KREIMIR VUKOREPA prof., dipl.ing.stroj. i dipl.ing.sig.

ANKICA BURGER, dipl.ing.sig.

SIGURNOST I OSNOVE ZATITE

NA RADU

Predgovor
Ova knjiga sadri opi program i neke specijalistike programe osposobljavanja za rad na
siguran nain. Sa sadrajem prvog dijela " Uvod u zatitu na radu " treba se upoznati svaka
zaposlena osoba, bez obzira na kojem poslu radi.
U ostalim dijelovima razraene su opasnosti i mjere zatite, koje treba prouiti ovisno o
procesu i vrsti opasnosti s kojima se netko na poslu susree te pravila zatite na radu, koja se
pri tome moraju primjenjivati.
Da bi se osposobljavanje za rad na siguran nain provelo u cjelosti, na pojedinim poslovima
trebat e usvojiti i dodatna znanja koja nisu sadrana u ovoj knjizi.
Vaa je dunost da se drite ovoga to je u ovoj knjizi napisano, jer ete na taj nain izbjei
mnoge neugodnosti i neeljene posljedice.

-1-

S A D R A J:
1.
1.1.
1.2.
1.3.
1.4.

UVOD U ZATITU NA RADU

Osnovni pojmovi zatite na radu
Nastanak nezgode na radu
Profesionalna bolest
Ozljede

3
3
3
3

2.
2.1.
2.2.
2.3.
2.4.
2.5.

NAIN PROVEDBE ZATITE NA RADU

Zakonski propisi
Ureivanje zatite na radu
Prava i dunosti iz zatite na radu
Pravila zatite na radu
Sustav provedbe zatite na radu

6
6
7
8
8

3.
3.1.
3.2.
3.3.
3.4.

RADNI PROSTOR I RADNA OKOLINA

Opasnosti u radnom prostoru
Evakuacija i spaavanje iz radnog prostora
Znakovi sigurnosti u radnom prostoru
Oznaavanje cjevovoda

9
10
11
11

4.
4.1.
4.2.
4.3.

HIGIJENA RADA I PROFESIONALNE BOLESTI

Tjelesni napor i nefizioloki radni uvjeti
Toplinska okolina
Fizikalni i kemijski imbenici

12
13
15

5.

ZATITA OD POARA

16

6.

OSOBNA ZATITNA SREDSTVA

27

7.

PREHRANA I BOLESTI OVISNOSTI

33

8.

OSNOVE PRUANJA PRVE POMOI

35

9.
9.1.
9.2.
9.3.
9.4.
9.5.
9.6.
9.7.
9.8.
9.9.
9.10.
9.11.
9.12.

VRSTE I OPSEG OPASNOATI

Mehanike opasnosti od predmeta obrade, alata, strojeva
Opasnosti pri horizontalnom i vertikalnom transportu
Opasnosti od pada s visine ili u dubinu
Opasnosti od elektrine struje
Opasnosti pri rukovanju opasnim radnim tvarima
Opasnosti od praine
Opasnosti od buke
Opasnosti od vibracije
Opasnosti od neprilagoene rasvjete
Opasnosti od tetnih zraenja
Bioloke opasnosti
Rad u uvjetima uestalog stresa i/ili trajne psihike napetosti

39
39
44
49
54
58
60
62
63
64
65
67
67

-2-

1.

UVOD U ZATITU NA RADU

1.1.

OSNOVNI POJMOVI ZATITE NA RADU

Zatita na radu sastavni je dio radnog procesa i osnovni uvjet produktivnosti rada. To je skup
aktivnosti i mjera (tehnikih, pravnih, organizacijskih, ekonomskih, zdravstvenih i drugih), kojima se
osiguravaju uvjeti rada bez opasnosti za ivot i zdravlje.
Zatita na radu provodi se osobito radi ouvanja nesmetanog duevnog i tjelesnog razvitka mladei,
zatite ena od rizika koji bi mogli ugroziti ostvarivanje materinstva, zatite invalida i profesionalno
oboljelih osoba od daljnjeg oteenja zdravlja i umanjenja njihove radne sposobnosti te radi ouvanja
radne sposobnosti starijih radnika u granicama njihove ivotne dobi.
Uvjeti za siguran rad ostvareni su u sluaju kada sredstva rada, ovjek i radna okolina ispunjavaju
zahtjeve koji su sukladni s pravilima zatite na radu te oni kao takvi trajno osiguravaju pravilno
funkcioniranje procesa rada.
1.2.

NASTANAK NEZGODE NA RADU

U poremeenim odnosima ovjek stroj - radna okolina, javlja se rizik da ovjek postupi neispravno
te da svojim postupkom prouzroi nezgodu, koja moe, ali ne mora rezultirati ozljedom, tetom ili
nekim drugim gubitkom.

Nezgodama nazivamo neeljeni i nepredvidljivi dogaaj koji za posljedicu moe imati ozljedu ,
profesionalnu bolest , bolest u svezi s radom , materijalnu tetu ili neki drugi gubitak.

1.3.

PROFESIONALNE BOLESTI

Tijekom rada na radnika u njegovoj radnoj okolini djeluju mnogi imbenici. Kao posljedica djelovanja
tetnih imbenika na radnika, moe se javiti profesionalna bolest. Ona se moe javiti naglo ,
nakon kratkotrajnog djelovanja neke tetnosti ili kao posljedica uzastopnog i dugotrajnog djelovanja
nefiziolokih uvjeta rada, tetnih fizikalnih imbenika ( buke, vibracija, zraenja i sl.) kao i
nepovoljnih higijenskih uvjeta na radu.
Iako se ne ubrajaju u profesionalne bolesti, bolesti ovisnosti (puenje, alkoholizam, droga) tetno
djeluju na sredinji ivani sustav, smanjuju radnu sposobnost i stalna su opasnost za svakog radnika i
njegovu okolinu.
Bolesti koje se javljaju kod radnika koji obavljaju posao, ali nisu specifine samo za odreenu
profesiju nazivaju se bolesti u svezi s radom (svi oblici prehlada do kojih dolazi zbog rada na
otvorenom, oboljenja kraljenice i lokomotornog sustava).
1.4.

OZLJEDE

Nesree na radu pojavljuju se od samih poetaka organiziranog ljudskog rada, ali tek razvojem
industrije one postaju veliko drutveno zlo, pa ih mnogi s pravom nazivaju " rakom industrije ".

-3-

Pod pojmom nesree na poslu podrazumijeva se neeljen i nepredvidljivi dogaaj koji ima za
posljedicu ozljedu radnika, materijalnu tetu na imovini ili zagaenje okolia.
Ozljedom na radu smatra se svaka ozljeda radnika izazvana neposrednim i kratkotrajnim
mehanikim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, te ozljeda uzrokovana naglim promjenama poloaja
tijela, iznenadnim optereenjem tijela ili drugim promjenama fiziolokog stanja organizma, ako je
takva ozljeda uzrono vezana za obavljanje poslova na kojima radnik radi.
Ozljedom na radu smatra se i ozljeda radnika nastala prilikom redovnog puta od stana do mjesta
rada ili obrnuto te na slubenom putu.
S obzirom na vrste i opseg opasnosti u razliitim djelatnostima postoje i evidentne statistike razlike u
ukupnom broju ozlijeenih radnika po djelatnostima . Iz tih podataka moe se dobiti uvid u rang listu
rizinih djelatnosti ( Tablica 1. i Tablica 2.)
Tablica 1.
Prikaz rizinih djelatnosti u Hrvatskoj prema
broju teko ozlijeenih i poginulih radnika (2003.g.)

Rang
1.
2.
3.
4.
5.

Tablica 2.
Prikaz rizinih djelatnosti u Hrvatskoj prema
broju prijavljenih profesionalnih bolesti ( 2003. g.)

Rang

Rizine djelatnosti
Preraivaka industrija
Graditeljstvo
Poljoprivreda, lov, umarstvo
Prijevoz, skladitenje i veze
Zanatstvo i usluge

1.
2.
3.
4.
5.

Rizine djelatnosti
Preraivaka industrija
Poljoprivreda, lov,umarstvo
Zdravstvena zatita
Obrazovanje
Graevinarstvo

Osnovna je zadaa u provedbi mjera zatite na radu, da se u prvom redu utjee na smanjenje broja
nezgoda, a ne ozljeda. Ozljeda je krajnji nepovoljni rezultat niza zbivanja, koji su meusobno
uvjetovani. Oni potiu jedan drugog i nastavljaju se jedan na drugi poput niza ploica domina koje
se rue.
Iz prakse je znano da se pri obavljanju nekih poslova dogaa znatno vie nezgoda nego pri obavljanju
drugih poslova. Tako se, zbog razliitog stupnja opasnosti, dogaa vie nezgoda pri obavljanju
strojobravarskih poslova nego pri obavljanju uredskih poslova.
Ali, pri obavljanju poslova jednakog stupnja opasnosti opaaju se znatne razlike u uestalosti nezgoda
kod pojedinaca. Dakle, nezgode na radu osim o objektivnim prilikama, ovise i o osobinama
(subjektivnim) radnika i ne moe se govoriti o imbeniku sluajnosti. Nezgode pri radu nastaju kao
posljedica poremeaja u odnosima ovijeka i radne okoline.

O z lj e d a je krajnja karika u lancu uzroka koji su je prouzroili. Ozljedi prethodi

kao neeljeni neplanirani dogaaj. Nezgodi prethodi neija p o g r e k a .

-4-

nezgoda

To je u osnovi ljudska pogreka, koja moe biti direktna ( kada radnik radi suprotno pravilima zatite
na radu i sam nastrada), ali i indirektna, kada pogrijei netko drugi, a radnik nastrada ( projektant,
proizvoa stroja, voditelj poslova ili drugi radnik).

Odnos nezgoda i ozljeda

Svi neoekivani poremeaji ovog odnosa ne zavravaju ozljedom. Statistiki podaci govore, da se na
330 takvih poremeaja ili rizika, 300 puta ne dogodi nita, odnosno, nema nikakvih tetnih posljedica,
29 puta se dogodi opasni poremeaj ( sluajevi koji " zamalo nisu izazvali ozljedu "), a jedanput
nastaje ozljeda.
Svaka ozljeda predstavlja teret za pojedinca, njegovu obitelj i iru zajednicu.
Klju rjeenja u spreavanju nezgoda lei u odnosu ovjek radna okolina. U neodgovarajuoj okolini
nema sigurnog rada. Najvanije je da znamo da i na ovjeka i na radnu okolinu moemo utjecati.
Pogreke nastaju najee zbog toga to radnik:

ne zna raditi sigurno,

ne moe raditi sigurno ili
ne eli raditi sigurno.

Ti problemi mogu se uspjeno rijeiti prilagodbom radne okoline ovjeku ( ureenjem radnog
prostora, izvedbom sigurnih sredstava za rad i sl.) te prilagodbom ovjeka radnoj okolini
( formiranjem pravilnog stajalita, kolovanjem i osposobljavanjem, te pravilnim odabirom ljudi).
Nezgode se mogu izbjei ili smanjiti na najmanji mogui broj, ako onemoguimo djelovanje opasnosti
na ovjeka. To se moe postii na vie naina, od kojih su neki potpuno, a neki samo djelomino
pouzdani. Postoje opa naela zatite na radu u spreavanju nezgoda koja treba primjenjivati
odgovarajuim redosljedom:
1.
2.

3.
4.

tetne ili opasne postupke treba zamijeniti neopasnim ( kada je to mogue) potpuna
sigurnost;
tamo gdje opasnost ili tetnost ostaje kao nunost u radnom postupku, treba radnika
udaljiti iz dometa opasnosti ili tetnosti ( mehanizacijom i automatizacijom proizvodnog
procesa);
tek tamo gdje se i to pravilo ne moe primjeniti, primjenjuje se pravilo " svladavanje /
ograivanje " opasnosti ili tetnosti (ventilacijom, hermetizacijom,izolacijom, upotrebom
zatitnih naprava);
ako ne moemo primijeniti nijedno od spomenutih naela, treba primjeniti osobna
zatitna sredstva i opremu te odabrati radnika u skladu s traenim posebnim uvjetima
( zdravstvene i fizike osobine, dob i dr.) te propisivanje postupaka za rad na siguran
nain.

-5-

2.

NAIN PROVEDBE ZATITE NA RADU

2.1.

ZAKONSKI PROPISI

Zatita pri radu ureena je zakonima, pravilnicima , normama i drugim propisima.

Ve u Ustavu Republike Hrvatske definirane su neke osnovne postavke koje se odnose na zatitu pri
radu. To je u prvom redu definicija Hrvatske kao socijalne drave, koja vodi brigu o svojim graanima
na raznim podrujima, pa tako i na podruju radnih odnosa.
Zakon o radu slijedei je bitan zakon koji govori o zatiti na radu. Zakon obvezuje poslodavca da
osigura radnicima uvjete za siguran rad, da ih podui o opasnostima i mjerama zatite na radu, a
radnicima daje pravo odbijanja rada, koji im moe ugroziti ivot ili zdravlje i to uz punu nadoknadu
plae.
Zakon o zatiti na radu je osnovni zakonski propis koji definira zatitu na radu. U njemu su
definirane obveze i prava poslodavca, radnika te pojedinih subjekata kod poslodavca i meu
radnicima..
Postavke vezane za zatitu pri radu nalaze se u Zakonu o dravnom inspektoratu, Zakonu o
zdravstvenom osiguranju, Zakonu o zdravstvenoj zatiti te Zakonu o mirovinskom osiguranju.

Najbitnije postavke Zakona o zatiti na radu su:

zatita na radu je obveza poslodavca (organizacija, trokovi, nadzor i dr.),

radnik mora potivati propise zatite na radu, ponaati se u skladu s njima, ima
pravo zahtijevati da se zatita osigura, a ako nije osigurana ima pravo odbiti rad,
za zatitu je odgovoran poslodavac ili njegov ovlatenik,
o zatiti na radu na strunom polju brine strunjak zatite,
radnici izmeu sebe biraju predstavnika povjerenika radnika za zatitu na radu,
problematika zatite kod poslodavca razmatra se u sklopu Odbora za zatitu na
radu.

Osim propisa, zatita je ureena i odreenim pravilima, normama te drugim oblicima pisane ili
prihvaene regulative.
Dio sustava zatite na radu dijelom su odredbe i kolektivnih ugovora.
Postoji i niz podzakonskih akata i propisa koji konkretnije razrauju odreena pravila u pojedinim
segmentima zatite na radu. Nabrojiti emo samo neke: Pravilnik o radnim mjestima s posebnim
uvjetima rada, Pravilnik o osposobljavanju za rad na siguran nain, Pravilnik o ispitivanju i pregledu
strojeva i ureaja s poveanim opasnostima i dr.
2.2.

UREIVANJE ZATITE NA RADU

Cilj je zatite na radu da svaka zaposlena osoba u bilo kojoj tvrtki moe obavljati svoj radni zadatak,
bez ugroavanja vlastitog ili tueg ivota i zdravlja.
Taj se cilj postie definiranjem odreenih pravila ponaanja u odreenim okolnostima u obliku
p r a v i l n i k a ili propisa unutar tvrtke.

-6-

Pravilnik definira slijedee:

2.3.

dunosti radnika u svezi s zatitom pri radu,

radna mjesta na kojima se zatijevaju posebni uvjeti rada,
radna mjesta na kojima radnici imaju posebne ovlasti u svezi s zatitom pri radu,
potreba i nain koritenja osobnih zatitnih sredstava,
radna mjesta na kojima se obavljaju poslovi zatite pri radu, odnosno mjesto,
ulogu i zadau strunjaka ili strune slube zatite,
nain ostvarivanja prava na zatitu pri radu,
sadraj i nain osposobljavanja za rad na siguran nain, za pruanje prve pomoi,
evakuacije, gaenja poara i spaavanja,
nain pribavljanja, pravilne upotrebe te pregledavanja i ispitivanja sredstava
rada i osobnih zatitnih sredstava,
nain pruanja prve pomoi,
postupak ostvarivanja obveza prema nadzornim tijelima,
postupak u sluaju ozljede na radu i profesionalne bolesti.
PRAVA I DUNOSTI IZ ZATITE NA RADU

Pravo na zatitu pri radu imaju sve osobe koje se prema bilo kojoj osnovi nalaze na radu . U ovu
skupinu ubrajaju se i osobe na praksi, kolovanju ili usavravanju, osobe koje za vrijeme
izdravanja kazne zatvora ili odgojne mjere obavljaju nareene poslove, osobe koje obavljaju
djelatnost osobnim radom.
Odredbe Zakona ne odnose se na pripadnike oruanih snaga i redarstvene slube te kune pomonice.
Najvanija prava i dunosti pri radu:

Rad u zdravom radnom okoliu. U sluaju prisutnosti tetnosti, pravo je i dunost radnika
upoznati se sa svim izvorima opasnostima i mjerama zatite te koritenje odgovarajuih
osobnih zatitnih sredstava, koja su mu dana na raspolaganje.
Radnik ima pravo odmah odbiti rad, ako mu prijeti neposredna opasnost za ivot. U
sluaju prijetnje opasnosti za zdravlje, radnik ima pravo podnijeti pismeni zahtijev za
uspostavljanje sigurnih uvjeta rada. Ako u odreenom roku nije udovoljeno zahtjevu radnika,
radnik ima pravo odbiti rad na takvom mjestu. U sluaju da tvrtka smatra zahtijev
neopravdanim ili ne uvai odbijanje rada, inspektor zatite na radu moe utvrditi tko je u
pravu.
U sluaju povrede radne dunosti ( svjestani postupci koji se protive propisanim pravilima
zatite), radnik se mora na zahtjev neposrednog rukovoditelja udaljiti s radnog mjesta .
Radnik je duan izvjestiti svog neposrednom rukovoditelja, odnosno povjerenika radnika o
svakom uoenom izvoru opasnosti koji bi mogao izazvati ozljedu ili materijalnu tetu.
Radnik mora odmah ili najkasnije u roku 24 sata prijaviti svom neposrednom rukovoditelju
ozljedu koja se dogodila tijekom dolaska na posao, tijekom rada ili odlaska s posla.
Radnik rasporeen na radno mjesto za koje se zahtijeva periodiki zdravstveni pregled, mora
se redovito odazivati na pozive.
Dunost je radnika izvijestiti lijenika o bolestima od kojih boluje ili su se pojavile tijekom
rada, a koje se ne mogu utvrditi redovnim lijenikim pregledom (padavica, vrtoglavica i sl.).
Ako se netko povrijedi na radu, obveza je pruiti mu prvu pomo u okviru mogunosti i
znanja.

-7-

2.4.

U sluaju pojave poara na radnom mjestu ili njegovoj blizini ili u sluaju nastupa neke druge
pojave opasne za ivot i zdravlje, radnik je duan odmah pristupiti gaenju poara, odnosno
evakuaciji i spaavanju radnika, te odmah traiti pomo i obavijestiti neposrednog
rukovoditelja.
Dunost je i pravo radnika da se tijekom rada obrazuje i usavrava svoja znanja iz zatite pri
radu.
PRAVILA ZATITE NA RADU

P r a v i l a z a t i t e n a r a d u su odreeni naini zatite, kojima se uklanja ili

umanjuje opasnost ili oteenje zdravlja i druge osobe na radu.
Osnovna pravila zatite na radu
Pri obavljanju poslova i radnih zadataka primjenjuju se prvenstveno pravila zatite na radu, kojima se
uklanjaju ili smanjuju opasnosti za osobe - o s n o v n a p r a v i l a zatite pri radu.
O s n o v n a p r a v i l a zatite na radu sadre zahtjeve kojima moraju udovoljavati sredstva rada
(graevinski objekti, prijevozna sredstva, skele i orua za rad) kada su u upotrebi, a naroito u
pogledu opskrbljenosti zatitnim napravama i zatitnim ureajima, osiguranju od udara elektrine
struje, sprjeavanja i nastanka poara i eksplozija, ogranienja buke i vibracije i dr.)
Posebna pravila zatite na radu
Ako se primjenom osnovnih pravila zatite na radu ne mogu ukloniti opasnosti u potpunosti, moraju se
primijeniti pravila zatite, kojima se sprijeava nastajanje oteenja zdravlja i drugih tetnih posljedica
za osobe na radu.
P o s e b n a p r a v i l a zatite na radu sadre zahtijeve kojima mora udovoljavati radnik koji
obavlja rad i to u pogledu: dobi ivota, spola, strune sposobnosti, zdravstvenog, tjelesnog i psihikog
stanja, psihofiziolokih i psihikih sposobnosti. Pravila odreuju nain izvoenja odreenih poslova,
koritenje odgovarajuih osobnih zatitnih sredstava i opreme, zatitnih naprava i sl.

Priznata pravila zatite na radu

Priznatim pravilima zatite na radu podrazumijevaju se nauno dokazani ili u praksi provjereni nain
pogodan da se pri obavljanju poslova i radnih zadataka, odnosno na mjestu rada ukloni ili umanji
opasnost ili sprijei da ona izazove tetne posljedice za osobe na radu.
2.5.

SUSTAV PROVEDBE ZATITE U TVRTKI

Sustav se osniva na definiciji zadataka (prava i obveze) svake zaposlene osobe i ustanovljen je aktom
tvrtke. Provedba propisa, odnosno propisanih pravila zatite na radu, dunost je svake zaposlene
osobe, bez obzira na radno mjesto ili funkciju koju u organizaciji obavlja.
Kada se zaposlite, duni ste se opoznati sa svim izvorima opasnosti i mjerama zatite pri radu na
svojem radnom mjestu, odnosno poslovima koje ete obavljati. Tvrtka vam je duna osigurati sva
osobna zatitna sredstva i opremu predvienu za rad na vaem radnom mjestu.
Svaka tvrtka ima osobu ( ili cijelu slubu) koja posebno brine za provedbu i unapreenje zatite na
radu. Briga za zatitu na radu zadatak je i sindikata te sindikalnog povjerenika u tvrtki.

-8-

U tvrtkama s vie od 20 zaposlenih, radnici izmeu sebe biraju povjerenika radnika za zatitu na radu,
ija je prvenstvena zadaa pomo radnicima.
Nadzor nad provedbom mjera zatite na radu i zatite od poara provodi sluba zatite pri radu, kao i
vanjska tijela nadzora i to: inspekcija rada, sanitarna inspekcija, protupoarna inspekcija i dr.

