KNJIEVNOST STAROG ISTOKA

STAROEGIPATSKA KNJIEVNOST 3. i 2. tisuljee, religijske potrebe, umjetniko

oblikovanje (Himna Nilu, Poruka mudrosti)
BLISKI ISTOK (babilonsko-asirska knjievnost) Mezopotamija, Ep o Gilgameu, 2. tisuljee
prije Krista
INDIJSKA KNJIEVNOST Vede (svete knjige), Mahatbharata (opsean ep), Ramayana
(junaki ep), Paantantra (zbirka pounih pria i basni), 2. tisuljee pr. Kr.
DALEKI ISTOK (Kina) Knjiga pjesama (Konfucije 1. t. pr. Kr.)
STARA HEBREJSKA KNJIEVNOST Biblija
ARAPSKA KNJIEVNOST Kur'an (sveta knjiga), 1. t.

INDIJSKA KNJIEVNOST
VEDE u stihu i prozi 2. i 1. t. pr. Kr., 4 dijela (Rq veda) -> u stihu, rtveni obredi, himne
staroindijskim boanstvima
MAHATBHARATA ep; 4. st. pr. Kr. 4. st.; borba za vlast bliskih roaka, 18 knjiga,
najopsenije djelo, Pandavi <-> Kauravi
RAMAYANA junaki ep o ivotu kralja Rame i Site (idoli), usmena knjievnost, fantastiki
motivi, 7 knjiga
PAANTANTRA zbirka pounih pria i basni, 3. st.

BABILONSKO-ASIRSKA KNJIEVNOST
EP O GILGAMEU
- najstariji ep (1700. g. pr. Kr.)
- Gilgame trai besmrtnost
- klinasto pismo, akadski jezik
1 7 ploica = vanjski svijet, Gilgameov ivot i vladanje
8 12 ploica = unutarnji svijet, o odnosu ovjeka prema sebi
- 1. odlomak Gilgame se ispituje u vezi ivota i trajanju istoga, postavlja retorika pitanja u
vezi smrti te shaa da je ovjek smrtnik
- 2. odlomak Utapitim pria Gilgameu o velikom potopu
- Gilgame je povijesna linost, vladar Uruka, 2600. g. pr. Kr.

BIBLIJA
- 73 knjige, 1300. g. pr. Kr. i 100.g.
Biblos = stara fenika luka
ta biblia = knjiica
SZ (46)
sinajski savez Boga s narodom
Petoknjije
Povijesne knjige
Psalmi
Mudrosne knjige
Proroke knjige
(hebrejski jezik)

NZ (27)
Krist ostvaruje novi savez Boga s
ovjekom
Evanelja
Djela apostolska
Poslovice apostola Pavla
Katolike poslanice
Otkrivenje
(grki jezik)

Biblija je sveta knjiga krana koja se dijeli na dva dijela:

I.

STARI ZAVJET

- napisan je na 46 knjiga, a to su Petoknjije (Knjiga postanka, Knjiga izlaska, Levitski

zakonik, Knjiga brojeva i Ponovljeni zakon), Povijesne knjige, Psalmi, Mudrosne knjige i
Proroke knjige
- jezik je veinom hebrejski
KNJIGA POSTANKA
KAJIN I ABEL
- Eva je rodila dva sina Kajina i Abela; Abel je bio stoar pa je prinosio veu rtvu Jahvi,
a Kajin, zemljoradnik, manju; zbog toga je Kajin postao ljubomoran te ubio svoga brata;
Jahve ga je kaznio progonstvom
POTOP
- Bog odluuje pobiti sve grene ljude te ostaviti Nou na ivotu jer je on bio posluan;
Noa je izgradio veliku korablju te u nju smjestio sva iva bia u paru te sebe, enu, djecu
i njihove ene; pljusak je trajao 40 dana te nakon toga Noa pusti gavrana koji mu se
vrati; golubica mu se nije bratila; tada je znao da se voda povukla
KNJIGA IZLASKA
Osloboenje iz Egipta (ulomci)
GORUI GRM
- Mojsije je na brdu Horebu ugledao gorui grm koji nije sagorijevao; pribliio se grmu, a
iz njega se javi Bog koji je rekao da skine obuu jer stoji na svetom tlu; rekao je da je on
Bog Abrahamov i Bog Izakov
BOG OBJAVLJUJE SVOJE IME
- Mojsije je upitao Boga za ime, a Bog mu odgovori: "Ja sam onaj koji jesam.", jo mu je
jednom rekao da kae Izraelcima da ga je on poslao

