Grijanje I Klimatizacija - Nastavni Materijali

Dobrodoli na nastavu iz
GRIJANJEI
KLIMATIZACIJA
UVOD U GRIJANJE I
KLIMATIZACIJA
Grijanje u kui
Energetski menadment Korak po korak
Spoznajaoomoguim
moguimenergetskim
energetskim
utedama
Spoznaja
utedama
Suglasnosttop
top
menadmenta
Saglasnost
menadmenta
Preliminarnienergetski
energetskipregled
pregled
Preliminarni
Detaljni energetski
energetskipregled
pregled
Detaljni
Uspostavljanje
voenjapostrojenja
postrojenja
i odravanja
Uspostavljanje mjera
mera voenja
i odravanja
Izrada
izvodljivosti
Izradaprethodnih
prethodnihstudija
studija
izvodljivostiprojekata
projektakoji
kojizahtevaju
znaajnije
investicije
zahtijevaju znaajne investicije
Sigurnost financija
Obezbeivanje
finansija
Nabavkaopreme
opreme
i ureaja
Nabavka
i ureaja
Realizacijaprojekata
projekta
Realizacija
Monitoring ii nastavak
nastavakciklusa
rada
10 Monitoring
Djeca
Roditelji
Dnevna soba
Tehnika
Hobi
Razmjetaj i upravljanje grijaim tijelima
Prijenos topline - gubici energije
Koja podruja kue gube

energiju?
to se moe uiniti kako bi
sprijeili ovaj gubitak energije?
Zato mi trebamo grijanje?
30 F
70 'F
Tipini gubitci topline kue

5% through ceilings
17% through
frame walls
1% through
basement floor
16%
through
windows
3% through door
38% through cracks
in walls, windows,
20%
through and doors
basement
walls
U staroj Grkoj najvea je uvreda bila nekomu rei da je nepismen. Danas

svi znamo itati i pisati.
Informacije su svugdje oko nas. Javljaju se novi mediji kojima prenosimo
informacije. U suvremenome svijetu trebamo znati pronai informaciju,
prepoznati informaciju koja moe rijeiti problem, vrednovati i organizirati
informacije te ih uinkovito rabiti.
Danas se spominje i digitalna pismenost. Ona se odnosi na sposobnost
itanja i razumijevanja hiperteksta ili multimedijskih tekstova, a ukljuuje
razumijevanje slika, zvukova i teksta.
Za razliku od digitalne pismenosti, informacijska pismenost podrazumijeva
cjelokupan svijet informacija, obuhvaajui i one u tiskanome obliku. Stoga
je ona iri pojam od digitalne pismenosti jer sve informacije jo nisu u
elektronikome obliku, a opseg dostupnoga digitalnog sadraja skroman je
u odnosu na koliinu tiskanih.
Toplinska ugodnost
Osjeaj ugodnosti nuno je individualan tj. ne postoji neki odreeni

skup veliina stanja okolia u kojem bi ba svaka osoba iskazala
zadovoljstvo (u skupu osoba koje borave ili obavljaju iste aktivnosti u
odreenom prostoru uvijek se javlja izvjestan broj nezadovoljnih).
Ugodnost je skup veliina stanja okolia u kojem postotak nezadovoljnih
ne prelazi odreenu vrijednost.
Osnovni faktori koji utjeu na toplinsku ugodnost osoba u prostoru
su: temperatura zraka u prostoriji, temperatura ploha prostorije, vlanost
zraka, strujanje zraka (brzina, smjer), razina odjevenosti, razina fizike
aktivnosti, te ostali faktori (dob, buka, namjena prostora, kvaliteta
zraka,...).
Toplinska ugodnost rezultat je zajednikog meudjelovanja navedenih
faktora. Pri promjeni samo jedne veliine stanja, istu ili slinu razinu
ugodnosti mogue je ostvariti samo uz promjenu i neke druge veliine
stanja. Izmjena osjetne topline vri se odreenim mehanizmima
(provoenje, konvekcija i zraenje), odnosno kao osjetna i latentna
toplina (isparavanje) s povrine koe.
CENTRALNI SUSTAV NUDI SLJEDEE MOGUNOSTI:

Regulacija sustava grijanja prema koritenju i individualnim eljamaregulirati se moe temperatura svake prostorije posebno
Ozraivanje prostorije (CO2 senzor) - ovisno o kvaliteti zraka, otvaraju i/ili
zatvaraju se prozori te prema potrebi ukljuuje ventilator
Rolete i aluzine se mogu podiu/sputaju prema svjetlosti ili po potrebi
Rasvjeta - postoje senzori detekcije prisutnosti, ali i mogunost regulacije
prema eljama, potrebama i dnevnoj svjetlosti u prostoriji
Upravljanje kuanskim ureajima na daljinu (preko mobitela i sl.)
Upozoravanje ukoliko ste prije izlaska ili spavanja ostavili otvoren prozor, vrata
ili garana vrata
Nadzorna funkcija i alarm
Upravljanje za vrijeme godinjeg odmora - sputanjem i dizanjem roleta, te
paljenjem i gaenjem svjetla stvara dojam da je netko u kui,
Vremensko upravljanje - rasvjeta, grijanje, aluzine i kuanski ureaji mogu
se ukljuivati/iskljuivati preko vremenskog upravljanja, a kuanski ureaji koji
su veliki potroai energije se automatski ukljuuju u vrijeme jeftinijie tarife
Upravljanje kljuem - okretanjem kljua u bravi i naputanjem kue, aktivira
se alarm i definirane utinice se iskljuuju i/ili ukljuuju
HVAC
HVAC je skraenica od engleskih rijei Heating, Ventilation, i AirConditioning, koje na hrvatskom znae grijanje, ventilaciju i hlaenje, koji
su usko povezani i potrebni u svakom kuanstvu. Osnovna zadaa HVAC
sustava je odravanje ugodne temperature prostora, reguliranje vlanosti i
dovoenje svjeeg zraka. Ti parametri su bitni, kako bi boravak ljudi u
prostorijama bio to ugodniji, te kako bi se smanjio rizik od bolesti.
Grijanje
Grijanje slui za podizanje temperature prostorije tijekom
hladnih dana. Postoji vie naina grijanja. Centralno grijanje se
sastoji od pei, bojlera, cijevi, radijatora i pumpe.
Pe slui za zagrijavanje sredstva kojim se prenosi toplina. To
je najee voda, premda se mogu koristiti i para i zrak.
Zagrijana voda se cijevima odvodi do radijatora preko kojih se

grije zrak u prostoriji.
Pumpa tjera vodu da bi se toplina jednako raspodijelila prema
svim radijatorima. Regulirati se moe temperatura svake
prostorije posebno ovisno o koritenju i vlastitim eljama.
Hlaenje
Slui za smanjenje temperature prostorije tijekom toplih dana. Za to se
najee koriste klima ureaji, koji uz hlaenje kontroliraju vlagu zraka i
proiuju zrak. Zrak se hladi tako da se komprimirani plin, najee freon,
iri u unutarnjoj jedinici prilikom ega oduzima toplinu okolnom zraku. Nakon
toga se u plinovitom stanju freon prenosi do vanjske jedinice gdje se ponovo
komprimira i tako predaje toplinu vanjskom zraku.
Imamo senzor otvorenosti prozora ili vrata koji se moe povezati s
upravljanjem sustava grijanja i hlaenja, kao i na alarmni sustav kojem
dojavljuje je li prozor ostao otvoren ili ne. Senzor otvorenosti prozora ili vrata
povezuje se direktno s kontrolom sustava grijanja/hlaenja i iskljuuje
sustav kada netko otvori prozor ili vrata ili ih ostavi otvorene dulje od
zadanog perioda. Na taj nain iskljuuje se sustav grijanja kad otvorenim
prozorom u zimskom periodu doputamo ulaz svjeeg hladnog zraka te se
sprjeava rasipanje topline u okoli.
Kad zakljuimo da je prostorija prozraena, zatvorit emo prozor, a sustav
grijanja e se automatski pokrenuti. Isti takav sluaj je u ljetnom periodu.
Ako, s druge strane, naputate stan, alarmni sustav vas moe obavijestiti o
tome da je neki od prozora ostao otvoren ili ak tu informaciju dojaviti na
mobitel.
Ventilacija
Slui za dovoenje svjeeg zraka u prostoriju. Vrlo je korisno jer se
preko ventilacije odvodi ugljini dioksid, a dovodi kisik koji je
potreban za disanje.
Takoer je vrlo bitno odvoenje vlage iz prostorije, jer postoji

mogunost razvoja raznih bakterija i gljivica.
Ventilacija se ukljuuje ovisno o kvaliteti zraka, otvaraju i/ili
zatvaraju se prozori te tako prema potrebi ukljuuje ventilator.
Dom.
ivotni vijek
80-100 godina
Ggijanje
VAGA
ivotni vijek
cca. 15 godina
Upravljaka mrea
OSNOVNE
JEDNADBE
PRORAUNA
Povezivanje ogrjevnih tijela kod kojeg je svako od njih spojeno cijevima priblino
jednake duljine, mjereno od kotla.
Podjednake padove tlaka mogue je ostvariti jedino ukoliko su sva ogrjevna tijela
istog tipa i iste snage, a samim time i protoci radnog medija kroz njih su isti.
TEMPERATURA
fizika veliina koja opisuje toplotno stanje tijela
TERMODINAMIKA TEMPERATURA osnovna SI veliina

osnovna SI jedinica - KELVIN
TEMPERATURNE LJESTVICE
1. Kelvinova ili apsolutna temperaturna ljestvica T K
T=0K
T = 273,15 K
T = 373,15 K
najnia temperatura u prirodi

ledite vode
vrelite vode
2. Celzijeva temperaturna ljestvica

t = 0o C
t = 100o C
ledite vode
vrelite vode
Veza temperaturnih ljestvica
T 273,15 t
T t
t C
1. JEDNADBA STANJA
Za idealni plin jednadba stanja ima oblik
Gdje je:
p tlak [Pa]
v specifini volumen [m3/ kg]
T temperatura [K]
R plinska konstanta [J / kgK]
Zakon odranja energije

U izoliranom sustavu (koji nije u vezi s okolinom) zbroj svih koliina
energije se ne mijenja s vremenom E = konst
Prema toj definiciji energija moe prelaziti iz jednog oblika u drugi, no
pri tome ukupna koliina energije ostaje konstantna.
Zato je ispravno kazati: pretvornik toplinske energije umjesto
proizvoa toplinske energije, odnosno uporaba energije umjesto
potronja energije.
Toplinska energija
Toplina je jedan od oblika energije. Prema meunarodnom sustavu
jedinica SI jedinica za energiju je dul (Joule) (J=Nm).
U praksi se esto koristi jedinica kilovat sat
1 kWh= 3600kJ.
Prvi glavni zakon termodinamike (za zatvorene sustave)

Q = U2 - U1 + W = U + W
Dovedena toplinska energija Q u zatvorenom sustavu slui dijelom za poveanje
unutranje energije U, a dijelom za vrenje mehanikog rada W.
Specifini toplinski kapacitet c
Koliina topline koju treba dovesti tijelu mase m

i spec. topl. kapaciteta c da mu se temperatura
povisi za T
Q c m T
Q
c
mT
Gdje su:
kJ toplina
m kg masa
c kJ/kgK specifini toplinski kapacitet
T K temperatura
Specifini toplinski kapacitet c kJ/kgK

Predstavlja onu koliinu topline koja masu od 1kg zagrije za 1 K.
Specifini toplinski kapacitet ovisi o tlaku i temperaturi.
Za veinu tehnikih problema se moe uzeti kao konstanta tj. kao prosjeni
specifini toplinski kapacitet izmeu temperatura T1 i T2.
Potrebna koliina topline

Koliina topline potrebna za zagrijavanje mase m s temperature
T1 na temperaturu T2 uz poznatu prosjenu vrijednost
specifinog toplinskog kapaciteta rauna se prema:
Q
m
c
T
kJ
kg
kJ/kgK
K
koliina topline
masa
specifini toplinski kapacitet
temperatura
Toplinski tok
Toplinski tok je ekvivalentan snazi i predstavlja prenesenu
koliinu toplinske energije u jedinici vremena
kJ/s, (kW) toplinski tok

qm kg/s maseni protok
C kJ/kgK specifini toplinski kapacitet
T K temperaturna razlika
Odreivanje masenog protoka

Za termotehnike sustave, na primjer sustav grijanja od
znaaja je poznavanje masenog protoka kroz cijevnu mreu,
ogrjevna tijela i sustav u cjelini. Na osnovi poznatog
toplinskog toka odreuje se i maseni protok kroz crpku
(kapacitet) za zadanu temperaturnu razliku.
kJ/s, (kW) toplinski tok

qm kg/s
maseni protok
T K
razlika temperatura polaznog i povratnog voda.
c
KJ/kgK
specifini toplinski kapacitet
Primjer: Odreivanje masenog protoka kroz cjevovod.

