
stjecanje znanja iz
tehnologije, sporta,
rekreacije o uvanju
zdravlja
uivanje u radu,
kretanju,stvaralatvu,
zdravlje, ljepota tijela i
pokreta
ovladavanje radnim
operacijama, prirodn.
oblicima kretanja,
sport.vjetinama

7. POGLAVLJE: SADRAJI ODGOJA I OBRAZOVANJA

= nije mogue jasno razgraniiti zadatke od sadraja
Zadaci = razumijevanje, koritenje izvora, sposobnost interpretacije, primjene,
istraivanja, bogaenje interesa i stavova
-

neki se mogu realizirati na svim sadrajima; isti zadaci na svim sadrajima

na jednom sadraju mogu se realizirati razliiti zadaci

Sadraji i aktivnosti
Sadraji = odnose se na drutveni aspekt odgojno-obrazovnog cilja
-

sadraji drutveno-moralnog odgoja

humanistikog odgoja

znanstvenog odgoja

umjetnikog obrazovanja

Aktivnosti = odnose se na individualni aspekt odgojno-obrazovnog cilja

-

kognitivne

psihomotorne

28

socijalne

Odgojni sadraji i aktivnosti

egzistencijalni sadraji obuhvaaju elemente radnog i proizvodnog odgoja, ekolokog, prometnog,

zdravstvenog i tjelesnog odgoja, odgoja za samozatitu

socijalni sadraji odnose se na prihvaanje odreenih drutvenih normi; sadraji odgoja za humane
odnose meu spolovima, sadraji pripreme za brak i obiteljski ivot, sadraji odgoja za ljudska prava,
graanski odgoj

humanistiki sadraji obuhvaaju profesionalno informiranje i orijentiranje, koritenje

profesionalne djelatnosti za aktualizaciju vlastitih ljudskih potencijala, sadraji emancipacijskog
odgoja

Obrazovni sadraji i aktivnosti

znanstveni sadraji injenice i generalizacije do kojih je ljudsko drutvo dolo

-

biologija, kemija, fizika / sociologija, geografija, povijest / informatika

njima uenici prvenstveno ovladavaju vlastitom intelektualnom aktivnou, ali i emocionalnim i

praktinim angairanjem

umjetniki sadraji obuhvaaju vrijedna knjievna, scenska, plesna i likovna

ostvarenja, ali i ovladavanje jezikom pojedinih umjetnosti
- emocionalni angaman, ali uz sudjelovanje i intelektualnih i psihomotornih aktivnosti

tehnoloki sadraji - sadraji opetehnikog obrazovanja, domainstva, prehrane, odijevanja, hobiaktivnosti, ali i struno obrazovanje za odreeno zanimanje

= odgojno-obrazovni sadraji i aktivnost strukturiraju se na dva naina:

a) nastavni predmeti
b) odgojno-obrazovna podruja
= strukturiranje je jedno od pitanja u didaktici koje jo nije definitivno rijeeno!!

29

Odgojno-obrazovni program
= dokument u kojem su naznaeni odgojni i obrazovni ciljevi, zatim odreen broj mikrojedinica, te
napomene o realizaciji, odnosno vanijim uvjetima koje treba osigurati za realizaciju (materijalna oprema,
prostor za aktivnosit uenika, strunost uitelja)
= odreuje opseg, dubinu i slijed pouavanja nekog sadraja
OPSEG odreuje kvantitetu injenica i generalizacija
DUBINA odraava dubinu mikroanalize nekih sadraja prouavanja u nastavi
= opseg i dubina determinirani su stupnjem kolovanja, ciljevima odgoja i obrazovanja, psihofizikom
zrelou, prethodnim iskustvima uenika

sadraji koji su izabrani za neki stupanj kolovanja trebaju biti rasporeeni i sloeni kako bi uitelji
mogli lake izraditi svoje izvedbene programe i organizirati ostvarivanje predvienih nastavnih
ciljeva

pri rasporeivanju sadraja obino se potuju osnovna didaktika pravila o postupnosti:

od blieg k daljem / od jednostavnog k sloenijem

pri programiranju sadraja (injenica i generalizacija, stavova i sposobnosti) za prvu godinu

kolovanja novi sadraji nastoje se graditi na onom to dijete donosi u sklopu iskustva steenog u
predkolskom ivotnom razdoblju

ono to dijete naui u prvom razredu, predstavlja edukativni dobitak razreda

Teorija kurikuluma i nastavni program

u pedagokoj literaturi rije curriculum oznaava planiranu interakciju uenika s nastavnim sadrajima i
nastavnim resursima, te nastavni proces za ostvarivanje odgojnih ciljeva
pod tim izrazom se podrazumijeva i neki sustav postupaka uenja u vezi s definiranim i
operacionaliziranim ciljevima uenja, a obuhvaa:
-

ciljeve uenja ( kojima treba teiti)

sadraje ( predmete, koji su vani za postizanje ciljeva uenja)

metode ( sredstva i putove za postizanje ciljeva uenja)

30

situacije (grupiranje sadraja i metoda)

strategije (planiranje situacija)

evaluaciju (dijagnozu stanja izlaza, mjerenje uspjeha uenja i pouavanja

objektivnim postupcima)

Vrste odgojno-obrazovnih programa

Prilagoeni programi individualni odgojno-obrazovni programi. Krajnji pedagoki cilj jest osigurati ih za
svakog uenka. Budui da u uvjetima masovnog kolovanja to nije mogue, koriste se raznovrsna
organizacijska rjeenja koja omoguuju elemente samoprogramiranja.
To se postie podjelom programa na obavezni / izborni / fakultativni
Nastavni programi, u pravilu, nastoje uzimati u obzir potrebe uenika, oekivanja drutva i spoznaje
znanosti.

subject-centred curriculum orijentiran na predmete, sastoji se od tradicionalnih nastavnih

predmeta

discipline-centred curriculum orijentiran na znanstvene discipline svoju organizaciju izvodi iz

strukture i sadraja znanstvenih disciplina

core curriculum jezgrovni kurikulum, predstvaja praksu kada se neka struka (predmet) uzima
kao centralna jezgra oko koje se ostale struke grupiraju

child-centred curriculum postavlja dijete u prvi plan

community-centred curriculum polazi od specifinosti potreba i karakteristika mjesta u kojem

uenik ivi

social functions curriculum orijentiran na drutvo, a drutvene strukture i njihove funkcije

postavlja u sredite

najee se curriculum neke kole ne oslanja samo na jedan od prethodnih kriterija (orijentacija), ve
se u njemu ukrta vie njih.
Na temelju okvirnog programa svaka kola izrauje izvedbeni program rada

31

 konkretizacija okvirnog programa, uz uzimanje u obzir materijalnih i kadrovskih mogunosti kole,

elja uenika, roditelja i uitelja, te specifinosti sredine kole
izvedben program zbir je obaveznih programa za sva odjeljenja, izbornih i fakultativnih programa,
programa raznih interesnih grupa
Za svaki nastavni predmet izrauje se izvedbeni program za jednu kolsku godinu, a zbir svih predmetnih
programa za jedan razred izvedbeni je program razreda.

Individualni (prilagoeni) programi

izrauju se za uenike sa specifinostima u razvoju (talentirani, tekoe u razvoju)
izrauje ih tim strunjaka (uitelj, psiholog, pedagog, defektolog, lijenik)
polazi se od uoenih specifinosti u razvoju, a program se mijenja tijekom rada
moe se izraditi za jednog uenika iz svih nastavnih predmeta, no ee se takav program izrauje za
pojedina nastavna podruja u kojima su kod uenika uoene specifinosti u razvoju
*** nemogue je unaprijed izraditi obvezni program za sve uenike nekog stupnja kolovanja, pa se
postavlja pitanje pedagoke opravdanosti i humanosti postavljanja obveze da sva djeca moraju udovoljiti
unaprijed izraenom programu u opeobrazovnim osnovnim kolama tako ispada da je dravi vana
realizacija programa, a pedagozi bi se trebali zauzimati za realizaciju mogunost svakog uenika.