POVIJESNE KNJIGE
- dijele se na tri dijela:
1. izraelska povijest od osvajanja Palestine do babilonskog suanjstva
2. od poetka do obnove idovske zajednice iza babilonskog suanjstva
3. pojedinani dogaaji od 7. do 5. st. prije Krista i dogaaji iz 2. st. prije Krista
JUDITA
- izvorni tekst pisan armejskim ili hebrejskim jezikom, a sauvana je samo u grkom
prijevodu
JUDITA I STARJEINE
- udovica Judita ivi u Betuliji, koju opsjeda Holoferno; stanovnitvo je bez vode i eli se
predati, a sveenici
kau da e priekati Boju pomo jo 5 dana; Judita se nije slagala s tom idejom
JUDITA I HOLOFERNO
- Judita je nakon molitve otila u odaje i uredila se kako je najbolje znala; slukinji preda
mijeh vina i vr ulja i
sve sloi na nju
PSALMI
- psalmi su zbirke religiozne lirike
- najvei dio psalama nastao je u 6. st. pr. Kr.
- dijele se na:
a) HIMNE (hvalospjeve) poziva se na slavljenje Boga
- ovdje spada Psalam 19
b) TUBALICE predstavlja narod koji moli za pomo
- ovdje spada Psalam 123
c) ZAHVALNICE predstavlja ljudske zahvalnice Bogu
- ovdje spada Psalam 129
MUDROSNE KNJIGE
- temelje se na ivotnu iskustvu i tradiciji
- sastoje se od 6 knjiga
- pripisuju se kralju Salomonu
PJESMA NAD PJESMAMA
- u ovom djelu zarunica predstavlja ljude, a zarunik Boga; zarunica je vjerna
zaruniku

II.

NOVI ZAVJET

EVANELJA
- njih piu 4 ovjeka: Matej, Marko, Luka (oni ine sinoptika evanelja), Ivan
- simboli Isusa Krista su: Zarunik, Pastir, Kruh, Svijetlo, Janje i Vrata
EVANELJE PO LUKI
Izgubljeni sin
- parabola pria u kojoj se jedna pojava usporeuje s drugom, potpuno razliitom
EVANELJE PO IVANU
Proslov
- govori o Isusu Kristu
Svjedoanstvo Ivana Krstitelja
- Ivan najavljuje dolazak Krista, onoga koji e se krstiti po Duhu Svetom
POSLANICE APOSTOLA PAVLA
Hvalospjev ljubavi
- ljubav je personificirana te ima veliku znaajku

ANTIKA/KLASINA KNJIEVNOST
- dvojako znaenje:
a) klasina knjievnost obuhvaa knjievna djela koja su prihvaena kao uzorna,
vrijedna i dostojna oponaanja u bilo kojem knjievnom razdoblju (npr. klasini pisci
Shakespeare, Goethe)
b) klasina knjievnost = ANTIKA KNJIEVNOST (lat. antiquus = star, starinski)
obuhvaa knjienost starih Grka i Rimljana, pa su prema tome i klasini jezici grki i
latinski
- starogrka knjievnost znaajna je za razvoj zapadne knjievne tradicije, glavne knjievne
vrste oblikovane su u njoj i preuzete od nje
- trajanje antike knjievnosti: zapoinje s Homerom 8. st. pr. Kr. i traje do 476. pada
Zapadnog Rimskog Carstva ili 529. kada car Justinijan zatvara filozofsku kolu u Ateni
- grka knjievnost dijeli se na tri razdoblja:
1) PRETKLASINO (ARHAJSKO) RAZDOBLJE (750. 450. pr. Kr.)
- karakterizira ga usmena knjievnost, dominantne knji. vrste su: EPOVI i LIRSKE
PJESME, nastaju Homerovi epovi Ilijada i Odiseja
- uoljivo je zanimanje za temeljna pitanja zajednice, postanak svijeta i bogove, ratovi
naroda, misao o smrti
2) KLASINO RAZDOBLJE (450. 323. pr. Kr. -> smrt Aleksandra Velikog)
- Atena kulturno i knjievno sredite, razvijaju se dramske vrste: tragedija i komedija
3) HELENISTIKO RAZDOBLJE dijeli se na:
a. aleksandrijsko razdoblje (323. 30 pr. Kr.) Aleksandrija -> kulturno sredite;
popularne kratke knjievne vrste: EPIGRAM, EPILIJ (kratka vrsta koja je
zamijenila ep), PASTIRSKA PJESMA)
b. rimsko (carsko) razdoblje (30. pr. Kr. 6. st, tj. 529.) grka se knjievnost
razvija u okviru rimske drave, pala pod rimsku vlast
- nove knji. vrste: roman

HOMER: ODISEJA
- ep u 24 pjevanja, ispjevan u heksametru = stih od 6 stopa, pet daktila (-uu) i jednog troheja
(-u)
- mlai i krai od Ilijade
- naslov epa je nastao prema glavnom junaku Odiseju (itakom kralju) koji je sudjelovao u
Trojanskom ratu, a zatim 10 godina luta dok mu bogovi ne dozvole da se vrati na Itaku
- tema: Odisejeva lutanja nakon Trojanskog rata i povratak na rodnu Itaku gdje ga eka vjerna
ena Penelopa
- ep prikazuje samo dogaaje iz desete godine lutanja, 41 dan prije njegova povratka
- ep zapoinje invokacijom u kojoj se ve najavljuje tema, stoga je u invokaci sadrana i epska
tehnika "in medias res"
- nakon invokacije razvija se pria o Odisejevu povratku prilikom kojega on pria svoje
pustolovine, susret s Penelopom sve do njezina prepoznavanja Odiseja i Odisejeva ubijanja
prosaca
- 4 fabularne linije u epu:

1. prati Odisejev povratak i pustolovine to ih je tijekom 10 godina doivio i o kojima pria

na dvoru fenikog kralja Alkinoja i princeze Nausinaje -> otkriva svoj identitet i
pripovijeda svoje dogodovtine od pada Troje epizode s lotofazima, Kiklopom,
Holifemom, Eolovom vreom vjetrova, Lestigoncima, o arobnici Kirki koja je njegove
mornare pretvorila u svinje, sputanju u Had, zatoenitvu na otoku Ogigiji
2. prati Telemahovo putovanje da nae oca
3. prikazuje skuptine bogova na Olimpu bogovi na skuptini odluuju da e se Odisej
vratiti kui
4. situacija na Itaki (Penelopa i prosci tjera ih Telemah, prosci prose Penelopu, goste se i
upropauju Odisejev imetak)
- radnja dostie vrhunac u prizoru ubojstva prosaca i Penelopinu prepoznavanju Odiseja
- ulomak prikazuje kako je Kiklop Polifem zatoio Odiseja i njegove mornare zatvorivi ih u
peinu
- Odisej smilja nain kako da ga nadmudri i spasi sebe i prijatelje, predstavlja se Kiklopu kao
Nitko i nudi mu vino; kad ga opije i izbije mu uarenim kopljem jedino oko; Kiklop zove ostale
Kiklope jer da mu Nitko hoe nauditi, a ostali ga ne shvaaju ozbiljno
- Odisej se spasi zahvaljujui jo jednoj mudrosti Kiklop je stajao na ulazu u peinu i pipao
ovce koje su izlazile da mu mornari ne bi pobjegli
- mornari su se svezali za trbuh ovaca i tako pobjegli
- karakterizacija Odiseja: mudar i lukav, dosjetljivi moreplovac; opreznost, hladnokrvno i mudro
rasuivanje te prijevara spaavaju ga od svih opasnosti; moderne crte njegove linosti
radoznalost i e za novim spoznajama
- Penelopa uzor brane vjernosti, mudra, oprezna
- naglaene su obiteljske vrijednosti, vrijednost prijateljstva i odanosti univerzalne ivotne
vrijednosti
- i ovdje se istiu likovi bogova: svemoni, sveznajui, pomau svojim miljenicima (Atena
zatitnica Odisejeva) i napadaju neprijatelje
- moderna znaajka epa: Odisej nije predstavnik zajednice, tj. ovo nije pria o zajednici ve o
pojedincu, individualnoj sudbini

GRKO LIRSKO PJESNITVO

- procvat grke lirske poezije 7./6. st. pr. Kr.
- melikom su se nazivale sve lirske vrste koje su se izvodile uz glazbenu pratnju, dijelila se na:
a) MONODIJSKU LIRIKU pjesma za jedan glas; za solo pjevanje uz pratnju lire
b) KORSKU LIRIKU vieglasna pjesma, recitira je kor, pisana za zborno pjevanje
- najee lirske vrste: himna, oda, elegija, ditiramb, epitalam (svadbena pjesma) pisale su se
kratke, saete pjesme
- predstavnici monodijske lirike:
1. ALKEJ (oko 7./6. st. pr. Kr.)
- iz grada Mitilene na otoku Lezbu
- otok Lezb u Egejskom moru u 6. st. pr. Kr. kulturno je sredite poznato po razvijenom
pjesnitvu, po njegovanju glazbenih i knjievnih oblika
- Alkej je pisao domoljubne pjesme s temama iz politikog ivota, himne bogovima,
pjesme uz gozbe
- pisao ALKEJSKOM STROFOM 4 stiha -> 2 jedanaesterca + deveterac + deseterac
LAI
- alegorijska domoljubna pjesma
- laa (pokidana, razderana, tone) predstavlja njegov rodni grad kojim vlada tiranin
Mirsil
- preko pjesme alkej pokazuje zabrinutost nad svojim rodnim gradom
- mogue je i drugo alegorijsko znaenje pjesme: laa prikazuje ovjeka kad se nae u
ivotnoj buri
2. SAPFA (6. st. pr. Kr.)
- s otoka Lezba, naelu kole za djevojke u kojoj se na elu sa Sapfom njegoao kult
boice Afrodite i kult ljubavi (Eros)
- uglavnom pisala ljubavne i svadbene pjesme
- satirika strofa 4 stiha -> 3 jedanaesterca + peterac
LJUBAVNA STRAST
- pjesma iznosi ljubavne osjeaje koje pobuuje blizina voljene osobe, tj. govori o
nemogunosti upravljanja tijelom kad je ovjek zaljubljen
- zavretak pjesme donosi pomirenje -> ne moemo se boriti protiv ljubavnih osjeaja i
treba trpjeti ljubavne boli
3. ANAKREONT (6. st. pr. Kr.)
- grki pjesnik rodom iz Male Azije