3.

RADNI PROSTOR I RADNA OKOLINA

3.1.

Opasnosti u radnom prostoru

U radnom prostoru ovjeka okruuje mnogo razliitih opasnosti. Te opasnosti mogu izazvati ozljede
ili tetno djelovati na organizam i radnu sposobnost radnika. Neeljene posljedice nastaju ako se
poremeti odnos ovjeka i njegove okoline. Radnu okolinu ine prostor u kojem ovjek radi i sredstva s
kojima radi. ovjek provede najmanje jednu treinu ivota na radu pa bi ve i zbog toga trebalo voditi
rauna o odnosu ovjeka i radne okoline. Radni prostor i radna okolina normirani su i o njima se vodi
rauna pri projektiranju objekata za rad.
Graevinski objekti i prostorije namijenjeni za rad, kao i pomone prostorije, moraju se izvesti u
skladu sa zahtjevima pravila zatite na radu. Dimenzije prostorija, zidovi, podovi, vrata, prozori,
prometnice, zagrijavanje i provjetravanje, kao i sve instalacije, moraju odgovarati namjeni prostorije,
kako bi osobe koje se nalaze u radnim prostorijama imale pogodne uvjete za rad.
Kako bi se ustanovilo odgovara li radna okolina uvjetima utvrenim pravilima zatite na radu, tvrtka
je duna obavljati ispitivanja u radnim prostorijama (i izvan radnih prostorija) u kojima:

proces rada utjee na temperaturu, vlanost i brzinu strujanja zraka,

u procesu rada nastaju buka i vibracije,
se pri radu koriste ili proizvode opasne tvari u kojima nastaju organizmi tetni za zdravlje
(virusi, bakterije, gljivice i sl.),
pri radu nastaju opasna zraenja,
pri radu treba osigurati odgovarajuu osvijetljenost.

Spomenuta ispitivanja tvrtka mora provesti im se pojave uvjeti zbog kojih je ispitivanje obvezno,
odnosno u rokovima koji nisu dulji od dvije godine (za ispitivanje mikroklime tri godine), kao i
nakon svake promjene u radnoj okolini koja utjee na stanje utvreno prijanjim ispitivanjem.
Ako se ispitivanjima utvrdi da radna okolina ne odgovara uvjetima odreenim pravilima zatite na
radu, tvrtka je duna otkloniti spomenute opasnosti.
Uz radne prostorije, radnicima se moraju osigurati pomone prostorije, odnosno garderobe,
umivaonici, nunici, kupaonice, prostorije za osobnu higijenu ena, prostorije za puenje,
blagovaonice itd.
Pravilima zatite na radu odreeno je koje se pomone prostorije moraju osigurati, ovisno o vrsti
poslova koji se obavljaju u radnim prostorijama, kako se moraju opremiti i odravati pomone
prostorije te gdje se moraju nalaziti unutar graevinskog objekta.

U prostorijama namijenjenim za rad, drite se utvrenog naina ponaanja. Ako smatrate da

se na vaem radnom mjestu ili u prostoriji u kojoj radite pojavljuje prekomjerna buka,
praina, plinovi i sl., zatraite da se provede ispitivanje, odnosno da se ove tetnosti otklone.
Na isti nain postupite, ako vam rasvjeta u prostoriji nije dovoljna za nesmetan i siguran rad.

-9-

Evakuacija i spaavanje iz radnog prostora

3.2.

Tvrtka mora osigurati i organizirati evakuaciju i spaavanje osoba koje obavljaju rad u zatvorenim
prostorijama za sluaj iznenadnog dogaaja, koji moe ugroziti ivot i zdravlje radnika na radu.
Iznenadnim dogaajima koji se ubrajaju u ovu kategoriju opasnosti pri radu smatraju se : opasnost od
poara ili eksplozija, kao i sve njihove popratne pojave, zatim elementarne nepogode, opasnost od
kolektivnih nesrea i sl.
Kako bi se sprijeile ili smanjile posljedice pri pojavi tih ili slinih dogaaja, u tvrtkama gdje su
radnici zaposleni, mora se provoditi evakuacija radnika, tj.organizirati odlazak, odnosno premjetaj
radnih ljudi.
Evakuacija i spaavanje radnika mora se organizirati za sve radnike bez obzira na kojim poslovima
rade i u kojem radnom prostoru , u zatvorenom (objekti i prostorije namijenjeni za rad, rudnika okna,
objekti u gradnji, brodovi u gradnji itd.) ili otvorenom (otvorena radilita). Da u takvim situacijama ne
bi nastala panika i da bi se radnici znali pravilno ponaati, preporuuje se da se na svakih 20-tak
radnika najmanje jedan osposobi za voenje evakuacije i spaavanja, a na svakih daljih 50-tak jo
jedan radnik. Osobama, odreenim za provoenje evakuacije i spaavanje radnika, mora biti stavljena
na raspolaganje sva potrebna oprema. Radi provedbe tih aktivnosti, tvrtka je duna izraditi plan
evakuacije i spaavanja radnika u sluaju izvanrednog dogaaja. S planom evakuacije i spaavanja
moraju se upoznati svi radnici i to tako da svaki radnik zna svoj zadatak.
Na osnovi tog plana, moraju se provesti praktine vjebe i to najmanje jedanput u dvije godine.
Problem predstavljaju objekti u gradnji, kod kojih se prostorni odnosi mijenjaju gotovo svakog dana
pa se i putovi za evakuaciju ponekad ne mogu trajno koristiti. Upravo zbog toga, plan evakuacije treba
detaljno razraditi po etapama gradnje novog objekta, a vjebe ili barem obnavljanje i provjeru
spremnosti, treba ee organizirati.
O planu evakuacije treba posebno informirati svakog novozaposlenog radnika, kao i sve druge osobe
koje e se due zadravati u tvrtki (studenti i uenici na praktinom radu, kooperanti, radnici drugih
tvrtki i sl.). Planom evakuacije moraju biti odreene sve mjere za pojedini sluaj (odreenu vrstu
opasnosti) kao to su:

nain alarmiranja i obavjeivanja radnika,

mjesto okupljanja svih radnika ili mjesto okupljanja odreenih ekipa,
prikaz putova za evakuaciju, njihovo obiljeavanje u osvijetljenim i tamnim prostorijama,
mjesto gdje se nalaze sklonita i niz drugih pojedinosti

Dakle, plan evakuacije i spaavanja mora se utvrditi ovisno o moguim dogaajima koji mogu ugroziti
radnike na radu. Zbog toga nain evakuacije i spaavanja radnika predvien u sluaju poplave nee
biti pogodan u sluaju potresa ili poara. Pri izradi plana evakuacije i spaavanja u javnim objektima (
kina, kazalita, bolnice, portski objekti i sl.), treba posebno voditi rauna o injenici, da se na
srazmjerno malom prostoru okuplja mnogo ljudi.
U tvrtkama u kojima postoje posebne opasnosti od poara, eksplozije, pojave otrovnih plinova ili
drugih tetnih utjecaja, mora se organizirati i stalna sluba spaavanja radi pruanja prve pomoi
ozlijeenim osobama te radi omoguavanja kretanja i obavljanja poslova nunih za popravak
kvarovima na ureajima i u prostorijama s otrovnim, zaguljivim i drugim tetnim plinovima.
Organizaciju stalne slube spaavanja i opremu za djelovanje takve slube sredstvima za spaavanje,
tvrtka mora odrediti opim aktom. Pri tom treba imati na umu vrste opasnosti, vrste i konstrukciju
objekata u kojima se opasnosti mogu pojaviti, broj ugroenih osoba i druge okolnosti specifine za
djelatnost tvrtke koja osniva stalnu slubu spaavanja.

- 10 -

3.3.

Znakovi sigurnosti u radnom prostoru

Obveza postavljanja znakova sigurnosti od odreenih opasnosti, predstavlja jedno od posebnih pravila
zatite na radu. U radnoj okolini postoje razliite opasnosti kao to su: mehanike i kemijske
opasnosti, tetna zraenja, tetne tvari, elektrina struja, buka, vibracije, opasnosti od poara i
eksplozije, opasnosti pri kretanju na radu i sl. Te opasnosti esto nisu poznate ni onima koji rade u
njihovoj naposrednoj blizini, a pogotovo ne osobama koje se iz razliitih razloga kreu radnim
prostorom. Osim toga, ljudima je svojstveno da svakodnevnim susretanjem s opasnostima prestanu o
njima razmiljati i zanemaruju ih.

ZNAKOVI UPOZORENJA OBLIK I BOJA PREMA MEUNARODNOM STANDARDU

Tablica 3.

ZNAENJE

GEOMETRIJSKI
OBLIK

FUNKCIONALNA
BOJA

KONTRASNA
BOJA

ZABRANA
OBVEZA
OPASNOST
INFORMACIJA

krunica

crvena

bijela

krunica

plava

bijela

trokut

uta

crna

kvadrat ili pravokutnik

zelena

bijela

Zbog toga je potrebno jasno, precizno i trajno oznaiti opasnosti i nain ponaanja radnika u odnosu
prema tim opasnostima. Upozorenja za odreene situacije moraju uvijek biti identina, kako bi radnici
u svakoj ili slinoj situaciji odmah ispravno reagirali.

3.4.

Oznaavanje cjevovoda

Zbog sigurnosti, a i lakeg prepoznavanja, svi se cjevovodi moraju posebno oznaiti. Cjevovod treba
cijelom duinom obojiti osnovnom bojom koja oznaava grupu tvari (medija) koja prolazi kroz
cjevovod (vidi tablicu). Na odreenim razmacima od oko 10 m te na odreenim mjestima kao to su
prirubnice, ventili, mjesta gdje cjevovod prolazi kroz zid ili strop i uz prikljuke na potroenim
mjestima, moraju se postaviti i poprene pruge prstenovi u bojama koje poblie oznaavaju vrstu
tvari (medija) koja prolazi kroz cjevovod. Kod cjevovoda veih promjera (iznad 50 mm), moraju se na
prirubnice postaviti i posebne oznake u obliku strelice, tako da pokazuju smjer protjecanja tvari
(medija).

- 11 -

Tablica 4.

TVAR MEDIJI KOJI PROLAZE KROZ

CJEVOVOD
GRUPA
VRSTA TVARI

VODA

PARA

ZRAK

PLIN

OSNOVNA BOJA
CJEVOVODA

ZA PIE
TOPLA
POD TLAKOM
BUNARSKA
KONDENZIRANA
OMEKANA

OTPADNA
SLANA
ZASIENA
PREGRIJANA
ISPUSNA
KOMPRIMIRANI
VENTILACIJSKI
TOPLI
ACETILEN
UGLJINI
DIOKSID
KISIK
VODIK
DUIK
AMONIJAK
KISELINE
LUINE
ULJA
VAKUM

ZELENA

CRVENA

PLAVA

UTA

NARANASTA
LJUBIASTA
SMEA
SIVA

4.

HIGIJENA RADA I PROFESIONALNE BOLESTI

4.1.

Tjelesni napori i nefizioloki radni uvjeti

BOJA POPRENIH
PRUGA
BIJELA
CRVENA
SVIJETLOZELENA
UTA
SVIJETLOZELENACRVENA
CRNA
NARANASTA
BIJELA
ZELENA
CRVENA
BIJELA
BIJELA
CRNA
PLAVA
CRVENA
ZELENA
LJUBIASTA
CRVENA
-

Tjelesnim naporima moe se smatrati svaka vea aktivnost koja zahtijeva dinamiki
ili statiki napor, odnosno miini rad, npr. kod stajanja, hodanja, svladavanja
nekog otpora, podizanja i prenoenja tereta i sl.
Na veliinu tjelesnog napora utjeu i individualne karakteristike ovjeka, kao i uvjebanost pokreta
koje zahtijeva neki rad.
Mogli bismo rei da je samo izvanredno teak rad (prijenos tereta, iskop zemlje, montaa tekih
konstrukcija i sl.) u redovitim dnevnim aktivnostima tjelesni napor s velikim opsegom opasnosti za
zdravlje i radnu sposobnost te da se ne moe obavljati kontinuirano, svakoga dana puno radno vrijeme,
cijelog radnog vijeka.

- 12 -

Nefizioloki radni uvjeti koji mogu uzrokovati oteenje su predugo radno vrijeme, pretjerivanje u
radu, neracionalan nain rada, dugotrajan psihiki poloaj pri radu i preoptereenje pojedinih organa.
Oteenje tkiva moe nastati zbog nefiziolokog poloaja tijela, tj. zbog djelovanja pritiska, istezanja i
optereenja pojedinih dijelova tijela pri upotrebi radnog alata ili pokreta. Uzrok nastanka oteenja
osim toga jest i u tjelesnoj grai i spremnosti organizma za degenerativna oteenja miino-zglobnokotanog sustava.
Profesionalno oteenje i upala sluznih kesica nastaje esto kod poslova koji su povezani s pritiskom,
trljanjem ili ponovljenim laganim udarcima na mjestima tijela pod kojima se nalaze vreaste tvorbe
koje imaju zadatak da tite zglob. Karakteristine su otekline na mjestu oteenja. Kod radnika koji
rade kleei to je najee na koljenu, kod transportnih radnika rameni zglob, kod radnika koji rade s
lopatom ili slinim alatom lakatni zglob.
Kod dugotrajnih napora i istezanja mogu se javljati i bolesne promjene u ovojnicama, miiima i
tetivama oko zglobova. Upotrebom gumenih titnika i jastuia moe se zatititi i sprijeiti razvoj
takvih promjena. Kod upale sluznih kesica lijeenje se sastoji u kirurkoj obradi i fizikalnoj terapiji.
Te promjene mogu se sprijeiti i promjenom poloaja pri radu.
Oteenje diska kraljenice (elastine ploice izmeu kraljeaka) nastaje najee naglo tijekom veeg
napora ili dizanja tereta. Naroito se to moe dogoditi kod starijih radnika sa slabim miiima.
Karakteristian znak su bolovi, koji se ire du ivaca, a mogu se javiti i motorne slabosti pojedine
skupine miia.
Zatita se sastoji u provedbi tehnike zatite mehanizacijom rada, ime bi se izbjegla fizika
preoptereenost te pravilnim odabirom radnika za tei fiziki rad.
Od nefiziolokih radnih uvjeta osim poloaja pri radu vano je i trajanje radnog vremena, koje
ima utjecaj na radnu sposobnost i na zdravstveno stanje radnika. Ako ovjek nema dovoljno
odmora i radi dulji vremenski period s produljenim radnim vremenom, pojavljuje se umor koji se
ne iskazuje samo malaksalou, nego i u funkcioniranju sredinjeg ivanog sustava i osjetila.
Radnik, koji je prisiljen da nastavi rad unato umoru, postii e na taj nain zapravo manji radni
uinak, a organizam e se iscrpiti pojavom kroninih bolesti i skraivanjem radnog vijeka.

4.2.

Toplinska okolina

Toplinska okolina ili mikroklima su toplinske osobine neke prostorije. Mikroklima neke prostorije
ovisi o temperaturi, vlazi, brzini strujanja zraka, toplinskom zraenju. Razne kombinacije tih
imbenika uvjetovat e osjeaj udobnosti ili neudobnosti, stanje zdravlja radnika i njegovu radnu
sposobnost.
Prosjeno se najvie ljudi osjea najugodnije pri temperaturi 18 - 22 C, relativne
vlage oko 50 %, a brzina strujanja zraka ne smije biti vea od 0.2 do 0,3 m u sek.
ovjek odrava svoju tjelesnu temperaturu dosta konstantnom, iako se znatno mijenja okolna
temperatura. To se postie tzv.termoregulacijom.
U ljudskom organizmu se zbog metabolikih procesa (razgradnja sastojaka hrane) stalno stvara
toplina. ovjek se obino nalazi u okolini pod uvjetima u kojima njoj odaje svoju toplinu te je zbog
toga prisiljen da odrava ravnoteu izmeu proizvodnje i gubitka topline.
Kada je temperatura okoline visoka, ili ako se zbog tekog miinog rada proizvodi mnogo topline,
ovjek se brani od pregrijavanja pojaanim odavanjem topline.

- 13 -

Meutim, ako se rad obavlja pri visokoj temperaturi, pojaanoj miinoj aktivnosti s velikim
stvaranjem topline i jo visokom relativnom vlanou, organizam e teko odravati toplinsku
ravnoteu i moe nastati toplinsko oteenje, koje e se oitovati kao fiziko optereenje organizma,
akutne toplotne bolesti, kronine bolesti zbog topline.
Znojenjem se gube i velike koliine soli, naroito natrijev klorid (kuhinjska sol), koje su organizmu
prijekopotrebne. Uz ve navedene znakove, ako takvo stanje potraje due, nastat e poremeaji u u
radu srca i optoka krvi, a time i toplotna slabost i gubitak svijesti. Kad se uz veliku koliinu tekuine
gubi i velika koliina soli, mogu se javiti toplinski grevi karakterizirani jakim bolovima u miiima,
koji su se najvie upotrebljavali.
U zatiti od toplinskih greva vrlo je vano nadoknaditi sol koja se gubi znojenjem. To se postie
davanjem slane gazirane vode i jae zasoljenim jelima. Spreavanjem prekomjerne izvrgnutosti tijela
toplinskom zraenju spreava se toplinski udar. U tu svrhu treba nastojati da se u radnoj okolini
postignu povoljni toplinski uvjeti, da se izbjegne veliko toplinsko zraenje primjenom tehnikih mjera
(ventilacijom, izolacijom, automatizacijom).
Ventilacija radne prostorije je takoer djelotvoran nain zatite. U nekim sluajevima radnicima e se
davati osobna zatitna sredstva ( topla odjea), a u posebnim sluajevima i posebno prireena pia
(slana gazirana voda).
Da bi se ustanovile vrijednosti pojedinih elemenata mikroklime u radnim prostorijama, obavljaju se
razliita mjerenja posebnim instrumentima.
Izrazito niska temperatura okoline moe takoer nepovoljno djelovati na zdravlje radnika. Naini
zatite od opisanih tetnosti su razliiti i rjeavaju se ovisno o specifinim radnim uvjetima.
Dugotrajan rad u uvjetima niskih temparatura, naroito ako je istodobno poviena i vlaga, pogoduje
pojavi, odnosno pogoranju ve postojeih bolesti miia, zglobova, perifernih ivaca ( mialgije,
reumatina oboljenja).
Ako je djelovanje niske temparature ogranieno na pojedine dijelove tijela ( nos, ui, prsti), pojavljuju
se ozebline ili ak smrzotine.
Kod poremeenih temparatura dolazi do poremeaja onih funkcija organizma, kojima se odrava
stalna temparatura ( krvne ile, srce, bubrezi, probavni organi te centralni ivani sustav.
Dostignuima suvremene tehnike (klimatizacijom) mogue je postii idealne uvjete mikroklime u
radnom prostoru.
Mjere zatite se provode:
izoliranjem izvora toplinskog zraenja
pravilnim instaliranjem toplinskih ureaja
postavljanjem zatitnih zidova, zaklona i branika
uporabom ionizatora zraka i klimatizacijskih ureaja u radnim prostorijama,
automatizacijom radnih procesa
uporabom osobnih zatitnih sredstava
Primjena ionizatora zraka
Ono to boravak u zatvorenim prostorima ini tekim je pojava manjka negativnih iona u zraku ( tzv.
"ciklonalno stanje". Smanjenje broja iona posljedica je grae radnog prostora od armiranog betona,
uporabe centralnog grijanja i klimatizacije, monitora raunala, oneienja dimom cigareta i niskom
relativnom vlagom. U takve prostore preporuuje se ugradnja ionizatora zraka, koji poveava koliinu
negativnih iona te na taj nain poboljava uvjete rada.

- 14 -

Vana napomena:
Zrak zatvorenih prostora esto koncentrira kemijske i bioloke oneiivae. Najei bioloki
oneiivai su bakterije, gljivice, plijesni, virusi i poleni. Te se estice nalaze i mnoe u vodenom
mediju ovlaivaa i sustavima za kondicioniranje zraka, a ire se kao bioaerosoli. Medicinska su
istraivanja povezala kvalitetu zraka zatvorenih prostora s brojnim alergijama, astmom, bronhitisom,
emfizemom i atipinim upalama plua.
Najvea opasnost za zdravlje je bakterija zatvorenih prostora Legionela sp., koja uzrokuje legionarsku
upalu plua i Pontiac groznicu.
Grijanje, ventilacija i sustavi za kondicioniranje zraka moraju biti konstruirani i odravani na pravilan
nain, kako bi se osigurali kvalitetan zrak u zatvorenim prostorima.

4.3.

Fizikalni i kemijski imbenici

Fizikalne tetnosti nastaju u procesu proizvodnje kao mehanike, elektromagnetske, toplinske i

druge pojave koje mogu tetno djelovati na organizam radnika.
Pod fizikalnim tetnostima podrazumijevamo buku, vibracije, potresanja, tetna zraenja,
toplinske uvjete, osvjetljenost i dr.

Zbog tetnog djelovanja buke mogu

nastati
probavne
smetnje,
poremeaji krvnog tlaka, smetnje
sna, radnici postaju razdraljivi,
umorni i nepaljivi, to uzrokuje
vie pogreaka, nezgoda i ozljeda.

Najpoznatije profesionalno oteenje zbog izvrgnutosti vibracijama jest lokalno oteenje krvnih ila
na rukama, a javlja se u radnika koji rukuju oruima to vibriraju. Nakon oteenja krvnih ila zbog
djelovanja vibracija nastaje poremeaj na miiima, zglobovima i kostima.
Radnici koji rade na zavarivanju, kovanju ili lijevanju metala, izvrgnuti su tetnim zraenjima. To je
ultraljubiasto i infracrveno zraenje koje uzrokuje oteenje oka, koe, a djeluje i na ivani sustav.
Profesionalna trovanja mogu biti posljedica dugotrajne izvrgnutosti nekom otrovnom spoju kad
nastaje kronino trovanje ili pak posljedica unoenja vee koliine otrova u tijelo, kad nastaje akutno
trovanje.
Najvei broj profesionalnih
otrovanja nastaje unoenjem
otrova u tijelo preko dinih
organa, rjee kroz kou ili
preko probavnih organa.