Kriteriji i smjernice za izbor sadraja

osnovne smjernice za izbor sadraja za neki program svakako su ciljevi odgoja i obrazovanja, odnosno
ciljevi neke kole.
kole se prema prirodi programa dijele na opeobrazovne i strune
obavezi pohaanja - na obavezne i neobavezne
* programiranje za osnovne kole*
= elementarna zadaa O jest osigurati osnovu, temelje. Koncepcija O obrazovanja polazi od pretpostavke
da pojedinac raspolae s bazinim znanjima, sposobnostima i vjetinama koje e mu omoguiti da u svakoj
novoj situaciji stekne potrebno djelatno obrazovanje

32

* u podruju znanosti u umjetnosti nove se spoznaje i tvorevine svakodnevno umnaaju. Svaki izraeni
program je nakon godinu dana siromaniji za sve ono to je u tom razdoblju bilo stvoreno ili otkriveno. Kako
rijeiti taj problem?
naelo egzemplarnosti = izabrati samo reprezentativne primjere i od toga strukturirati program. Postojei
programi u opeobrazovnim i strunim kolama nisu uvijek raeni uz uvaavanje tog naela pa su prepuni
nevanih pojmova i injenica (didaktiki materijalizam!)
prihvaanje ovog naela omoguuje da se prevlada tendencija neprestanog uvoenja novih predmeta u
kole
princip historinosti i suvremenosti = pitanje osuvremenjivanja kolskih programa
znai u strukturi programa dati odgovarajue mjesto povijesnim injenicama i dogaajima te, isto tako,
odgovarajue sadraje iz suvremenog ivota.
povijesnih sadraja treba u programu biti toliko da se shvati i razumije sadanjost i suvremenost
*** Sadraji programa neke kole ili razreda mogu biti strukturirani u vee ili manje cjeline.
Teorija i praksa kolskog programiranja prua vie argumenata za integriranje sadraja u vee cjeline,
odnosno zagovara se strukturiranje (integriranje) sadraja u manji broj cjelina, osobito u poetnim razredima
O.
U kasnijim godinama kolovanja tolerira se vea diferencijacija sadraja na vie manjih programskih cjelina
poetni razredi O = osnove znanosti o prirodi i drutvu
srednji stupanj O = osnove znanosti o prirodi i osnove znanosti o drutvu
zavrni razredi O = povijest, zemljopis, biologija, kemija, fizika
* za svaku diferencijaciju ili integraciju u programiranju treba imati valjane strune argumente, temeljene na
poznavanju struke podruja koje se programira te znanosti o odgoju i obrazovanju. U svakom sluaju, treba
izbjegavati pretjeranu diferencijaciju na osnovnokolskim i srednjokolskom stupnju obrazovanja
Svim uenicima nastoje se pruiti jednaki uvjeti za stjecanje opeg i strunog obrazovanja. tu se susreemo s
nunou prihvaanja principa jedinstva i razliitosti koji stoje u dijalektikom odnosu. Ipak, uoavaju se

33

individualne razlike meu uenicima taj se problem moe ukloniti poveanom brigom za
individualizacijom sadraja, metoda i oblika, tj. ve spomenutim prilagoenim programima.

8. POGLAVLJE: DINAMIKA O-O PROCESA

- odgojni proces ima svoju strukturu koja je dinamina (budui da se radi o procesu, niti ne moe biti
statina)
- pokretai tog procesa, odn. nosioci dinaminosti su uenici i nastavnici, no utjecaj vre i drugi imbenici
- dinamika se ostvaruje etapama odgojno obrazovnog procesa
- velike razlike meu autorima u shvaanju strukture odgojno-obrazovnog procesa
- Bognarovo shvaanje strukture: odgojno-obrazovni ciklus (drutveno okruenje utjee na rezultate odgojnoobrazovnog programa i obratno; sve aktivnosti i sadraji istovremeno i odgajaju i obrazuju, katkad je vie
naglaena jedna, a katkad druga dimenzija)
Etape:
1. dogovor
2. realizacija
3. evaluacija
DOGOVOR
-1.etapa
- to (sadraj i aktivnosti) i kako (oblici, strategije, metode i postupci) e se raditi
- sadraj i aktivnosti dijelom su odreeni programom, no sada se konkretiziraju i preoblikuju u skladu s
interesima i potrebama sudionika o-o procesa (i uenika i nastavnika!)
- osim zajednikih, treba nastojati uvaavati i individualne interese i potrebe

34

nakon definiranja sadra i aktivnosti, dogovara se nain realizacije: zajedniki, u grupama, u paru, u uionici
ili izvan nje, ...
-

razlikujemo godinje, mjeseno, tjedno i dnevno planiranje

godinje zahtjevi predvieni programom preoblikovani prema interesima i potrebama sudionika

razrauju se po podrujima i mjesecima (nije prikladno za suradnju s mlaim uenicima, ali sa
starijima jest)

mjeseno prakticira se u predmetnoj nastavi, tematsko planiranje( jedna tema razrauje se na

nastavne jedinice

tjedno planiranje prisutno u razrednoj nastavi, razrauju se o-o zadaci i sadraji te nain realizacije

godinje se jo zove i makroplaniranje, a tjedno i mjeseno mikroplaniranje

dnevno pripremanje ima svoj organizacijski, sadrajni i metodski aspekt

- ne mora biti pismeno (ako jest, to se zove priprava)

- planiranje se ne smije svesti samo na zajednike aktivnosti jer tada proces ne bi uzimao u obzir
individualne potrebe vano je da svaki uenik samostalno planira svoj rad, to se ui (manja djeca mogu
zajedno s uiteljicom planirati svoj dnevni, a starija tjedni rad)
- stariji osnovnokolci i srednjokolci mogu izraivati i svoj mjeseni plan napredovanja
Provedbeni stupnjevi etape dogovaranja:
1. ispitivanje o-o potreba
2. programiranje
3. planiranje
4. pripremanje
Obrazovni aspekt etape dogovora
-ispitivanje potreba svodi se na spoznajne, doivljajne i psihomotorne interese u sklopu znanstvenih,
umjetnikih i tehnolokih aktivnosti i sadraja
Odgojni aspekt dogovora
-odnosi se na ispitivanje biolokih, socijalnih i samoaktualizirajuih potreba (boravak na svjeem zraku,
podizanje kvalitete odnosa u grupi i sl.)

35

REALIZACIJA
- sredinja etapa o-o procesa
- vremenski traje najdue i u njoj se ostvaruju o-o zadaci
- dva stupnja: organizacija i izvoenje
Organizacija
-

ostvaruje se godinjom, tjednom i dnevnom artikulacijom

godinja na razini kole (kalendar kole, kada e se ii na ekskurzije, izlete., kad su blagdani kao i
sve redovite aktivnosti)

tjedna u tradicionalnim kolama je to raspored sati

-postoje i odstupanja od predmetno-satnog sustava u vidu integriranog tjedna
na primjer
-oba pristupa imaju prednosti i mane pa je najbolji neki prijelazni oblik koji
koristi prednosti, a eliminira mane oba sustava

na organizaciju o-o procesa utjee i profil uitelja radi li istovremeno s vie razreda, odnosno jedan
razred s vie uitelja ili ne

profil uitelja utjee na dnevnu artikulaciju kad jedan uitelj izvodi nastavu u jednom odjeljenju ima
vee mogunosti za kvalitetnu dnevnu artikulaciju

mogunosti kvalitetne artikulacije openito su bolje u manjim nego u veim kolama

dnevna artikulacija uvjetovana je i duinom boravka djece u koli (problem nastave u smjenama kod
nas)

Integrirani dan
-zapoinje dogovorom s uenicima to e se sve raditi, moe ga se zapisati na neko vidljivo mjesto
- zatim slijede tri mogue varijante:
1. svi uenici realiziraju iste sadraje, ali se vrijeme strukturira po potrebi
2. uenici se podijele u nekoliko veih grupa, a svaka je angairana na drugom sadraju
3. svaki uenik radi samostalno na izvrenju dogovorenog, sam odluuje o slijedu aktivnosti i vremenu
koje e na koju aktivnost potroiti
- u praksi najee kombinacija svih triju varijanti tokom dana

36

- na kraju zajednika analiza s nastavnikom i dogovor za sutranji rad

Izvoenje procesa
-odgoj i obrazovanje su nedjeljivi, no meu njima postoje neke razlike koje kod izvoenja o-o procesa
treba potivati
-zato je pri izvoenju nuno razlikovati je li posrijedi odgojni ili obrazovni proces
Obrazovni proces
-

jedinstvo spoznajnog, doivljajnog i psihomotornog aspekta, no jedan od njih je dominantan, ovisno o

tome to se ui (u znanstvenom podruju dominantno je ono spoznajno, u umjetnikom doivljajno, u
radno-tjelesnom psihomotorno)

osnovna pogreka tradicionalne didaktike je u tome to je obino jedan od ova 3 aspekta proglaavala
opevaeim (najee spoznajni) pa je za sva podruja traila da se zasnivaju na zakonitostima tog
aspekta (to je imalo negativne posljedice na metodiku umjetnikog i tehnolokog podruja)

Odgojni proces
-

okrenuto zadovoljenju osnovnih ljudskih potreba: biolokih, socijalnih i samoaktualizirajuih

(jedinstvo ta 3 aspekta)

s drutvenog aspekta odgoj je podijeljen na egzistencijalni (radni, zdravstveni, prometni, ekoloki),

drutveno-moralni i humanistiki

svaki od ta tri aspekta bit e razliito prisutan u svakom od podruja odgoja (u egzistencijalnom e
biti naglaeniji bioloki aspekt, u drutveno-moralnom socijalni aspekt, u humanistikom
samoaktualizirajui aspekt, itd.)

organizacija se odnosi na artikulaciju (godinju, mjesrenu itd.), a izvoenje na potivanje

specifinosti odgoja i specifinosti obrazovanja

odgoj se odvija kao jedinstvo biolokog, socijalnog i samoaktualizirajueg aspekta, a obrazovanje kao
jedinstvo spoznajnog, doivljajnog i psihomotornog aspekta

Naela za organizaciju i izvoenje

1. naelo aktivnosti i stvaralatva o-o proces treba realizirati tako da je omogueno i osigurano
aktivno sudjelovanje uenika i nastavnika, a ono je mogue ako i u organizaciji i u izvoenju