- u svojim pjesmama slavi vedre strane ivota, uivanje zemaljskih radosti koje ovjek
pronalazi u vinu, ljubavi i veselom drutvu
- anakreontska poezija anakreontika; poezija koja slavi ivot, zemaljske uitke, pjeva
o ljubavi
HEDONIZAM uivanje u ovozemaljskim uicima
PIJUCKAJMO
- pjesnik vidi radost ivota u pijuckanju, pjevanju i zabavljanju
- predstavnik korske lirike:
PINDAR (5. st. pr. Kr.)
- iz okolice Tebe, najpoznatiji po EPINKIJAMA = ode u ast natjecatelja
- pjesme je pisao po narudbi (grada ili osobe) i u njima je proslavio pobjednike na
natjecanjima
- utemeljitelj ode kao tradicionalnog oblika, naglaena misaonost u pjemama
PJESNIK O RATU
- u pjesmi su suprotstavljeni motivi rata i mira, sloge i nesloge
- pjesnik osuuje rat koji nosi zlo, stradanje, patnju, bol i zalae se za slogu i mir
antiratni karakter pjesme

ESHIL (525. 456. pr. Kr.)

- tvorac grke tragedije: uveo drugog glumca, smanjio ulogu kora i pojaao znaenje
dijaloga -> najstariji od grkih tragiara, roen blizu Atene
- borac u bitkama kod Maratona i Salamine, pobjeivao na dramskim natjecanjima
- napisao 90-ak drama sauvano 7 tragedija i trilogija (= tri tragedije koje ine cjelinu)
ORESTIJA (Agamemnon, rtva na grobu i Eumeride)
- tragedija PRIBJEGARKE 50 keri kralja Danoya bjee kako bi izbjegle udaju za oeva brata
Egipta i sklanjaju se u Arg gdje im kralj daje utoite
-> zbor je nositelj radnje, on predstavlja Danadide
- trilogija SEDMORICA PROTIV TEBE obrauje prokletstvo tebanskog kralja Laja koji se nije
pokorio proroanstvu da ne smije imati djece te se osveta izbrava na 3 pokoljenja: Laj Edip
Edipova djeca
OKOVANI PROMETEJ
- prvi i jedini sauvani dio trilogije o Prometeju (2. dio = Osloboeni Prometej; 3. dio =
Prometej Vatronoa)
- radnja tragedije odvija se izmeu dva dogaaja: Hefestova prikivanja Prometeja o stijenu i
Prometejeve konane propasti
- dramski sukob odvija se izmeu dva lika: Zeusa i Prometej, tj. ini ga borba izmeu tiranije
(Zeus) i pravde (Prometej), nasilja i ljubavi
- Zeus je odluio unititi ljudski rod i zamijeniti ga novim pokoljenjem koje e biti njegovo djelo
- Prometej je razapet izmeu ljudi (ljudima je darovao vatru, poduio ih lakem nainu ivota) i
bogova (prekrio je Zeusovu volju, pobunio se protiv vlasti i tiranije i u tome je njegova
herojska vrlina, a i tragina krivnja)
- Zeus je kaznio Prometeja: prikovan je na stijenu na Kavkazu i orao mu kljuca jetru; Prometej
Zeusu prorie propast i ne ili mu rei tajnu koju zna = tko e Zeusa svrgnuti s vlasti
- zavretak radnje: Zeus alje oluju nad planinu i stijena propada zajedno s Prometejom i
zborom
- radnja se zbiva meu bogovima, jedino ljudsko bie je Ilja -> ljubomorna Hera kaznila ju je
kravljim rogovima i obadima koji je napadaju
- svi likovi povlauju Zeusu osim Prometeja Prometej je tragiki junak koji nosi tragiku
krivnju: pomogao ljudima i ne eli Zeusu rei njegovu budunost, tragiki stradava (propada sa
stijenom), ali ostaje moralni pobjednik -> do kraja nepokoloebljiv u svojim idealima
- nema prave radnje: gl. lik odmah na poetku prikovan uz stijenu, tj. nepokretani razvija misli u
dijalog sa zborom i likovima koji kraj njega prolaze
- Prometej u monologu upuuje svoju tualjku prirodnim silama jer je nepravedno kanjen zbog
poinjenog dobroinstva prema ljudima
- simbolino znaenje: Eshil je svoj doivljaj tiranije prenio u svijet bogova, a Prometej je simbol
ovjekove ponude i otpora tiraniji, ljudski dobroinitelj, simbol borbe za osloboenje i
napredak ovjeanstva

SOFOKLO (5. st. pr. Kr.)