Vrlo su este profesionalne bolesti koe, kao posljedica tetnog djelovanja vlage, topline, suenja
koe, pritisaka, zraenja, djelovanja kemijskih tvari i sl.

- 15 -

5.

ZATITA OD POARA

Opasnost od poara prisutne su posvuda. Izvori paljenja su otvoreni plamen, trenje, voenje topline,
iskra, elektrini luk, isijavanje i dr.
Svaki zaposleni radnik treba biti dobro upoznat sa svim moguim opasnostimma i izvorima nastanka
poara te nainom njegovog spreavanja i gaenja.
im se pojavi poar, mora se odmah pristupiti gaenju s odgovarajuim raspoloivim sredstvima za
gaenje te hitno zatraiti pomo vatrogasne slube ( broj tel. 93).
5.1.

Proces gorenja

Za nastanak vatre nuna je prisutnost tri uvjeta gorenja: goriva tvar, dovoljna koliina kisika i
odreena temparatura.
Plinovi i pare zapaljivih tekuina mogu gorijeti plamenom, ili trenutno sagorjeti, odnosno eksplodirati.
Kada doe do mijeanja u odreenom omjeru s zrakom stvara se eksplozivna smjesa. Taj omjer ovisi o
granicama eksplozivnost , odnosno o podruju eksplozivnosti. to je podruje eksplozivnosti ire,
to je plin ili para opasnija. Dovoljna je samo jedna iskra da se ta smjesa zapali ili da nastane eksplozija
ili poar.
Iskrenje je gotovo nemogue sprijeiti, jer ono moe nastati na razliite naine ( upotreba metalnog
alata, elektrina struja, potkovice ili avli cipela, elektromotori i sl.).
Da bi se pare mogle zapaliti ili eksplodirati, tekuinu treba zagrijati na odreenu temparaturu, to se
naziva plamitem.
Plamite je najnia temparatura na koju treba zagrijati upaljivu tekuinu da se iznad
njezine povrine nakupi dovoljna koliina pare, to se u dodiru s otvorenim izvorom
paljenja moe zapaliti.
Poarima lakozapaljivih tekuina najei uzroci su paljenje ibica, upaljaa, baeni opuci, statiki
elektricitet
5.2.

Podjela tvari prema gorivosti

Negorive tvari
Negorivim tvarima smatraju se one tvari to se nemogu upaliti pri normalnim uvjetima, niti na viim
temparaturama. Negorive su tvari voda, kamen, eljezo, bakar, opeka, azbest i dr.
Gorive tvari
Gorive ili zapaljive su tvari koje se uz prisustvo zraka mogu zapaliti, nastaviti gorenje.
Tekozapaljive tvari gore samo dok se na njih djeluje plamenom ili drugim izvorom paljenja, a kada se
plamen ukloni, gorenje prestaje ( vuna, dlaka, plastine tvari i dr.).
5.3.

Agregatna stanja tvari

Gorive tvari prema agregatnom stanju dijele se na:

zapaljive plinove
zapaljive tekuine i
zapaljive krute tvari

- 16 -

5.4.

Gorenje zapaljivih plinova

Gorenje nastaje ako se smjesi zapaljivog plina i zraka dovede odgovarajui izvor paljenja.
Plinovi u smjesi s zrakom, pogotovo s istim kisikom, mogu stvarati eksplozivne smjese. Do
eksplozije moe doi tek kada smjesa dostigne koncentraciju vrijednosti donje, odnosno gornje
granice koncentracije, koje dovode do eksplozije.
Podruje izmeu donje i gornje granice eksplozivnosti zove se podrujem eksplozivnosti.
Zapaljivi plinovi razlikuju se meusobno po vrijednostima tih granca. Moe se rei da su opasniji oni
plinovi s niom donjom granicom eksplozivnosti i viom gornjom granicom, odnosno ire podruje
eksplozivnosti.
5.5.

Gorenje zapaljivih tekuina

Tekuine same ne gore, ve njihove pare. Da bi dolo do zapaljenja , tekuina mora ispariti. Opasnije
su zapaljive tekuine koje lake isparavaju, tj, imaju nie vrelite i nie plamite. Pare ovih tekuina,
slino kao i plinovi, mogu s zrakom razviti eksplozivne smjese.
5.6.

Gorenje krutih tvari

Gorenju krutina prethodi niz fizikalno-kemijskih promjena, kao to su suha destilacija, taljenje,
isparavanje, zagrijavanje i sl. Tijekom gorenja jedan dio tvari izdvaja se u stanju plina ili pare to
izgara plamenom, a ostatak krute tvari arom. Ostatak gorenja krutina je pepeo, kojeg sainjavaju
oksidi, mineralne soli i slini sastojci koji ne mogu do kraja izgarati. Specifino je za krutine da mogu
izgarati slino kao plinovi i pare i to uz eksploziju, ako su u obliku estica uzvitlanih u zraku.
5.7.

Postizanje temparature paljenja

Temparatura do koje treba zagrijavati neku tvar da se pone spajati s kisikom, uz sve uinke gorenja,
naziva se temparaturom paljenja. Treba istaknuti da nije potrebno zagrijavati cijelu masu tvari nego
samo jedan njezin dio, a gorenje, koje na tom dijelu nastaje, prenosi se dalje. Zbog toga je mogue
postii temparaturu paljenja i sa zanemarivo malim kiliinama topline sadranim u iskri, uarenim
sitnim esticama pa ak i toplinskim isijavanjem.
5.8.

Kisik

Kisik je jedan od tri bitna parametra za nastanak gorenja. On ne gori, ve podrava gorenje. isti kisik
je bez boje, okusa i mirisa.
Postotak kisika u zraku iznosi 21 %, to je dovoljno za izgaranje veine tvari. Ako koncentracija kisika
u zraku padne sa 21 na oko 15 %, zaustavlja se veina gorenja. Neke tvari (acetilen,vodik) izgaraju pri
niim koncentracijama kisika u zraku, tako da je za vodik dovoljno oko 11 % kisika, a za acetilen ak i
manje.
5.9.

Produkti izgaranja

Izgaranjem nastaju produkti oksidacije s kisikom oksidi. Najei su produkti izgaranja ugljini
dioksid (CO2), ugljini monoksid (CO) i voda (H2O).
Ugljini dioksid (CO2)
Ugljini dioksid je plin bez boje i mirisa, kiselkastog okusa.Tei je od zraka za oko 1,5 puta. Nije
otrovan, ali je zaguljiv. Pri veim koncentracijama izaziva paralizu disaja, a u koncentracijama preko
20 % izaziva i smrtne posljedice, ako se ozlijeenom pravovremeno ne prui prva pomo.
Ugljini dioksid redovito se javlja kod skoro svih poara pa je potrebno provoditi mjere opreza pri
gaenju i spaavanju, naroito iz donjih dijelova objekata.

- 17 -

Ugljini monoksid (CO)

To je plin bez boje, okusa i mirisa te se nemoe osjetiti njegovo prisustvo. Ugljini monoksid je
zapaljiv i eksplozivan plin, te vrlo otrovan. Njegova otrovnost bazira se na vezivanju s hemoglobinom
u krvi, pri emu se s tog mjesta istiskuje kisik.
Prilikom gaenja i spaavanja iz zadimljenih prostora, vatrogasci moraju koristiti osobna zatitna
sredstva za zatitu organa za disanje ( masku s filterom za CO ili jo pouzdaniji izolacijski aparat).
5.10.

Osnove gaenja

Za gaenje poara potrebno je ukloniti jedan od uvjeta gorenja. Ako se sniava temparatura ispod
temparature paljenja, vatra e se ugasiti. Takvo gaenje naziva se gaenje ohlaivanjem.
Ako se sprijei pristup kisika, vatra e se i opet ugasiti. Takvo gaenje naziva se gaenje uguivanjem.
I na kraju kraju, gorenje moemo prekinuti oduzimanjem gorive tvari.
Neka sredstva za gaenje , kao to su haloni i prah imaju antikatalitiko djelovanje na vatru, ime se
prekida lanan reakcija gorenja.
Tvari kojima se postie jedan od naina gaenja, zovu se sredstva za gaenje.
5.11.

Sredstva za gaenje poara

Sredstva za gaenje poara esto se dijele na:

osnovno ili glavno sredstvo ( voda ),

specijalna sredstva ( pjena, ugljini dioksid, prah, haloni)
pomona sredstva ( zemlja, pijesak, pokrivai i sl.)

Prema nainu gaenja djele se na sredstva koja djeluju:

uguivanjem,
ohlaivanjem,
istovremeno i uguivanjem i ohlaivanjem i
antikatalitiki.

Zbog toga to ne postoji univerzalno sredstvo za gaenje svih vrsta poara, potrebno je dobro
poznavati karakteristike svakog pojedinog sredstva, kako bi se koristila sredstva koja e dati najbolje
rezultate u gaenju poara.
Prilikom gorenje ( poara ) kisik se troi pa se tako smanjuje njegova koliina u zraku, radi ega se
moe desiti da goriva tvar u potpunosti ne sagorijeva. Ona poinje tinjati.
Takvo gorenje nazivamo nepotpunim gorenjem, prilikom kojeg se stvara veoma otrovni plin ugljini
monoksid.
Dakle, kad goriva tvar tinja , znai da u takvoj atmosferi nema dovoljno kisika i zato je i kratak
boravak u takvoj atmosferi opasan te moe ak i izazvati smrt.

Voda
Voda se kod gaenja koristi u razliitim oblicima mlaza, to ovisi o vrsti tvari koja gori, intenzitetu
izgaranja i veliini poara.

- 18 -

Kod gaenja je moemo koristiti u slijedee svrhe:

neposredno gaenje
za hlaenje posuda s zapaljivim meterijalom ako su ugroene poarom,
za zatitu od djelovanja topline onih koji sudjeluju u gaenju poara.
Voda kao sredstvo za gaenje ima slijedee loe osobine:
ne smije se koristiti za gaenje elektrinih instalacija pod naponom ili objekta gdje
instalacija nije iskljuena,
ne smije se koristiti na niskim temparaturama zbog mogunosti smrzavanja,
postoji opasnost od eksplozije ( uskovitla prainu),
moe proiriti poar (gaenjem upaljenih tekuina),
postoji opasnost od uruavanja (materijali koji upijaju vodu).
Voda je jedno od najrairenijih sredstava za gaenje poara. Voda je kemijski spoj vodika i kisika
(H2O). Kod gaenja moe se u nekim specijalnim sluajevima rastaviti na sastavne elemente. To
dovodi do neeljenih posljedica, budui da je vodik zapaljiv plin, a kisik plin koji podrava gorenje.
Zbog toga se manje koliine vode ne smiju baciti na uareni koks, eljezo, aluminij ili magnezij, jer
zbog velike uarenosti i visoke temparature dolazi do rastavljanja vode i stvaranja plina praskavca.
Voda provodi elektrinu struju pa se zbog toga ne smije koristiti za gaenje poara na
ureajima i instalacijamma pod naponom.

Pjena
Pjena je nestabilna masa, koju ini mnotvo mjehuria ispunjenih plinom. Ovisno o vrsti pjene,
mjehurii mogu biti ispunjeni zrakom ili ugljinim dioksidom (CO2).
Kao sredstvo za gaenje osobito je pogodna za gaenje poara lakozapaljivih tekuina (benzin, nafta,
ulje i sl.). Danas se pjenom pouzdano mogu gasiti i najvei poari u rafinerijama, skladitima
zapaljivih tekuina, laboratorijima i dr.
Prema nainu stvaranja pjene razlikuju se:
kemijska pjena koja se dobiva pomou ugljinog dioksida, pjenila i vode i
zrana ili mehanika pjena koja se dobiva pomou zraka, pjenila i vode.
Pjena se koristi za gaenje uguivanjem. Koristi se za gaenje poara zapaljivih tekuina, a moe se
upotrebljavati i za gaenje poara krutina. Pjenom se ne smiju gasiti poari elektrinih instalacija,
praine metala i tvari koje burno reagiraju u dodiru s vodom.
Ugljini dioksid (CO2)
Moe se javljati i kao tekuina, odnosno ukapljeni plin.
Ugljini dioksid gasi poare na principu uguivanja, tj. istiskivanjem zraka iz zone gorenja. Uspjeno
gasi gotovo sve poare. Posebno je pogodan za gaenje poara u zatvorenim prostorima, na
elektrinim instalacijama i ureejima pod naponom, te zapaljivih tekuina i plinova.
Prah (suhe kemikalije)
Prah je sredstvo koje gasi poare na principu antikatalitikog djelovanja (smanjuje brzinu kemijske
reakcije samom svojom prisutnou) i djelominog uguivanja.

- 19 -

Prah je jedno od najboljih sredstava za gaenje gotovo svih vrsta poara. Najbolji efekt postie se kod
gaenja zapaljivih tekuina, plinova, elektrinih ureaja i instalacija pod naponom, prijevoznih
sredstava kao i predmeta od posebnog znaaja osjetljivih na vlagu (papirnate novanice, vrijednosni
dokumanti, slike, skulputre u galerijama i muzejima).
Haloni
Obzirom da se halonima pripisuje utjecaj na stvaranje ozonskih rupa, to sredstvo e biti uskoro
iskljueno iz uporabe pa ga zbog toga niti neemo obraivati.
Priruna sredstva za gaenje
Pijesak, zemlja i sline tvari koje ne gore pripadaju krutim pomonim sredstvima za gaenje poara. U
nedostatku odgovarajuih sredstava i sprava za gaenje poara esto se koriste i pomona sredstva.
Pijesak,zemlja i druge krute tvari efikasni su kod gaenja povrinskih poara, posebno za gaenje
manjih poara razlivenih zapaljivih tekuina i nekih zapaljivih borbenih sredstava.
Tekstilni pokrivai se upotrebljavaju za gaenje manjih poetnih poara kao npr: zapaljivih tekuina u
posudama, za gaenje plinova, motornih vozila. Posebno je znaajna i esta njihova primjena u
gaenju zapaljenih osoba, zbog mogunosti vrlo brze intervencije.
5.12.

Mjere zatite pri gaenju poara

Da biste mogli sudjelovati u gaenju poara, vaa je dunost upoznati se s osnovama gorenja i
gaenja, aparatima za gaenje, tehnikom i taktikom gaenja.
Budui da gaenje poara moe biti opasno i za zdravlje i za ivot, obvezno je tijekom gaenja
poduzimati odgovarajue mjere zatite. To je posebno vano u zatvorenim i zadimljenim prostorijama
te kod gaenja elektrinih i plinskih instalacija.
Poari u zatvorenim prostorijama razvijaju visoke temparature i veliku koliinu dima. Smanjenjem
koncentracije kisika, stvara se ugljini monoksid i drugi otrovni i zaguljivi plinovi, ovisno o vrsti
tvari koja gori.
Osobe koje gase poar u takvim prostorijama, obvezne su koristiti zatitne sprave za zatitu organa za
disanje.
Radi stvaranja plinova i dima koji su lake specifine teine od zraka, treba hodati u pognutom stavu.
Prilikom ulaska u prostorije, vrata treba paljivo otvarati, jer se nekontroliranim ulaskom kisika naglo
poveava brzina gorenja i dovode u opasnost osobe to gase poar.

Sredstva i oprema za gaenje moraju biti stalno u pripravnosti i u ispravnom stanju te

postavljena na vidnom i pristupanom mjestu.
Uzroci poara
Uzroci poara u praksi vrlo su razliiti. Najei uzrok poara je ovjek prvenstveno zbog:
neispravnog postupanja s vatroopasnim tvarima
nepotivanja znakova zabrane o upotrebi otvorene vatre, zbog puenja i sl.
nemara i neznanja pri rukovanju razliitim izvorima paljenja
pogreaka pri projektiranju
nenamjenske upotrebe strojeva, ureaja, opreme i sl.

- 20 -

Uzrokom poara mogu ponekad biti i prirodnije pojave ( grom, munja, potres i sl.). Takvi se uzroci
obino nazivaju " viom silom ".

5.14. OPREMA I APARATI ZA GAENJE POARA

5.14.1.

Runi vatrogasni aparati

Runi vatrogasni aparati su naprave koje se lako prenose. Namijenjeni su gaenju poetnih poara.
Teina runog prijenosnog vatrogasnog aparata u napunjenom stanju nije vea od 20 kg, osim aparata
za gaenje vodom i zranom pjenom, tip B-15, ija teina u napunjenom stanju nije vea od 25 kg.
Prema vrsti sredstava za gaenje kojim su aparati napunjeni dijele se na:

aparat za gaenje rasprenom vodom (V-9)

aparat za gaenje kemijskom pjenom (Ph)
aparat za gaenje ugljinim dioksidom (CO2)
aparat za gaenje zranom pjenom (Pz 9)
aparat za gaenje vodom i zranom pjenom (B-15)
aparat za gaenje prahom (S)

Aparat za gaenje rasprenom vodom

Koristi se za gaenje poetnih poara ( papir, drvo, tekstil, ugljen, slama i sl.) i za gaenje nekih vrsta
poara tekih ugljikovodika ( strojna ulja, cilindrina ulja i sl.)

Aktivira se (slika 1.) oslobaanjem

mlaznice iz leita (1), vaenjem
osiguraa (2), pritiskom ruice
zatvaraa (3) i zatim ruice
mlaznice (4) te usmjeravanjem
mlaza u poar. Domet mlaza iznosi
2-3 metra.

Slika 1. Postupci pri aktiviranju aparata V-9

Aparat za gaenje kemijskim pjenom

Slui gaenju zapaljivih tekuina ( benzin, petrolej, ulja, masti, smole i sl.). S neto manjim uinkom gasi i poare
krutih tvari ( drvo, papir, ugljen, biljne tvari).
Ne moe se koristiti za gaenje poara na ureajima i instalacijama pod naponom elektrine struje.

- 21 -

Aktivira se ( slika 2.) okretanjem vretena

(1) ulijevo do kraja, okretanjem aparata
za 180 (2) i usmjeravanjem mlaza na
poar. Domet mlaza iznosi 5 metara.

Slika 2. Postupci pri aktiviranju aparata Ph-10

Aparat za gaenje ugljinim dioksidom (CO2)

Prvenstveno je namijenjen gaenju poara na elektrinim instalacijama i ureajima pod visokim
naponom i gaenju poara zapaljivih tekuina i plinova, posebno u zatvorenim prostorijama.
Aparat se aktivira ( slika 3.) tako da se oslobodi mlaznica (1), izvue osigura (2) i pritisne
poluga ventila (3) prema dolje. Mlaz se usmjeri iznad zapaljene tvari. Domet mlaza iznosi 23 metra.

Slika 3. Postupci pri aktiviranju aparata za gaenje s CO 2 5 kg

Ako se radi o starijem tipu aparata, s obinim ventilom, aktivira se odvrtanjem kotaia zdesna ulijevo
do kraja, dok se drugom rukom pridrava mlaznica usmjerena u arite poara
Aparat za gaenje zranom pjenom (Pz-9)
Namijenjen je gaenju poara zapaljivih tekuina i poara krutih tvari. Ne moe se koristiti za gaenje
poara elektrinih ureaja i instalacija pod naponom.

- 22 -

Aparat se aktivira ( slika

4.) oslobaanjem mlaznice
(1)
iz
svojeg
leita,
vaenjem osiguraa (2),
pritiskom
ruice
za
aktiviranje (3) i ruice
mlaznice
(4),
a
mlaz
usmjeri
u
poar
s
najpogodnije
udaljenosti.
Domet je mlaza 7 metara

Slika 4. Postupci pri aktiviranju aparata Pz-9

Aparat za gaenje vodom i zranom pjenom (B-15)

Namijenjen je gaenju poara krutih gorivih tvari i zapaljivih tekuina. Ne moe se koristiti za gaenje
poara elektrinih instalacija i ureaja pod naponom.
Ako se upotrebljava voda, u aparat se ulije 15 litara vode, a za dobivanje pjene 14 litara vode i 1 litra
pjenila. Kada se elo dobiti pjena, koristi se tzv. komet mlaznica, koja se nastavlja na dio cijevi za
vodu.

Aktiviranje aparata (slika 5.) zapoinje

oslobaanjem cijevi mlaznice (a), zatim se
pumpa (b) ako se radi vodom. Domet
mlaza je 8-10 metara.
Kada se gasi pjenom, najprije se izmijeni
mlaznica, ulije se i promijea pjenilo (c),
zatim se pumpa (d). Domet mlaza pjene
je oko 6 metara.

Slika 5. Postupci pri aktiviranju aparata B-15

Aparat za gaenje prahom ("S")

Izrauje se u nekoliko veliina od 1 do 12 kg.
Namijenjen je gaenju poetnih poara svih vrsta od gorivih do lakozapaljivih tvari, elektroureaja,
instalacija i zapaljivih plinova.
Najee se koristi aparat S-9 kg.

- 23 -

Aparat se aktivira ( slika 6.) tako da se prvo oslobodi mlaznica povlaenjem u smjeru
strelice (1), oslobaanjem osiguraa povlaenjem u smjeru (2), pritiskom na ruicu aparata u
smjeru strelice (3), upravljanjem mlaznice u smjeru vatre i pritiskom na ruicu mlaznice u
smjeru strelice (4). Domet je mlaza 3-4 metra.

Slika 6. Postupci pri aktiviranju aparata S-9

Prijevozni vatrogasni aparati

Prijevozni aparat za gaenje poara opskrbljeni su rukom i kotaima za runi prijevoz ija teina u
napunjenom stanju nije vea od 250 kg.
Poari elektroenergetskih postrojenja gase se uglavnom prijevoznim aparatima na prah i ugljini
dioksid, a najee se koriste S-50 i CO2 2x30 kg.
Prijevozni aparati za gaenje prahom (S)
Upotrebljavaju se za gaenje poara benzina, ulja, lakova, etera, masti, smola i slinih zapaljivih
plinova (metan, butan, propan, vodik, acetilen, gradski plin i dr.), elektrinih postrojenja i instalacija
pod visokim naponom.
Aparat se aktivira (slika 8.) tako da se spusti prednji dio aparata (1), oslobodi i izravna
cijev s mlaznicom, izvue osigura i zakrene poluga ventila (2), povue se okida na mlaznici
(3) i mlaz usmjeri u poar. Domet mlaza je 15 metara.