Kroz cijevnu granu A sustava toplovodnog grijanja mora se
ostvariti toplinski tok (snaga) od = 30 kW za zadanu
temperaturnu razliku na ogrjevnim tijelima od T = 20 K.
Odredi maseni i volumenski protok kroz granu A, uzevi gustou
vode pri 80 C od = 971,6 kg/m3 i specifini toplinski kapacitet
c = 4,2 kJ/kgK
Stupanj djelovanja, korisnost

Stupanj djelovanja nekog procesa, stroja ili ureaja jest omjer korisno dobivenog rada
(energije) ili snage i utroenog rada (energije) ili snage.
Iskoristivost, uinkovitost
U toplinskim procesima esto upotrebljavamo pojam iskoristivost ili uinkovitost koji
predstavlja odnos dobivene koliine topline ili dobivenog toplinskog toka i utroene
koliine topline ili unesenog toplinskog toka.
Kod dizalica topline i rashladnih ureaja koristi se pojam faktor grijanja odnosno faktor
hlaenja, (COP - coefficient of perfomance) faktor pretvorbe koji predstavlja: kod dizalice
topline odnos dobivenog toplinskog toka i unesene snage za pogon kompresora
a kod rashladnog ureaja odnos dobivenog rashladnog toka i unesene snage za pogon
kompresora
Faktor pretvorbe kompresijskih ljevokretnih procesa je vei od jedan, ( > 1)
JEDNADBA KONTINUITETA
Razmotrit e se kanal kod promjenjivog presjeka. Na slici je prikazan
jedan takav kanal.
Kanal promjenjivog presjeka
v1
Iz ovog kanala izdvojit e se elementarna strujnica u toki koja je

omeena platem strujnica i ulaznom povrinom dA0 i izlaznom
povrinom dA1.
Protok kroz povrinu dA0 kroz presjek 0 0 iznosi:
Q = A0 v0 = A1 v1
Odredite promjer cijevi D2 ako je promjer D1=240mm, protok Q=50 l/s,

a prirast brzine od presjeka 1 do presjeka 2 v = 0,35m/s.
Pretpostavite strujanje idealnog fluida.
D1=240 mm; A1=0,0452 m2

Q= 50 l/s =0,05 m3/s
v=0,35m/s
D2=?
Jednadba kontinuiteta: Q = A1 v1 = A2 v2
Zakon o odravanju energije (strujanje bez trenja)

Za stacionarno strujanje idealnog nestlaivog fluida, suma svih energija
(poloaja, tlaka, brzine) u svakom je presjeku konstantna i dana je
Bernoullijevom jednadbom koja izraena preko tlaka ima oblik:
Gdje su:
z geodetska visina
p statiki tlak fluida (tlak na stijenci)
w2/2 dinamiki tlak fluda (zaustavni tlak)
Jedinica mjere za tlak je Pascal
1 bar = 103 mbar = 105 Pa = 105 N/m2
1 bar = 10 mVS (stupca vode)
(stare jedinice:
Tehnika atmosfera 1 at =9,80665 104 Pa
Fizikalna atmosfera 1 atm =1,033 at
= 101,300 Pa = 760 mmHg = 760 Torr)
Dinamiki tlak
Dinamiki tlak je rezultat brzine strujanja fluida i rauna se pomou izraza:
gdje je: w (m/s) brzina strujanja fluida

Ukupni tlak
Suma statikog i dinamikog tlaka ne mijenja se u sustavu kod strujanja bez
gubitaka. Energija brzine (kinetika) moe se pretvoriti u energiju tlaka
(potencijalnu) i obratno.
Ukupan tlak moe se takoer izraziti kao pretlak ili apsolutni tlak.
Ukupni tlak izraen kao pretlak:
Primjer: Izraunavanje apsolutnog statikog tlaka.

Izraunati tlak stupca vode na stijenku cijevi u presjeku A-A ako je visina stupca
vode h = 10 m mjereno od razine u otvorenom spremniku.
Trai se vrijednost pretlaka i apsolutnog tlaka.
Za izraun apsolutnog tlaka potrebno je znati iznos atmosferskog tlaka na

poloaju spremnika. Za tehniku primjenu moemo raunati sa p0 = 1,013
105 Pa, pa je apsolutni tlak u presjeku A-A:
Odredite protok i brzinu istjecanja idealnog fluida iz cijevi promjera D=200mm

u zadanom sustavu prema slici. Nacrtajte energetsku i pijezometarsku liniju.
H1=25m.n.m
H2=20m.n.m
D=200 mm; A=0,0314 m2
Q,v=?
Referentnu ravninu nije potrebno definirati jer su visine zadane apsolutnim
kotama.
Bernollijeva jednadba postavlja se za karakteristine presjeke na razini vode
u rezervoaru (presjek 1) i na izlazu cijevi (presjek 2)
Bernollijeva jednadba:
OSNOVNE
JEDNADBE
PRORAUNA

Gdje su:
z geodetska visina
1 bar = 103 mbar = 105 Pa = 105 N/m2
(stare jedinice:
= 101,300 Pa = 760 mmHg = 760 Torr)
Dinamiki tlak

Ukupni tlak
u
st
ua
st
sta



H1=25m.n.m
H2=20m.n.m
D=200 mm; A=0,0314 m 2
Q,v=?
kotama.
Kroz sustav cijevi prema slici struji voda. Prve dvije dionice cjevovoda a i b
spojene su u seriju, dok su druge dvije dionice c i d spojene paralelno. Za
svaku dionicu zadani su podaci prema slici. Potrebno je izraunati sve ostale
podatke koji nedostaju.
Pri rjeavanju se polazi od pretpostavke ouvanja mase. Ovdje se radi o
stacionarnom strujanju nestlaivog fluida. U prve dvije dionice protok fluida je
jednak i on se kasnije dijeli na dvije paralelne dionice. Protok fluida emo
odrediti iz podataka za dionicu b:
Na slici je uoen kontrolni volumen koji obuhvaa unutarnjost ravaste

cijevi. Kroz dva presjeka nestlaivi fluid ulazi u kontrolni volumen
protocima Qu , a kroz dva izlazi protocima Qi.
Prema jednadbi kontinuiteta vrijedi:
Q1 + Q 2 = Q 3 + Q4
Hidrauliki i ekvivalentni promjer

Hidrauliki promjer dh
Radi jednostavnijeg prorauna gubitaka kod strujanja fluida kroz cijevi i kanale koji
nemaju kruni presjek izveden je pojam hidraulikog promjera koji se rauna pomou
izraza:
Gdje su:
A m2 povrina poprenog presjeka
O m opseg poprenog presjeka strujanja (oplakivani opseg)
dh m hidrauliki promjer
a za kvadratni:
Reynoldsova znaajka Re
Reynoldsova znaajka je bezdimenzijska veliina koja opisuje karakteristiku strujanja.

Strujanja u cijevi su slina ako imaju jednak Reynoldsov broj.
Gdje su:
w m/s brzina strujanja fluida
d m unutranji promjer cijevi
v m2/s kinematiki viskozitet fluida
(npr. za EL loivo ulje kod 20C:
v = 610
m2/s
za vodu kod 10 C:
-6
v = 1,3110
m2/s
za vodu kod 80 C:
-6
v = 0,3710
-6
m2/s)
Strujanje fluida kroz cijev kod kojeg je Re <

2320 je laminarno, a za Re > 2320 je
turbulentno
strujanje fluida.
Otpor strujanju u cijevima

Gubitak tlaka zbog otpora pri strujanju fluida gustoe s brzinom w rauna se pomou
Darcyjeve formule:
koeficijent gubitaka, koji za ravne cijevi krunog presjeka iznosi:
Gdje su:
koeficijent trenja
l m duljina cijevi
d m promjer cijevi (ili hidrauliki promjer)
Za proraun pada tlaka u ravnim cijevima moemo pisati:
Gdje je:
R Pa/m pad tlaka po dunom metru cijevi.
Koeficijent trenja za cijevi je funkcija hrapavosti stijenke cijevi i oblika strujanja.

Uobiajne su vrijednosti = 0,02 0,05.
Za laminarno strujanje (Re < 2320) vrijedi:

i neovisan je o hrapavosti cijevi
Za turbulentno strujanje (Re
tri podruja strujanja:
- Strujanje u glatkoj cijevi
> 2320) razlikujemo
Strujanje u hrapavoj cijevi:

Strujanje u prijelaznom podruju
(Colebrookova formula)
Gdje su:
koeficijent trenja za cijevi
hrapavost cijevi
d promjer cijevi, unutranji ili dh
( ovisi samo o Re znaajki).
( ovisi samo o relativnoj hrapavosti

ovisi o Re znaajki i
Pad tlaka u cjevovodu
Openito se pad tlaka rauna pomou formule:

Dodatni gubici, padovi tlaka, javljaju se pri strujanju fluida kroz armature, spojnice,
aparate i slino. Koeficijent gubitaka mora biti odreen za svaki element
posebno. Brzine s kojom se odreuje pad tlaka (lokalni otpori) mora se odrediti od
sluaja do sluaja.
a) Promjena poprenog presjeka (proirenje, suenje).
Pad tlaka je posljedica promjene brzine strujanja fluida i komeanja estica.
Koeficijent gubitaka se odreuje kao
a pad tlaka se odnosi na brzinu w1
Lokalni otpor kod proirenja
Odreivanje koeficijenta trenja u cijevi
b) Protjecanje kroz ravu, odvojke ili spojnicu

Kod ravanja, odvajanja ili spajanja struja fluida, dolazi do pada tlaka.
Koeficijent gubitaka ovisi o vie faktora:
- Oblik poprenog presjeka cijevi (kruni ili pravokutni)
- Karakteristike poprenog presjeka
Kod raunanja pada tlaka treba voditi rauna s
( A/AA ili A/AD )
kojom se brzinom on rauna (ona ispred rave
- Karakteristike brzine ( w/wA ili w/wD )
- Kut ravanja
ili u ravi).
- Oblik rave (npr.konus)
Koeficijent gubitaka moe poprimiti i negativnu
vrijednost.
Gubitci se mogu smanjiti konusnim prolazom,
zakrivljenjem spoja ili koljenom.
Koeficijent gubitaka za ravni T komad.
c) Protjecanje kroz mjerilo protoka, kalorimetre i sline ureaje

Pad tlaka kod ovakvih ureaja naznaen je u tehnikoj dokumentaciji proizvoaa.
d) Ogrjevno tijelo (radijatori, konvektori)
Za pad tlaka u razliitim konstrukcijama ogrjevnih tijela, (konvektori i sl. u kojima su
brzine strujanja vrlo male) usvaja se vrijednost koeficijenta gubitaka = 2,5.
Pad tlaka se rauna pomou izraza:
Gdje je:
wH m/s brzina vode na ulaznom presjeku prikljuka.
e) Cijevi
Pad tlaka ravnih dijelova cijevne mree duine l moe se izraunati na osnovi vrijednosti
specifinog otpora R, danog u dokumentaciji proizvoda.
Izmjenjivai topline, kaloriferi, solarni

kolektori
Pad tlaka se odreuje na osnovi tehnike dokumentacije
i nominalnog volumnog protoka.
Openito vrijedi sljedei odnos izmeu pada
tlaka i volumnog protoka.
Primjer: Pad tlaka izmjenjivaa topline

Izmjenjiva topline ima pad tlaka od 0,12 bar kod nominalnog protoka od 3,2
m3/h. Koliki je pad tlaka pri protoku od 5 m3/h.
Prolaz topline
Toplinski tok koji prelazi s neke tekuine na ravnu stjenku, prolazi kroz tu stjenku te sa
te stjenke na drugu tekuinu rauna se uz poznavanje:
Koeficijenta prolaza topline k W / m2K
Povrine stjenke (okomito na smjer izmjene topline) A m2
Temperature tekuina (fluida) T1 i T2 K (tekuine ili fluidi su sve kapljevite I plinovite
tvari) pomou izraza :
Temperaturna raspodjela kod izoliranog zida s: a) vanjskom izolacijom b)

unutranjom izolacijom
Koeficijent prolaza topline k rauna se pomou izraza:
Gdje su :
W / m2 K koeficijent prijelaza topline s tekuine na stjenku
m debljina stjenke
W / m K koeficijenti toplinske vodljivosti
W / m2 K koeficijent prijelaza topline sa stjenke tekuinu 2.
Reciprona vrijednost koeficijenta prolaza topline predstavlja ukupni toplinski
otpor prolazu topline pa moemo analogno tomu pisati:
Gdje su :
R m2K / W ukupni otpor prolazu topline
R1 m 2 K / W otpor prijelazu topline s tekuine 1 na stjenku
R m 2 K / W otpor provoenju topline
R2 m 2 K / W otpor prijelazu topline sa stjenke na tekuinu 2
Prema novoj konvenciji koeficijent prolaza topline oznaava se sa U, pa

toplinski tok kroz ravni vieslojni zid (slika1-1), u stacionarnom stanju, ovisi o
samoj konstrukciji zida, povrini zida i temperaturnoj razlici izmeu unutarnje i
vanjske
temperature zraka.
Gdje su:
W toplinski tok
U W / m 2 K koeficijent prolaza topline
T1 K temperatura tekuine 1, izvan temperaturnog graninog sloja
A m 2 povrina
L W/K provodljivost
Postrojenje za kondicioniranje jedne kue napaja se mehanikom snagom od P