- grki tragia rodom iz Atene, 123 drame, 7 tragedija sauvano: AJANT, ELEKTRA, KRALJ EDIP,
ANTIGONA, TRAHINJANKE, FILOKJEJ, EDIP NA KOLONU
- njegov doprinos gr. tragediji: uvodi treeg glumca, pojaava ulogu dijaloga
KRALJ EDIP
- tragedija koja obrauje mit o kralju Edipu

- radnja zapoinje epskom tehnikom "in medias res" -> Edip je kralj Tebe kojom vlada kuga, a
zatim se otkrivaju dogaaji koji su prethodili tome
- kako je Edip postao kraljem, tko je ubio Laja i zato je na Tebu baeno prokletstvo
- na Tebu je baeno prokletstvo kuga, a gradi e biti spaen kada ubojice biveg tebanskog
kralja Laja budu kanjene
- Edip odluuje otkriti tko su ubojice biveg kralja i u svom upornom istraivanju dolazi do
strane spoznaje da je sam u neznanju ubio oca Laja i oenio se majkom Jokastom
- Edipova veliina: ima dovoljno snage da trai ubojicu (kad ve i sumnja na sebe) i da primi
gorku sudbinu, ima snage da sam sebe kazni: oslijepi se i odlazi u Kiteron u dobrovoljno
progonstvo, a Jokasta se objesi
- tema: istraga zloina i incesta
- analiza Edipova zloina: njegov zloin nije namjeran (on je ak otiao iz Korinta kako ne bi
ubio oca to mu je bilo prorokovano) ve je rezultat nesvjesne pogreke -> tragedija obrauje
pitanje pravednog grenika (obraen motiv patricida i incesta u neznanju krivca)
- Edipova nenamjerna pogreka je sudbinski predodreena, a ujedno je i Edipova tragina
krivnja -> on je tragiki junak
- Edipova elja za istinom dovodi ga u nesreu Edip je simboliki i progledao kad je shvatio to
je uinio i tada se oslijepio jer je bio slijep dok je gledao
IRONIJA upravo zbog toga to je otiao od "navodnih" roditelja Poliba i Merope ostvario je
proroanstvo
- ulomak: Edip je zabrinut jer ga mui proroanstvo da e ubiti oca i oeniti se majkom, dolazi
korintski glasnik s vijestima o prirodnoj smrti Poliba to predstavlja olakanje za Edipa, ali
glasnik postaje i glasnik nesree -> otkriva Edipu da je njemu pastir, Lajev podanik, predao
novoroena djeaka umjesto da ga ostavi u gori, a on ga je dao kralju Polibu otkriva da on nije
pravi Polibov sin
- Jokasta odgovara Edipa da dalje trai istinu, ali on pod svaku cijenu eli otkriti istinu i svoje
obiteljsko rodoslovlje
- Sofokla ne zanima toliko prokletstvo ve ga zanimaju LJUDSKI KARAKTER i POSTUPCI LIKOVA u
danim okolnostima
- prema Edipu nastao pojam EDIPOVSKI KOMPLEKS = pretjerana, pa i erotska ljubav mukog
djeteta prema majci i ljubomora prema ocu -> Edip od toga nije patio

EURIPID (oko 485. 406. pr. Kr.)

- posljednji veliki grki tragiar, ulogu zbora pretvorio u KOMENTATORA zbivanja (a ne sudionika
zbivanja)
- sauvano 17 tragedija, npr. Alekestida, Medeja, Hipolit, Elektra
- slui se mitolokom graom te prikazuje mitoloke junake kao obine ljude s ljudskim
nedostacima i strastima -> udubljuje se u ivot i psihu pojedinca
ELEKTRA
- obrada mitoloke teme (mita o Elektri), koju je obradio i Sofoklo (Elektra) i Eshil (rtva na
grobu); rodbinski odnosi u tragediji
PARIS -> (otima Helenu povod Trojanskog rata) -> HELENA udana za MENELAJA -> brat mu je
AGAMEMNON (djeca ORESTO, ELEKTRA, IFIGEMIJA koji je oenjen za Heleninu sestru
KLIMNESTRU -> ona je ubila Agamemnona s drugim muem EGISTOM (Agamemnovov brati)
- Agamemnona su ubili njegov brati Egist i ena mu Klitemnestra, oni s vjenaju; Egist postaje
mikenskim kraljem -> da bi sprijeili osvetu djece protjerali su Oresta, a Elektru udali za
siromanog seljaka kako njezini potomci ne bi doli na prijestolje
- Elektra mrzi majku i ouha jer su oni krivci oeve smrti, a i za njezin bijedan ivot -> njezina
svakodnevna bijeda razvija u njoj elju za osvetom i mrnju prema majci ona je psiholoki
razraen lik
- vraa se Orest i dogovaraju se oko osvete -> on prvi ubija Egista, a zatim je Elektra namamila
majku k sebi vijeu da je rodila i da Klitemnestra treba obaviti obred rtvovanja, ali e ona
sama ispasti rtva
- Elektra se dri naela kako krv treba naplatiti krvlju; predbacuje majci oevu smrt i nebrigu za
vlastitu djecu, a Klitemnestra opravdava svoj zloin kao osvetu za Ifigeniju (ker koju je
Agamemnon rvovao za sretan ishod Trojanskog rata), a i doveo sa sobom drugu enu
Kasandru, Pirjamovu ker
- Elektra joj govori da unato tome razborita ena mora poputati svome muu
- optuuje i nju i Helenu da su preljubnice
- Orest ubija majku, a Elektra je zaetnik, suuesnik; nakon majina ubojstva osjeaju kajanje i
grizoduje i shvaaju da osveta ne moe donijeti zadovoljstvo, nego jo veu patnju i nesreu
(njihova psihika kazna)