37

sudjeluju i jedni i drugi pri emu treba izbjegavati zapadanje u odreene klieje te nastojati da o-o
proces uvijek bude stvaralaki
2. naelo ekonominosti odnosdi se na racionalno troenje vremena i materijalnih sredtsava
3. naelo adekvatnosti katkad e biti adekvatnije potrioiti vie vremena i novca, da bi se ostvarili
odreeni zadaci
4. naelo primjerenosti prilagoavanje organizacije o-o procesa dobi djece i njihovim psihofizikim
karakteristikama
5. naelo integracije zahtjev da se pojedino vremensko razdoblje (godina, mjesec, tjedan, dan)
sagledaju u svojoj kompleksnosti i specifinosti
6. naelo diferencijacije naglaava potrebu mikrostrukturiranja o-o procesa
7. naelo individualizacije zahtjev da se svakom pojedinom ueniku omogui zadovoljenje njegovih
interesa i potreba
8. naelo personalizacije omoguavanje sudionicima o-o procesa da pokau svoju autentinu linost
9. naelo socijalizacije - naglaava da je o-o proces ujedno i proces uratanja pojedinca u kolektiv

EVALUACIJA
-

odreivanje vrijednost, ocjenjivanje, procjena, polazi od unaprijed postavljenih ciljeva

unutarnja i vanjska (ocjena subjekata izvan kole o vrijednosti jedne kole)

unutarnja praenje, ocjenjivanje i voenje komunikacija

praenje i ocjenjivanje odnose se na sve aspekte kako odgoja tako i obrazovanja (vidi koji su koji
ranije)

svako o-o podruje ne pridnosi jedna ko tim aspektima pa je teko ponuditi jedinstven model praenja
i ocjenjivanja

to se nastoji olakati operacionalizacijom o-o zadataka te njihovom konkretizacijom

praenje se odvija istovremeno s realizacijom (anegdotske biljeke)

priopavanje: usmeno pred razredom, usmeno u 4 oka, zabiljeke u uenikovu biljenicu, roditelju na
informacijama, roditelju na roditeljskom sastanku, roditelju pismeno, roditelji i ueniku pismeno na
kraju obrazovnog razdoblja

ocjenjivanje i ocjene mogu biti sintetiki ili analitiki

38

sintetiko o.- prihvaenije zbog jednostavnosti, ali su mu pedagoke vrijednosti ograniene (brojevi
ili slova za ukupnu sliku o ueniku)

analitiko jednostavni opisi uenikovih aktivnosti i postignua, prema unaprijed utvrenim

naelima i varijablama

potrebno je razlikovati zabiljeke u funkciji praenja od onih u funkciji vrednovanja (prve ne moraju
biti toliko jasne ueniku koliko druge, treba paziti na terminologiju)

svaki ocjenjiva s vremenom izgradi vlastiti sustav pa je svaka ocjena, osim to je pokazatelj znanja
negok uenika, ujedno i pokazateljkriterija ocjenjivanja nekog uitelja (taj kriterij ovisi i o
pedagokom aspektu na kojem je neka kola utemeljena

suvremene kole nastoje se temeljiti na konceptu "pedagogija uspjeha za sve" to znai da obavezne
kole ne bi trebale biti selektivne

potrebno je ee analizirati krtierije ocjenjivanja svakog uitelja te ih u tom smislu obrazovati kako
njihova osobna jednadba ne bi previe utjecala na uspjeh uenika

proces praenja oslonac je za donoenje ocjena!

jedan od vanih ciljeva suvremene kole je da uenike osposobljava za autoevaluaciju

Formativna i sumativna evaluacija

-formativna odnosi se na prikupljanje i interpretiranje podataka o napredovanju pojedinog uenika u
nastavnom procesu, napredak prati svaki uenik za sebe, ali i uitelj (na temelju prikupljenih podataka
nastavnik bira i mijenja nastavne strategije, a za provoenje ove evaluacije uitelj se oslanja na testiranje,
sustavno promatranje i ispitivanje)
-sumativna vrednovanje na kraju svakog nastavnog ciklusa da bi se utvrdila ukupna uspjenost nastave,
odn. postignuti rezultati svakog pojedinog uenika (na temelju sumativne evaluacije uenicima se dodjeljuju
certifikati, odn. svjedodbe o osposobljenosti ili pripremljenosti za nastavak kolovanja; postupci
sumat.evaluacije: testiranje, skace procjena, procjene konkretnih proizvoda, crtea i sl.)
Pedagoko voenje
- dva aspekta: reguliranje o-o procesa i individualno usmjeravanje uenika
- rezultati dobiveni praenjem i ocjenjivanjem utjeu na daljnji o-o proces

39

- individualnim praenjem uoavaju se specifini interesi i potrebe pojedinca pa mu se prilagoavaju zahtjevi

i postupci, no nastoje se otkriti i njegove posebne sklonosti, odnosno podruje njegove samoaktualizacije, to
je vjerojatno i podruje njegova budueg zanimanja
- na kraju osnovne kole, sukladno tome, treba ueniku savjetovati odabir budueg zanimanja, a u srednjoj
koli u sklopu odabrane struke razvijati one specifinosti za koje pojedinac ima pretpostavke

9. POGLAVLJE:

SOCIJALNI OBLICI U ODGOJNO-OBRAZOVNOM

PROGRAMU
- Frontalni oblik
Oznaava rad jednog nastavnika pred odjeljenjem, ali i pedagoku situaciju u kojoj trideset uenika paljivo
prati nastavnikovo izlaganje i pouavanje. Ovdje dominira jednosmjerna komunkacija, samo povremeno
dopunjena razgovorom ili uenikim neverbalnim povratnim informacijama uitelju o tome koliko ga
razumiju ili koliko su motivirani za praenje izlaganja.
Uitelj pri frontalnom radu ne moe uzimati u obzir individualne interese i prethodna iskustva. Priprema se
za rad s odjeljenjem unaprijed pretpostavljajui da su interesi i potrebe u njemu priblino isti. Najvanija
prednost ovakvog naina rada je ekonominost, odnosno mogunost da se istovremeno pouava trideset ili
vie uenika priblino istih predznaja i potreba. Koritenjem nekih tehnikih medija te izvoenjem
demonstracijskih pokusa pred odjeljenjem uz takvu se nastavu mogu postii i pedagoki efekti. Glavni
nedostatak ovakve nastave jest to to uitelj kad istovremeno radi s velikom grupom uenika ne uzima u
obzir njihove posebnosti odnosno individualne razlike, a isto tako veliki je problem i to to dio uenika esto
ak ni ne slua uiteljevo izlaganje. Razlog nesluanju moe bitioskudno predznanje, ali i jednolinost
uiteljeva izlaganja.

-Socijalni oblici samostalnih aktivnosti uenika

esto se u kolskoj praksi nedostaci frontalnog oblika ukklanjaju razliitim oblicima samostalnog rada
uenika. To moe biti individualni rad, rad u paru te grupni rad uenika.

40

Individualni oblik
U Americi je prvi pokuaj individualizacije nastave realiziran u gradu Gueblou i poznat je kao Guebloplan, a u Europi je prvi takvo neto pokuao O. Decroli. Dananjem shvaanju individualizacije najblie je
uenje E. Clapardea tzv. kola po mjeri. On je smatrao da u uvjetima kolektivne nastave nastavnici ne mogu
pruiti svim uenicima ono to oni mogu primiti, a isto tako ne mogu traiti od uenika ono to ne mogu
pruiti. Rjeenje je vidio u koli po mjeri gdje se nastavni zahtjevi postavljaju prema sposobnostima,
interesima i mogunostima uenika. Njegove ideje su se razraivale dalje u sklopu projekta nove kole pa
se tako pokualo nai didaktika rjeenja kako u kolektivnoj nastavi omoguiti nastavniku da uzima u obzir
individualne razlike meu uenicima. Pojavila su se tako rjeenja diferencijaacije nastave, a to se ostvarivalo
dijeljenjem odjeljenja na vie grupa, izdvajanjem pojedinca iz kolektiva, davanjem uenicima individualne
nloge za rad, oritenjem tehnologije... ali uza sve to ipak je nastavnikova savjetodavna uloga ostala
nezamjenjiva.
Danas postoji dilema u didaktikoj literaturi: treba li smisao kolovanja biti u tome da svi uenici postignu
unaprijed odreenu razinu znanja i sposobnosti ili je potrebno omoguiti da svaki uenik postigne optimalne
rezultate.
Na temelju spoznaja pedagogije, didaktike i psihologije vie je argumenata za drugu opciju, ali naalost u
praksi se vie koristi ova druga. Veina studija jo uvijek osposobljava budue nastavnike preteno za
frontalni rad iako bi trebalo raditi na tome da se upotrtebljavaju razliite nastavne metode koje bi omoguile
uzimanje u obzir individualnih razlika uenika.
Rad u paru
Rad u paru ima veliki motivacijski utjecaj na aktivnosti uenika. Meusobno se kontroliraju i potiu na rad.
Sposobniji i ekstrovertirani uenici e poticati i ukljuivati u kolektivni rad one izolirane i introvertiranije
uenike. Potie se komunikacija. Par moe biti sastavljen od uenika istih ili razliitih intelektualnih
sposobnosti, uenika s razliitim predznanjem, razliitih osobnosti... Sve to ovisi o pedagokim ciljevima,
psihofizikoj zrelosti uenika... Rad u paru pridonosi i osamostaljivanju uenika.
Rad u parovima susreemo u svim etapama o-o procesa, a a postoje njegove razliite varijante:
1. svi parovi rade iskljuivo identian zadatak, npr. pokus iz kemije