= 3 kW i u stanju je da spremniku vie temperature preda toplinski tok od dQ/dt
= 12 kW. Potrebno je odrediti:
a) Toplinski mnoilac kada se tijekom zime kua grije,
b) Toplinski mnoilac kada se tijekom ljeta kua hladi.
Rjeenje
a) Toplinski mnoilac je omjer izmeu korisne energije i utroene energije.
Prilikom grijanja kue mi svu toplinu dovodimo kui kao spremniku vie
temperature:
Toplinski mnoilac je omjer izmeu korisne energije i utroene energije. Prilikom

hlaenja kue mi iz nje odvodimo toplinu, te toplinu odbacujemo na okoli kao
spremnik vie temperature:
OSNOVNE
JEDNADBE
PRORAUNA

Gdje su:
z geodetska visina
1 bar = 103 mbar = 105 Pa = 105 N/m2
(stare jedinice:
= 101,300 Pa = 760 mmHg = 760 Torr)
Dinamiki tlak

Ukupni tlak



H1=25m.n.m
H2=20m.n.m
D=200 mm; A=0,0314 m2
Q,v=?
kotama.
Kroz sustav cijevi prema slici struji voda. Prve dvije dionice cjevovoda a i b
spojene su u seriju, dok su druge dvije dionice c i d spojene paralelno. Za
svaku dionicu zadani su podaci prema slici. Potrebno je izraunati sve ostale
podatke koji nedostaju.
Pri rjeavanju se polazi od pretpostavke ouvanja mase. Ovdje se radi o
stacionarnom strujanju nestlaivog fluida. U prve dvije dionice protok fluida je
jednak i on se kasnije dijeli na dvije paralelne dionice. Protok fluida emo
odrediti iz podataka za dionicu b:
Na slici je uoen kontrolni volumen koji obuhvaa

unutarnjost ravaste cijevi. Kroz dva presjeka nestlaivi
fluid ulazi u kontrolni volumen protocima i , a kroz dva
izlazi protocima i . Kroz plat rave nema protoka fluida. 1
Q 2 Q 3 Q 4 Q Prema jednadbi kontinuiteta vrijedi
Prolaz topline
Toplinski tok koji prelazi s neke tekuine na ravnu stjenku, prolazi kroz tu stjenku te sa
te stjenke na drugu tekuinu rauna se uz poznavanje:
Koeficijenta prolaza topline k W / m2 K
Povrine stjenke (okomito na smjer izmjene topline) A m2
Temperature tekuina (fluida) T1 i T2 K (tekuine ili fluidi su sve kapljevite I plinovite
tvari) pomou izraza :
Temperaturna raspodjela kod izoliranog zida s: a) vanjskom izolacijom b)

unutranjom izolacijom
Koeficijent prolaza topline k rauna se pomou izraza:
Gdje su :
W / m2 K koeficijent prijelaza topline s tekuine na stjenku
m debljina stjenke
W / m K koeficijenti toplinske vodljivosti
W / m2 K koeficijent prijelaza topline sa stjenke tekuinu 2.
Reciprona vrijednost koeficijenta prolaza topline predstavlja ukupni toplinski
otpor prolazu topline pa moemo analogno tomu pisati:
Gdje su :
R m2K / W ukupni otpor prolazu topline
R1 m2K / W otpor prijelazu topline s tekuine 1 na stjenku
R m2K / W otpor provoenju topline
R2 m2K / W otpor prijelazu topline sa stjenke na tekuinu 2
Prema novoj konvenciji koeficijent prolaza topline oznaava se sa U, pa

toplinski tok kroz ravni vieslojni zid (slika1-1), u stacionarnom stanju, ovisi o
samoj konstrukciji zida, povrini zida i temperaturnoj razlici izmeu unutarnje i
vanjske
temperature zraka.
Gdje su:
W toplinski tok
U W / m2 K koeficijent prolaza topline
A m2 povrina
L W/K provodljivost
Postrojenje za kondicioniranje jedne kue napaja se mehanikom snagom od P

= 3 kW i u stanju je da spremniku vie temperature preda toplinski tok od dQ/dt
= 12 kW. Potrebno je odrediti:
a) Toplinski mnoilac kada se tijekom zime kua grije,
b) Toplinski mnoilac kada se tijekom ljeta kua hladi.
Rjeenje
a) Toplinski mnoilac je omjer izmeu korisne energije i utroene energije.
Prilikom grijanja kue mi svu toplinu dovodimo kui kao spremniku vie
temperature:
Toplinski mnoilac je omjer izmeu korisne energije i utroene energije. Prilikom

hlaenja kue mi iz nje odvodimo toplinu, te toplinu odbacujemo na okoli kao
spremnik vie temperature:
Hidrauliki i ekvivalentni promjer

Hidrauliki promjer dh
Radi jednostavnijeg prorauna gubitaka kod strujanja fluida kroz cijevi i kanale koji
nemaju kruni presjek izveden je pojam hidraulikog promjera koji se rauna pomou
izraza:
Gdje su:
A m2 povrina poprenog presjeka
O m opseg poprenog presjeka strujanja (oplakivani opseg)
a za kvadratni:
Reynoldsova znaajka Re
Reynoldsova znaajka je bezdimenzijska veliina koja opisuje karakteristiku strujanja.

Strujanja u cijevi su slina ako imaju jednak Reynoldsov broj.
Gdje su:
w m/s brzina strujanja fluida
d m unutranji promjer cijevi
v m2/s kinematiki viskozitet fluida
(npr. za EL loivo ulje kod 20 C:
v = 610
m2/s
za vodu kod 10 C:
-6
v = 1,3110
m2/s
za vodu kod 80 C:
-6
v = 0,3710
-6
m2/s)
Strujanje fluida kroz cijev kod kojeg je Re <

2320 je laminarno, a za Re > 2320 je
turbulentno
strujanje fluida.
Otpor strujanju u cijevima

Gubitak tlaka zbog otpora pri strujanju fluida gustoe s brzinom w rauna se pomou
Darcyjeve formule:
koeficijent gubitaka, koji za ravne cijevi krunog presjeka iznosi:
Gdje su:
koeficijent trenja
l m duljina cijevi
d m promjer cijevi (ili hidrauliki promjer)
Za proraun pada tlaka u ravnim cijevima moemo pisati:
Gdje je:
R Pa/m pad tlaka po dunom metru cijevi.
Koeficijent trenja za cijevi je funkcija hrapavosti stijenke cijevi i oblika strujanja.

Uobiajne su vrijednosti = 0,02 0,05.
Za laminarno strujanje (Re < 2320) vrijedi:

i neovisan je o hrapavosti cijevi
Za turbulentno strujanje (Re
tri podruja strujanja:
- Strujanje u glatkoj cijevi
> 2320) razlikujemo
Strujanje u hrapavoj cijevi:

Strujanje u prijelaznom podruju
(Colebrookova formula)
Gdje su:
koeficijent trenja za cijevi
hrapavost cijevi
d promjer cijevi, unutranji ili dh
( ovisi samo o Re znaajki).
( ovisi samo o relativnoj hrapavosti

ovisi o Re znaajki i
Pad tlaka u cjevovodu
Openito se pad tlaka rauna pomou formule:

Dodatni gubici, padovi tlaka, javljaju se pri strujanju fluida kroz armature, spojnice,
aparate i slino. Koeficijent gubitaka mora biti odreen za svaki element
posebno. Brzine s kojom se odreuje pad tlaka (lokalni otpori) mora se odrediti od
sluaja do sluaja.
a) Promjena poprenog presjeka
(proirenje,
suenje). Pad tlaka je posljedica promjene
brzine
strujanja fluida i komeanja estica.
Koeficijent gubitaka se odreuje kao
a pad tlaka se odnosi na brzinu w1
Lokalni otpor kod proirenja
Odreivanje koeficijenta trenja u cijevi
Protjecanje kroz ravu, odvojke ili spojnicu

Kod ravanja, odvajanja ili spajanja struja fluida,
dolazi do pada tlaka.
Koeficijent gubitaka ovisi o vie faktora:
- Oblik poprenog presjeka cijevi
(kruni ili pravokutni)
- Karakteristike poprenog presjeka
( A/AA ili A/AD )
- Karakteristike brzine
( w/wA ili w/wD )
- Kut ravanja
- Oblik rave (npr.konus)
Kod raunanja pada tlaka treba voditi

rauna s
kojom se brzinom on rauna (ona ispred
rave
ili u ravi).
Koeficijent gubitaka moe poprimiti i
negativnu
vrijednost.
Gubitci se mogu smanjiti konusnim
prolazom,
zakrivljenjem spoja ili koljenom.
koeficijent gubitaka za ravni T komad.
c) Protjecanje kroz mjerilo protoka, kalorimetre i sline ureaje

Pad tlaka kod ovakvih ureaja naznaen je u tehnikoj dokumentaciji proizvoaa.
d) Ogrjevno tijelo (radijatori, konvektori)
Za pad tlaka u razliitim konstrukcijama ogrjevnih tijela, (konvektori i sl. u kojima su
brzine strujanja vrlo male) usvaja se vrijednost koeficijenta gubitaka = 2,5.
Pad tlaka se rauna pomou izraza:
Gdje je:
wH m/s brzina vode na ulaznom presjeku
prikljuka.
e) Cijevi
Pad tlaka ravnih dijelova cijevne mree duine l moe se izraunati na osnovi vrijednosti
specifinog otpora R, danog u dokumentaciji proizvoda.
Izmjenjivai topline, kaloriferi, solarni

kolektori
Pad tlaka se odreuje na osnovi tehnike dokumentacije
i nominalnog volumnog protoka.
Openito vrijedi sljedei odnos izmeu pada
tlaka i volumnog protoka.
Primjer: Pad tlaka izmjenjivaa topline

Izmjenjiva topline ima pad tlaka od 0,12 bar kod nominalnog protoka od 3,2
m3/h. Koliki je pad tlaka pri protoku od 5 m3/h.
Na slici je uoen kontrolni volumen koji

obuhvaa unutarnjost ravaste cijevi. Kroz dva
presjeka nestlaivi fluid ulazi u kontrolni
volumen protocima i , a kroz dva izlazi
protocima i . Kroz plat rave nema protoka
fluida. 1 Q 2 Q 3 Q 4 Q
Prema jednadbi kontinuiteta vrijedi
Mjerenje brzine strujanja fluida u cijevima