- radnja zavrava postupkom DEUS EX MACHINA (Bog iz stroja) postupak boga (ovdje
polubogova Dioskura) koji na neoekivan nain razrjeava radnju -> on ovjdje Elektri i Orestu
izrie fiziku kaznu razdvojenost i progonstvo
- Euripidova novina: DEHEROJIZACIJA = ljudi i bogovi nisu vie heroji, nego imaju osobine
obinih ljudi
- tema: mitoloka; Elektra i Orest ubijaju majku i ouha
- tragina sudbina Elektre i Oresta: moraju birati izmeu ljubavi prema ocu i ljubavi prema
majci -> iz toga izbija i njihova tragina krivnja koja je sudbinski predodreena, tragini junaci
konano tragino zavravaju

RIMSKA KNJIEVNOST
- nastavlja tradiciju grke knjievnosti, nastavlja i usavrava knjievne vrste kojih su tvorci Grci,
svojim izumom smatraju sve
- najee knjievne vrste: ditiramb, elegija, oda, himne, epigram, poslanice, ep, basna,
tragedija, komedija
- brojanje: od 240. pr. Kr. kada je Andronik (smatra se najstarijim rimskim knjievnikom) dao
izvesti neku svoju dramu do 476. pr. Kr.
- periodizacija:
1. ARHAJSKO RAZDOBLJE (240. 80. pr. Kr.) dominiraju knjievni prijevodi, osobito
razvijena komedija (Plant i Terencije)
2. ZLATNI VIJEK RIMSKE KNJIEVNOSTI vrhunac, (80. pr. Kr. 14.), epovi: Vergilije,
Ovidije; elegija i epigram: Katul; ljubavno pjesnitvo: Propercije, Tibul, Ovidije; poslanie:
Horacije; proza: Cezar; govornitvo: Ciceron
3. SREBRNI VIJEK (14. 117.) glavne knji. vrste: roman, basna (Fedro), epigram
(Marcijal), filozofski esej, tragedija (Seneka)
4. KNJIEVNOST KASNOG CARSTVA (117. 476.) pomirba dvaju svjetonazora:
rimskog i kranskog

TIT MAKCIJE PLAUT (3. st. pr. Kr.)

- najvei rimski komediograf
- u komedijama obrauje scene iz porodinog graanskog ivota, slui se grubim humorom i
vjeto voenom intrigom
- najznaajnije komedije MANAECHMI, HVALISAVI VOJNIK,
KRTAC
- likovi:
EUKLION stari krtac, vlasnik upa sa zlatom
FEDRIJA njegova ki
MEGADOR bogati starac koji se eli oeniti Fedriojom bez miraza, Likonidov ujak,
Eunomijin brat
LIKONID mladi zaljubljen u Fedriju, Megadorov neak
STAFILA Euklinova slukinja
STROBIL Likonidov rob (sluga)
EUNOMIJA Likonidova majka
- radnja: Euklion je u ognjitu naao up sa zlatom i otad ivi kao krtac; tjera sve iz kue, ne
puta nikoga u kuu, pravi se siromaan i govori da ide posuivati novac kako nitko ne bi
posumnjao da ima up; u vjenom je strahu da ga netko ne okrade, nosi up suda sa sobom
skriva ga u hram pa u umu, a up na kraju ukrade Strobil
- Euklion eli ker udati za Megadora kako ne bi trebao dati miraz, Likonid govori Euklionu da
mu je ker rodina i trai njezinu ruku, Euklion od njega trai da mu pomogne u traenju
kradljivca
- Likonid tjera Strobila da vrati up, a on ne eli -> kraj teksta, bio je izgubljen, a mogui
zavretak: Euklion dobije up, Likonid Fedriju, Strobil slobodu
- glavni motiv koji pokree radnju: krtost starca Eukliona i ljubavni trokut: Likonid -> Fedrija <Megador
- Euklion prislukuje Megadora kako govori o nepotrebnom mirazu od strane djevojaka jer kad
djevojka dolazi u kuu bez miraza ve vlada sloga i u veoj je podlonosti -> Euklionu se svidi
kako on govori
- komini nesporazum (quid pro quo, koji za koje): nakon to Euklion misli da s Likonidom
razgovara o upu, a Likonid misli da razgovaraju o njegovom zlatu Fedriji
- Euklion -> vaniji up od keri, zlato od sree, jedina briga mu je sigurnost njegova upa ->
ujedno i njegova traginost
- komedija karaktera i intrige (glavni pokreta intrige je Strobil)
- Plaut je utjecao na kasnije komediografe MARINA DRIA (Skup) i francuskog komediografa
MOLLIERA (krtac) preuzeli glavne motive i likove

GAJ VALERIJE KATUL (1. st. pr. Kr.)