41

2. svi parovi rade jedan dio identinog zadatka, a drugi dio se prema odreenom kriteriju diferencira,
npr. rjeavanje matematikih zadataka
3. grupa parova radi identian zadatak, npr. pokus o propusnosti vrsta tla, pojedine grupe razliitu vrstu
tla.
4. svaki par u odjeljenju radi poseban zadatak, npr. sastavlja reenice u slovnici ili plan za razliite
izlete...
5. I unutar para mogu se diferencirati zaduenja lanova, znai svatko radi svoj dio pa na kraju
zajedniki raspravljaju o obavljenim zadacima. Druga varijanta je da rade zajedno na zadatku,
zajedniki trae rjeenja, a trea varijanta je da jedan preuzme ulogu uitelja a drugi uenika.
Grupni rad
* utjecaj Deweyja, a najdosljedniji Roger Cousinet
Ovaj socijalni oblik rada karakteristian je po unutarnjoj dinamici i didaktikim vrijednostima. Njime
dobijemo vee mogunosti meusobnog komuniciranja uenika, odreene mogunosti potivanja
individualnih razlika meu uenicima, te odgajanje nekih pozitivnih karakteristika linosti. Pridonosi i
razvoju socijlanog ponaanja djeteta., ali o socijalnoj zrelosti djeteta ovisi koliko e grupnog rada biti u koli.
- U najranijoj dobi kao i u prvoj godini kolovanja djeje grupe su neformalne, labilne i kratkotrajne, a motiv
grupiranja je najee neposredan zajedniki interes za neku aktivnost.
- oko 9. godine dogaaju se promjene u socijalnom ponaanju, poinju uoavati da u grupi mogu zadovoljiti
neke svoje potrebe ( potovanje, ljubav, sigurnost, samopotvrivanje). Dakle ve od prvih godina kolovanja
u koli se mogu njegovati razne aktivnosti s manjim grupama djece, a radi njihova privikavanja na rad u
manjim grupama. Ve u 3. i 4. razredu moe se postupno prelaziti na grupni rad.
Kod grupnog rada jako je vaan nain formiranja grupa. Ponekad je to dirigirano,a ponekad spontano, ovisi o
psihofizikoj zrelosti uenika i prirodi zadatka. Karakteristike socijalnih odnosa u grupi uenika moemo
odrediti sociometrijskim testom. U poetnim razredima, zbog labilnosti socijalnih veza, rezultati sociograma
vrijede oko 10-ak dana.
Grupni rad je koristan i kao strategija pedagoke terapije. Ponekad se koristi da bi se socijalizirali izolirani
pojedinci ili uklonili negativni efekti ekstravertirane djece.
Za odreivanje broja lanova grupe posebno je vano kakve se socijalne veze i kakva komunikacija trebaju
odvijati u grupi. Za sve stupnjeve kolovanja mogu se preporuiti grupe od 3 do 5 lanova.

42

U grupnom radu lanovi grupe uvijek sjede licem u lice, a voa grupe treba osigurati da svi lanovi budu
aktivni. Trajanje samostalnog grupnog rada ovisi o interesu lanova grupe i karakteristikama radnih zadataka.
Radni zadaci mogu biti i potpuno isti i potpuno razliitim pa tako govorimo o podijeljenom i nepodijeljenom
grupnom radu, odnosno diferenciranom i nediferenciranom grupnom radu.

Pedagoka radionica
Izmjenjuju se individualni rad, rad u parovima te grupni rad. Za organiziranje pedagoke radionice potrebno
je osigurati odgovarajui prostor i opremu.
Svaki od prikazanih oblika rada pridonosi razvoju nekih karakteristika linosti, a pomau i socijalnom i
emocionalnom sazrijevanju pojedinca.
Mogue su brojne varijante kombiniranja socijalnih oblika. U osnovnoj koli samostalnog rada treba biti
barem toliko koliko i frontalnog rada uitelja s itavim odjeljenjem.

- Socijalni oblici rada uitelja

Individualni rad
Uitelj preuzima brojna pedagoka zaduenja. On je planer i programer, suradnik i organizator, mentor i
savjetnik, te instruktor, izvor inormacija i evaluator. Ponekad se bavi i pedagokom terapijom, a zaduen je i
za didaktiko oblikovanje i izradu te izbor medija koji e se koristiti u razliitim pedagokim situacijama.
Kao suradnik uitelj se dogovara s uenicima to, kako i kada e raditi te im pomae u izvravanju
najrazliitijih zadataka, izrauje izvedbeni program odjeljenja i prilagoene programe za neke uenike.
Uitelj esto nastupa i kao savjetnik, mentor ili terapeut.
Mentorska komunikacija-sustav meusobno povezanih razgovora ili drugih oblika komuniciranja uitelja i
uenika. Smisao je tih pojedinanih metoda u pruanju instruktivne pomoi ueniku u svladavanju nastavnih
zadataka. Za razliku od frontalne nastave instrukcija je ovdje namjenjena odreenom ueniku.
Ako djeca zbog nekakvih smetnji ne mogu dolaziti na zajednike nastavne aktivnosti u koli, ali mogu
svladati vei dio predvienog programa za uenike odreenog razreda, nastavnik posjeuje uenika jedan ili

43

dva puta tjedno u stanu radi pruanja instruktivne pomoi. Tako pruanje instruktivne pomoi zove se
patronano pouavanje.
Rad uitelja u tandemu i timska nastava
Smatra se da je organizacija nastave u kojoj sudjeluju timovi strunjaka bogatija i dinaminija i da pridonosi
uklanjanju monotonije u nastavi. Timska nastava moe se definirati kao organizacija nastavnog procesa u
kojoj se ostvaruje ljudska suradnja veeg broja nastavnika na principu podjele rada u sklopu nastavnog
predmeta ili programa veeg broja predmeta (Nikovi). Za Decherta timska nastava je forma organizacije
nastave u kojoj sudjeluju pouavatelji i njihovi uenici gdje dva ili vie nastavnika preuzimaju odgovornost
za cijelokupnu nastavu ili znatan dio nastave za istu grupu i rade zajedno. Iz svega reenog uoavamo da je
timska nastava skup nastojanja usmjerenih na reorganizaciju nastavnikog kolektiva s ciljem da se unaprijedi
nastava i to tako da dva ili vie nastavnika dijele odgovornost za pripremanje, planiranje, realizaciju i
vrednovanje izvoenja nastave za dvije obrazovne grupe ili vie njih.
U dobro organziranoj timskoj nastavi smiljeno se izmjenjuju razni socijalni oblici rada od individualnog i
individualiziranog preko rada u parovima i manjim grupama do onoga s velikim grupama uenika. Postoje tri
vrste timske nastave:
-horizontalna; u svim paralelnim odjeljenjima jednog razreda sastavlja se tim od nekoliko nastavnika iste
specijalnosti
-vertikalna; zajedniku odgovornost preuzima vie predmetnih nastavnika razliite specijalnosti
-kombinirana

10. POGLAVLJE ODGOJNO-OBRAZOVNE STRATEGIJE

10.1. RAZLIITI PRISTUPI METODSKOM ASPEKTU
- Nastojanje da didaktika razradi univerzalan sustav metoda i postupaka, meu didaktiarima je
uzrokovalo veliko razmimoilaenje
- didaktika metodikama treba dati samo opi teorijski okvir za strukturiranje metoda, a metodike daju
didaktici obilje konkretnih rjeenja koje ona treba uopiti i sistematizirati
- nai didaktiari odgoj ne smatraju didaktikim fenomenom, stoga ni metode odgoja nisu smjetene u
didaktikama nego u opoj pedagogiji gdje postoji intelektualni, moralni, tjelesni, radni i estetski odgoj
44

- metode su razraene samo za moralni odgoj: metoda uvjeravanja, navikavanja, poticanja, spreavanja i
ponegdje metoda natjecanja
10.2. SUSTAV ODGOJNO-OBRAZOVNIH STRATEGIJA
- budui da razliiti autori imaju razliite metode i postupke, zadatak didaktike je da sve te uoene
postupke prema odreenim teorijskim polazitima sistematizira, ali i kritiki preispita te stvori sustav
strategija koji e biti rezultat uopavanja postojeih iskustava
- osim induktivnog, potreban je i deduktivni pristup polazei od definicije odgojnih i obrazovnih
zadataka, potrebno je za svaku grupu zadataka odrediti i postupak kojima se oni mogu ostvariti
MATRICA ODGOJNIH POSTUPAKA (na osnovi matrice odgojnih zadataka)
Odgojni aspekt
Bioloke potrebe

Egzistencijalni odgoj
Zdrava prehrana,
boravak na zraku,
kretanje, istoa

Drutveni odgoj
Igre, simulacije,
dramatizacije, drutveno
korisni rad..