Slika 8. Prijevozni aparat S-50 kg i postupci aktiviranja

- 24 -

Prijevozni aparat za gaenje ugljinim dioksidom (CO2)

Slui za gaenje ureaja i instalacija pod visokim naponom i gaenje poara zapaljivih tekuina,
plinova, posebno u zatvorenim prostorijama.
Prijevozni aparat za gaenje kemijskom pjenom (Ph)
Aparati za gaenje kemijskom pjenom izrauju se u veliinama od 45, 70 i 140 litara. Slue za gaenje
zapaljivih tekuina, kao to su benzin, ulja, masti, smole i sl., dok s neto manjim uinkom gase
poare tvari biljnog porijekla.
Ne mogu se koristiti za gaenje poara na ureajima i instalacijama pod naponom.

Hidranti
Hidranti su ureaji koji se postavljaju na mreu gradskog i industrijskog vodovoda. Koriste se za
dobivanje vode kao sredstva za gaenje poara.
Hidranti mogu biti podzemni, nadzemni i zidni.
Podzemni hidranti
Ugrauju se na vodovodnu mreu na razini terena. Smjeteni su na ulicama, javnim povrinama i u
krugu tvrtki.
Da bi se mogli koristiti, potrebni su hidrantski nastavak, hidrantski klju, odgovarajui broj tlanih
cijevi i mlaznica.
Treba ih uoljivo obiljeiti. Znak trokuta postavlja se na najblii objekt ili nosa (stup). Na znaku
trokuta obiljeena je i udaljenost u metrima i strelica smjera kretanja.

Slika 9. Hidrantski nastavci

- 25 -

Nadzemni hidranti
Postavljaju se iznad povrine zemlje u visini do 1 metra.
Najee se nalazi na prostoru tvrtke. Da bi se mogli
koristiti, potreban je klju, odgovarajui broj cijevi i mlaznica.
Slika 10. Nadzemni hidrant

Zidni hidrant

Postavljaju se najee unutar objekta i to na zidovima u tzv. hidrantske ormarie.

Opremu zidnog hidranta slika (11.), ini prikljuak za cijev (1), vatrogasna cijev standardne duine
(2), mlaznica (3) te ventil za otvaranje vode (4).

Slika 11. Ormari zidnog hidranta s opremom

Ostala vatrogasna oprema

Da bi se poar uspjeno ugasio, nuno je da svaka tvrtka, a posebno vatrogasne postrojbe, posjeduju
odgovarajuu opremu i ureaje za gaenje poara: vatrogasne ljestve, uad, kljueve, posude kante,
bave za vodu, sjekire, motorne pumpe, mlaznice, razdjelnice i dr.
5.15.

GAENJE POARA U SPECIFINIM UVJETIMA

Elektrini ureaji i instalacije

Poari na elektrinim ureajima i instalacijama pod naponom smiju se gasiti samo sredstvima koja ne
proizvode elektrinu struju. U tu svrhu koristi se ugljini dioksid, suhe kemikalije (prah) i haloni.
Meutim, u praksi se elektrini ureaj iskljuuje, ako je zahvaen poarom. U tom sluaju moe se
koristiti i voda kao sredstvo za gaenje.
Zapaljive tekuine
Poari na zapaljivim tekuinama kao to su benzin, benzol, benzen, ulja, masti, lakovi, tekue smole,
razrjeivai, eter, alkohol i dr., gase se veoma uspjeno suhim kemikalijama (prahom), pjenom i
halonima, dok je uspjeh s ugljinim dioksidom (CO2) slabiji. Kod manjih poara mogu se uspjeno
koristiti i " puke za gaenje " koja gasi s malom koliinom vode i priruna sredstva, kao to su zemlja,
pijesak i dr.

- 26 -

Motorna vozila
Na svim motornim vozilima, bilo osobnim, teretnim ili namijenjenim prijevozu putnika i raznog
materijala, kao i prijevozu zapaljivih tekuina i plinova, u sluaju nastanka poara, prvenstveno se
koriste vatrogasni aparati za poetna gaenja poara na suhe kemikalije (prah) i halone. U iznimnim
situacijama mogu se upotrebljavati i priruna sredstva za prekrivanje i uguivanje poara, kao to su
razni pokrivai, deke i sl.
Zapaljena osoba
Prilikom gaenja poara na zapaljenoj osobi veoma je vano pravilno primijeniti sredstvo za gaenje.
Osoba koja gasi poar mora voditi rauna o osobnoj zatiti, a zatim to bre prekriti osobu koja gori. U
tu svrhu najprikladniji su pokrivai kao to su deke, kaputi i sl.
Ako se koristi " puke za gaenje ", tada se moe kao sredstvo za gaenje primijeniti i voda. S dva
punjenja puke ( po 3 dcl vode) moe se prekinuti gorenje odjee na osobi koja je sva u plamenu.
Uveliko je vano sprijeiti zapaljenu osobu da bjei, jer se kretanjem pojaava gorenje. Ako vatra
zahvati glavu, nuno je to prije ugasiti plamen, a glavu otkriti.
DOJAVA POARA
Ako bukne poar u vaoj blizini, ostanite pribrani, odaberite odgovarajui aparat i zaponite odmah s
gaenjem.
U situaciji kada je potrebna pomo vatrogasnih ekipa u gaenju poara , potrebno je nazvati telefonski
broj 93. To je telefonski broj vatrogasnih postrojbi na cijelom podruju Hrvatske.

6.

OSOBNA ZATITNA SREDSTVA

6.1.

Upotreba osobnih zatitnih sredstava

Osobnim zatitnim sredstvima i opremom smatraju se naprave, ureaji, odjea i obua to se koriste
pri radu za zatitu od tetnih utjecaja radne okoline. tetnim utjecajima radne okoline, koji ugroavaju
ivot i zdravlje radnika na radu, smatraju se dimovi, magle, plinovi i pare, nedovoljno kisika za
disanje, otrovne, nagrizajue ili zapaljive tvari, prejako svjetlo, razna zraenja, vrui ili hladni
predmeti, buka, vibracije, otri i iljasti predmeti, elektrina struja itd.
Osobna zatitna sredstva smiju se koristiti kad postoje neposredne opasnosti od ozljeda i zdravstvenih
oteenja, a tehnikim se mjerama zatite te opasnosti ne mogu otkloniti ili bi to zahtijevalo
nerazmjerno velike trokove.
Koja e se osobna zatitna sredstva ili oprema primijeniti pri obavljanju odreenog posla ovisi o
izvorima i vrsti opasnosti.
Radnici su duni da osobna zatitna sredstva upotrebljavaju samo za svrhe kojima su namijenjena, te
da ih odravaju u ispravnom stanju i uvaju od oteenja.

- 27 -

Osobna zatitna sredstva i oprema dijele se ovisno o dijelovima tijela koja tite na:

6.2.

sredstva za zatitu glave

sredstva za zatitu oiju i lica
sredstva za zatitu sluha
sredstva za zatitu dinih organa
sredstva za zatitu ruku
sredstva za zatitu tijela (trupa)
sredstva za zatitu nogu

Sredstva za zatitu glave

Zatitna kaciga slui za zatitu glave radnika od pada tekih predmeta, a u nekim sluejevima i od
udara elektrine struje, ako radnik nehotice dodirne glavom elektrini vod. Kacige se izrauju od
preane koe, fibera, plastinih materijala i metala.

Izraeni su tako da lee na glavi

pomou
posebne
zvjezdaste
kolijevke.
Udaljenost zvjezdaste kolijevke od
unutarnje strane tjemena ljema
mora iznositi 2 do 4 cm.

Zatitna kapa slui za zatitu glave od prljanja prainom, uljima, mastima i sl., te od zahvaanja kose
rotirajuim dijelovima. Zatitna kapa titi od umjerene hladnoe i vlage te od suneve topline. Zatitna
kapa koristi se za rad na otvorenom i zatvorenom prostoru.
Zatitna marama namijenjena je enama radnicama, a slui u iste svrhe kao i zatitna kapa za
radnike.
Osim spomenutih sredstava, za zatitu glave u specifinim uvjetima koristi se zatitna kapuljaa,
kona zatitna kapa za elektrozavarivae, zatitna kapa sa titnikom za ui i vrat itd.

- 28 -

6.3.

Sredstva za zatitu oiju i lica

Zatitne naoale s prozirnim staklom koriste se kod runih i strojnih radova za zatitu od leteih
estica koje dolaze iz eonog i bonog smjera. Okvir naoala moe biti plastian, metalan i sl., a stakla
izraena od tripleks stakla ili kaljenog stakla. Zatitne naoale mogu imati i bona zatitna krilca.
Zatitne naoale s tamnim staklom namijenjene su zatiti oiju od jake svjetlosti, leteih iskri i
slabijeg toplinskog i ultraljubiastog zraenja. Koriste se kod zavarivanja i ienja zavarenih mjesta.
Zatitne naoale moraju dobro prijanjati uz one upljine. Tamno staklo treba biti isto, bez ogrebotina
i odgovarajueg zasjenjenja. Zasjenjenje stakla ovisi o vrsti radova koji se obavljaju.
titnik za oi i lice, proziran, namijenjen je zatiti oiju i lica od estica obraivanog materijala i od
kapljica nagrizajuih tvari koje mogu upasti u oi ili ozlijediti lice sprijeda i sa strane. titnik se
izrauje kao vrsti ili preklopni.

Namjena: zatita cijelog lica od krupnih estica i nagrizajuih tvari

titnik za oi i lice s tamnim staklom upotrebljava se za zatitu oiju, glave i vrata od prejakog i
tetnog djelovanja vidljivog, ultraljubiastog i toplinskog zraenja i leteih iskri rastopljenog metala.
Zasjenjenje tamnih stakala ovisi o vrsti radova. titnik se izrauje kao runi i naglavni.
Osim spomenutih, koriste se i druga sredstva za zatitu oiju i lica, kao to su zatitne naoale s kobalt
staklom, zatitne naoale s nepropusnim okvirom, zatitne naoale ili titnik od ianog pletiva itd.

6.4.

Sredstva za zatitu sluha

Uni epovi protiv buke namijenjeni su za zatitu sluha od prekomjerne buke. Izrauju se od platinog
materijala u vie veliina. Umeu se u sluni kanal potiskivanjem, a vade se povlaenjem za hvata.

Za zatitu od prekomjerne buke moe se

koristiti specijalna vata od koje se prije
upotrebe izrauju epii to se umeu u
sluni kanal.

- 29 -

Uni titnik protiv buke izrauje se u

obliku unih koljki. Une koljke
povezane su s plastinim polukrunim
nosaem.

6.5.

Sredstva za zatitu dinih organa

Respirator prvenstveno slui zatiti dinih organa od tetne praine. Ovisno o izvedbi upotrebljenog
filtera, respirator zatiuje i od tetnih dimova i para. Posebne oznake na filterima oznaavaju vrstu
tetnosti od koje zatiuju.
Plinska maska namijenjena je zatiti dinih organa od kodljivih plinova i para. Moe se koristiti u
atmosferi ija koncentracija sadri najmanje 16% kisika, a sastav kodljivih plinova djelomice je
poznat. Na osnovi sastava kodljivih plinova odreuje se i odgovarajue cjedilo.
Da bi se izbjegle nesree kojebi mogle nastupiti zbog pogrenog izbora cjedila, svako cjedilo plinske
maske mora biti obojeno jasnom bojom i oznaeno slovom prema tvarima od kojih titi. Na svakom
cjedilu mora se ispisati upadljivim bojama:
cjedilo za (ime otrovne tvari od koje titi)
HRN Z.B1.002
naziv i znak proizvoaa
rok upotrebe pri skladitenju
Filtri se na plinskim maskama mogu upotrebljavati tako dugo, dok se uz njihovu upotrebu ne osjeti
miris tvari protiv koje oni trebaju tititi
Postoje i druga sredstva za zatitu dinih organa, npr.cijevna maska, cijevna maska s kapuljaom ili
kacigom, aparati s komprimiranim zrakom ili kisikom, samospasilac itd.

Za zatitu dinih organa i oiju od otrovnih para, plinova, aerosola

- 30 -

6.6.

Sredstva za zatitu ruku

Zatitne rukavice od koe upotrebljavaju se za zatitu ake od otrih, iljastih i hrapavih materijala, od
iskri rastopljenog materijala i od vruih predmeta, toplinskog isijavanja i hladnoe. Rukavac moe biti
kratak, do runog zgloba ili dugaak (kod rukavica za zavarivae).
Zatitne gumene rukavice za elektriare slue
za zatitu radnika od sluajnog dodira s
elektrinim ureajima pod naponom. One mogu
biti izraene zanapon do 650 V (1.klasa) i za
napon od 3000 V (2.klasa). ti podaci moraju biti
utisnuti na rukavici. Zatitne gumene rukavice
ne smatraju se jedinim zatitnim sredstvom za
zatitu radnika koji rade pod naponom, ve treba
primijeniti i ostale tehnike mjere zatite od
udara elektrine struje.
R
Prema poslu koji se obavlja, mogu se koristiti i neka druga sredstva, kao to su koni titnik za runi u
k
zglob, titnik za dlan, zatitna nadlaktica, zatitni naprstak, rukavice za zatitu od hladnoe itd.
a
v
i
6.7.
Sredstva za zatitu tijela
c
Zatitno radno odijelo slui za zatitu tijela od zahvaanja rotirajuim i drugim pokretnim dijelovima e
strojeva, ureaja i alata te od prljanja prainom, uljima i mastima. Namijenjeno je radnicima koji rade
o
u radionicama te radnicima na otvorenom prostoru.
d
Zatitno kono odijelo upotrebljava se na onim radnim mjestima gdje za cijelo tijelo postoji opasnost
a
od iskri, estica uarenog materijala i tetnih plinskih zraenja (npr.kod nadglavnog zavarivanja).
z
Zatitno azbestno odijelo namijenjeno je zatiti tijela od opeklina i toplinskog zraenja kod radova s b
e
rastopljenim metalom (npr.lijevanje).
s
Nepropusno zatitno odijelo prvenstveno je namijenjeno radu na otvorenom prostoru, a slui za t
zatitu tijela i glave od kie. Meutim, kako je odijelo potpuno nepropusne izvedbe, uspjeno se moe a
koristiti i za zatitu kod radova uz prskanje vode ili tetnih tekuina.

i
Zatitna kuta upotrebljava se pri poslovima gdje postoji mogunost prljanja masnoama i mineralnim z
r
uljem te prainom i ostalim neistoama koje stvaraju tetnost samo za gornje dijelove tijela, a ne
a
postoji opasnost od rotirajuih dijelova strojeva i ureaja.

Zatitna kabanica namijenjena je radu na otvorenom prostoru, na radnim mjestima gdje se rad obavlja e
n
preteito uz stajanje i hodanje, a radnici su izvrgnuti kii. Zajedno s ulokom titi i od hladnoe.
e
Zatitna kona pregaa upotrebljava se za poslove pri kojima postoji opasnost za prednji dio tijela od
ogrebotina, posjeklina ili uboda to nastaju pri radu s grubim metalnim predmetima, kao i od iskri s
u
estica rastopljenog ili uarenog metala i tetnih zraenja.
Zatitna gumena pregaa upotrebljava se na radnim mjestima gdje postoji opasnost za prednji dio o
tijela od tetnog utjecaja kiselina, luina, rastvaraa, te otrovnih tvari i vlage. Nije za upotrebu kod d
radova s naftnim derivatima.
a
z
b
e
s
- 31 t
n
e
t

Zatitna pregaa od plastine mase koristi se na radnim mjestima gdje postoji opasnost za prednji dio
tijela od tetnog utjecaja kiselina, luina, soli, rastvaraa te otrovnih tvari i vlage, a posebice titi od
tetnog djelovanja pri radu s naftnim derivatima.
Zatitna pregaa od impregniranog platna upotrebljava se pri obavljanju poslova kod kojih postoji
opasnost za prednji dio tijela od tetnog utjecaja masnoa, praine te ostalih neistoa.
Zatitna azbestna pregaa upotrebljava se za zatitu prednjeg dijela tijela od otvorenog plamena,
zagrijanih tijela i toplinskog zraenja.
Koni titnik za rame namijenjen je radu na onim radnim mjestima kod kojih postoji opasnost od
oeenja ramena i vratu pri prijevozu tereta otrih rubova.
Koni boni titnik upotrebljava se za zatitu ramena i vrata pri prijenosu tereta otrih rubova.
Zatitni pojas namijenjen je obavljanju poslova pri kojim postoji opasnost od pada s visine ili pada u
dubinu. Zatitni pojas moe biti izraen s uetom za automatsko zaustavljanje. Spojno ue izvlai se iz
bubnja u koji ulazi natrag povlaenjem opruge. Ako se brzina izvlaenja povea (vie od 1 m u
sekundi), tj.nastane pad, automatska konica sprijeit e dalje izvlaenje ueta.

6.8.

Sredstva za zatitu nogu

Zatitne kone potkoljenice namijenjene su obavljanju poslova gdje postoji opasnost za noge od
posjeklina, ogrebotina, iskri, estica rastopljenog metala, otvorenog plamena, zagrijanih tijela ili
tetnog zraenja.
Mogu posluiti za zatitu nogu od tetnog utjecaja masnoe, praine, boje te ostalih prljavtina i vlage.
Armirane zatitne kone potkoljenice namijenjene su poslovima kod kojih postoji opasnost od ozljeda
nogu otrim alatom ili opasnost od pada tekih predmeta.
titnik za koljeno namijenjen je radovima koje obavljaju kleei.
Zatitne cipele namijenjene su radnicima koji obavljaju poslove kod kojih postoji opasnost za noge,
skoni zglob i stopala, kao to su hladnoa, vlaga, prodiranje ulja i masti, iaenja skonog zgloba,
ozljede glenja ili pad predmeta. Cipele su izraene tako da uspjeno zatiuju od svih spomenutih
opasnosti. Izvedba se razlikuje samo u pogledu zatite od pada predmeta na prste, pa se prema tome
predviaju cipele s elinom kapicom ili bez nje.
Zatitne cipele za penjanje namijenjene su radnicima koji se penju ili rade na krovovima i slinim
povrinama. Te cipele imaju potplat izraen od pletenog konopljina ueta.
Zatitne gumene izme (obine ili ribarske) namijenjene su radnicima koji rade na poslovima gdje
postoji opasnost za noge od tetnog utjecaja kemikalija, vlage i vode.

- 32 -

7.

PREHRANA I BOLESTI OVISNOSTI

Prehrana radnika i sigurnost

ovjek hranom osigurava energetske izvore za rad, tj.nadoknauje radom utroene tvari u tijelu.
O vrsti rada ovise i potrebe za kalorijama. Dnevna potreba mukarca od 25 godina, 65 kg tekog koji
radi srednje teak rad, iznosi oko 3200 kalorija, a za enu oko 500 kalorija manje. Izvori kalorija su
ugljikohidrati (eer, brano), bjelanevine (meso, riba, jaja, sir) i masti (ulja, biljna i ivotinjska mast,
maslac). Omjer u hrani bi trebao biti: ugljikohidrata 55%, bjelanevina 20%, masti 25%.
Teak fiziki rad i intenzivan intelektualni rad zahtijevaju poveanu koliinu bjelanevina u hrani.
Uz hranu, radnikovu organizmu potrebna je i odreena dnevna koliina vode i soli, opet ovisno o
uvjetima rada. Prosjeno se moe smatrati da e pod normalnim uvjetima srednje tekog
rada biti potrebno do 3 l vode, a dnevna potreba soli iznosi 7 12 g. Od ostalih minerala,
organizmu je potreban fosfor, kalcij, jod, eljezo, koji se s hranom unose u organizam.
Kod miinog rada tj.tjelesnog napora, poveava se potreba za vitaminima B (meso, iznutrice,
umanjak, riba, mlijeko, kvasac, gljive, mahune, graak, penine klice i sl.) i C vitaminom (svjee
povre i voe, naroito limun, ipak i narana).
Obroci hrane trebaju biti kvalitetni te redoviti, bez mnogo zaina i s mnogo vitamina.
Idealno bi bilo da svaki radnik kod kue ili na radnom mjestu prije poetka rada pojede zajutrak, koji
bi sadravao 20% potreba dnevnih kalorija, tj. 600 800 kalorija.

Ako se ne pojede jutarnji obrok prije poetka rada, nakon dva do tri sata rada pada
sadraj eera u krvi. Smanjuje se pozornost pri radu, pojavljuje se umor, znojenje i
drhtanje.
U takvom stanju postoji vea mogunost da se radnik ozlijedi, a i proizvodnost je manja.

Bolesti ovisnosti i radna sposobnost

Bolesti ovisnosti o alkoholu, drogama i puenju duhana, problem su zdravstvene i socijalne zatite. Ni
zatita na radu ne moe se uspjeno organizirati, ako se u mjere zatite ne ukljue i mjere za
sprjeavanje ovisnosti.
Zabrana puenja duhana na radnom mjestu, odnosno u zatvorenim prostorijama u radnom prostoru,
odreen je propisima. Svrha je te mjere zatititi nepuae. Puenje duhana esto je uzronik karcinoma
plua.
Valja istaknuti da je puenje zabranjeno i kad to zahtijeva priroda tehnolokog procesa, zbog opasnosti
od poara i eksplozije.
Puenje duhana je najrasprostranjenija ovisnost. Mnoge tetne posljedice puanja na zdravlje i radnu
sposobnost prouavaju se tek u novije vrijeme pa otuda potjeu i energinije akcije za spreavanje
puenja, a to mora biti i sastavni dio zdravstvenog prosvjeivanja djece i omladine.

