GRAEVINSKI FAKULTET U SARAJEVU

MOSTOVI I TUNELI

Kameni luni most.

Izgraen 1902,
vicarska

2012/2013 - semestar VI
Doc.dr.ing. Naida Ademovi

NEKI OSNOVNI TERMINI

Graevina (objekat) (Construction works) - sve to je izgraeno ili nastane

kao rezultat operacije graenja. Ovaj pojam obuhvata kako zgrade tako i
ostale inenjerske objekte. Odnosi se na cjelokupne objekte, kako na
nosive tako i na nenosive elemente.
Graenje (izvoenje) (Execution) - aktivnost na stvaranju objekta. Pojam
obuhvata radove na gradilitu a moe da oznaava i izradu elemenata van
gradilita i njihovu kasniju montau.
Nosiva struktura (Structure) - osmiljeni skup povezanih nosivih
elemenata, projektovanih tako da se obezbjedi odreena mjera otpornosti.
Ovaj pojam odnosi se na elemente sposobne da prenesu optereenja.
Vrsta nosive strukture (Form of structure) - oznaava vrstu nosive
strukture ili njenih elemenata, npr. greda reetka, luk, visei most.
Materijal nosive strukture (Construction material) - podrazumjeva osnovni
konstrukcioni (strukturni) materijal nosive strukture, npr. armiranobetonska
konstrukcija, elina konstrukcija, drvena konstrukcija, zidana konstrukcija.

Sistem nosive strukture (Structural system) - nosivi elementi graevine,

vrsta i nain na koji ti dijelovi ispunjavaju funkciju nosivosti u modelu
konstrukcije.
Postupak graenja (Method of construction) - vrsta i nain na koji e
graenje biti izvreno, npr. beton na licu mjesta, prefabrikovani betonski
elementi, konzolna gradnja.
Graevine na cestama (Road structures) mostovi, vijadukti, nadvonjaci,
podvonjaci, podhodnici, propusti, galerije, tuneli, potporne konstrukcije i
ograde za zatitu od buke.
Mostovi openito (Bridges/Viaducts) sve graevine (mostovi, vijadukti,
nadvonjaci i podvonjaci raspona veeg od 5,0 m) koje slue sigurnom
voenju saobraajnica preko prirodnih i vjetakih prepreka.
Galerije (Galleries) graevine za zatvoren ili djelomino zatvoren prolaz
saobraajnica na dijelu nestabilnih kosina, kroz naselja i zatiena podruja.
Tuneli (Tunnels) zatvorene graevine ija je namjena prolaz
saobraajnica kroz stjenski ili zemljani masiv.

MOSTOVI

Most je graevina koja prevodi prometnice ili vod preko neke zapreke. Za mostovima
je ovjek osjeao potrebu od kada postoji. Graenje mostova bilo je oduvijek, a i
danas je, osobito podruje graditeljstva.
Mostovi mogu biti vrlo smjele graevine koje pobuuju nezaboravan dojam
prolaznika. Od pradavnih vremena, sudbina mostova ispreplie se sa sudbinom ljudi.
Mnogi znaajni dogaaji vezani su s mostovima, njihovom izgradnjom, postojanjem i
ruenjem. Dogaaji oko mostova i oni sami mostovi inspirirali su poneke umjetnike,
potakli legende i zanimljive prie obinih ljudi.

MOSTOVI

Drveni most star 1000 godina

Most napravljen od drvea iz okolne ume nalazi se u provinciji Zhejiang, na
jugoistoku Kine.

MOSTOVI U BiH

U doba Osmanskog carstva, u Sarajevu je izgraena tzv. 'Stara drvenija' odnosno

drvena uprija koja se nalazila izmeu eher-ehajine (most ispred Vijenice) i
Careve uprije, to je most koji se nalazi na gornjoj fotografiji.
Bio je teko oteen u poplavi i sruen za vrijeme izgradnje korita Miljacke, 1896,
godine.

MOSTOVI

Savremeni drveni mostovi

Kameni mostovi

Stari most u Konjicu, koji je od 2003. na listi nacionalnih spomenika BiH

Stari most u Konjicu izgraen je 1682. u vrijeme sultana Mehmeda IV, kao posljednja
velika osmanska graevina u BiH, a sagradio ga je Hasei Aliaga iz Blagaja.
Njemaki okupatori sruili su ga 3. marta 1945. godine, prilikom povlaenja iz
Konjica, poslije ega je bio drveni, pa betonsko elini, a sada ga turska firma ER
BU, renovirala u izvornom obliku.

Kameni mostovi

Stari most je uveni most preko rijeke Neretve u Mostaru. Sagraen je izmeu 1557 1566 godine, djelo turskoga graditelja Hajrudina. Dana 9. novembra 1993. godine je
sruen. Nakon obnove 2004. godine Stari most je uvrten na popis svjetske kulturne
batine UNESCO-a. Poznat je kao glavni simbol Mostara i Hercegovine.