Socijalne potrebe

Sastanci, dogovori,
postavljanje cilja,
perspektiva, rasprava
Objanjavanje,
upuivanje, razgovor,
rad na tekstu,
demonstracija

Proslave roendana,
sveanosti, susreti, igre,
izleti, ajanke, posjeti
Podrka, suosjeanje,
pohvala, razumijevanje,
pomaganje, simpatija,
ljubav, nagrada,
priznanje

Samoaktualizirajue
potrebe

Humanistiki odgoj
Pomaganje nemonim
osobama, uvanje
zdravlja, zatita
ivotinja
Potovanje pravila,
zahtjev, skretanje,
opomena, kritika, zabran
Terapija pokretom,
glazbom, crteom
igrom, realitetna
terapija, autogeni
trening, aktivno sluanje

Odgojne strategije, metode i postupci mogu se sistematizirati prema razliitim kriterijima. Prema kriteriju
usmjerenosti metoda i postupaka na zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba postoje strategije egzistencije,
socijalizacije i individualizacije.
ODGOJNE STRATEGIJE, METODE I POSTUPCI
Strategija
Egzistencija

Metode
Zdrav nain ivota
Praktini radovi
Sigurnosti

Socijalizacija

Komunikacija
Afirmacija

Postupci
Zdrava prehrana, kretanje, istoa
Igre, simulacije, dramatizacije
Samozatita od opasnosti u kui,
sigurnost u prometu
Sastanci, dogovori, perspektiva,
rasprava, dopisivanje
Proslava roendana, sveanosti,

45

susreti, spontani, tuni dogaaji

Suradnike igre, pomaganje
drugima, rjeavanje sukoba
Pasivno, aktivno, empatija
Podrka, suosjeanje, povjerenje,
pohvala, razumijevanje
Terapija pokretom, glazbom,
crteom, igrom, realitetna
terapija, grupna terapija

Kooperacija
Individualizacija

Sluanje
Poticanje
Terapija

Prema matrici obrazovnih zadataka odreuju se obrazovni postupci kojima se mogu ostvariti ti zadaci. Tako
se dobiva matrica obrazovnih postupaka:
Obrazovni aspekt
Kognitivni (spoznajni)
interesi

Znanstveno obrazovanje
Pouavanje-odgovori na
pitanja, objanjavanje,
demonstriranje

Afektivni (doivljajni)
interesi

Razgovor, rasprava, igre

s pravilima, referati,
usmene novine

Psihomotorni (djelatni)
interesi

Logike igre, zadaci,

vjebe, oluja ideja,
scenarij, laboratorijski
radovi

Umjetniko obrazovanje
Uenje o umjetnosti,
heuristiki razgovor,
objanjenje, rad na
tekstu, analiza djela
Doivljaj-sluanje,
gledanje, itanje
izraavanje-gluma, ples,
slikanje, pisanje
Crtanje, pjevanje,
sviranje, govor, pisanje,
plesanje, itanje, gluma

Tehnoloko obrazovanje
Demonstriranje radnji i
pokreta, opisivanje,
eksperimentiranje,
projektiranje
Izlobe, sportske
priredbe, susreti, izleti,
logorovanja, projekti
Vjebanje, praktini
radovi, vjebe
oblikovanja, vjebe na
spravama, igre

I ovdje se obrazovni postupci mogu strukturirati prema razliitim kriterijima. Ova matrica nudi dva kriterija
jedan je po podrujima, a drugi po interesima. Po drugom kriteriju vidi se da je za zadovoljavanje spoznajnih
interesa bitno poduavanje i uenje, a te su metode dominantne u znanstvenom podruju. Za doivljajne
interese bitno je doivljavanje i izraavanje doivljaja, a to je dominantna aktivnost u umjetnikom podruju.
Za djelatne je interese vano vjebanje koje je prisutno u svim podrujima, a posebno u tehnolokom
obrazovanju.
OBRAZOVNE STRATEGIJE, METODE I POSTUPCI
Strategije

Metode

Postupci

46

Pouavanje

Problemsko pouavanje
Heuristiko pouavanje
Programirano pouavanje

Uenje otkrivanjem

Istraivanje
Simulacija
Projekt

Doivljavanje

Recepcija umjetnikog djela

Izraavanje i stvaranje

Interpretacija
Evaluacija
Kreacija

Vjebanje

Uenje uenja
Uenje jezika
Praktini radovi
Tjelesno vjebanje

Stvaranje

Znanstveno stvaranje
Umjetniko stvaranje
Radno-tehniko stvaranje

Odgovori na pitanja uenika,

izlaganje, razgovor, rad na tekstu
Razgovor, rasprava,
suprotstavljanje grupe
Programirani tekst, udbenik,
nastavni listii, stroj za uenje
Promatranje, praenje,
prikupljanje podataka, anketa
Igre uloga, igre s pravilima, planigre, analiza sluaja
Pouavanje, inicijativa, radionica
budunosti, scenarij
Sluanje glazbe, promatranje
likovnih djela, gledanje filma
Recitiranje, scensko izvoenje,
pjevanje, sviranje, ples
Rasprava, kritika, prikaz,
suprotstavljene grupe
Slikanje, oblikovanje, knjievno
stvaranje
Rad na grafikim, tekstualnim,
tehnikim izvorima,
Govorne, pismene, gramatike,
scenske, likovne vjebe
Konstruktorske igre, vjebanje
jednostavnih radnji i procesa
Vjebe oblikovanja, vjebe na
spravama, sportske igre
Oluja ideja, radionica budunosti
Reproduktivno (gluma) i
produktivno (pisanje) stvaranje
Konstruiranje, projektiranje,
inoviranje, preoblikovanje

10.3. STRATEGIJE ODGOJA

Odgoj se ostvaruje zadovoljavanjem osnovnih ljudskih potreba, a one se prelamaju s drutvenim
potrebama koje se oituju u egzistencijalnom, drutvenom i humanistikom aspektu odgoja.
10.3.1. Strategija egzistencije
- obuhvaa metode i postupke kojima se zadovoljavaju egzistencijalne ljudske potrebe to osiguravaju
reprodukciju ivota, njegovu zatitu i odravanje
- to je preduvjet svakog drugog odgoja

47

- zdrav nain ivota predstavlja osiguravanje uvjeta za odravanje samog ivota i normalan rast i razvoj
- djeca postupno shvaaju da se ljudska egzistencija ostvaruje radom, a da je rad preoblikovanje prirode u
skladu s ljudskim potrebama
- u ovu strategiju ulazi i metoda sigurnosti i samozatite djeci prijete mnoge opasnosti koje ugroavaju
njihovu sigurnost (vatra, plin, struja, promet) razliitim igrama, simulacijama i akcijama djecu
moemo osposobiti da izbjegnu mnoge opasnosti ili, ako se u njima nau, da se znaju produktivno
ponaati
10.3.2. Strategija socijalizacije
- obuhvaa metode i postupke kojima se ostvaruju potrebe pojedinca za drugim ljudima, za ljubavlju i
pripadanjem, za vlastitim potvrivanjem, ali i drutvene potrebe za zajednikim ivotom ljudi
KOMUNIKACIJA uspostavljanje kontakata, razmjena informacija s drugim ljudima te

m e

meusobno razumijevanje
AFIRMACIJA obuhvaa niz postupaka kojima se djeca navikavaju traiti dobro u drugim l j u d
ljudima, pridavati vanost svakoj osobi, prihvaati razliitost meu ljudima
KOOPERACIJA osposobljava mlade ljude da se vie okrenu suradnji nego natjecanju i da o v l a
ovladaju postupcima kojima se mogu rijeiti sukobi na produktivan nain, pri emu nitko nee biti poraen
10.3.3. Strategija individualizacije
- obuhvaa metode i postupke kojima se potie i omoguava razvoj odgajanika u samostalnu i autonomnu
ljudsku jedinku, u samoaktualiziranu i autentinu linost
SLUANJE moe biti aktivno i pasivno
- uz to vezan ii razgovor, prednost ima razgovor prihvaanja i tzv ja-govor koji je

iskren i otvoren za komunikaciju

POTICANJE ostvaruje se podrkom, suosjeanjem, povjerenjem, razumijevanjem, simpatijom, l
ljubavlju i ima izuzetno znaenje za razvoj linosti
TERAPIJA koristi se kada nastane poremeaj u razvoju linosti
- odgajatelji trebaju ovladati jednostavnijim terapijskim postupcima kojima je bit u
toplom emocionalnom odnosu

pomoi da dijete lake prevlada konfliktnu situaciju i stekne

samopouzdanje, bez dubljeg ulaenja u rekonstrukciju linosti

48

TERAPIJA IGROM obino se koriste lutke koje predstavljaju roditelje, baku i djeda, brata i s
sestru, uitelje i druge osobe iz djejeg ivota
- kad se dijete dovoljno oslobodi, ono e u igri simbolino prikazati