- 33 -

Alkoholizam je bolest od koje u nas boluje svaki esti odrastao mukarac (15%) i svaka
dvadeseta odrasla ena (4,5%). Broj oboljelih raste svakodnevno, naroito meu enama i
omladinom. Alkoholizam je teko izljeiva bolest. Vie od 40% alkoholiara radno je nesposobno, a
veina umire od posljedica 10 do 15 godina otkako su oboljeli.
Alkoholizam je redovito neumjereno uivanje alkoholnih pia. Konzumirani alkohol vrlo brzo odlazi
iz eluca u krvotok i zatim u mozak, gdje izaziva poremeaje u funkcioniranju modanih stanica.
Alkohol trajno oteuje stanice organizma. Radna sposobnost alkoholiara znatno je smanjena. Radni

uinak alkoholiara je 2,5 puta slabiji od uinka ostalih radnika, a ozljede na radu su 3,5
puta ee nego kod drugih radnika. Alkoholiar je opasan i u prometu. Alkoholizam je uzrok
invaliditeta u 15% sluajeva.
Zbog specifinog djelovanja na sredinji ivani sustav, alkohol zaista u nekim trenucima daje osjeaj
snage, manjeg umora ili smanjuje osjeaj nelagodnosti. Pod utjecajem alkohola smanjuje se unutarnja
napetost, poputaju kritinost i prosudbe, precjenjuju se vlastite mogunosti i pocjenjuju opasnosti.
Zbog omamljenosti modanih stanica, reakcije na
vanjske podraaje su tromije i sporije, pokreti
nesigurniji, gubi se ravnotea, pogreno se
procijenjuje udaljenost, brzina i ostale prepreke na
putu kretanja. Ta omamljenost karakteristina za
alkohol ipak izaziva vei umor, koji se ispoljava u
pospanosti i tromosti, to je naroito opasno kod
nonog i produenog rada.
Te karakteristine pojave koje izaziva u suprotnosti
su sa zahtjevima radnih mjesta gdje radnik mora
biti u punoj mjeri budan, oprezan i naroito kritian
u prosudbi specifinih postupaka.

Svaka sporost, svaka neodgovarajua reakcija u izvanrednim situacijama, svako podcjenjivanje

opasnosti, svako precjenjivanje mogunosti koje su inae pod utjecajem alkohola smanjene, moe
ugroziti ne samo ivot svakog pojedinog radnika, nego i sigurnost drugih radnika.
U uvjetima rada u smjenama, neprekidne psihike napetosti, produenog rada, slabe prehrane i
nedovoljnog dnevnog odmora i manje koliine alkohola mogu uzrokovati teke posljedice. Zbog toga i
Zakon o zatiti na radu zabranjuje uivanje alkohola i droge za vrijeme rada. Radnik takoer ne smije
doi na rad pod utjecajem alkohola.
Opasnost ne predstavljaju samo oni radnici koji teturaju, nego isto tako i oni koji naizgled nisu pijani,
kod kojih omamljenost modanih stanica nije tolika da se moe odmah opaziti, ali koji ipak zbog te
omamljnosti neprikladno reagiraju u pojedinim situacijama. Ti su radnici ak vie opasni, jer ih se
teko zapazi pa nastavljaju rad pod utjecajem alkohola. Smatra se da je pod utjecajem alkohola radnik
koji ima u krvi vie od 0,5 promila alkohola.

Dugotrajno pijenje i manjih koliina alkohola uzrokuje odreena oteenja zdravlja, i to

prvenstveno oteenja vida, oteenja perifernih ivaca, kao i manja ili vea oteenja
intelektualnih funkcija.
Radnici s takvim oteenjima ne mogu raditi, ako za vrijeme rada ili neposredno prije poetka rada, ne
popiju alkoholno pie.

- 34 -

Zbog nepovoljnog djelovanja puenja na zdravlje puaa i nepuaa koji su u takvim uvjetima
prisiljeni udisati duhanski dim, uvedena je zabrana puenja u tvrtkama na svim radnim sastancima i
skupovima, koji se odravaju u zatvorenim prostorijama, bez obzira na to postoji li u zatvorenoj
prostoriji ventilacija ili ne.

8.

OSNOVE PRUANJA PRVE POMOI

Ozlijeenim ili naglo oboljelim radnicima treba pruiti prvu pomo. Svatko je sposoban da uz
malo znanja i vjetine prui prvu pomo, dok se ne osigura struna medicinska pomo i
ozlijeeni ili naglo oboljeli ne preda na lijeenje u zdravstvenu organizaciju.
Na svakom radilitu i u radnim prostorijama u kojima istovremeno radi do 20 radnika,
najmanje jedan mora biti posebno osposobljen i odreen za pruanje prve pomoi, a na
svakih daljnjih 50 uposlenih jo jedan radnik. Osim toga, za struno pruanje prve
pomoi moraju biti osposobljeni svi neposredni rukovoditelji te odgovarajui postotak
od ukupnog broja zaposlenih radnika u organizaciji. Osobama odreenim za pruanje
prve pomoi, moraju se staviti na raspolaganje kompleti sanitetskog materijala.
Navedeno osposobljavanje provodi se posebnim teajem.
Prilikom pruanja prve pomoi treba postupati brzo i svrsishodno. Pri tome se moraju
potivati osnovna pravila pruanja prve pomoi do dolaska struno osposobljene osobe.

USPOSTAVITE PREKINUTO DISANJE I RAD SRCA SPRIJEITE GUENJE ZAUSTAVITE

KRVARENJE
SPRIJEITE PANIKU NE DOPUSTITE PRISTUP ZNATIELJNIM PROMATRAIMA
ANGAIRAJTE POMONIKE POZOVITE HITNU POMO NAZOVITE 94 TO JE POZIVNI
BROJ HITNE POMOI U CIJELOJ HRVATSKOJ
PRI PRUANJU PRVE POMOI DRITE SE PRAVILA PRVENSTVENO PODUZIMATI ONO
TO NE TETI
NE INITE VIE NEGO TO SE OD VAS OEKUJE PRUITE OSNOVNI MINIMUM PRVE
POMOI UKOLIKO NISTE POSEBNO OSPOSOBLJENI ZA STRUNO PRUANJE PRVE
POMOI

Gubitak svijesti
Do naglog gubitka svijesti moe doi iz razliitih razloga. Onesvjetenoga ne smijemo ostaviti
samog. Prvu pomo treba pruiti odmah.
Postupak:

ONESVIJETENU OSOBU ODMAH POLEGNITE U BONI POLOAJ

ONESVIJETENOJ OSOBI NE PODIITE GLAVU
OSLOBODITE VRAT I TRUP SVAKOG PRITISKA OTKOPAJTE KOULJU RAZVEITE KRAVATU
UKLONITE SUVINU ODJEU IZ USNE UPLJINE IZVADITE STRANE PREDMETE (UMJETNE ZUBE,
VAKAU GUMU, HRANU I SL.)
AKO ONESVIJETENA OSOBA NE DIE, ODMAH ZAPONITE S UMJETNIM DISANJEM.
ONESVIJETENOM NEMOJTE DAVATI NIKAKVA PIA, JER E SE UGUITI.
AKO ONESVIJETENI IMA POVIENU TEMPERATURU, TREBA GA RASHLADITI AKO JE U OKOLINI
HLADNO, TREBA GA UTOPLITI POKRIVAIMA, KAPUTIMA I SL.
AKO VAM JE UZROK NESVJESTICE POZNAT, ZAPONITE S ODGOVARAJUIM POSTUPCIMA PRUANJA
PRVE POMOI.

- 35 -

Prestanak disanja
Nagli prestanak disanja oituje se alarmantnim znakovima. Dolazi do gubitka svijesti,
proiruju se zjenice, prestaje strujanje zraka iz nosa i usta. Ako se odmah (najkasnije 4-5
minuta) ne zapone s oivljavanjem, ozlijeena e osoba umrijeti za nekoliko minuta. Uzrok
prestanka disanja moe biti srani udar, ozlijede glave, udar elektrine struje, utapljanje i sl.
Postupak:

NAZOVITE LIJENIKA, ODNOSNO HITNU POMO.

ODMAH ZAPONITE S UMJETNIM DISANJEM GLAVU ZAMRLE OSOBE ZABACITE
PREMA NAZAD STISNITE UNESREENOJ OSOBI NOS I OTVORITE USTA: DUBOKO
UDAHNITE I SAV ZRAK IZDAHNITE UNESRECENOM U USTA UPUHIVANJE IZVODITE U
RITMU VLASTITOG DISANJA (14 DO 16 PUTA U MINUTI) PROVJERITE DA LI SE GRUDNI
KO NADIMA ILI NE ZRAK SE MOE UPUHIVATI I U NOS UNESREENOG.
SNAGA PRITISKA UPUHNUTOG ZRAKA NE SMIJE BITI PREVELIKA, TEK NETO VEA
NEGO PRI NORMALNOM DISANJU I KOD PREJAKOG PRITISKA ZRAK MOE DOPRIJETI U
ELUDAC I IZAZVATI POVRAANJE.
UMJETNO DISANJE MORA SE PROVODITI DOK SE NE USPOSTAVI NORMALAN RITAM
DISANJA UNESREENOG ILI NE POJAVE SIGURNI ZNAKOVI SMRTI (UKOENOST,
DUGOTRAJAN PRESTANAK DISANJA I RADA SRCA, ZJENICE SE NE SUZUJU NA
SVJETLO).

Prestanak rada srca

Kad se ne uje ni rad srca, kod unesreenog treba uz umjetno disanje provoditi i vanjsku
masau srca, kojom se podrava cirkulacija krvi. Rad srca provjerava se pipanjem bila s
bone strane vrata. Vanjska masaa srca opravdana je samo u prvih 5 do 10 minuta nakon
prestanka rada srca, jer su poslije tog vremena njeni izgledi za uspjeh veoma mali. Tokom
izvoenja masae treba povremeno pipanjem bila kontrolirati uspostavljanje rada srca.
Postupak:

DLANOVE OBJE RUKE STAVITI NA DONJU POLOVINU GRUDNE KOSTI: SNANO PRITISNITE PREMA
KRALJENICI I NAGLO OTPUSTITE.
PRITISAK IZVODITE RITMINO SA 60 70 PRITISAKA U MINUTI GRUDNI KO PRITOM TREBA UDUBITI 3
DO 5 CM.
AKO SE ISTOVREMENO MORA DAVATI UMJETNO DISANJE I VANJSKA MASAA SRCA, NAJBOLJE JE DA
TO RADE DVIJE OSOBE BEZ OBZIRA PROVODI LI OIVLJAVANJE JEDNA ILI DVIJE OSOBE, RITAM
PRUANJA PRVE POMOI TREBA BITI TAKAV DA NAKON SVAKOG PETOG PRITISKA NE SRCE DOLAZI
JEDNO UPUHIVANJE ZRAKA U PLUA.

- 36 -

Krvarenje
Krvarenja nastaju uglavnom u vezi s ozljedama. No, krvarenja nastaju i kao posljedica nekih
oboljenja. Svako krvarenje treba odmah zaustaviti, ranu sterilno zaviti, poduzeti mjere protiv
oka i pozvati lijenika, odnosno ozlijeenu osobu otpremiti u zdravstvenu ustanovu. Kod
amputacijskih ozljeda, odrezani (amputirani) dio ruke ili noge treba staviti u plastinu vreicu,
obloiti ledom i transportirati zajedno s unesreenim.
Postupak:

MANJA KRVARENJA PRESTAT E SAMA STVORENU KRASTU NEMOJTE DIRATI SAMO JE STERILNO
ZAVIJTE.
KOD VEIH KRVARENJA POLEGNITE OZLIJEENOG AKO JE KRVARENJE JAKO, IZMEU RANE I SRCA
PRITISNITE SNANO GLAVNU ILU KUCAVICU (ARTERIJU).
AKO NA OZLIJEENOJ RUCI ILI NOZI NEMA PRIJELOMA, PODIGNITE JE NETO VIE OD TIJELA.
NA RANU STAVITE STERILNU GAZU, A NA GAZU NEKI TVRDI PREDMET KOJI E ZAJEDNO SA ZAVOJEM
PRITISKATI RANU I OZLIJEENE KRVNE ILE (KOMPRESIVNI ZAVOJ).
AKO JE OZLIJEENI IZGUBIO PUNO KRVI, PODIGNITE MU RUKE I NOGE U VIS (AUTOTRANSFUZIJA) U
TOM POLOAJU MOETE GA I TRANSPORTIRATI.
UKOLIKO SE NIKAKO NE MOE ZAUSTAVITI KRVARENJE, KAO KOD OTKINUA RUKE ILI NOGE, MORA SE
STAVITI POVESKA POVESKA (MARAMA, KRAVATA, POJAS ILI SL) MORA SE STAVITI NA NEOTEENI
DIO TKIVA OTPRILIKE OKO 3 CM IZNAD RANE I VRSTO STEGNUTI.

Prijelomi kostiju i ozljede zglobova

Kosti i zglobovi mogu se ozlijediti udarcima, pritiskom pri padu, skoku, kod zatrpavanja,
eksplozija, zahvaanja na strojevima, pri padu tekih predmeta i alata itd. Znakovi su bol,
nenormalan oblik, oteklina, potkono krvarenje ili otvoren prijelom.
Postupak:

AKO MOETE POZVATI LIJENIKA, OSTAVITE UNESREENOG NA MJESTU GDJE JE STRADAO NE

PRENOSITE OZLIJEENOG, OSIM AKO MU NE PRIJETI NEPOSREDNA OPASNOST ZAUSTAVITE
KRVARENJE.
AKO OZLIJEENOG MORATE SAMI PREVESTI U BOLNICU, PRELOMLJENI DIO TIJELA OBAVEZNO
MOBILIZIRAJTE, ODNOSNO UINITE NEPOMINIM ZA IMOBILIZACIJU UPOTRIJEBITE SREDSTVA KOJA
NAETE U BLIZINI (DASKE, MARAME, DIJELOVE ODJEE I SL).
OZLIJEENI DIO TIJELA, AKO NEMA RANE, IMOBILIZIRAJTE PREKO ODJEE.
UVIJEK UVRSTITE DVA SUSJEDNA ZGLOBA, ODNOSNO ZGLOB IZNAD I ISPOD PRIJELOMA
OZLIJEENI DIO RUKE ILI NOGE PRIDRAVA SE TAKO DA SE LAGANO NATEGNE IZMEU ZGLOBOVA.
IAENE ZGLOBOVE MOBILIZIRAJTE U POLOAJU U KOJEM STE IH ZATEKLI.
OZLIJEENOM NE SMIJETE DAVATI JESTI ILI PITI, JER TO MOE IZAZVATI POVRAANJE I KOMPLIKACIJE
ZA VRIJEME OPERACIJE.

- 37 -

Otrovanje kemijskim tvarima

U suvremenoj proizvodnji radnici se susreu s nizom kemijskih tvari koje mogu izazvati
lokalna i opa, akutna i kronina oteenja zdravlja. Uzrok profesionalnih trovanja najee je
udisanje atmosfere zagaene nekom kemijskom tvari, prodiranje kemijske tvari kroz kou ili
unoenje kemijskih tvari u probavni trakt. Kod pruanja prve pomoi treba prvenstveno
prekinuti djelovanje otrova na organizam, a otrov ukloniti iz tijela ili neutralizirati.
Postupak:

AKO JE OTROVNA TVAR PROGUTANA, ODMAH JE UKLONITE ISPIRANJEM ELUCA NALPRIJE

IZAZOVITE POVRAANJEM NADRAIVANJEM NEPCA I DRIJELA OTROVANOJ OSOBI DAJTE DA POPIJE
MLEKA VODE PA PONOVNO IZAZOVITE POVRAANJE PONOVITE TO VIE PUTA DOK OTROVANI NE
POVRATI BISTRU TEKUINU.
POSLIJE ISPIRANJA ELUCA, DAJTE OTROVANOJ OSOBI DA POPIJE AU VODE U KOJU SE STAVE
DVIJE VELIKE LICE PRAHA IVOTINJSKOG ILI BILJNOG UGLJENA AKO NEMATE GOTOV PREPARAT,
PREPRITE KRUH DA POUGLJENI I ZDROBITE U PRAH.
PAZITE! POVRAANJE I ISPIRANJE ELUCA NE SMIJE SE PRIMIJENITI AKO JE OSOBA OTROVANA
JETKIM TEKUINAMA (KISELINE, LUINE, OTAPALA ZA BOJE, BENZIN I OSTALI NAFTNI DESTILATI).
PAZITE! NE IZAZIVAJTE POVRAANJE KOD OSOBA KOJE SU U NESVJESTICI - NITI KOD OSOBA KOJE
PRUAJU OTPOR.
AKO JE OTROVNA TVAR PROLIVENA PO KOI, OZLIJEENO MJESTO ISPERITE VELIKOM KOLIINOM
VODE POSLIJE OPERITE SAPUNOM.
AKO JE DOLO DO TROVANJA ILI GUENJA PLINOM, OTROVANOG TO PRIJE IZNESITE NA SVJE ZRAK
AKO JE OTROVANI U NESVJESTICI ILI NE DIE, PRIMIJENITE ODGOVARAJUE POSTUPKE PRUANJA
PRVE POMOI.

ZAPAMTITE! AKO NISTE SIGURNI TO TREBA UINITI, BOLJE NEMOJTE UINITI NITA NEGO BILO TO
POGRENO.

Ozljede elektrinom strujom

Prolazak elektrine struje kroz tijelo moe prouzroiti razliite ozljede, pa i smrt. Djelovanje
elektrine struje na organizam ovisi o nizu tehnikih i individualnih faktora. O brzini pruanja
prve pomoi ovoso i njena efikasnost.
Postupak:

OSLOBODITE UNESREENOG IZ STRUJNOG KRUGA AKO NE MOETE ISKLJUITI STRUJNI KRUG

POMOU PREKIDAA, SKLOPKE ILI VAENJEM OSIGURAA, UNESREENOG ODVOJITE IZOLACIJSKIM
KLIJETIMA, IZOLACIJSKOM MOTKOM, KOMADOM DRVA, SUHOM TKANINOM ILI NA DRUGI NAIN, ALI
NIKAKO GOLIM RUKAMA.
AKO JE UNESREENI BEZ SVIJESTI, STAVITE GA U BONI POLOAJ AKO NE DIE, PRIMIJENITE
UMJETNO DISANJE AKO JE PRESTAO RAD SRCA, PRIMIJENITE VANJSKU MASAU SRCA.

- 38 -

9.

SVAKA OSOBA KOJA JE DOIVJELA UDAR ELEKTRINE STRUJE MORA SE UPUTITI NA LIJENIKI
PREGLED OPASNE KOMPLIKACIJE MOGU SE POJAVITI JO NEKO VRIJEME NAKON UDARA
ELEKTRINE STRUJE.
OPEENA MJESTA POKRIJTE STERILNOM GAZOM ILI PREVIJTE SUHIM STERILNIM ZAVOJEM; BEZ
UPOTREBE MASTI ILI PRAKA.

VRSTE I OPSEG OPASNOSTI

POJAM OPASNOSTI
U irem smislu, opasnosti predstavljaju sve pojave koje mogu ugroziti fiziki integritet ovjeka,
materijalna dobra ili ekoloku ravnoteu na zemlji, a naroiti kao posljedica prirodnih pojava ili
ovjekove aktivnosti u bilo kojem smislu ili obliku.
Poznavanje medija, odnosno fizikalne ili kemijske okoline koja moe ugroziti ivot ili zdravlje
radnika, neophodan je preduvjet za pouzdano identificiranje opasnosti koje mogu izazvati neeljeni
tetni dogaaj.
U nastavku ovog prirunka dan je prikaz ostalih vrsta opasnosti koje se najee pojavljuju na radnom
mjestu:

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.

9.1.

mehanike opasnosti od predmeta obrade, alata, strojeva

mehanike opasnosti pri horizontalnom i vertikalnom transportu
opasnosti od pada s visine ili u dubinu
opasnosti od elektrine struje
opasnosti pri rukovanju opasnim radnim tvarima
opasnosti od praine
opasnosti od buke
opasnosti od vibracije
opasnosti od neprilagoene rasvjete
opasnosti od tetnih zraenja
bioloke opasnosti rizici zaraze
rad u uvjetima uestalog stresa i / ili trajne psihike napetosti ( psihofizioloki napor )

MEHANIKE OPASNOSTI OD PREDMETA OBRADE, ALATA ,

STROJEVA

Mehanikim opasnostima smatraju se sve vrste opasnosti to proizlaze iz mehanikog djelovanja

sredstava rada u stanju mirovanja ili gibanja na tijelo radnika, a uzrokuju tzv.mehanika oteenja kao
to su: ubodi, posjekotine, nagnjeenja, razderotine, kontuzije, prijelomi i druge unutranje
rane, amputacije i sl.

9.1.1. RUNI ALAT

Runi alati, zbog svoje rasprostranjenosti i iroke primjene, uzrokuju veliki broj nezgoda. Posljedice
takvih nezgoda su manja ili vea unesreenja radnika i oteenje ili unitenje materijala i imovine.
Najei uzroci nezgoda pri radu s runim alatima su:
- neispravni alat
- upotreba alata u pogrene svrhe
- neispravan nain rada
- neispravno odlaganje alata.

- 39 -

Tehniki neispravan alat

Tehniki ispravan alat

Mjere zatite pri radu s runim alatima:

Za svaki posao treba upotrebljavati odgovarajui i ispravni alat.

Prije svake uporabe kontrolirati ispravnost alata..
Ne raditi improvizacije na alatu, osim ako to nije posebno predvieno
Alat prenositi samo u odgovarajuim kutijama i torbama
Zauzeti ispravan poloaj.
Otricu ili vrh alata ne usmjeravati prema tijelu.
O neispravnosti alata izvjestite neposrednog rukovodioca.
Ispravno upotrebljavati osobna zatitna sredstva.
Voditi rauna da u prostoriji nema zapaljivih i eksplozivnih tvari, kako iskrom alata ne bi
izazvali poar ili eksploziju.
Paziti na elektrine instalacije da ne dou u kontakt s dijelovima pod naponom.
Upotrebljavani alat treba oistiti, po potrebi podmazati te odloiti na za to predvieno
mjesto.

9.1.2. MEHANIZIRANI ALATI

Najei uzroci nezgoda pri radu mehaniziranim alatima su:
opasnost od elektrinog udara
opasnosti od pokretnih dijelova alata
opasnost uslijed iskrenja
opasnost usred neispravnog odlaganja alata
ispadanje alata

Mjere zatite pri radu mehaniziranim alatom:

Prije upotrebe treba runi mehanizirani alat pregledati i provjeriti ispravnost svih
dijelova alata i zatitnih naprava.
Provjeriti da ne postoji opasnost od poara i eksplozije.
Radno odijelo treba biti dobro zakopano i stegnuto uz tijelo te se ne smije nositi nakit
ili bilo kakav drugi dio odjee (kravata) koji moemo zahvatiti alatom.
Pri radu treba koristiti zatitne naoale i cipele s elinom kapicom.
Pri radovima na visini, radnik se treba vezati sigurnosnim pojasom i uetom, a ue i alat
treba vezati kako bi se sprijeila mogunost njihova pada na druge radnike i osobe.
Kabele za dovod elektrine energije i cijevi za komprimirani zrak treba tako postaviti i
zatititi da se ne oteuju.
Spajanje fleksibilnih cijevi treba izvesti s obujmicama, a ne pomou ice.