Kameni mostovi

Arslanagia most u Trebinju Arslanagia most na rijeci Trebinjici je podigao Mehmed Paa
Sokolovi, a otvoren je 1574.godine. Bio je to most koji je povezivao centralnu Bosnu i Novi
(dananji Herceg Novi, tada u sastavu Bosne u okviru Osmanskog carstva), preko njega je ila
skoro sva trgovina.
Arslan-aga koji je dobio zadatak da naplauje mostarinu, napravio je kuu odmah pored mosta.
Vremenom je tu niklo cijelo selo, koje se zvalo Arslanagii, pa se i most poeo nazivati
Arslanagia most, po njenom mostaru.
Krajem 2.svjetskog rata most su minirali
Most je rastavljen, kamen po kamen, i stajao je na oblinjem polju vie godina. Legenda kae da
je tada bilo ponuda iz inostranstva za kupovinu mosta. Ipak, godine 1970. je poelo premjetanje i
nakon dvije godine slaganja (kameni blokovi su bili obiljeeni brojevima i transportovani amcima)
most je ponovo otvoren, ovaj put nekoliko kilometara nie, u trebinjskom naselju Gradina.

Kameni mostovi

Mehmet Pae Sokolovia Most u Viegradu Most je izgraen u periodu od 1571. do

1577. godine, na mjestu gdje je put povezivao Bosnu sa Carigradom iznad rijeke
Drine (tzv. "Carigradska dada"). Izgradnja mosta povjerena je najveem turskom
graditelju, Koda Mimar Sinanu, dvorskom arhitekti i vrhovnom graditelju Carstva,
jednom od najveih arhitekata svijeta.
Za ovaj most se zna da je popravljan oko 1664. godine, zatim 1875., 1911. i 1939 te
1940. godine

Kameni mostovi SVIJET

POND DE GARD (Juna Francuska):
Sagraen od strane rimljana prije preko 2000 godina.

Grka, most preko rijeke Voidomatis

Sagraen 1853 od strane Misios-a

Kameni mostovi SVIJET

Pont Neuf

Ve 1577 donjeta odluka o izgradnji mosta

Kralj Henry III postavio prvi kamen 1578, tijekom ove godine postavljeni temelji i
etiri stuba ijedan upornjak.
1579 izvrena znaajna promjena projekta proirenje mosta
Izgradnja zaustavljena sve do 1599
Most zavren 1607 godine pod vladavinom Henry IV

eljezniki mostovi SVIJET

eljezni most prestavlja grad u Shropshire, Engleska, i ime eljeznog mosta, prvog
sagraenog mosta ove vrste.
Sagraen od 1777 do 1779 godine
Pod zatitom UNESCO World Heritage Centers od 1986.
Zabranjen putni saobraaj od 1934, naplata za pjeake do 1950 godine

eljezniki mostovi SVIJET

eljezni most "San Michele" Paderno d'Adda smatra se simbolom industrijske

arheologije u Italiji i jedan od najinteresantnijih kreacija italijanskih ininjera
Sagraen izmeu 1887 i 1889 a zasniva se na tehnikom projektu napravljenom od
strane vajcarskog ininjera Rothlisberger
Most je dug 266 metara, eljezniki i cestovni most prema Bergamu

Betonski mostovi SVIJET

Nearmirani most sa sedam raspona

Pont de Souillac , Louis Vicat
Sagraen 1812-1824
Duina 180 m

Betonski mostovi SVIJET

Znaajna upotreba tek poetkom 20-tog vijeka

Drugi najstariji betonski most u Finskoj sagraen 1912 godine

Armirano-betonski mostovi SVIJET

1875 sagraen prvi AB pjeaki most (gredni)

Raspon mosta 13.8m, irine 4.25m
Chateau de Chazelet, Indre, Francuska

landski most
Poetak radova 1967do 1972
Do 1998. je bio najdui most u Europi
Most je dug 6 072 m, irok 13 m, najnia visina je 6,65 m a najvia visina 41,69 m.
Izgraen je od armiranog betona.

elini mostovi SVIJET

Forth Bridge
Forth Bridge predstavlja eljezniki most (konzolna gradnja) u istonoj kotskoj
Sagraen 1890, ukupne duine of 2,528.7metara

Nekar most

Most Nekar, Weintingen, 1978

Duina mosta 900 meters, rasponi 234-134-134-134-264 metara, visina 125 iznad tla

DEFINICIJA NORMI
OSNOVNE KARAKTERISTIKE PROCESA NORMIRANJA U GRAEVINARSTVU

Dobrovoljnost
Otvorenost
Uee svih zainteresiranih
Ujednaenost
Realitet
Usklaenost sa naukom i tehnikom
Usklaenost sa privredom i ekenomijom
Opa korist i dobrobit
Internacionalnost

Potreba
za normom:

Prijedlog
normi:

Normiranje:

NORME

Ciljevi normiranja:

Funkcija normi:

Ureenje oblasti,
Uteda energije,
Mogunost izmjene,
Smanjenje asortimana,
Optimalizacija,
Poveanje kvaliteta,
Informisanost i komunikativnost,
Pravna sigurnost,
Opa sigurnost i pouzdanost.