Lijeva cjevica mjeri statiki tlak u toki 1, a Pitotova cijev zaustavni tlak u toki 2.
Razlika ta dva tlaka je visina brzine, pa vrijedi
Oito je da se brzina rauna iz mjerene razlike

tlakova, koja se obino mjeri diferencijalnim
manometrom.
2v gh
Prandtl-Pitotova cijev
Sastoji se od dvije koaksijalne cijevi, pri emu

je unutarnja cjevica svojim otvorom
suprotstavljena strujanju i mjeri zaustavni tlak
(toka 2 na slici). Vanjska cijev ima po
obodu rupice s otvorima preko kojih estice
fluida prolaze tangencijalno kojima se mjeri
statiki tlak (toka 3 na slici). Donja slika
kvalitativno prikazuje promjenu tlaka du
strujnice 1-2-3. U toki zastoja je brzina
jednaka nuli, a tlak je maksimalan. Od toke
zastoja fluid se ponovo ubrzava, a tlak opada.
U podruju izmeu toaka 2 i 3 brzina na
nekim mjestima premauje brzinu 1 v , te tlak
opada ispod tlaka 1 p , ali se na odreenoj
udaljenosti od toke 2 tlak ponovo vraa na
vrijednost tlaka 1 p . Ako se zanemari uinak
viskoznih sila u neogranienom strujanju fluida
tlak 3 p e biti jednak tlaku 1 p , pa e se iz
mjerene visine h moi izraunati brzina 1 v ,
pri emu vrijedi iz
PUMPE
Openito o pumpama
Pumpa je stroj u kojemu se mehanika energija pogona

pretvara u hidrauliku energiju pumpanog fluida
Namjena pumpe je pumpanje najrazliitijih fluida, poput
destilata, viskoznih tekuina, agresivnih tekuina,
morske vode do 80 C, slatke vode do 100 C i vie, itd.
o Zahtjevi za pumpe postavljaju se kao i za druge strojeve:

sigurnost rada kod bonog i uzdunog nagiba,
ekonominost
mala masa i dimenzije,
sposobnost trajnog pogona bez nadzora,
prilagodljivost automatici, itd.
Pogoni pumpi
izravno od glavnog pogonskog stroja,
elektromotorom,
parnom turbinom,
parnim stapnim strojem,

izravno od parnog cilindra parnog stroja,
runi
Zupasta pumpa
Openito o pumpama
pumpa
Openito o pumpama
Openito o pumpama
Openito o pumpama
Openito o pumpama
Openito o pumpama
Openito o pumpama
Openito o pumpama
Osnove i pojmovi
Cirkulacijska crpka u krugu grijanja ima ulogu transporta tople vode, nosioca
topline, koja se iz kotla dovodi do ogrjevnih tijela i ohlaena vraa u kotao.
Kapacitet crpke
Kapacitet crpke je koliina fluida koju crpka transportira u jedinici vremena.
Potrebni kapacitet crpke sa izraava preko potrebne koliine topline koju
treba predati korisniku i toplinskih gubitaka pri distribuciji.
gdje su:
H W - potrebna koliina topline
V W - toplinski gubici
K - temperaturna razlika polaznog
i povratnog voda
c kJ/kgK - specifini toplinski kapacitet
kg/m3 - gustoa vode pri srednjoj temperaturi medija
(u inenjerskim proraunima moe se uzeti
= 1000 kg/m3)
Korisna snaga crpke

Korisna snaga crpke je snaga potrebna za ostvarenje eljenog
kapaciteta crpke.
gdje su:
qV m3/s - volumni protok fluida
P W - korisna snaga
g m/s2 - gravitacija
kg/m3 - gustoa fluida (vode)
H m - visina vodenog stupca
Elektrina snaga crpke Pel i stupanj djelovanja huk
Ukupan stupanj djelovanja
Karakteristika crpke i radna toka

Karakteristika crpke pokazuje vezu izmeu protoka i tlaka kod konstantnog broja okretaja
crpke.
Odreuje se ispitivanjem tako da se priguivanjem ventila smanjuje protok kroz crpku. Kad je
ventil zatvoren (protok nula) crpka postie maksimalni tlak. Ova je vrijednost (visina dizanja)
esto naznaena na crpki
Karakteristika crpke
Primjer: Odreivanje crpke za stambeni blok.

Potrebna toplina za stambeni blok je = 614 [Kw]. Temperatura vode na ulazu je 90 C a na izlazu 70C
(J = 20C), a = 971 [kg/m3] kod 80C. Crpka mora savladati gubitke u grani s najveim padom tlaka
gdje su:
qv m3/s - volumenski protok
qm kg/s - maseni protok
W - toplinski tok (snaga)
kg/m3 - gustoa fluida
c W/kgK - specifini toplinski kapacitet
u K - temperaturna razlika
Pad tlaka u cijevnoj mrei posljedica je sljedeih

gubitaka:
- gubitci ravnih dijelova cjevovoda p R = R l
- lokalni gubitci
Koeficijent cijevne mree:
- ventili i razdjelnici
- ukupni gubici:
pretpostavka: gubitak u ravnim dijelovima uzima se
R = 100 [Pa/m] lokalni otpori su 60% ukupnih
gubitaka cjevovoda.
Duina ravnih dijelova cjevovoda (polaz, povrat)
L = 223 m
Karakteristika cijevne mree (parabola):

U dvostrukom log dijagramu parabola postaje pravac.
Crpka radi samo po svojoj karakteristici.
Toka u kojoj se sijeku karakteristika crpke
i karakteristika mree je radna toka.
Konstrukcija
1.U principu crpke se izrauju u linijskoj izvedbi pri emu su usisni i tlani vod u
liniji.
2.Male crpke (do NO 100) sastoje se od spiralnog kuita izraenog iz sivog lijeva ili
visokokvalitetnog elinog lima.
3.S el. motorom su povezane preko prirubnice.
4.Izrauju se u razliitim veliinama i za razliite visine dobave.
5.Rotor crpke izraen je iz kvalitetnog umjetnog materijala, nehrajueg elika ili
sivog lijeva.
6.Isporuuju se u raznim veliinama i s mogunosti promjenljive dobave. Za manje
visine dobave izrauju se kao aksijalne, a za vee kao radijalne.
7.Crpke namijenjene za centralna grijanja konstruirane su kao mokre i suhe. Obje
konstrukcije mogu biti u jednostrukoj i dvostrukoj izvedbi. Kod mokrih, potopljenih,
crpki svi su pokretni dijelovi u vodi, a brtvljenje mora biti kvalitetno.
1.
2.
3.
4.
Voda koja cirkulira u sustavu slui kao sredstvo za podmazivanje. Ovakve crpke
su tihe ne trae skoro nikakvo odravanje.
Snage im se kreu od 10 W do 2,5 kW, visina dizanja do 12 m, a dobava do 100
m3/h.
Kod suhe izvedbe brtvljenje se ostvaruje prstenastom brtvom (od keramikih
materijala visoke kvalitete kad se trai dui radni vijek).
Buka koja se javlja kod ovog tipa crpki znatno je vea nego kod potopljenih.
Snaga im je obino od 0,75 kW na vie.
Suha konstrukcija, presjek
Tlak u sustavu
Raspored tlaka u sustavu

vornim tokama sustava nazivamo spojna mjesta u kojima se od glavnih vodova
granaju odgovarajui razvodi, polaznog ili povratnog voda.
Analogno prema ili od ogrjevnog tijela. Na osnovi gubitka tlaka u odvojku moe se u
vornim tokama odrediti razlika tlaka i nacrtati karakteristian dijagram pada tlaka u
sustavu.
Na slici je prikazana raspodjela tlaka za klasian paralelan spoj i za paralelan spoj
prema Tichelmann-u koji osigurava strujanje medija pri istim padovima tlaka.
Raspodjela tlakova u dvocijevnom sustavu spojenom prema Tichelmann-u
Spajanje ogrjevnih tijela prema Tichelmann-u
Jednolika raspodjela tlakova prema Tichelmann-u
A. Tichelmann je predloio takvo povezivanje ogrjevnih tijela kod kojeg je svako od njih
spojeno cijevima priblino jednake duljine, mjereno od kotla.
Podjednake padove tlaka mogue je ostvariti jedino ukoliko su sva ogrjevna tijela istog
tipa i iste snage, a samim time i protoci radnog medija kroz njih su isti. U ovom je sluaju
proraun cijevne mree pojednostavljen, a regulacija sustava je jednostavna i trai
samo manja podeavanja.
Mogui naini cirkulacije u Tichelmann-ovom sustavu
hC
hV
hE
h1
Opis slike: U tokama B, C, D i E diu se

vertikale 1 do 4 pri emu se toke C1 do C6
odnose na vertikalu 2.
Pri tome su:
H
- visina dizanja crpke
hC - razlika tlaka za vertikalu 2
hV - pad tlaka na ventili ogrjevnog tijela 2
hE - razlika tlaka za vertikalu 4
h1 - pogonski tlak za ogrjevno tijelo 1
Za dvocijevni sustav s donjim razvodom, slika, dan je dijagram raspodjele tlakova. Prikazani su:
Visina dizanja crpke je p. Prvo je opisana desna strana gledano od toke A. Padovi tlaka na
pojedinim granama AC, CF, FG, GJ smanjuju radni tlak. Statiki tlak sustava nije uzet u obzir. Pad
tlaka na ogrjevnom tijelu 3 (HK3) mora biti isti kao na HK2. Za ogrjevno tijelo HK1 moramo preko
ugraenog ventila ostvariti pad tlaka od G do H. Padovi tlaka povratnog voda su HE, ED i DB.
Lijeva strana sustava ponaa se identino s tom razlikom to je ukupni pad tlaka na kraju
povratnog voda AB'. Da bi se ostvarila ravnotea u sustavu u povratni se vod lijeve grane mora
ugraditi regulacijski ventil STR na dionici MB. Pomou ovog ventila ostvaruje se isti pad tlaka kao
to je i u desnoj grani sustava.
Raspored tlaka za sustav toplovodnog grijanja s donjim razvodom (zatvoreni sustav,

desno s centralnim odzraivanjem, lijevo s pojedinanim odzraivanjem).
Raspored tlaka za sustav toplovodnog grijanja s donjim razvodom (zatvoreni sustav,

desno s centralnim odzraivanjem, lijevo s pojedinanim odzraivanjem).
SUSTAVI ZA ZAGRIJAVANJE PROSTORA

Potrebni podatci
Kod prorauna sustava za zagrijavanje prostora konvekcijom u obzir se moraju uzeti slijedei
faktori:
Namjena prostora (stambeni, radni itd., te traena temperatura prostora),
Vrsta ogrjevnih tijela (radijatori, konvektori itd.),
Ureaj za zagrijavanje vode (kotao, bojler, izmjenjiva topline, dizalica topline, solarni
kolektori),
Tip sustava (niskotemperaturni, standardni, s iskoritavanjem otpadne topline),
Odreivanje temperature medija nosioca topline.
Dimenzioniranje sustava za zagrijavanje prostora

Za pojedini sustav vrijede slijedee definicije:
Vrste ogrjevnih tijela
(1) Ploasti i lankasti radijatori
Osnova za odabir je nazivni toplinski uinak ogrjevnog tijela. Faktori koji smanjuju
nazivni toplinski uinak su;
Nain spajanja, nain ugradnje i metalik boje moraju se uzeti u obzir.
Razliita srednja temperatura vode u odnosu na normiranu, druge temperature
ambijenta od normirane. Ovi se faktori moraju uzeti u obzir prema normi M7513.
(2) Konvektori
Kod odabira mora se potivati podatci proizvoaa.

Moraju uzeti u obzir promjene nazivnog uinka uslijed nestandardnih radnih
temperatura medija, ugradnje u otvore i slino.
(3) Integrirani sustavi podno grijanje

Kod dimenzioniranja podnog grijanja kao integriranog sustava koriste se standardne proraunske
metode i podatci iz tehnike dokumentacije.
(4) Druge vrste integriranih sustava
Kod dimenzioniranja drugih vrsta integriranih sustava treba koristiti relevantnu strunu literaturu i
tehniku dokumentaciju proizvoaa.
U sluaju stropnih zraeih panela kod dimenzioniranja treba uzeti u obzir temperature na mjestu
boravka i geometrijske parametre.
(5) Druge vrste ogrjevnih tijela
Za nestandardne vrste ogrjevnih tijela dimenzioniranje sustava se radi na osnovi tehnike
dokumentacije proizvoaa a u nedostatku tih informacija koristi se odgovarajua struna
literatura.
Kod postavljanja ventilokonvektora treba voditi rauna o nivou buke, nainu strujanja zraka, a u
nekim sluajevima i o regeneraciji topline.
Veliki broj firmi nudi raunalne programe za dimenzioniranje sustava grijanja i njegovih elemenata
to znatno ubrzava postupak projektiranja.
Za kvalitetno koritenje takvih programa neophodno je dobro poznavanje teorijskih osnova
prorauna kako bi se dobiveni rezultati mogli ispravno vrednovati.
Proraunske temperature
Definiranje temperatura medija, nosioca topline u sustavima grijanja trai
odgovarajui izvor toplinske energije i odavanja topline. Kako su danas
kondenzacijski kotlovi odraz stanja tehnike i kod kojih su temperature povratnog voda
niske treba dobro razmotriti mogu li se temperature u sustavu odravati niim.
Kod dizalica topline treba voditi rauna o tome da temperature polaznog voda ne
mogu biti iznad odreenih vrijednosti.
Preporuuju se prema H5150-1 slijedee temperature u sustavu ovisno o vrsti izvora
topline:
Dizalica topline u sustavu grijanja, temperature polaznog voda 50C,
Kondenzacijski kotao u sustavu grijanja, temperatura povratnog voda 35C,
Ostali izvori topline u sustavu grijanja, temperatura polaznog voda 75C.
Napomene za projektiranje
Za svaki element za odavanje topline (lankasti, ploasti radijator ili konvektor) u krugu
grijanja potrebno je prema DIN 18380 predvidjeti:
mogunost regulacije,
odvajanje od mree na polazu i povratu,
mogunost pranjenja,
mogunost odzraivanja.
1. Kod integriranih sustava grijanja kao to je podno grijanje treba predvidjeti
mogunost pranjenja instalacije i odzraivanje za vie krugova ( preko zajednikog
razdjelnika).
2. Kod razliitih sustava (s radijatorima, integrirani sustavi drugi tipovi ogrjevnih tijela)
preporua se ugradnja elemenata za regulaciju.
3. Ukoliko sustav ima vie podsustava treba predvidjeti elemente za regulaciju za svaki
od njih.
4. Ukoliko se trai mjerenje potronje toplinske energije treba predvidjeti ugradnju
kalorimetara prema zahtjevima M5920, M5921, M5922 i EN 835.
5. Kod sustava daljinskog grijanja ili razvedenih sustava treba prouiti smjernice za
projektiranje ovakvih sustava.
Osnove prorauna
Norma M7500 daje proraun potrebne topline bez dodataka i odbitaka. Dodaci se
daju na utjecaj vjetra (npr. za prostoriju orijentiranu na SZ).
Kad se predviaju dui prekidi rada sustava treba predvidjeti dodatak na prekid
loenja.
Promjenom radnih parametara ogrjevnog tijela u odnosu na standardne promijenit e
se i njegov uinak a to mora biti uzeto u obzir prilikom prorauna i odabira ogrjevnog
tijela.
Zahtjev: Toplinski uinak ogrjevnog tijela mora biti, za nazivne parametre prostora,
jednak ili vei od nominalnog n potrebnog za taj prostor.
Prema DIN 4701, dio 3:1989 moe se dodati 15% toplinske snage u odnosu na
proraunatu radi odstupanja u gradnji odnosno unutarnje od referentne temperature.
Preko potrebnog toplinskog uinka n za pojedinu prostoriju i poznatog uinka jednog