- 40 -

Neispravnosti na mehaniziranim alatima treba prijaviti neposrednom rukovoditelju, a

popravke istih povjeriti strunim osobama.
Uikae i elektrine vodie treba pregledavati redovito prije poetka rada. Osobito treba
pregledati je li se izolacija vodia izvukla iz uvodnice, koja smanjuje mogunost istezanja
vodia.
Prikljuni elektrini vod treba odmah nakon upotrebe izvui i namotati.
Runi mehanizirani alat ne smije se ostaviti da lei u praini i vlazi.
Nakon upotrebe alat spremiti na za to predvieno mjesto.
Runi mehanizirani alat se ne smije bacati, nego polako stavljati na tlo ili neku drugu
podlogu, a kod predaje dodavati iz ruke u ruku.

9.1.3. STROJEVI I UREAJI

Primjena modernih i automatiziranih strojeva najrazliitijih izvedbi uzrokuju i razliite opasnosti pri
radu. Strojevi i ureaji s poveanim opasnostima obvezno se pregledavaju i ispituju najmanje
jednom u dvije godine.
Opasnosti kod strojeva i ureaja moemo podijeliti u nekoliko grupa i to:
a) opasnosti od energije i sredstava koja slue za pogon strojeva:

elektrina energija
pogonska goriva kod motora s unutarnjim izgaranjem
komprimirani zrak
vodena para i dr.

b) opasnosti od ureaja za prijenos mehanikih gibanja:

kruno gibanje (rotirajue)

Posebna opasnost su strojni dijelovi koji se gibaju kruno, a meusobno su tako postavljeni da izmeu njih
moe doi do ukljetenja dijelova tijela ili odjee radnika ( usporedne osovine koje se kreu u razliitim
smjerovima). Opasnost je manja ako se osovine u takvom sluaju okreu u istom smjeru.
ak i savreno glatke osovine mogu zahvatiti kosu ili odjeu radnika i izazvati nesreu.

Mjesta uvlaenja izmeu dijelova koji se pokreu

- 41 -

Ovo se spreava ispravnom zatitom osovina do visine od 1,5 m iznad poda, ako se
one nalaze u okomitom poloaju, a do 2 m iznad zemlje ili poda ako su smjetene
horizontalno.

pravocrtno gibanje (translatorno)

c) opasnosti u podruju radnog postupka:

najvea opasnost postoji na mjestu gdje materijal dolazi u dodir s alatom

kojim se obrauje.
Zatita se prije svega sastoji u postavljanju vrstih i pominih zatitnih naprava, zatitnih naprava za
blokiranje, ureaja za daljinsko upravljanje i prinoenje materijala za obradu, naprava za automatsko
blokiranje te u primjeni osobnih zatitnih sredstava i naroito u ispravnim radnim postupcima.

vrste (nepomine) zatitne naprave

Glavna im je karakteristika da se za vrijeme rada ne mogu pomicati, pouzdano zatiuju, radnik ih ne
moe maknuti, a ako to i uini, odmah se vidi da ih nema na stroju. Postavljene su tako da materijal
nesmetano prolazi, a radnik rukom ne moe doi u podruje u kojem bi ga mogao zahvatiti alat ili dio
stroja.
Automatske zatitne naprave
Svrha im je da automatski uklone ruke radnika iz opasnog podruja za vrijeme radnog hoda stroja, ako
se one u tom asu tamo nau.

vrste (nepomine) zatitne naprave

Specijalni alati za prinoenje materijala

Osnovna svrha tih alata je sprijeiti da radnikove ruke uu u opasan prostor na stroju. Specijalni alati
kao i ureaji za daljinsko rukovanje i prinoenje materijala su dodatna sredstva kojima se postie jo
vea sigurnost pri radu.

- 42 -

Zatitna naprava za blokiranje

Specijalni alati za prinoenje materijala

Ureaji za daljinsko rukovanje i prinoenje materijala

Kod tih ureaja osnovno je da se materijal automatski ili runo namjeta izvan mjesta radnog postupka
i pomou odgovarajueg mehanikog ureaja dovodi do mjesta obrade.

Automatske zatitne naprave

Ureaj za daljinsko rukovanje

Mjere zatite pri radu na strojevima:

Prije poetka rada provjerite nalaze li se na stroju propisane zatitne naprave.

Ne skidajte zatitne naprave sa strojeva.
Svaki kvar ili nedostatak na zatitnim napravama prijavite odmah neposrednom
rukovodiocu. Ne nastavljajte s radom dok nedostatak nije uklonjen.
Ne podmazujte, ne istite, ne popravljajte i ne podeavajte stroj ili neki njegov dio dok
se on nalazi u pogonu. Zaustavite pogonski motor, priekajte dok se svi dijelovi stroja ne
zaustave i osigurajte da ga nitko drugi ne moe staviti u pogon.
Pri prekidu rada ne naputajte stroj dok se svi njegovi dijelovi nalaze jo u pokretu.
Ne zaustavljajte stroj rukom ili dijelovima tijela.
Ne naginjite se iznad strojeva dok se nalaze u pokretu.
Ne nosite neprikladnu, iroku ili nestegnutu odjeu, alove, kravate, nakit i sl.
Uvijek pri radu koristite osobna zatitna sredstva koja su za pojedine radove propisana.

- 43 -

9.2. OPASNOSTI PRI HORIZONTALNOM I VERTIKALNOM TRANSPORTU

9.2.1. RUNI TRANSPORT TERETA
Podizanje, prenoenje i odlaganje tereta iziskuje odreeni fiziki napor i optereenje pojedinih dijelova
tijela. Zbog toga postoje opasnosti od oteenja kraljenice, zglobova, tetiva, poremeaja u radu nekih
organa (srce i krvotok) te do nastanka kile ili bruha, sputenih stopala i dr.
Kraljeniki stup ovjeka sudjeluje pri svakom pokretu tijela i udova, podupire trup i glavu, a
istovremeno ima i mnoge druge funkcije pa zbog toga treba naroito voditi rauna o njegovom
pravilnom koritenju kod runog transporta tereta.
ovjekova kraljenica moe se usporediti s krakom dizalice. im je kraljenica ili krak dizalice
nagnutiji, to e moi podii manji teret i obrnuto, tj. ako je kraljenica ili krak uspravniji, moi e
podii vei teret.
Kod runog transporta tereta treba razlikovati transportne radnike od onih radnika kojima to nije
glavni posao.
Omladina i ene ne bave se profesionalno prijenosom tereta pa se zato njih smije optereivati samo
lakim teretima.

15 kg
20 kg
25 kg
do 50 kg

za ene do 18 godina starosti

za ene preko 18 godina starosti
za mukarce koji nisu profesionalni transportni radnici
za profesionalne transportne radnike

Tehnika pravilnog dizanja tereta sastoji se u slijedeem:

Prije podizanja tereta potrebno je da radnik provjeri njegovu teinu. Ako je preteak,
mora traiti pomo.
Poloaj stopala treba radniku omoguiti stabilan poloaj tijela. Radi toga, stopala treba
malo razmaknuti, a jedno od njih malo pomaknuti naprijed i vrsto se na njih osloniti.
Nakon toga treba unuti tako da rairena koljena zatvaraju meu sobom kut problino
90 stupnjeva (pravi kut). Pritom lea neka budu to okomitija i to manje savinuta. Kod
ispravnog poloaja tijela, lea trebaju biti oputena, a miii nogu napeti i spremni za
dizanje tereta.
Predmet je potrebno vrsto stegnuti, podiui mu polako jednu njegovu stranu da bismo u
sluaju potrebe imali mjesta za podmetanje ruke. Predmet mora biti zahvaen na takav
nain da za vrijeme dizanja i prenoenja ne moe iskliznuti iz ruku te da ne moramo za
vrijeme te operacije mijenjati zahvat.
Predmet se podie tako da se postepeno izravnavaju noge, a lea dovode iz neto
pognutog u potpuno ispravan poloaj.

- 44 -

Sutina tehnike dizanja tereta sastoji se u tome da najvei dio optereenja preuzimaju miii nogu
umjesto kraljenice.

9.2.2. TRANSPORTNA SREDSTVA POGONJENA LJUDSKOM SNAGOM

Kod smanjenja opasnosti prilikom tjelesnog naprezanja, naroito je bitna tehnika zatita uvoenjem odreenih
transportnih sredstava kao i mehaniziranih sredstava unutarnjeg transporta.

9.2.2.1. Skladina kolica, rudle

Ona spadaju meu najvanija pomagala pri runom rukovanju materijalom. Slue preteno u
skladitima za prijevoz vee komadne robe (vree, sanduci i dr).

Mjere zatite:

Okvir rudla mora biti toliko savinut da teret ne moe otetiti ruke radnikakolica trebaju imati
zatitne limove iznad kotaa da se ne oteuje teretprilikom utovara teretatreba obavezno uprti
nogom na osovinu kolica i na tlopaziti kad teret nalijee na kolica da ne doe do prejakog udarca u
okvir.

9.2.2.2. Jednostavna kolica s tri ili etiri kotaa

Ova sredstva slue za transport materijala raznovrsnih oblika, vie komada odjednom, uz mogunost
da se teret po potrebi ostavi na kolicima.

Mjere zatite:

Upotrebljavati kolica koja odgovaraju terenu, vrsti i teini tereta.

Ruke ili rukohvati trebaju biti takvi da ne mogu ozlijediti ruke radnika.
Kolica uvijek gurajte, a nemojte ih vui. Vuena kolica mogu ozlijediti noge vozaa, a na
strminama ga mogu i pregaziti.
Kolica ne gurati grudima, jer se time optereuje kraljenica, a istodobno se izlaete opasnosti
od pada uslijed iznenadnog odmicanja kolica, osobito na nedovoljno ravnom terenu.
Prilikom guranja, ne zahvaati kolica sa strane, osobito kad prolazite uskim prostorima, pored
strojeva ili kroz vrata.
Materijal tovariti u kolica jednoliko da se ne poremeti stabilnost.
Kolica ne pretovarivati, jer se mogu otetiti, prouzroiti pad tereta i smanjiti vidno polje
vozaa.
Ako kolica imaju rudu, pazite da ne udara u okolne predmete. Rudu ne ostavljajte u sputenom
poloaju.
Kod odlaganja vozila, rudu treba podii i zakvaiti vozilo.

- 45 -

9.2.2.3. Runa kolica i runi viliar s hidraulikom

Upotreba runih kolica i runih viliara s hidraulikom omoguuje lako, brzo i sigurno rukovanje
teretima naslaganim na palete ili stalke.

Mjere zatite:

Prilikom utovara tereta, vilice ili platformu treba dovoljno spustiti kako ne bi dolo do
guranja, udaranja ili oteenja i prevrtanja palete ili tereta.
Palete ili stalke treba zahvaati simetrino kako bi se osigurala ravnotea za vrijeme
prijevoza tereta.
Pri prolaenju kroz vrata ili uske i zkrene prostore, treba paziti da ne doe do zapinjanja i
prevrtanja tereta.
Na prijevozu po kosinama treba paziti da ne doe do prevelikog ubrzanja kolica
Prilikom sputanja, teret treba odlagati na ravan teren da se ne spusti drugome na nogu.
Ne ostavljati kolica sa sputenom rudom, jer to moe dovesti do spoticanja i pada radnika.
Ne otvarajte sami rezervoar za ulje na pumpi, jer e ulaenje zraka smanjiti brzinu i visinu
dizanja.
Istroene gumene obloge kotaa nastojte to prije zamijeniti novima.

9.2.2.4. Rune lanane dizalice

Lanane dizalice se upotrebljavaju za dizanje tekih tereta. Princip rada lanane dizalice je u tome da
se uz male rune sile radnika mogu podizati tereti i do 20 tona teine.

- 46 -

Mjere zatite:

Stavlja se u pogon na taj nain da se lanac vue odozgo prema dole, a runa sila radnika
pritom ne smije iznositi vie od 30 kg.
Ako je predmet potrebno dizati na veu visinu, dobro je da lananik za lanac ima to vei
promjer, jer u tom sluaju radnik moe raditi uz uporabu manje snage.
Duina lanca treba biti takva da mu donji kraj dopire otprilike 600 800 mm iznad poda na
kojem radnik stoji.
Prilikom dizanja tereta, ne smije postojati mogunost da teret padne na nie.
Dizalica mora imati sigurnu mehaniku konicu, koja djeluje automatski i moe drati teret
na bilo kojoj visini.
Lanci dizalice moraju biti kalibrirani prema lananiku.
Kod redovite uporabe, dizalica se ne optereuje teinom veom od 2/3 maksimalno doputene
nosivosti.
Dizalica mora biti ovjeena i uvrena na nain koji potpuno odgovara nosivosti dizalice.

9.2.3. MEHANIZIRANA TRANSPORTNA SREDSTVA

U Pravilniku o utovaru i istovaru tereta,
zakonodavac obavezuje poslodavca da uvede
mehanizirani transport, ako na radu teine
uobiajenih tereta za muke prelaze 25 kg, daljina
prenoenja 60 metara i visina slaganja 1,5 metara.

Lanana elektrodizalica

9.2.3.1. Elektrodizalice (lanane, uetne)

Od elektrodizalica, u uporabi se nalaze uglavnom dizalice tipa VEDA i DEMAG, nosivosti od 250 10.000 kg. To su univerzalne dizalice, koje se mogu upotrebljavati za razliite svrhe. Upravljanje se
obavlja putem tipkala, ovjeenog na kabelu.

Mjere zatite:

Komandno tipkalo mora biti ispravno i dobro vidljivo.

Dozvoljeno optereenje dizalice mora biti vidljivo s obje strane.
Kontrolirati funkcioniranje graninih ureaja.
Redovito pregledavati sve nosive elemente.
Dizalica mora biti sigurno ovjeena na svoj nosa.
Upotrebljavajte sigurnosne kuke, jer sa njih teret nee moi iskliznuti i pasti (keke sa
zapinjaem).
Dizalicu treba redovito pregledavati i podmazivati.
Ne dizati terete tee od nosivosti dizalice, kao i terete nepoznate teine.
Ne diite terete koso poloene, ve teret mora biti tono ispod dizalice da ne doe do
preoptereenje za koje dizalica nije predviena.
Teret treba dizati paljivo i polagano, da se ne oteti i da ne doe do ozljeivanja radnika u
blizini.

- 47 -

9.2.3.2. Viliari
Osnovni zadatak viliara je mehanizirani, horizontalni prijenos tereta do cca 50 metara udaljenosti i za
vertikalno dizanje do cca 5 metara visine.
Slue za prijevoz i slaganje paletiziranih i nepaletiziranih tereta u skladitima, kamionima i dr.
Viliari, kod kojih je mogue dizanje tereta iznad glave rukovatelja, moraju imati zatitni krov i
zatitnu reetku na stranjoj strani vilica.
Zatitni krov mora biti tako izveden, da u sluaju loma nosaa vilice, ne moe poklopiti rukovatelja, a
i istodobno mora biti dovoljno vrst da moe izdrati teinu eventualno padajueg tereta.

Mjere zatite:

Viliarem smiju rukovati samo posebno osposobljeni radnici.

Prije upotrebe viliara, treba prekontrolirati zatitni krov (ako ga ima), zatitu opasnih
pokretnih dijelova, konice, autogume, osvjetljenje i zvuni signal te ispravnost komandi
za vonju i rukovanje viliarem.
Viliar upotrebljavati samo za onu svrhu za koju je namijenjen.
Pri zahvaanju tereta, pazite da ne preopteretite viliar te da teret bude stabilan.
Paziti za vrijeme vonje na pravilan poloaj nosaa vilica, kao i samih vilica.
Nastojte da teretom ne zaklonite vidik, u protivnom sluaju, vozite obavezno unatrag.
Transportni putevi moraju biti propisno oznaeni.
Pazite da ne prekoraujete dozvoljenu brzinu kretanja viliara, koja na otvorenom iznosi
10 km/sat, a u zatvorenom prostorima 5 km/sat.
Posebno paziti na mokrom i kliskom terenu, naroito u zimskim uvjetima.
Vozite uvijek oprezno i gledajte u smjeru vonje.
Drite dovoljno odstojanja od drugog vozila.
Mostne ploe prelazite oprezno, a eljeznike tranice dijagonalno.
Ako postoji opasnost od pada tereta ili niskih prostorija, upotrebljavajte prilikom vonje
viliara kacigu za zatitu glave.
Kad naputate sredstvo rada, stavite komande u neutralan poloaj, zakoite viliar,
spustite vilice na tlo, prekinite kontakt, a klju ostavite na uobiajenom sigurnom mjestu.
Ne ostavljajte klju u vozilu kako drugi radnik, koji za to nije osposobljen, ne bi mogao
njime manipulirati.
Prilikom parkiranja viliara na nagibu (to treba izbjegavati), zategnite runu konicu i
osigurajte viliara od pokretanja (podmetanjem kotaa).
Na viliaru se ne smiju prevoziti drugi radnici.
U zatvorenim prostorima upotrebljavajte samo viliare na elektrini pogon, jer oni ne
zagauju zrak.
Ne pristupajte s plamenom ili cigaretom mjestima gdje se pune aku-elije ili pretae
gorivo.
Obavljajte redovite preglede i podmazivanje viliara, jer ete time smanjiti mogunost
kvara, koji moe biti uzrokom povrede radnika na radu.

- 48 -

9.3. OPASNOST OD PADA S VISINE ILI U DUBINU

KRETANJE NA RADU
Kretanje osoba na radu vezano je uz svaki rad, a esto je vezano uz strojeve i kretanje transportnih
sredstava.

Nepridravanje odreenih pravila zatite na radu, vrlo su esto

uzrokom tekih tjelesnih ozljeda, kao to su pad radnika na
nivou kretanja, pad s povienih mjesta, padovi u otvore na
podovima i dr.
esta su prignjeenja i udari transportnim sredstvima,
ispadanje tereta i niz drugih opasnosti.

Pri projektiranju i gradnji transportnih povrina (puteva, staza, hodnika, prolaza i podova), potrebno je
voditi rauna da budu primjenjena odreena pravila zatite na radu.

Povrine kojima e se kretati radnici i transportna sredstva moraju udovoljavati

sljedeim uvjetima:

Moraju biti ravne, relativno glatke, ali ne klizave

Moraju biti iste i osvijetljene
Moraju biti dovoljno pregledne za kretanje ljudi i vozila
Radne platforme, podesti, mostovi idr. Kada se nalaze na visini iznad 1 m od zemlje, moraju
biti ograene vrstim zatitnim ogradama
Otvori u podovima, okna (ahtovi) moraju biti poklopac ili moraju biti ograeni zatitnim
ogradama
Transportni putevi na radilitima, skladitima i u krugu poduzea, moraju biti posebno
oznaeni obojenim crtama, propisanim prometnim znakovima i drugim vrstama upozorenja
Glavni pjeaki i transportni prolazi, ulazi i izlazi ne smiju se na istoj razini (nivou) ukrtavati
s automobilskim putovima i eljeznikim kolosjecima
Najvea dozvoljena brzina za sva vozila u krugu poduzea je 10 km/h, a u zatvorenim
prostorima 5 km/h
irina glavnih prolaza je najmanje 1,5 m irine, a irina sporednih 1,0 m

- 49 -

irina transportnih puteva u krugu poduzea mora biti takva da osigurava nesmetani prolaz
svim transportnim sredstvima u upotrebi
Najmanja irina takvih puteva je 1,8 m, a ovisno o vrsti transportnog sredstva, kree se od 2
7m
Transportni put mora biti za 0,8 m iri od transportnog sredstva i materijala na njemu (od
gabarita vozila)
Najmanja visina prolaza (tunel, most, galerija, nadzemni vod) mora biti via za 0,5 m od
gabarita vozila.

RAD NA VISINI VEOJ OD 3 METRA

Rad na visini veoj od 3 metra smatra se obavljanje poslova i radnih zadataka na
mjestu rada s kojeg se moe pasti na niu razinu, a visinska razlika iznosi najmanje
3 metra.
Tu se podrazumijeva rad na skelama, podestima, ljestvama i drugim pomonim graevinskim
konstrukcijama, zatim rad na otvorenom nezatienim meukatnim graevinskim konstrukcijama i
sl., odnosno na svim onim mjestima rada na kojima se za zatitu od pada s visine moraju primijeniti
privremene zatitne konstrukcije (ograde, mree, prihvatne skele i sl.) ili odgovarajua osobna zatitna
sredstva kao to je npr. zatitni pojas.
U graevinarstvu su to poslovi koji zahtijevaju penjanje ili silaenje po vertikalnim ili koso poloenim
ljestvama, poslovi na montai i demontai skela i drugih pomonih graevinskih konstrukcija, poslovi
na slobodnim gredama, krovovima, krovopokrivaki poslovi, tesarski i drugi slini poslovi koji se
obavljaju s povrine to je za vie od 3 m podignuta od okolne povrine.
Radom na visini veoj od 3 m, ne moe se smatrati rad u zatvorenom zatienom prostoru, bez obzira
na visinu objekta, ukupnu visinu tla ili nie etae, kao to su npr. rad u kabini dizalice, rad u
unutranjosti zatvorenog viekatnog objekta i slino.
Na privremenom radilitu postoji veliki broj mjesta na kojima postoji opasnost od pada s visine ili u
dubinu.
Da bi rad na tim mjestima bio siguran, potrebno
je osigurati:
a) zatitne ograde
b) skele, prihvatne skele i radne podove
c) prijenosne ljestve
d) zatitne pojaseve.