- prvi veliki rimski lirski pjesnik, teme pjesama raznolike, ali prevladavaju ljubavne pjesma ->
opjevao svoju ljubav prema prevtljivoj Klodiji koju, u ast pjesnikinje Sapfe, u svojim pjesmama
zove Lezbijom
- moderna znaajka njegova pjesnitva: iskrenost i iznoenje vlastitog intimnog ivota
JADNI KATULE
- intiman ton pjesme, ljubavna pjesma u kojoj se pjesnik obraa sebi samome, sam sebi
savjetuje i odvraa od djevojke koja ga je odbila
- suprotstavljeni motivi pjesnikovih sretnih ljubavnih dana i njihove sadanje prolaznosti
intimni motivi iz vlastitog ivota

PUBLIJE VERGILIJE MARON (1. st. pr. Kr.)

- najznaajniji pjesnik rimske knjievnosti Augustova doma (30. 14. pr. Kr.) i najznaajniji
rimski epski pjesnik
- izgubivi oevo imanje sa sela se seli u Rim i primaju ga u knjievni krug Gaja Cilvija
Mecenate, zatitnika i pokrovitelja umjetnika
- tri znaajna djela: BUKOLIKE ili EKLOGE zbirka pastirskih pjesama, prikazuje idilian ivot
pastira u stadu, njihove ljubavne radosti i tuge
- u 4. eklogi najavljuje roenje mukog djeteta koji e svijetu donijeti blagostanje -> u srednjem
vijeku smatrali da je tom eklogom prorekao Kristovo roenje, stoga ga Dante uzima za svog
vodia u zagrobni svijet
GEORGIKE didaktini spjev o poljodjelstvu, podijeljen u 4 knjige kojima se obrauje ratarstvo,
voarstvo, stoarstvo, pelarstvo
ENEIDA junaki rimski nacionalni ep u 12 pjevanja, pisan u heksametru,
- namjera epa: proslaviti rimski narod i njegova cara Augusta
- ep obrauje mit o trojanskom junaku Eneji (sin Analiza i Venere) koji je po padu Troje osnovao
rimsku dravu, praotac grada Rima
- prvih 6 pjevanja podsjea na Odiseju: Eneja s ostalim preivjelim Trojancima luta ve sedam
godina morem i on je po nalogu bogova u potrazi za novom domovinom (Italijom)
- kao to je Odisej na dvoru Feaena pripovijedao svoje doivljaje, tako i Eneja kod kartake
kraljice Didone pria o propasti Troje i o svojim lutanjima -> izmeu Eneje i Didone na poticaj
boice Venere i Junone (Here), razvila se ljubav koja tragino zavrava (Didona se spaljuje na
lomai) jer je Eneja mora ostaviti i izvriti svoj zadatak nai domovinu u Italiji
- drugih 6 pjevanja (od 7.-12.) podsjea na Ilijadu: prikazuje Enejine borbe za osnutak nove
drave; nakon mnogo pustolovina Eneja dolazi na ue Tibera i trai od kralja Latina doputenje
za osnivanje grada te dobiva ponudu da oeni kraljevu ker Laviniju
- dolazi do nekih sukoba koje potiu bogovi, a nakon niza borbi s Lavinijinim bivim zarunikom
Turnom, Eneja ga ubija i moe osnovati rim
- slinost s Homerom: u pojedinim epizodama -> izrada tita za Eneju, prikaz borbi i pogibija,
skuptina bogova, oluje i brodolomi, Latin podsjea na prijama, Turno na Hektora
- ep slavi slavnu povijest Rima: ona je ocrtana na Enejevu titu, o slavnoj povijesni Rima od
Osnutka do cara Augustina govori Eneji njegov otac Anhiz kada je siao k njemu u podzemlje (u
podzemlju susree i Didonu koja se ubila zbog njega)
ENEJA rimski nacionalni junak, poboan, pokorava se boanskom zadatku i svojoj sudbini,
dosljedno ispunjava svoje obveze, krase ga junatvo i potenje -> ideali, rimske vrline
Augustova doba, lik uzorna Rimljanina
- Eneida je srednjovjekovnim ljudima sluila i kao proroka knjiga, a ep pisan po uzoru na
Eneidu zove se VERGILIJANSKI EP

KVIN HORACIJE FLAK (1. st. pr. Kr.)