lanka ili dunog metra ploastog radijatora moemo odrediti potreban broj lanaka
odnosno veliinu ploastog radijatora.
gdje su:
1n - snaga (uinak) jednog lanka (W/l.) ili dunog metra ploastog radijatora
(W/m) odreen prema EN 422-2,
fg - ukupni faktor korekcije u odnosu na standardne vrijednosti dobivene
ispitivanjem.
CJEVOVODI KOD
GRIJANJA I
KLIMATIZACIJE
Za protok raznih plinova, para i tekuina, a u nekim sluajevima i transport

krutih tvari slue cijevni vodovi. Oni su izgraeni od elemenata kao to su:
cijevi, ventili, zasuni, pipci (slavine), zaklopke (priklopci) i dr. Cijevi i njihovi
dijelovi se zbog pojednostavljenja prikazuju pomou simbola u crteima,
slika 20.1. Takvo prikazivanje omoguuje standardizacija pojedinih dijelova.

Standardni simboli pojednostavljuju shemu cijevnog voda tako da dolazi do
izraaja tok strujanja fluida i princip djelovanja cijevnog voda.
R - rezervoar, V - ventil, C cijevni vod

Shema cijevnog
Za industrijske objekte predlae se sustav zatitnog bojenja cijevnog

voda:
crveni prstenovi za upozorenje na lakozapaljive poarne i
eksplozivne tvari,
uti prstenovi za obiljeavanje opasnih i tetnih tvari za zdravlje
ljudi (otrovnih, zaguljivih, i dr.),
zeleni prstenovi za bezopasne i neutralne tvari.
Transportiranje plinova, pare, tekuina, a ponekad i krutih tvari

sa jednog mjesta na drugo mjesto obavlja se pomou cjevovoda. Pri tome,
udaljenost izmeu tih mjesta moe biti veoma velika (naftovod,
plinovod, itd.) ili vrlo mala (pretakanje vina iz rezervoara u manje
posude). Osnovni sastavni dijelovi cjevovoda su cijevi. Cijevni vod s
veom duinom sastavljen je od vie pojedinanih cijevi, koje moraju biti
meusobno prikladno spojene. Spajanje cijevi obavlja se najee
pomou prirubnica. U eksploataciji je koritenje cijevnog voda praktino
neogranieno obzirom ne osnovne parametar fluida, kao to su tlak,
temperatura i vrsta fluida. Radni tlakovi cijevnog voda su u rasponu od
vrlo niskih podtlaka (cca 5 kPa), pa do veoma visokih tlakova (oko 50
MPa). Raspon radnih temperatura iznosi od oko 200C (kod ukapljenih
plinova) do +900C (kod energetskih postrojenja). Visoki radni tlakovi
zahtijevaju dovoljno vrste i izdrljive izvedbe sastavnih dijelova
cijevnog voda. Ovdje su u uskoj vezi i visoke radne temperature,
obzirom da promjena temperature izravno utjee na veliinu mehanikih
Kod projektiranja cijevnog voda treba uzeti u obzir i agresivnost fluida koja
se oituje u ubrzanom troenju materijala cijevi uslijed kemijskog,

korozivnog i erozivnog djelovanja. Za transportiranje raznih vrsti fluida
najee se koristi kruta izvedba cijevnog voda, ali ne u svim sluajevima.
Ne postoji materijal koji bi mogao udovoljiti svim navedenom parametrima
kod transportiranja plinova, pare, tekuina i krutih tvari. Zato je u svakom
pojedinom sluaju neophodno odabrati optimalan materijal u odnosu na
osnovne parametre: radni tlak i temperaturu, uvjete eksploatacije i
otpornost na korozivna oteenja. Takoer, postoji niz primjera izvedbi sa
kombiniranom upotrebom dva razliita materijala, kada se istovremeno
koriste njihova pozitivna svojstva.
Za izradu cijevi upotrebljavaju se sivi lijev, elik, bakar i njihove legure, aluminijske
legure, olovo, staklo, plastine mase, guma i tekstil. Za izradu krutih cjevovoda najvie
se koriste metalne cijevi. Za fleksibilne cjevovode upotrebljavaju se plastine, gumene
i tekstilne cijevi. Osnovne dimenzije metalnih cijevi (promjer i debljina stjenke) su
standardizirane. Cijevi od sivog lijeva imaju dobru otpornost na korozivna oteenja.
One se koriste za transportiranje tekuina (voda, nafta i njezini derivati, otpadne vode)
kod predtlaka do 1 MPa. Ako trasa cijevnog voda nije pravocrtna ili cijevni vod treba
granati, koristi se posebno lijevane standardizirane umetke. Razlog tome je injenica
da se odlivena cijev naknadno ne moe savijati, a to im je i najvei nedostatak.
eline cijevi se proizvode u vrlo irokom asortimanu. Podijeljene su u dvije skupine
prema postupku izrade: beavne i avne. Beavne cijevi izrauju se postupkom
valjanja ili vuenja, a avne zavarivanjem. Zavareni av moe biti ravan ili spiralan po
duini cijevi. Upotrebljavaju se za sve vrste fluida, te kod svih radnih tlakova i
temperatura.
Sve mogue i poznate varijante cijevnih spojeva treba svrstati u dvije glavne
skupine: nerastavljivi i rastavljivi spojevi. Nerastavljivi spojevi se izvode zakivanjem,
lemljenjem i zavarivanjem uglavnom kod metalnih cijevi. Najvie se koristi
zavarivanje, posebno kod elinih cijevi. Oblik ava moe biti sueoni ili kutni, a
pomou njega se spajaju ogranci, slika 20.3. Postupak spajanja daje nepropustan
spoj, pa ovdje nije potrebno poduzimati posebne mjere za hermetinost spoja.
Vrste spojeva cijevi: a) sueoni i b) kutni

spoj cijevi
Uslijed protoka toplih fluida kroz cijevni vod dolazi do produenja (dilatacije) cijevnog
voda, to ovisi o njegovoj ukupnoj duini. Kompenzacijske cijevi se rabe kod sustava
koji zbog istezanja i skupljanja uslijed temperaturnog optereenja omoguavaju
dilataciju sustava
Kompenzacijska cijev u obliku valovite lire
Priblian proraun cijevnog voda provodi se u tri stupnja:

1. odreivanje unutarnjeg promjera cijevi ili normalnog otvora,
2. odreivanje potrebne debljine stjenke cijevi i
3. provjera naprezanja u prirubnici i u vijcima prirubnikog spoja.
Nominalni otvor se odreuje na osnovi zadane koliine fluida Q [m3/s] koja treba proi
kroz cijevni vod u odreenom vremenu i potivanja zakona kontinuiteta, prema:
Di .
vQ
4
2
Di 2
Q
m
v
ovdje je v [m/s] srednja brzina protjecanja fluida, koja priblino iznosi:

0.5 do 5 [m/s]
20 do 30 [m/s]
30 do 50 [m/s]
15 do 80 [m/s]
za transportiranje vode,
za transportiranje zasiene pare,
za transportiranje pregrijane pare i
za transportiranje zraka.
Debljina stijenke odreuje se pomou jednadbe:
D pn
f
2
F
c1 c2 m
gdje je:
D [m] unutarnji promjer cijevi,
pn [Pa] nominalni tlak,
faktor slabljenja stjenke cijevi ( = 1 za beavne cijevi; = 0,7 do 0,9 za

avne cijevi),
f [N/m2] granica teenja kod radne temperature 1C,
vF [m/s] 1,6 do 2 stupanj sigurnosti u odnosu na granicu teenja,
c1 [m] dodatak zbog netonosti izrade cijevi i
c2 [m] dodatak za koroziju.
Prirubniki spoj cjevovoda
Izraunata debljina stijenke i unutarnji promjer moraju biti usaglaeni sa

standardiziranim dimenzijama cijevi. Broj i promjer vijaka i dimenzije prirubnice
propisani su u standardu prema nominalnom otvoru i tlaku. No, ipak je potrebno
kontrolirati veliinu naprezanja u priteznim vijcima i prirubnici uslijed optereenja sa
silom pritezanja. Ukupna sila u prirubnikom spoju prema slici 20.5. odreena je
izrazom (122), a prethodna ukupna sila pritezanja izrazom (123).
Dm
Fr
p n N
4
Fo 2.5 3.5 Fr N
gdje je:
Dm [m]
srednji promjer brtve.
Ukupnu silu F0 treba podijeliti sa brojem vijaka kako bi se dobilo optereenje

jednog vijka F01.
Cijevna armatura
Osnovni zadaci cijevne armature su:
1.potpuno prekidanje proticanja fluida (zaporna armatura),

2.usmjeravanje i reguliranje proticanja fluida (regulaciona armatura),
3.osiguravanje cijevnog voda i prikljunih ureaja i strojeva od moguih
iznenadnih preoptereenja ili drugih nepoeljinih pojava (sigurnosna armatura),
4.mjerenje i nadzor pojava u cijevnim vodovima (kontrolirana armatura).
Prema osnovnim zadacima podeene su i izvedbe pojedinih vrsta armature, a to

znai da je povelik asortiman izvedbi razne armature
Smjernice za izbor armatura
Nije mogue
Mogue
Mogue
Nije mogue
Obiljeje
Ventil
Zasun
Pipac
Zaklopac
Ugradna duljina
Velika
Mala
Srednja
Mala
Visina izvedbe
Srednja
Velika
Mala
Mala
Otpor strujanju
Srednji
Mali
Mali
Umjeren
Uvjetna
Dobra
Dobra
Dobra
Srednje
Dugo
Kratko
Srednje
Sila namjetanja
Srednja
Mala
Mala
Varira
Troenja sjedala
Malo
umjereno
veliko
malo
Srednji DN
Najvei DN
Srednji DN
Njavei DN
Najvei PN
SrednjI PN
Srednji PN
Mali PN
Vrlo dobra
Loa
Umjerena
Dobra
Prikladnost za promjenu
smjera strujanja
Vrijeme otvaranja odn.
zatvaranja
Upotreba
Prikladnost za procese
namjetanja
Gubitak tlaka na armaturama i savijenim dijelovima odnosno grananju cijevi, izraeno u

ekvivalentnim duinama vodova
Armatura odn.
dio voda
Slika
Ekvivalentna duina voda u mm