- 50 -

Zatitne ograde
Sva mjesta rada na gradilitu via od 100 cm od tla, odnosno via od 120 c m iznad poda u
zatvorenoj prostoriji (galeriji, platformi i sl.), kod kojih postoji opasnost od pada,
moraju biti zatiena posebnom zatitnom ogradom.
Sve zatitne ograde moraju biti visoke najmanje
jedan metar, s 3 vodoravne preke. Razmak
izmeu preki kod ograde od drveta, ne smije
iznositi vie od 30 cm. Bez obzira na konstrukciju i
vrstu materijala, donja preka (rubna daska) mora
biti visoka najmanje 20 cm. Svaka zatitna ograda
treba biti tolike vrstoe, da bez oteenja podnese
boni pritisak na rukohvat do 30 kp/m.

Skele, prihvatne skele i radne platforme

To su sve pomone konstrukcije koje slue za vrenje rada na visini veoj od 100 cm. Sve prepreke
koje ometaju ili bi mogle ometati postavljene skele kao to su materijal, druge konstrukcije, strei
elementi, limovi i sl, trebaju se ukloniti.
Ako se u blizini nalaze prikljuni ili produni kablovi elektrine struje, trebaju se isti premjestiti,
podii na visinu kod koje nee predstavljati prepreku ili doi do njihovog mehanikog oteenja.
Pod skele treba izraditi od zdravih i vrstih mosnica. Mosnice moraju biti spojene jedna do druge da
ne doe do propadanja materijala. ista irina poda skele mora iznositi najmanje 80 cm, a razmak
izmeu zida i skele ne smije iznositi vie od 20 cm.
Svaka skela i radni pod moraju imati zatitnu ogradu s mogunou izvedbe vodoravnim prekama
ianom ili punom ogradom visine 100 cm.
Kada se mosnice u radnom podu spajaju preklapanjem, na mjestu preklopa treba se postaviti trokutasta
letvica za nesmetano hodanje po radnom podu. Udaljenost ruba mosnice od draa ne smije biti vea
od 20 cm ili etverostrukoj debljini mosnice.
Sve skele izraene od metalnih cijevi obavezno se moraju spojiti s uzemljenjem.
Prihvatne skele se postavljaju na onim mjestima gdje nije mogua druga vrsta zatite, a radovi se
moraju izvoditi. Zbog luka padanja i gravitacije, skele moraju imati odreenu irinu. Kad se prihvatna
skela postavi na dubinu od 2 m, ona mora biti iroka najmanje 130 cm. Kod dubine od 3 m, prihvatna
skela mora biti iroka najmanje 150 cm. Prihvatne skele ne smiju se postavljati na dubinama veim od
3 metra, niti se smiju samovoljno skidati prije nego se postavi novi niz prihvatnih skela. Osnovna
namjena prihvatnih skela je da ublai eventualni pad radnika te ga tako zatiti od ozljeda.
Na svaki kat skele treba izraditi siguran pristup silazak. Ispravnost skele provjerava poslodavac, a
dunost mu je da neispravnu skelu iskljui iz upotrebe.
vrste skele postavljaju se u radionicama kada se obavlja neki posao koji e due trajati. Ako ih ima
vie, moraju imati sigurne pristupe na svaku etau pomou ljestava ili stepenica.

- 51 -

Pokretne radne platforme moraju takoer biti vrste i sigurne sa zatitnom ogradom za zatitu od
padova. Posebno moraju biti osigurane od neeljenog kretanja kada se koriste za rad na odreenom
mjestu. U tom sluaju platforme se moraju zakoiti, a kotai okrenuti na razliite strane.
Hidraulike platforme (HP) su namijenjene radovima na visini kao to su stupovi, zgrade te razne
visoke konstrukcije. Budui da se kod HP-a u ulozi tereta pojavljuje sam rukovatelj platforme, koji se
s materijalom podie na odreenu visinu, odnosno sputa s te visine, on mora biti struno osposobljen
za rukovanje tom platformom.
Prijenosne ljestve
Najee e se koristiti kod montae, vrenja radova ugradnje materijala.
Koristi se dva tipa ljestava:
- jednostrane
- dvostrane.

Jednostrane ljestve
Izvode se do najvie 8 m duine. Stranice moraju biti iz jednog komada, a preke moraju biti vrsto
usaene u strenive i uklinjene.
Ljestve treba osigurati od klizanja, to je najei sluaj kod jednostranih. Kod njihovog oslanjanja
(postavljanja),treba voditi rauna o vrstoi mjesta gdje se postavljaju i mogunosti klizanja donjeg
dijela.
Jednostavne prenosne ljestve, kod naslanjanja na
platforme gdje se radnik treba popeti, moraju ih
nadvisiti najmanje 75 cm. Postavlja se pod
nagibom od oko 75 stupnjeva.

Kod ljestava koje su postavljene suvie okomito, postoji opasnost da se prevrnu unazad. Ako su ljestve
postavljene previe vodoravno, mogu se poskliznuti ili zbog prevelikog progiba polomiti.

Dvostrane ljestve
Izvode se u razliitim visinama, ali ne veim od 6 m. Kod dvostranih ljestava je najvanije da su pri
radu uvijek dovoljno otvorene, a za zatitu od razmaknua da su kraci povezani vrstim lancem ili
odgovarajuem napravom.
Pri prenoenju dvostranih ljestava, krakove treba sklopiti i povezati, a prednji kraj podii na visinu
veu od ovjeka, kako na nepreglednim mjestima ne bi dolo do ozljeda.

- 52 -

Nain koritenja ljestve, veoma je vaan sa

stajalita sigurnosti pri radu. Ljestve mogu biti
tehniki potpuno ispravne, ali ako se pri radu
primijeni nesiguran radni postupak, prije ili
kasnije doi e do nezgode.
Pri penjanju i sputanju uvijek treba koristiti
obje ruke za pridravanje. Zbog toga se u
rukama ne smije nositi nikakav materijal ili alat.
Alat se prenosi u prikladnom, posebno
izvedenom depu, objeenom o pojas ili u
torbici objeenoj o rame ili na leima.

Stabilne ljestve
Postavljaju se obino uza zid ili uz neke strojeve za uspinjanje na platformu. Veinom su metalne.
Na njima se ugrauju leobrani na visini 250 cm od tla. Na svakih 8 m postavljaju se platforme
odmorita.

Zatitni pojasevi
Ako se opasnost od pada ne moe ukloniti postavljanjem zatitne ograde, prihvatne skele ili mree,
tada se za "graenje iznad terena" za kratkotrajne poslove i poslove manjeg opsega, radnici koji
obavljaju te poslove, moraju zatititi primjenom zatitnog pojasa.
Duina spojenog ueta (konopca kojim se zatitni pojas vee za stabilni dio neke konstrukcije) smije
iznositi najvie 150 cm.
U propisima nije izriito navedeno, ali se preporua da mjesto kvaenja spojnog ueta na pojas NE
BUDE u visini struka ( jer u sluaju pada nastaje trzaj pri emu se moe ozlijediti kraljenica), ve na
prsima ili leima, i to tako da se optereenje prenosi ravnomjerno preko sistema dodatnog remenja
(naramenice i dr.) na cijelo tijelo. Nadalje, poeljno je da samo ue bude elastino ili da na uetu
postoji amortizer koji ublaava trzaj.
Vezanjem spojenog ueta za jednu fiksnu toku, ograniava se radijus kretanja radnika. Radijus se
moe poveati, ako se spojeno ue zakvai na neko drugo, vrsto ue, koje slui kao vodilica (npr. kod
krovopokrivakih radova).

Kod nekih radova, upotrebljavaju se spojna elina uad s bubnjem za autamtsko namatanje.
U sluaju pada s visine kod poveane brzine povlaenja ueta, dolazi do automatskog koenja
ueta. Ako se takvo spojno ue vee za zatitni pojas, imamo efikasnu zatitu, a omoguen je i
vei radijus kretanja.

Bubanj za namatanje elinog ueta treba postaviti uvijek iznad mjesta rada, jer
e jedino u tom poloaju ispravno funkcionirati u sluaju pada. Prije poetka
rada, treba provjeriti ispravnost konice naglim potezanjem ueta.

- 53 -

9.4. OPASNOST OD ELEKTRINE STRUJE

Najea opasnost od elektrine struje za ovjeka nastaje njegovim ukljuenjem u strujni krug, pri
emu kroz ovjeje tijelo protie struja odreene jakosti. Posljedice su tee to je jakost struje vea i
to je trajanje prolaza struje kroz organizam due.
Elektrina struja, prolazei kroz ljudsko tijelo, izaziva slijedea djelovanja:
stvara opekline, vanjske ili unutarnje
razara krvnu plazmu
izaziva grenje miia ( jaa struja moe izazvati gr grudnog koa i time prestanak
disanja)
izaziva treperenje sranih miia i prestanak rada srca
izaziva smetnje u ivanom sustavu
tetno djelovanje ovisi i o nizu drugih okolnosti kao to su frekvencija struje, put prolaza struje kroz
tijelo te o individualnim svojstvima organizma ovjeka.
Opasnosti od elektrine struje:
direktni dodir s dijelovima pod naponom
opasnost od pribliavanja dijelovima pod visokim naponom
opasnost od indirektnog dodira ( radi kvara na izolaciji)
opasnost od previsokog "napona dodira i koraka " , zbog prolaza struje kroz uzemljivae
opasnost od elektrinog luka
Direktni dodir dijelova pod naponom nastaje kad ovjek dodirne jedan ili oba vodia, odnosno bilo
koji dio pogona koji je stalno pod naponom ( ako su vodii nepropisno postavljeni, kada je izolacija
vodia oteena, razvodni ormari otvoren u podruju dohvata ruke).
Ta opasnost od elektrine struje vrlo je izraena kod elektrozavarivanja i primjene runih
mehaniziranih alata za runu obradu metalnih konstrukcija.
Pribliavanje dijelovima pod visokim naponom pogibeljno je, jer moe nastati elektrini proboj
zraka kao izolatora te elektrini udar.
Opasnosti od indirektnog dodira nastaje kad metalna kuita orua za rad dou pod napon kvara
zbog proboja izolacije.
Napon dodira nastaje kada ovjek stojei na zemlji dodiruje uzemljiva u trenutku kad kroz njega
protjee struja ( ako kroz te vodie prolazi struja greke i ako su otpori uzemljivaa loe
dimenzionirani, tj. previsoki).
Elektrini luk ( najvei neprijatelj elekrinih postrojenja) nastaje zbog kratkog spoja izmeu vodia
ili iskopavanja veih elektrinih snaga samo rastavljaima, a ne prekidaima snage.
Svojom velikom toplinom i jakom svjetlou moe olijediti ovjeka.

ZATITNE MJERE OD ELEKTRINOG UDARA

Na svim elektrinim instalacijama, ureajima i napravama, bez obzira na vrstu prostorija ili prostora
gdje su postavljene, moraju se provoditi zatitne mjere od elektrinog udara u skladu s postojeim
propisima i standardima.

- 54 -

Zatitne mjere moraju se provoditi koritenjem odgovarajue opreme i materijala, koji se ugrauje u
elektrinu instalaciju te primjenom propisanih i standardiziranih pravila ponaanja, kojih su se dune
pridravati sve osobe to koriste sredstva rada na elektrini pogon.

TEHNIKE ZATITNE MJERE

Pod tehnikim zatitnim mjerama podrazumijeva se zatita od elektrinog udara na svim elektrinim
instalacijama, ureajima i napravama kroz provoenje:

zatite od direktnih dodira, koja predstavlja sve mjere kojima se spreava dodir s dijelovima,
koji se u normalnom radu nalaze pod naponom
zatite od indirektnih dodira, koja predstavlja sve mjere kojima se spreava bilo pojava opasnog
napona dodira, bilo njegovo predugo trajanje, na kuitima ili drugim pristupanim vodljivim
dijelovima elektrinih instalacija i ureaja, koji u normalnom radu nisu pod naponom, ali bi mogli
doi pod napon zbog kvara na izolaciji.

Zatita od direktnog dodira postie se:

Potpunim pokrivanjem svih dijelova pod naponom odgovarajuom propisanom izolacijom ,

koja mora biti tako izvedena da moe trajno izdrati mehanike, kemijske, elektrine ili
toplinske utjecaje kojima je elektrina oprema u radu izloena.
Zatvaranjem u kuita ili pregraivanje (razvodni ormari).
Postavljanjem zatitnih mrea, prepreka, pokrivaa i sl.
Postavljanjem izvan dohvata ruku.

Koje su to neispravnosti i na kojim dijelovima najee nastaju ?

1.

PREKIDAI

Prekidai (sklopke) su naprave koje prekidaju i zatvaraju strujni krug. On je uvijek pod naponom bez
obzira je li u ukljuenom ili iskljuenom poloaju. Ako ema zatitnog poklopca ili ako je polomljen,
prijeti opasnost da dodirnemo dijelove prekidaa pod naponom.
2.

ELEKTRINI VODOVI

Elektrini vodovi mogu uvijek biti pod naponom. Opasnost je tamo gdje vodii nisu izolirani i
zatieni od dodira. Zrani neizolirani vodovi moraju biti tako visoko postavljeni od tla, da ih u
normalnim uvjetima nitko ne moe dotaknuti. esto se radi u blizini takvih vodova. Ako pozorno ne
rukujemo s ljestvama, dugakim metalnim predmetima ili icama, moemo dotaknuti vodie, a tada je
to isto, kao da smo dotaknuli vodie golim rukama.
3.

UTIKANE NAPRAVE

Prikljunice i utikai su vrlo osjetljivi na udarce i padove. Oteeni predstavljaju opasnost. Vrlo je loa
navika da se utika izvlai iz prikljunice povlaenjem za prikljuni vod.

- 55 -

4.

ELEKTRINA PRENOSIVA TROILA

Elektrina prenosiva troila ( runa svjetiljka, elektrozavarivaka klijeta, rune builice itd.) se vrlo
esto koriste u svakodnevnom radu.
Svako troilo mora biti graeno i zatieno tako da na metalnim dijelovima, s kojima dolazimo u
dodir, ne odri previsoki i opasan napon za ovijeka. Takvu vrstu zatite zovemo zatita od
indirektnog dodira.

Zatita od indirektnog dodira postie se primjenom:

troila klase I (primjenom razliitih ureaja za automatsko iskljuivanje
napajanj)
troila klase II ( zatitna izolacija )
troola klase III ( mali sigurnosni naponom)

Troila klase I
Troila klase I imaju u prikljunom vodu , osim faznog i neutralnog vodia, jo i poseban zatitni
vodi. Zatitni vodi spaja se s metalnim kuitem troila i mora se razlikovati po boji od ostalih
vodia. Propisana je uto-zelena boja.
U sluaju proboja izolacije prema metalnom kuitu, zatitni vodi omoguava da potee dovoljno
velika struja kvara, koja izaziva da pregori osigura ili izbaci prekida dotinog troila.
Takva e se zatita ostvariti samo onda ako su osigura ili prekida u ispravnom stanju. icom
krpani uloci osiguraa ili zamijenjeni uloci osiguraa s ulocima veenazivne struje umrtvljuju
zatitnu mjeru.
Za automatsko iskljuivanje napajanja koriste se prekidai, osigurai ili zatitni ureaji diferencijalne
struje.
Kod prenosivih troila s prikljunim vodom ispravan spoj zatitnog vodia ostvaruje se posebnim
utikaem s zatitnim kontaktom nazvanim uko utika. Ti utikai imaju posebne zatitne
kontakte, a prikljunice imaju takoer, odgovarajue zatitne kontakte.
Ako ukljuimo uko utika u obinu prikljunicu, nismo proveli elektrinu vezu zatitnog vodia,
zatitna mjera je nedjelotvorna i postoji opasnost.

Troila II klase
U praksi se esto koriste i mjere zatite od indirektnog dodira bez automatskog iskljuenja napajanja,
upotrebom troila klase II ili odgovarajuom izolacijom. Troila klase II za zatitu od elektrinog
udara imaju, osim osnovne izolacije, i dodatnu, dvostruku ili pojaanu izolaciju, zbog ega ne
zahtijevaju zatitno uzemljenje i ne ovise o uvjetima instalacije. Osim toga, postoji tvorniki izraena
elektrina oprema koja ima potpunu izolaciju.
Utika je posebnog oblika, bez zatitnog kontakta, a moe se ukljuiti u obinu i uko prikljunicu.
Takva troila, pod uvjetom da su neoteena, pruaju veliku sigurnost.
Troila u klasi II te opisana oprema, oznaavaju se posebnim simbolom u obliku dva
kvadrata, jedan unutar drugoga.
Ova mjera zatite koristi se, uglavnom, kod prijenosnih troila kao to su elektrini alati, uredski
strojevi, kuanski aparati i dr.

- 56 -

Troila klase III ( s malim sigurnosnim naponom)

U tekim i opasnim uvjetima rada, kao to su radovi u podzemnim hodnicima, na velikim metalnim
povrinama kao to su kotlovi i metalni spremnici te na vlanim i mokrim prostorima kao to su
radilita, koriste se prenosivi elektrini ureaji s malim sigurnosnim naponom.
Nazivni napon takvih ureaja ne smije prijei 50 V, odnosno u tekim uvjetima 25 V ( za izmjeninu
struju i 120 za istosmjernu struju.
Najee su troila s malim sigurnosnim naponom graena za nazivne napone 24 V ili 42 V.

Prikljuni vodovi nemaju zatitnog vodia. Utikai i prikljunice tih troila moraju biti posebne
izvedbe, tako da se ne mogu ukljuiti u ostale utine naprave vieg napona. To se postie razliitim
debljinama i razmjetajem epova na utikau, kao i odgovarajuim rupama na prikljunici.
Mali sigurnosni napon za napajanje tih troila najee se dobiva iz posebnog sigurnosnog
transformatora.

Pravila za siguran rad

Uz tehnike mjere zatite i osobna zatitna sredstva, zatiti od elektrinog udara u mnogome moe
doprinijeti sam radnik sigurnim postupkom pri obavljanju poslova i zadataka.

Mjere zatite :

prije uporabe treba se uvjeriti da je elektrino troilo ispravno

ne upotrebljavati i opsluivati mokra elektrina troila ili raditi s mokrim nogama ili rukama
kod smetnji ili kvarova odmah iskljuiti napon, ili izvui utika troila iz prikljunice
oteene elemente elektrinih instalacija treba odmah popraviti ili zamijeniti
popravak elektrinih instalacija moe obavljati samo struno kvalificirano osoblje
ne razvlaiti prikljune vodove preko transportnih puteva ako nisu prethodno na odgovarajui
nain zatieni od oteenja
utika izvlaiti iz prikljunice na taj nain da se utika uhvati rukom i onda se izvlai
zabranjeno je krpanje uloaka osiguraa icom ili zamjenjivati osigurae s osiguraima
veih nazivnih struja
zabranjeno je za aparate na mali napon upotrebljavati obine prikljunice i utikae

Djelovanje elektrine struje na ljudski organizam

Na teinu ozljede i na njezin ishod utjee pet najnazajnijih imbenika: jakost struje, trajanje prolaza
struje kroz organizam, put struje, frekvencija i osobna svojstva.
Fizioloko djelovanje elektrine struje na ljudski organizam:
do 0,6 1,5 mA - poetak osjeta, lagano podrhtavanje prstiju
od 2 3 mA jako podrhtavanje prstiju
od 5 10 mA gr ake
od 12 -15 mA ruke se teko odvajaju od elektroda, snani bolovi u prstima i rukama
od 20 25 mA- paraliza ruku, veoma jaki bolovi, oteano disanje
od 50 80 mA paraliza disanja, poetak treperenja sranih klijetki
od 80 100 mA paraliza disanja, paraliza rada srca
iznad 3.000 mA paraliza disanja i rada srca pri djelovanju duljem od 0,1 sekunde, razaranje tkiva
toplinskim djelovanjem struje
Ovi podaci odnose se na prolaz izmjenine struje 50 Hz od jedne ruke k drugoj ruci ili od ruke do noge

- 57 -

Statiki elektricitet
Preveliki statiki elektricitet je ona koliina elektrostatinog naboja kod kojeg moe
doi do pranjenja putem iskre ili koja ometa normalni tehnoloki proces ili koja tetno
djeluje na ljude ili ih ometa u redovnom radu.
Elektrostatiki naboji predstavljaju prvenstveno opasnost na mjestima gdje se za odreene okolnosti
moe oekivati pojava poara ili eksplozije. Oni se, meutim, javljaju i na drugim mjestima gdje mogu
biti uzronici nezgode ili neugodnih smetnji.

9.5. OPASNOST PRI RUKOVANJU OPASNIM RADNIM TVARIMA

Opasne radne tvari nastaju i prisutne su kod proizvodnje, prerade, transporta, skladitenja raznih tvari
koje mogu biti u krutom, tekuem ili plinovitom stanju.

S obzirom na svojstva i nain djelovanja na ljudski organizam, sve tetne i opasne tvari mogu
se podijeliti u slijedee skupine:
otrovne tvari
agresivne ili nagrizajue
lako zapaljive i eksplozivne
OTROVNE TVARI
Ve u malim koliinama uneene u organizam dovode do poremeaja ivotnih funkcija, a
posljedica je trovanje.
U ovu grupu spadaju neki metali (olovo, iva, kadmij), zatim neki pesticidi te plinovi kao to
su ugljini monoksid, suporovodik, arsen, cijanovodik i dr.)
Te tvari mogu ui u organizam udisanjem, gutanjem ili kroz kou.
AGRESIVNE I NAGRIZAJUE TVARI
Kiseline i luine
Te tvari imaju svojstvo nagrizanja ili oteenja tvari s kojima dolaze u dodir pa tako djeluju i na
organizam ovjeka. Mogu uzrokovati teka oteenja koe, oiju, dinih poteva i probavnih organa
(sulfatna, nitratna, klorna kiselina, natrijeva i kalijeva luina te mnoge druge).
Nagrizajue djelovanje je jae, ako je kiselina ili luina jaa, tj. jae koncentracije. Kiseline i luine
pojavljuju se u obliku tekuine ili krutine, zatim u obliku para, praina i magle, a to ovisi o razliitim
uvjetima primjene kiselina i luina.
Kiseline i luine djeuju na kou i stvaraju rane sline opeklinam pa se i zovu kemijske opekline.
Kiseline nisu zapaljive, ali mogu uzrokovati poar, jer u dodiru s metalima razvijaju zapaljiv plin
vodik, a u dodiru s organskim tvarima razvijaju veliku toplinu.