- uz Vergilija najvaniji predstavnik rimske poezije Augustova doba, najvie prevoen antiki
pjesnik, Vergilije ga uvodi u Mecenatov krug -> i on kao potporu dobiva imanje
- djela:
SATIRE zbirka poezije u kojima Horacije iznosi mane svojih suvremenika s ciljem da se one
uklone
EPIZODE satirike pjesme otrijeg tona od onih u Satirama
PJESME (lat. Cormime) 4 knjige lirskih pjesama, bliske su pjesmama grkih pjesnika
POSLANICE (Epistuale) u 2 knjige obrauje teme iz svakodnevnog ivota, knjievne i moralne
teme pisane u heksametru
- najznaajnija je POSLANIA PIZONIMA -> bavi s problemom oblikovanja knjievnog djela i ve u
antici je prozvana ARS POETICA ili PJESNIKO UVIJEE
- Horacijeva poezija je misaonog karaktera i zagovara umjerene uitke i zadovoljstva
- stihovi mu obiluju izrekama (sentencijama), poznate su AB OVO (ud jajeta), IN MEDIAS RES (u
sredinu stvari), AUREA MEDIOCRITAS (zlatna sredina), CARPE DIEM (iskoristi dan)
ODA LIDIJI

- savrena kompozicija, nazvana kraljica ode

- pisana u obliku lirskog dijaloga izmeu pjesnika i njegove bive ljubavi
- prvih osam stihova govore o njihovoj proloj ljubavi, drugih osam o njihovim sadanjim
ljubavima, a zadnjih osam o budunosti daje zakljuak da kad bi im se povratila njihova ljubav
rado bi ivjeli zajedno
POSLANICA PIZONIMA (PJESNIKO UMIJEE)
- pisana u obliku pisma Pizonima
- poetika, tj. umna rasprava u kojoj Horacije na temelju svog znanja i iskustva daje savjete i
upute kojih bi se knjievnici u svom pisanju trebali pridravati
- po njemu djelo treba predstavljati jedinstvenu skladnu cjelinu (u oblikovanju likova,
pjesnikom jeziku, kompoziciji) i pisac mora pomijeati slatko s korisnim -> DULCE ETUTILE i na
taj nain itatelju pruiti i pouku i zabavu, treba odabrati primjerenu grau i koristiti se
primjerenim stilom u njezinoj doradi izlae svoja poetika naela

PUBLIJE OVDIJE NAZON (1. st. pr. Kr. 1. st.)

- rimski pjesnik, za ivota najitaniji u Rimu, naroito se odlikuje duhovitou i humorom
- prognan na Crno more (car August ga je protjerao iz Rima zbog nepotivanja drutvenih
normi) gdje je bio prisiljen ivjeti do smrti)
1. razdoblje stvaralatva: prevladava ljubavna poezija i mitoloki spjevovi, tu spadaju
djela: LJUBAVNE PJESME (AMORES) zbirka ljubavnih pjesama, LJUBAVNO UMIJEE (ARS
AMATORIA) parodiko-didaktiki ep u 3 knjige, pjesnik pouava umijeu ljubavi,
HEROIDE (Poslanice junakinja) zbirka ljubavnih pjesama mitolokih juunakinja
(Penelopa, Didona...) muevima ili dragima to se nalaze daleko
2. razdoblje: mitoloki spjev METAMORFOZE
3. razdoblje: kao prognanik pie dvije zbirke: TUALJKE i POSLANICE IZ PONTA u njima se
ali na svoju sudbinu i nada se povratku u Rim
METAMORFOZE (PRETVORBE)
- sadre 250 preradbi pria iz grke i rimske mitologije pisanih heksametrom i rasporeenih u
15 knjiga
- svaka pria u sebi sadri neku preobrazbu -> zbirka zapoinje stvaranjem svijeta (prva
preobrazba tj. prijelaz prvobitnog kaosa u kozmos) i zavrava dogaajem iz suvremene
povijesti (pretvorbom Julija Cezara u zvijezdu)
- ove je prie Ovidije obradio na svoj nain, psiholoki ocrtava likove i pripovijeda o njima kao o
svojim suvremenicima
PIRAM I TIZBA: ljubavna pria koja zavrava smru dvoje mladih koji su se zavoljeli preko
oeva
- preobrazba: plod duda (murve) postaje crne boje u znak na tugu i nesreu dvoje mladih
- ovo je mitoloka pria u 1. st. pr. Kr. bila rairena i omiljena kao poslije pria o Romeu i Juliji
- poznata je i pria o Niobi majka 7 sinova i 7 keri, uvrijedila je boicu Latonu koja joj se
osvetila ubojstvom sve djece
- Nioba se preobrazila u stijenu na brdu Sipihi iz koje tee voda u obliku suza

MARKO VALERIJE MARCIJAL (1. st.)

- najvei pjesnik epigrama, bio je tienik raznih bogataa i stjecao je njihovu naklonost
duhovitim i otrim epigramima, teme njegovih epigrama su vezane za ivot carskog Rima
- postaje uzor kasnijem epigramskom pjesnitvu
SIROMANI PJESNIK poanta epigrama: odijelo ne ini pjesnika