Unutranji promjer cijevi (nazivni promjer) u mm
25
50
80
100
125
150
200 250
300
Zaporni ventil
15
25
35
50
60
85
110
140
Zaporni zasun
03
0,7
1,0
1,5
2,5
3,5
Koljeno cijevi
1,5
3,5
10
15
20
35
50
Koljeno cijevi
(r = d)
0,3
0,6
1,0
1,5
2,0
2,5
10
Koljeno
cijevi (r = 2d)
Cijevni
nastavak
Redukciona
fazona
0,15
0,3
0,5
0,8
1,0
1,5
10
15
20
25
32
40
0,5
1,0
2,5
3,5
4,0
10
Prema konstruktivnoj izvedbi i funkcionalnosti, zaporna armatura se moe

razvrstati u 4 grupe, i to: ventili, zasuni, pipci (slavine) i zaklopke (priklopci).
Zaporna armatura
Zaporni ventil
Zasun
Pipac
Primjer 20.1.
Odrediti unutarnji promjer i debljinu stijenke beavne eline cijevi .0206 za protok
pare pod radnim tlakom p = 800 N/cm2 i temperature t = 250C. Koliina protoka iznosi
Q = 2 l/s a brzina v = 25 m/s.
Rjeenje
Q
0,002
Du 200
200
vm
25
Du 1 cm 10 mm
Du p
1 800
s
c
0,1
2 sd
2 1 8000
s 0,15 cm 0,15 mm
Gdje su: Du unutarnji promjer cijavi i s debljina stjenke cijevi
PAMETNA KUA
to je pametna kua
U staroj Grkoj najvea je uvreda bila nekomu rei da je nepismen. Danas

svi znamo itati i pisati.
Informacije su svugdje oko nas. Javljaju se novi mediji kojima prenosimo
informacije. U suvremenome svijetu trebamo znati pronai informaciju,
prepoznati informaciju koja moe rijeiti problem, vrednovati i organizirati
informacije te ih uinkovito rabiti.
Danas se spominje i digitalna pismenost. Ona se odnosi na sposobnost
itanja i razumijevanja hiperteksta ili multimedijskih tekstova, a ukljuuje
razumijevanje slika, zvukova i teksta.
Za razliku od digitalne pismenosti, informacijska pismenost podrazumijeva
cjelokupan svijet informacija, obuhvaajui i one u tiskanome obliku. Stoga
je ona iri pojam od digitalne pismenosti jer sve informacije jo nisu u
elektronikome obliku, a opseg dostupnoga digitalnog sadraja skroman je
u odnosu na koliinu tiskanih.
Toplinska ugodnost
Osjeaj ugodnosti nuno je individualan tj. ne postoji neki odreeni

skup veliina stanja okolia u kojem bi ba svaka osoba iskazala
zadovoljstvo (u skupu osoba koje borave ili obavljaju iste aktivnosti u
odreenom prostoru uvijek se javlja izvjestan broj nezadovoljnih).
Ugodnost je skup veliina stanja okolia u kojem postotak nezadovoljnih
ne prelazi odreenu vrijednost.
Osnovni faktori koji utjeu na toplinsku ugodnost osoba u prostoru
su: temperatura zraka u prostoriji, temperatura ploha prostorije, vlanost
zraka, strujanje zraka (brzina, smjer), razina odjevenosti, razina fizike
aktivnosti, te ostali faktori (dob, buka, namjena prostora, kvaliteta
zraka,...).
Toplinska ugodnost rezultat je zajednikog meudjelovanja navedenih
faktora. Pri promjeni samo jedne veliine stanja, istu ili slinu razinu
ugodnosti mogue je ostvariti samo uz promjenu i neke druge veliine
stanja. Izmjena osjetne topline vri se odreenim mehanizmima
(provoenje, konvekcija i zraenje), odnosno kao osjetna i latentna
toplina (isparavanje) s povrine koe.
CENTRALNI SUSTAV NUDI SLJEDEE MOGUNOSTI:

Regulacija sustava grijanja prema koritenju i individualnim eljamaregulirati se moe temperatura svake prostorije posebno
Ozraivanje prostorije (CO2 senzor) - ovisno o kvaliteti zraka, otvaraju i/ili
zatvaraju se prozori te prema potrebi ukljuuje ventilator
Rolete i aluzine se mogu podiu/sputaju prema svjetlosti ili po potrebi
Rasvjeta - postoje senzori detekcije prisutnosti, ali i mogunost regulacije
prema eljama, potrebama i dnevnoj svjetlosti u prostoriji
Upravljanje kuanskim ureajima na daljinu (preko mobitela i sl.)
Upozoravanje ukoliko ste prije izlaska ili spavanja ostavili otvoren prozor, vrata
ili garana vrata
Nadzorna funkcija i alarm
Upravljanje za vrijeme godinjeg odmora - sputanjem i dizanjem roleta, te
paljenjem i gaenjem svjetla stvara dojam da je netko u kui,
Vremensko upravljanje - rasvjeta, grijanje, aluzine i kuanski ureaji mogu
se ukljuivati/iskljuivati preko vremenskog upravljanja, a kuanski ureaji koji
su veliki potroai energije se automatski ukljuuju u vrijeme jeftinijie tarife
Upravljanje kljuem - okretanjem kljua u bravi i naputanjem kue, aktivira
se alarm i definirane utinice se iskljuuju i/ili ukljuuju
FUNKCIONALNOSTI INTELIGENTNE KUE

Multimedijski centar
Multimedijalna rjeenja za pametnu kuu podrazumijevaju upravljanje s audio i
video ureajima iz bilo koje prostorije u kui. Pri tome su najee ureaji
pohranjeni u jednoj prostoriji dok su zvunici i monitori distribuirani po prostorijama
na nain koji najbolje odgovara korisniku. Viesobni sustavi omoguavaju
korisnicima da jednim ili vie izvora zvuka i/ili slike upravljaju iz svih za to
predvienih prostorija i da pri tome u raznim zonama mogu autonomno odabirati
audio i video izvor, ugaati glasnou itd. Pri tome centar ovakvog sustava s
pripadajuim komponentama moe biti smjeten na neko "nevidljivo" mjesto,
zvunike i LCD/plazma televizore je mogue "sakriti" u zid ili strop, pa jedine
vidljive komponente ostaju daljinski upravljai i upravljake tipkovnice.
Povezivanjem viesobnih sustava sa sustavom inteligentne kue omoguava se
korisniku da programiranjem razliitih "scena" (postavke sustava s obzirom na
eljenu atmosferu i aktivnost) pritiskom na jednu tipku potpuno prilagodi sve
funkcije oba sustava na eljenu razinu. Upravljanje takvim audio/video sustavom
se lako moe rijeiti univerzalnim daljinskim upravljaem (koji osim za kontrolu AV
ureaja takoer upravlja ostalim funkcijama u sustavu; osvjetljenje,
grijanje/hlaenje i mnogim drugim), ekranom osjetljivim na dodir montiranim na
zid, mobitelom putem SMS poruka, preko kunog osobnog raunala ili preko
Interneta kada korisnik nije u kui.
Osvjetljenje
Sustav automatskog osvjetljenja je irok pojam, koji obuhvaa automatsko paljenje i gaenje,
te pojaavanje i smanjivanje jaine svijetla. Automatsko osvjetljenje moe obuhvatiti samo
jednu prostoriju ili itavu kuu, vani i unutra. Sustav se ugrauje radi poboljanja kvalitete
ivota, ali i radi utede elektrine energije. U obinim kuanstvima bez sustava automatskog
osvjetljenja, najvea uteda elektrine energije se moe postii tako, da se u svim
prostorijama u kojima nije potrebno osvjetljenje, svijetla gase, to nije praktino, jer se to esto
zaboravi uiniti. Zato se ugrauju sustavi automatskog osvjetljenja, koji sami pale i gase
svjetla ovisno o potrebi ovjeka i jo pri tome, neki sustavi ovisno o sunevom svjetlu i dobu
dana reguliraju jainu osvjetljenja, to dodatno tedi elektrinu energiju. Postoje tri osnova
naina kontrole osvjetljenja: kontrola vremenskim ogranienjem, kontrola u ovisnosti o jaini
dnevnog svijetla i kontrola prisutnosti osobe u prostoru.
Senzori pokreta najee se koriste za vanjsku rasvjetu nou. Kad registriraju pokret, aktiviraju
vremensku kontrolu osvjetljenja koja odreeni vremenski period dri rasvjetu upaljenom. U
kombinaciji s detektorima dnevnog svjetla, mogue je postii energetski uinkovito upravljanje
vanjskom rasvjetom tako da se ona automatski pali samo nou i samo kad je registrirana
prisutnost osobe. Osim za vanjsku rasvjetu, detektori pokreta mogu se koristiti i u rijetko
koritenim prostorijama kao to su podrumi, stubita ili spremita.
Senzori prisutnosti postoje u infracrvenoj i ultrazvunoj izvedbi i njihova svrha je detektirati
prisutnost osoba u prostoriji i tome prilagoditi razinu osvjetljenja. Infracrveni senzori pogodni
su za otvorenije prostorije, dok su ultrazvuni senzori prisutnosti pogodni u prostorijama s
pregradama i slinim objektima koji se mogu pokazati kao smetnja infracrvenom senzoru.
Pametne rolete su rolete koje omoguavaju automatsko podeavanje razine svijetla u prostoriji
tijekom dana. Obino se izrauju sa dva mogua naina upravljanja: runim i automatskim
nainom rada. Kod runog naina rada obino je omogueno automatsko upravljanje iz
naslonjaa uz pomo daljinskog upravljaa. Kod automatskog naina rada upravljanje se svodi
na tumaenje vanjskih signala kao to je razina suneva zraenja, temperatura fasade, te
detekciju brzine vjetra ili kie. Takoer, rolete se mogu sputati i dizati u vrijeme koje korisnik
odredi. Tako bi se, ovisno o vrsti signala u automatskom nainu rada rolete trebale po zimi
spustiti po noi, dok bi se danju na temelju razine dnevnog svijetla podizale ovisno o razini
svijetla, dok bi ljeti upravljanje trebalo biti izvedeno tako da se danju spuste, a nou podignu
kako bi se omoguilo prozraivanje prostorije.
Sigurnost
Aspekt sigurnosti u pametnim kuama obuhvaa sigurnost osoba za
vrijeme boravka u kui, no i u njihovoj odsutnosti. Naime, kroz integrirani
sustav osiguranja sve prostorije kue pokrivene su senzorima koji
detektiraju razne opasnosti za stanovnike kue. Sigurnosni podsustav
omoguuje razne programirane radnje. Tako primjerice moe u sluaju
bolesti lana kuanstva automatski pozvati medicinsku pomo. U sluaju
pokuaja provale, automatski paliti sva svijetla u kuanstvu te obavijestiti
osobe koje borave u kui o trenutnoj opasnosti. Naime, kroz sredinji
sustav integriran u cijeloj kui mogunosti osiguranja postaju iznimno
snane i razliito programabilne. Mogunosti sigurnosnog podsustava
zbog integracije su iznimno velike, lako prilagodljive korisniku te pruaju
visoku razinu sigurnosti za sve osobe koje borave u takvoj kui.
Sigurnosni podsustav tako objedinjuje veinu ostalih izvedenih
podsustava i putem ugradbenog raunala koje radijskim putem
razmjenjuje informacije s ostalim raunalima i kontrolnim ploama u
kuanstvu stvara integriranu mreu.
HVAC
HVAC je skraenica od engleskih rijei Heating, Ventilation, i AirConditioning, koje na hrvatskom znae grijanje, ventilaciju i hlaenje, koji
su usko povezani i potrebni u svakom kuanstvu. Osnovna zadaa HVAC
sustava je odravanje ugodne temperature prostora, reguliranje vlanosti i
dovoenje svjeeg zraka. Ti parametri su bitni, kako bi boravak ljudi u
prostorijama bio to ugodniji, te kako bi se smanjio rizik od bolesti.
Grijanje
Grijanje slui za podizanje temperature prostorije tijekom hladnih
dana. Postoji vie naina grijanja. Centralno grijanje se sastoji od pei,
bojlera, cijevi, radijatora i pumpe. Pe slui za zagrijavanje sredstva
kojim se prenosi toplina. To je najee voda, premda se mogu koristiti
i para i zrak. Zagrijana voda se cijevima odvodi do radijatora preko
kojih se grije zrak u prostoriji. Pumpa tjera vodu da bi se toplina
jednako raspodijelila prema svim radijatorima. Regulirati se moe
temperatura svake prostorije posebno ovisno o koritenju i vlastitim
eljama.
Hlaenje
Slui za smanjenje temperature prostorije tijekom toplih dana. Za to se najee
koriste klima ureaji, koji uz hlaenje kontroliraju vlagu zraka i proiuju zrak. Zrak se
hladi tako da se kompresirani plin, najee freon, iri u unutarnjoj jedinici prilikom
ega oduzima toplinu okolnom zraku. Nakon toga se u plinovitom stanju freon prenosi
do vanjske jedinice gdje se ponovo kompresira i tako predaje toplinu vanjskom zraku.
Imamo senzor otvorenosti prozora ili vrata koji se moe povezati sa upravljanjem
sustava grijanja i hlaenja, kao i na alarmni sustav kojem dojavljuje je li prozor ostao
otvoren ili ne. Senzor otvorenosti prozora ili vrata povezuje se direktno s kontrolom
sustava grijanja/hlaenja i iskljuuje sustav kada netko otvori prozor ili vrata ili ih
ostavi otvorene dulje od zadanog perioda. Na taj nain iskljuuje se sustav grijanja kad
otvorenim prozorom u zimskom periodu doputamo ulaz svjeeg hladnog zraka te se
sprjeava rasipanje topline u okoli. Kad zakljuimo da je prostorija provjetrena,
zatvorit emo prozor, a sustav grijanja e se automatski pokrenuti. Isti takav sluaj je u
ljetnom periodu. Ako, s druge strane, naputate stan, alarmni sustav vas moe
obavijestiti o tome da je neki od prozora ostao otvoren ili ak tu informaciju dojaviti na
mobitel.
Ventilacija
Slui za dovoenje svjeeg zraka u prostoriju. Vrlo je korisno jer
se preko ventilacije odvodi ugljini dioksid, a dovodi kisik koji je
potreban za disanje. Takoer je vrlo bitno odvoenje vlage iz
prostorije, jer postoji mogunost razvoja raznih bakterija i
gljivica. Ventilacija se ukljuuje ovisno o kvaliteti zraka, otvaraju
i/ili zatvaraju se prozori te tako prema potrebi ukljuuje
ventilator.
Kontrola okunice
U dananje vrijeme kada nije samo bitno biti u mogunosti
kontrolirati samo unutranjost doma ve i podruje izvan njega,
lako je zapravo beinim putem slati naredbe raznim ureajima
koji su locirani u okunici. Tako je mogue pritiskom gumba
ukljuiti prskalice za navodnjavanje travnjaka ili vrta. Takoer
zgodne opcije pruaju se u vidu jednostavnog punjenja ili
pranjenja bazena, kontrole vanjskog osvjetljenja ili upravljanje
senzorima osjetljivim na pokret i raznim ureajima sigurnosti koji
djeluju ne unutar samog doma ve u njegovoj okunici.
Iz svega se moe naslutiti da su komponente inteligentne kue:

senzori koji prikupljaju podatke o stanju i dogaanjima u unutranjosti kue, njenoj
okolini, i graevini i svim (pod)sustavima koji ine kuu
suelja prema podsustavima koja omoguavaju upravljanje
suelja prema ljudima ukuanima i okolini koja omoguavaju ljudima da budu
informirani i da upravljaju kuom
suelja prema okolini koja pribavljaju podatke iz globalnog svjetskog okruenja
relevantne za predvianje dogaanja i ostvarenja funkcija za koje su potrebne
interakcije s drugim sustavima koji nisu nuno u neposrednoj okolini (meteorologija,
policija, lijenici, duani,)
sustavi automatskog upravljanja i regulacije koji e provoditi pravila koja zadaju ljudi ili
inteligentni algoritmi
inteligentni algoritmi tj. algoritmi koji predviaju dogaanja, prepoznaju obrasce
dogaaja i ponaanja ljudi, predviaju ili pogaaju potrebe i elje ljudi te donose
odluke
Kako to ustvari izgleda:

Istraivanja su pokazala da buenje alarmom, tj. nagli prekid sna dovodi do stresa koji se
akumulira tijekom vremena. Koliko se bolje naspavate kada se budite prirodno sa
izlaskom sunca? Namjestite buenje u eljeno vrijeme. inteligentna kua e dovoljno
rano ukljuiti grijanje da se ustanete u toplu kuu. U vrijeme buenja, podii e rolete
kako bi se probudili postepeno sa prirodnom svjetlou. Ukoliko Vas to ipak ne
probudi, ukljuit e se Vaa najdraa radio stanica.
Volite posebno toplu kupaonicu za jutarnje tuiranje? I kupaonica e biti ugrijana po vaoj
mjeri. Ukoliko je zimsko razdoblje, ukljuit e se grijai radi otapanja leda na stazi
kojom izlazite iz kue. Ali samo ukoliko zaista ima leda. Vaa kua moe upaliti i Va
automobil kako bi vas doekao ugrijan. Konano kad izaete iz kua, sve e se vratiti u
optimalno stanje tednje energije. Pogasit e se svjetla, reducirati grijanje, spustiti
rolete, aktivirati sigurnosni sustav. Bez brige, Vaa kua zna kada se vraate kako bi se
pripremila za doek. Ako dolazite ranije, poaljite SMS poruku
ukljuuje ventilator.
Blueroof Mission
Mentoring
Youth
Training
Employment
Live and work in
McKeesport
Blueroof
Senior Smart house
Smart products
Entrepreneurship
Senior Citizens
Housing
Computer Training
Remain in community
Blueroof Technologies Inc, is a non-profit corporation that will use innovation, invention
and entrepreneurship to help senior citizens remain at home in their communities and to
provide youth the opportunity to train and become responsible and productive citizens.
The main components of Blueroof Technologies are:
Economic Development
Smart House Technology
Housing for Seniors
Technical Education for youth
Entrepreneurship
House built by McKeesport

High School Construction
Technology students
Shown are the initial

designs for the Beta SCS
Two-bedroom, 1000 square

foot ranch
Bedrooms are oversized
and all the doors and
hallways are extra-wide
Bathroom is designed to
handle wheelchairs, with
extra space around the
fixtures and appliances
Wiring
TALK / DATA
TALK
DSL Modem
RS CS TR RD TD CD
Router/Firewall
Switching Hub w/ VPN
CISCO SYSTEMS
Internet
Residence
Server
7x
8x
9x
1x
2x
3x
10x
11x
12x
7x
8x
9x
4x
5x
6x
1x
2x
3x
10x
11x
12x
4x
5x
6x
C
7 8 9 101112
A
12 34 56
Switching
Hub
24 Port
House W iring
Contros
SIDE A
Ethernet
Ethernet
UPS
7x
8x
9x
1x
2x
3x
10x
11x
12x
7x
8x
9x
4x
5x
6x
1x
2x
3x
10x
11x
12x
4x
5x
6x
C
7 8 9 101112
A
1 2 34 56
House W Iring
Controls
SIDE B
Switching
Hub
24 Port
Wiring
Veza elemenata kod koe
Technology Components
McKeesport Senior Smart Cottage SMART functions
Energy Management
Remote adjustment of thermostat

Improve efficiency
Automatic cutback
Appliance and lighting control
Video monitoring
Turn on lights remotely

Stoves on/off
Water left running?
Who is at the front door?
Video conferencing
Family, Medical, Shopping
Security
Fire and smoke alarms

Intrusion-all windows and doors
Health
Blood pressure, temperature, EKG, weight, medication management and

recording, pacemaker monitoring, cholesterol testing IP connected
Safety
Activity monitors, alert buttons and fall detectors
Wellness
Diet, exercise and preventive medicine
Cyber Nurse
Visits a number of patients each day via the Internet.

Video conferencing to see and talk to patients.
Database of patient records and activity
Guaranteed power for two outlets in the house for emergency operation of
critical medical equipment. Propane UPS for every two houses
AC power emergency outlets
Research Center
Heizlastberechnung nach DIN EN 12831
184
Berechnungsverfahren fr einen
beheizten Raum
a)
Bestimmung der Werte fr die Norm-Auentemperatur und des

Jahresmittels der Auenlufttemperatur
Ermittlung der bentigten Angaben:
- Norm-Auentemperatur
- Jahresmittel der Auentemperatur
Meteorologische Daten
e
Nationaler Anhang
Tabelle 1 im Beiblatt
zur DIN EN 12831
IKE
Lehrstuhl fr Heiz- und Raumlufttechnik
Prof. Dr.-Ing. Michael Schmidt
185
beheizten Raum
b)
Festlegung der Rume (beheizt oder unbeheizt) und Festlegung der Werte
fr die Norm-Innentemperatur jedes beheizten Raumes;
Definition der Rume des Gebudes
beheizter Raum;
ja/nein
Ja
int
int
bu
Nein
NormInnentemperatur
unbeheizter
Raum
TemperaturReduktionsfaktor
Nationaler Anhang
Tabelle 2 im Beiblatt
zur DIN EN 12831
Nationaler
Anhang
Tabelle 4 im
Beiblatt zur DIN
EN 12831
IKE
186
Berechnungsverfahren fr einen beheizten

Raum
c)
Festlegung der Abmessungen und der wrmetechnischen Eigenschaften

aller Bauteile fr jeden beheizten oder unbeheizten Raum
Festlegen der Bemessungsart

Festlegen der wrmetechnischen
Eigenschaften aller Bauteile jedes
be- und unbeheizten Raums
int
int
bu
e
DIN EN ISO 6946
DIN EN ISO 13370
IKE
187
beheizten Raum
d)
Berechnung des Koeffizienten fr die Norm-Transmissionswrmeverluste

und Multiplizieren mit der Norm-Temperaturdifferenz, um die NormTransmissionswrmeverluste zu erhalten;
Berechnung der TransmissionsWrmeverluste:
(Norm-TransmissionswrmeverlustKoeffizient x NormTemperaturdifferenz)
int
int
bu
e
HT
T
Kapitel 7
IKE
188
beheizten Raum
e)
Berechnung des Koeffizienten fr die Norm-Lftungswrmeverluste

und multiplizieren mit der Norm-Temperaturdifferenz, um die NormLftungswrmeverluste zu erhalten;
Berechnung der LftungsWrmeverluste:
(NormLftungswrmeverlustkoeffizient x
Norm-Temperaturdifferenz)
int
int
bu
e
HV
V
ebenfalls
Kapitel 7
IKE
189
beheizten Raum
f)
Addieren der Norm-Transmissionswrmeverluste und der NormLftungswrmeverluste;
Berechnung der gesamten

Wrmeverluste:
(Norm-Transmissionswrmeverluste
+ Norm-Lftungswrmeverluste)
int
int
bu
e
T
V
Immer noch
Kapitel 7
IKE
190
beheizten Raum
h)
Die Auslegungs-Heizleistung der beheizten Rume ergibt sich aus der

Summe der Norm-Wrmeverluste und der Aufheizleistung;
Berechnung der gesamten

Heizlast:
(gesamte Wrmeverluste +
Aufheizleistung)
int
bu
int
RH
e
T
V
HL
IKE
VENTILACIJA
I
KLIMATUZACIJA
Toplinska ugodnost
Toplinska ugodnost prostora se definira kao stanje svijesti koje izraava
zadovoljstvo toplinskim obiljejima prostora.
Zato je tako vano voditi rauna o razini ugodnosti prostora u kojemu se

boravi? Prvo i osnovno, radi se o potrebi ovjeka da se osjeaja ugodno.
Ugodan ambijent izaziva dobro raspoloenje, zadovoljstvo, a takvo
psiholoko stanje ovjeka rezultira opim dobrim zdravstvenim stanjem,

te predstavlja poticaj izvravanju radnih obveza.
Toplinska ugodnost
Osjeaj ugodnosti - nuno individualan!
uvijek
se
javlja
izvjestan
broj
osoba
koje
iskazuju
odreeni
stupanj
nezadovoljstva.
Ugodnost u praksi - skup stanja okolia u kojem postotak nezadovoljnih ne

prelazi odreenu (propisanu) vrijednost! Rezultat zajednikog djelovanja niza
faktora.
KORIGIRANA EFEKTIVNA TEMPERATURA 0C
KORIGIRANA EFEKTIVNA TEMPERATURA 0C
Tehniki sustavi u zgradi

KGH sustavi:
GRIJANJE
HLAENJE
VENTILACIJA / KLIMATIZACIJA
Tehniki sustavi u zgradi
KGH sustavi:
uinkovitost sustava ima velik utjecaj na isporuenu energiju zgradi,
uinkovitost automatizacije i upravljanja ima velik utjecaj na, uinkovitost
sustava,
nain regulacije elemenata u sustavu (npr. uklj-isklj, stupnjevito,
kontinuirano) ima velik utjecaj na uinkovitost upravljanja.
Teorija irenja topline daje odgovor na sljedee probleme:

odravanje temperature tijela u propisanom temperaturnom intervalu;
odreivanje temperaturnog polja u nekom tijelu;
odreivanje brzine zagrijavanja ili ohladivanja tijela ili promatrane toke
tijela.
Toplina se prenosi na tri osnovna naina:
provoenjem (kondukcijom) kroz krutine, kapljevine i plinove;
konvekcijom (komeanjem) kapljevitih i plinovitih estica;

zraenjem (radijacijom), koje se odvija bez materijalnog posrednika, jer
se, kod ove izmjene topline, radi o valnim pojavama elektromagnetske
prirode.
Izmjena topline organizma s okoliem
Shematski prikaz izmjene topline kondukcijom, konvekcijom i

radijacijom
Cirkulacija topline pri zagrijavanju prostorije
Topli strop i hladan zid
najvei osjeaj neugode
Izmjena topline organizma pri visokim

temperaturama
Izlijevanje taline u lijevake lonce (ljevaonica
Slikovni prikaz zranih strujanja u sustavu prirodne

ventilacije, tzv. aeracije
Mehanika ventilacija
Intenzitet metabolizma za razliite

razine aktivnosti
ZATITA OD PREVELIKE TOPLINE

AUTOMATIZACIJA TEHNOLOKOG PROCESA
PROMJENA TEHNOLOKOG PROCESA
IZDVAJANJE VRUEG PROCESA ILI IZVORA TOPLINE
TOPLINSKA IZOLACIJA
ZASLONI PROTIV TOPLINSKOG ZRAENJA
OPA VENTILACIJA
LOKALNA ODSISNA VENTILACIJA