- 58 -

Mjere zatite:

Posude u kojima se dre kiseline i luine moraju biti itave i neoteene, etiketirane
s nazivom, kemijskom formulom, znakovima opasnosti te oznakom koncentracije.
Posuda u koju se prelijeva kiselina ili luina mora biti itava. Posudu nikada ne puniti
do vrha, ve ostaviti praznog prostora oko 1/10 posude.
Kod prelijevanja kiseline i luine nikada ne povlaite kiselinu i luinu ustima. Koristite
u tu svrhu runu pumpu ili specijalnu zatitnu teglicu.
Za transportiranje do radnog mjesta koristite opletene balone, koje se nalaze na
eljeznim ipkama-ljuljkama.
Prostorije u kojima se dre kiseline i luine moraju biti zrane, podovi se moraju lako
istiti i prati u sluaju prolijevanja. Odvojite prazne boce od punih.
Nikada ne stavljajte luinu u posudu u kojoj je bila kiselina i obratno.
U sluaju prolijevanja kiseline ili luine, odmah oistite poliveno mjesto
(

prekrivanje suhim pjeskom, pepelom ili ljunkom, a nakon to se ukloni, mjesto se

ispere vodom i neutralizira sodom ili vapnom)

Posude s kiselinom treba otvarati paljivo zbog unutarnjeg tlaka, a pri otvaranju
treba okrenuti lice od otvora.
Kod mjeanja kiseline s vodom uvijek se kiselina polako uz mjeanje ulijeva u vodu,
a nikako obrnuto.

LAKOZAPALJIVE I EKSPLOZIVNE TVARI

Otapala, boje i razrjeivai
Otapala, boje i razrjeivai su lakoisparljive tekuine.
Posude u kojima se dre moraju biti dobro zatvorene. Pare tetno djeluju na zdravlje ovjeka pa visoke
koncentracije mogu izazvati nesvjesticu i smrt.
Prostorije u kojima radite s otapalima i razrjeivaima moraju se dobro ventilirati. Pare otapala i
razrjeivaa su lakozapaljive i eksplozivne ( ne smije biti nikakvih izvora paljenja)
Bacanjem otapala u kanalizaciju stvaraju se uvjeti za izbijanje poara i eksplozije.
Poare smijete gasiti samo aparatom za gaenje u kojem je ugljini dioksid ili suhi prah, a
nikada vodom.

MJERE ZATITE
Koncentraciju opasnih tvari nuno je kontrolirati mjerenjima i drati ih u granicama doputenih
koncentracija GVI i KGVI.

- 59 -

Granina vrijednost izloenosti na radu (GVI) je granica od prosjeka vremenski izmjerenih

koncentracija (prosjena koncentracija) tvari (plinova, para, aerosola, praine) u zraku na mjestu rada
u zoni disanja radnika u odnosu na odreen ciljani period. Smatra se da utvrena granina vrijednost
izloenosti (Prilog I) pri temperaturi od 20 C i tlaku zraka od 1013 mbara prema sadanjim
saznanjima ne dovodi do oteenja zdravlja pri svakodnevnom osmosatnom radu (uz normalne
mikroklimatske uvjete i umjereno fiziko naprezanje), a izraena je u ml/m (ppm), odnosno u mg/m
ili u broju vlakana /cm.
Kratkotrajna granina vrijednost izloenosti (KGVI) je ona koncentracija kemikalije kojoj radnik
moe bez opasnosti od oteenja zdravlja biti izloen kroz krae vrijeme. Izloenost takvoj
koncentraciji opasne tvari moe trajati najvie 15 minuta i ne smije se ponoviti vie od etiri puta
tijekom radnog vremena. Izmeu dvije izloenosti toj koncentraciji mora proi najmanje 60 minuta.
Vrijednosti kratkotrajne izloenosti se izraavaju u ml/m (ppm) ili mg/m.

Zatitne mjere
radove po mogunosti obavljati na otvorenom prostoru ili
postaviti adekvatne zatitne naprave i ureaj za odsis ili hermetizaciju
pravilno izvoditi radni postupak
koristiti osobna zatitna sredstva za zatitu dinih organa, lica, glave, nogu i
ruku.

9.6. OPASNOST OD PRAINE

Praine su sitne estice krutih tvari koje su rasprene u zraku.
Praine nastaju mehanikim usitnjavanjem krutih tvari postupcima kao to su: tucanje, mljevenje,
mijeanje, bruenje, poliranje i sl.
Posebnim propisima utvrene su maksimalno dopustive koncentracije (MDK) pojedinih tetnih tvari u
u zraku radnih prostorija i prostora, koje prema sadanjem stupnju spoznaje ne izazivaju oteenja
zdravlja radnika i ne zahtijevaju primjenu zatitnih mjera.
Osim toga propisima su utvrene i kratkotrajno dopustive koncentracije (KDK) koje su vie od MDK.
Najopasnije su estice srednje veliine (3 5 mikrona) koje pri udisanju dolaze do plua i tamo se
zadravaju. Praine mogu tetno djelovati na dine organe, oi i kou.
S obzirom na djelovanje na ljudsko praine dijelimo na:

nadraujue praine koje obino imaju samo lokalno djelovanje (vapno, soda)
otrovne praine koje mogu ui u organizam udisanjem, gutanjem ili kroz kou (spojevi olova,
arsena, ive i sl.)
praine koje uzrokuju plune bolesti (kremen, azbest)

Industrijski otrovi
Pod pojmom otrova podrazumijevamo tvar koja dospjevajui u organizam u manjim koliinama stupa
u fizikalno-kemijsko djelovanje s tkivom organizma i pri odreenim uvjetima izaziva poremeaje
ivotnih funkcija. Rezulat tog djelovanja, uz pojavu poremeaja, nazivamo otrovanjem.
Industrijski otrovi su oni otrovi s kojima se radnik susree tijekom rada.

- 60 -

Najvaniji postupak kod mjera zatite je stalna kontrola koncentracije

otrova u radnoj atmosferi, koja se provodi mjerenjem posebnim metodama.
Ako je koncentracija iznad MDK, potrebno je primjeniti odgovarajue mjere zatite, tehnike
ili osobne.
Ako je ikako mogue, treba zamijeniti otrovni materijal za neotrovan ili manje otrovanim.
Dijelovanje tih estica, koje se zadravaju u pluima, zavisi o kemijskom sastavu tvari od koje je
praina ili dim nastao (organski ili anorganski sastav).
Praine mogu ugroziti ivot i zdravlje radnika. tetno djelovanje oituje se u oteenju dinih
organa, oiju i koe izloenih radnika, a ako se radi o otrovnim tvarima tada dolazi do akutnog
ili kroninog trovanja.
Bolesti uzrokovane udisanjem praine nazivamo pneumokoniozama.
Silikoza je bolest izazvana udisanjem slobodnog sicilijevog dioksida ili kremena, a potrebna je
izloenost od vie godina da se javi oteano disanje, kaalj, opa slabost te konano zatajivanje srca i
smrt.
Azbestozu izaziva udisanje praina azbesta. Taloenje praine eljeza izaziva siderozu.
I praina koja nema neko specifino dijelovanje moe tijekom godina stalnog podraaja izazvati
kronina oboljenja dinog sistema, npr.bronhitis.
Radnike treba zatititi od djelovanja praina tehnikim rjeenjima ili ako je to nemogue, osobnim
zatitnim sredstvima.
Uzroci profesionalnih bolesti koe mogu biti vlaga, toplina, suenje koe, pritisak,
razna zraenja.

Mjere zatite:
a) primjena osnovnih pravila zatite na radu:
zamjena tetnih tvari onima koje nisu tetne ili koje su manje tetne
izgradnja objekata u skladu s propisanim pravilima zatite na radu
nabava orua za rad, ijim se koritenjem nee oslobaati tetne tvari (hermetizacija
procesa, tj.takva izvedba postrojenja da se tetne tvari ne mogu oslobaati u radni prostor)
ako to nije mogue zbog znaajki tehnolokog procesa, potrebna je odgovarajua lokalna i
opa ventilacija.
b) primjena posebnih pravila zatite na radu:
prethodni i periodini pregledi radnika rasporeenih na ove poslove (poslovi s posebnim
uvjetima rada)
osposobljavanje radnika po posebnim programima za rukovanje opasnim tvarima
koritenje osobnih zatitnih sredstava
skraivanjem vremena izlaganja.

Praina s orua u pravilu se uklanja lokalnim odsisnim ureajima, koji imaju funkciju da skupe i
zahvate prainu na mjestu njezinog nastanka i da ju odvode izvan prostorije tako, da se onemogui
njezino tetno dijelovanje.
Za sluajeve kada se na oruima iz objektivnih tehnikih razloga ne moe sva praina odvoditi s
mjesta njezinog nastanka na odreeni organizirani nain putem ureaja za lokalni odsis, krajnje mjere
mogu biti:

- 61 -

hermetizacija procesa i mjesta nastanka praine i svih drugih odvodnih i dovodnih

vodova ( hermetizacija mora biti takva da se ni na jednom mjestu ne moe osloboditi
praina u prostoriju ili na mjestu rada radnika vani na otvorenom prostoru)
izolacijska proizvodnja orua (prostorno izdvajanje od ostalih orua na kojima se ne
stvara ili izdvaja praina)
daljinsko voenje orua s manje ili vie udaljenog mjesta na kojem mjestu radnik nee
biti ugroen od nastale praine.

Na sredstvima unutarnjeg transporta zatita od ove grupe tetnosti se provodi prije svega
hermetiziranom kabinom vozila i ispravnom ispunom cijevi pa tek onda primjenom osobnih
sredstava za zatitu organa za disanje.

9.7.

OPASNOST OD BUKE

Bukom se naziva svaki nepoeljan ili neugodan zvuk koji dopire do ljudskog
uha.
Zvuk je titranje estica zraka u ritmu frekvencije koju ljudsko uho uje, a nastaje zbog titranja
krutih tijela, strujanja plinova itd. Dubina, odnosno visina nekog zvuka ovisi o broju titraja
estica u sekundi, to nazivamo frekvencijom zvuka. to je frekvencija manja, to je zvuk
dublji i obrnuto. Jedinica za frekvenciju je 1 Herz (Hz).
1 Hz = jedan titraj u sekundi
Najosjetljivije je uho na zvukove od 1000 do 7000 Hz, s maksimalnom osjetljivou na 4000
Hz. Gornja granica osjetljivosti je kod raznih ljudi razliita. Kod starijih ljudi biljei se gornja
granica kod frekvencije od 6000 Hz.
U industriji nastaje skup razliitih zvukova koji su u neharmoninoj vezi. To je industrijska
buka (mjeanje zvukova raznih frekvencija i raznih intenziteta). Za mjerenje buke
upotrebljava se jedinica decibel (dB).
Izvori buke u pogonskim uvjetima su obino strojevi, odnosno njihovi dijelovi ( prijenosni mehanizmi,
leajevi i sl.), ureaji, alati, naprave itd. Na radnom mjestu susreemo se i s izvorima buke, kao tosu
plamenici, ventilacijski sustavi te buka vozila. Lupanje metala po metalu runo ili strojno, kompresori,
strojevi za obradu drva, tkalaki strojevi, plamenici, a naroito brusilice. Buka to je proizvodi
brusilica vrlo je opasna za sluh, jer ona sadri zvukove frekvencija u podruju u kojem je uho
najosjetljivije pa se tu i najee oteti.
Da je neki izvor opasan za sluh, znat e se po tome, to u njegovoj blizini ne
moemo voditi ak ni glasan razgovor, a kad se od njega udaljimo, osjeamo da
neko vrijeme slabije ujemo.

- 62 -

Mjere zatite:
Pri opremanju radionice treba birati tihe strojeve i ureaje
Stare strojeve redovito odravati, a dotrajale dijelove zamijeniti novima
Izvor buke oklopiti tako da se buka ne iri na okolinu.
Kada visokofrekventna buka ne prelazi mnogo doputenu granicu, pomae
oblaganje zidova materijalom koji upija zvuk.
Krajnja je mjera koritenje osobnih zatitnih sredstava ( uni epovi, uni
titnici, kacige s unim titnicima)

9.8.

VIBRACIJE

U tetnom djelovanju vibracija, vrlo je vano mjesto djelovanja vibracije na radnika.

Razlikujemo lokalne ( pri radu s pneumatskim alatima, motornom pilom i sl.) i ope ( pri
radu na vibrirajuim povrinama).
Vibracije se na ovjeka najee prenose preko nogu kada ovjek stoji na vibrirajuoj
podlozi, preko donjeg dijela trupa kada ovjek sjedi i preko ruku kad radnik rukuje
vibrirajuim
sredstvima
Vibracije oteuju:
K r v n e i l e najee na prstima ruku. Ispoetka je to
preosjetljivost na hladnou ( hladni i plavi prsti), a kasnije
dolazi do trnjenja ruku, gubitka finog osjeta u prstima,
gubitka moi u prstima, pekui bolovi u prstima i
prekomjerno znojenje ruku.
M i i e, t e t i v e i z g l o b o v e i to miie ake,
lakatni zglob, zapee pa rameni zglob.
rada.

i v c e upala jednog ili vie ivaca.

Da su vibracije kojima su radnici izloeni tetne znat e se po tome, to se

osjea umor, a kasnije i bolovi u predjelu kraljenice, ako je cijelo tijelo
izloeno vibracijama. Pri rukovanju vibrirajuim sredstvima rada, prvi znakovi
su trnci u prstima, a kasnije bolovi u runim zglobovima.
Mjere zatite:

Provesti arhitektonska i konstrukcijska rjeenja sukladno pravilima za eliminaciju i

smanjenje vibracije.
Dobro odravanje sredstava rada.
Rukohvati sredstava koja stvaraju buku, moraju imati amortizere za ublaavanje
prijenosa vibracija i moraju biti obloeni materijalom, koji smanjuje tetno djelovanje
vibracija na ruke i tijelo radnika.

- 63 -

Pri radu na otvorenom, radnicima treba osigurati toplu odjeu i tople rukavice te toplu
prostoriju za zagrijavanje.
Smanjiti izloenost vibracijama (radno vrijeme) te osigurati periodiki zdravstveni
pregled.
Radnicima koji rade sa sredstvima koji stavarju vibracije osigurati osobna zatitna
sredstva i opremu ( antivibracijske rukavice ako se vibracije prenose preko ake),
antivibracijsko sjedite - ako se vibracije prenose preko sjedita, antivibracijsko
stajalite ako se vibracije prenose preko poda).

9.9. OPASNOSTI OD NEPRILAGOENE RASVJETE

tetno djelovanje slabe osvijetljenosti oituje se, u prvom redu, u smanjenju vidnih
sposobnosti radnika, zamaranju onog ivca pa i trajnom oteenju gubitku vidnih
sposobnosti.

Slaba osvjetljenost izravno utjee na sigurnost pri radu, jer se poveava broj pogreaka i
smanjuje mo percepcije.
Ocjena osvijetljenosti moe se dati na osnovi mjerenja i ispitivanja, pri emu se primjenjuje
HR Norma za dnevno elektrino osvijetljenje prostorija u zgradama.
Mjere zatite:

Rasvjetu treba redovito i pravilno odravati

U odravanje rasvjete spada zamjena dotrajalih izvora svijetla, ienje izvora,
svijetiljaka, stropa, zidova i drugih refleksnih povrina, eventualno ponovno bojanje
stropa, zidova i refleksnih povrina.

- 64 -

9.10. OPASNOSTI OD TETNIH ZRAENJA

U skupinu elektromagnetskih zraenja ubrajaju se:
radiovalovi
infracrveno zraenje
vidljiva svjetlost,
ultraljubiasto
rendgensko i
gama zraenja.
Ovisno o tome da li odreeno zraenje ( radijacija) pri prolazu kroz tvar uzrokuje ili ne
uzrokuje ionizaciju, razlikuju se:

ionizirajua i
neionizirajua zraenja.

Djelovanje ionizirajuih zraenja na ljude je najopasnije, jer velike doze zraenja utjeu na
pojavu radijacijske bolesti kao akutnog oblika, ali i ekspozicije malim dozama kroz dulje
vrijeme uzrokuju pojavu anemije, poremeaje probave, sterilnost, promjene na kostima i
krvoilnom sustavu.
Mjere zatite:

Sredstva s opasnim zraenjem moraju biti projektirana i konstruirana tako, da je

bilo koja emisija zraenja ograniena na veliinu koja je potrebna za njegov rad, kao
i da utjecaji na izloene osobe nisu stalni ili da su smanjeni na bezopasnu mjeru.
Pri zatiti od ionizirajueg zraenja vrijede tri osnovna pravila:

raditi to je bre mogue

poveati do maksimuma udaljenost od izvora zraenja
koristiti zatitu pomou ekrana i osobnih zatitnih sredstava (rukavice, odijelo,
pregaa i dr.)

Elektromagnetska zraenja videoterminala

Znanstvena istraivanja jo uvijek nisu sa sigurnosu ustanovila tetan utjecaj rada
videoterminalima i osobnim raunalima.

Pojavni oblici posljedica rada su slijedee:

tekoe s vidom i
tjelesni zamor

Ispitivanja ipak pokazuju, da due izlaganje elektromagnetskim zraenjima radiovalnog i

mikrovalnog porijekla moe tetno djelovati na sredinji ivani sustav i ponaanje pojedinca,
a to se oituje kao zamor, glavobolja, razdraljivost, depresija, slaba koncentracija.

- 65 -

Mjere zatite:

u radu je potrebno koristiti ee odmore u prostorijama koje su odvojene od prostorija u

kojima su smjeteni videoterminali
prilikom razmjetaja videoterminala i raunala treba voditi rauna, da osobe ne sjede i
borave u podrujima pojaanih izvora zraenja ( u pozadinama ekrana)
preporuljivo je koristiti videoterminale s manjim zraenjem ( LCD monitori), te odreena
sredstva koja smanjuju postojea zraenja videoterminala.

ULTRALJUBIASTO ZRAENJE
Pod tim zraenjem podrazumijevamo alektomagnetske valove kraih valnih duina koje
emitira svako tijelo zagrijano na temparaturu viu od 2000 C. Ta zraenja, iako se nalaze
blizu vidljivog dijela spektra (ljubiasta boja npr. ima valnu duinu 450 500 milimikrona),
nije mogue uoiti organom vida. Ipak tetno djelovanje na organizam vrlo je jako.
Susreemo ga osobito kod zavarivanja ( naroito kod elektrozavarivanja),
lijevanja, kod svjetlosnog kopiranja itd..
Ultraljubiasto zraenje tetno djeluje na kou, sredinji ivani sustav, a najee se u
pogonu susree djelovanje ultraljubiastih zraka na oi.
Mjere zatite:

Koritenje osobnih zatitnih sredstava ( naoale i titnici odgovarajuih zasjenjenja), a doe

li do oteenja oka, osnovno je mirovanje u mraku i stavljanje obloga borne vode.

INFRACRVENO ILI TOPLINSKO ZRAENJE

Toj vrsti zraenja izloeni su radnici u metalurgiji, staklopuhai, radnici u
proizvodnji karbida, pri zavarivanju, graevinski radnici.
Profesionalno oteenje oka infracrvenim zraenjem poznato je i kao profesionalna katarakta
puhaa stakla, a javlja se nakon dugogodinje izloenosti toplinskom zraenju.
Sunanica je takoer posljedica djelovanja infracrvenog zraenja na mozak i modane opne.
Znaci sunanice su: glavobolja, vrtoglavica, um u uima, nemir, poremeaji u disanju i radu
srca, nesvijest.
Zraenja su energija koja se iri u obliku elektromagnetskih valova razliite valne duine i
frekvencije i u obliku protoka materijalnih estica ( alfa, beta, protoni)
RENDGENSKO ZRAENJE
Danas se rendgenski aparati esto primjenjuju u industriji i to pri ispitivanju kvalitete lijeva,
varnih avova i sl. Kod tih poslova radnici su izloeni rendgenskom zraenju koje je takoer
tetno.
- 66 -

Zatita je olovo, koje se moe primijeniti na razne naine. Vaan je i zdravstveni nadzor
osoblja koje radi s rendgenskim aparatima.
RADIOAKTIVNO ZRAENJE
To se zraenje takoer upotrebljava u industriji u razne svrhe, slino kao rendgensko zraenje
(defektoskopija). Djelovanje na organizam takoer je tetno. Zatita zahtijeva primjenu
mnogih specijalnih mjera, poevi od postupka pri uvanju izvora zraenja do otklanjanja
otpadnog radioaktivnog materijala. Osoblje koje radi s izvorima zraenja mora biti pod
stalnim nadzorom, s obzirom na veliinu primljenih doza zraenja, kao i pod redovitim
zdravstvenim nadzorom.

9.11. BIOLOKE OPASNOSTI

Bioloke tetnosti su virusi, bakterije, paraziti, gljivice, insekti i razne tvari organskog
porijekla, koje uzrokuju profesionalna oboljenja karakteristina za pojedina zanimanja.
Da bi se odredio opseg opasnosti od biolokih tetnosti, potrebno je provesti ispitivanje tih
tetnosti u radnim prostorijama i prostorima, kako bi se ustanovilo da li predstavljaju opasnost
za zdravlje radnika.
Bioloka granina vrijednost (BGV) je maksimalno dopustiva koncentracija tetne tvari, i /
ili njezinih metabolita, odnosno biolokih uinaka nastalih pod djelovanjem te tvari u
organizmu, koja se odreuje u odgovarajuem biolokom uzorku radnika profesionalno
izloenih tetnim tvarima u svakodnevnom osmosatnom radu, uz normalne mikroklimatske
uvjete i umjereno fiziko naprezanje, a kod koje prema sadanjem stupnju ne dolazi do tetnih
uinaka po zdravlje.

9.12. RAD U UVJETIMA UESTALOG STRESA I/ILI TRAJNE PSIHIKE

NAPETOSTI
Uzronike psihikih napora i uestalog stresa moemo podijeliti u tri osnovne grupe:

radni postupak
organizacija rada
socijalni uvjeti

Stres poveava i rizik za nastanak eluanih i crijevnih bolesti, tj. mogu uzrokovati ir na
elucu i dvanaesniku.

- 67 -