Energetska,
Zamjene i modernizacije,
Uestalosti,
Optimaliteta,
Kvaliteta,
Prometa,
Pravna,
Sigurnost i pouzdanost.
Reda,

Proces normiranja je planska djelatnost voena od svih zainteresiranih krugova

na ujednaavanju materijala i nematerijala kao predmeta za optu korist.
Taj proces nesmije biti podreen posebnim pojedinanim privrednim i ekonomskim
prednostima i koristi. Zahtjeva se racionalnost i sigurnost u privredi, tehnici, nauci i
upravi. Obezbjeuje se sigurnost ljudi i stvari a naroito zatita okoline i poveanje
kvaliteta u svim podrujima ivota.

PODLOGE ZA PROJEKTOVANJE

Prostorno-urbanistike podloge gdje se izdaju posebni prostornourbanistiki uvjeti odnosno lokacijski uslovi.
Geodetske podloge gdje je, situaciona karta 1:5000, detaljana
aktualizirana tahimetrijska situacija u mjerilu 1:100 za graevine do 100 m i
1:200 (1:250 ili 1:500) za graevine vee duine.
Podloge saobraajnice trasa; situacija, poduni i popreni profili.
Geoloke i geotehnike podloge u poetku sa podacima na osnovu
orjentacionih buotina u tlu kao to su: vrsta i poloaj slojeva tla, njihova
stiljivost, procjenjena nosivost i prijedlog naina temeljenja. Kod izrade
glavnog projekta rade se precizno definisani geoloko-geotehniki istrani
radovi koji treba da sadre nosivost i deformabilnost tla na mjestu
temeljenja konstrukcije graevine. Kod dubokog temeljenja potrebni su
podaci za proraun nosivosti i deformabilnosti ipova ili bunara.
Hidroloke podloge sa podacima stogodinjih voda, da bi se pouzdanije
odredila visina slobodnog profila (ukljuuje i tzv. Zatitnu visinu izmeu
nivoa visokih voda i donjeg ruba rasponske konstrukcije mosta.

Meteroloke-kimatske podloge koje sadre podatke sa temperaturnim

promjenama, vlanost zraka, brzinu i smjer vjetra, agresivnost okoline i
trajanje mraza. Pored toga vrijedni su podaci o intenzitetu padavina (kie i
snijega).
Seizmoloki podaci koji u optem sluaju mogu da se preuzmu na
osnovu makro seizmikih karata i vaeih propisa za graenje u trusnim
podrujima. Kod veih i znaajnih graevina potrebni su i mikrolokacijski
podaci o seizminosti.

PROJEKTNI ZADATAK

Opti podaci
Investitor,
Graevina,
Saobraajnica,
Naziv prepreke.

Podloge za projektovanje

Legislativa, tehniki propisi, standardi, normativi, preporuke i sl.

Opti tehniki podaci o mostu

Namjena mosta,
Mikrolokacija mosta,
Elementi saobraajnice na mostu,
Ukupna duina mosta,
Temeljenje mosta,
Osnovni materijal za nosivu konstrukciju mosta

Posebni uslovi za projektovanje

Oprema mosta
Odvodnja,
Hidroizolacija,
Leita,
Dilatacija,
Komunalne instalacije na mostu,
Rasvjeta mosta,
Zatita od vjetra, buke i dr.

Vijek trajanja mosta

Uslovi za izgradnju mosta

Radne platforme,
Prilazne sobraajnice,
Vrijeme izgradnje,
Uticaj postojeeg saobraaja

Uslovi za oblikovanje mosta

Dokaz sigurnosti

Faze i sadraj tehnike dokumentacije

Uslovi za izbor rjeenja

Postupak revizije projektne dokumentacije

Kod mostova razlikuju se tri sklopa:

rasponska konstrukcija
oslonaka konstrukcija
oprema mosta

Rasponska (gornja) konstrukcija neposredno preuzima saobraajno

optereenje koje kao statike i dinamike uticaje prenosi na oslonaku
konstrukciju.

Oslonaka (donja) konstrukcija mostova sastoji se iz krajnjih oslonaca sa

krilnim zidovima (obalni stubovi), i srednjih oslonaca (meuoslonaca).

U opremu mostova spadaju: leita, dilatacija u gornjoj konstrukciji,

ograda, hidroizolacija kolovozne ploe i pjeakih staza, asfaltni kolovoz,
ureaji za odvodnjavanje, rubni vijenci, ivinjaci, kanali komunalnih
instalacija, oprema za odravanje gornje i donje konstrukcije i informacione
table.