LOKALNO ODTEREENJE
SMANJENJE ENERGETSKE POTRONJE
SMANJENJE VREMENA IZLOENOSTI
OSOBNA ZATITA
Klimatizacija kao pojam oznauje sloeni proces koji ukljuuje pripremu, razvod i
ubacivanje zraka u kondicionirani prostor.
Klimatizacijom se reguliraju i odravaju, unutar zadanih granica, sljedei parametri:
temperatura zraka, relativna vlanost, brzina strujanja zraka, istoa zraka, razina buke
i razlika tlaka u prostoru, sve radi postizanja ugodnog i zdravog okolia za osobe koje
borave u prostoru, odnosno radi postizanja uvjeta za potrebe industrijske proizvodnje.
Zona boravka
GViK sustav ima etiri osnovne funkcije:

1. Osiguranje potrebne energije za hlaenje i grijanje prostora,
2. Priprema zraka: grijanje, hlaenje, ovlaivanje, odvlaivanje, proiavanje
te priguenje buke,
3. Razdioba kondicioniranog zraka u klimatiziranom prostoru (s dovoljnim
udjelom vanjskog zraka),
4. Regulacija i odravanje parametara u unutarnjem prostoru unutar zadanih
granica.
Osnovni imbenici koji utjeu na toplinsku ugodnost pri boravku osoba u

nekom prostoru su:
1. Temperatura zraka u prostoru
2. Temperatura ploha prostora
3. Vlanost zraka
4. Strujanje zraka (brzina, smjer)
5. Stupanj odjevenosti
6. Stupanj fizike aktivnosti
7. Ostali imbenici (kvaliteta zraka, namjena prostora, buka i dr.).
Temperatura ploha prostora

Povrinska temperatura unutarnjih ploha koje okruuju prostoriju redovito je
nia ili via od povrinske temperature ljudskog tijela. Uslijed toga dolazi do
izmjene topline zraenjem izmeu tijela i okolnih ploha i do pojave toplinskih
gubitaka tijela, to utjee na ugodnost. Pritom temperatura zraka moe biti u
granicama koje odgovaraju kriterijima ugodnosti npr. 22C.
Meutim, ako su temperature ploha znaajno nie od te vrijednosti (npr. zimi),
javit e se osjeaj kako je temperatura od 22C u prostoru preniska.
Analogija izmeu stvarnog i zamiljenog prostora
Klimatizacija
Postoji podjela sustava za pripremu zraka u normi DIN 1946, prema
mogunosti sustava da izvri etiri osnovna termodinamika procesa pripreme
vlanog zraka:
grijanje
hlaenje
ovlaivanje
odvlaivanje (suenje).
Temeljem ega se sustavi dijele na:
1. Sustavi ventilacije (izvravaju jedan od gore navedenih procesa)
2. Sustavi djelomine klimatizacije (izvravaju dva ili tri od navedenih
procesa)
3. Sustavi klimatizacije (izvravaju sva etiri procesa cjelogodinje).
Centralni zrani sustav klimatizacije
Centralne tlane i odsisne klimatizacijske jedinice prikazane na slikama predstavljaju

dvije od niza moguih konfiguracija.
Centralna tlana i odsisna klimatizacijska jedinica
Centralna klimatizacijska jedinica u presjeku shema
Usporedba izmeu centralnog i decentraliziranog sustava

klimatizacije
Vrste sustava
Podjela sustava klimatizacije prema
nositelju toplinskog uinka:
Zrani sustavi
Zrano vodeni sustavi
Vodeni sustavi
Neposredni rashladni sustavi.
Zrani sustavi
Kod zranih sustava nositelj toplinskog uinka je zrak, to znai da se toplinski gubici
prostora tijekom sezone grijanja pokrivaju zrakom koji se dovodi u prostor s
temperaturom viom od temperature prostorije. Ljeti je proces obrnut, odnosno
toplinsko optereenje nastalo od okolia i unutarnjih izvora odvodi se zrakom nie
temperature od temperature prostorije. Ovisno o ugraenim komponentama i njihovom
smjetaju, zrani sustav ima mnogo razliitih izvedbi.
Zrani sustavi mogu biti izvedeni kao:

niskobrzinski ili niskotlani
visokobrzinski ili visokotlani.
Osnovne znaajke niskobrzinskog i visokobrzinskog sustava klimatizacije
Prednosti zranih sustava:

Smjetaj veine opreme u klima strojarnici omoguuje pogon i odravanje izvan prostora u kojima se boravi. Dodatno, to
prua slobodu pri izboru opreme za filtriranje, priguenje vibracija i buke, te mogunost izbora visokokvalitetne i trajne
opreme
Cijevi, kanali, elektrina oprema, oienje, filtri i oprema koja stvara vibracije i buku, smjeteni su veinom izvan klimatiziranog
prostora, to smanjuje potrebu odravanja u prostoru i smanjuje mogunost povreda korisnika, oteenja namjetaja i
ometanja poslovnih procesa
Najvee mogunosti koritenja vanjskog zraka za besplatno hlaenje s mjealitem umjesto hlaenja rashladnim ureajem
Automatska regulacija brzo i jednostavno vri promjenu pogonskog reima ovisno o uvjetima vanjskog okolia
Velik izbor sustava regulacije po zonama, fleksibilnost i regulacija relativne vlanosti pri svim pogonskim uvjetima, s
mogunou istovremenog grijanja i hlaenja, ak i izvan sezone
Jednostavno se ugrauju sustavi povrata topline zrak-zrak i drugi
Omoguuje se fleksibilnost pri projektiranju optimalne razdiobe zraka i regulacija puhanja te prilagodljivost razliitim
lokalnim uvjetima
Mogu se primijeniti i kada su potrebne nestandardne koliine dobavnog ili vanjskog zraka (prostori u potlaku ili pretlaku i
sl.)
Dobro se prilagoavaju ovlaivanju zimi
Poveanjem broja izmjena zraka i koritenjem kvalitetne regulacije, mogue je odravati najpreciznije uvjete: do 0,15 K
na suhom termometru i 0,5% relativne vlanosti. Danas pojedini sustavi mogu odravati praktiki konstantne uvjete u
prostoru.
Nedostaci zranih sustava:
Prema preporukama u literaturi, upotreba zranih sustava isplativa je do toplinskog optereenja 50 W/m2. Potreban je velik
prostor za kanalski razvod, to smanjuje korisnu povrinu zgrade i poveava visinu zgrade.
Ovisno o razmjetaju, na veim povrinama treba osigurati dovoljno prostora za okomite kanale potrebne za distribuciju
zraka po visini zgrade
Osiguravanje pristupa krajnjim elementima sustava (ventilokonvektorima, distributerima) u kondicioniranom prostoru
zahtijeva blisku suradnju izmeu arhitekta, strojara i graevinara
Uravnoteenje (balansiranje) protoka zraka, pogotovo kod velikih sustava, moe biti sloeno i dugotrajno
Grijanje rubnih zona nije uvijek dostupno u izvedbi privremenog grijanja tijekom izgradnje zgrade.
Sustav s paketnom jedinicom
Krovna paketna klimatizacijska jedinica
Jednozonski sustav s konstantnim volumenom pojednostavljena shema
Funkcionalna shema spajanja i regulacije jednozonskog sustava djelomine

klimatizacije s konstantnim volumenom
Viezonski sustav sa zonskim dogrijaima pojednostavljena shema
Funkcionalna shema spajanja i regulacije viezonskog sustava

klimatizacije sa zonskim dogrijaima
Sustav s promjenjivim volumenom pojednostavljena shema
Ventil promjenjivog volumena zraka princip djelovanja

a) djelovanje regulatora protoka
b) djelovanje regulatora temperature
Dvokanalni sustav s konstantnim volumenom

pojednostavljena shema
Mijeajua kutija konstantnog volumena princip djelovanja
Dvokanalna mijeajua kutija promjenjivog volumena princip djelovanja
Ventilokonvektor u presjeku zidna izvedba
Ventilokonvektor u presjeku shema stropne izvedbe
Centralna priprema primarnog zraka s prikljuenim

ventilokonvektorima pojednostavljena shema
Centralna priprema primarnog zraka s odvojenim

ventilokonvektorima pojednostavljena shema
PRIMJERI RJEENJA REGULACIJE- Kondicioniranje bazena

Bazen u mirovanju, nema potrebe za odvlaivanjem

Grijanje I Klimatizacija - Nastavni Materijali

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Grijanje I Klimatizacija - Nastavni Materijali

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Dobrodoli na nastavu iz

Energetski menadment Korak po korak

Razmjetaj i upravljanje grijaim tijelima

Prijenos topline - gubici energije

Koja podruja kue gube

Zato mi trebamo grijanje?

Tipini gubitci topline kue

U staroj Grkoj najvea je uvreda bila nekomu rei da je nepismen. Danas

Osjeaj ugodnosti nuno je individualan tj. ne postoji neki odreeni

CENTRALNI SUSTAV NUDI SLJEDEE MOGUNOSTI:

Zagrijana voda se cijevima odvodi do radijatora preko kojih se

Takoer je vrlo bitno odvoenje vlage iz prostorije, jer postoji

TERMODINAMIKA TEMPERATURA osnovna SI veliina

najnia temperatura u prirodi

2. Celzijeva temperaturna ljestvica

Veza temperaturnih ljestvica

Zakon odranja energije

Prvi glavni zakon termodinamike (za zatvorene sustave)

Koliina topline koju treba dovesti tijelu mase m

Specifini toplinski kapacitet c kJ/kgK

Potrebna koliina topline

kJ/s, (kW) toplinski tok

Odreivanje masenog protoka

kJ/s, (kW) toplinski tok

Primjer: Odreivanje masenog protoka kroz cjevovod.

Stupanj djelovanja, korisnost

Faktor pretvorbe kompresijskih ljevokretnih procesa je vei od jedan, ( > 1)

Kanal promjenjivog presjeka

Iz ovog kanala izdvojit e se elementarna strujnica u toki koja je

Odredite promjer cijevi D2 ako je promjer D1=240mm, protok Q=50 l/s,

D1=240 mm; A1=0,0452 m2

Zakon o odravanju energije (strujanje bez trenja)

Dinamiki tlak je rezultat brzine strujanja fluida i rauna se pomou izraza:

gdje je: w (m/s) brzina strujanja fluida

Primjer: Izraunavanje apsolutnog statikog tlaka.

Za izraun apsolutnog tlaka potrebno je znati iznos atmosferskog tlaka na

Odredite protok i brzinu istjecanja idealnog fluida iz cijevi promjera D=200mm

Zakon o odravanju energije (strujanje bez trenja)

Dinamiki tlak je rezultat brzine strujanja fluida i rauna se pomou izraza:

gdje je: w (m/s) brzina strujanja fluida

Primjer: Izraunavanje apsolutnog statikog tlaka.

Za izraun apsolutnog tlaka potrebno je znati iznos atmosferskog tlaka na

Odredite protok i brzinu istjecanja idealnog fluida iz cijevi promjera D=200mm

Na slici je uoen kontrolni volumen koji obuhvaa unutarnjost ravaste

Hidrauliki i ekvivalentni promjer

Reynoldsova znaajka je bezdimenzijska veliina koja opisuje karakteristiku strujanja.

Strujanje fluida kroz cijev kod kojeg je Re <

Otpor strujanju u cijevima

koeficijent gubitaka, koji za ravne cijevi krunog presjeka iznosi:

R Pa/m pad tlaka po dunom metru cijevi.

Koeficijent trenja za cijevi je funkcija hrapavosti stijenke cijevi i oblika strujanja.

Za laminarno strujanje (Re < 2320) vrijedi:

> 2320) razlikujemo

Strujanje u hrapavoj cijevi:

( ovisi samo o Re znaajki).

( ovisi samo o relativnoj hrapavosti

Pad tlaka u cjevovodu

Openito se pad tlaka rauna pomou formule:

Koeficijent gubitaka se odreuje kao

a pad tlaka se odnosi na brzinu w1

Lokalni otpor kod proirenja

Odreivanje koeficijenta trenja u cijevi

b) Protjecanje kroz ravu, odvojke ili spojnicu