kon

konfliktne situacije koje ga mue

AKTIVNO SLUANJE poseban oblik razgovora koji se prakticira kad je uenik vie ili m a n
manje svjestan problema koji ga mui
- aktivno sluanje znai da odgajatelj slua ono to uenik pria, ali m u
mu pri tome nastoji pokazati da ga razumije
REALITETNA TERAPIJA postupak koji polazi od shvaanja da pojedincu koji due ne u s p
uspijeva zadovoljiti svoje potrebe treba pomoi, ohrabrujui ga na aktivnost kojom e prevladati postojee
stanje umjesto da pada u depresiju ili bjei u neurozu
10.4. STRATEGIJE OBRAZOVANJA
- obrazovanje je okrenuto zadovoljavanju spoznajnih, doivljajnih i djelatnih interesa, a ostvaruje se
znanstvenim, umjetnikim i tehnolokim obrazovanjem
- u znanstvenom su dominantne strategije uenja i pouavanja
- u umjetnikom doivljavanje i izraavanje osjeaja
- u tehnolokom vjebanje
10.4.1. Strategija uenja i pouavanja
- uenje ili uenje otkrivanjem sadri sve etape spoznajnog procesa; polazi od uoavanja i definiranja
problema, preko vlastite aktivnosti u pronalaenju rjeenja do izvoenja zakljuaka
- pouavanje je skraeni proces uenja, nije temeljeno na vlastitom iskustvu nego se koriste iskustva
drugih ljudi sistematizirana u razliitim izvorima
3 metode pouavanja:
PROBLEMSKO POUAVANJE
- polazi od definicije problema tako da u tome aktivno sudjeluju uenici postavljanjem pitanja,
individualnim definiranjem vlastitog vienja problema, uoavanjem suprotnosti izmeu onoga to znaju
o nekom fenomenu i onoga to opaaju, itd.
- nakon definiranja problema prelazi se na odgovore, rjeenja koje moe dati nastavnik, udbenik i sl.

49

HEURISTIKO POUAVANJE
- takoer polazi od problema, ali se odgovor ne daje izravno nego se uenik postupno dovodi do rjeenja,
omoguavajui mu da sam doe do zakljuka
PROGRAMIRANO POUAVANJE
- problem koji se pouava dijeli se na osnovne elemente prezentirane ueniku, a zatim mu se daje zadatak
koji zahtijeva odreenu aktivnost vezanu uz taj sadraj
- kad uenik rijei zadatak, dobiva povratnu informaciju o ispravnosti ili neispravnosti onoga to je
uradio i uputu za daljnji rad
Strategija uenja otkrivanjem podijeljena je u tri metode, istraivanje, projekt i simulacija (za sve je
karakteristino tzv. iskustveno uenje)
ISTRAIVANJE
- metoda kojom uenici pouavaju stvarnost
- etape uoavanje i definiranje problema trebaju izvravati zajedniki nastavnik i uenik
- nakon toga slijedi formuliranje hipoteze (mogu djeca koja su sposobna za apstraktno r a
razmiljanje
- prikupljanje podataka, promatranje, praenje
- na osnovi dobivenih podataka izvode se zakljuci o istinitosti ili neistinitosti p o s t a
postavljenih hipoteza
SIMULACIJA
- koristi se kada sudjelovanje u stvarnim situacijama nije mogue, tj. kada se uenici pripremaju za
sudjelovanje u stvarnim situacijama
Igra uloga uenici u odreenim ulogama meusobno komuniciraju u zamiljenoj situaciji
Plan-igra nosioci pojedine uloge su grupe uenika, komuniciraju pisanom komunikacijom
Igre s pravilima strategijske igre (mlin, ah) i igre na sreu (karte)
PROJEKT
- polazi se od problema i postavljanja hipoteza, ali se poslije toga izrauje pismeni plan rjeavanja tog
problema
- nakon toga se radi na tom planu, a steena iskustva se sistematiziraju i izvode zakljuci
10.4.2. Strategija doivljavanja i izraavanja doivljenog

50

- postoji metoda recepcije umjetnikoga djela, metoda interpretacije i reprodukcije te metoda evaluacije
RECEPCIJA UMJETNIKOG DJELA
- odnosi se na plodonosan susret uenika s umjetnikim djelom
- treba odabrati djelo koje nije ni ispod ni iznad njihovih recepcijskih mogunosti
- osnovni postupak jest prianje pria uz sviranje, gledanje slikovnica ili dijafilma, animaciju lutke ili
glumu, ples i pantomimu
INTERPRETACIJA I REPRODUKCIJA
- u susretu s umjetnikim djelom uvijek se zauzima i odreeni stav koji moe biti pozitivan ili negativan
- svaki uenik ima pravo na svoj stav i treba mu omoguiti da ga obrazloi i eventualno konfrontira s
drugim stavovima (kroz raspravu, kritiku)
KREACIJA
- ostvaruje se slikanjem, oblikovanjem, stvaranjem glazbe, pisanjem poezije
- ova metoda znai stvaranje odreene podrke stvaralakim impulsima djece, znai omoguavanje
ueniku da ostvari svoju inspiraciju kad za to osjeti potrebu i to prezentira drugima
10.4.3. Strategija vjebanja
- osnovno za ovu strategiju jest viekratno i dugotrajno izvoenje odreenih radnji i postupaka to vodi
njihovu usavravanju i automatizaciji, tj. izvoenju bez veeg napora uz minimalan broj pogreaka
Uenje uenja metoda kojom se djeca uvjebavaju koristiti razliitim izvorima (grafiki, t e k
tekstualni, matematiki, tehniki)
Uenje jezika bitno da bude tzv. prirodno uenje, tj. da se ui u komunikaciji
Uenje praktinih radnji 2 pristupa: uenici izvode samostalno neku radnju sve dok ne p o s t
postignu zadovoljavajui stupanj sigurnosti i preciznost, ili da te o p e r

operacije

izvode pri izradi nekog uporabnog predmeta

Tjelesno vjebanje samo po sebi izaziva radost i oduevljenje jer zadovoljava djeju potrebu z
za kretanjem
10.4.4. Strategija stvaranja

51

Etape:
Inspiracija
Rad na ostvarivanju inspiracije
Zavretak stvaralakog ina
Komunikacija sud drugih ljudi
Postupci kojima se potie stvaralatvo:
Oluja ideja postupak kojim se eli doi do ideja kako rijeiti neki problem, ideje se slobodno i z n
iznose i nijedna se ne smije kritizirati
Morfoloka analiza pojava o kojoj se radi podijeli se na to vei broj varijabli i za svaku se n a v
navede to vei broj elemenata
Radionica budunosti nastoji se nai rjeenje za neki konkretan problem koji je aktualan za one k
koji u tom postupku sudjeluju
Scenarij postupak kojim se pronalaze putovi prijelaza od sadanjeg (nezadovoljavajueg) stanja

u neko drugo (eljeno) stanje

- kreativnost se ogleda u pronalaenju to veeg broja alternativa za svaki korak
10.5. IZBOR STRATEGIJE ODGOJA I OBRAZOVANJA
- nastavnik bi trebao biti svjestan da je pomo koju mu pruaju didaktika i pojedine metodike dragocjena,
ali je treba shvatiti samo kao poticaj i orijentaciju za stalno traenje i stvaranje vlastite metodike
- ipak postoje naela ije uvaavanje pri izboru metoda i postupaka ini odgoj i obrazovanje uspjenijim:
princip pozitivne usmjerenosti pri izboru odgojnih postupaka kod svakog se pojedinog

u e n

uenika razvija pozitivna slika o sebi

uspjeh za sve kola svoj djeci mora omoguiti uspjeh
individualizacija pri izboru metoda i postupaka treba se voditi rauna o razlikama meu u e
uenicima
primjerenost primjerenost postupka zadacima i sadrajima, dobi djece, njihovim s p o s o b n o
sposobnostima i mogunostima
aktivnost
ekonominost potroak vremena i materijalnih sredstava

52

11. POGLAVLJE KOLSKA EKOLOGIJA

(naslov oznaava izabrane i ureene prostore u kojima se odvija odgojno-obrazovni proces
11.1. PRIRODNA I DRUTVENA SREDINA I ODGOJNO-OBRAZOVNI PROCES
- velik dio ciljeva odgoja i obrazovanja moe se realizirati u prirodnoj i drutvenoj sredini za sve
stupnjeve kolovanja to su primarni izvori znanja, stoga i najadekvatniji izvori znanja i mjesta za
raznovrsne pedagoke aktivnosti
- poznato je vie razliitih didaktikih rjeenja za neposredno prouavanje prirodne i drutvene cjeline:
11.1.1. Izleti i ekskurzije
- na svim stupnjevima kolovanja to je izvanredno motivativno sredstvo za poticanje na aktivnosti u vezi
sa sadrajima uenja
- uenici se na izletima slobodnije ponaaju te su izraene socijalne veze meu njima, nova prijateljstva,
spremnost na dijeljenje i pomo
3 etape u organizaciji: priprema, realizacija i vrednovanje
- trai se da na svakih 30 u. budu najmanje dvije odrasle osobe
- izlet moe imati iskljuivo rekreativnu svrhu ili iskljuivo spoznajnu
- realizacija ciljeva izleta nije potpuno zadovoljena samim povratkom kui, ve se u koli nastavlja
prouavanje prikupljenih informacija i materijala, a analizira se i ponaanje pojedinaca i kolektiva radi
dogovora o buduim slinim aktivnostima
11.1.2. kola u prirodi
- pridonose ostvarivanju zdravstvenih, pedagokih i spoznajnih ciljeva
postoji vie organizacijskih rjeenja:
a) sveukupne nastavne aktivnosti za jedan razred odravaju se u prirodi s internatskim smjetajem
uenika
b) -//- provode se u koli u prirodi u koju se djeca svakodnevno dovoze iz grada
c) U. jednog razreda odlaze na jedan ili dva tjedna boravka u internatskoj koli u prirodi, kod nas
najzastupljeniji
- U to vrijeme realiziraju se raznovrsne nastavne aktivnosti kojih je svrha uenje, rekreacija, zabava te
obavljanje raznovrsnih zaduenja nunih u kolektivnom ivotu
- Zajednike nastavne aktivnosti provode se ili u prirodi ili u otvorenim uionicama
53

- kola u prirodi jednako je vrijedna za djecu sa sela kao i za djecu iz grada

11.1.3. Drutveno korisni i proizvodni rad uenika
kole se mogu podijeliti na one u kojima je praktian rad uenika dio ukupnog programa pedagokog
djelovanja, kole u kojima se ne doputa nikakav praktian rad uenika te kole u kojima se povremeno
organiziraju raznovrsne praktine i drutveno korisne radne aktivnosti uenika
- Rad se organizira s uenicima svih uzrasta, a forme, sadraji i optereenja primjereni su njihovim
psihofizikim mogunostima
- Osim korisnih aktivnosti uenika u k. zgradi i k. dvoritu, ukljuuju se u akciju ienja mjesta
boravka, u skupljanju plodova s plantanih povrtnjaka i vonjaka te krai ili dui proizvodni rad u
tvornici ili poljoprivrednoj organizaciji (obavezno za u srednjim strunim kolama)
- Osim razvijanja radnih vjetina, pridonosi i odgajanju nekih navika i karakteristika linosti (tonost,
odgovornost, samostalnost, suradnja na zajednikim zadacima, i sl.)
11.2. KOLSKO DVORITE
- Ima vanu pedagoku funkciju, tamo se moraju i trebaju, osim igre i odmora, izvoditi i raznovrsne
nastavne aktivnosti
- Osim igralita, treba postaviti vie klupa za odmor, mogu se postaviti razne sprave za penjanje,
provlaenje, ljuljanje, drvene kuice za skrivanje, pjeanici te druga jednostavnija pomagala za nastavu
tzk-a
- Dio prostora moe biti asfaltiran kako se u. za kinih dana ne bi zamazali tu e se kretati, igrati razne
igre
- Dio za uenike razredne nastave trebao bi biti odvojen od dijela za starije uenike
- U didaktikom smisli kolsko dvorite moe posluiti za: izvravanje razliitih radnih zadataka
(ienje, saenje, razni popravci, izrada opreme), izvravanje zadataka vezanih uz uenje, rekreaciju,
umjetniko stvaranje
- Budui da je blizu, u kolsko dvorite u. mogu izlaziti u sklopu neke nastavne aktivnosti na nekoliko
min, do realizacije itavog nastavnog sata ili blok-sata

11.3. SPECIJALIZIRANI PROSTORI U KOLSKOJ ZGRADI

54

- kolska arhitektura i opremljenost kolskog prostora uvelike utjee na izbor i izmjenu mjesta za
odvijanje pedagokih aktivnosti i strategija uenja i pouavanja
- opremu u svim specijaliziranim uionicama u koli treba prilagoditi naglaenoj orijentaciji na
samostalan rad uenika u grupama, parovima ili individualno
- U k. zgradi treba urediti razliite prostore za uenje, druenje, igranje i rad
- Prostori za uenje i rad predvieni su za grupni i individualni rad, za rad manjih grupa u. (6-10) i
okupljanje velikih skupina uenika (300-400)
- Uputno bi bilo graditi zgrade za najvie 600 uenika koji se mogu, bez rada u smjenama, angairati u
kolskoj zgradi od jutra do mraka
11.3.1. Biblioteno-informacijski prostor
- Mjesto mu je obino uz sredinji hol
- Sastoji se od vie funkcionalnih prostora za individualni i grupni rad te prostora za smjetaj nastavnih
medija; najvie prostora zauzima knjini fond, a tu su jo i videoteka, fonoteka, dijateka, folioteka,
fonoteka te baza kompjutorskih programa i podataka
- Osnovne informacijske funkcije: prikupljanje, obrada, uvanje i posuivanje informatike grae te
osiguranje uvjeta za rad korisnika s raznovrsnim bankama podataka
- Svaki BIC trebao bi imati odgovarajuu tehniku za umnoavanje i kopitranje, videokasetne i
kompjutorske sustave i druga tehnika pomagala koja omoguuju koritenje razliitih medija; prostor i
oprema trebaju biti dostupni uenicima 10-12 h dnevno
11.3.2. Specijalizirane uionice za razrednu nastavu
- Trebaju, osim lako pokretljivog namjetaja za sjedenje, pisanje i crtanje, imati i drugu opremu koja
omoguuje fleksibilnije oblike i pedagoki vrednije strategije rada
- Stolovi i stolci moraju veliinom biti primjereni fizikoj razvijenosti uenika
- Mala priruna biblioteka, kuti za igranje, tepih u sredini uionice, panoi na bonom zidu, ormarii za
ostavljanje dijela ili itave opreme, raznovrsne didaktike igre za koje e materijal izraivati sami
uenici, nastavnici i uenici viih razreda
11.3.3. Specijalizirane uionice za znanstveno i umjetniko podruje

55

- to je obino jedna vea prostorija za zajedniki rad odjeljenja (25-30 uenika) te manja prostorija za
pripremanje nastavnika i rad manjih grupa uenika
- suvremene kolske zgrade imaju specijalizirane uionice s opremom za fiziku, kemiju, biologiju,
povijest, zemljopis, matematiku, materinski jezik, strani jezik, likovnu kulturu i glazbenu kulturu
- osnovna prednost: racionalizacija uvanja i koritenja opreme te nastavnikova radnog vremena,
motivativna prednost smatra se da ureenost i opremljenost specijaliziranih uionica veoma
motivacijski djeluje na uenike
11.3.4. Specijalizirani prostor za radno-tehniko i tjelesno-zdravstveno podruje
- u zgradama za osnovne kole ureuju se i opremaju polifunkcionalni radioniki prostori u kojima
uenici upoznaju raznovrsne materijale, alate, aparate i ureaje te uvjebavaju izvoenje jednostavnijih
praktinih operacija (rezanje, buenje, bruenje, sastavljanje)
- u takvim su radionicama materijali, alati, aparati i strojevi nuni za realizaciju programa i ciljeva
osnova tehnike kulture (takve su radionice i u opeobrazovnim srednjim kolama)
- prostori za TZK dijele se na otvorene (dvorane za TZK, bazeni te adaptirane prostorije za vjebanje) i
zatvorene
-

12. POGLAVLJE: MEDIJI U ODGOJU I OBRAZOVANJU

-POJMOVNA ODREENJA
Kolokvijalno- medij= sredstvo prenoenja informacija, sredstvo komuniciranja
Didaktiki-medij = nosioc-posrednik informacija u didaktiki funkcionalnim vezama
Didaktika medija= znanost o uenju i pouavanju uz pomo tehnikih medija, a utemeljna je na spoznajama
pedagoke psihologije.
- klasifikacija medija u odgoju i obrazovanju
Prema osjetilima koja su relevantna za njihovo koritenje:
- vizualni, njihova podskupina su tekstualni (npr. udbenici)
- auditivni
- audiovizualni
56

Jo jedna skupina medija su kompjutori i fonolaboratoriji za uenje jezika, te internet. Neki u vizualne medije
ubrajaju i simulatore i trenaere.
Vizualni mediji
U njih ubrajamo slikovnice, nastavne listie, knjige, crtee, grafofolije, modele, makete...
Auditivni mediji
-kasete i CD, ponekad i telefon. Pruaju velike mogunosti za unaprjeivanje nastave jezika i glazbe.
Audiovizualni
Televizijske emisije, filmovi
Programirani materijali i kompjutori
Osnovno je obiljeje programiranih materijala (udbenika) sustav tzv. malih koraka. Najmanji korak zove se
lanak. Niz lanaka koji ine smislenu cjelinu ine programirani materijal. lanci mogu biti sloeni na dva
naina: u linijskom slijedu i uz grananje.
Multimedijalnost u odgoju i obrazovanju
Integracijom dvaju ili vie medija radi njihova meusobnog pojaavanja, dopunjavanja ili obogaivanjau
djelovanju nastaju razni multimedijski sustavi.
U ovakvom sustavu vano je da mediji ne ponavljaju iste informacije.
Didaktiki osmiljenom integracijom apersonalnih nasatvnih medija pridonosi se objektiviranju procesa
uenja i pouavanja, a istovremeno i njegovoj racionalizaciji. Racionalizacija i optimalizacija procesa uenja
bitne su karakteristike suvremene obrazovne tehnologije.
Simulacija i demonstracijski pokusi
Simulacija je skup postupaka kojima se oponaaju objekti, strojevi, stanja i procesi u umjetnim uvjetima, a
radi njihova temeljitijeg upoznavanja ili uvjebavanja odreenih radnji. Izvodi se obino na modelima
dtvarnih objekata ili strojeva, odnosno fizikalnim modelima koji omoguuju pokazivanje odreenih procesa.
Simulacije klasificiramo ovako:

57

- prema formi provoenja; igra uloga, plan-igra, metoda sluajeva, simulacijske igre, misaoni pokusi i
kompjuterska simulacija
- prema prirodi komunikacije; simulacije tipa ovjek-ovjek, stroj-stroj, kompjuterska simulacija
- prema sustavnom pristupu; deterministike i sohastike simulacije te statine i dinamine simulacije
Demonstacijski procesi namjerno su izazivanje prirodnih pojava radi njihova promatranja i prouavanja.
Uvjetovanost izbora nastavnih medija
Izbor nastavnih medija ovisi o ciljevima odgoja i obrazovanja, o iskustvu i psihofizikim karakteristikama
uenika, o karakteristikama sadraja uenja, o sposobnostima uitelja i njegovim stavovima te o prednostima
i nedostacima raspoloive nastavne opreme. Pri izboru nastavnih medija i mjesta izvoenja nastavnih
aktivnosti ne smije se zaboraviti da nastava treba pridonijeti ravnomjernom razvoju kognitivnog, afektivnog i
psihomotornog podruja.

13. POGLAVLJE: ODGOJNO-OBRAZOVNA KOMUNIKACIJA

13.1. Priroda i vrste odgojno-obrazovne komunikacije
O-O komunikacija javlja se kao interakciju dviju ili vie osoba ili pak jedne osobe s neivim izvorom, u
nekom procesu radi prenoenja poruka i stvaranja uvjeta za optimalno ostvarivanje neke linosti. To e se
dogaati ako se osobe kojima su upuene edukativne poruke aktivno ukljue u komunikaciju, odnosno ako se
ostvari bogata interakcija izmeu njih i izvora informacija te odgovarajue reagiranje na informacije.
U svakom komunik. procesu informacije se prenose odreenim znakovima i simbolima. A i onaj koji alje i
onaj koji prima moraju biti osposobljeni za razumijevanje istih vrsta znakova jer u protivnome komuniciranje
nije mogue.
Postoji 5 kvalitativno razliitih modaliteta komuniciranja:
- plus komunikacija na ovom modalitetu zasnivaju se stvaralatvo i mogunost da talentirani uenici
ndamae uitelja
- adekvatna komunikacija uenik treba vjerno preslikati uiteljevu informaciju u svojoj svijesti
- nulta komunikacija
- minus komunikacija
58

- anti komunikacija

13.2. Intrapersonalna, interpersonalna i masovna komunikacija

Intrapresonlna- razogovor sa samim sobom. Introspekcija vlastitog ponaanja, sposobnosti ili stavova. Ona
prethodi svakoj meuljudskoj komunikaciji i zove se monoakcija. Odnos ja-ja.
Interpersonalna- komunikacija dviju ili vie osoba. U didaktikom smislu je interakcija kojom jedna osoba
prezentira neke sadraje drugoj. Odnos ja-ti, ja-grupa
Masovna komunikacija- specifian oblik odgojne komunikacije u obrazovanju, a karakteristika mu je
usmjerenost na iroku i heterogenu publiku. Obavijesti se prenose javno te su dostupne i onima koji nisu
ukljueni u organizirane oblike nastave. Odnos grupa-grupa.

13.3. Personalna i apersonalna komunikacija

Personalna- kad dvije ili vie osoba razgovaraju bez posredovanja sredstva
Apersonalna- svaka komunikacija koju posreduje neki tehniki medij
Ova dva oblika se u ukupnoj O-O komunikaciji meusobno dopunjuju i obogauju, ali nikako iskljuuju. U
poetnim godinama kolovanja dominira personalna, a posljie se taj odnos moe i izmijeniti.

13.4. Verbalna i neverbalna komunikacija

Vrebalna komunikacija rijeima
Neverbalna- svi ostali oblici komuniciranja
U O-O procesu temeljna je verbalna komunikacija. esto se nadopunjuje neverbalnom jer lake pratimo
izlaganja koja su praena odgovarajuom neverbalnom komunikacijom. Ali ako je neverbalna komunikacija
pretjerana (npr. pretjerano gestikuliranje) ona moe i ometati verbalnu.

13.5. Jednosmjerna i dvosmjerna komunikacija

Dvosmjerna- podrazumijeva mogunost meusobnog pruanja povratne informacije izmeu subjekata koji
komuniciraju. Najintenzivnija dvosmjerna komunikacija ostvaruje se u neposrednom razgovoru uitelja s
jednim uenikom ili uitelja s manjom grupom uenika.
Jednosmjerna komunikacija- dominira usmeno izlaganje uitelja, a svi uenici ne mogu priopiti kako su
razumjeli edukativne poruke.

59

13.6. Neposredna komunikacija i telekomunikacija

Ako osobe ne komuniciraju lice u lice jer nisu u istoj prostoriji ili na istom mjestu to zovemo
telekomunikacija. U obrazovanju to je dopisna nastava, uenje putem Interneta...

13.7. Autoritarna i demokratska komunikacija

Autoritarna odreuju se, kontroliraju i provode sve pojedinosti odgajanikova ponaanja. U tu se svrhu
upotrebljavaju brojne zabrane i zapovijedi. Ne uzimaju se u obzir spontane namjere odgajanike, a njihovo se
vladanje stalno kontrolira. Da bi se postiglo pokorno ponaanje odgajanika esto se koriste: poniavajua
kritika, zastraivanje, prijetnje, razliite kazne...
Demokratska (Pestalozzi, Rousseau, Makarenko, Neill, Freire) doputa se da odgajanik ima svoje
stavove, miljenja, da bude ono to jest. Ovakvo komuniciranje naziva se simetrino- interaktivna
komunikacija ili se vee uz pojam socijalna reverzibilnost, a podrazumijeva mogunost da se uenik obrati
uitelju istim rijeima i nainom kao to to ini uitelj prema ueniku, a da se time ne kre pravila
pristojnosti, taktinosti i postupanja.

13.8. Nasilna i nenasilna komunikacija

Nasilna prijetnje, vikanje, ponekad prisila...

14. POGLAVLJE: ODGOJNO-OBRAZOVNA KLIMA

14.1. Socijalna klima
To je kvaliteta ukupnih odnosa sudionika odogojno- obrazovnog procesa. To je prije svega odnos nastavnikuenik, pa odnos uenika s drugim uenicima te odnos djeteta s lanovima obitelji.
Na socijalnu klimu bitno je nastavnikovo ponaanje ali i ponaanje ostalih sudionika O-O procesa. Nastavnik
ima vodeu ulogu i njegov se utjecaj oituje u najveoj mjeri.

60

Dominantno i integrativno ponaanje nastavnika

Dominantno- onemoguuje inicijativu i samostalnost uenika. Kruto je i ne potuje individualne razlike
meu uenicima, ne uzima u obzir njihove potrebe i interese. Uenici se moraju prilagoditi zahtjevima
nastavnika. Dominantno ponaanje nastavnika utjee i na to da se unutar grupe javljaju odnosi koji tee
podinjavanju i dominaciji pa se u takvim grupama esto iskazuje agresivnost meu djecom.
Integrativno - omoguuje kreativnost, spontanost i inicijativu u grupi i okrenuto je rastu i razvoju svakog
pojedinca.
U praksi se najee ova dva odnosa isprepleu, nalazimo preteno elemente jednoga ili drugoga ponaanja.
Autoritarno, demokratsko i indiferentno voenje
Autoritarno- karakteristino za tradicionalnu kolu u kojoj dominira frontalna nastava. Nastavnik ima
inicijativu, a uenik je pasivan i izvrava zahtjeve. Ovakve grupe su jako zavisne o voi i bez njega ne mogu
rijeiti problem koji se stavi pred njih.
Indiferentno- uenici su glavni, nastavnik nezadovoljan i beznaajan. Ovakve grupe teko funkcioniraju i
nijedan posao ne mogu privesti kraju.
demokratsko- svi imaju jednka prava, ravnopravni su i zadovoljni.
Ovi razliiti naini voenja uzrokuju 4 vrste socijalne klime:
- potpuna sloboda; rezultat indiferentnog voenja
- demokratska klima; vodi se dijalog,a ne monolog, pomae se uenicima, ohrabriva se...
- agresivna (agresivna autokracij); rezultat autoritarnog voenja
- apatina (apatina autokracija); rezultat autoritarnog voenja, posluno se ispunjavaju zahtjevi
nastavnika
Direktivni i nedirektivni odnos
Ovo kao bitno u O-O procesu naglaava Flanders. On je konstruirao instrument za mjerenje govorne
interakcije nastavnika i uenika. Govor nastavnika i uenika svrstao je u 10 kategorija (7 nastavnik, 2 uenik
i vrijeme prekida govorne interakcije).
Emocionalana klima

61

Podrazumijeva dominaciju osjeaja ugode ili osjeaja neugode kod sudionika odgojno-obrazovog procesa.

62